11/Sv. 128

HR

Službeni list Europske unije

265

L 203/37

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

(1)

Europska komisija („Komisija”) je 1. studenoga 2011. najavila putem obavijesti objavljene u Službenom listu Europske unije  (2) („obavijest o pokretanju postupka”), pokretanje antidampinškog postupka u vezi uvoza određenog željeznog i čeličnog pribora za cijevi podrijetlom iz Rusije i Turske („dotične zemlje”).

(2)

Postupak je pokrenut zbog pritužbe koju je 20. rujna 2011. uložio Odbor za zaštitu industrije čeličnog pribora za tupo zavarivanje Europske unije („podnositelji pritužbe”) u ime proizvođača koji čine većinu, u ovom slučaju više od 40 % ukupne proizvodnje određenog željeznog ili čeličnog pribora Unije. Pritužba je sadržavala dokaze prima facie o dampingu navedenog proizvoda i materijalnoj šteti koja je posljedica toga, što se smatralo dostatnim kako bi se opravdalo pokretanje postupka.

(3)

Komisija je o pokretanju postupka službeno obavijestila podnositelje pritužbe, ostale poznate proizvođače iz Unije, poznate proizvođače izvoznike i predstavnike dotičnih zemalja, poznate uvoznike i korisnike. Zainteresirane stranke dobile su priliku izraziti svoje stavove u pisanom obliku i zatražiti raspravu u roku određenom u obavijesti o pokretanju postupka.

(4)

Svim zainteresiranim strankama koje su to tražile te su pokazale da postoje posebni razlozi da ih se sasluša, odobrena je rasprava.

(5)

S obzirom na očigledno veliki broj proizvođača iz Unije, u obavijesti o pokretanju postupka predviđen je odabir uzoraka radi utvrđivanja štete u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe.

(6)

Komisija je u obavijesti o pokretanju postupka objavila da je privremeno odabrala uzorak proizvođača iz Unije. Navedeni se uzorak sastojao od tri trgovačka društva, između više od 22 proizvođača iz Unije za koja se znalo da proizvode istovjetni proizvod prije pokretanja ispitnog postupka.

(7)

Uzorak je odabran na temelju obujma prodaje i proizvodnje koji se objektivno mogao ispitati u raspoloživom roku. Proizvođači iz Unije u uzorku nalaze se u četiri države članice i čine 48 % ukupne prodaje u Uniji svih proizvođača iz Unije te 64 % proizvođača koji su se javili. Ni jedna zainteresirana stranka nije se protivila predloženom uzorku.

(8)

S obzirom na potencijalno velik broj nepovezanih uvoznika, odabir uzoraka bio je predviđen u obavijesti o pokretanju postupka u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe. Kako bi se Komisiji omogućilo odlučivanje o tome je li odabir uzoraka potreban ili ne te, ako jest, sam odabir uzoraka, od svih se uvoznika zatražilo da se jave Komisiji i dostave, kako je navedeno u obavijesti o pokretanju postupka, osnovne podatke o svojim aktivnostima povezanima s proizvodom obuhvaćenim ispitnim postupkom tijekom razdoblja ispitnog postupka od 1. listopada 2010. do 30. rujna 2011.

(9)

Od 38 nepovezanih uvoznika koje je Komisija kontaktirala, samo je 5 trgovačkih društava odgovorilo na pitanja za odabir uzorka u roku. Ispostavilo se da je jedno trgovačko društvo korisnik, a ne uvoznik. Stoga se smatralo da odabir uzoraka nije potreban te su poslani upitnici četirima trgovačkim društvima koja su se javila. Na kraju su samo dva uvoznika odgovorila na upitnik i u potpunosti surađivala u ispitnom postupku.

(10)

S obzirom na očigledno velik broj proizvođača izvoznika, odabir uzoraka bio je predviđen u obavijesti o pokretanju postupka za utvrđivanje dampinga u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe. Kako bi se Komisiji omogućilo da odluči o tome je li odabir uzoraka potreban ili ne te, ako jest, da odabere uzorak, od svih se proizvođača izvoznika zatražilo da se jave Komisiji i dostave, kako je navedeno u obavijesti o pokretanju postupka, osnovne podatke o svojim aktivnostima povezanima s proizvodom obuhvaćenim ispitnim postupkom tijekom razdoblja ispitnog postupka od 1. listopada 2010. do 30. rujna 2011. Tijela dotičnih zemalja također se konzultiralo.

(11)

Što se tiče Rusije, ni jedan proizvođač izvoznik nije sudjelovao u ispitnom postupku. Što se tiče turskih proizvođača izvoznika, javila su se tri trgovačka društva te je Komisija zato odlučila da odabir uzorka nije potreban u pogledu Turske. Tri turska trgovačka društva koja surađuju ostvaruju većinu turskog izvoza u Uniju tijekom razmatranog razdoblja.

(12)

Kako bi izvršila analizu, Komisija je poslala upitnike svim trima turskima proizvođačima izvoznicima koji surađuju, kao i proizvođačima iz Unije u uzorku te nepovezanim uvoznicima i korisnicima koji surađuju.

(13)

Odgovore na upitnik poslala su trojica turskih proizvođača izvoznika koja surađuju, svi proizvođači iz Unije u uzorku, dvojica nepovezanih uvoznika iz Unije te četiri korisnika.

(14)

Komisija je tražila i potvrdila sve podatke koje je smatrala neophodnima za potrebe privremenog određivanja dampinga, nastale štete i interesa Unije. Posjeti radi provjere obavljeni su u poslovnim prostorijama sljedećih trgovačkih društava.

(15)

Ispitni postupak dampinga i štete obuhvatio je razdoblje od 1. listopada 2010. do 30. rujna 2011. („razdoblje ispitnog postupka” ili „RIP”). Ispitivanje važnih kretanja za procjenu štete obuhvatilo je razdoblje od 2008. do kraja razdoblja ispitnog postupka („razmatrano razdoblje”).

(16)

Na snazi su antidampinške mjere za određeni željezni ili čelični pribor za cijevi podrijetlom iz Kine, Malezije, Južne Koreje i Tajlanda, a nakon praksi izbjegavanja mjera također i za određeni željezni ili čelični pribor za cijevi podrijetlom iz Kine i poslanog iz Indonezije, Filipina, Šri Lanke i Tajvana (uz određene iznimke) (3). Zemlje navedene u prethodnoj rečenici dalje u tekstu će se navoditi kao „zemlje na koje se primjenjuju antidampinške mjere”.

(17)

Dotični je proizvod pribor za cijevi (osim lijevanog pribora, prirubnica i pribora s navojem), od željeza ili čelika (ne uključujući nehrđajući čelik), s najvećim vanjskim promjerom od 609,6 mm, vrste koja se koristi za tupo zavarivanje ili druge svrhe, trenutačno razvrstan prema oznakama KN ex 7307 93 11, ex 7307 93 19 i ex ex 7307 99 80 90 („dotični proizvod”).

(18)

U postupku proizvodnje koriste se bešavne ili varene čelične cijevi za proizvodnju koljena, reduktora ili nastavaka u obliku slova T, dok se za proizvodnju poklopaca kao sirovina obično koriste listovi čelika. Koljena i reduktori izrađuju se rezanjem i oblikovanjem, savijanjem ili reduciranjem. Nastavci u obliku slova T izrađuju se hidrauličnim stiskanjem, a poklopci se izrađuju oblikovanjem listova ili ploča. Potom obično slijede savijanje rubova i pjeskarenje prije pakiranja. U nekim slučajevima proizvod prolazi postupak galvanizacije. Sve vrste proizvoda dijele ista osnovna fizička, kemijska i tehnička svojstva te iste osnovne namjene.

(19)

Pribor za cijevi uglavnom se koristi u petrokemijskoj industriji, građevinarstvu, energetskoj industriji, brodogradnji i industrijskim instalacijama. Isti se koristi za povezivanje cijevi u svim gore navedenim namjenama.

(20)

Utvrđeno je da dotični proizvod i određeni željezni ili čelični pribor za cijevi koji se prodaje na domaćem tržištu u dotičnim zemljama, kao i određeni željezni ili čelični pribor za cijevi koji industrija Unije prodaje u Uniji imaju ista osnovna fizičke, kemijska i tehnička svojstva i iste osnovne namjene. Stoga se isti privremeno smatraju istovjetnima u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe.

(21)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 11., ni jedan ruski proizvođač izvoznik nije surađivao u ovom ispitnom postupku. Zato je, u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe, izračun dampinga za Rusiju izvršen na temelju dostupnih podataka, kako se objašnjava u nastavku.

(22)

U izostanku suradnje ruskih proizvođača izvoznika, uobičajena vrijednost za Rusiju izračunana je na temelju dostupnih podataka.

(23)

Treba podsjetiti da pritužba sadrži dokaze prima facie o dampingu u vezi s ruskim uvozom dotičnog proizvoda. Izračun koji je doveo do navedenih dokaza temeljio se na izračunanoj uobičajenoj vrijednosti za Rusiju, u izostanku detaljnijih podataka. Bez obzira na to, za potrebe utvrđivanja preciznije uobičajene vrijednosti Komisija je privremeno odlučila da će se uobičajena vrijednost za Rusiju izračunati na temelju podataka koji su prikupljeni tijekom ispitnog postupka od onih turskih proizvođača izvoznika koji koriste ruske bešavne cijevi kao ulazni materijal za proizvodnju dotičnog proizvoda. Doista, trošak sirovine čini najveći dio ukupnih troškova proizvodnje dotičnog proizvoda i zato se ova metoda smatrala najobjektivnijom za utvrđivanje uobičajene vrijednosti za Rusiju na temelju dostupnih činjenica.

(24)

Uobičajena vrijednost za Rusiju stoga je izračunana utvrđivanjem ponderirane prosječne uobičajene vrijednosti za one turske proizvođače izvoznike koji nabavljaju dio svojih sirovina iz Rusije.

(25)

Važno je napomenuti da je dobivena uobičajena vrijednost određena za vrstu proizvoda (koljena) koja čini najveći obujam uvoza, umjesto za sve vrste dotičnog proizvoda, kako bi se omogućila reprezentativna usporedba s izvoznom cijenom (vidjeti uvodne izjave koje slijede).

(26)

U izostanku detaljnijih podataka o cijenama, izvozna cijena uvoza dotičnog proizvoda podrijetlom iz Rusije utvrđena je na temelju Eurostatove uvozne statistike. S obzirom na veliku raznovrsnost proizvoda koji se deklariraju pod određenim oznakama KN, izvozna cijena utvrđena je ograničavanjem korištenja Eurostatove statistike na vrstu proizvoda (koljena) koja čini najveći obujam uvoza, a koja se smatra reprezentativnom za sav dotični proizvod. Zato se izvozna cijena temeljila na oznaci KN 7307 93 11.

(27)

Gore navedena Eurostatova uvozna statistika morala se prilagoditi s obzirom na činjenicu da su određene uvozne transakcije iz Rusije u Bugarsku, Estoniju i Litvu sadržavale pogrešne deklaracije, najvjerojatnije zbog pogrešne klasifikacije proizvoda. Navedene transakcije utvrđene su korištenjem uvozne statistike koja je dostupna u bazi podataka prema članku 14. stavku 6. Osnovne uredbe te su iste izostavljene iz izračuna izvozne cijene kako bi se izbjeglo korištenje poremećene izvozne cijene prilikom izračuna dampinga.

(28)

Dampinška marža utvrđena je usporedbom izvozne cijene franko tvornica na temelju Eurostatovih podataka s uobičajenom vrijednošću za Rusiju kako je gore utvrđeno.

(29)

Kako bi se utvrdila izvozna cijena franko tvornica, izvozna cijena CIF na temelju Eurostatovih podataka (i ispravljena kako bi se uklonili poremećaji kako je gore navedeno) prilagođena je za trošak prijevoza. Za tu se svrhu koristio trošak prijevoza kako je izračunano u pritužbi jer se smatralo da je isti objektivna procjena.

(30)

Dampinška marža na području cijele zemlje izražena je kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno.

(31)

Na temelju gore navedenog, privremena dampinška marža na području cijele zemlje, izražena kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznosi kako slijedi:

(32)

U skladu s člankom 2. stavkom 2. Osnovne uredbe, Komisija je prvo za svakog od trojice proizvođača izvoznika koji surađuju utvrdila je li njegova ukupna domaća prodaja istovjetnog proizvoda reprezentativna, odnosno je li ukupan volumen takve prodaje činio barem 5 % ukupnog obujma njegove izvozne prodaje dotičnog proizvoda u Uniju. Ispitnim je postupkom utvrđeno da je domaća prodaja istovjetnog proizvoda bila reprezentativna za sve proizvođače izvoznike koji surađuju.

(33)

Komisija je naknadno utvrdila one vrste proizvoda koje na domaćem tržištu prodaju trgovačka društva s ukupnom reprezentativnom domaćom prodajom, koje su istovjetne ili vrlo slične vrstama koje se prodaju radi izvoza u Uniju.

(34)

Za svaku vrstu istovjetnog proizvoda koju su prodavali proizvođači izvoznici na svojim domaćim tržištima i za koju je utvrđeno da je izravno usporediva s vrstom dotičnog proizvoda koja se prodavala za izvoz u Uniju, utvrđivalo se je li domaća prodaja bila dostatno reprezentativna za potrebe članka 2. stavka 2. Osnovne uredbe. Domaća prodaja konkretne vrste proizvoda smatrala se dostatno reprezentativnom kada je obujam te vrste proizvoda prodan na domaćem tržištu nezavisnim kupcima tijekom RIP-a činio najmanje 5 % ukupnog obujma usporedive vrste proizvoda koja se prodaje za izvoz u Uniju. Ispitnim je postupkom utvrđeno da je, u slučaju svakog od tri trgovačka društva, domaća prodaja većina vrsta proizvoda bila reprezentativna.

(35)

Komisija je naknadno ispitivala može li se svaka vrsta dotičnog proizvoda koja se prodaje na domaćem tržištu u reprezentativnim količinama smatrati prodanom u uobičajenom tijeku trgovine prema članku 2. stavku 4. Osnovne uredbe. To je učinjeno tako što je utvrđen udio profitabilne prodaje nezavisnim kupcima na domaćem tržištu za svaku vrstu proizvoda tijekom ispitnog postupka.

(36)

Kada je obujam prodaje vrste proizvoda, prodan po neto prodajnoj cijeni jednakoj ili višoj od izračunanog troška proizvodnje, iznosio više od 80 % ukupnog obujma prodaje proizvoda navedene vrste te kada je ponderirana prosječna cijena bila jednaka jediničnom trošku ili viša od njega, uobičajena je vrijednost, prema vrsti proizvoda, izračunana kao ponderirani prosjek svih cijena domaće prodaje predmetne vrste proizvoda.

(37)

Kada je obujam profitabilne prodaje vrste proizvoda činio 80 % ili manje ukupnog obujma prodaje navedene vrste proizvoda ili kada je ponderirana prosječna cijena navedene vrste bila niža od jediničnog troška, uobičajena se vrijednost temeljila na stvarnoj domaćoj cijeni koja je izračunana kao ponderirana prosječna cijena samo profitabilne domaće prodaje predmetne vrste proizvoda.

(38)

Ispitnim je postupkom utvrđeno da je profitabilna prodaja određenih usporedivih vrsta proizvoda iznosila više od 80 % ukupne domaće prodaje te se, zato, za navedenu prodaju koristila ukupna domaća prodaja prilikom izračuna prosječne cijene za uobičajenu vrijednost. Za ostale vrste proizvoda za koje se također smatralo da su prodani u uobičajenom tijeku trgovine koristila se samo profitabilna prodaja.

(39)

Kada su sve vrste proizvoda prodane s gubitkom, smatralo se da nisu prodane u uobičajenom tijeku trgovine. Za prodaju vrsta proizvoda koja nije ostvarena u uobičajenom tijeku trgovine, kao i za vrste proizvoda koje nisu prodane u reprezentativnim količinama na domaćem tržištu, trebalo je izračunati uobičajenu vrijednost. Sva tri trgovačka društva obuhvaćena ispitnim postupkom prodavala su vrste proizvoda za izvoz u Uniju, iako u ograničenim količinama.

(40)

Kako bi se izračunala uobičajena vrijednost prema članku 2. stavku 6. Osnovne uredbe, nastali prodajni, opći i administrativni troškovi (POA) i ponderirana prosječna dobit koju su dotični proizvođači izvoznici koji surađuju ostvarili od domaće prodaje istovjetnog proizvoda u uobičajenom tijeku trgovine tijekom razdoblja ispitnog postupka, dodani su njihovim prosječnim troškovima proizvodnje tijekom razdoblja ispitnog postupka. Za vrste proizvoda koje nisu prodane u reprezentativnim količinama na domaćem tržištu za izračun uobičajene vrijednosti koristili su se ponderirana prosječna dobit i troškovi POA-e u uobičajenom tijeku trgovine navedene nereprezentativne prodaje.

(41)

U svim slučajevima dotični se proizvod izvozio nezavisnim kupcima u Uniji te je, stoga, izvozna cijena utvrđena u skladu s člankom 2. stavkom 8. Osnovne uredbe, odnosno na temelju izvoznih cijena koje su plaćene ili koje treba platiti.

(42)

Jedno od tri turska trgovačka društva koja surađuju imalo je vrlo ograničenu izvoznu prodaju u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka. Dotično trgovačko društvo tvrdilo je da bi željelo više izvoziti u Uniju, ali da uvoznicima ne može ponuditi dovoljno niske cijene te je zatražilo da se navedena činjenica uzme u obzir u našoj analizi.

(43)

Međutim, što se tiče izračuna dampinga za navedeno trgovačko društvo, isti se morao temeljiti na njegovoj ograničenoj prodaji. Doista, čak i da je prodaja trgovačkog društva u Uniju bila ograničena, ista se ne može zanemariti te može biti jedina osnova za izračun individualne dampinške marže za ovo trgovačko društvo. U svakom slučaju, nemogućnost trgovačkog društva da prodaje više zbog navodnih visokih cijena ne može se smatrati čimbenikom koji bi utjecao na izračun dampinga u vezi s navedenim trgovačkim društvom.

(44)

Uobičajena vrijednost i izvozna cijena uspoređene su na razini franko tvornica. Kako bi se osigurala primjerena usporedba između uobičajene vrijednosti i izvozne cijene, učinjene su odgovarajuće prilagodbe na temelju razlika koje utječu na cijene i usporedivost cijena u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe. Odgovarajuće prilagodbe cijena odobrene su u svim slučajevima gdje je utvrđeno da su objektivne i potkrijepljene provjerenim dokazima. Preciznije, odobrena je prilagodba za troškove vozarine i osiguranja, uključujući vozarinu u zemlju izvoznicu, popuste, provizije, troškove kredita i bankovne naknade.

(45)

Privremene dampinške marže izražene su kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno.

(46)

Prema članku 2. stavcima 11. i 12. Osnovne uredbe, individualna dampinška marža za jednog od tri proizvođača izvoznika koja surađuju utvrđena je na temelju usporedbe ponderirane prosječne uobičajene vrijednosti s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom dotičnog proizvoda u Uniju navedenog trgovačkog društva.

(47)

Međutim, što se tiče preostala dva turska proizvođača koja surađuju, izračun dampinga u tom pogledu pokazao je da su trgovačka društva primjenjivala ciljani damping u određenom vremenskom razdoblju, kao i u pogledu određenih kupaca i područja. Doista, postojao je jasan uzorak njihovih izvoznih cijena koje su se značajno razlikovale s obzirom na različite nabave, područja i vremenska razdoblja. Nadalje, izračun dampinga koji se temeljio na usporedbi ponderirane prosječne uobičajene vrijednosti s ponderiranim prosječnim izvoznim cijenama nije odražavao potpuni opseg dampinga koji su primjenjivala dvojica dotičnih proizvođača.

(48)

Stoga, kako bi se predočio potpuni opseg dampinga koji su primjenjivala dva dotična trgovačka društva, u skladu s člankom 2. stavkom 11. Osnovne uredbe, uobičajena vrijednost utvrđena na osnovi ponderiranog prosjeka uspoređena je, u njihovom slučaju, s cijenama svih pojedinačnih izvoznih transakcija u Uniju.

(49)

Što se tiče svih turskih proizvođača izvoznika koji ne surađuju, utvrđena je preostala dampinška marža. S obzirom na to da se razina suradnje smatrala razmjerno niskom (obujam izvoza tri turska trgovačka društva koja surađuju činio je manje od 80 % ukupnog turskog izvoza u Uniju tijekom RIP-a), preostala dampinška marža temeljila se na objektivnoj metodi, što je dovelo do marže koja je viša od najviše individualne marže triju trgovačkih društava koja surađuju. Navedena je marža utvrđena na temelju prodaje reprezentativnih vrsta proizvoda koju je ostvario turski proizvođač koji surađuje s najvišom dampinškom maržom od tri trgovačka društva koja surađuju.

(50)

Na temelju gore navedenog, privremene dampinške marže, izražena kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose kako slijedi:

(51)

Tijekom RIP-a, istovjetni proizvod proizvodila su 22 proizvođača u Uniji. U smislu članka 4. stavka 1. i članka 5. stavka 4. Osnovne uredbe, sva 22 postojeća proizvođača iz Unije čine industriju Unije te se, stoga, dalje u tekstu navode kao „industrija Unije”.

(52)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 7., tri proizvođača iz Unije u uzorku čine oko 50 % ukupne prodaje istovjetnog proizvoda u Uniji.

(53)

Potrošnja Unije utvrđena je na temelju obujma prodaje industrije Unije na tržištu Unije prema podacima prikupljenima iz odgovora na upitnik trgovačkih društava u uzorku, prema procjenama navedenima u pritužbi za preostale proizvođače iz Unije i Eurostatovim podacima o obujmu uvoza.

(54)

Potrošnja Unije značajno se smanjila za 40 % između 2008. i RIP-a. U 2009. se smanjila za 44 %, ostala na toj razini u 2010., prije neznatnog povećanja od 4 postotna boda u RIP-u.

Tablica 1.

Potrošnja Unije

(55)

Komisija je ispitivala treba li se uvoz dotičnog proizvoda podrijetlom iz Rusije i Turske ocjenjivati kumulativno u skladu s člankom 3. stavkom 4. Osnovne uredbe.

(56)

Za obje je dotične zemlje ispitni postupak pokazao da su dampinške marže bile iznad praga de minimis kako je definirano u članku 9. stavku 3. Osnovne uredbe, a obujam dampinškog uvoza iz navedene dvije zemlje nije bio zanemariv u smislu članka 5. stavka 7. Osnovne uredbe.

(57)

U vezi s uvjetima tržišnog natjecanja između uvoza iz Rusije i Turske i istovjetnog proizvoda, ispitnim je postupkom otkriveno da proizvođači iz navedenih zemalja koriste iste prodajne kanale i prodaju sličnim kategorijama kupaca. Štoviše, ispitnim je postupkom također otkriveno da je uvoz iz obje navedene zemlje bio u porastu u smislu tržišnih udjela u razmatranom razdoblju.

(58)

Dvojica turskih izvoznika koja surađuju tvrdila su da kumulacija uvoza iz Rusije i Turske u ovom slučaju nije primjerena jer uvoz iz navedenih zemalja pokazuje različita kretanja u smislu obujma i cijena.

(59)

U vezi s tim naglašava se da je ispitnim postupkom utvrđeno da je uvoz iz Turske razmjerno stabilan u smislu obujma, dok uvoz iz Rusije raste. Međutim, s obzirom na smanjenje potražnje u razmatranom razdoblju, tržišni udjeli uvoza iz obje zemlje rastu. U isto vrijeme čini se da njihovo određivanje cijena nije bitno različito, barem ne u razdoblju između 2009. i RIP-a (visoka prosječna cijena ruskog uvoza u 2008. vjerojatno je posljedica netočnog izvještavanja), pri čemu su ruske prosječne cijene bile nešto niže, ali vrlo slične prosječnim turskim cijenama.

(60)

U svjetlu gore navedenog, privremeno se smatralo da su svi kriteriji određeni člankom 3. stavkom 4. Osnovne uredbe ispunjeni i da uvoz iz Rusije i Turske treba ispitivati kumulativno.

(61)

Obujam dampinškog uvoza dotičnog proizvoda iz dotičnih zemalja na tržište Unije povećao se u razmatranom razdoblju za 46 %. Preciznije, uvoz se smanjio za 31 % u 2009., neposredno prije velikog povećanja u 2010. za 89 postotnih bodova, nakon čega je uslijedio neznatan pad u RIP-u od oko 12 postotnih bodova. Obujam dampinškog uvoza u RIP-u iznosio je 2 935 tona.

Tablica 2.

Dampinški uvoz iz dotičnih zemalja

(62)

Odgovarajući tržišni udio dampinškog uvoza iz dotičnih zemalja više se nego udvostručio tijekom razmatranog razdoblja, s 2 % na 5 %.

(63)

Tablica u nastavku navodi prosječnu cijenu dampinškog uvoza iz dotičnih zemalja na granici Unije, neocarinjeno, prema podacima Eurostata. Tijekom razmatranog razdoblja prosječna cijena uvoza iz dotičnih zemalja ostala je općenito stabilna na 1 961 EUR po toni, uz iznimku 2010. kada je pala za približno 150 EUR.

Tablica 3.

Prosječne cijene dampinškog uvoza

(64)

Usporedba cijene pojedinačnih vrsta izvršena je između prodajnih cijena turskih proizvođača izvoznika koji surađuju i prodajnih cijena u Uniji proizvođača iz Unije koji surađuju. S obzirom na to da ruski izvoznici nisu surađivali u ispitnom postupku, izračun sniženja cijena izvršen je korištenjem prosječnih cijena CIF iz Eurostatovih podataka i prosječnih prodajnih cijena u Uniji proizvođača iz Unije. Prema potrebi su izvršene prilagodbe s obzirom na obje dotične zemlje kako bi se uzela u obzir razina trgovine i troškovi nakon uvoza, uključujući carinu u slučaju Rusije.

(65)

Usporedba je pokazala da je tijekom RIP-a dotični dampinški proizvod podrijetlom iz dotičnih zemalja koji se prodavao u Uniji snizio cijene industrije Unije za približno 30 %.

(66)

Prema članku 3. stavku 5. Osnovne uredbe, ispitivanje učinka dampinškog uvoza na industriju Unije uključilo je evaluaciju svih gospodarskih čimbenika i pokazatelja koji su imali utjecaja na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(67)

Kako se gore objašnjava, Komisija je morala primijeniti odabir uzoraka proizvođača iz Unije. Za potrebe analize štete, pokazatelji štete utvrđeni su na sljedeće dvije razine:

(68)

Proizvodnja Unije se smanjila za 44 % između 2008. i RIP-a. Preciznije, smanjila se za 47 % u 2009. te za daljnja 2 postotna boda u 2010., prije neznatnog povećanja za 5 postotnih bodova u RIP-u, kada je dosegla 53 653 tone.

Tablica 4.

Proizvodnja

(69)

Proizvodni kapacitet proizvođača iz Unije ostao je stabilan tijekom razmatranog razdoblja te je iznosio 179 912 tona.

Tablica 5.

Proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

(70)

Iskorištenost kapaciteta u 2008. iznosila je 53 %, smanjila se na 28 % u 2009., odnosno na 27 % u 2010. te je u RIP-u neznatno porasla do 30 %. Razvoj stope iskorištenosti jasno odražava kretanje proizvodnje jer je kapacitet ostao stabilan.

(71)

Obujam prodaje proizvođača iz Unije nepovezanim kupcima na tržištu Unije smanjio se za 38 % u razmatranom razdoblju. Prodaja se smanjila za 45 % u 2009., ostala na istoj razini u 2010. te se blago povećala u RIP-u za 7 postotnih bodova. Tijekom RIP-a prodaja u Uniji iznosila je 42 379 tona.

Tablica 6.

Prodaja u Uniji

(72)

Tržišni udio proizvođača iz Unije bio je razmjerno stabilan u razmatranom razdoblju te je u RIP-u čak porastao na 72 %. Veći tržišni udio posljedica je činjenice da se obujam prodaje proizvođača iz Unije smanjio neznatno manje od potrošnje u istom razdoblju.

Tablica 7.

Tržišni udio proizvođača iz Unije

(73)

S obzirom na to da se potrošnja smanjila za 40 % između 2008. i RIP-a, zaključuje se da proizvođači iz Unije nisu mogli imati koristi od rasta tržišta.

(74)

Razina zaposlenosti proizvođača iz Unije pokazuje pad od 18 % između 2008. i RIP-a. Točnije, broj zaposlenih značajno se smanjio s 982 u 2008. na 824 u 2009., odnosno za 16 %, te je ostao blizu navedene razine u 2010., nakon čega se smanjio na 801 i u RIP-u.

Tablica 8.

Zaposlenost

(75)

Produktivnost zaposlenika proizvođača iz Unije, mjerena kao proizvodnja (u tonama) po zaposleniku po godini, smanjila se za 31 % u razmatranom razdoblju. Navedeno odražava činjenicu da je proizvodnja padala brže od razine zaposlenosti.

Tablica 9.

Produktivnost

(76)

Godišnje prosječne prodajne cijene proizvođača iz Unije na tržištu Unije za nepovezane kupce pale su u razmatranom razdoblju za više od 10 %. Preciznije, prosječne cijene prvo su porasle u 2009. za približno 12 %, nakon čega je u 2010. uslijedio nagli pad za 23 postotna boda te su na istoj razini ostale i u RIP-u. U RIP-u prosječna cijena proizvođača iz Unije iznosila je 3 096 EUR po toni.

Tablica 10.

Prosječne cijene proizvođača iz Unije

(77)

Kako je gore navedeno, prodajne cijene industrije Unije snizio je dampinški uvoz iz Rusije i Turske.

(78)

S obzirom na obujam, tržišni udio i cijene uvoza iz Rusije i Turske, učinak stvarnih marži dampinga na industriju Unije ne može se smatrati zanemarivim. Važno je podsjetiti da su antidampinške mjere na snazi za osam zemalja, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 16. S obzirom na to da se u razdoblju na koje se odnosi ispitni postupak smanjila prodaja industrije Unije te da je ista pretrpjela gubitke, ne može se utvrditi stvarni oporavak od prošlog dampinga te se smatra da je proizvodnja Unije i dalje osjetljiva na štetni učinak bilo kakvog dampinškog uvoza na tržište Unije.

(79)

Razina završnih zaliha proizvođača iz Unije u uzorku smanjila se između 2008. i RIP-a za 18 %. Preciznije, zalihe su se neznatno povećale u 2009. za 2 %, nakon čega su se smanjile za 13 postotnih bodova u 2010. te za daljnjih 7 postotnih bodova u RIP-u. U RIP-u završne zalihe proizvođača iz Unije u uzorku iznosile su 5 338 tona.

Tablica 11.

Završne zalihe

(80)

Godišnji trošak rada smanjio se za 10 % između 2008. i RIP-a. Preciznije, trošak rada značajno se smanjio u 2009. za približno 20 % (što odgovara smanjenoj zaposlenosti), a kasnije se povećao u 2010. za 4 postotna boda te za daljnjih 5 postotnih bodova u RIP-u.

Tablica 12.

Godišnji trošak rada

(81)

Tijekom razmatranog razdoblja, profitabilnost prodaje istovjetnog proizvoda proizvođača u uzorku na tržištu Unije nepovezanim kupcima, izražena kao postotak neto prodaje, pala je sa zdrave dobiti na značajne gubitke. Preciznije, dobit je pala s 9,6 % u 2008. na – 1,2 % u 2009. te se dalje pogoršala u 2010. padom na – 7,8 %. Stanje se blago popravilo u RIP-u kada su gubici iznosili – 7,0 %.

Tablica 13.

Profitabilnost i povrat ulaganja

(82)

Povrat ulaganja („ROI”), izražen kao postotak dobiti od neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja, općenito je slijedio kretanje profitabilnosti.

(83)

Neto novčani tok iz poslovanja bio je pozitivan i iznosio je 9,3 milijuna EUR u 2008. Umjereno se povećao u 2009. na 9,8 milijuna EUR, ali se pogoršao u 2010. i pao na samo 1,5 milijun EUR prije nego je dosegao negativni iznos od –4,6 milijuna EUR u RIP-u.

(84)

Nije bilo nikakvih pokazatelja da se industrija Unije suočila s poteškoćama u prikupljanju kapitala, uglavnom zbog činjenice da su neki proizvođači dijelovi većih grupacija.

Tablica 14.

Novčani tok

(85)

Godišnja ulaganja trgovačkih društava u uzorku u proizvodnju istovjetnog proizvoda stalno su se smanjivala tijekom razmatranog razdoblja. Najveći je pad od 32 % bio u 2009., nakon čega je uslijedio pad od 25 postotnih bodova u 2010. te daljnjih 8 postotnih bodova u RIP-u. Ukupno su se godišnja ulaganja smanjila s 8,3 milijuna EUR u 2008. na 2,9 milijuna EUR u RIP-u.

Tablica 15.

Neto ulaganja

(86)

Analiza makroekonomskih podataka pokazuje da su proizvođači iz Unije značajno smanjili proizvodnju i prodaju tijekom razmatranog razdoblja. To se dogodilo usporedno s padom potražnje na tržištu Unije, zbog čega se blago povećao tržišni udio industrije Unije. Iskorištenost kapaciteta smanjila se s ionako niskih 53 % u 2008. na 30 % u RIP-u. Zaposlenost se također smanjila za 18 %.

(87)

U isto vrijeme relevantni mikroekonomski pokazatelji ukazuju na jasno pogoršanje gospodarskog stanja proizvođača iz Unije u uzorku. Kretanja cijena, profitabilnosti i povrata ulaganja pokazuju vrlo negativnu sliku pada sa zdravih razina u 2008. na značajne gubitke u RIP-u. Novčani tok se također značajno pogoršao.

(88)

S obzirom na gore navedeno, privremeno se zaključuje da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. Osnovne uredbe.

(89)

U skladu s člankom 3. stavcima 6. i 7. Osnovne uredbe, Komisija je ispitala je li dampinški uvoz prouzročio štetu industriji Unije u mjeri koja se može smatrati znatnom. Poznati čimbenici osim dampinškog uvoza, koji su u isto vrijeme mogli naštetiti industriji Zajednice, također su ispitivani kako bi se osiguralo da se moguća šteta koju su uzrokovali ti čimbenici ne pripiše dampinškom uvozu.

(90)

Između 2008. i RIP-a obujam dampinškog uvoza dotičnog proizvoda povećao se za 46 % na tržištu koje se smanjilo za 40 %, što je dovelo do povećanja njegovog tržišnog udjela s 2 % na 5 %.

(91)

Porast dampinškog uvoza dotičnog proizvoda iz dotičnih zemalja tijekom razmatranog razdoblja dogodio se istodobno s padajućim kretanjem svih pokazatelja štete industrije Unije, uz iznimku tržišnog udjela. Industrija Unije izgubila je 38 % prodaje u Uniji, a prodajne su se cijene smanjile za 11 % zbog cjenovnog pritiska dampinškog uvoza po niskim cijenama na tržište Unije.

(92)

Značajno sniženje cijena spriječilo je industriju Unije da nadoknadi povećane troškove proizvodnje, što je dovelo do pada i negativnih razina profitabilnosti tijekom RIP-a.

(93)

Na temelju gore navedenog privremeno se zaključuje da dampinški uvoz po niskim cijenama iz Rusije i Turske uzrokuje materijalnu štetu industriji Unije.

(94)

Tijekom razmatranog razdoblja uvoz iz ostalih trećih zemalja bio je značajan, uključujući zemlje za koje vrijede antidampinške mjere. Ukupni tržišni udio uvoza iz zemalja osim Rusije i Turske smanjio se između 2008. i RIP-a s 28 % na 23 %.

(95)

Tablica u nastavku navodi kretanje obujma uvoza, cijena i tržišnih udjela zemalja za koje vrijede antidampinške mjere i ostalih trećih zemalja, sve na temelju Eurostatovih podataka.

Tablica 16.

Uvoz iz ostalih zemalja

(96)

Kako je navedeno u gornjoj tablici, uvoz iz osam zemalja za koje vrijede antidampinške mjere nastavio je prodirati na tržište Unije, iako se njihov tržišni udio smanjio s 21 % u 2008. na 17 % u RIP-u. Prosječne cijene navedenog uvoza općenito su niže od cijena dampinškog uvoza iz dotičnih zemalja. Naravno, gornja tablica koja se temelji na Eurostatovim podacima navodi prosječne cijene CIF prije primjene pristojbi. Međutim, čak i kad se antidampinška pristojba uzme u obzir, cijene navedenog uvoza i dalje su niske i usporedive s cijenama ruskog i turskog uvoza te su znatno niže od prosječnih cijena proizvođača iz Unije.

(97)

Međutim, potvrđuje se da postoji mnogo vrsta proizvoda obuhvaćenog ispitnim postupkom te da usporedba ukupnih prosječnih cijena možda nije smisleni pokazatelj. U isto vrijeme smatra se da antidampinške mjere koje su trenutačno na snazi uklanjaju štetni učinak navedenog uvoza.

(98)

Kao posljedica toga i s obzirom na to da pada tržišni udio uvoza iz zemalja za koje vrijede mjere, privremeno se zaključuje da bilo kakav negativni učinak navedenog uvoza po niskim cijenama nije takav da bi prekinuo uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza iz dotičnih zemalja i štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(99)

Tržišni udio uvoza iz ostalih trećih zemalja neznatno se smanjio tijekom razmatranog razdoblja sa 7 % u 2008. na 6 % u RIP-u. Prosječne cijene navedenog uvoza općenito su više od dampinškog uvoza iz dotičnih zemalja, ali su nešto niže od prosječnih cijena proizvođača iz Unije.

(100)

Čak i ako se usporedba ukupnih prosječnih cijena ne može smatrati smislenim pokazateljem zbog različitih vrsta proizvoda, s obzirom na padajuće kretanje navedenog uvoza, privremeno se zaključuje da bilo kakav negativni učinak uvoza iz ostalih trećih zemalja nije takav da bi prekinuo uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza iz dotičnih zemalja i štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(101)

Financijska i ekonomska kriza u godinama 2008. i 2009. najvjerojatnije je uzročnik smanjene potrošnje pribora za cijevi. Potrošnja je pala za više od 40 % između 2008. i 2009. te je ostala na navedenoj niskoj razini do kraja razmatranog razdoblja (iako je blago porasla u RIP-u). S obzirom na to da fiksni troškovi čine do 40 % troškova proizvodnje proizvođača iz Unije, smanjene potražnja, prodaja i proizvodnja dovele su do značajno viših jediničnih troškova proizvodnje. Navedeno očito ima važan učinak na profitabilnost industrije Unije.

(102)

I dok se priznaje da je pad proizvodnje mogao imati utjecaja na stanje industrije Unije, posebno u 2009. (kada se pad stvarno dogodio), može se objektivno očekivati da bi industrija Unije uobičajeno mogla povećati svoje cijene barem u srednjoročnom do dugoročnom razdoblju i nadoknaditi povećanje troška u sljedećim godinama. Međutim, kako je vidljivo iz pada cijena Unije, to nije bilo tako te se smatra da to nije moguće zbog znatnog sniženja cijene zbog dampinškog uvoza.

(103)

S obzirom na gore navedene okolnosti, privremeno se zaključuje da bilo kakav negativni učinak smanjene potražnje nije takav da bi prekinuo uzročno-posljedičnu vezu između štete koju je pretrpjela industrija Unije i dampinškog uvoza iz Rusije i Turske.

(104)

Kao zaključak, dampinški uvoz iz Rusije i Turske uzrokovao je materijalnu štetu koju je pretrpjela industrija Unije.

(105)

Ostali čimbenici koji su mogli uzrokovati štetu industriji Unije također su analizirani. U vezi s tim utvrđeno je da uvoz iz ostalih trećih zemalja, uključujući iz zemalja za koje vrijede antidampinške mjere, i učinak smanjene potražnje, iako mogu doprinijeti šteti, ne prekidaju uzročno-posljedičnu vezu.

(106)

Na temelju gore navedene analize, koja je ispravno prepoznala razliku i razdvojila učinke svih poznatih čimbenika na stanje industrije Unije od štetnog utjecaja dampinškog uvoza, privremeno se zaključuje da je uvoz iz dotičnih zemalja prouzročio materijalnu štetu industriji Unije u smislu članka 3. stavka 6. Osnovne uredbe.

(107)

U skladu s člankom 21. Osnovne uredbe, Komisija je ispitala postoje li, unatoč privremenom zaključku o štetnom dampingu, utemeljeni razlozi za zaključak da u ovom slučaju usvajanje mjera nije u interesu Unije. Analiza interesa Unije temeljila se na uzimanju u obzir svih raznih uključenih interesa, uključujući interese industrije Unije, uvoznikâ i korisnikâ dotičnog proizvoda.

(108)

Očekuje se da će u slučaju uvođenja mjera pad cijena i gubici biti ublaženi te da će početi oporavak prodajnih cijena industrije Unije dovodeći do značajnog poboljšanja financijskog stanja industrije Unije.

(109)

S druge strane, ako antidampinške mjere ne budu uvedene, najvjerojatnije će se nastaviti pogoršanje stanja industrije Unije. U takvom bi scenariju industrija Unije vjerojatno izgubila tržišni udio jer ne može slijediti tržišne cijene koje je odredio dampinški uvoz iz dotičnih zemalja. Vjerojatni učinci uključivali bi nepotrebno snižavanje troškova i zatvaranje proizvodnih pogona u Uniji, što bi dovelo do značajnih gubitaka radnih mjesta.

(110)

Uzimajući u obzir gore navedene čimbenike, privremeno se zaključuje da bi uvođenje antidampinških mjera bilo u interesu industrije Unije.

(111)

Kako je gore navedeno, dva nepovezana uvoznika u potpunosti su surađivala u ovom ispitnom postupku dostavljanjem odgovora na upitnik. Samo je mali dio prometa navedena dva uvoznika bio povezan s ponovnom prodajom dotičnog proizvoda. Zato je vjerojatno da bi učinak mjera bio minimalan.

(112)

Četiri korisnika sudjelovala su u ovom postupku dostavljanjem odgovora na upitnik. Ni jedan od njih ne uvozi dotični proizvod iz dotičnih zemalja te su svi naveli da učinak mjera, ako ikakav, ne bi bio značajan.

(113)

S obzirom na to da se nije javio ni jedan korisnik iz dotičnih zemalja te u izostanku bilo kakvih podataka koji bi ukazivali na suprotno, može se privremeno zaključiti da će učinak mjera na profitabilnost i gospodarsko stanje industrije korisnika biti prilično ograničen.

(114)

Može se zaključiti da se očekuje da će uvođenje mjera na dampinški uvoz dotičnog proizvoda iz Rusije i Turske pružiti industriji Unije priliku da poboljša svoje stanje putem povećanja obujma prodaje, prodajnih cijena i dobiti. Iako su mogući određeni negativni učinci u obliku povećanja troškova za neke uvoznike, vjerojatno je da će isti biti ograničeni.

(115)

Dva turska izvoznika koja surađuju tvrdila su da bi uvođenje mjera protiv male zemlje izvoznice poput Turske praktički predalo cijelo tržište Unije u ruke nekoliko proizvođača, što bi dovelo do negativnog učinka na konkurentsko okruženje.

(116)

U vezi s tim napominje se da u pravilu antidampinška pristojba nije namijenjena zabrani i prekidu trgovačkih tokova iz zemalja obuhvaćenih ispitnim postupkom. Mjere su namijenjene uspostavi ravnopravnih uvjeta za sve sudionike na tržištu. U isto vrijeme napominje se da na tržištu Unije postoji više od 20 europskih proizvođača te da je uvoz iz ostalih trećih zemalja značajan. Zato se čini da sve rezerve u vezi s konkurentskim okruženjem na tržištu Unije nisu utemeljene.

(117)

U svjetlu gore navedenog, privremeno se zaključuje da ne postoje utemeljeni razlozi protiv uvođenja privremenih mjera na uvoz dotičnog proizvoda podrijetlom iz Rusije i Turske.

(118)

S obzirom na donesene zaključke u pogledu dampinga, štete, uzročnosti i interesa Unije, potrebno je uvesti privremene mjere na uvoz dotičnog proizvoda podrijetlom iz Rusije i Turske kako bi se spriječila daljnja šteta koju industriji Unije uzrokuje dampinški uvoz.

(119)

Privremene mjere na uvoz podrijetlom iz dotičnih zemalja trebalo bi uvesti na razini dostatnoj za uklanjanje dampinga, bez premašivanja razine štete koju industriji Unije uzrokuje dampinški uvoz. Prilikom izračuna iznosa pristojbe potrebnog za uklanjanje učinaka štetnog dampinga, smatra se da bi sve mjere trebale omogućiti industriji Unije da pokrije troškove proizvodnje i da ostvari dobit prije oporezivanja koju industrija ove vrste u sektoru može objektivno ostvariti u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja, odnosno u izostanku dampinškog uvoza.

(120)

S obzirom na to da su utvrđene marže sniženja cijena u svim slučajevima više od odgovarajućih dampinških marži te da je industrija Unije pretrpjela gubitke u RIP-u, svaka izračunana razina uklanjanja štete sama po sebi bi uvijek bila čak i viša. Zato se smatra da nije potreban detaljan izračun razina štete.

(121)

U svjetlu gore navedenog i prema članku 7. stavku 2. Osnovne uredbe, smatra se da privremenu antidampinšku pristojbu treba uvesti na uvoz dotičnog proizvoda podrijetlom iz Rusije i Turske na razini dampinga ili razini uklanjanja štete, ovisno o tome koja je niža, u skladu s pravilom niže pristojbe, koja je u svakom slučaju dampinška marža.

(122)

Za Rusiju, u izostanku suradnje ruskih proizvođača izvoznika, dampinška marža na području cijele zemlje izračunana je kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 21. do 31.

(123)

Za Tursku, s obzirom na to da se razina suradnje smatrala razmjerno niskom, preostala dampinška marža temeljila se na objektivnoj metodi, što je dovelo do marže koja je viša od najviše individualne marže triju trgovačkih društava koja surađuju, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 49.

(124)

Na temelju gore navedenog, predložene su stope pristojbi kako slijedi:

(125)

Stope antidampinških pristojbi za pojedina trgovačka društva navedena u ovoj Uredbi utvrđene su na temelju nalaza ovog ispitnog postupka. Stoga iste odražavaju stanje utvrđeno tijekom tog ispitnog postupka u pogledu tih trgovačkih društava. Navedene carinske stope (za razliku od carine koja se primjenjuje na području cijele zemlje na „sva ostala trgovačka društva”) primjenjuju se stoga isključivo na uvoz proizvoda podrijetlom iz dotičnih zemalja i koje proizvode ta trgovačka društva, odnosno navedeni konkretni pravni subjekti. Uvezeni proizvodi koje proizvode druga trgovačka društva koja se posebno ne spominju u izvršnom dijelu ove Uredbe sa svojim nazivom i adresom, uključujući subjekte povezane s onima koja se posebno spominju, ne mogu ostvarivati pogodnosti od te stope i podliježu stopi pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala trgovačka društva”.

(126)

Svi zahtjevi kojima se traži primjena navedenih stopa antidampinških pristojbi za pojedinačna trgovačka društva (npr. nakon promjene naziva subjekta ili nakon osnivanja novog proizvodnog ili prodajnog subjekta) upućuju se bez odlaganja Komisiji (4) sa svim odgovarajućim podacima, posebno o promjenama djelatnosti trgovačkog društva u vezi s proizvodnjom, domaćom i izvoznom prodajom povezanom s, primjerice, takvom promjenom naziva ili takvom promjenom proizvodnog ili prodajnog subjekta. Prema potrebi, Uredba će se na odgovarajući način izmijeniti tako što će se ažurirati popis trgovačkih društava koja imaju koristi od individualnih stopa pristojbe.

(127)

Kako bi se osigurala ispravna provedba antidampinške pristojbe, razina pristojbe za sva ostala trgovačka društva ne bi se trebala primjenjivati samo na proizvođače izvoznike koji ne surađuju, nego i na one proizvođače koji tijekom RIP-a uopće nisu izvozili u Uniju.

(128)

Radi dobrog upravljanja potrebno je odrediti razdoblje unutar kojeg zainteresirane stranke, koje su se javile u roku navedenom u obavijesti o pokretanju postupka, mogu u pisanom obliku izraziti svoje stavove i zatražiti raspravu. Nadalje, treba naglasiti da su nalazi u vezi s uvođenjem pristojba za potrebe ove Uredbe privremeni i mogu se ponovo razmatrati za potrebe konačnih mjera,

European Commission

Directorate-General for Trade

Direction H

Office Nerv 105

B-1049 Brussels.