7.6.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 169/14

(1)

Komisija je u svojoj Komunikaciji od 3. ožujka 2010. pod nazivom „Europa 2020. – Strategija za pametan, održiv i uključiv rast” („strategija Europa 2020.”) naglasila potrebu stvaranja povoljnih uvjeta za ulaganje u znanje i inovacije s ciljem postizanja pametnog, održivog i uključivog rasta u Uniji. I Europski parlament i Vijeće podržali su tu strategiju.

(2)

Uredbom (EU) br. 1291/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (3) uspostavljen je Okvirni program za istraživanja i inovacije Obzor 2020. (2014. – 2020.) („program Obzor 2020.”). Cilj je programa Obzor 2020. postići snažniji učinak u pogledu istraživanja i inovacija jačanjem javno-javnih partnerstava, uključujući i sudjelovanjem Unije u programima koje poduzima više država članica u skladu s člankom 185. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

(3)

Cilj javno-javnih partnerstava trebao bi biti razvoj bliskijih sinergija, povećanje koordinacije te izbjegavanje nepotrebnog udvostručavanja u odnosu na istraživačke programe Unije te međunarodne, nacionalne i regionalne istraživačke programe te bi ona trebala u potpunosti poštovati opća načela programa Obzor 2020., a posebno ona koja se odnose na otvorenost i transparentnost. Uz to bi trebalo osigurati otvoreni pristup znanstvenim publikacijama.

(4)

Odlukom br. 742/2008/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (4) predviđen je financijski doprinos Zajednice Zajedničkom programu istraživanja i razvoja u području života potpomognutog okolinom („zajednički program AAL”) koji odgovara doprinosu država članica, ali ne premašuje 150 000 000 EUR u razdoblju trajanja Sedmog okvirnog programa Europske zajednice za istraživanja, tehnološki razvoj i demonstracijske aktivnosti (2007. – 2013.) uspostavljenog Odlukom br. 1982/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (5).

(5)

U prosincu 2012. Komisija je Europskom parlamentu i Vijeću podnijela izvješće o privremenoj evaluaciji zajedničkog programa AAL. Tu evaluaciju provelo je stručno povjerenstvo. Opće je mišljenje stručnog povjerenstva da je u ostvarivanju ciljeva zajedničkog programa AAL ostvaren dobar napredak, da su programom postignuti izvanredni rezultati te da bi ga trebalo nastaviti i nakon završetka trenutačnog razdoblja financiranja. Međutim, stručno povjerenstvo utvrdilo je i nekoliko nedostataka, posebno potrebu za većim sudjelovanjem korisnika u projektima u što ranijoj fazi i za dodatnim poboljšanjem operativne uspješnosti u pogledu trajanja postupaka do sklapanja ugovora i isplate.

(6)

U privremenoj evaluaciji iz 2010. i procesu savjetovanja iz 2012. istaknuta je raznolikost financijskih instrumenata, pravila o prihvatljivosti i sustava povrata troškova. Države sudionice bi, kroz Opću skupštinu zajedničkog programa AAL, mogle razmotriti ovo pitanje i promicati razmjenu dobrih praksi.

(7)

U svojoj komunikaciji od 12. listopada 2006. pod nazivom „Demografska budućnost Europe – od izazova do mogućnosti”, Komisija je naglasila činjenicu da je demografsko starenje jedan od glavnih izazova s kojima se suočavaju sve države članice te da bi sve veća uporaba novih tehnologija mogla pomoći u kontroliranju troškova, poboljšati blagostanje i promicati aktivno sudjelovanje starijih osoba u društvu te poboljšati konkurentnost gospodarstva Unije.

(8)

U okviru vodeće inicijative strategije Europa 2020. „Unija inovacija” Komisija je navela starenje stanovništva kao jedan od društvenih izazova u kojem revolucionarne inovacije mogu imati važnu ulogu i povećati konkurentnost te europskim poduzećima omogućiti prednost u razvoju novih tehnologija te ostvarivanje rasta i zauzimanje globalnog vodećeg položaja na novim tržištima rasta, zatim poboljšati kvalitetu i učinkovitost javnih usluga i na taj način doprinijeti stvaranju velikog broja novih kvalitetnih radnih mjesta.

(9)

Oko 20 milijuna ljudi širom Unije zaposleno je na poslovima „bijelih kuta” u sektoru zdravstva i socijalnih usluga, što je brojka za koju se očekuje da će se povećati u nadolazećim godinama zbog starenja stanovništva. Osposobljavanje i cjeloživotno učenje u tom osjetljivom sektoru trebali bi biti ključni prioritet. Stoga bi se potreba za poslovima bijelih kuta i za ulaganjem u moderne vještine, kao što je korištenje informacijskih tehnologija, trebala točnije procijeniti.

(10)

U svojoj komunikaciji od 19. svibnja 2010. pod nazivom „Digitalni program za Europu”, Komisija je predložila da se ojača zajednički program AAL kako bi se odgovorilo na izazov starenja stanovništva.

(11)

U svojoj komunikaciji od 29. veljače 2012. pod nazivom „Ostvarivanje strateškog provedbenog plana Europskog inovacijskog partnerstva za aktivno i zdravo starenje” Komisija je predložila da se uzmu u obzir relevantni prioriteti strateškog provedbenog plana za buduće programe rada i instrumente u području istraživanja i inovacija koji su dio programa Obzor 2020. Komisija je također predložila da se uzmu u obzir doprinosi koje zajednički program AAL može dati Europskom inovacijskom partnerstvu za aktivno i zdravo starenje.

(12)

U okviru Europskog inovacijskog partnerstva za aktivno i zdravo starenje, osnovanog u sklopu Unije inovacija, očekuje se da će inovativna rješenja temeljena na informacijskim i komunikacijskim tehnologijama znatno doprinijeti ostvarivanju njegovih ciljeva od dvije dodatne godine zdravog života do 2020. te poboljšati kvalitetu života građana i učinkovitost sustavâ skrbi u Uniji. Njegovim strateškim provedbenim planom određuju se prioriteti za ubrzanje i povećanje inovacija u trima područjima povezanima s aktivnim i zdravim starenjem širom Unije: prevencija i promicanje zdravlja, skrb i liječenje te samostalan život i društvena uključenost.

(13)

S obzirom na to da se sustavima informacijskih i komunikacijskih tehnologija obrađuje velika količina osobnih podataka i profila te se komunicira u stvarnom vremenu, što sa sobom nosi visok rizik od povreda sigurnosti podataka, trebalo bi uzeti u obzir aspekte zaštite podataka. Povrh toga, trebalo bi poštovati pravo na privatnost.

(14)

Program istraživanja i razvoja u području aktivnog i potpomognutog života („program AAL”) trebao bi se nadovezati na dostignuća prethodnog programa te riješiti njegove nedostatke poticanjem sudjelovanja dovoljnog broja korisnika u projektima od samog početka kako bi se osiguralo da su osmišljena rješenja prihvatljiva i da odgovaraju specifičnim potrebama korisnika te osiguranjem bolje provedbe programa AAL.

(15)

Pri provedbi programa AAL trebalo bi uzeti u obzir široku definiciju inovacija kojom se obuhvaćaju organizacijski, poslovni, tehnološki, društveni i okolišni aspekti. Trebala bi osigurati multidisciplinaran pristup i integraciju društvenih i humanističkih znanosti u programu AAL.

(16)

Aktivnosti u okviru programa AAL trebale bi biti u skladu s ciljevima i prioritetima u području istraživanja i inovacija programa Obzor 2020. te općim načelima i uvjetima utvrđenima u članku 26. Uredbe (EU) br. 1291/2013.

(17)

Trebalo bi odrediti gornju granicu za financijsko sudjelovanje Unije u programu AAL u razdoblju trajanja programa Obzor 2020. Financijsko sudjelovanje Unije u programu AAL ne bi smjelo biti veće od financijskog doprinosa država sudionica u razdoblju trajanja programa Obzor 2020. kako bi se postigao snažan učinak poluge i osiguralo aktivno sudjelovanje država sudionica u postizanju ciljeva programa AAL.

(18)

Kako bi se u obzir uzelo trajanje programa Obzor 2020., pozive na podnošenje prijedloga na temelju ovog programa AAL trebalo bi pokrenuti najkasnije 31. prosinca 2020. U opravdanim slučajevima pozivi na podnošenje prijedloga mogu se pokrenuti do 31. prosinca 2021.

(19)

U skladu s ciljevima Uredbe (EU) br. 1291/2013, svaka država članica i svaka zemlja pridružena programu Obzor 2020. trebala bi imati pravo na sudjelovanje u programu AAL u svakom prikladnom trenutku.

(20)

Kako bi se osiguralo da financijska obveza koju je preuzela Unija ne bude veća od financijske obveze koju su preuzele države sudionice, financijski doprinos Unije trebao bi biti uvjetovan preuzimanjem formalnih obveza od strane država sudionica prije pokretanja programa AAL i njihovim ispunjavanjem tih obveza. Doprinos država sudionica programu AAL trebao bi uključivati administrativne troškove nastale na nacionalnoj razini pri učinkovitoj provedbi programa AAL.

(21)

Za zajedničku provedbu programa AAL potrebna je provedbena struktura. Države sudionice sporazumjele su se o provedbenoj strukturi za program AAL te su 2007. osnovale „Ambient Assisted Living” aisbl, međunarodno neprofitno udruženje koje ima pravnu osobnost i osnovano je u skladu s belgijskim pravom („AALA”). S obzirom na to da se, u skladu s izvješćem o privremenoj evaluaciji, postojeća upravljačka struktura zajedničkog programa AAL pokazala učinkovitom i kvalitetnom, AALA bi trebala služiti kao provedbena struktura te bi trebala preuzeti ulogu tijela za dodjelu i praćenje programa AAL. AALA bi trebala upravljati financijskim doprinosom Unije i osigurati učinkovitu provedbu programa AAL.

(22)

Kako bi se ostvarili ciljevi programa AAL, AALA bi trebala pružati financijsku potporu uglavnom bespovratnim sredstvima za sudionike u djelovanjima koje je ona odabrala. Ta djelovanja trebala bi se odabirati na temelju poziva na podnošenje prijedloga u nadležnosti AALA-e uz pomoć neovisnih vanjskih stručnjaka. Popis redoslijeda prijedloga trebao bi biti obvezujući u pogledu odabira prijedloga i dodjele sredstava iz financijskoga doprinosa Unije i nacionalnih proračuna za projekte programa AAL.

(23)

Financijskim doprinosom Unije trebalo bi upravljati u skladu s načelima dobrog financijskog upravljanja i pravilima neizravnog upravljanja utvrđenima u Uredbi (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (6) i Delegiranoj uredbi Komisije (EU) br. 1268/2012 (7).

(24)

Komisija bi radi zaštite financijskih interesa Unije trebala imati pravo razmjernim mjerama smanjiti, uskratiti ili ukinuti financijski doprinos Unije kada se program AAL provodi neprimjereno, djelomično ili s kašnjenjem, odnosno kada države sudionice ne doprinose financiranju programa AAL ili to čine djelomično ili s kašnjenjem. Ta bi prava trebalo predvidjeti u sporazumu o delegiranju koji se treba sklopiti između Unije i AALA-e.

(25)

Radi pojednostavljenja, trebalo bi smanjiti administrativno opterećenje svih strana. Trebale bi se izbjegavati dvostruke revizije te prekomjerna dokumentacija i izvješća. Pri provođenju revizije trebalo bi, prema potrebi, uzeti u obzir posebnosti nacionalnih programa.

(26)

Sudjelovanje u neizravnim djelovanjima koja se financiraju iz programa AAL podliježe Uredbi (EU) br. 1290/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (8). Međutim, zbog posebnih operativnih potreba programa AAL potrebno je predvidjeti odstupanja od te uredbe u skladu s njezinim člankom 1. stavkom 3.

(27)

Pozivi na podnošenje prijedloga od strane AALA-e također bi trebali biti objavljeni na jedinstvenom portalu namijenjenom sudionicima te putem drugih elektroničkih načina širenja informacija u sklopu programa Obzor 2020. kojima upravlja Komisija.

(28)

Posebna odstupanja od Uredbe (EU) br. 1290/2013 potrebna su jer je program AAL osmišljen kao tržišno usmjeren program za istraživanja i inovacije u okviru kojeg se objedinjuju brojni različiti tokovi nacionalnog financiranja (poput programa financiranja istraživanja, inovacija, zdravstva i industrije). Ovisno o svojoj prirodi, ti nacionalni programi imaju različita pravila za sudjelovanje i od njih se ne može očekivati da budu u potpunosti usklađeni s Uredbom (EU) br. 1290/ 2013. Osim toga, program AAL usmjeren je posebno na mala i srednja poduzeća i organizacije korisnika koji obično ne sudjeluju u istraživačkim i inovacijskim aktivnostima Unije. Kako bi se olakšalo sudjelovanje tih poduzeća i organizacija, financijski doprinos Unije daje se u skladu s dobro poznatim pravilima njihovih nacionalnih programa financiranja te provodi kao jednokratna dodjela bespovratnih sredstava u kojoj je financiranje Unije združeno s odgovarajućim nacionalnim financiranjem.

(29)

Financijske interese Unije trebalo bi zaštititi razmjernim mjerama tijekom cijelog ciklusa rashoda, uključujući sprečavanjem, otkrivanjem i istraživanjem nepravilnosti, povratom izgubljenih, pogrešno isplaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, prema potrebi, administrativnim i financijskim sankcijama u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012.

(30)

Komisija bi trebala, uz pomoć neovisnih stručnjaka, provesti privremenu evaluaciju kojom se posebno ocjenjuje kvaliteta i učinkovitost programa AAL te napredak u odnosu na postavljene ciljeve, kao i završnu evaluaciju te sastaviti izvješće o tim evaluacijama.

(31)

Evaluacija bi se trebala temeljiti na točnim i ažuriranim informacijama. AALA i države sudionice trebale bi stoga na zahtjev Komisije dostaviti sve informacije potrebne Komisiji kako bi ih uključila u izvješća o evaluaciji programa AAL.

(32)

Djelovanja predviđena u programu AAL trebala bi doprinijeti jačanju europskih javnih zdravstvenih sustava i sustava skrbi jer su oni od presudne važnosti za održavanje društvenog blagostanja i smanjenje razlika u blagostanju između regija i kategorija stanovništva koje se alarmantno povećavaju zbog trenutačne gospodarske i društvene krize.

(33)

Program AAL trebao bi osigurati djelotvorno promicanje ravnopravnosti spolova kako je utvrđeno u programu Obzor 2020. Program AAL trebao bi promicati ravnopravnost spolova i rodnu dimenziju u području istraživanja i inovacija. Posebnu pozornost trebalo bi obratiti na rodnu ravnotežu, podložno stanju u tom području, u evaluacijskim povjerenstvima i tijelima poput savjetodavnih ili stručnih skupina. Rodna dimenzija trebala bi se adekvatno integrirati u sadržaj istraživanja i inovacija u strategijama, programima i projektima te pratiti kroz sve faze ciklusa istraživanja.

(34)

Program AAL trebao bi se pridržavati etičkih načela kako su utvrđena u programu Obzor 2020. Posebna pozornost trebala bi se obratiti na načelo proporcionalnosti, pravo na privatnost, pravo na zaštitu osobnih podataka, pravo na fizički i psihički integritet, pravo na nediskriminaciju i potrebu za osiguranjem visokih razina zaštite ljudskog zdravlja.

(35)

S obzirom na to da su države sudionice odlučile nastaviti program AAL i s obzirom na to da ciljeve ove Odluke, to jest izravno podupiranje i nadopunjavanje politika Unije u području aktivnog i zdravog starenja, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog opsega djelovanja oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj Uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Odluka ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva,

(a)

da države sudionice dokažu da je program AAL uspostavljen u skladu s prilozima I. i II.;

(b)

da države sudionice ili organizacije koje su imenovale države sudionice imenuju AALA-u, kao strukturu nadležnu za provedbu programa AAL te dodjelu i praćenje financijskog doprinosa Unije;

(c)

da se svaka država sudionica obveže doprinijeti financiranju programa AAL;

(d)

da AALA dokaže sposobnost provedbe programa AAL, uključujući dodjelu i praćenje doprinosa Unije u okviru neizravnog upravljanja proračunom Unije u skladu s člancima 58., 60. i 61. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012; i

(e)

da se za program AAL uspostavi model upravljanja u skladu s Prilogom III.

(a)

da AALA provede ciljeve programa AAL utvrđene u Prilogu I. i aktivnosti utvrđene u Prilogu II. ovoj Odluci u skladu s Uredbom (EU) br. 1290/2013, podložno članku 5. ove Odluke;

(b)

da se zadrži prikladan i učinkovit model upravljanja u skladu s Prilogom III.;

(c)

da AALA poštuje zahtjeve izvješćivanja utvrđene u članku 60. stavku 5. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012; i

(d)

da svaka država sudionica ispuni preuzete obveze iz stavka 1. točke (c) i da se ispune preuzete godišnje obveze doprinosa financiranju programa AAL.

(a)

financijske doprinose za neizravna djelovanja podržana u okviru programa AAL u skladu s Prilogom II.;

(b)

doprinose u naravi koji odgovaraju administrativnim troškovima nacionalnih uprava nastalih pri učinkovitoj provedbi programa AAL u skladu s Prilogom II.

(a)

zahtjevi povezani s doprinosom AALA-e u pogledu relevantnih pokazatelja među pokazateljima uspješnosti utvrđenima u Prilogu II. Odluci (EU) br. 2013/743/EU;

(b)

zahtjevi povezani s doprinosom AALA-e praćenju iz Odluke (EU) br. 2013/743/EU;

(c)

posebni pokazatelji uspješnosti potrebni za praćenje rada AALA-e u skladu s člankom 3. stavkom 2.;

(d)

postupci u vezi s dostavom podataka i informacija koji su potrebni kako bi se osiguralo da Komisija može ispuniti svoje obveze širenja rezultata i izvješćivanja.

(e)

odredba za objavljivanje poziva na podnošenje prijedloga od strane AALA-e, posebno na jedinstvenom portalu namijenjenom sudionicima te putem drugih elektroničkih načina širenja informacija u sklopu programa Obzor 2020. kojima upravlja Komisija.