EUR-Lex Access to European Union law
This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 32016H0311(01)
Council Recommendation of 8 March 2016 on the economic policy of the euro area
Preporuka Vijeća od 8. ožujka 2016. o ekonomskoj politici europodručja
Preporuka Vijeća od 8. ožujka 2016. o ekonomskoj politici europodručja
SL C 96, 11.3.2016, p. 1–3
(BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)
11.3.2016 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 96/1 |
PREPORUKA VIJEĆA
od 8. ožujka 2016.
o ekonomskoj politici europodručja
(2016/C 96/01)
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 136. u vezi s člankom 121. stavkom 2.,
uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1466/97 od 7. srpnja 1997. o jačanju nadzora stanja proračuna i nadzora i koordinacije ekonomskih politika (1), a posebno njezin članak 5. stavak 2.,
uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o sprečavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža (2), a posebno njezin članak 6. stavak 1.,
uzimajući u obzir preporuku Europske komisije,
uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća,
uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i financijskog odbora,
uzimajući u obzir mišljenje Odbora za ekonomsku politiku,
budući da:
(1) |
Prema Komisijinoj jesenskoj ekonomskoj prognozi za 2015. gospodarski oporavak u europodručju nastavlja se umjerenim tempom. Za održavanje i jačanje rasta u europodručju potrebni su trajne mjere politika za podržavanje uravnotežene prilagodbe u privatnom i javnom sektoru, poboljšanje kapaciteta prilagodbe te povećanje konkurentnosti i potencijala rasta gospodarstva u srednjoročnom do dugoročnom razdoblju. Tempo rasta usporen je posljedicama nedavne ekonomske i financijske krize, između ostalog i tekućim vanjskim uravnoteženjem, visokom razinom javnog i privatnog duga, visokom nezaposlenošću kao i dalje prisutnim strukturnim nefleksibilnostima na nacionalnim tržištima rada i proizvoda. Razina ulaganja i dalje je niska zbog navedenih čimbenika, ali i drugih zapreka kao što su nepovoljna poslovna okruženja, neučinkovitosti u javnoj upravi kao i prepreke za pristupu financiranju. |
(2) |
Potrebno je pospješiti provedbu ambicioznih strukturnih reformi kojima se povećava produktivnost i potiče potencijal rasta u skladu s političkim prioritetima utvrđenima u Komisijinom Godišnjem pregledu rasta za 2016. za sve države članice. Ako ih države članice budu provodile zajednički, strukturne reforme mogu donijeti koristi europodručju kao cjelini pozitivnim učincima prelijevanja, a posebno trgovinskim i financijskim kanalima. Unatoč određenom napretku u reformama za povećanje otpornosti tržištâ rada, i dalje su prisutna znatna odstupanja u cijelom europodručju, posebice u pogledu stopa dugoročne nezaposlenosti i nezaposlenosti mladih. One države članice koje su prije krize provele sveobuhvatne reforme tržišta rada i socijalne zaštite bile su u stanju bolje poduprijeti zapošljavanje i očuvati pravednost tijekom gospodarskog pada. Te reforme sadržavaju fleksibilne i pouzdane ugovorne aranžmane, sveobuhvatne strategije cjeloživotnog učenja, djelotvorne aktivne politike tržišta rada te odgovarajuće i održive sustave socijalne zaštite. Smanjenjem poreznog opterećenja rada, a posebice za radnike s niskim dohotkom, te osiguravanjem pravednih poreznih sustava također se mogu poboljšati rezultati. |
(3) |
Prikladnom izradom reformi i njihovom brzom provedbom može se doprinijeti rješavanju problema postojećih i sprečavanju nastanka novih neravnoteža u europodručju. Tematskim raspravama u okviru Euroskupine, uz pojačanu usredotočenost na utvrđivanje referentnih mjerila, upotrebu najbolje prakse i uzajamni pritisak, može se doprinijeti promicanju konvergencije prema najboljim rezultatima. Euroskupina bi stoga trebala dodatno intenzivirati tematske rasprave o reformama u područjima koja su ključna za funkcioniranje ekonomske i monetarne unije (EMU) te redovito pratiti provedbu reformi država članica europodručja kao i napredak ostvaren u ispravljanju neravnoteža u kontekstu postupka u slučaju makroekonomskih neravnoteža. |
(4) |
Fiskalne politike pitanje su od vitalnog zajedničkog interesa u EMU-u. Odgovorne nacionalne fiskalne politike kojima se poštuju zajednička fiskalna pravila ključne su za podupiranje održivosti duga i omogućivanje fiskalnim stabilizatorima da funkcioniraju i ublažavaju šokove karakteristične za pojedine zemlje. Nadalje, ključno je postići prikladan smjer fiskalne politike na razini europodručja kao cjeline, koji odražava ravnotežu između dugoročne fiskalne održivosti i kratkoročne makroekonomske stabilizacije, kao i izbjeći procikličke fiskalne politike. Potrebni fiskalni napori razlikuju se ovisno o dotičnim stajalištima država članica u pogledu zahtjeva Pakta o stabilnosti i rastu (PSR) te bi države članice također trebale razmotriti potrebe sa stabilizacijom i uzeti u obzir moguća prelijevanja u cijelom europodručju. Zbog toga je potrebno ojačati koordinaciju fiskalnih politika u europodručju uz potpuno poštovanje PSR-a. U tom kontekstu, očekivani općenito neutralan smjer fiskalne politike europodručja u 2016. čini se prikladnim s obzirom na sveukupne makroekonomske uvjete i negativne rizike za rast. U odnosu na 2017., na temelju prognoze postupnog zatvaranja proizvodnog jaza, u fiskalnim politikama trebalo bi izbjeći procikličnost i smanjiti javni dug kako bi se obnovile fiskalne rezerve. To bi se trebalo odraziti u pripremama ažuriranih programa stabilnosti u proljeće 2016., uzimajući u obzir najnovija ekonomska i fiskalna kretanja. Struktura fiskalnih strategija još uvijek nije dovoljno poticajna za rast. Kao što je istaknuto u Preporuci Vijeća državama članicama europodručja u ljetu 2015. (3) donesenoj 14. srpnja 2015., države članice europodručja trebale bi održavati tematske rasprave o poboljšanjima kvalitete i održivosti javnih financija. |
(5) |
Bankovnu uniju potrebno je provesti u potpunosti. Prvo, sve države članice trebaju bez daljnje odgode u potpunosti prenijeti Direktivu 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća (4) („Direktiva o oporavku i sanaciji banaka”). Drugo, tijekom prijelaznog razdoblja bit će razvijen fiskalno neutralan zajednički zaštitni mehanizam uz jedinstveni fond za sanaciju (SRF), kako je utvrđeno u Uredbi (EU) br. 806/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (5), te će on postati potpuno operativan do kraja prijelaznog razdoblja kada sredstva SRF-a budu u potpunosti objedinjena. Napredak će se preispitati ubrzo nakon stupanja na snagu SRF-a. Zajednički zaštitni mehanizam bit će fiskalno neutralan tijekom srednjoročnog razdoblja te će se njime osigurati jednako postupanje u svim državama članicama sudionicama, kao i da time državama članicama koje ne sudjeluju u bankovnoj uniji ne nastaju troškovi. Kada SRF stupi na snagu i kada države članice sudionice ratificiraju međuvladin sporazum i u potpunosti prenesu Direktivu o oporavku i sanaciji banaka, države članice provest će inventuru uspostave prijelaznih aranžmana financiranja i razmotriti daljnje postupanje te vremenski raspored u vezi s radom na zajedničkom zaštitnom mehanizmu, kako bi osigurale da bude u potpunosti operativan na kraju prijelaznog razdoblja. Države članice će u 2016. također dalje razmatrati mjere potrebne radi nastavljanja produbljivanja bankovne unije. U konačnici, Komisija je 24. studenoga 2015., kao dio daljnjeg razvoja bankovne unije, objavila komunikaciju pod naslovom „Prema dovršetku bankovne unije”. |
(6) |
Na temelju akomodativnog smjera monetarne politike uvjeti na financijskom tržištu unutar europodručja i dalje su općenito povoljni. Međutim, još uvijek slabi gospodarski temeljni podaci i visoka razina zaduženosti privatnog sektora i dalje negativno utječu na potražnju za bankovnim kreditiranjem, a time i na gospodarski rast. Bilance banaka i dalje su opterećene visokim razinama neprihodujućih kredita što ograničava aktivnost kreditiranja. Različiti i katkada neodgovarajući sustavi u slučaju insolventnosti u Uniji doprinose usporavanju smanjenja duga privatnog sektora što koči ulaganja. |
(7) |
Neovisno o nedavnim postignućima u jačanju arhitekture EMU-a mora se i dalje raditi na njezinu dovršetku. U izvješću petorice predsjednika pod naslovom „Dovršetak europske ekonomske i monetarne unije” od 22. lipnja 2015., koji je pripremio predsjednik Europske komisije u bliskoj suradnji s predsjednicima Europskog vijeća, Europske središnje banke, Euroskupine i Europskog parlamenta, iznesen je put ka dovršetku EMU-a do 2025. Komisija je 21. listopada 2015. donijela, zajedno s Europskim parlamentom, Vijećem i Europskom središnjom bankom, „Komunikaciju o koracima prema dovršetku europske ekonomske i monetarne unije”, koja sadrži prvi niz prijedloga koji se nastavljaju na izvješće petorice predsjednika. Države članice europodručja trebale bi zajednički preuzeti odgovornost te na pravodoban, otvoren i transparentan način napredovati u provedbi kratkoročnih i srednjoročnih inicijativa prema dovršetka EMU-a. S ciljem promicanja konvergencije u cijelom europodručju, prijedlozima su obuhvaćene mjere za jačanje dimenzije europskog semestra povezane s europodručjem, između ostalog, ranija objava preporuka za europodručje, s ciljem utvrđivanja zajedničkih izazova u ranoj fazi procesa i održavanja toga u izradi preporuka za pojedine zemlje za države članice europodručja, koje se donose kasnije u kontekstu europskog semestra. Države članice europodručja trebale bi također, na otvoren i transparentan način, raditi na dugoročnijim inicijativama prema dovršetku EMU-a, |
PREPORUČUJE da u razdoblju 2016.-2017. države članice europodručja u okviru Euroskupine pojedinačno i zajednički poduzmu sljedeće:
1. |
Provode politike kojima se podupire oporavak, potiče konvergencija, pospješuje ispravljanje makroekonomskih neravnoteža i poboljšava kapacitet prilagodbe. U tu bi svrhu države članice, a osobito one s visokim razinama privatnog i stranog duga, trebale provesti reforme kojima se povećava produktivnost, potiče stvaranje radnih mjesta, povećava konkurentnost i poboljšava poslovno okruženje. Države članice s velikim suficitom tekućeg računa trebale bi, kao prioritet, provoditi mjere, između ostalog strukturne reforme, koje pomažu jačanju njihove domaće potražnje i potencijala rasta. |
2. |
Provode reforme u kojima se kombiniraju: i. fleksibilni i pouzdani ugovori o radu kojima se promiču neometane tranzicije tržišta rada i izbjegava stvaranje tržišta rada podijeljenog u dva razreda; ii. sveobuhvatne strategije za cjeloživotno učenje; iii. djelotvorne politike pomoći nezaposlenima za povratak na tržište rada; iv. odgovarajući i održivi sustavi socijalne zaštite kojima se tijekom cijelog životnog ciklusa djelotvorno i učinkovito doprinosi i socijalnoj uključenosti i uključivanju u tržište rada; te v. otvorena i konkurentna tržišta proizvoda i usluga. Kako bi potaknule stvaranja radnih mjesta smanje, proračunski neutralnim mjerama, porezno opterećenje rada, a posebno za radnike s niskim primanjima. |
3. |
Provode fiskalne politike uz puno poštovanje PSR-a. Cilj uglavnom neutralnog ukupnog smjera fiskalne politike u europodručju za 2016. čini se prikladnim za odražavanje ravnoteže između dugoročne fiskalne održivosti i kratkoročne makroekonomske stabilizacije. Gledajući prema 2017., smanje javni dug radi obnove fiskalnih rezervi i izbjegavanja procikličnosti. Diferenciraju fiskalne napore po pojedinačnim državama članicama u skladu s njihovim položajem s obzirom na zahtjeve PSR-a istodobno razmatrajući potrebe povezane sa stabilizacijom, kao i uzimajući u obzir učinak mogućih prelijevanja u svim državama članicama europodručja. U tu svrhu preispitaju smjer fiskalne politike europodručja u kontekstu programâ stabilnosti i nacrtâ proračunskih planova. |
4. |
Olakšaju postupno smanjenje neprihodujućih bankovnih kredita i poboljšaju postupke u slučaju insolventnosti za poduzeća i kućanstva. U državama članicama s visokim razinama privatnog duga promiču uređeno razduživanje, između ostalog olakšavanjem sanacije nenaplativog privatnog duga. |
5. |
Na otvoren i transparentan način rade prema dovršetku EMU-a uz istodobno potpuno podržavanje unutarnjeg tržišta i daljnje istraživanje pravnih, ekonomskih i političkih aspekata dugoročnijih mjera sadržanih u izvješću petorice predsjednika. |
Sastavljeno u Bruxellesu 8. ožujka 2016.
Za Vijeće
Predsjednik
J.R.V.A. DIJSSELBLOEM
(1) SL L 209, 2.8.1997., str. 1.
(2) SL L 306, 23.11.2011., str. 25.
(3) Preporuka Vijeća od 14. srpnja 2015. o provedbi općih smjernica za ekonomske politike država članica čija je valuta euro (SL C 272, 18.8.2015., str. 98.).
(4) Direktiva 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava te o izmjeni Direktive Vijeća 82/891/EEZ i direktiva 2001/24/EZ, 2002/47/EZ, 2004/25/EZ, 2005/56/EZ, 2007/36/EZ, 2011/35/EU, 2012/30/EU i 2013/36/EU te uredbi (EU) br. 1093/2010 i (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 173, 12.6.2014., str. 190.).
(5) Uredba (EU) br. 806/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. srpnja 2014. o utvrđivanju jedinstvenih pravila i jedinstvenog postupka za sanaciju kreditnih institucija i određenih investicijskih društava u okviru jedinstvenog sanacijskog mehanizma i jedinstvenog fonda za sanaciju te o izmjeni Uredbe (EU) br. 1093/2010 (SL L 225, 30.7.2014., str. 1.).