18.8.2015   

HR

Službeni list Europske unije

C 272/70

(1)

Europsko vijeće složilo se 26. ožujka 2010. s prijedlogom Komisije o pokretanju nove strategije za rast i radna mjesta Europa 2020., koja se temelji na pojačanoj koordinaciji ekonomskih politika. Strategija je usmjerena na ključna područja u kojima je potrebno djelovanje radi jačanja potencijala Europe za održivi rast i konkurentnost.

(2)

Vijeće je 14. srpnja 2015. na temelju prijedloga Komisije donijelo Preporuku o općim smjernicama za ekonomske politike država članica i Unije, a 21. listopada 2010. donijelo je odluku o smjernicama za politike zapošljavanja država članica (2). One zajedno čine „integrirane smjernice”, a države članice pozvane su da ih uzmu u obzir u nacionalnim ekonomskim politikama i politikama zapošljavanja.

(3)

Vijeće je 8. srpnja 2014. donijelo Preporuku (3) o Nacionalnom programu reformi Litve za 2014. i dalo mišljenje o ažuriranom Programu konvergencije Litve za 2014.

(4)

Komisija je 28. studenoga 2014. donijela Godišnji pregled rasta, čime je označen početak europskog semestra 2015. za koordinaciju ekonomskih politika. Istog je dana Komisija na temelju Uredbe (EU) br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (4) donijela Izvješće o mehanizmu upozoravanja u kojem se Litva ne utvrđuje kao jedna od država članica za koju je potrebno provesti detaljno preispitivanje.

(5)

Europsko vijeće podržalo je 18. prosinca 2014. prioritete za poticanje ulaganja, intenziviranje strukturnih reformi i provedbu odgovorne fiskalne konsolidacije koja pogoduje rastu.

(6)

Komisija je 26. veljače 2015. objavila izvješće za Litvu za 2015. U njemu je ocijenjen napredak Litve u rješavanju preporuka za Litvu donesenih 8. srpnja 2014.

(7)

Litva je 13. travnja 2015. dostavila svoj Nacionalni program reformi za 2015., a 30. travnja 2015. Program stabilnosti za 2015. Kako bi se u obzir uzela njihova povezanost, oba su programa ocijenjena istodobno.

(8)

Na Litvu se trenutačno primjenjuje preventivni dio Pakta o stabilnosti i rastu. U Programu stabilnosti za 2015. Litva je zatražila primjenu klauzule o mirovinskoj reformi. Proračunski trošak mirovinske reforme Litva procjenjuje na 0,1 % BDP-a za 2016. Podložno potvrdi Eurostata o tome da mirovinska reforma ispunjuje potrebne uvjete te uzimajući u obzir očuvanje primjerene sigurnosne granice u odnosu na referentnu vrijednost deficita, Vijeće smatra da bi Litva u 2016. mogla imati koristi od zatraženog privremenog odstupanja od zahtijevanog puta prilagodbe prema srednjoročnom cilju. U Programu stabilnosti vlada planira dosegnuti ukupni deficit u iznosu od 1,2 % BDP-a u 2015. te ga do 2018. pretvoriti u suficit od 0,7 % BDP-a. Vlada namjerava održati srednjoročni proračunski cilj – strukturni deficit od 1 % BDP-a – tijekom cijelog programskog razdoblja. Prema Programu stabilnosti očekuje se da će udio državnog duga u BDP-u dosegnuti 42,2 % u 2015., a zatim se smanjiti na 32,9 % u 2018. Makroekonomski scenarij na kojem se temelje te proračunske prognoze je uvjerljiv. Međutim mjere za postizanje planiranog ciljanog deficita od 2016. nadalje nisu dostatno utvrđene. Prema Komisijinoj proljetnoj prognozi 2015. postoji rizik od odstupanja od zahtijevanog puta prilagodbe u cilju postizanja srednjoročnog cilja 2015. zbog prekomjernog rasta neto rashoda od 0,3 % BDP-a iznad referentne vrijednosti. U razdoblju 2015. – 2016. i strukturni saldo i rast rashoda znatno odstupaju od zahtijevanog puta prilagodbe, uz upućivanje na rizik od znatnog odstupanja 2016. Stoga će tijekom obiju godina biti potrebne daljnje mjere. Na temelju ocjene Programa stabilnosti i uzimajući u obzir Komisijinu proljetnu prognozu 2015. Vijeće smatra da postoji rizik od toga da Litva neće biti usklađena s odredbama Pakta o stabilnosti i rastu. Osim toga, unatoč nedavnom napretku, trenutačni se fiskalni okvir treba nastaviti poboljšavati jačanjem njegove obvezujuće naravi i osiguranjem potpune dosljednosti u odnosu na fiskalne odredbe EU-a. Porezni prihodi Litve uglavnom ovise o neizravnom oporezivanju i oporezivanju rada, dok je prihod od oporezivanja povezanog s okolišem i oporezivanja bogatstva relativno nizak. Litva je i dalje suočena s izazovima u području porezne discipline, osobito u vezi s PDV-om.

(9)

Litva je suočena sa znatnim smanjenjem radno sposobnog stanovništva, na što utječu demografska kretanja, migracije i loš učinak zdravstvenog sustava. Postojano niska razina sudjelovanja u cjeloživotnom učenju nije poticajna za jačanje ljudskog kapitala, poboljšanje zapošljivosti ili povećanje produktivnosti. U školama se bilježi iznadprosječan udio učenika s lošim rezultatima u osnovnim vještinama, što upućuje na potrebu za modernizacijom učiteljskog obrazovanja i promicanjem kontinuiranog profesionalnog razvoja. Ponuda u segmentu obrazovanja i osposobljavanja nije uvijek relevantna za tržište rada. Udio učenika u programima strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u okviru sekundarnog obrazovanja je nizak. Litva poduzima mjere za poboljšanje i proširenje naukovanja i praktičnog učenja, ali broj i kvaliteta takvih programa još su uvijek nedostatni. Broj bolničkih kreveta u odnosu na broj stanovnika i dalje je relativno visok u odnosu na Uniju, što upućuje na to da bi u pružanju zdravstvenih usluga mogle postojati neravnoteže. Istodobno je ukupno javno ulaganje u zdravstveni sektor nisko. Navodno visoka učestalost neformalnih plaćanja zdravstvenih usluga i zabrinutost u vezi s korupcijom u postupcima javne nabave za medicinske proizvode pokazatelj su potrebe za poboljšanjem upravljanja u zdravstvenom sustavu.

(10)

Donesene mjere mirovinske reforme nisu dostatne da bi se riješilo pitanje srednjoročne održivosti mirovinskog sustava. Zakonska dob za umirovljenje postupno se povećava do 2026., ali mirovinski sustav ne uzima u obzir pokazatelje očekivanog trajanja života. Osim toga nejasna su pravila indeksacije mirovina. Niska stopa sudjelovanja u dobrovoljnim mirovinskim programima i nedostatak strukovnog mirovinskog osiguranja pridonose riziku od neprimjerenosti mirovina u budućnosti. Vlada namjerava provesti sveobuhvatnu reformu mirovinskog sustava kao dio „novog socijalnog modela”. Međutim, ta strategija zasad nije dovršena niti donesena te se najprije mora zaključiti savjetovanje sa socijalnim partnerima. Litva je uvela mjere financijske potpore za starije osobe te financijske poticaje za zapošljavanje starijih radnika. Još uvijek međutim nedostaje sveobuhvatna strategija aktivnog starenja.

(11)

Siromaštvo ili socijalna isključenost prijeti više od 30 % stanovništva Litve. Reforma novčane socijalne pomoći, u kombinaciji s učinkom poboljšane ekonomije, dovela je do znatnog smanjenja rashoda i primatelja socijalne pomoći. Međutim aktivne mjere tržišta rada i druge usluge za potporu korisnicima i dalje su ograničene.

(12)

Litva je ostvarila znatan napredak u reformiranju poduzeća u državnom vlasništvu te je donijela propise kako bi se osigurao trajan učinak reformi. Vlada je dovršila razdvajanje komercijalnih i nekomercijalnih aktivnosti, koje se sad objavljuju u godišnjim izvješćima. Od preostalih poduzeća u državnom vlasništvu zahtijeva se da do kraja rujna 2015. imenuju neovisne članove uprave.

(13)

Komisija je u okviru europskog semestra provela sveobuhvatnu analizu litavske ekonomske politike i objavila je u izvješću za Litvu za 2015. Ocijenila je i Program stabilnosti, Nacionalni program reformi te mjere poduzete kao odgovor na preporuke upućene Litvi prethodnih godina. U obzir je uzela ne samo njihovu važnost za održivu fiskalnu i socijalno-ekonomsku politiku u Litvi, nego i njihovo poštovanje pravila i smjernica EU-a, a s obzirom na potrebu jačanja ekonomskog upravljanja Unijom pružanjem doprinosa budućim nacionalnim odlukama s razine EU-a. Preporuke u okviru europskog semestra navedene su u preporukama od 1. do 3. u nastavku.

(14)

Vijeće je s obzirom na vlastitu ocjenu preispitalo Program stabilnosti, a njegovo je mišljenje (5) posebno navedeno u preporuci 1. u nastavku.

(15)

Komisija je u kontekstu europskog semestra provela i analizu ekonomske politike europodručja kao cjeline. Vijeće je na temelju te analize izdalo posebne preporuke upućene državama članicama čija je valuta euro (6). Kao zemlja čija je valuta euro, i Litva bi trebala osigurati da se te preporuke u cijelosti i pravodobno provedu,

1.

Izbjeći odstupanje od srednjoročnog proračunskog cilja 2015. i osigurati da odstupanje 2016. bude ograničeno na sistemsku mirovinsku reformu. Proširiti poreznu osnovicu i poboljšati poreznu disciplinu.

2.

Suočiti se s izazovima povezanima sa smanjenjem radno sposobnog stanovništva poboljšavajući relevantnost obrazovanja u odnosu na potrebe tržišta rada, šireći stjecanje osnovnih vještina i poboljšavajući učinkovitost zdravstvenog sustava; smanjiti porezno opterećenje zaposlenika s niskim primanjima preusmjerivanjem poreznog tereta na izvore koji manje narušuju rast.

3.

Donijeti sveobuhvatnu reformu mirovinskog sustava kojom se rješava izazov postizanja primjerenosti mirovina. Poboljšati pokrivenost i primjerenost naknade za nezaposlenost i novčane socijalne pomoći te poboljšati zapošljivost osoba u potrazi za poslom.