11/Sv. 79

HR

Službeni list Europske unije

162

L 128/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

(1)

Komisija je Uredbom (EU) br. 1042/2010 (2) („Privremena uredba”) uvela privremenu antidampinšku pristojbu („privremene mjere”) na uvoz premazanog finog papira („PFP”) podrijetlom iz Narodne Republike Kine („NRK”).

(2)

Postupak je pokrenut nakon pritužbe koju je 4. siječnja 2010. podnio CEPIFINE, Europsko udruženje proizvođača finog papira („podnositelj pritužbe”) u ime proizvođača koji predstavljaju većinski udio, u ovom slučaju više od 25 % ukupne proizvodnje premazanog finog papira Unije. Pritužba je sadržavala dokaze prima facie o dampingu navedenog proizvoda i materijalnoj šteti koja je posljedica toga, što se smatralo dostatnim kako bi se opravdalo pokretanje postupka.

(3)

Nakon objave bitnih činjenica i razmatranja na temelju kojih se odlučilo uvesti privremene antidampinške mjere („privremena objava”), nekoliko zainteresiranih strana podnijelo je pisane podneske u kojima su obznanile svoje stavove o privremenim nalazima. Stranama koje su to zatražile omogućena je rasprava.

(4)

Komisija je nastavila tražiti i provjeravati sve podatke koje je smatrala potrebnima za svoje konačne nalaze.

(5)

Jedna je grupacija kineskih proizvođača izvoznika koji surađuju („proizvođač izvoznik”) tvrdila da je trebala biti saslušana prije uvođenja privremenih mjera s obzirom da je Privremena uredba individualna mjera u smislu članka 41. Povelje o temeljnim pravima Europske unije (3).

(6)

U vezi gore navedene tvrdnje treba naglasiti nekoliko točaka: Osnovna uredba detaljno opisuje prava strana u okviru antidampinških postupaka i u vezi s tim članak 7 određuje faze postupka za uvođenje privremenih mjera. Članak 7 Osnovne uredbe navodi, između ostalog, da se privremene mjere, ako postoje, mogu uvesti u roku 9 mjeseci od pokretanja postupka. U ovom postupku Komisija je provela ispitni postupak u skladu s odredbama članka 6. Osnovne uredbe i uvela privremene mjere u skladu s odredbama članka 7. Osnovne uredbe, pri čemu su saslušane zainteresirane strane koje su to zatražile, te su imale odgovarajuću priliku dostaviti podatke i iznijeti komentare. Sud je dosljedno smatrao da„čak i da… načelo prava na raspravu zahtijeva da su izvoznici obaviješteni o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjerava uvesti privremene pristojbe, nepoštovanje navedenog prava ne može samo po sebi umanjiti učinak uredbe kojom se uvode konačne pristojbe kada je, tijekom postupka usvajanja potonje uredbe, uklonjena greška koja je umanjivala postupak usvajanja odgovarajuće uredbe kojom se uvode privremene pristojbe (4)”. U ovom slučaju, Komisija je ispunila obveze objave u skladu s Osnovnom uredbom te se tijekom postupka koji je doveo do usvajanja ove Uredbe poštovalo pravo proizvođača izvoznika na pravičnu raspravu.

(7)

Privremena priroda mjera koje su usvojene prema članku 7. Osnovne uredbe, između ostalog, odražava se u razdoblju od najduže šest mjeseci na koje se mogu uvesti, kao i u činjenici da se sve privremene pristojbe osiguravaju samo garancijom. Nadalje, Komisija nikada nije spriječila nijednu stranu da uloži zahtjev za održavanje više rasprava prije isteka roka od 9 mjeseci predviđenog zakonom za uvođenje privremenih mjera ako smatraju da postoji potreba za daljnjim raspravama u ovoj fazi.

(8)

Proizvođač izvoznik zatražio je pristup korištenim podacima jedinog trgovačkog društva u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) koje je dostavilo podatke u skladu s odredbama članka 2. stavka 7. točke (a) za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. Tvrdilo se da bi u suprotnom navedenoj stranci bio onemogućen pristup dokazima na temelju kojih su uvedene privremene mjere, što bi kršilo pravo strane na obranu i da je to u suprotnosti s načelom dobrog upravljanja. Ista je strana tvrdila da bi se objava povjerljivih podataka, koji se odnose na određene strane, mogla učiniti dostupnom pravnim zastupnicima grupacije proizvođača izvoznika. Pravni zastupnici obvezali bi se jamčiti povjerljivost poslovnih tajni trgovačkih društava. Tvrdnja je poduprta upućivanjem na sustave u SAD-u i Kanadi te na Sud Europske unije u slučaju G.J. Dokter i ostali protiv Minister van Landbouw, Natuur en Voedselkwaliteit.

(9)

Ove je zahtjeve trebalo odbaciti. Zahtjev proizvođača izvoznika odnosio se na pristup povjerljivim podacima o cijenama koje je dostavilo gore navedeno američko trgovačko društvo. Komisija nije mogla odobriti pristup tako detaljnim povjerljivim poslovnim podacima. Odobravanje pristupa takvim podacima bilo bi protivno zakonu Unije, odnosno članku 19. Osnovne uredbe jer bi dovelo do neovlaštene objave ograničenih i osjetljivih poslovnih podataka američkog trgovačkog društva. Što se tiče predložene metodologije o otkrivanju poslovnih tajni trgovačkog društva pravnim zastupnicima ostalih zainteresiranih stranaka, za razliku od sustava u SAD-u i Kanadi, Osnovna uredba ne predviđa takav postupak. Stoga je isti jasno izvan utvrđenog pravnog okvira EU-a za antidampinške postupke. U svakom slučaju, gore navedeni sudski slučaj ne podupire nikakve tvrdnje o pristupu povjerljivim podacima. Odluka se također odnosi na neka svojstvena ograničenja načela prava na obranu.

(10)

proizvođač izvoznik također je zatražio pristup dokazima koji se odnose na: svitke koje proizvođači iz Unije koriste za tisak iz role, detaljne podatke o pravnom statusu jednog reprezentativnog proizvođača iz Unije, aktivnosti i financijske podatke odabranih tvornica, detaljnim podacima o trošku proizvodnje industrije Unije i kontrolnim brojevima proizvoda reprezentativnih proizvođača iz Unije. Neki su od zatraženih podataka bili izvan opsega ispitnog postupka te su se odnosili na proizvode koji nisu obuhvaćeni ispitnim postupkom ili na aktivnost proizvođača iz Unije koja ne uključuje proizvodnju PFP-a. Što se tiče ostalih zatraženih podataka, Komisija nije mogla odobriti pristup jer bi to, prema članku 19. Osnovne uredbe, bilo neovlašteno otkrivanje povjerljivih poslovnih tajni.

(11)

Proizvođač izvoznik također je zatražio objavu imena trgovačkih društava koja su se protivila ispitnom postupku i nisu zatražila povjerljivo postupanje. Takva bi objava otkrila identitet i položaj proizvođača koji su zatražili povjerljivost te, stoga, nije bilo moguće objaviti navedene podatke.

(12)

Privremena objava bila je detaljna u mjeri u kojoj je to bilo moguće bez otkrivanja povjerljivih podataka te, zato, nije kršila temeljna prava proizvođača izvoznika, njegovo pravo na obranu ili načelo dobrog upravljanja.

(13)

Izvršene su analize štete u ovom antidampinškom i usporednom antisubvencijskom ispitnom postupku istovjetne jer su definicija industrije Unije, reprezentativni proizvođači iz Unije i razdoblje ispitnog postupka isti u oba ispitna postupka. Zbog toga su u oba postupka uzeti u obzir komentari o aspektima štete izneseni u bilo kojem od navedenih postupaka.

(14)

Podsjeća se da je, kako je određeno u uvodnoj izjavi 13. Privremene uredbe, ispitni postupak o dampingu i šteti obuhvatio je razdoblje od 1. siječnja 2009. do 31. prosinca 2009. („razdoblje ispitnog postupka” ili „RIP”). Ispitivanje kretanja važnih za procjenu štete obuhvatilo je razdoblje od 1. siječnja 2006. do kraja RIP-a („razmatrano razdoblje”).

(15)

Nakon privremenih mjera, proizvođač izvoznik i podnositelj pritužbe predložili su daljnje komentare o definiciji proizvoda. Neki od tih komentara bili su ponovljeni komentari na koje je već odgovoreno u Privremenoj uredbi.

(16)

Proizvođač izvoznik ponovio je da nema značajne razlike u osnovnim obilježjima PFP-a u listovima i svicima primjerenih za upotrebu u tiskarskim strojevima za tisak iz arka („odnosni proizvod”) te da, stoga, PFP za tisak iz role ne bi trebalo isključiti iz opsega proizvoda. Strana je također tvrdila da nalaz Komisije da navedeni proizvodi nisu međusobno zamjenjivi, nije potvrđen.

(17)

Podsjeća se da je ispitnim postupkom utvrđeno da su PFP koji se koristi za tisak iz role i PFP koji se koristi za tisak iz arka različite grupe proizvoda koje nisu zamjenjive kako je opisano u uvodnim izjavama 18. i 20. Privremene uredbe. I sam je proizvođač izvoznik također priznao da navedeni proizvodi nisu u potpunosti zamjenjivi.

(18)

Također treba naglasiti da tijekom razmatranog razdoblja iz NRK-a nisu uvezeni svitci za korištenje u strojevima za tisak iz role. Također se može smatrati da nije vjerojatno da bi se ti proizvodi uvozili u budućnosti jer nabava tih proizvoda s velike udaljenosti nije ekonomski održiva zbog razloga spomenutih u uvodnoj izjavi 20. Privremene uredbe.

(19)

Proizvođač izvoznik dalje je tvrdio da kriterij definiran u uvodnoj izjavi 16. Privremene uredbe, odnosno tehnička obilježja otpornosti na trganje, nije primjeren za razlikovanje između PFP-a za korištenje za tisak iz role i PFP za korištenje za tisak iz arka. Nadalje je tvrdio da je isključenje svitaka bilo na proizvoljnoj osnovi te da svici koje proizvode proizvođači iz Unije ne ispunjavaju kriterije određene u uvodnoj izjavi 16. Privremene uredbe u vezi obilježja otpornosti na trganje.

(20)

Proizvođač izvoznik također je tvrdio da Komisija nije ispunila svoju obvezu objektivnog ispitivanja dokaza koje je proizvođač izvoznik predočio službama Komisije prije Privremene uredbe, odnosno rezultate testiranja provedenog u njegovom laboratoriju kojim se mjerila otpornost na trganje svitaka koje proizvode proizvođači iz Unije.

(21)

Rezultati ispitivanja koje je predočio proizvođač izvoznik sastojali su se od sažetka rezultata testiranja koja su provedena u njegovom vlastitom laboratoriju. Ključno, rezultati nisu učinjeni dostupnima za inspekciju i komentare drugih zainteresiranih stranaka, posebno industrije Unije, niti je proizvođač izvoznik za ta ispitivanja dostavio smisleni sažetak koji nije povjerljive prirode unatoč višekratnim podsjećanjima.

(22)

Podsjeća se da je Komisija u privremenoj fazi zaključila da objektivnost i pouzdanost testiranja nisu dostatne da bi na njemu temeljila zaključke. Proizvođač izvoznik nije dostavio dodatne detaljne podatke koji bi mogli pomoći u daljnjoj procjeni pouzdanosti testiranja. Budući da nije dostavljena inačica ovog ispitivanja koja nije povjerljive prirode, trgovačka društva čiji su svitci za tisak iz role navodno ispitivani nisu mogla odgovoriti na zaključke testiranja. Komisija stoga nije mogla objektivno provjeriti jesu li podneseni rezultati testiranja pouzdani i točni i može li se u njih pouzdati za potrebe ispitnog postupka. Na temelju podataka dostupnih Komisiji, zaključci iz privremene faze o objektivnosti i pouzdanosti testiranja ne mogu se ponovno razmatrati jer se ti podaci povjerljive prirode nisu mogli usporediti s bilo kojim pouzdanim izvorima.

(23)

Nakon uvođenja privremenih mjera, isti proizvođač izvoznik predočio je rezultate daljnjeg testiranja koje je u njegovo ime proveo vanjski testni laboratorij i ponovio da je PFP koji se koristi za tisak iz role bio proizvoljno isključen iz opsega ispitnog postupka. Izvješće o testiranju navelo je da je otpornost na trganje izmjerena na 25 uzoraka svitaka za tisak iz role koje je dostavio proizvođač izvoznik i označio ih za laboratorij kao uzorke papira koje su proizveli proizvođači iz Unije. Prema tom izvješću, nijedan papir nije ispunjavao oba kriterija navedena u uvodnoj izjavi 16. Privremene uredbe.

(24)

Razmatranje izvješća o testiranju ukazalo je na to, kao prvo, da se izvješće o ispitivanju vanjskog laboratorija odnosilo uglavnom na proizvode za koje su ti rezultati bili nevažni jer većina ispitanih uzoraka nisu zapravo bili svitci za tisak iz role; drugo, izvješće o testiranju odnosilo se na proizvode koji nisu bili dovoljno identificirani jer se iz izvješća o testiranju nije moglo utvrditi je li testirani papir bio za tisak iz arka ili iz role jer je marka papira navedena u izvješću postojala u oba oblika. Nadalje, izvješće o testiranju nije dalo nikakvo jamstvo da su navedeni svici u uzorku doista bili oni koji su testirani.

(25)

Kao odgovor na izvješće o testiranju vanjskog laboratorija, podnositelj pritužbe dostavio je rezultate testiranja koje je proveo jedan proizvođač u Uniji na istim uzorcima svitaka za tisak iz role koje je navodno testirao vanjski laboratorij. To je testiranje pokazalo drukčije rezultate. Podnositelj pritužbe pripisao je razlike mogućim drukčijim uvjetima testiranja i stoga mogućoj nesukladnosti s normom ISO 3783:2006, odnosno normom prema kojoj se treba mjeriti otpornost na trganje određena u uvodnoj izjavi 16. Privremene uredbe.

(26)

Nakon objave konačnih nalaza, proizvođač izvoznik osporio je objektivnost Komisije prilikom odbacivanja rezultata testiranja vanjskog laboratorija. Tvrdio je da je testiranje izvršio neovisni stručnjak naslijepo i u skladu s relevantnom normom ISO. Dostavio je izjavu pod prisegom svojeg upravitelja kojom se objašnjava postupak pribavljanja uzoraka korištenih u testiranju kako bi se dokazala neovisnost, ispravnost i reprezentativnost testiranja.

(27)

Prvo, objektivnost izvješća vanjskog laboratorija o testiranju Komisija nikad nije dovela u pitanje i u tom pogledu je nebitno da je testiranje provedeno naslijepo. S druge strane, iskazane su sumnje u pogledu izbora i podrijetla testiranih uzoraka, a ne samoga testiranja. Argumenti proizvođača izvoznika nisu uklonili te sumnje jer nisu bili potpuni i bili su nejasni u nekoliko aspekata, na primjer, za uključivanje proizvoda koji nisu svitci za tisak iz role tvrdilo se da je posljedica administrativnih pogrešaka ili se tvrdilo da su dobavljači pogriješili i dostavili pogrešne uzorke.

(28)

Budući da niti podrijetlo niti uzorci navodno testiranih proizvoda nisu bili jasni i rezultati testiranja različitih strana bili su proturječni, smatralo se da predočeno izvješće vanjskog laboratorija o testiranju koje je obavljeno u ime kineskog proizvođača izvoznika nije uvjerljivo dokazalo da testiranje otpornosti na trganje nije bilo prikladno za razlikovanje između PFP-a prikladnog za korištenje za tisak iz role s jedne strane i PFP-a prikladnog za korištenje za tisak iz arka s druge strane. Posljedično, izvješće o testiranju nije dokazalo da je PFP koji se koristi za tisak iz role bio proizvoljno isključen iz opsega ispitnog postupka.

(29)

U pogledu važnosti otpornosti na trganje kao kriterija razlikovanja za svitke prikladne za tisak iz role, podsjeća se da se u definiciji proizvoda te dvije skupine proizvoda razlikuju jedna od druge na temelju, između ostalog, korištenja proizvoda, tj. je li proizvod prikladan za korištenje za tisak iz role ili iz arka kako je određeno zahtjevima tiskarskih strojeva na kojima se oni koriste, što se odražava, između ostalog, u svojstvu otpornosti na trganje. Nadalje, naglašava se da je otpornost na trganje samo jedno od obilježja koje razlikuje PFP za tisak iz role i PFP za tisak iz arka; uvodne izjave 16. i 18. Privremene uredbe određuju dodatne kriterije koje odnosni proizvođač izvoznik nije osporio. Proizvođač izvoznik tvrdio je da vlažnost kako je definirana u uvodnoj izjavi 18. Privremene uredbe nije posebno osnovno svojstvo prema kojem bi se razlikovali proizvodi. Međutim, tijekom ispitnog postupka u tom pogledu su ostale strane iznijele različite tvrdnje. U svakom slučaju, utvrđeno je da su krutost i otpornost na trganje najvažniji čimbenici.

(30)

Podnositelj pritužbe je u svojem odgovoru u podnesku priznao da mogu postojati svici koji ne ispunjavaju u potpunosti kriterije za otpornost na trganje navedene u Privremenoj uredbi, ali koji bi se svejedno mogli koristiti za tisak iz role. Međutim, ostao je pri svojem stavu da je otpornost na trganje jedini test prema kojem se može sa sigurnošću odrediti je li svitak doista prikladan za tisak iz role, odnosno ako svitak ispunjava kriterije za otpornost na trganje navedene u uvodnoj izjavi 16. Privremene uredbe, onda je sigurno svitak za tisak iz role.

(31)

U prilog gornjim tvrdnjama o otpornosti na trganje proizvođač izvoznik pozvao se na argumente koje je iznio jedan od proizvođača podnositelja pritužbe iz Unije u antidampinškim i antisubvencijskim ispitnim postupcima u SAD-u u kojima je proizvođač iz Unije navodno priznao da se svici za tisak iz role ne mogu razlikovati na temelju testa otpornosti na trganje ili bilo kojim drugim mjerenjem.

(32)

Podnositelj pritužbe osporio je te tvrdnje proizvođača izvoznika i tvrdio je da, suprotno od onoga što se tvrdilo, iz postupaka u SAD-u slijedi da postoji jasna razlika između svitaka za tisak iz role i PFP-a.

(33)

Prvo, treba naglasiti da su tvrdnje na koje upućuje proizvođač izvoznik iznesene u ispitnim postupcima u drugim pravnim sustavima i iznijele su ih strane različite od onih u ovom postupku te stoga nisu bitne. Drugo, tijela SAD-a u spomenutim ispitnim postupcima zaključila su da postoji jasna razlika između s jedne strane PFP-a za tisak iz arka i s druge strane svitaka za tisak iz role. Svici za rezanje smatrali su se polugotovim proizvodima, dok se svici za tisak iz role nisu smatrali „odnosnim proizvodom”. Tijela SAD-a nisu izričito definirala svitke za tisak iz role u svojoj definiciji opsega proizvoda. Zbog toga kriterij otpornosti na trganje nije bio bitan u definiciji opsega proizvoda u spomenutim ispitnim postupcima.

(34)

Na temelju gornjih komentara, za tehničko svojstvo „otpornosti na trganje” potvrđeno je da je pouzdano svojstvo za opisivanje PFP-a prikladnog za tisak iz role.

(35)

Izneseni komentari, međutim, također su otkrili da postoje svici koji se mogu koristiti za tisak iz role čak i ako ne ispunjavaju u potpunosti sve kriterije otpornosti na trganje. Zbog toga se smatralo potrebnim detaljnije definirati svitke prikladne za tisak iz role.

(36)

Kako bi se osigurao dodatni kriterij za razlikovanje svitaka za tisak iz role koji ne ispunjavaju u potpunosti sve kriterije otpornosti na trganje, podnositelj pritužbe predložio je da se svitkom za tisak iz role treba smatrati svitak koji ne prolazi sasvim na testu otpornosti na trganje, ali ima unutarnju veličinu jezgre manju od 80 mm.

(37)

Kineska vlada i proizvođač izvoznik tvrdili su da dodavanje veličine jezgre kao novog elementa u definiciji proizvoda predstavlja reviziju definicije svitaka za tisak iz role i stoga odnosnog proizvoda. Također se tvrdilo da unutarnja veličina jezgre nije prikladan kriterij jer postoje svici za tisak iz role s veličinom jezgre većom od 80 mm i svici za rezanje s veličinom jezgre manjom od 80 mm.

(38)

Komisija je nastojala detaljnije precizirati definiciju svitaka prikladnih za korištenje za tisak iz role i dati dodatna pojašnjenja radi jasnijeg razlikovanja odnosnog proizvoda i drugih proizvoda, također s ciljem sprečavanja mogućnosti izbjegavanja mjera. Predočeni dokazi o prikladnosti veličine jezgre kao zamjenskog kriterija u definiciji pokazali su, međutim, da bi taj kriterij doveo do mogućeg isključenja iz mjera odnosnog proizvoda, odnosno svitaka za rezanje s veličinom jezgre manjom od 80 mm. Stoga je taj kriterij za definiranje svitaka prikladnih za korištenje za tisak iz role odbačen.

(39)

Gore navedeno ne dovodi u pitanje pouzdanost metode po kojoj su svici prikladni za korištenje za tisak iz role bili isključeni iz opsega ispitnog postupka kako je tvrdila kineska grupacija proizvođača izvoznika.

(40)

Nisu dostavljeni daljnji komentari o isključivanju višeslojnog papira iz opsega proizvoda ispitnog postupka.

(41)

Na temelju gore navedenog, potvrđuju se uvodne izjave 14. do 26. Privremene uredbe.

(42)

Budući da nisu zaprimljeni nikakvi komentari u vezi zaključaka navedenih u uvodnoj izjavi 27. Privremene uredbe, potvrđuju se privremeni nalazi u vezi istovjetnog proizvoda.

(43)

U izostanku bilo kakvih komentara o odabiru uzoraka, potvrđuju se uvodne izjave 28. do 30. Privremene uredbe.

(44)

Četiri proizvođača navedena u uvodnoj izjavi 29. Privremene uredbe koji su se smatrali reprezentativnima za industriju Unije kako je definirano u uvodnoj izjavi 77. Privremene uredbe u daljnjem se tekstu navode kao „reprezentativni proizvođači iz Unije”.

(45)

Samo je jedna kineska grupacija koja sudjeluje (APP, proizvođač izvoznik) dostavila komentare o dampingu nakon uvođenja privremenih mjera.

(46)

U vezi s kriterijem 1., APP je tvrdio da su se argumenti Komisije oslanjali isključivo na navodnu nemogućnost provjere plaćanja. Zato se tvrdilo da su metode koje je strana koristila u skladu s međunarodnim računovodstvenim standardima („IAS”).

(47)

To se trebalo odbaciti. U vezi s tim napominje se da je ispitni postupak pokazao da nije moguće utvrditi postojanje plaćanja u vezi s prijenosom udjela trgovačkog društva i troškom glavne ulazne sirovine. Što se tiče računovodstvenih metoda, napominje se da iste nisu u skladu s IAS-om (prijeboj i iznošenja podataka povezane strane).

(48)

U vezi kriterija 1. i 2. APP je naveo da je Komisija odbacila mišljenje poznate tvrtke za računovodstveno savjetovanje kao nevažno. Navedeno je odbacivanje do neprihvatljivog odbacivanja izjave neovisnog svjedoka, čime je prekršeno pravo grupacije APP na pravični postupak. APP je tvrdio da su njegovi računovodstveni savjetnici otkrili manjkavosti u analizi Komisije o računovodstvenim postupcima i načelima, pri čemu neke točke koje je Komisija identificirala, prema mišljenju savjetnika, nisu bile značajne.

(49)

Tvrdnje grupacije APP nisu potkrijepljene nikakvim dokazima te su se morale odbaciti. U vezi toga napominje se da se čini da računovodstveni savjetnici iz gornje uvodne izjave ne osporavaju stvarne činjenice u ovom ispitnom postupku, nego su nastojali predočiti analizu nekih osnovnih računovodstvenih načela, odnosno načela razboritosti, načela realizacije, načela objektivnosti i načela materijalnosti. Treba napomenuti da navedeni računovodstveni savjetnici nisu prisustvovali provjeri na licu mjesta koju je Komisija provela u NRK-u tijekom koje je Komisija došla do saznanja iz prve ruke o stvarnim praksama grupacija APP koje su važne za ocjenu MET-a. Komisija je stranu detaljno obavijestila o uočenim nedostacima i njihovoj povezanosti s međunarodnim računovodstvenim načelima međunarodnih računovodstvenih standarda. Tumačenje navedenih načela koje dala računovodstvena tvrtka nije bilo dovoljno utemeljeno niti potkrijepljeno dokazima te nije bilo u skladu sa stvarno utvrđenim činjenicama. Doista, dokazi u predmetu potvrdili su da nisu poštovana gore navedena računovodstvena načela.

(50)

Grupacija APP navela je da su prekršena njezina temeljna prava. Tvrdilo se da je Komisija tražila od strane pretjerani teret dokaza prilikom ispitivanja MET-a.

(51)

Ovu tvrdnju je trebalo odbaciti. U vezi s tim napominje se da je Komisija u potpunosti obavijestila grupaciju APP o vrsti zatraženih podataka u vezi MET-a te je su svakoj fazi postupka nastojala provjeriti sve podatke koje je strana dostavila. Činjenica da podaci koje je dostavila strana ne potvrđuju sukladnost njezinih računovodstvenih metoda s međunarodnim računovodstvenim standardima ne znači da je teret dokaza pretjeran. Primjena MET-a iznimka je od uobičajenog režima za trgovačka društva u zemljama bez tržišnoga gospodarstva te se od strana u takvim slučajevima traži da jednostavno pokažu da su u sukladnosti s pravilima određenima člankom 2. stavkom 7. točkom (c) Osnovne uredbe, pri čemu je neispunjavanje jednog kriterija dovoljno za odbijanje odobravanja primjene MET-a. U ovom postupku ispitnim je postupkom utvrđeno da grupacija APP ne može dokazati da ispunjava zahtjeve kriterija 2.

(52)

Grupacija APP također je tvrdila da je pri ocjeni MET-a manjkalo objektivnosti. Tvrdila je da je na odluku o primjeni MET-a moglo utjecati saznanje Komisije o učinku odbacivanja primjene MET-a na dampinšku maržu grupacije

(53)

Štoviše, navedene su tvrdnje neutemeljene i stoga ih je trebalo odbaciti. Nema nikakvih pokazatelja da je na odluku o primjeni MET-a moglo utjecati saznanje Komisije o učinku odbacivanja primjene MET-a na dampinšku maržu grupacije Analiza MET-a tehnička je analiza ispunjavanja pet jasnih kriterija određenih na temelju članka 2. stavka 7. točke (c) Osnovne uredbe, a analiza MET-a koju je predočila Komisija provedena je na temelju kriterija MET-a bez razmatranja učinka rezultata navedene analize na moguću dampinšku maržu proizvođača izvoznika. U vezi s tim podsjeća se da vremenski plan različitih segmenata provjera na licu mjesta i razlika u rasporedima koji su se primjenjivali (obrasci zahtjeva za primjenu MET-a, antidampinški upitnici, podaci iz analogne zemlje, izvozna prodaja putem povezanih strana iz Unije) zajedno s razdobljima u kojima su strane dostavljale odgovore i naknadne izmjene svojih predstavaka pokazuju da Komisija nije mogla utvrditi nikakav učinak odluke o primjeni MET-a na mogući damping strane u vrijeme iznošenja podataka o MET-u. Konačno, grupacija APP do kasne je faze dostavljala nove podatke i mijenjala podatke koji su već bili u predmetu te, stoga, nije moguće zagovarati tvrdnje da je Komisija mogla izračunati dampinške marže na temelju podataka koje nije imala.

(54)

Grupacija APP također je tvrdila da Komisija nije trebala u potpunosti provjeriti odgovore strane kako bi dobila detaljnu sliku podataka uključenih u odgovor strane na antidampinški upitnik te da postoje sumnje da je Komisija imala sve potrebne podatke za izračun dampinške marže.

(55)

Ovu tvrdnju je trebalo odbaciti. U vezi toga napominje se da je u skladu s odredbama članka 16. Osnovne uredbe, Komisija provjerila sve podatke koje su dostavile zainteresirane strane kako bi došla do reprezentativnog nalaza. Nalazi ispitnog postupka temeljili su se na provjerenim činjenicama tijekom četveromjesečnog razdoblja, a ne samo na sumnjama ili bilo kojoj vrsti neprovjerenih izjava ili navoda.

(56)

Grupacija APP navela je da se kriteriji za primjenu MET-a trebaju tumačiti s obzirom na njihov cilja kako bi se osiguralo da su cijene posljedica uobičajenih tržišnih sila. U tom s pogledu napominje da je cilj kriterija za primjenu MET-a jasno određen na temelju članka 2. stavka 7. Osnovne uredbe te da je Komisija prilikom analize zahtjeva za primjenu MET-a u primjeru grupacije APP primijenila navedena jasno određena pravila.

(57)

Grupacija APP također je tvrdila da je prilikom ocjene MET-a bilo nedostataka s obzirom na to da je provjerom odgovora na antidampinški upitnik utvrđen „pouzdan” trošak proizvodnje, dok se u ocjeni MET-a ističe da nije moguće utvrditi uplate za ulazne materijale.

(58)

Navedeno tumačenje nalaza treba se odbaciti kao pogrešno. Podsjeća se da Osnovna uredba izričito uvjetuje odobravanje primjene MET-a, a s tim i pouzdanost i korištenje podataka o vlastitoj cijeni i trošku proizvođača izvoznika za potrebe utvrđivanja uobičajene vrijednosti, s tim da trgovačko društvo uspješno dokaže da ispunjava zahtjeve određene člankom 2. stavkom 7. točkom (c). Ako bi se prihvatila gore navedena tvrdnja grupacije APP, jednostavno bi se „zaobišli” nalazi ocjene MET-a i odredbe članka 2. stavka 7. točke (c) korištenjem druge vrste podataka prikupljenih u druge svrhe. Navedeno nije u sukladnosti s odredbama Osnovne uredbe.

(59)

Podsjeća se da je, u slučaju grupacije APP, za dva od četiri povezana proizvođača izvoznika utvrđeno je da proizvode samo višeslojni karton. Uzimajući u obzir činjenicu da je višeslojni karton isključen iz opsega proizvoda kako je potvrđeno u uvodnim izjavama 40. i 41., zaključuje se da nalazi o MET-u u vezi s dva povezana proizvođača koji proizvode isključivo višeslojni karton unutar grupacije APP, nisu važni za ovaj postupak.

(60)

U nedostatku drugih komentara u vezi primjene MET-a, potvrđuju se uvodne izjave 31. do 51. Privremene uredbe.

(61)

U izostanku komentara u vezi IT-a, potvrđuju se uvodne izjave 52. do 55. Privremene uredbe.

(62)

Nijedna strana nije osporila odabir SAD-a kao analogne zemlje za konačno utvrđivanje.

(63)

U izostanku komentara o odabiru analogne zemlje, potvrđuju se uvodne izjave 56. do 63. Privremene uredbe.

(64)

Podsjeća se da je uobičajena vrijednost izračunana na temelju podataka koje je dostavio jedini proizvođač koji surađuje u analognoj zemlji (odnosno SAD-u). Stoga je uobičajena vrijednost utvrđena na temelju cijena domaće prodaje američkog proizvođača istovjetnog proizvoda koji se proizvodi u SAD-u. Tijekom RIP-a navedeni je proizvođač proizvodio i prodavao na američkom tržištu veliku većinu vrsti istovjetnog proizvoda.

(65)

Grupacija APP navela je da Komisija nije predočila potrebne podatke o uobičajenoj vrijednosti u analognoj zemlji, poput usporedivosti proizvoda, reprezentativnosti, strukture troška, mehanizama i prilagodba za primjerenu usporedbu.

(66)

Ove je tvrdnje trebalo odbaciti. U vezi s tim napominje se da, kako se objašnjava u uvodnoj izjavi 9., Komisija je dostavila stranci sve odgovarajuće podatke o korištenim podacima prilikom izračuna uobičajene vrijednosti koji se mogu objaviti bez kršenja odredba članka 19. Osnovne uredbe, odnosno istodobno osiguravajući da se svi povjerljivi podaci koje je predočio jedini američki proizvođač tretiraju kao takvi te da se ne otkrivaju drugim stranama. Podaci predočeni proizvođaču izvozniku bili su smisleni i ponudili su mu mogućnost za razumijevanje metodologije koja je primjenjuje u skladu s odredbama članka 2. Osnovne uredbe.

(67)

U izostanku drugih komentara, potvrđuju se uvodne izjave 64. do 67. Privremene uredbe.

(68)

Grupacija APP tvrdila je da nije trebalo isključiti izvoznu prodaju jednog njezinog trgovačkog društva koje surađuje u ispitnom postupku iz izračuna dampinške marže čak i u slučaju da nema jednakih proizvoda. Također se tvrdilo da količine izvoza navedenog trgovačkog društva nisu bile male, nego znatne.

(69)

U vezi navedenih tvrdnji napominje se da su se razmatrale prodajne vrijednosti navedenih transakcija prilikom utvrđivanja izvoznih cijena, ali uobičajena vrijednost navedenih transakcija nije se mogla utvrditi jer nije bilo usporedivih vrsta proizvoda u analognoj zemlji te, stoga, usporedba nije bila moguća. U vezi izvoznih količina navedenog trgovačkog društva, naglašava se da su iste predstavljale samo mali dio ukupne izvozne prodaje grupacije APP te se čini da su njihove razine cijena u skladu s razinama cijena ukupne izvozne prodaje grupacije APP. Konačno, treba napomenuti da se velika većina izvoznih transakcija koristila za potrebe određivanja je li izvoz bio dampinški ili ne, odnosno onoga koji se u potpunosti podudara s uobičajenom vrijednosti koja je utvrđena u analognoj zemlji. Stoga, tvrdnje grupacije APP u vezi izvozne cijene morale su se odbaciti jer ne mogu dovesti u pitanje nalaz o štetnom dampingu s obzirom na to da je osnova za izračun jasno reprezentativna. Činjenica da u analognoj zemlji ne postoji podudarajuća uobičajena vrijednost za svaku vrstu izvozne transakcije svojstvena je takvom nalazu.

(70)

Grupacija APP također je navela da se gore navedena izvozna prodaja trebala koristiti prilikom izračuna dampinške marže jer ispitno tijelo može identificirati slične vrste proizvoda koje se koriste za izračun uobičajene vrijednosti, prilagoditi izvoznu cijenu uobičajenoj vrijednosti ili izračunati uobičajenu vrijednost za usporedbu s navedenom izvoznom prodajom.

(71)

Navedene tvrdnje trebalo je odbaciti jer u analognoj zemlji nije bilo vrsta proizvoda koje bi bile dovoljno slične izvezenim vrstama proizvoda da se izjednače razlike prilagodbom za razlike u fizičkim obilježjima. Isto tako, nije bilo moguće izračunati uobičajenu vrijednost za takve vrste proizvoda. Nisu se mogle identificirati niti slične vrste proizvoda u ostalim transakcijama uobičajene vrijednosti niti je bila dostupna ikakva osnova za prilagođavanje ili izračun uobičajene vrijednosti na drugi način korištenjem prodajnih, općih i administrativnih troškova i predviđene dobiti.

(72)

Grupacija APP zatražila je pojašnjenja u vezi objektivne profitne marže koja je koristila za izračun izvozne cijene u skladu s člankom 2. stavkom 9. Osnovne uredbe.

(73)

U vezi s tim napominje se da je Komisija ponovno razmotrila navedenu točku nakon novog razvoja događaja. Podsjeća se da se, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 71. Privremene uredbe, koristila objektivna profitna marža znatno niža od ciljne dobiti za industriju Unije. Komisija je preispitala dostupne podatke i smanjila stopu profitne marže koja se koristila za izračun izvozne cijene na stopu jednaku ponderiranoj prosječnoj stopi koju je naveo niz nepovezanih uvoznika odnosnog proizvoda iz Unije, odnosno 4,5 %.

(74)

U izostanku drugih komentara, potvrđuju se uvodne izjave 68. do 71. Privremene uredbe.

(75)

Grupacija APP tvrdila je da ne može razumjeti osnovu za izračun određenih prilagodba u vezi uobičajene vrijednosti (odnosno vrstu prilagodba i njihov utjecaj na uobičajenu vrijednost) i izvozne cijene (odnosno metodologiju koja se koristila i izračune koji su izvršeni kako bi se doseglo više omjera).

(76)

U vezi prilagodba uobičajene vrijednosti, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 9. i 66., Komisija je predočila grupaciji APP sve odgovarajuće podatke koje je mogla predočiti, uzimajući u obzir odredbe o povjerljivosti u Osnovnoj uredbi. Nadalje, Komisija je provjerila sa stranom koja surađuje u analognoj zemlji može li iznijeti daljnje podatke o prilagodbama kako bi se poboljšala transparentnost. Nakon što je dobila suglasnost proizvođača iz analogne zemlje, Komisija je grupaciji APP predočila detaljnije podatke nakon privremene objave, dalje objašnjavajući prilagodbe uobičajene vrijednosti.

(77)

U vezi prilagodba izvozne cijene, napominje se da je grupacija APP dobila potpune podatke. Nakon toga, prema zahtjevu grupacije APP, nakon privremene objave dostavljena su pojašnjenja o prilagodbama izvozne cijene.

(78)

U izostanku drugih komentara, potvrđuju se uvodne izjave 72. i 73. Privremene uredbe.

(79)

U vezi s dampinškom maržom nisu zaprimljeni nikakvi značajni komentari. U izostanku drugih komentara, potvrđuje se uvodna izjava 74. Privremene uredbe.

(80)

Uzimajući u obzir revidiranu stopu profitne marže koja se koristila za izračun izvozne cijene za grupaciju APP i na temelju metodologije utvrđene uvodnim izjavama 31. do 73. Privremene uredbe, konačne dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, jesu kako slijedi:

(81)

Na temelju činjenica navedenih u uvodnoj izjavi 76. Privremene uredbe, konačna antidampinška marža na području cijele zemlje za NRK utvrđena je pomoću konačne dampinške marže koja je utvrđena za trgovačka društva koja surađuju s najvišom individualnom stopom pristojbe, odnosno 63 %. U izostanku drugih komentara, potvrđuje se uvodna izjava 76. Privremene uredbe.

(82)

Vlada NRK-a komentirala je da je jedan od reprezentativnih proizvođača navodno bio povezan s jednim kineskim trgovačkim društvom i da bi ga stoga trebalo isključiti iz definicije industrije Unije. Ispitni je postupak, međutim, otkrio da proizvodi koje proizvodi navedeno kinesko trgovačko društvo nisu odnosni proizvod. Stoga taj odnos nema nikakvog utjecaja na analizu štete niti na uključivanje tog proizvođača iz Unije u definiciju industrije Unije.

(83)

U izostanku daljnjih komentara o proizvodnji Unije, potvrđuju se uvodne izjave 77. do 79. Privremene uredbe.

(84)

U izostanku komentara o potrošnji Unije, potvrđuju se uvodne izjave od 80. do 82. Privremene uredbe.

(85)

U izostanku komentara o razini uvoza u Uniju iz NRK-a, potvrđuju se uvodne izjave 83. do 84. Privremene uredbe.

(86)

Kako bi se osigurao usklađeni pristup prilikom izračuna dampinga te sniženja cijena i prodajnih cijena te zbog razloga određenih uvodnim izjavama 68. do 71., izračun sniženja cijena revidiran je kako bi se isključila izvozna prodaja trgovačkog društva unutar grupacije jednog proizvođača izvoznika koji surađuje.

(87)

Na temelju promijenjenih podataka koji se koriste prilikom obračuna te, također, zbog manje ispravke izračuna, stopa sniženja cijene u uvodnoj izjavi 87. neznatno je revidirana. Dampinški uvoz snizio je prodajne cijene proizvođača iz Unije za prosječno 7,6 % u RIP-u.

(88)

Jedan kineski proizvođač izvoznik koji surađuje (APP) tvrdio je da je analizu štete trebalo izvršiti na razini ispravno definirane industrije Unije koju je trebalo ograničiti na proizvođače iz Unije koji podupiru pritužbu i surađuju u ispitnom postupku. Proizvođač je tvrdio da bi zaključci o materijalnoj šteti bili drukčiji da su neki pokazatelji poput tržišnog udjela utvrđeni na razini tako „ispravno definirane” industrije Unije. Vlada NRK-a komentirala je da analiza štete nije dosljedno i sveobuhvatno analizirala sve čimbenike štete za podnositelje pritužbe i za industriju Unije kao cjelinu.

(89)

Kao prvo, naglašava se da su tvrdnje navedenog proizvođača vjerojatno iznesene na temelju pokazatelja koji su izračunani korištenjem drukčijih podataka od onih koji su utvrđeni u ispitnom postupku i navedeni u nastavku te u Privremenoj uredbi. Posljedično, ti su zaključci činjenično pogrešni i, stoga, nebitni.

(90)

Drugo, praksa je Komisije procijeniti makroekonomske čimbenike radi pokazatelj štete koja je pretrpljena na razini industrije Unije kao cjeline, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 89. Privremene uredbe. U ovom ispitnom postupku industrija Unije definirana je na razini proizvođača iz Unije koji čine ukupnu proizvodnju u Uniji (uvodna izjava 77. Privremene uredbe), bez obzira na to jesu li proizvođači podržali pritužbu ili surađivali u ispitnom postupku. S obzirom na navedenu široku definiciju, odbačene su tvrdnje proizvođača izvoznika da industrije Unije nije „ispravno” definirana.

(91)

Mikroekonomski čimbenici analizirani su na razini reprezentativnih proizvođača iz Unije, bez obzira na to podržavaju li isti pritužbu ili ne. Reprezentativni proizvođači obuhvaćaju 58 % proizvodnje Unije. Nijedan od ostalih proizvođača iz Unije nije se javio i tvrdio da bi zaključci Komisije o mikroekonomskim čimbenicima bili nepouzdani ili neutemeljeni. Stoga nema razloga za dovođenje u pitanje nalaza utvrđenih na temelju podataka koje su dostavili samo reprezentativni proizvođači iz Unije.

(92)

Jedan je reprezentativni proizvođač iz Unije dostavio daljnje komentare o razini suradnje.

(93)

Tvrdilo se da je jedan reprezentativni proizvođač iz Unije samo djelomično surađivao jer je navodno bio povezan s drugim proizvođačem koji nije surađivao u ispitnom postupku. Za trgovačka društva tvrdilo se da su povezana kao posljedica prijelaznih sporazuma zaključenih u vrijeme kada je proizvođač iz Unije koji surađuje stekao poslovni segment PFP-a drugog proizvođača. Tvrdilo se da kroz navedene prijelazne sporazume proizvođač iz Unije koji surađuje kontrolira neke tvornice koje su ostale u vlasništvu proizvođača nad kojim je stečeno djelomično vlasništvo. Kao potporu svojim tvrdnjama, proizvođač izvoznik uputio je na Odluku Komisije (5) kojom se u trenutku stjecanja ispitivalo treba li transakciju smatrati stjecanjem u smislu Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 od 20. siječnja 2004. o kontroli koncentracija između poduzetnika (Uredba EZ-a o spajanju) (6).

(94)

Ova je tvrdnja već razmotrena u uvodnoj izjavi 91. Privremene uredbe. Podsjeća se da navedeni prijelazni sporazumi nisu pokazali nikakav odnos između trgovačkih društava koji bi bio izvan uobičajenog poslovnog odnosa između kupca i prodavatelja. Posebno, uvjeti prijelaznog sporazuma imaju za cilj upravljanje prodajom premazanog papira za prijelazno razdoblje i prema tim uvjetima proizvođač iz Unije ima samo funkcije usporedive s prodajnim zastupnikom tijekom prijelaznog razdoblja. Nadalje, u svojim konsolidiranim revidiranim izvješćima i u svojem odgovoru na upitnik proizvođač je prijavio prihod od provizije dok je djelovao kao zastupnik za odnosne tvornice; proizvođač iz Unije nije priznavao vlasništvo te stoga niti troškove za navedene tvornice.

(95)

Prema gore navedenoj Odluci Komisije, transakcija između trgovačkih društava smatrala se stjecanjem proizvođača iz Unije dijela poslovanja drugog trgovačkog društva, a ne preuzimanjem trgovačkog društva kao takvog. Odluka ne ukazuje na to da bi trgovačka društva trebalo smatrati jednim subjektom nakon stjecanja; posebno, nema zajedničkog pothvata između trgovačkih društava. Također se napominje da je zemljopisni opseg koji se ispitivao u gornjoj odluci područje EGP-a, a ne područje EU-a. Također se napominje da Komisija nije u Odluci analizirala odnos između navedenih trgovačkih društava u smislu članka 143. IPCCC-a (7).

(96)

U vezi s tim zato nema razloga za ponovno razmatranje privremenih zaključaka, odnosno da dva trgovačka društva nisu povezana u smislu članka 143. IPCCC-a te da je navedeni proizvođač iz Unije u potpunosti surađivao u ispitnom postupku.

(97)

Proizvođač izvoznik također je tvrdio da je svako trgovačko društvo povezano s proizvođačima iz Unije trebalo ispuniti posebne odgovore na upitnik jer su zasebni pravni subjekti. Proizvođač izvoznik tvrdio je da je bio diskriminiran jer se od njega tražilo da dostavi zasebni zahtjev za primjenu MET-a za svaki subjekt unutar grupacije.

(98)

Napominje se da u slučaju zahtjeva za primjenu MET-a, grupacija trgovačkih društava mora dokazati da sva trgovačka društva unutar grupacije ispunjavaju kriterije za odobravanje primjene MET-a jer se odluka o odobravanju primjene MET-a odnosi na grupaciju. U slučaju upitnika za proizvođače iz Unije, svrha je utvrditi postoji li materijalna šteta za industriju Unije kao cjelinu tijekom RIP-a. Tvrdnja o diskriminaciji zanemaruje jasnu razliku između ciljeva ispitnog postupka štete i utvrđivanja MET-a.

(99)

U slučaju navedenog proizvođača iz Unije smatralo se da bi jedan odgovor na upitnik bio dovoljan za smisleni odgovor i analizu aspekata štete. Posebno, odgovor je pružio detaljnu razradu podataka na razini pojedinačne tvornice papira i svi potrebni podaci koji se odnose na sve povezane proizvođače/prodavatelje istovjetnog proizvoda mogli su se provjeriti tijekom posjeta radi provjere.

(100)

U naknadnom podnesku proizvođač izvoznik također je tvrdio da isto trgovačko društvo nije u potpunosti surađivalo jer je ispunilo odgovor na upitnik u ime nepostojećeg subjekta te da revidirana izvješća trgovačkog društva ne odražavaju podatke iz njegovog odgovora na upitnik. Zaključci iz prethodne uvodne izjave također su relevantni i u ovom pogledu.

(101)

Stoga zaključci iz uvodnih izjava 88. do 91. ostaju nepromijenjeni.

(102)

Kineska vlada tvrdila je da su makroekonomski podaci koji su se koristili za analizu nepotpuni i netočni te se stoga ne mogu koristiti kao pozitivni dokaz materijalne štete.

(103)

Provjera na licu mjesta u podnositelju pritužbe potvrdila je da su podaci koji su se koristili za utvrđivanje makroekonomskih pokazatelja izravno prikupljeni od proizvođača iz Unije koji čine oko 98 % ukupne proizvodnje Unije i dovoljno su detaljni za identificiranje podataka o odnosnom proizvodu. Korištene pretpostavke i/ili procjene temeljile su se na razumnim i opravdanim osnovama, odnosno svici za rezanje nisu uzeti u obzir zbog svojeg očito neznatnog obujma, što se očituje u njihovom udjelu u ukupnom obujmu prodaje reprezentativnih proizvođača iz Unije. Ovu je tvrdnju stoga trebalo odbaciti.

(104)

Proizvođač izvoznik tvrdio je da bi tržišni udio proizvođača iz Unije također trebao uključivati uvoz iz Švicarske jer isti dolazi iz tvornice koja je u vlasništvu jednog od reprezentativnih proizvođača iz Unije.

(105)

Zemljopisni je opseg antidampinških ispitnih postupaka Europska unija. Ovu je tvrdnju stoga trebalo odbaciti.

(106)

Također se tvrdilo da se tržišni udio podnositelja pritužbe znatno povećao tijekom razmatranog razdoblja.

(107)

Tržišni je udio makropokazatelj koji se analizira na razini cijele industrije Unije, a ne na razini podnositelja pritužbe. Drugo, navod o tržišnom udjelu podnositelja pritužbe činjenično je netočan.

(108)

U izostanku daljnjih komentara, potvrđuju se privremeni nalazi određeni u uvodnim izjavama 92. do 98. Privremene uredbe.

(109)

Proizvođač izvoznik komentirao je da je analiza štete manjkava zbog činjenice da podaci o tvornicama papira koje je stekao proizvođač iz Unije iz uvodne izjave 93. nisu uključeni u analizu mikroekonomskih pokazatelja za razdoblje od 2006. do 2008.

(110)

Nakon argumenata koje je predočila navedena strana, mikroekonomski su pokazatelji prilagođeni kako bi predočili u potpunosti usporedivo kretanje tijekom godina tako što su izostavljeni podaci o stečenim tvornicama za sve godine obuhvaćene ispitnim postupkom.

(111)

Nakon izmjena opsega podataka koji su se koristili za analizu gospodarskog stanja reprezentativnih proizvođača iz Unije, kako se objašnjava u prethodnoj uvodnoj izjavi, mikroekonomski su pokazatelji konačno utvrđeni kako slijedi:

(112)

Usprkos neznatno izmijenjenim podacima, potvrđuju se osnovna kretanja i nalazi u uvodnoj izjavi 99. Privremene uredbe da su cijene premazanog finog papira ostale stabilne tijekom godina.

Tablica 5.

Cijene proizvođača iz Unije

(113)

Zalihe su činile oko 10 % obujma proizvodnje u RIP-u. Reprezentativni proizvođači iz Unije povećali su razine svojih zaliha za 10 % tijekom razmatranog razdoblja, posebno između 2006. i 2007. i potom između 2008. i RIP-a. To se dogodilo usporedno s naglim porastom dampinškog uvoza po niskim cijenama iz NRK-a.

Tablica 6.

Zalihe

(114)

Zbog zatvaranja tvornica papira i konsolidacije reprezentativnih proizvođača iz Unije, broj zaposlenika značajno se smanjio za 20 % (gotovo 1 600 radnih mjesta) tijekom razmatranog razdoblja. Učinkovitost je postignuta podizanjem i održavanjem velike proizvodnje po zaposleniku čak i za vrijeme značajnog otpuštanja. Troškovi rada po zaposleniku stalno su se povećavali te su iznosili ukupno 8 % tijekom razmatranog razdoblja.

(115)

Zaključke predstavljene u uvodnoj izjavi 102. Privremene uredbe tako dodatno potvrđuju neznatno izmijenjeni podaci.

(116)

Stopa profitabilnosti tijekom razmatranog razdoblja ispravljena je kako bi preciznije odražavala razinu profitabilnosti. Međutim, navedena promjena ne utječe na osnovno kretanje profitabilnosti. Reprezentativni proizvođači iz Unije pretrpjeli su gubitke između 2006. i 2008., a financijsko stanje postalo je pozitivno tek u 2009. kad se cijena papirne mase, odnosno glavne sirovine, na svjetskom tržištu značajno smanjila kao posljedica gospodarskog pada. Pad cijene papirne mase (– 19 %) smatrao se neuobičajeno velikim te je izravno pridonio poboljšanju financijskog stanja u RIP-u. Treba napomenuti da su se od RIP-a cijene papirne mase vratile na razine prije RIP-a.

(117)

Nakon neznatne modifikacije podataka, potvrđuju se nalazi o novčanom toku, ulaganju i povratu ulaganja navedeni u uvodnim izjavama 104. i 105. Privremene uredbe.

(118)

Proizvođač izvoznik tvrdio je da se poboljšanje profitabilnosti ne bi smjelo smatrati ograničenim slučajem koji se temelji na iznimnom padu troškova sirovine, kako se objašnjava u uvodnoj izjavi 107. Privremene uredbe. Pad troškova bio je koristan za sve lokalne i kineske proizvođače, a ne samo za podnositelja pritužbe. Stoga se napredak u profitabilnosti nije temeljio isključivo na smanjenju troškova, nego je prije bio posljedica promjene ponašanja podnositelja pritužbe u vezi cijena.

(119)

Nadalje, proizvođač izvoznik tvrdio je da profitabilnost određuju cijene PFP-a, a ne cijena papirne mase. Međutim, utvrđeno je da su u trenutku naglog pada cijena papirne mase u 2009. cijene PFP-a ostale stabilne, a kao posljedica toga porasla je dobit. Stoga, s obzirom na to da su cijene ostale stabilne, ne može se uspostaviti veza između cijena i profitabilnosti u navedenom konkretnom vremenskom razdoblju.

(120)

Stopa profitabilnosti pokazatelj je koji se analizira na razini reprezentativnih proizvođača iz Unije, a ne na razini podnositelja pritužbe, kako to predlaže strana. Analiza prikupljenih podataka pokazala je izravnu vezu između iznimnog pada cijena papirne mase, glavne sirovine, i povećane profitabilnosti, pri čemu su stabilne cijene gotovih proizvoda doista igrale ulogu u poboljšanju profitabilnosti. Iako je to vjerojatno također bio slučaj za druge proizvođače na tržištu, navedeno ne utječe na zaključak da je navedeno privremeno poboljšanje profitabilnosti uzrokovano iznimnim padom cijena sirovine u RIP-u.

(121)

Potvrđuju se nalazi o sposobnosti prikupljanja kapitala reprezentativnih proizvođača navedenoj u uvodnoj izjavi 106. Privremene uredbe.

(122)

Jedan proizvođač izvoznik i kineska vlada tvrdili su da nema pozitivnih dokaza da su proizvođači iz Unije koji su podnijeli pritužbu pretrpjeli materijalnu štetu. Naprotiv, podnositelji pritužbe predočili su ukupno stabilne gospodarske rezultate i povećanu profitabilnost u RIP-u.

(123)

Kao prvo, stanje industrije Unije analizira se na razini reprezentativnih proizvođača iz Unije, a ne na razini podnositeljâ pritužbe, kako to predlažu strane.

(124)

Drugo, kako je već istaknuto u uvodnim izjavama 89. i 107., čini se da su zaključci navedenih strana doneseni na temelju pokazatelja izračunanih na temelju različitih podataka od onih koji su utvrđeni tijekom ispitnog postupka i navedeni gore te u Privremenoj uredbi. Posljedično, navedeni su zaključci činjenično pogrešni. Nadalje, analiza strana nije bila dosljedna prilikom korištenja dvaju različitih skupova podataka za makro pokazatelje i mikro pokazatelje.

(125)

Tvrdilo se nadalje da se poboljšanje profitabilnosti također treba smatrati posljedicom napora u restrukturiranju industrije, uključujući smanjenje proizvodnje, zaposlenosti i povećanu produktivnost. U tom slučaju potonji čimbenici ne mogu se smatrati jedinim pokazateljima štete, nego sve pokazatelje štete treba razmatrati zajedno.

(126)

Članak 3. stavak 5. Osnovne uredbe navodi gospodarske čimbenike i pokazatelje koje treba procijeniti prilikom ispitivanja učinka dampinškog uvoza na industriju Unije. Članak 3. stavak 5. izričito navodi da popis čimbenika nije konačan, niti da jedan navedeni čimbenik ili nekoliko njih ne moraju nužno biti odlučujući. Stoga, iako se pokazatelji trebaju ocijeniti pojedinačno, zaključci se moraju donijeti analizom svih čimbenika.

(127)

Ukupno gledajući, gore navedene tvrdnje proizvođača izvoznika i kineske vlade ne utječu na zaključak koji je donesen u privremenoj fazi, a koji se, stoga, potvrđuje, odnosno da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. Osnovne uredbe.

(128)

Strane su također više puta komentirale moguću prijetnju buduće materijalne štete s obzirom na golemi porast kapaciteta kineskih proizvođača koji podržavaju državna politika i subvencije. Opseg ispitnog postupka bio je postojanje materijalne štete, a ne prijetnja buduće materijalne štete. Stoga ti komentari nisu mogli utjecati na nalaze i morali su se zanemariti.

(129)

Na temelju gore navedenog, potvrđuju se nalazi određeni u uvodnim izjavama 107. do 111. Privremene uredbe.

(130)

Komisija je primila nekoliko komentara o privremenim nalazima u vezi uzročno-posljedične veze između dampinga i štete.

(131)

Nekoliko je strana osporavalo privremene nalaze o učinku dampinškog uvoza. Glavni je argument bio da kineski uvoz nema značajni učinak u smislu obujma i cijena. Tvrdilo se da nije bilo naglog povećanja kineskog uvoza, nego se isti povećavao postupno tijekom godina te je stoga njegov učinak bio prilično ograničen, što se ne bi trebalo preuveličavati za potrebe utvrđivanja štete. Dalje se tvrdilo da kineske cijene, čak i ako su bile niže od cijena u Uniji, nisu imale nikakav učinak na relativno stabilne cijene industrije Unije. Jedan je kineski proizvođač izvoznik osporio nalaz Komisije da bi došlo do snižavanja cijena uzrokovanog kineskim cijenama. Istaknuo je da su u 2009., kada su kineske cijene dodatno pale, cijene industrije Unije ne samo zabilježile porast, nego su zapravo omogućile industriji Unije ostvarivanje dobiti.

(132)

Razvoj kineskog uvoza detaljno se analizirao u uvodnim izjavama 84. i 114. Privremene uredbe. Utvrđeno je da se uvoz gotovo utrostručio tijekom razmatranog razdoblja, posebno u godinama od 2006. do 2007. (+ 118 %) i od 2008. do RIP-a (+ 81 %). Porast obujma stoga se ne može smatrati nevažnim.

(133)

U smislu cijena, kineski je uvoz snizio cijene reprezentativnih proizvođača iz Unije za 7,6 %, što se smatra značajnim na tržištu na kojem je transparentnost cijena visoka. Kako je opisano u uvodnoj izjavi 112., cijene reprezentativnih proizvođača iz Unije bile su stabilne tijekom razmatranog razdoblja, s iznimnim povećanjem u 2007., godini u kojoj kineski uvoz nije rastao. U 2009. proizvođači iz Unije mogli su održavati svoje cijene stabilnima na račun daljnjega gubitka tržišnog udjela, a njihova profitabilnost proizlazila je iz kombinacije navedenih stabilnih cijena i smanjenog troška sirovine.

(134)

Proizvođač izvoznik tvrdio je da uvoz PFP-a iz NRK-a nema učinka na cijene industrije Unije jer isti nije usporediv s PFP-om koji proizvode i prodaju reprezentativni proizvođači iz Unije, s obzirom na to da je samo 10 % prodaje reprezentativnih proizvođača iz Unije uspoređeno pri utvrđivanju sniženja cijena i neštetne razine cijena. Naglašava se da se navedena utvrđivanja temelje na potpuno usporedivim proizvodima koji se izravno podudaraju u svim svojstvima kako bi se osigurala primjerena usporedba. Međutim, PFP koji proizvode proizvođači iz Kine i iz Unije općenito su usporedivi proizvodi kako je zaključeno u uvodnoj izjavi 42. i stoga su jedan drugome izravno konkurentni na tržištu Unije.

(135)

Tvrdilo se nadalje da je nalaz da je tržište PFP-a tržište primarnih proizvoda kojeg obilježava visoki stupanj transparentnosti netočan jer proizvođači iz Unije prodaju oko polovice svojih proizvoda izravno krajnjim korisnicima. Nasuprot toj tvrdnji, reprezentativni proizvođači iz Unije prodavali su većinu svojih proizvoda putem trgovaca, izravno ili neizravno (takozvana „prodaja po nalogu” kada se proizvodi isporučuju izravno kupcu, ali narudžba i izdavanja računa odvijaju se preko trgovaca). Trgovci imaju ključnu ulogu i u skladištenju proizvoda i u osiguranju transparentnosti cijena na tržištu.

(136)

Na temelju gore navedenog, potvrđuju se nalazi određeni u uvodnim izjavama 113. do 117. Privremene uredbe.

(137)

Jedan kineski proizvođač izvoznik i vlada NRK-a tvrdili su da je smanjenje proizvodnje Unije posljedica globalne financijske krize i naglog pada potrošnje na tržištu Unije, kao što potvrđuju negativna kretanja vidljiva iz domaće prodaje proizvođača iz Unije, iskorištenosti kapaciteta, zaposlenosti i razine zaliha, te se isto ne treba pripisati kineskom uvozu.

(138)

Kao potvrdu svoje tvrdnje kineska vlada navela je Manifest za konkurentnost i zaposlenost koji je izdala industrija papira i papirne mase u lipnju 2009. („Manifest”). Navedeni dokument obuhvaća sve sektore industrije papira i papirne mase te služi za potrebe opće politike. Na temelju podataka u tom dokumentu nije se moglo doći do zasebnih zaključaka o proizvodnji i prodaji odnosnog proizvoda. Stoga nije moguće zaključiti primjenjuju li se zapravo navodi ili nalazi u Manifestu pojedinačno na odnosni proizvod. Budući da, osim toga, ispitni postupak nije otkrio jaku povezanost između financijske krize i materijalne štete koju je pretrpjela industrija Unije, ovaj se argument morao odbaciti.

(139)

Nisu predočeni novi argumenti za ponovno razmatranje zaključaka donesenih u uvodnim izjavama 120. do 122. Privremene uredbe i u uvodnoj izjavi 118. ove Uredbe.

(140)

Revizija mikroekonomskih pokazatelja, kako se objašnjava u uvodnoj izjavi 110., utjecala je na analizu realizacije izvoza reprezentativnih proizvođača iz Unije tako da je smanjenje njihove izvozne prodaje u razmatranom razdoblju iznosilo 16 %. Izvozna prodaja nepovezanim stranama koju su ostvarila navedena trgovačka društva predstavljala je 26 % njihove ukupne prodaje.

(141)

Suprotno tvrdnji jednog proizvođača izvoznika, razvoj uvoza odnosnog proizvoda reprezentativnih proizvođača iz Unije već je razmotren u Privremenoj uredbi u uvodnim izjavama 123. do 124. Gornja revizija ne utječe na navedene zaključke donesene u privremenoj fazi.

(142)

Izneseni argumenti i dokazi o učinku realizacije izvoza industrije Unije stoga nisu doveli do promjene zaključaka iznesenih u privremenoj fazi.

(143)

Izneseni argumenti o učinku uvoza iz ostalih trećih zemalja već su razmotreni u uvodnim izjavama 125. do 127. Privremene uredbe.

(144)

Tvrdilo se da je šteta koju su pretrpjeli proizvođači iz Unije posljedica prekomjernih strukturnih kapaciteta. Navedeni je čimbenik već razmotren u uvodnoj izjavi 128. Privremene uredbe.

(145)

Glavni je izneseni argument u vezi s tim da su napori industrije Unije za restrukturiranjem završeni u 2009. konsolidacijom dvaju velikih proizvođača, što je dovelo do trenutačnog poboljšanja stanja industrije Unije. Kako se opisuje u uvodnoj izjavi 93. Privremene uredbe, napori za restrukturiranje trajali su od 2000. do RIP-a. Pozitivni učinak spomenute konsolidacije trebao se odraziti u poboljšanju iskorištenosti kapaciteta i barem u stabilnom obujmu prodaje, ali su se oba navedena pokazatelja pogoršala u RIP-u. S druge strane, utvrđeno je da je poboljšanu profitabilnosti industrije Unije u RIP-u prvenstveno i izravno uzrokovao izniman jednokratni pad cijena papirne mase. Zato se zadržavaju zaključci iz uvodne izjave 128. Privremene uredbe da je dampinški uvoz ugrozio napore za restrukturiranje industrije.

(146)

Na temelju gore navedenog, zadržavaju se privremeni nalazi određeni uvodnim izjavama 129. do 132. Privremene uredbe da je dampinški uvoz iz NRK-a uzrokovao materijalnu štetu industriji Unije u smislu članka 3. stavka 6. Osnovne uredbe. Također se potvrđuju privremeni nalazi o učinku ostalih poznatih čimbenika koji su mogli uzrokovati štetu industriji Unije: navedeni čimbenici nisu takvi da bi mogli prekinuti uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza iz NRK-a i štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(147)

Nisu zaprimljeni nikakvi dodatni komentari ni podaci o interesu proizvođača iz Unije i uvoznika i trgovaca. Stoga se potvrđuju privremeni nalazi u uvodnim izjavama 134. do 138. Privremene uredbe o interesu navedenih skupina.

(148)

Nisu zaprimljeni nikakvi dodatni komentari ni podaci o interesu uvoznika i trgovaca. Stoga se potvrđuju privremeni nalazi u uvodnim izjavama 139. do 143. Privremene uredbe o interesu navedenih skupina.

(149)

Nakon objave privremenih mjera javile su se tri dodatne tiskare i jedno udruženje europskih tiskara i izdavača. Tvrdili su da bi mjere imale negativne učinke na industrije na kraju proizvodnog lanca jer bi povećanja cijena mogla dovesti do premještanja tiskarske industrije, što bi dovelo do povećanog uvoza tiskanog materijala na kraju proizvodnog lanca. Navedena je tvrdnja potkrijepljena činjenicom da se uvoz tiskanog materijala iz NRK-a naglo povećao u posljednjim godinama i očigledno zauzeo značajni tržišni udio u europskoj potrošnji cjelokupnog tiskanog materijala.

(150)

Također se tvrdilo da bi mjere uzrokovale nedostatak ponude na tržištu i dulje rokove isporuke za korisnike.

(151)

Većina navedenih tvrdnji nije se odnosila na konkretna trgovačka društva te je bila slična tvrdnjama koje su već iznesene u privremenoj fazi ispitnog postupka i razmotrene u uvodnim izjavama 146. i 150. Privremene uredbe. Podsjeća se da je suradnja tiskara bila je ograničena i na temelju dobivenih ograničenih podataka o količinama utvrđeno je da su zbog svoje razine profitabilnosti i udjela PFP-a u svojim troškovima tiskare doista osjetljive na povećanja cijena. Međutim, većina tiskara nije imala ili je imala vrlo ograničen broj izravnih nabava kineskog papira u RIP-u, a iznos kineskog papira kojeg koriste tiskare općenito je mali pa bi stoga izravni učinak pristojbe bio zanemariv. Većina tiskara također je naglasila da bi zbog njihove potrebe za kratkim rokovima isporuke udio isporuka izravno iz trećih zemalja ostao ograničen.

(152)

U pogledu tvrdnji o tiskanom materijalu na kraju proizvodnog lanca iz NRK-a, treba naglasiti da uvozna statistika o tiskanom materijalu obuhvaća širok asortiman proizvoda koji uključuje završni tiskani materijal koji se ne tiska na premazanom finom papiru. Na temelju dostupnih podataka nije se moglo procijeniti koji se udio proizvoda uvezenih iz NRK-a tiska na odnosnom proizvodu, a koji se tiska na drugim vrstama papira. Međutim, iz dostavljenih podataka poznato je da se tiskani materijal podrijetlom iz NRK-a uglavnom sastoji od nekih posebnih kategorija knjiga, dječjih knjiga, kalendara, ambalaže i čestitka. Proizvodi koji su više „osjetljivi na vrijeme”, poput tjednika/mjesečnika i ostalih novina manje podliježu uvozu iz NRK-a zbog vremena potrebnog za prijevoz. Dok tisku nekih tiskanih proizvoda može više odgovarati premještanje, s druge strane postoje vrste proizvoda za koje su blizina i usluga ključni i stoga na njih ne bi utjecala strana konkurencija. Nadalje, iako je papir važan element troška za tiskarsku industriju, ona je također radno intenzivna industrija pa stoga troškovi rada mogu biti značajniji poticaj za premještanje. Zaključno, ne može se isključiti da će se uvoz tiskanih proizvoda koji se tiskaju na PFP-u povećati, ali nije moguće s bilo kakvom točnošću procijeniti koja bi mogla biti razina povećanja i u kojoj mjeri bi isto imalo ulogu u konkurentnosti tiskarske industrije te stoga kakav izravni učinak bi povećanja cijena mogla imati na tiskarsku industriju na kraju proizvodnog lanca u Uniji.

(153)

Iz dostavljenih podataka također je poznato da tiskarska industrija trpi od prevelikog strukturnog kapaciteta, što ima za posljedicu stalno restrukturiranje sektora. Jedan od poticaja za restrukturiranjem bila je i konsolidacija proizvođača papira unutar vrijednosnog lanca. Za bilo kakvu poteškoću tiskarske industrije u povećanju cijena smatra se da je uglavnom posljedica tog prevelikog strukturnog kapaciteta unutar same industrije.

(154)

Zainteresirane strane koje su spomenule mogući nedostatak ponude nisu navele količinu ili procjenu moguće nestašice. Za ove se tvrdnje u svakom slučaju čini da nisu potvrđene stopom iskorištenosti kapaciteta proizvođača iz Unije, koja je bila 83 % u RIP-u, što ostavlja oko milijun tona slobodnog kapaciteta. Na temelju toga nije vjerojatno da bi došlo do nestašica.

(155)

U vezi gore navedenog, potvrđuju se privremeni nalazi o interesu Unije, odnosno da nema utemeljenih razloga protiv uvođenja konačnih mjera na uvoz PFP-a podrijetlom iz NRK-a.

(156)

Jedna skupina kineskih proizvođača izvoznika zatražila je daljnje detalje o metodi koja se koristila za izračun ciljne dobiti od 8 5 koja se koristila za izračun neštetne cijene. Ista se pozvala na pritužbu u kojoj je predložena ciljna dobit bila niža.

(157)

Podnositelj pritužbe s druge je strane je zatražio da se ciljna dobit treba odrediti na najmanje 10 %, temeljeći svoj argument na očekivanoj profitnoj marži koju koriste nezavisne bonitetne agencije u svojoj metodologiji klasifikacije te na profitabilnosti koju je ostvario proizvođač aktivan u drugom segmentu proizvodnje papira koji nije pogođen kineskim uvozom.

(158)

Treba pojasniti da je ciljna dobit, kako se navodi u pritužbi, razmotrena na temelju odgovora na upitnik i posjeta radi provjere kod reprezentativnih proizvođača iz Unije. Točnije, uzet je u obzir trošak ulaganja u strojeve. Utvrđeno je da bi ciljna dobit određena na potonjoj osnovi trebala odražavati visoka prethodna ulaganja i rizike uključene u tu kapitalno intenzivnu industriju u izostanku dampinškog i/ili subvencioniranog uvoza. Stoga se ciljna dobit od 8 % smatra razinom koju bi industrija mogla dosegnuti u izostanku dampinškog uvoza. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 86., kako bi se osigurao usklađeni pristup prilikom izračuna dampinga te sniženja cijena i prodajnih cijena te zbog razloga određenih uvodnim izjavama 68. do 71., izračun razine uklanjanja štete revidiran je kako bi se isključila izvozna prodaja trgovačkog društva unutar grupacije jednog proizvođača izvoznika koji surađuje.

(159)

Potvrđuju se uvodne izjave 153. do 161. Privremene uredbe u svim ostalim aspektima.

(160)

S obzirom na donesene zaključke o dampingu, šteti, uzročnosti i interesu Unije, te u skladu s člankom 9. stavkom 4. Osnovne uredbe, treba uvesti konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz premazanog finog papira podrijetlom iz NRK-a na razini nižoj od dampinga i utvrđene dampinške marže, u skladu s pravilom niže pristojbe. U ovom slučaju, stopu pristojbe treba na odgovarajući način odrediti na razini utvrđene štete.

(161)

Napominje se da je antisubvencijski ispitni postupak proveden usporedno s antidampinškim ispitnim postupkom u vezi uvoza premazanog finog papira podrijetlom iz NRK-a. Budući da, prema članku 14. stavku 1. Osnovne uredbe i članku 24. stavku 1. drugom podstavku Uredbe Vijeća (EZ) br. 597/2009 od 11. lipnja 2009. o zaštiti od subvencioniranog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske zajednice (8) („Osnovna antisubvencijska uredba”), nijedan proizvod ne podliježe i antidampinškim i kompenzacijskim pristojbama, za potrebe rješavanja jedne te iste situacije koja proizlazi iz dampinga ili iz izvoznih poticaja, smatralo se neophodnim utvrditi proizlaze li, i u kojoj mjeri, iznosi poticaja i dampinške marže iz iste situacije.

(162)

Što se tiče programa subvencija koje su činile izvozne subvencije u smislu članka 4. stavka 4. točke (a) Osnovne antisubvencijske uredbe, konačna dampinška marža utvrđena za dva kineska proizvođača izvoznika djelomično (odnosno 0,05 %) je posljedica postojanja izvoznih subvencija protiv koji se mogu uvesti kompenzacijske mjere. U pogledu ostalih programa subvencija, s obzirom na pravilo niže pristojbe u ovom slučaju te iznosa subvencioniranja utvrđenog u antisubvencijskom ispitnom postupku koji se usporedno provodio, nije se smatralo potrebnim dodatno ispitati jesu li i u kojoj mjeri iste subvencije kompenzirane dvaput kada se antidampinške i kompenzacijske pristojbe istodobno uvedu na isti uvezeni proizvod.

(163)

Što se tiče konačnih stopa dampinga i razina subvencija na području cijele zemlje, podsjeća se da su iste utvrđene pomoću konačne dampinške marže i konačne marže subvencije koje su utvrđene za kineske proizvođače izvoznike koji surađuju s najvišim individualnim stopama pristojbe, odnosno 63 % za konačnu dampinšku maržu i 16 % za konačnu maržu subvencije.

(164)

Podsjeća se da se ista razina uklanjanja štete primjenjuje u antidampinškim i antisubvencijskim ispitnim postupcima. U vezi s tim napominje se da je razina uklanjanja štete niža od konačne dampinške marže, ali viša od konačnih marža subvencije. Zato se smatra primjerenim uvesti konačnu kompenzacijsku pristojbu na razini utvrđenih konačnih marža subvencije, a potom uvesti konačnu antidampinšku pristojbu do odgovarajuće razine uklanjanja štete.

(165)

Na temelju gore navedenog i uzimajući u obzir nalaze određene u Uredbi Vijeća (EU) br. 452/2011 od 6. svibnja 2011. o uvođenju konačne kompenzacijske pristojbe na uvoz premazanog finog papira podrijetlom iz Narodne Republike Kine (9) te u svijetlu članka 14. stavka 1. zadnje rečenice Osnovne uredbe da se navedena pristojba neće uvesti do mjere koja je potrebna kako bi se uskladilo s pravilom određenim navedenom rečenicom, stopa konačne antidampinške pristojbe za NRK i stopa po kojoj će se uvesti takve pristojbe određuju se kako slijedi:

(166)

U pogledu visine utvrđene dampinške marže i u svijetlu razine štete koju je pretrpjela industrija Unije te uzimajući u obzir da nikakve privremene mjere nisu uvedene usporednim antisubvencijskim ispitnim postupkom, smatra se neophodnim da se iznosi osigurani privremenom antidampinškom pristojbom uvedenom Privremenom uredbom trebaju konačno naplatiti do iznosa uvedene privremene pristojbe.

(167)

Jedan je kineski proizvođač izvoznik koji surađuje tvrdio da bi konačna naplata privremene pristojbe po stopama određenima člankom 1. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1042/2010 bila u suprotnosti s člankom 10. stavkom 3. drugom rečenicom Osnovne uredbe. Međutim, kako je pojašnjava u ovoj Uredbi, a posebno u njezinom članku 1. stavku 2., konačna pristojba uvedena ovom Uredbom zapravo je viša od privremene pristojbe koja je uvedena. U navedenim okolnostima potrebno je konačno naplatiti privremenu pristojbu po stopama određenima člankom 1. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1042/2010,