11/Sv. 032

HR

Službeni list Europske unije

281

L 150/24

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

14.06.2010.

(1)

Vijeće je 22. siječnja 2001. Uredbom (EZ) br. 132/2001 (3) uvelo konačnu antidampinšku pristojbu („postojeće mjere”) u iznosu od 33,25 EUR po toni na uvoz amonijevog nitrata („AN”) koji se može razvrstati u oznake KN 3102 30 90 i 3102 40 90 podrijetlom, između ostalog, iz Ukrajine. Na ispitni postupak koji je doveo do navedenih mjera upućuje se kao na „početni ispitni postupak”.

(2)

Nakon parcijalne privremene revizije, Vijeće je 17. svibnja 2004. Uredbom (EZ) br. 993/2004 (4) izuzelo od antidampinške pristojbe uvedene Uredbom (EZ) br. 132/2001 uvoz u Uniju AN-a koji proizvode trgovačka društva od kojih bi Komisija prihvatila preuzimanja obveze. Uredbom Komisije (EZ) br. 1001/2004 (5) preuzimanja obveze prihvaćena su za razdoblje od 6 mjeseci i Uredbom Komisije (EZ) br. 1996/2004 (6) za daljnje razdoblje do 20. svibnja 2005. Svrha navedenih preuzimanja obveza bila je uzimanje u obzir određenih posljedica proširenja Europske unije na 25 država članica.

(3)

Uredbom (EZ) br. 945/2005 (7) nakon privremene revizije ograničene na definiciju dotičnog proizvoda, Vijeće je odlučilo da definiciju dotičnog proizvoda treba pojasniti i da se mjere na snazi trebaju primjenjivati na dotični proizvod kada je ugrađen u ostala gnojiva u odnosu na njihov sadržaj amonijevog nitrata, zajedno s ostalim marginalnim tvarima i nutrijentima.

(4)

Nakon revizije nakon isteka mjere, Vijeće je Uredbom (EZ) br. 442/2007 (8) odlučilo produljiti postojeće mjere, kako je pojašnjeno Uredbom (EZ) br. 945/2005 za razdoblje od dvije godine.

(5)

Vijeće je Uredbom (EZ) br. 661/2008 (9) uvelo konačne antidampinške mjere na uvoz AN-a podrijetlom iz Rusije.

(6)

Vijeće je Uredbom (EZ) br. 662/2008 izmijenilo (10) Uredbu (EZ) br. 442/2007 prihvaćanjem preuzimanja obveze u vezi cijene koju je ponudio jedan proizvođač izvoznik.

(7)

22. siječnja 2009. uložen je zahtjev za reviziju nakon isteka mjera prema članku 11. stavku 2. Osnovne uredbe nakon objave obavijesti o skorom isteku 17. listopada 2008. (11). Taj je zahtjev uložilo Europsko udruženje proizvođača umjetnih gnojiva (EFMA) („podnositelj zahtjeva”) u ime većine proizvođača, u ovom slučaju više od 50 %, ukupne proizvodnje AN-a u Uniji.

(8)

Podnositelj zahtjeva tvrdio je i dostavio dostatne dokaze prima facie da postoji vjerojatnost ponavljanja dampinga i štete industriji Unije u pogledu uvoza AN-a podrijetlom iz Ukrajine („dotična zemlja”).

(9)

Nakon što je, nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom, utvrđeno da postoje dostatni dokazi za pokretanje revizije nakon isteka mjere, Komisija je 23. travnja 2009. putem obavijesti o pokretanju postupka objavljene u Službenom listu Europske unije  (12) najavila pokretanje revizije nakon isteka mjere prema članku 11. stavku 2. Osnovne uredbe.

(10)

Ispitni postupak o nastavku ili ponavljanju dampinga obuhvatio je razdoblje od 1. travnja 2008. do 31. ožujka 2009. („razdoblje revizije ispitnog postupka” ili „RRIP”). Ispitivanje kretanja važnih za procjenu vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete obuhvatilo je razdoblje od 2005. do kraja RRIP-a („razmatrano razdoblje”).

(11)

Komisija je službeno obavijestila proizvođače izvoznike, uvoznike i korisnike za koje se zna da se to odnosi na njih i njihova udruženja, predstavnike zemlje izvoznice, podnositelja zahtjeva i proizvođače iz Unije, o pokretanju revizije nakon isteka mjera. Zainteresirane stranke dobile su priliku izraziti svoje stavove u pisanom obliku i zatražiti raspravu u roku određenom u obavijesti o pokretanju postupka.

(12)

Svim zainteresiranim strankama koje su to tražile te su pokazale da postoje posebni razlozi da ih se sasluša, odobrena je rasprava.

(13)

S obzirom na veliki broj proizvođača iz Unije i uvoznika iz Unije, smatralo se primjerenim, u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe, ispitati treba li koristiti odabir uzoraka. Kako bi se omogućilo Komisiji da odluči je li odabir uzoraka doista neophodan i, ako jest, da bi se izabrao uzorak, gornje stranke su zamoljene, prema članku 17. stavku 2. Osnovne uredbe, da se jave unutar 15 dana od pokretanja ispitnog postupka i dostave Komisiji podatke zahtijevane u obavijesti o pokretanju postupka.

(14)

Nakon ispitivanja dostavljenih podataka, i s obzirom da je dvanaest proizvođača iz Unije pokazalo spremnost na suradnju, odlučeno je da je odabir uzoraka potreban u pogledu proizvođača iz Unije. Ni jedan uvoznik nije se javio dostavljanjem podataka zatraženih u obavijesti o pokretanju postupka.

(15)

Dvanaest proizvođača iz Unije, koji čine oko 80 % ukupne proizvodnju u Uniji tijekom RRIP-a, pravilno je ispunilo obrazac za odabir uzoraka u roku i suglasno je dalje surađivati u ispitnom postupku. Na temelju toga, Komisija je u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe odabrala reprezentativni uzorak koji se temeljio na najvećem reprezentativnom obujmu proizvodnje i prodaje AN-a u Uniji, koji je moguće razumno ispitati u raspoloživom roku. Pet proizvođača iz Unije, koji čine 57 % ukupne proizvodnje industrije Unije tijekom RRIP-a, odabrano je u uzorak.

(16)

Komisija se u skladu s člankom 17. stavkom 2. Osnovne uredbe o odabranom uzorku savjetovala s dotičnim strankama, koje nisu imale prigovor na njega.

(17)

Upitnici su poslani na pet odabranih proizvođača iz Unije i sve poznate proizvođače izvoznike u dotičnoj zemlji.

(18)

Odgovori na upitnik primljeni su od pet proizvođača iz Unije u uzorku i tri proizvođača izvoznika u dotičnoj zemlji.

(19)

Komisija je tražila i provjerila sve podatke koje je smatrala potrebnima za utvrđivanje vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga i nastale štete te interesa Zajednice. Posjeti radi provjere obavljeni su u poslovnim prostorijama sljedećih trgovačkih društava:

(20)

Dotični proizvod su kruta gnojiva s masenim udjelom amonijevog nitrata koji prelazi 80 % podrijetlom iz Ukrajine, koja se mogu razvrstati u oznake KN 3102 30 90, 3102 40 90, ex 3102 29 00, ex 3102 60 00, ex 3102 90 00, ex 3105 10 00, ex 3105 20 10, ex 3105 51 00, ex 3105 59 00 i ex 3105 90 91. AN kruto je dušično gnojivo u širokoj upotrebi u poljoprivredi. Proizvodi se od amonijaka i dušične kiseline, i njegov maseni udio dušika prelazi 28 % u kugličastom ili granuliranom obliku.

(21)

Trebalo bi naglasiti da je područje primjene dotičnog proizvoda objašnjeno Uredbom (EZ) br. 945/2005.

(22)

Kako je utvrđeno početnim ispitnim postupkom, ova je revizija ispitnog postupka potvrdila da je AN čisti potrošni proizvod te da su njegova kvaliteta i osnovna fizička svojstva identična bez obzira na zemlju podrijetla. Za dotični proizvod i proizvode koje proizvode i prodaju proizvođači izvoznici na svojem domaćem tržištu i u trećim zemljama, kao i one koje proizvode i prodaju proizvođači iz Unije na tržištu Unije, utvrđeno je da imaju jednaka osnovna fizička i kemijska svojstva i u osnovi jednake primjene te se stoga smatraju istovjetnim proizvodima u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe.

(23)

Tri su ukrajinska proizvođača izvoznika surađivala. Četvrti poznati proizvođač izvoznik nije surađivao u ispitnom postupku.

(24)

Usporedba obujma izvoza tri proizvođača izvoznika koji surađuju s ukupnim obujmom izvoza iz Ukrajine je pokazao da su tri proizvođača izvoznika koja surađuju činila više od 90 % cjelokupnog uvoza u Uniju iz Ukrajine tijekom RRIP-a. Razina se suradnje, stoga, smatrala visokom.

(25)

Ukupan obujam uvoza dotičnog proizvoda iz Ukrajine bio je nizak te je predstavljao tržišni udio od 1,1 % tijekom RRIP-a u usporedbi s tržištem Unije kao cjelinom.

(26)

Podsjeća se da se u prethodnoj reviziji nakon isteka mjere, Ukrajina još nije smatrala zemljom tržišnog gospodarstva i, stoga, se uobičajena vrijednost temeljima na podacima dobivenima od proizvođača koji surađuje u SAD-u, analognoj zemlji.

(27)

U ovoj reviziji, uobičajena vrijednost se temeljila na podacima koji su dobiveni i provjereni u prostorijama tri proizvođača izvoznika koji surađuju u Ukrajini. Komisija je ispitala bi li se za domaću prodaju moglo smatrati da je izvršena u uobičajenom tijeku trgovine u skladu s člankom 2. stavkom 4. Osnovne uredbe. S tim ciljem ispitan je trošak proizvodnje proizvoda koji proizvode i prodaju na domaćem tržištu proizvođači izvoznici koji su surađivali.

(28)

Što se tiče troškova plina, utvrđeno je da Ukrajina uvozi većinu plina koji se troši u proizvodnji AN-a iz Rusije. Svi raspoloživi podaci koji su provjereni tijekom ispitnog postupka ukazivali su na to da je Ukrajina uvozila prirodni plin iz Rusije po cijeni koja je tijekom RRIP-a bila oko 40 % niža od cijene prirodnog plina iz Rusije kada se izvozi u Ukrajinu. Međutim, utvrđeno je da su tijekom posljednjeg tromjesečja RRIP-a cijene bile slične.

(29)

Utvrđeno je da je, osim kod jedne vrste proizvoda koju izvozi jedan proizvođač, domaća prodaja izvršena u uobičajenom tijeku trgovine tijekom RRIP-a. Uobičajena vrijednost je, stoga, utvrđena ili na temelju cijene koju su nezavisni kupci platili ili trebali platiti na domaćem tržištu u Ukrajini prema članku 2. stavku 1. Osnovne uredbe ili na temelju izračunate uobičajene vrijednosti za vrstu proizvoda koja se nije prodavala u uobičajenom tijeku trgovine. U skladu s člankom 2. stavkom 3. Osnovne uredbe, uobičajena je vrijednost izračunata dodavanjem troškovima proizvodnje izvezene vrste objektivnog iznosa za prodajne, opće i administrativne troškove (POA) i razumne profitne marže. Ti iznosi troškova POA i dobiti temeljeni su na stvarnim podacima o proizvodnji i prodaji istovjetnog proizvoda u uobičajenom tijeku trgovine od strane dotičnog proizvođača.

(30)

Treba napomenuti da je uobičajena vrijednost utvrđena bez prilagodbe za troškove plina koje su snosili ukrajinski proizvođači izvoznici u skladu s člankom 2. stavkom 5. Osnovne uredbe. Kako je prikazano u uvodnim izjavama 32. do 34., to je bila posljedica činjenice da korištenje neprilagođenih domaćih troškova i cijena ukrajinskih proizvođača izvoznika unatoč očito narušenim cijenama plina jasno pokazuje postojanje dampinga tijekom RRIP-a. Kao posljedica toga i s obzirom na činjenicu da je svrha revizije nakon isteka mjere utvrditi bi li se damping vjerojatno nastavio ili ponovio u slučaju stavljanja mjera izvan snage kako bi se utvrdilo treba li mjere koje se trenutačno primjenjuju zadržati ili staviti izvan snage, smatralo se potrebnim ispitati je li prilagodba na temelju članka 2. stavka 5. Osnovne uredbe opravdana u ovom slučaju.

(31)

U skladu s člankom 2. stavkom 8. Osnovne uredbe, izvozna je cijena utvrđena upućivanjem na stvarno plaćenu cijenu ili cijenu koju treba platiti za dotični proizvod prilikom prodaje za izvoz u Zajednicu. Ukupna prodaja tri proizvođača izvoznika koji surađuju izvršena je izravno nezavisnim kupcima u Uniji.

(32)

Uobičajena vrijednost i izvozna cijena uspoređene su s obzirom na cijene franko tvornica. Radi osiguranja primjerene usporedbe, učinjene su odgovarajuće prilagodbe cijena za razlike koje utječu na usporedivost cijena u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe. U skladu s time, prilagodbe cijena izvršene su za razlike u prijevozu, manipuliranju, utovaru i popratnim troškovima, osiguranju, provizijama i pakiranju, gdje je to primjenjivo i popraćeno provjerenim dokazima.

(33)

Dampinška marža utvrđena je na temelju usporedbe ponderirane prosječne uobičajene vrijednosti s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom u skladu s člankom 2. stavkom 11. i stavkom 12. Osnovne uredbe.

(34)

Na razini zemlje utvrđena je ponderirana prosječna dampinška marža od 6-7 % za tri dotična proizvođača izvoznika koji surađuju.

(35)

Tijekom RRIP-a je domaća prodaja tri proizvođača izvoznika koji surađuju činila u prosjeku 46 % njihovog kapaciteta proizvodnje.

(36)

Iako su ta tri proizvođača izvoznika koji surađuju prodala veliki udio svoje proizvodnje na domaćem tržištu, bili su i ovisni o izvozu u treće zemlje. Tijekom RRIP-a imali su rezervni kapacitet koji odgovora oko 6 % potrošnje u Uniji.

(37)

Na temelju podataka u revizijskom zahtjevu u pogledu četvrtog ukrajinskog proizvođača koji nije surađivao u ispitnom postupku, ukupan rezervni kapacitet u Ukrajini tijekom RRIP-a procijenjen je na iznos od oko 9 % potrošnje u Uniji.

(38)

Određeni ukrajinski proizvođači izvoznici koji surađuju tvrdili su da su sve više gubili tržišni udio na svojem domaćem tržištu u korist ruskih proizvođača koji mogu ponuditi vrlo niske cijene zbog puno nižih cijena plina u Rusiji. Stoga se činilo nevjerojatnim da bi ukrajinsko domaće tržište moglo prihvatiti rezervni kapacitet te je, stoga, vjerojatno da će se cjelokupno povećanje proizvodnje izvoziti.

(39)

Ta tri trgovačka društva koja surađuju izvozila su AN u mnoge ostale treće zemlje na nekoliko kontinenata tijekom RRIP-a. Međutim, treba napomenuti da su određena tradicionalna tržišta trećih zemalja zatvorena za ukrajinski izvoz ili zbog antidampinških mjera na snazi (npr. SAD s antidampinškim mjerama od više od 100 %) i/ili zbog sigurnosnih ograničenja (npr. Narodna Republika Kina, Australija). U svakom slučaju, Unija je najveće, najprivlačnije i geografski najbliže izvozno tržište. Njezinu privlačnost dodatno pojačavaju logističke prednosti koji su proizašle iz niskih željezničkih tarifa u Ukrajini.

(40)

S obzirom na gore navedeno, ne može se isključiti da se veliki dio raspoloživog rezervnog kapaciteta u Ukrajini mogao koristiti za povećanje izvoza u Uniju u izostanku antidampinških mjera.

(41)

Analiza izvozne prodaje ta tri ukrajinska proizvođača izvoznika koji surađuju i koji posluju s trećim zemljama, pokazala je da su tijekom RRIP-a izvozne cijene prema trećim zemljama, kada se utvrde na razini CIF korištenjem međunarodnih tarifa za prijevoz robe dostavljenih u zahtjevu za reviziju, bile do 25 % niže od prevladavajućih tržišnih cijena u Uniji.

(42)

Na temelju toga se činilo da bi se, u slučaju stavljanja mjera izvan snage, poticaj za ukrajinski izvoz u trećim zemljama prebacio na Uniju. Više cijene na tržištu Unije omogućile bi ukrajinskim izvoznicima ostvarivanje veće profitne marže.

(43)

Na temelju brojčanih podataka koje su dostavila tri proizvođača izvoznika koji surađuju, moglo se utvrditi i da je na razini cijele zemlje izvoz iz Ukrajine u treće zemlje izvršen po dampinškim cijenama tijekom RRIP-a.

(44)

S obzirom na gore opisane nalaze, može se zaključiti da je izvoz iz Ukrajine još uvijek dampinški i da postoji vjerojatnost nastavka dampinga na tržištu Uniju u slučaju uklanjanja trenutačnih antidampinških mjera. Doista, uzimajući u obzir postojeći rezervni kapacitet u Ukrajini i privlačnost tržišta Unije, čini se da postoji poticaj za ukrajinske proizvođače izvoznike s ciljem i) povećanja njihovog izvoza na tržištu Unije i ii) prebacivanja izvoza AN-a s tržišta ostalih trećih zemalja na tržište Unije po dampinškim cijenama, barem što se tiče dva proizvođača izvoznika.

(45)

Nadalje, utvrđeno je i da su ponderirane prosječne izvozne cijene proizvođača izvoznika koji su surađivali za tržišta trećih zemalja znatno niže od prevladavajuće razine cijena u Uniji. To pojačava vjerojatnost povećanog izvoza iz Ukrajine u Uniju po dampinškim cijenama u slučaju da se omogući istek mjera.

(46)

U Uniji istovjetni proizvod proizvodi 16 trgovačkih društava ili grupacija trgovačkih društava čija proizvodnja sačinjava cjelokupnu proizvodnju Unije istovjetnog proizvoda u smislu članka 4. stavka 1. Osnovne uredbe.

(47)

U ispitnom postupku surađivalo je dvanaest proizvođača iz Unije:

(48)

S obzirom da je tih 12 proizvođača iz Unije predstavljalo oko 80 % ukupne proizvodnje u Uniji tijekom RRIP-a, smatra se da oni čine industriju Unije u smislu članka 4. stavka 1. i članka 5. stavka 4. Osnovne uredbe. Dalje u tekstu navode se kao „industrija Unije”.

(49)

Kako je navedeno u uvodnim izjavama 14. i 15., odabir uzorka pet proizvođača iz Unije napravljen je temelju tih 12 proizvođača. Svi proizvođači u uzorku surađivali su i dostavili odgovore na upitnik u rokovima. Osim toga, preostalih sedam proizvođača koji surađuju dostavili su određene opće podatke za analizu štete.

(50)

U pogledu uvoza dotičnog proizvoda iz Ukrajine, očita potrošnja Unije utvrđena je na temelju obujma prodaje industrije Unije na tržištu Unije, obujma prodaje ostalih proizvođača iz Unije na tržištu Unije, podataka Eurostata za cjelokupan uvoz u Uniji te podataka iz odgovora na upitnik trgovačkih društava koja su surađivala. S obzirom na proširenje Unije na 27 država članica 2007., radi jasnoće i dosljednosti analize, svi pokazatelji štete utvrđeni su na temelju tržišta EU-27 u cijelom razmatranom razdoblju.

(51)

Između 2005. i RRIP-a, potrošnja Unije smanjena je za 10 %.

(52)

Obujam, tržišni udio i prosječne cijene uvoza iz Ukrajine kretali su se kako je navedeno u donjoj tablici. Količina i kretanja cijena temeljili su se na podacima dobivenima iz odgovora na upitnik proizvođača izvoznika koji surađuju, statističkih podataka o uvozu (Eurostat) i ukrajinskih statističkih podataka o izvozu.

(53)

Obujam uvoza iz Ukrajine stalno se smanjivao do 2007., ali je tijekom RRIP-a dosegao gotovo istu razinu kao 2005. Ukrajinski tržišni udio blago se povećao s 1 % 2005. na 1,1 % tijekom RRIP-a. Jedinične cijene su se tijekom razmatranog razdoblja pozitivno razvijale od 123 EUR na 230 EUR po toni. Smatra se da je to povećanje tijekom RRIP-a u skladu s razvojem cijena u svijetu i s cijenama glavne sirovine.

(54)

Za potrebe izračuna razine sniženja cijene tijekom RRIP-a, cijene franko tvornice industrije Unije za nepovezane kupce uspoređene su s uvoznim cijenama CIF-a na granici Unije proizvođača izvoznika koji surađuju u dotičnoj zemlji, koje su na odgovarajući način prilagođene kako bi odražavale cijenu sa svim troškovima, uključivo s istovarom. Na temelju toga, usporedba je pokazala da je uvoz iz Ukrajine snižavao cijene industrije Unije za prosječno 22,5 % tijekom RRIP-a. Kada je antidampinška pristojba dodana njihovim cijenama u Uniji, utvrđeno je da marža sniženja cijena od 11 % kod ukrajinskih izvoznika još uvijek postoji.

(55)

Obujam uvoza iz ostalih trećih zemalja tijekom razmatranog razdoblja prikazan je u tablici u nastavku. Količina i kretanja cijena koji slijede temelje se na Eurostatu.

(56)

Tijekom 2008. i RRIP-a došlo je do značajnog povećanja cijena na tržištu Unije iz svih trećih zemalja. Činilo se da su, osim Rusije, sve zemlje navedene u gornjoj tablici povećale svoj obujam izvoza u Uniju tijekom razmatranog razdoblja. Ruski uvoz podliježe fiksnoj antidampinškoj pristojbi od 47,07 EUR po toni i uvozio se, kao i ukrajinski uvoz, po najnižoj cijeni u usporedbi sa svim ostalim zemljama izvoznicama.

(57)

Prema članku 3. stavku 5. Osnovne uredbe, Komisija je ispitala sve relevantne gospodarske čimbenike i pokazatelje koji imaju utjecaj na stanje industrije Unije.

(58)

S obzirom da je kod ispitnog postupka u vezi štete napravljen odabir uzoraka, određeni pokazatelji štete kao što su proizvodnja, proizvodni kapacitet, prodaja, tržišni udio, produktivnost i zaposlenost analizirani su za industriju Unije kao cjelinu („Unija” u donjim tablicama). Ostali pokazatelji štete koji se odnose na rezultate pojedinih trgovačkih društava, kao što su cijene, zalihe, troškovi proizvodnje, profitabilnost, plaće, ulaganja, povrat ulaganja, novčani tok i sposobnost prikupljanja kapitala, ispitani su na temelju podataka koji su prikupljeni na razini proizvođača iz Unije u uzorku („P.U.” u donjim tablicama).

(59)

Proizvodnja industrije Unije smanjila se za 18 % između 2005. i RRIP-a, tj. s razine od oko 7 milijuna tona u 2005. na oko 5,8 milijuna tona u RRIP-u. Proizvodnja za vlastitu upotrebu ostala je skromna tijekom razmatranog razdoblja i nije utjecala na stanje industrije Unije posebno tijekom RRIP-a.

(60)

Proizvodni kapacitet ostao je uglavnom stabilan tijekom cijelog razmatranog razdoblja. U skladu s padom proizvodnje, nastala iskorištenost kapaciteta se smanjila, s razine od 55 % 2005. do razine od 45 % tijekom RRIP-a. Kako je već navedeno u početnom ispitnom postupku, na iskorištenost kapaciteta za AN može utjecati proizvodnja ostalih proizvoda koji se mogu proizvesti istom opremom za proizvodnju. Stoga je kretanje iskorištenosti kapaciteta manje važno za ocjenu gospodarskog stanja industrije Unije.

(61)

Prodaja industrije Unije na tržištu Unije smanjena je za 14 % između 2005. i RRIP-a. Taj razvoj promatrao se u svjetlu sve manje potrošnje u Uniji tijekom istog razdoblja.

(62)

Tržišni udio koji je držala industrija Unije ostao je stabilan od 2005. do 2008., ali se smanjio za tri postotna boda između 2008. i RRIP-a.

(63)

Razina zaposlenosti industrije Unije smanjena je za 8 % između 2005. i RRIP-a.

(64)

Tijekom razmatranog razdoblja je prosječna proizvodnja po osobi zaposlenoj u industriji Unije pala za 11 %. To se objašnjava činjenicom da je relativni pad proizvodnje zaobišao relativni pad zaposlenosti.

(65)

Što se tiče visine stvarne marže dampinga, s obzirom na trenutačno mali obujam uvoza iz Ukrajine, taj učinak ne smatra se značajnim, niti pokazatelj bitnim za analizu štete.

(66)

Prosječna neto prodajna cijena proizvođača industrije Unije u uzorku znatno je porasla od 2008. do RRIP-a, odražavajući prevladavajuće povoljne uvjete za AN tijekom tog razdoblja.

(67)

Razina završnih zaliha industrije Unije smanjila se za 26 % između 2005. i RRIP-a. Veliki rast zabilježen 2006. bio je posljedica strmog pada obujma prodaje između 2005. i 2006.

(68)

Između 2005. i RRIP-a, prosječna plaća po zaposleniku porasla je za 6 %, kako je prikazano u donjoj tablici. S obzirom na stopu inflacije i opće smanjenje zaposlenosti, to povećanje plaća smatra se umjerenim.

(69)

Godišnja ulaganja u istovjetni proizvod koje je provelo pet proizvođača u uzorku razvijala su se pozitivno tijekom razmatranog razdoblja i povećala su se za 70 %. Ta su se ulaganja uglavnom odnosila na modernizaciju određenih strojeva. To pokazuje da je industrija Unije stalno željela poboljšati svoju konkurentnost.

(70)

Profitabilnost proizvođača u uzorku značajno se povećala, posebno od 2006., kada je dosegla razinu od 28,1 % prometa tijekom RRIP-a. Povrat ulaganja (ROI), izražen kao dobit u postotku neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja, općenito je slijedio pozitivan trend profitabilnosti kroz cijelo razmatrano razdoblje.

(71)

Novčani tok se značajno povećao tijekom razmatranog razdoblja i u skladu je s razvojem ukupne profitabilnosti tijekom tog razdoblja.

(72)

Ispitni postupak nije otkrio nikakve poteškoće proizvođača iz Unije u uzorku prilikom prikupljanja kapitala. U tom smislu treba naglasiti da, budući da je nekoliko tih trgovačkih društava dio velikih grupacija, ona financiraju svoje aktivnosti unutar grupacije kojoj pripadaju, bilo kroz programe cash poolinga, bilo kroz zajmove unutar grupacije koje su odobrila matična trgovačka društva.

(73)

Između 2005. i RRIP-a većina pokazatelja štete razvijala su se pozitivno: jedinične prodajne cijene i profitabilnost značajno su se poboljšali, pri čemu je potonja dosegla razinu od 28,1 % tijekom RRIP-a. Ulaganja, povrat ulaganja i novčani tok, također, su se razvijali pozitivno.

(74)

Iako su se proizvodnja i prodaja značajno smanjili tijekom razmatranog razdoblja, to se promatralo u svjetlu sve manjeg tržišta Unije reda minus 10 %.

(75)

Ukupno gledano, stanje industrije Unije se značajno poboljšalo u usporedbi sa stanjem prije uvođenja antidampinških mjera na uvoz AN-a iz dotične zemlje tijekom 2001.

(76)

U kontekstu vjerojatnosti ponavljanja štete, analizirana su dva glavna parametra: i. vjerojatan obujam izvoza i cijene u dotičnoj zemlji i ii. vjerojatan učinak predviđenog obujma i cijena iz dotične zemlje na industriju Unije.

(77)

Poznat je rezervni kapacitet od oko 650 tisuća tona dostupan ukrajinskim proizvođačima koji surađuju, koji predstavlja 9 % tržišta Unije, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 37. Navedeni višak kapaciteta ukazuje na to da ukrajinski proizvođači imaju mogućnost brzo povećati svoju trenutačnu proizvodnju, a time i izvoz AN-a.

(78)

Štoviše, s obzirom na relativno malo domaće tržište, ukrajinski proizvođači uvelike ovise o izvozu u treće zemlje. Kako se objašnjava u uvodnoj izjavi 41., navedeni je izvoz ostvaren po cijenama koje su značajno niže od prevladavajuće tržišne cijene u Uniji.

(79)

Na temelju gore navedenih činjenica i razmatranja, čini se da bi tržište Unije bilo privlačno za ukrajinske proizvođače izvoznike u pogledu cijena u usporedbi sa svim drugim izvoznim tržištima. Stoga je razumno očekivati da bi se značajni dio obujma koji se izvozi u treće zemlje vjerojatno usmjerio prema tržištu Unije, ako bi se dopustilo da mjere prestanu vrijediti. Blizina tržišta Unije, u usporedbi s ostalim izvoznim tržištima, također ga čini privlačnijim, što povećava vjerojatnost preusmjeravanja trenutačnog izvoza ukrajinskih proizvođača iz trećih zemalja u Uniju.

(80)

S obzirom na trenutačnu slab položaj ukrajinskih proizvoda u Uniji, ukrajinski proizvođači trebali bi proširiti bazu svojih kupaca, što bi vjerojatno postigli tako da nude AN po dampinškim cijenama kako je utvrđeno tijekom RRIP-a.

(81)

Na temelju gore navedenog, stoga je vjerojatno da bi značajan obujam AN-a koji se proizvodi u Ukrajini bio preusmjeren na tržište Unije po dampinškim cijenama koje značajno snižavaju cijene ako se dopusti da cijene prestanu vrijediti.

(82)

Ispitni je postupak pokazao da je AN potrošni proizvod na čije cijene može značajno utjecati prisutnost uvoza po niskim cijenama koji snižava cijene industrije Unije. Drugim riječima, tržište Unije relativno je nestabilno. Povoljni uvjeti na svjetskom tržištu za AN koji su prevladavali tijekom razmatranog razdoblja imali su važnu ulogu u zadržavanju cijena na visokoj razini, a antidampinške mjere koje su se primjenjivale smanjile su mogućnost poremećaja cijena na tržištu Unije. Tijekom navedenog razdoblja postojala je tijesna ravnoteža između ponude i potražnje, što je dovelo do viših cijena svih dušičnih gnojiva, koja su potrošni proizvodi. AN je također potrošni proizvod na čiju cijenu utječu brojni čimbenici, poput cijene plina, koji ima značajan utjecaj na ponudu zato što je isti najvažniji element troška, vremenskih uvjeta, razina zaliha usjeva i žita, koji zajednički dovode do smanjene ili povećane potražnje za gnojivima.

(83)

Posebno u vezi s tržištem Unije, može se očekivati da će se potražnja za AN-om blago povećati u odnosu na razine utvrđene u RRIP-u. S obzirom da cijene koje su odredili ukrajinski proizvođači izvoznici koji surađuju značajno snižavaju cijene industrije Unije, vjerojatno povećanje obujma uvoza iz Ukrajine prisilio bi industriju Unije da značajno snizi cijene, a time i dobit, ili da izgubi značajan tržišni udio, a time i prihod, ili oboje. Uspješni postupak restrukturiranja industrije Unije mogao bi vjerojatno samo dijelom kompenzirati taj vjerojatni pad cijena i cijeli postupak oporavka bio bi ugrožen. Stoga je vjerojatno da će pogoršanje ukupnog gospodarskog stanja Unije biti posljedica stavljanja mjera izvan snage.

(84)

Gornje činjenice i razmatranja doveli su do zaključka da bi se, ako se dopusti da trenutačne mjere prestanu vrijediti, izvoz iz dotične zemlje vjerojatno pojavio u značajnom obujmu i po dampinškim cijenama koje bi snizile cijene industrije Unije. To bi najvjerojatnije dovelo do silaznog kretanja za cijene na tržištu s očekivanim negativnim utjecajem na gospodarsko stanje industrije Unije. To bi posebno otežalo financijski oporavak koji je postignut u razmatranom razdoblju, što bi dovelo do ponavljanja štete.

(85)

Ispitano je postoje li utemeljeni razlozi koji bi doveli do zaključka da obnavljanje antidampinških mjera na snazi nije u interesu Unije. U tu svrhu i u skladu s člankom 21. Osnovne uredbe, učinak obnavljanja mjera na sve stranke uključene u ovaj postupak i posljedice isteka mjera smatrali su se osnovnom svih dostavljenih dokaza.

(86)

Kako bi se ocijenio učinak mogućeg zadržavanja mjera, sve zainteresirane stranke dobile su priliku izraziti svoje stavove prema članku 21. stavku 2. Osnovne uredbe.

(87)

Treba podsjetiti da se u početnom ispitnom postupku smatralo da donošenje mjera nije suprotno interesu Unije. Nadalje, činjenica da je ovaj ispitni postupak revizija, dakle analizira stanje u kojem su antidampinške mjere već bile na snazi, dopušta procjenu svakog nepotrebnog negativnog utjecaja važećih antidampinških mjera na dotične stranke.

(88)

Dokazano je da je industrija Unije strukturno održiva industrija. To je potvrđeno pozitivnim razvojem njezinog gospodarskog stanja nakon uvođenja antidampinških mjera u 2001.Točnije, industrija Unije značajno je povećala svoju dobit između 2005. i RRIP-a te se uspješno restrukturirala.

(89)

Stoga se može razumno očekivati da će industrija Unije nastaviti imati koristi od trenutačnih mjera i da će se u potpunosti oporaviti održavajući i stabilizirajući svoju profitabilnost. Ako se mjere ne bi zadržale, vjerojatno je da će doći do povećanog uvoza po dampinškim cijenama iz dotične zemlje, što bi prouzročilo štetu industriji Unije izvršavanjem pritiska na sniženje prodajnih cijena, što će negativno utjecati na njezino trenutačno pozitivno financijsko stanje.

(90)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 14., ni jedan uvoznik nije izrazio spremnost da bude uključen u uzorak te da dostavi osnovne podatke koje zahtjeva obrazac za odabir uzoraka. Podsjeća se da je u prethodnim ispitnim postupcima utvrđeno da utjecaj uvođenja mjera ne bi bio značajan zato što se, u pravilu, uvoznici ne bave samo AN-om, nego u značajnoj mjeri i drugim gnojivima. Ukidanje antidampinških mjera na druga gnojiva može samo još dodatno podržati prethodno navedeno. U tom kontekstu, antidampinške mjere na uvoz uree podrijetlom iz Rusije ukinute su u kolovozu 2007. te iz Bjelarusa, Hrvatske, Libije i Ukrajine u ožujku 2008. (13). Međutim, u izostanku suradnje uvoznika, a time i bilo kakvih dokaza iz kojih se može nešto zaključiti, a koji bi omogućili procjenu negativnih posljedica, zaključeno je da ne postoje uvjerljivi razlozi protiv zadržavanja trenutačnih antidampinških mjera.

(91)

Nema dostupnih pouzdanih podataka koji bi ukazivali na to da će zadržavanja mjera imati značajan negativni učinak na uvoznike ili trgovce.

(92)

Korisnici AN-a u Uniji su poljoprivrednici. U početnom ispitnom postupku zaključeno je da je, s obzirom na mali učinak AN-a na aktivnosti poljoprivrednika, malo vjerojatno da će povećanje navedenih troškova imati značajan štetni učinak na njih.

(93)

U ovom postupku dva su udruženja poljoprivrednika dostavila komentare zagovarajući prekid mjera. Uglavnom su tvrdili da je reforma Zajedničke poljoprivredne politike iz 2003. smanjila primjenu mehanizama tržišne intervencije i prekinula vezu između potpore Unije i proizvodnje. Posljedično je taj proces liberalizacije prisilio poljoprivrednike iz Unije da posluju prema uvjetima svjetskog tržišta. Samo slobodan izbor dobavljača AN-a može spriječiti značajan rast cijena poljoprivrednih proizvoda.

(94)

Međutim, moguć nastavak trenutačnih antidampinških mjera neće spriječiti korisnike da slobodno biraju svoje dobavljače AN-a, ali će zadržati ravnopravne tržišne uvjete na tržištu Unije gdje će doći do unapređenja učinkovitog tržišnog natjecanja. Stoga, na temelju gore navedenog može se zaključiti da nastavak antidampinških mjera protiv Ukrajine neće imati značajne štetne učinke na korisnike dotičnog proizvoda.

(95)

S obzirom na gore navedeno, zaključuje se da ne postoje uvjerljivi razlozi protiv zadržavanja trenutačnih antidampinških mjera.

(96)

Sve su stranke bile obaviještene o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo preporučiti zadržavanje postojećih mjera. Nakon te obavijesti također im je odobreno razdoblje za iznošenje prigovora. Komentari su propisno uzeti u obzir, ako je to bilo opravdano.

(97)

Iz gore navedenoga slijedi da se, kako je predviđeno člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe, antidampinške mjere koje se primjenjuju na uvoz AN-a iz Ukrajine trebaju zadržati. Napominje se da se te mjere sastoje od specifičnih pristojba.

(98)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 28., ukrajinske uvozne cijene prirodnog plina pokazuju usklađenost s cijenama plina koje su prevladavale na tržištu Unije u zadnjem tromjesečju RRIP-a. Stoga, na moguće štetne učinke dampinga može utjecati učinak povećanja troškova proizvodnje na izvozne cijene uzorkovanog rastom domaćih cijena plina u slučaju da se pokaže da su potonje trajne prirode. Stoga se smatra razboritim ograničiti zadržavanje mjera na dvije godine.

(99)

Preuzimanja obveza u vezi cijene koje je Komisija prihvatila Odlukom 2008/577/EZ (14) ostaju na snazi,

—

da je proizveden, otpremljen i izravno fakturiran prvom nezavisnom kupcu u Uniji, i

—

da je takav uvoz popraćen računom na temelju obveze, odnosno računom koji sadrži najmanje elemente te izjavu propisane u Prilogu ovoj Uredbi, i

—

da roba koja koje prijavljena i predočena carini točno odgovara opisu na računu na temelju obveze.

—

kad god se utvrdi, u pogledu uvoza opisanog u stavku 2., da jedan ili više uvjeta navedenih u tom stavku nije ispunjeno, ili

—

kad Komisija prema članku 8. stavku 9. Osnovne uredbe povuče svoju odluku o prihvaćanju preuzete obveze Uredbom ili Odlukom koja se odnosi na konkretne poslove i izjavi da su odgovarajući računi na temelju obveze nevaljani.

1.

Naslov „RAČUN UZ ROBU KOJA PODLIJEŽE PREUZETOJ OBVEZI”.

2.

Naziv trgovačkog društva koje izdaje račun.

3.

Broj računa.

4.

Datum izdavanja računa.

5.

Dodatnu oznaku TARIC prema kojoj se roba na računu carini na granici Unije.

6.

Točan opis robe, uključujući:

7.

Opis uvjeta prodaje, uključujući:

8.

Naziv trgovačkog društva koje djeluje kao uvoznik u Uniju kojemu trgovačko društvo izravno izdaje račun uz robu koja podliježe obvezi.

9.

Ime službenika trgovačkog društva koji je izdao račun i sljedeću potpisanu izjavu:

„Ja, niže potpisani, potvrđujem da se prodaja robe koja je obuhvaćena ovim računom za izravni izvoz u Europsku uniju obavlja u okviru i pod uvjetima obveze koju je ponudio [TRGOVAČKO DRUŠTVO] i prihvatila Europska komisija Odlukom 2008/577/EZ (1). Izjavljujem da su podaci u ovom računu potpuni i ispravni.