29.7.2014   

HR

Službeni list Europske unije

C 247/122

(1)

Europsko vijeće prihvatilo je 26. ožujka 2010. prijedlog Komisije o pokretanju nove strategije za rast i radna mjesta Europa 2020. temeljene na pojačanom usklađivanju ekonomskih politika, kojom se usredotočuje na glavna područja u kojima je potrebno djelovanje kako bi se potaknuo europski potencijal održivog rasta i konkurentnosti.

(2)

Vijeće je 13. srpnja 2010. na temelju prijedlogâ Komisije donijelo Preporuku o općim smjernicama za ekonomske politike država članica i Unije (od 2010. do 2014.) te je 21. listopada 2010. donijelo odluku o smjernicama za politike zapošljavanja država članica (2), koje zajedno čine „integrirane smjernice”. Države članice pozvane su da u svojim ekonomskim politikama i politikama zapošljavanja u obzir uzmu integrirane smjernice.

(3)

Šefovi država ili vlada država članica donijeli su 29. lipnja 2012. odluku o Paktu za rast i zapošljavanje, uspostavivši dosljedan okvir za djelovanje na nacionalnoj razini te na razini EU-a i europodručja koristeći se svim mogućim sredstvima, instrumentima i politikama. Odlučili su da je potrebno poduzeti mjere na razini država članica, a posebno su izrazili potpunu predanost ostvarivanju ciljeva strategije Europa 2020. i provedbi preporuka za pojedine zemlje.

(4)

Vijeće je 9. srpnja 2013. usvojilo Preporuku (3) o nacionalnom programu reformi Slovačke za 2013. i dostavilo mišljenje o ažuriranom programu stabilnosti Slovačke za razdoblje 2012. – 2016. Komisija je 15. studenoga 2013., u skladu s Uredbom (EU) br. 473/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (4) dostavila svoje mišljenje o nacrtu proračunskog plana Slovačke za 2014.

(5)

Komisija je 13. studenoga 2013. donijela Godišnji pregled rasta, čime je označen početak europskog semestra 2014. za koordinaciju ekonomske politike. Također, 13. studenoga 2013. Komisija je na temelju Uredbe (EU) br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (5) donijela Izvješće o mehanizmu upozoravanja, u kojemu Slovačku ne smatra državom članicom za koju je potrebno provesti detaljno preispitivanje.

(6)

Europsko vijeće podržalo je 20. prosinca 2013. prioritete za osiguravanje financijske stabilnosti, fiskalne konsolidacije i mjera za poticanje rasta. Pritom je istaknulo potrebu za diferenciranom fiskalnom konsolidacijom koja potiče rast, ponovnom uspostavom uobičajenih uvjeta kreditiranja gospodarstva, promicanjem rasta i konkurentnosti, rješavanjem problema nezaposlenosti i socijalnih posljedica krize te modernizacijom javne uprave.

(7)

Slovačka je 23. travnja 2014. podnijela svoj nacionalni program reformi za 2014. i program stabilnosti za 2014. Kako bi se u obzir uzela njihova povezanost, oba su programa istodobno ocijenjena.

(8)

Cilj je proračunske strategije navedene u programu stabilnosti za 2014. osigurati trajno smanjenje prekomjernog deficita i do 2017. ostvariti srednjoročni cilj strukturnog deficita od oko 0,5 % BDP-a. Taj je srednjoročni cilj stroži nego što se zahtijeva Paktom o stabilnosti i rastu. Slovački deficit opće države trajno je sveden na ispod 3 % BDP-a u 2013. Planirana (ponovno izračunana) promjena strukturnog salda za 2014. upućivala bi na činjenicu da Slovačka znatno odstupa od plana prilagodbe srednjoročnom cilju. Planirano poboljšanje od 0,3 % BDP-a u 2015. bilo bi u skladu s pravilima Pakta o stabilnosti i rastu. Programom stabilnosti poslije se ne bi osigurala odgovarajuća prilagodba srednjoročnom cilju. Rashodi bi rasli u skladu s referentnim mjerilom za rashode u 2014. i u 2015. Programom stabilnosti predviđa se da će se najveći konsolidacijski napori radi ostvarenja srednjoročnog cilja uložiti u 2016. i 2017. Općenito, prilagodbom srednjoročnom cilju stvara se rizik u odnosu na poštovanje obveza iz Pakta o stabilnosti i rastu. Programom stabilnosti predviđa se da će se dug opće države zadržati ispod referentne vrijednosti ‐od ‐60 % BDP-a tijekom cijelog programskog razdoblja. Makroekonomski scenarij na kojemu se temelje projekcije proračuna u programu stabilnosti i koji je potvrdilo neovisno tijelo (Odbor za makroekonomske prognoze) vjerodostojan je.

Već kvantificiranim mjerama ne jamči se da će se fiskalni ciljevi koje je odredila vlada ostvariti. Isto tako, sve rashodovne mjere nisu određene u dovoljnoj mjeri, reforme štednje u državnoj upravi i dalje podliježu rizicima izvršavanja, a izdaci za plaće, kao i prije, možda neće doseći ciljane vrijednosti. S druge strane, brojke predstavljene u programu stabilnosti još ne uzimaju u obzir uštede dobivene pokretanjem nacionalne kočnice duga. Prema proljetnoj prognozi službi Komisije za 2014., koja sadržava učinak ušteda u potrošnji zbog kočnice duga, odstupanje od prilagodbe u 2014. bilo bi manje nego što je predviđeno programom stabilnosti, a za 2015. predviđa se dovoljna strukturna prilagodba, pri čemu će se i u 2014. i u 2015. poštovati referentno mjerilo za rashode.

(9)

I u programu stabilnosti i u nacionalnom programu reformi izražava se namjera povećanja potrošnje kojom se potiče rast, no čini se da nije u potpunosti podržana planovima na kojima se temelji. Rashodi za obrazovanje iz državnog proračuna povećavaju se u 2014., ali se smanjuju u godinama nakon toga. Na temelju ocjene programa stabilnosti i prognoze Komisije, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1466/97, mišljenje je Vijeća da u 2014. postoji rizik odstupanja od prilagodbe srednjoročnom cilju, dok se u 2015. očekuje odgovarajući ispravak.

(10)

Radi ispunjavanja zahtjeva iz Ugovora o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju Slovačka je u studenome 2013. uvela pravila o uravnoteženom proračunu. No proračunski je okvir oslabljen zbog nedostatka obvezujućih i provedivih gornjih granica za rashode. Iako je njihovo uvođenje bilo predviđeno programom stabilnosti za 2013., ta preuzeta obveza još nije provedena, Slovačka je i dalje zemlja srednjeg rizika u pogledu održivosti javnih financija, a predviđa se da su rashodi za zdravstvo glavni pokretač sve većih troškova starenja i čine 2 % BDP-a, što je drugo najveće predviđeno povišenje rashoda za zdravstvo u državama članicama. Najveći su problemi u sektoru bolničke skrbi i primarne zaštite. Vlada je u prosincu 2013. donijela Strateški okvir za zdravstvo 2014. – 2030. radi poboljšanja ekonomičnosti. Strategiji su sada potrebni detaljni provedbeni planovi.

(11)

Slovačka je ostvarila napredak u ispunjavanju poreznih obveza, a polovina mjera u okviru plana djelovanja za borbu protiv porezne prijevare već je provedena. Čini se da se stoga u 2013. učinkovitost slovačkog poreznog sustava poboljšala, posebice kada je riječ o PDV-u, iako i dalje postoji potreba udruživanja napora te jačanja analitičkog i revizijskog kapaciteta porezne uprave, a ujedinjavanje naplate poreza, carina i doprinosa za socijalno osiguranje zaostaje. U cilju daljnje fiskalne konsolidacije kojom se potiče rast, Slovačka bi se mogla više osloniti na poreze koji manje prijete rastu, ponajviše na periodično oporezivanje imovine i oporezivanje u vezi s okolišem. Dosad nije zabilježen napredak u reformi periodičnog oporezivanja imovine i njegova povezivanja s tržišnom vrijednosti imovine. Prihodi od tog poreza niski su i nepromijenjeni u relativnom smislu od 2000. Vlada je 2013. provela mjere smanjenja velikih razlika u poreznom klinu između zaposlenih i samozaposlenih, ali i dalje postoji znatna razlika u efektivnoj poreznoj stopi između tih dviju skupina zabilježena u 2012.

(12)

Tržište rada i dalje je suočeno s nizom izazova. Nezaposlenost, koja je i dalje oko 14 %, većinom je dugotrajna, što pokazuje na strukturnu prirodu problema nezaposlenosti u Slovačkoj. Slovačka je postigla određeni napredak u smislu smanjenja poreznoga klina za radnike s niskim primanjima koji ulaze na tržište rada nakon dugotrajne nezaposlenosti, ali učinkovitost mjera mora se pratiti i ocijeniti. Tek ograničen napredak postignut je u drugim područjima, primjerice u poboljšanju kapaciteta javnih službi za zapošljavanje radi individualizacije usluga i u jačanju poveznice između poticajnih mjera i socijalne pomoći. Kada je riječ o nezaposlenosti mladih, javna služba za zapošljavanje ima ograničene kapacitete za ranu intervenciju i prilagođavanje usluga tražiteljima zaposlenja te uspostavljanje kontakta s neregistriranim mladim ljudima. Stoga postoji potreba djelovanja u tim područjima, što je u skladu s ciljevima Jamstva za mlade. Potrebno je poduzeti konkretnije mjere za većinu tražitelja zaposlenja koji su u nepovoljnom položaju, uključujući Rome, čija je stopa zaposlenosti i dalje niska. Nedostatak odgovarajućih ustanova za čuvanje djece, posebice za djecu mlađu od tri godine, otežava povratak majki na tržište rada.

(13)

Ograničena usklađenost obrazovanja s potrebama tržišta rada sprečava ponudu kvalificirane radne snage. Obrazovni rezultati učenika u obvezatnom školovanju ispod su prosjeka EU-a i znatno su se pogoršali. Javni rashodi na obrazovanje i dalje su niski usprkos nedavnim povišicama nastavničkih primanja; početna se izobrazba nastavnika poboljšava i sve se veći naglasak stavlja na praktično iskustvo, no s tim se naporima mora nastaviti. Usprkos nastojanjima vlade da reformira strukovno obrazovanje i osposobljavanje te subvencionira radna mjesta za mlade, stopa nezaposlenosti mladih i dalje je među najvišima u Uniji, a prelazak iz škole na posao i dalje je kompliciran. Relativno nizak postotak stručno usmjerenih programa na razini prvostupnika i nedovoljna suradnja s poslodavcima smanjuje usklađenost potreba tržišta rada s tercijarnim obrazovanjem. Poboljšanje kvalitete visokog obrazovanja te suradnje između poduzeća i obrazovnih ustanova pomoglo bi potaknuti inovacijske kapacitete gospodarstva. Planovi u okviru strategije pametne specijalizacije dobro napreduju, no moraju se učinkovito provesti. Neprestano niska razina kvalitetnog predškolskog obrazovanja i skrbi negativno utječe na obrazovne rezultate, posebice na Rome. Inicijative za poboljšanje obrazovnih rezultata romskih učenika za sada se suviše oslanjaju na projekte koje sufinancira EU.

(14)

Na energetskom planu Slovačka je ostvarila napredak u pripremama za uspostavu većeg broja interkonekcija za električnu energiju i plin sa susjednim zemljama; međutim, i dalje je potrebno poduzimanje mjera kako bi slovačko energetsko tržište bolje funkcioniralo, a posebno je potrebno poboljšati transparentnost mehanizma određivanja cijena. U novom programskom razdoblju paket mjera poboljšanja energetske učinkovitosti predložen je za dobivanje financijske pomoći EU-a.

(15)

Trenutačnom reformom javne uprave poboljšat će se usmjerenost na korisnike, no kvaliteta i učinkovitost javne uprave i dalje su loši. Neprestano velika fluktuacija zaposlenika povezana s političkim promjenama te loše kadrovsko upravljanje i loša analitička sposobnost narušavaju donošenje politika temeljenih na dokazima. Međunarodni pokazatelji korupcije Slovačku i dalje svrstavaju nisko, a napredak u poboljšanju učinkovitosti i transparentnosti pravosudnog sustava neznatan je. U Slovačkoj se pogoršala kvaliteta poslovnog okruženja, a podrška brzorastućim poduzećima stagnira. Slovačka je nedavno reformirala pravila o javnoj nabavi u cilju poboljšanja transparentnosti i učinkovitosti, no primjena tih pravila i dalje je izazov, a učinak reforme javne nabave iz 2013. ostaje ograničen.

(16)

Komisija je u okviru europskog semestra provela sveobuhvatnu analizu slovačke ekonomske politike. Donijela je procjenu nacionalnog programa reformi i programa stabilnosti. U obzir je uzela njihov značaj za održivu fiskalnu i društveno-ekonomsku politiku u Slovačkoj, ali i poštovanje pravila i smjernica EU-a zbog potrebe jačanja sveopćeg ekonomskog upravljanja Unijom uključivanjem iskustva na razini EU-a u buduće nacionalne odluke. Komisijine preporuke iz europskog semestra navedene su u preporukama 1. do 6. u nastavku.

(17)

Vijeće je u okviru tog ocjenjivanja preispitalo program stabilnosti, a njegovo mišljenje (6) posebno odražava preporuka br. 1. u nastavku.

(18)

Komisija je u kontekstu europskog semestra provela i analizu ekonomske politike europodručja kao cjeline. Na toj je osnovi Vijeće izdalo preporuke upućene pojedinim državama članicama čija je valuta euro (7). Kao država čija je valuta euro, i Slovačka bi trebala osigurati da se te preporuke provedu u cijelosti i na vrijeme,

1.

Nakon smanjenja prekomjernog deficita ojačati proračunske mjere za 2014. s obzirom na razliku od 0,3 % BDP-a koja se pojavljuje u odnosu na preventivni aspekt zahtjeva Pakta o stabilnosti i rastu na temelju proljetne prognoze iz 2014. službi Komisije. Osigurati u 2015. zahtijevanu prilagodbu srednjoročnom cilju od 0,1 % BDP-a, uzimajući u obzir očekivane slabe gospodarske uvjete. Nakon toga, do ostvarenja srednjoročnog cilja postići godišnju strukturnu prilagodbu od 0,5 % BDP-a kao referentnu vrijednost. Dodatno jačati fiskalni okvir, između ostaloga i uvođenjem obvezujućih i provedivih gornjih granica za rashode. Poboljšati dugoročnu održivost javnih financija povećanjem ekonomičnosti sektora zdravstva, posebno racionalizacijom bolničke skrbi i upravljanja bolnicama te jačanjem primarne zaštite.

2.

Poboljšati učinkovitost porezne uprave jačanjem revizije, ocjene rizika i sposobnosti naplate duga. Povezati osnovicu za oporezivanje nekretnina s tržišnom vrijednosti imovine.

3.

Učinkovitije rješavati problem dugotrajne nezaposlenosti poticajnim mjerama, obrazovanjem odraslih i individualiziranim kvalitetnim osposobljavanjem. Poboljšati sposobnosti javnih usluga za zapošljavanje pri obradi predmeta, individualiziranom savjetovanju i poticanju tražitelja zaposlenja te bolje povezati poticajne mjere i socijalnu pomoć; Učinkovito rješavati nezaposlenost mladih poboljšavajući ranu intervenciju, u skladu s ciljevima Jamstva za mlade. Povećati poticaje za zapošljavanje žena boljim osiguravanjem ustanova za čuvanje djece, posebno djece ispod tri godine starosti.

4.

poduzela mjere povećanja kvalitete nastave radi boljih obrazovnih rezultata; Ojačati učenje temeljeno na radu u poduzećima u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju. Prilagoditi akreditaciju, financiranje i mjere upravljanja kako bi se potaknulo stvaranje stručno usmjerenih programa na razini prvostupnika. Poboljšati kvalitetu i važnost znanstvene baze te provesti planove za poticanje učinkovitog prijenosa znanja i suradnje među sveučilištima te istraživačkim i poslovnim ustanovama. Donijeti sustavne mjere za poboljšanje pristupa visokokvalitetnom i uključivom predškolskom i školskom obrazovanju za marginalizirane skupine, uključujući Rome, te poduzeti mjere za povećanje njihova većeg sudjelovanja u strukovnom osposobljavanju i visokom obrazovanju.

5.

Uložiti veće napore u bolje funkcioniranje energetskog tržišta, posebno povećanjem javne transparentnosti regulatornog okvira i istraživanjem uzroka visokih cijena električne mreže, posebno za industrijske korisnike. Nadovezujući se na već postignuti uspjeh, dalje razvijati interkonekcije sa susjednim zemljama, uključujući Ukrajinu, u skladu s Memorandumom o razumijevanju potpisanim u travnju.

6.

Poduzeti mjere povećanja neovisnosti javne službe, uključujući izmjene Zakona o državnim službenicima. Prilagoditi strategiju poboljšanja kadrovskog upravljanja u javnoj upravi. Uložiti veće napore u jačanje analitičke sposobnosti u glavnim ministarstvima s ciljem donošenja politika temeljenih na dokazima i poboljšanja kvalitete ocjene učinka politike. Poduzeti mjere borbe protiv korupcije i ubrzati napore poboljšanja učinkovitosti i kvalitete pravosudnog sustava. Uvesti mjere poboljšanja poslovnog okruženja, uključujući za MSP-ove. Uložiti veće napore u poboljšanje učinkovitosti javne nabave.