This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 02013R1308-20211207
Regulation (EU) No 1308/2013 of the European Parliament and of the Council of 17 December 2013 establishing a common organisation of the markets in agricultural products and repealing Council Regulations (EEC) No 922/72, (EEC) No 234/79, (EC) No 1037/2001 and (EC) No 1234/2007
Consolidated text: Uredba (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007
Uredba (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007
02013R1308 — HR — 07.12.2021 — 007.001
Ovaj je tekst namijenjen isključivo dokumentiranju i nema pravni učinak. Institucije Unije nisu odgovorne za njegov sadržaj. Vjerodostojne inačice relevantnih akata, uključujući njihove preambule, one su koje su objavljene u Službenom listu Europske unije i dostupne u EUR-Lexu. Tim službenim tekstovima može se izravno pristupiti putem poveznica sadržanih u ovom dokumentu.
UREDBA (EU) br. 1308/2013 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 17. prosinca 2013. ( L 347 20.12.2013, 671) |
Koju je izmijenila:
|
|
|||
br. |
stranica |
datum |
||
UREDBA (EU) br. 1310/2013 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 17. prosinca 2013. |
L 347 |
865 |
20.12.2013 |
|
UREDBA (EU) 2016/791 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 11. svibnja 2016. |
L 135 |
1 |
24.5.2016 |
|
DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2016/1166 оd 17. svibnja 2016. |
L 193 |
17 |
19.7.2016 |
|
DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2016/1226 оd 4. svibnja 2016. |
L 202 |
5 |
28.7.2016 |
|
UREDBA (EU) 2017/2393 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 13. prosinca 2017. |
L 350 |
15 |
29.12.2017 |
|
UREDBA (EU) 2020/2220 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 23. prosinca 2020. |
L 437 |
1 |
28.12.2020 |
|
UREDBA (EU) 2021/2117 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 2. prosinca 2021. |
L 435 |
262 |
6.12.2021 |
Koju je ispravio:
UREDBA (EU) br. 1308/2013 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
od 17. prosinca 2013.
o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007
DIO I.
UVODNE ODREDBE
Članak 1.
Područje primjene
Poljoprivredni proizvodi definirani u stavku 1. dijele se na sljedeće sektore, kao što je navedeno u odgovarajućim dijelovima Priloga I.:
žitarice, dio I.;
riža, dio II.;
šećer, dio III.;
osušena krma, dio IV.;
sjeme, dio V.;
hmelj, dio VI.;
maslinovo ulje i stolne masline, dio VII.;
lan i konoplja, dio VIII.;
voće i povrće, dio IX.;
prerađeni proizvodi od voća i povrća, dio X.;
banane, dio XI.;
vino, dio XII.;
živo drveće i druge biljke, lukovice, korijenje i slično, rezano cvijeće i ukrasno lišće, dio XIII.;
duhan, dio XIV.;
govedina i teletina, dio XV.;
mlijeko i mliječni proizvodi, dio XVI.;
svinjetina, dio XVII.;
ovčetina i kozletina, dio XVIII.;
jaja, dio XIX.;
meso peradi, dio XX.;
etilni alkohol poljoprivrednog podrijetla, dio XXI.;
pčelarski proizvodi, dio XXII.;
dudov svilac, dio XXIII.,
drugi proizvodi, dio XXIV.
Članak 2.
Opće odredbe o zajedničkoj poljoprivrednoj politici (ZPP)
Uredba (EU) br. 1306/2013 i odredbe donesene u skladu s njom primjenjuju se na mjere navedene u ovoj Uredbi.
Članak 3.
Definicije
▼M7 —————
Za potrebe ove Uredbe:
„slabije razvijene regije” znači one regije koje su kao takve definirane u članku 90. stavku 2. prvom podstavku točki (a) Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća [COM(2011)615] ( 3 ).
„nepovoljne klimatske pojave koje se mogu izjednačiti s elementarnom nepogodom” znači vremenske uvjete kao što su mraz, tuča, led, kiša ili suša koji unište više od 30 % prosječne godišnje proizvodnje određenog poljoprivrednika u proteklom trogodišnjem razdoblju ili trogodišnjeg prosjeka temeljenog na proteklom petogodišnjem razdoblju, isključujući najvišu i najnižu ulaznu vrijednost.
Članak 4.
Prilagođavanje nomenklaturi Zajedničke carinske tarife koja se koristi za poljoprivredne proizvode
Ako je to potrebno kako bi se u obzir uzele izmjene kombinirane nomenklature, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. kojima se prilagođava opis proizvoda i upućivanja u ovoj Uredbi na tarifne brojeve ili podbrojeve kombinirane nomenklature.
Članak 5.
Stope konverzije za rižu
Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju stope konverzije za rižu u različitim fazama prerade.
Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.
Članak 6.
Tržišne godine
Utvrđuju se sljedeće tržišne godine:
od 1. siječnja do 31. prosinca određene godine za sektore voća i povrća, prerađenog voća i povrća i banana;
od 1. travnja do 31. ožujka sljedeće godine za sektor osušene krme i sektor dudovog svilca;
od 1. srpnja do 30. lipnja sljedeće godine za:
sektor žitarica;
sektor sjemena;
sektor lana i konoplje;
sektor mlijeka i mliječnih proizvoda;
od 1. kolovoza do 31. srpnja sljedeće godine za sektor vina;
od 1. rujna do 31. kolovoza sljedeće godine za sektor riže i u pogledu stolnih maslina;
od 1. listopada do 30. rujna sljedeće godine za sektor šećera i u pogledu maslinovog ulja.
Članak 7.
Referentni pragovi
Utvrđeni su sljedeći referentni pragovi:
s obzirom na sektor žitarica, 101,31 EUR po toni, vezano uz veleprodaju, za robu isporučenu u skladište, prije istovara;
s obzirom na neoljuštenu rižu, 150 EUR po toni za standardnu kvalitetu, kako je definirano u Prilogu III. točki A., vezano uz veleprodaju, za robu isporučenu u skladište, prije istovara;
s obzirom na šećer standardne kvalitete, kako je definirano u Prilogu III. točki B, vezano uz nepakirani šećer, franko tvornica:
za bijeli šećer: 404,4 EUR po toni;
za sirovi šećer: 335,2 EUR po toni;
s obzirom na sektor govedine i teletine, 2 224 EUR po toni za trupove muških goveda konformacije/stupnja prekrivenosti masnim tkivom klase R3, kako je utvrđeno u ljestvici Unije za klasiranje trupova goveda u dobi od osam mjeseci ili više kako je navedeno u Prilogu IV. točki A;
s obzirom na sektor mlijeka i mliječnih proizvoda:
246,39 EUR za 100 kg maslaca;
169,80 EUR za 100 kg obranog mlijeka u prahu;
s obzirom na svinjetinu, 1 509,39 EUR po toni za trupove svinja standardne kvalitete definiranih u smislu težine i sadržaja nemasnog mesa kako je utvrđeno u ljestvici Unije za klasiranje trupova svinja iz Priloga IV. točke B kako slijedi:
trupovi težine od 60 kg do manje od 120 kg: klasa E;
trupovi težine od 120 kg do 180 kg: klasa R;
s obzirom na sektor maslinovog ulja:
1 779 EUR po toni za ekstradjevičansko maslinovo ulje;
1 710 EUR po toni za djevičansko maslinovo ulje;
1 524 EUR po toni za maslinovo ulje lampante koje sadrži 2 stupnja slobodnih masnih kiselina, pri čemu se taj iznos smanjuje za 36,70 EUR po toni za svaki dodatni stupanj kiselosti.
DIO II.
UNUTARNJE TRŽIŠTE
GLAVA I.
TRŽIŠNE INTERVENCIJE
POGLAVLJE I.
Javna intervencija i potpora za privatno skladištenje
Članak 8.
Područje primjene
U ovom se poglavlju utvrđuju pravila za tržišnu intervenciju vezana uz:
javnu intervenciju, ako proizvode otkupljuju nadležna tijela država članica i skladište ih do prodaje; te
dodjeljivanje potpore za skladištenje proizvoda od strane privatnih gospodarskih subjekata.
Članak 9.
Podrijetlo prihvatljivih proizvoda
Proizvodi prihvatljivi za otkup u okviru javne intervencije ili za dodjelu potpore za njihovo privatno skladištenje moraju imati podrijetlo u Uniji. Osim toga, ako su ti proizvodi dobiveni od poljoprivrednih kultura, te kulture moraju biti ubrane u Uniji, a ako su dobiveni od mlijeka, to mlijeko mora biti proizvedeno u Uniji.
Članak 10.
Ljestvice Unije za klasiranje trupova
Ljestvice Unije za klasiranje trupova primjenjuju se u skladu s točkom A odnosno točkom B Priloga IV. u sektoru govedine i teletine s obzirom na trupove goveda starih osam mjeseci ili više te u sektoru svinjskog mesa s obzirom na svinje, osim svinja koje se koriste za uzgoj.
U sektoru ovčetine i kozletine, države članice mogu primjenjivati ljestvicu Unije za klasiranje trupova ovaca u skladu s pravilima utvrđenima u Prilogu IV. točki C.
Članak 11.
Proizvodi koji su prihvatljivi za javnu intervenciju
Javna intervencija primjenjuje se na sljedeće proizvode u skladu s uvjetima utvrđenima u ovom odjeljku te u skladu sa svim dodatnim zahtjevima i uvjetima koje može odrediti Komisija putem delegiranih akata u skladu s člankom 19. i provedbenih akata u skladu s člankom 20.:
običnu pšenicu, tvrdu (durum) pšenicu, ječam i kukuruz;
neoljuštenu rižu;
svježe ili rashlađeno meso iz sektora govedine i teletine, obuhvaćeno tarifnim oznakama KN od 0201 10 00 i 0201 20 20 do 0201 20 50 ;
maslac proizveden izravno i isključivo od pasteriziranog vrhnja, dobivenog izravno i isključivo od kravljeg mlijeka, u odobrenom poduzeću u Uniji, s masenim udjelom masti od najmanje 82 % i s masenim udjelom vode od najviše 16 %;
obrano mlijeko u prahu najveće kvalitete, dobiveno od kravljeg mlijeka u odobrenom poduzeću u Uniji, postupkom raspršivanja, koje sadrži najmanje 34,0 % masenog udjela bjelančevina u bezmasnom suhom ekstraktu.
Članak 12.
Razdoblja javne intervencije
Javna intervencija dostupna je za:
običnu pšenicu, od 1. listopada do 31. svibnja;
tvrdu (durum) pšenica, ječam i kukuruz, tijekom cijele godine;
neoljuštenu rižu, tijekom cijele godine;
govedinu i teletinu, tijekom cijele godine;
maslac i obrano mlijeko u prahu, od 1. ožujka do 30. rujna.
Članak 13.
Početak i završetak javne intervencije
Tijekom razdoblja navedenih u članku 12. javna intervencija:
započinje za običnu pšenicu, maslac i obrano mlijeko u prahu;
može je započeti Komisija putem provedbenih akata za tvrdu (durum) pšenicu, ječam, kukuruz i neoljuštenu rižu (uključujući posebne sorte ili vrste neoljuštene riže) ako to zahtijeva stanje na tržištu. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.;
može je započeti Komisija za sektor govedine i teletine putem drugih provedbenih akata donesenih bez primjene postupka iz članka 229. stavka 2. ili 3. ako je tijekom reprezentativnog razdoblja određenog u skladu s člankom 20. stavkom 1. točkom (c) prosječna tržišna cijena u državi članici ili u regiji države članice zabilježena na temelju ljestvice Unije za klasiranje trupova goveda iz Priloga IV. točke A niža od 85 % referentnog praga utvrđenog u članku 7. stavku 1. točki (d).
Članak 14.
Otkup po fiksnoj cijeni ili putem natječaja
Ako je javna intervencija pokrenuta u skladu s člankom 13. stavkom 1. točkom (a), Vijeće u skladu s člankom 43. stavkom 3. UFEU-a poduzima mjere utvrđivanja otkupnih cijena za proizvode iz članka 11. te, kad je primjenjivo, mjere količinskih ograničenja u slučaju otkupa po fiksnoj cijeni.
Članak 15.
Cijena javne intervencije
Cijena javne intervencije znači:
cijena po kojoj se proizvodi otkupljuju u okviru javne intervencije ako se otkup provodi po fiksnoj cijeni; ili
najviša cijena po kojoj se proizvodi prihvatljivi za javnu intervenciju mogu otkupiti ako se otkup provodi preko natječaja.
Članak 16.
Opća načela o prodaji iz javne intervencije
Prodaja proizvoda otkupljenih u okviru javne intervencije odvija se tako da se:
spriječi bilo kakav poremećaj na tržištu,
osigura jednak pristup proizvodima i jednako postupanje prema kupcima te
postigne usklađenost s obvezama koje proizlaze iz međunarodnih sporazuma zaključenih u skladu s UFEU-om.
Članak 17.
Prihvatljivi proizvodi
Potpore za privatno skladištenje mogu se dodijeliti za sljedeće proizvode u skladu s uvjetima koji su utvrđeni u ovom odjeljku te sa svim daljnjim zahtjevima i uvjetima koje će donijeti Komisija putem delegiranih akata na temelju članka 18.stavka 1.ili članka 19. te provedbenih akata na temelju članka 18. stavka 2. ili članka 20.:
bijeli šećer;
maslinovo ulje i stolne masline;
lanena vlakna;
svježe ili rashlađeno meso goveda starih osam mjeseci ili više;
maslac proizveden od vrhnja dobivenog izravno i isključivo od kravljeg mlijeka;
sir;
obrano mlijeko u prahu dobiveno od kravljeg mlijeka;
svinjskog mesa;
ovčetina i kozletina.
Točka (f) prvog podstavka primjenjuje se samo na sir koji ostvaruje korist od zaštićene oznake izvornosti ili zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla na temelju Uredbe (EU) br. 1151/2012, a koji je skladišten duže od razdoblja sazrijevanja utvrđenog u specifikacijama proizvoda iz članka 7. te Uredbe i/ili razdoblja sazrijevanja koje doprinosi povećanju vrijednosti sira.
Članak 18.
Uvjeti za dodjeljivanje potpore
Kako bi se osigurala transparentnost tržišta, Komisija je, ako je potrebno, ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. o utvrđivanju uvjeta pod kojima Komisija može odlučiti o dodjeli potpore za privatno skladištenje za proizvode navedene u članku 17., uzimajući u obzir:
prosječne zabilježene tržišne cijene u Unijii, referentne pragove te troškove proizvodnje za dotične proizvode; i/ili
potrebu za pravovremenim reagiranjem na osobito teško stanje na tržištu ili gospodarska kretanja koja imaju značajan negativni učinak na marže u tom sektoru.
Komisija može donijeti provedbene akte kojima se:
dodijeljuje potpora za privatno skladištenje za proizvode navedene u članku 17., uzimajući u obzir uvjete iz stavka 1. ovog članka;
ograničava dodjela potpore za privatno skladištenje
Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.
Članak 19.
Delegirane ovlasti
Kako bi se osiguralo da su proizvodi koji su otkupljeni u okviru javne intervencije ili koji podliježu potpori za privatno skladištenje prikladni za dugoročno skladištenje te da sudobre, prikladne i tržišne kvalitete i kako bi se uzele u obzir posebna obilježja različitih sektora za potrebe osiguranja isplativog funkcioniranja javne intervencije i privatnog skladištenja, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. u kojima se utvrđuju zahtjevi i uvjeti koje ti proizvodi moraju ispuniti uz zahtjeve utvrđene u ovoj Uredbi. Tim se zahtjevima i uvjetima za otkupljene i skladištene proizvode jamči:
njihova kvaliteta s obzirom na parametre kvalitete, klase kvalitete, stupnjeve kvalitete, kategorije, svojstva proizvoda i starost;
njihova prihvatljivost s obzirom na količine, pakiranje, uključujući označivanje, čuvanje, prethodne ugovore o skladištenju, odobravanje poduzeća i fazu proizvoda na koju se primjenjuje cijena javne intervencije i potpora za privatno skladištenje.
Kako bi se osigurao odgovarajući kapacitet skladištenja i učinkovitost sustava javne intervencije po pitanju isplativosti, distribucije i pristupa za gospodarske subjekte te kako bi se održala kvaliteta proizvoda otkupljenih u okviru javne intervencije u svrhu njihove prodaje krajem razdoblja skladištenja, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. kojima se utvrđuju:
zahtjevi koje moraju ispunjavati skladišta za sve proizvode koji podliježu javnoj intervenciji;
pravila o skladištenju proizvoda u državama članicama i izvan država članica koje su odgovorne za njih i o postupanju takvim proizvodima s obzirom na carinske pristojbe i sve druge iznose koji se dodjeljuju ili obračunavaju u okviru ZPP-a.
Kako bi se osigurao željeni učinak potpore za privatno skladištenje na tržište, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. kojima se utvrđuju:
pravila i uvjeti primjenjivi ako je skladištena količina manja od ugovorene količine;
uvjeti za odobravanje plaćanja predujma takve potpore;
uvjeti pod kojima se može odlučiti da se proizvodi obuhvaćeni ugovorima o privatnom skladištenju mogu ponovo staviti na tržište ili prodati.
Kako bi se osiguralo pravilno funkcioniranje sustavâ javne intervencije i privatnog skladištenja, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227.:
kojima je predviđena upotreba natječajnih postupaka kojima se jamči jednak pristup proizvodima i jednako postupanje prema gospodarskim subjektima;
kojima se utvrđuju dodatni uvjeti koje gospodarski subjekti moraju ispuniti kako bi se omogućilo učinkovito upravljanje i nadzor nad sustavom za države članice i gospodarske subjekte;
kojima se utvrđuje zahtjev za gospodarske subjekte da polože osiguranje koje jamči ispunjenje njihovih obveza.
Kako bi se uzeli u obzir tehnički napreci i potrebe sektora iz članka 10. te potreba za standardizacijom prezentiranja različitih proizvoda za potrebe poboljšanja tržišne transparentnosti, bilježenja cijena i primjene mjera tržišne intervencije, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227.:
kojima se prilagođavaju i ažuriraju odredbe iz Priloga IV. o ljestvicama Unije za klasiranje, označivanje i prezentiranje trupova i kojima se;
utvrđuju dodatne odredbe vezane uz klasiranje, uključujući stručne klasifikatore, razvrstavanje u razrede, uključujući automatizirane tehnike razvrstavanja u razrede, označivanje, vaganje i žigosanje trupova te vezane uz izračunavanje prosječnih cijena u Uniji te koeficijenata ponderiranja koji se koriste za izračunavanje tih cijena;
utvrđuju, u sektoru govedine i teletine, odstupanja od odredaba te posebna odstupanja koja države članice mogu odobriti klaonicama u kojima se kolje mali broj goveda te dodatne odredbe za dotične proizvode, uključujući odredbe vezane uz klase konformacije i stupanj prekrivenosti masnim tkivom te u sektoru ovčjeg mesa dodatne odredbe vezane uz težinu, boju mesa i pokrivenost masnim tkivom te kriterije za klasiranje lagane janjadi;
omogućuje državama članicama s odobrenjem da ne primjenjuju ljestvicu za klasiranje svinjskih trupova i odobrenjem da, osim težine i procijenjenog udjela mišićnog tkiva, upotrebljavaju i druge kriterije za njihovo ocjenjivanje ili da utvrde odstupanja od te ljestvice.
Članak 20.
Provedbene ovlasti u skladu s postupkom ispitivanja
Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju mjere koje su potrebne za jedinstvenu primjenu ovog poglavlja. Te mjere mogu se posebno odnositi na sljedeće:
troškove koje plaća gospodarski subjekt ako proizvodi isporučeni za svrhe javne intervencije ne udovoljavaju minimalnim zahtjevima kvalitete;
utvrđivanje minimalnog kapaciteta skladištenja za intervencijska skladišta;
reprezentativna razdoblja, tržišta i tržišne cijene potrebne za primjenu ovog poglavlja;
isporuku proizvoda koji se otkupljuju u okviru javne intervencije, troškove prijevoza koje snosi ponuditelj, preuzimanje proizvoda od strane agencija za plaćanje i plaćanje;
različite djelatnosti povezane s postupkom otkoštavanja za sektor govedine i teletine;
praktične aranžmane pakiranja, stavljanja na tržište i označivanja proizvoda;
postupke za odobravanje poduzeća koja proizvode maslac i obrano mlijeko u prahu za potrebe ovog poglavlja;
svako odobrenje za skladištenje izvan područja države članice u kojoj su proizvodi otkupljeni i skladišteni;
prodaju ili raspolaganje proizvodima otkupljenima u okviru javne intervencije, što se tiče, posebno, prodajnih cijena, uvjete za otpremu iz skladišta, naknadnu upotrebu ili odredište otpremljenih proizvoda, uključujući postupke koji se odnose na proizvode stavljene na raspolaganje za korištenje u programu iz članka 16. stavka 2., uključujući prijenose između država članica;
po pitanju proizvoda otkupljenih u okviru javne intervencije, odredbe vezane uz moćućnosti država članica prodaje u okviru njihove nadležnosti malih količina koje ostaju u skladištu ili količina koje možda više nije moguće prepakirati ili koji su slabije kvalitete;
po pitanju privatnog skladištenja, zaključivanje i sadržaj ugovora između nadležnog tijela države članice i podnositelja zahtjeva;
stavljanje i držanje proizvoda u privatnom skladištu i njihovu otpremu iz skladišta;
trajanje razdoblja privatnog skladištenja i odredbe u skladu s kojima se ta razdoblja, nakon što su već utvrđena ugovorima, mogu skratiti ili produžiti;
postupke koji se moraju primijeniti za otkup po fiksnoj cijeni, uključujući postupke vezane uz osiguranje i iznose osiguranja koje mora biti položeno ili postupke dodjele unaprijed određene potpore za privatno skladištenje;
korištenje natječajnog postupka za javnu intervenciju i za privatno skladištenje, posebice u pogledu:
podnošenja ponuda i najmanje količine za podnošenje zahtjeva ili podnesak;
postupke vezane uz osiguranje i iznose osiguranja koje je potrebno položiti i
odabira ponuda kojima se osigurava da je prednost dana onima koje su najpovoljnije za Uniju, pri čemu ne mora nužno doći do dodjele ugovora.
provedbu ljestvica Unije za klasiranje trupova u sektoru govedine te svinjskog i ovčjeg mesa;
predstavljanje trupova i polovica trupova koje je različito od onog utvrđenog u točki A.IV. Priloga IV. za potrebe određivanja tržišnih cijena;
korektivne faktore koje države članice moraju primjenjivati, a koji se koriste za različito prezentiranje trupova govedine i ovčjeg mesa ako se ne koristi referentno predstavljanje;
praktične aranžmane označivanja klasiranih trupova te izračunavanje ponderirane prosječne cijene u Uniji za trupove govedine te trupove svinja i ovaca koje provodi Komisija;
ovlašćivanje država članica da osiguraju, po pitanju svinja zaklanih na njihovom državnom području, prezentiranje trupova svinja različito od onog utvrđenog u Prilogu IV. točki B.III. ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:
uobičajena poslovna praksa na njihovom državnom području razlikuje se od standardnog prezentiranja određenog u Prilogu IV. točki B. III. podstavku1.;
ako je to opravdano zbog tehničkih razloga;
ako se koža s trupova uklanja na ujednačen način.
odredbe za provjeru na licu mjesta primjene klasiranja trupova u državama članicama koju provodi odbor Unije koji čine stručnjaci iz Komisije i stručnjaci koje su odobrile države članice kako bi se osigurala točnost i pouzdanost klasiranja trupova. Tim je odredbama predviđeno da Unija snosi troškove koji proizlaze iz djelatnosti provjere.
Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.
Članak 21.
Ostale provedbene ovlasti
Komisija donosi provedbene akte kako bi se države članice ovlastilo da u slučaju janjadi čija je masa trupa manja od 13 kg, iznimno od Priloga IV. točke C.III. stavka 1., koriste sljedeće kriterije za klasiranje:
masu trupa;
boju mesa;
prekrivenost masnim tkivom.
Ti provedbeni akti donose se bez primjene postupka iz članka 229. stavka 2. ili 3.
POGLAVLJE II.
Programi potpore
Članak 22.
Ciljna skupina
Program potpore namijenjen poboljšanju distribucije poljoprivrednih proizvoda i poboljšanju prehrambenih navika djece usmjeren je na djecu koja redovito pohađaju vrtiće, predškole ili osnovnoškolske odnosno srednjoškolske obrazovne ustanove kojima upravljaju ili ih priznaju nadležna tijela država članica.
Članak 23.
Potpora za opskrbu voćem i povrćem u školama te mlijekom u školama, prateće obrazovne mjere i povezani troškovi
Potpora Unije dodjeljuje se za djecu u obrazovnim ustanovama iz članka 22. za:
opskrbu prihvatljivim proizvodima iz stavaka 3., 4. i 5. ovog članka i njihovu distribuciju;
prateće obrazovne mjere; i
pokrivanje određenih povezanih troškova u vezi s opremom, promidžbom, praćenjem i evaluacijom te, ako ti troškovi nisu obuhvaćeni točkom (a) ovog podstavka, logistikom i distribucijom.
Vijeće u skladu s člankom 43. stavkom 3. UFEU-a utvrđuje ograničenja za udio potpore Unije kojom se pokrivaju mjere i troškovi iz točaka (b) i (c) prvog podstavka ovog stavka.
Za potrebe ovog odjeljka:
„voće i povrće u školama” znači proizvodi iz stavka 3. točke (a) i stavka 4. točke (a);
„mlijeko u školama” znači proizvodi iz stavka 3. točke (b) i stavka 4. točke (b) kao i proizvodi iz Priloga V.
Države članice koje žele sudjelovati u programu potpore uspostavljenom na temelju stavka 1. („program u školama”) i koje su zatražile odgovarajuću potporu Unije daju prednost, uzimajući u obzir nacionalne okolnosti, distribuciji proizvoda iz jedne ili obje od sljedećih skupina:
voće i povrće te svježi proizvodi iz sektora banana;
konzumno mlijeko i konzumno mlijeko bez laktoze.
Neovisno o stavku 3., kako bi promicale potrošnju određenih proizvoda i/ili odgovorile na posebne prehrambene potrebe djece na svojem državnom području, države članice mogu predvidjeti distribuciju proizvoda iz jedne ili obje od sljedećih skupina:
prerađeni proizvodi od voća i povrća, dodatno uz proizvode iz stavka 3. točke (a);
sir, skuta, jogurt i drugi fermentirani ili zakiseljeni mliječni proizvodi bez dodanih aroma, voća, orašastih plodova ili kakaa, dodatno uz proizvode iz stavka 3. točke (b).
U takvim slučajevima potpora Unije isplaćuje se samo za mliječnu komponentu distribuiranog proizvoda. Ta mliječna komponenta ne smije biti manja od 90 % masenog udjela za proizvode kategorije I. iz Priloga V. i 75 % masenog udjela za proizvode kategorije II. iz Priloga V.
Vijeće utvrđuje razinu potpore Unije za mliječnu komponentu u skladu s člankom 43. stavkom 3. UFEU-a.
Proizvodi distribuirani u okviru programa u školama ne sadrže ništa od sljedećeg:
dodane šećere;
dodanu sol;
dodane masti;
dodana sladila;
dodane umjetne pojačivače arome od E 620 do E 650 kako su definirani u Uredbi (EZ) br. 1333/2008 Europskog parlamenta i Vijeća ( 4 ).
Neovisno o prvom podstavku ovog stavka, svaka država članica može, nakon što dobije odgovarajuće odobrenje svojih nacionalnih tijela nadležnih za zdravlje i prehranu u skladu sa svojim nacionalnim postupcima, odlučiti da prihvatljivi proizvodi iz stavaka 4. i 5. mogu sadržavati ograničene količine dodanog šećera, dodane soli i/ili dodanih masti.
Strategija može sadržavati određene elemente povezane s provedbom programa u školama, uključujući one namijenjene pojednostavnjenju upravljanja njime.
Države članice u svojim strategijama mogu razmotriti davanje prednosti aspektima održivosti i pravedne trgovine.
Članak 23.a
Odredbe o financiranju
Ne dovodeći u pitanje stavak 4. ovog članka, potpora koja se u okviru programa u školama dodjeljuje za distribuciju proizvoda, prateće obrazovne mjere i povezani troškovi iz članka 23. stavka 1. ne smiju premašiti 220 804 135 EUR po školskoj godini. U okviru te ukupne granice potpora ne smije premašiti:
za voće i povrće u školama: 130 608 466 EUR po školskoj godini;
za mlijeko u školama: 90 195 669 EUR po školskoj godini.
Potpora iz stavka 1. dodjeljuje se svakoj državi članici uzimajući u obzir sljedeće:
broj djece u dobi od šest do deset godina u dotičnoj državi članici;
stupanj razvoja regija u dotičnoj državi članici kako bi se osiguralo dodjeljivanje više potpore slabije razvijenim regijama i manjim egejskim otocima u smislu članka 1. stavka 2. Uredbe (EU) br. 229/2013; i
za mlijeko u školama, dodatno uz kriterije iż točaka (a) i (b), dosadašnju upotrebu potpore Unije za opskrbu djece mlijekom i mliječnim proizvodima.
Dodijeljenim sredstvima za dotične države članice osigurava se dodjeljivanje više potpore najudaljenijim regijama navedenima u članku 349. UFEU-a kako bi se u obzir uzela posebna situacija tih regija u vezi s nabavom proizvoda i promicala takva nabava među najudaljenijim regijama koje se, u zemljopisnom smislu, nalaze blizu jedna drugoj.
Dodijeljenim sredstvima za mlijeko u školama koja proizlaze iz primjene kriterija utvrđenih u ovom stavku osigurava se da sve države članice imaju pravo primiti, po djetetu iz dobne skupine navedene u prvom podstavku točki (a), barem najmanji iznos potpore Unije. ►M7 ————— ◄
Vijeće u skladu s člankom 43. stavkom 3. UFEU-a poduzima mjere o utvrđivanju okvirnih i konačnih dodijeljenih sredstava i o preraspodjeli potpore Unije za voće i povrće u školama te mlijeko u školama.
Taj postotak može se povećati na 25 % za države članice s najudaljenijim regijama navedenima u članku 349. UFEU-a i u drugim odgovarajuće opravdanim slučajevima, kao što su slučajevi kada se države članice trebaju suočiti s posebnom situacijom na tržištu u sektoru obuhvaćenom programom u školama, svojim posebnim zabrinutostima u vezi s niskom potrošnjom jedne od skupina proizvoda ili drugim društvenim promjenama.
Prijenosi se mogu izvršiti:
prije utvrđivanja konačnih dodijeljenih sredstava za sljedeću školsku godinu, među okvirnim dodijeljenim sredstvima države članice; ili
nakon početka školske godine, među konačnim dodijeljenim sredstvima države članice ako su takva dodijeljena sredstva određena za dotičnu državu članicu.
Prijenosi iz trećeg podstavka točke (a) ne mogu se izvršiti iz okvirnih dodijeljenih sredstava za skupinu proizvoda za koje dotična država članica zatraži iznos koji premašuje njezina okvirna dodijeljena sredstva. Države članice priopćuju Komisiji iznos svih prijenosa među okvirnim dodijeljenim sredstvima.
Države članice mogu financirati tu potporu pristojbom u dotičnom sektoru ili bilo kojim drugim doprinosom iz privatnog sektora.
Komisija može u skladu s člankom 24. stavkom 4. ove Uredbe osmisliti zajednički znak ili grafičke elemente kako bi ojačala vidljivost programa u školama.
Članak 24.
Delegirane ovlasti
Kako bi se promicale zdrave prehrambene navike djece te osiguralo da je potpora u okviru programa u školama usmjerena na djecu u ciljnoj skupini iz članka 22., Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. u vezi s pravilima o:
dodatnim kriterijima povezanima s prihvatljivošću ciljne skupine iz članka 22.;
odobravanju i odabiru podnositelja zahtjeva za potporu od strane država članica;
izradi nacionalnih ili regionalnih strategija te pratećim obrazovnim mjerama.
Kako bi se osigurala učinkovita i ciljana upotreba sredstava Unije i olakšala provedba programa u školama, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. o:
utvrđivanju troškova i mjera prihvatljivih za potporu Unije;
obvezi država članica da prate i evaluiraju djelotvornost svojeg programa u školama.
Kako bi osigurala da proizvodi distribuirani u skladu s člankom 23. stavcima 3., 4. i 5. ispunjavaju ciljeve programa u školama, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. kako bi utvrdila najviše razine za dodani šećer, dodanu sol i dodane masnoće koje države članice mogu dopustiti na temelju članka 23. stavka 6. drugog podstavka i koje su tehnički potrebne za pripremu ili proizvodnju prerađenih proizvoda.
Kako bi se promicala svijest o programu u školama i povećala vidljivosti potpore Unije, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. kojima se od država članica koje sudjeluju u programu u školama zahtijeva da javnosti jasno predstave činjenicu da primaju potporu Unije za provedbu programa, između ostalog, u vezi s:
prema potrebi, utvrđivanjem posebnih kriterija u vezi s prezentacijom, sastavom, veličinom i izgledom zajedničkog znaka ili grafičkih elemenata;
posebnim kriterijima povezanima s upotrebom promidžbenih alata.
Članak 25.
Provedbene ovlasti u skladu s postupkom ispitivanja
Komisija može provedbenim aktima donijeti mjere potrebne za primjenu ovog odjeljka, uključujući one o:
informacijama koje moraju sadržavati strategije država članica;
zahtjevima za dodjelu potpore i plaćanjima, uključujući pojednostavnjenje postupaka koji proizlaze iz zajedničkog okvira za program u školama;
metodama predstavljanja javnosti programa u školama i odgovarajućim mjerama umrežavanja u pogledu programa u školama;
podnošenju, formatu i sadržaju godišnjih zahtjeva za dodjelu potpore, izvješćima o praćenju i evaluaciji koja sastavljaju države članice koje sudjeluju u školskom programu;
primjeni članka 23.a stavka 4., između ostalog, o rokovima za prijenose i podnošenju, formatu te sadržaju obavijesti o prijenosu.
Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.
Članak 29.
Programi za potporu sektora maslinovog ulja i stolnih maslina
Unija financira izradu trogodišnjih programa rada od strane organizacija proizvođača priznatih u skladu s člankom 152., udruženja organizacija proizvođača priznatih u skladu s člankom 156. ili sektorskih organizacija priznatih u skladu s člankom 157. u jednom ili više sljedećih područja:
praćenju tržišta i upravljanju u sektoru maslinovog ulja i stolnih maslina;
poboljšanju utjecaja uzgoja maslina na okoliš;
poboljšanju konkurentnosti uzgoja maslina modernizacijom;
poboljšanju kvalitete proizvodnje maslinovog ulja i stolnih maslina;
sustavu sljedivosti, certificiranja i zaštite kvalitete maslinovog ulja i stolnih maslina, posebno praćenju kvalitete maslinovih ulja koja se prodaju krajnjem potrošaču, pod nadležnošću nacionalnih uprava;
širenju informacija o mjerama koje provode organizacije proizvođača, udruženja organizacija proizvođača ili sektorske organizacije kako bi se poboljšala kvaliteta maslinovog ulja i stolnih maslina.
Programi rada, izrađeni za razdoblje koje počinje 1. travnja 2021., završavaju 31. prosinca 2022.
Financiranje sredstvima Unije za programe rada iz stavka 1. u 2020. iznosi:
11 098 000 EUR za Grčku;
576 000 EUR za Francusku;
35 991 000 EUR za Italiju.
Financiranje sredstvima Unije za programe rada iz stavka 1. u svakoj od godina 2021. i 2022. iznosi:
10 666 000 EUR za Grčku;
554 000 EUR za Francusku;
34 590 000 EUR za Italiju.
Najveći iznos sredstava kojima Unija financira programe rada iz stavka 1. jednak je iznosima koje su zadržale države članice. Najveća sredstva prihvatljivih troškova su:
75 % za aktivnosti u područjima iz stavka 1. točaka (a), (b) i (c);
75 % za ulaganja u osnovna sredstva i 50 % za druge aktivnosti u području iz stavka 1. točke (d);
75 % za programe rada koje u najmanje tri treće zemlje ili države članice koje nisu proizvođači provode priznate organizacije iz stavka 1. iz najmanje dvije države članice koje su proizvođači u područjima iz stavka 1. točaka (e) i (f) te 50 % za druge aktivnosti u tim područjima.
Dodatno financiranje osigurava država članica, i to u iznosu do 50 % troškova koji nisu pokriveni sredstvima Unije.
Članak 30.
Delegirane ovlasti
Kako bi se osiguralo uspješno i učinkovito korištenje potpore Unije predviđene člankom 29. te kako bi se poboljšala kvaliteta proizvodnje maslinovog ulja i stolnih maslina, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. s obzirom na:
u slučaju područja iz članka 29. stavka 1., posebne mjere koje se mogu financirati potporom Unije te aktivnosti i troškove koji se ne mogu tako financirati;
minimalnu dodjelu sredstava Unije za određena područja od strane država članica;
zahtjev polaganja osiguranja ako je predan zahtjev za odobrenje programa rada te ako je izvršeno plaćanje predujma potpore;
kriterije koje države članice trebaju uzeti u obzir pri odabiru i odobravanju programa rada.
Članak 31.
Provedbene ovlasti u skladu s postupkom ispitivanja
Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđujumjere potrebne za primjenu ovog odjeljka vezane uz:
provedbu programa rada i izmjene tih programa;
plaćanje potpore, uključujući plaćanje predujmova potpore;
postupci vezani uz osiguranje i iznos osiguranja koji je potrebno položiti ako je predan zahtjev za odobrenje programa rada te ako je izvršeno plaćanje predujma potpore.
Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.
Članak 32.
Operativni fondovi
Organizacije proizvođača u sektoru voća i povrća i/ili njihova udruženja mogu osnovati operativni fond. Fond se financira pomoću:
financijskih doprinosa od:
članova organizacije proizvođača i/ili same organizacije proizvođača ili
udruženja organizacija proizvođača preko članova tih udruženja;
financijske pomoći Unije, koja se može dodijeliti organizacijama proizvođača ili njihovim udruženjima kada ta udruženja predstavljaju, upravljaju i provode operativni program ili dio operativnog programa, u skladu s uvjetima koje će donijeti Komisija putem delegiranih akata u skladu s člankom 37. i provedbenih akata u skladu s člankom 38.
Članak 33.
Operativni programi
Operativni programi u sektoru voća i povrća traju najmanje tri godine, a najviše pet godina. Imaju najmanje dva cilja iz članka 152. stavka 1. točke (c) ili dva od sljedećih ciljeva:
planiranje proizvodnje, uključujući predviđanje i praćenje proizvodnje i potrošnje;
poboljšanje kvalitete proizvoda, u svježem ili prerađenom obliku;
podizanje komercijalne vrijednosti proizvoda;
promidžbu proizvoda, u svježem ili prerađenom obliku;
okolišne mjere, osobito one vezane uz vodu, i metode proizvodnje koje poštuju okoliš, uključujući organski uzgoj;
sprečavanje kriznih situacija i upravljanje njima, uključujući osiguravanje mentorstva drugim organizacijama proizvođača, udruženjima organizacija proizvođača, skupinama proizvođača ili pojedinačnim proizvođačima.
Operativni programi podnose se državama članicama na odobrenje.
Operativni programi čije se produljenje u skladu s najvećim mogućim trajanjem od pet godina iz prvog podstavka mora odobriti nakon 29. prosinca 2020. mogu se produljiti samo do 31. prosinca 2022.
Odstupajući od prvog podstavka, novi operativni programi koji su odobreni nakon 29. prosinca 2020. traju najdulje tri godine.
U tu svrhu države članice osiguravaju sljedeće:
da se mjere u okviru operativnih programa udruženja organizacija proizvođača u cijelosti financiraju iz doprinosa tih organizacija koje su članice tog udruženja te da se ta sredstva prikupljaju iz operativnih fondova tih organizacija članica;
da su mjere i njihov pripadajući financijski udio utvrđeni u operativnom programu svake organizacije članice;
da ne postoji dvostruko financiranje.
Sprečavanje kriznih situacija i upravljanje njima iz stavka 1. prvog podstavka točke (f) odnosi se na izbjegavanje i rješavanje kriznih situacija na tržištu voća i povrća i u vezi s tim obuhvaća:
ulaganja kojima se upravljanje količinama plasiranima na tržište čini učinkovitijim;
mjere izobrazbe i razmjenu najboljih praksi;
promidžbu i komunikaciju, uključujući djelovanja i aktivnosti s ciljem diversifikacije i konsolidacije na tržištima voća i povrća, u preventivne svrhe ili tijekom kriznog razdoblja;
potporu za administrativne troškove osnivanja uzajamnih fondova i financijske doprinose za popunjavanje uzajamnih fondova nakon isplate naknade članovima proizvođačima čiji su se prihodi znatno smanjili zbog nepovoljnih tržišnih uvjeta;
ponovnu sadnju voćnjaka ako je to potrebno nakon obveznog krčenja iz zdravstvenih/ ili fitosanitarnih razloga prema uputi nadležnog tijela države članice;
povlačenje s tržišta;
zelenu berbu ili neubiranje voća i povrća;
osiguranje berbe;
osiguravanje mentorstva drugim organizacijama proizvođača, udruženjima organizacija proizvođača, skupinama proizvođača ili pojedinačnim proizvođačima.
Potpora za osiguranje berbe doprinosi zaštiti prihoda proizvođača u slučaju gubitaka prouzročenih prirodnim katastrofama, nepovoljnim klimatskim događajima, bolestima ili najezdama štetočina.
U ugovorima o osiguranju od korisnika se zahtijeva da korisnici poduzmu potrebne mjere za sprečavanje rizika.
Mjere za sprečavanje kriznih situacija i upravljanje njima, uključujući bilo kakav povrat kapitala i kamata iz petog podstavka, ne obuhvaćaju više od jedne trećine rashoda u okviru operativnog programa.
Organizacije proizvođača mogu uzimati zajmove pod tržišnim uvjetima kako bi financirale mjere za sprečavanje kriznih situacija i upravljanje njima. U tom slučaju povrat kapitala i kamata za te zajmove može biti dio operativnog programa te kao takav prihvatljiv za financijsku pomoć Unije na temelju članka 34. Bilo kakva posebna aktivnost u okviru sprečavanja kriznih situacija i upravljanje njima može se financirati pomoću takvih zajmova ili izravno ili na oba načina.
Za potrebe ovog odjeljka:
„zelena berba” znači potpuna berba nedozrelih netrživih proizvoda na određenoj površini koji nisu bili oštećeni prije zelene berbe, bilo zbog klimatskih razloga, bolesti ili drugih razloga;
„neubiranje” znači završetak tekućeg proizvodnog ciklusa na dotičnoj površini gdje je proizvod dobro razvijen te je dobre, primjerene i tržišne kvalitete. Uništavanje proizvoda zbog klimatskog događaja ili bolesti ne smatra se neubiranjem.
Države članice dužne su osigurati da:
operativni programi obuhvaćaju dvije ili više okolišnih aktivnosti ili
najmanje 10 % rashoda na temelju operativnih programa bude namijenjeno okolišnim aktivnostima.
Pri okolišnim aktivnostima poštuju se zahtjevi u vezi s poljoprivredom, okolišem i klimom ili obveze povezane s organskim uzgojem utvrđeni u članku 28. stavku 3. i članku 29. stavcima 2. i 3. Uredbe (EU) br. 1305/2013.
Ako najmanje 80 % članova proizvođača podliježe jednoj ili više istih obveza u vezi s poljoprivredom, okolišem i klimom ili obveza povezanih s organskim uzgojem predviđenih u članku 28. stavku 3. i članku 29. stavcima 2. i 3. Uredbe (EU) br. 1305/2013, svaka od tih obveza smatra se okolišnom aktivnošću kako je navedeno u prvom podstavku točki (a) ovog stavka.
Potpora za okolišne aktivnosti iz prvog podstavka ovog stavka obuhvaća dodatne troškove i neostvarene prihode koji su posljedica aktivnosti.
Članak 34.
Financijska pomoć Unije
Međutim, u slučaju organizacija proizvođača, taj se postotak može povisiti na 4,6 % vrijednosti proizvoda stavljenih na tržište ako se iznos koji premašuje 4,1 % vrijednosti proizvoda stavljenih na tržište koristi isključivo za mjere za sprečavanje kriznih situacija i upravljanje njima.
U slučaju udruženja organizacija proizvođača, taj se postotak može povisiti na 4,7 % vrijednosti proizvodnje koje stavljena na tržište, pod uvjetom da se iznos koji premašuje 4,1 % vrijednosti proizvodnje koje je stavljena na tržište koristi isključivo za sprečavanje kriznih situacija i za mjere upravljanja koje je udruženje organizacija proizvođača provelo u ime svojih članova.
Na zahtjev organizacije proizvođača, ograničenje od 50 % predviđeno stavkom 1. povećava se na 60 % za operativni program ili dio operativnog programa ako taj program zadovoljava barem jedan od sljedećih uvjeta:
podnosi ga nekoliko organizacija proizvođača Unije koje preko transnacionalnih programa djeluju u različitim državama članicama;
podnosi ga jedna ili više organizacija proizvođača uključenih u programe kojima se upravlja na sektorskoj osnovi;
obuhvaća isključivo posebnu potporu za proizvodnju organskih proizvoda obuhvaćenu Uredbom Vijeća (EZ) br. 834/2007 ( 5 );
prvi je koji podnosi priznata organizacija proizvođača udružena koji je rezultat spajanja dvije priznate organizacije proizvođača;
prvi je koji podnosi priznato udruženje organizacija proizvođača;
podnose ga organizacije proizvođača u državama članicama u kojima organizacije proizvođača na tržište stavljaju manje od 20 % proizvodnje voća i povrća;
podnosi ga organizacija proizvođača u jednoj od najudaljenijih regija iz članka 349. UFEU-a.
Ograničenje od 50 % predviđeno u stavku 1. povećava se na 100 % u sljedećim slučajevima:
u slučaju povlačenja s tržišta voća i povrća koje ne premašuje 5 % količine proizvoda stavljenih na tržište od strane svake organizacije proizvođača i koje se ustupa za:
besplatnu distribuciju dobrotvornim organizacijama i zakladama koje su u tu svrhu odobrile države članice, za uporabu u okviru njihovih aktivnosti pomoći osobama čije je pravo na javnu pomoć priznato nacionalnim pravom, posebice jer im nedostaju potrebna sredstva za uzdržavanje;
besplatnu distribuciju kaznenim institucijama, školama i javnim obrazovnim ustanovama, ustanovama iz članka 22. i dječjim kampovima kao i bolnicama te domovima za starije osobe koje odrede države članice, koje poduzimaju sve potrebne korake kako bi osigurale da se tako raspodijeljene količine dodaju količinama koje te ustanove obično kupuju.
u slučaju djelovanja povezanih s mentorstvom drugih organizacija proizvođača ili skupina proizvođača priznatih u skladu s člankom 125.e Uredbe (EZ) br. 1234/2007 ili člankom 27. Uredbe (EU) br. 1305/2013, pod uvjetom da te organizacije ili skupine dolaze iz regija država članica iz članka 35. stavka 1. ove Uredbe, ili pojedinačnih proizvođača.
Članak 35.
Nacionalna financijska pomoć
Članak 36.
Nacionalni okvir i nacionalna strategija za operativne programe
Države članice podnose svoj prijedlog okvira Komisiji koja putem provedbenih akata donesenih bez primjene postupka iz članka 229. stavka 2. ili 3. može u roku od tri mjeseca od podnošenja zatražiti izmjene tog okvira ako smatra da prijedlog ne doprinosi ostvarivanju ciljeva određenih u članku 191. UFEU-a te u sedmom programu djelovanja Unije za okoliš. Ulaganja u pojedinačna gospodarstva koja dobivaju potporu iz operativnih programa moraju biti u skladu s tim ciljevima.
Svaka država članica utvrđuje nacionalnu strategiju za održive operativne programe na tržištu voća i povrća. Takva strategija uključuje:
analizu situacije s obzirom na prednosti i nedostatke te potencijal za razvoj;
obrazloženje odabranih prioriteta;
ciljeve operativnih programa i instrumenata te pokazatelje uspješnosti;
ocjenu operativnih programa;
obveze izvješćivanja za organizacije proizvođača.
Nacionalna strategija također uključuje nacionalni okvir iz stavka 1.
Članak 37.
Delegirane ovlasti
Kako bi se osigurala učinkovita, ciljana i održiva potpora organizacijama proizvođača i njihovim udruženjima u sektoru voća i povrća, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. kojima se uspostavljaju pravila o:
operativnim fondovima i operativnim programima, vezano uz:
procijenjene iznose, odluke organizacija proizvođača i njihovih udruženja o financijskim doprinosima i korištenju operativnih fondova;
mjere, aktivnosti, rashode te administrativne troškove i troškove osoblja koje je potrebno obuhvatiti ili izuzeti u okviru operativnih programa, njihove izmjene te dodatne zahtjeve koje države članice moraju utvrditi;
sprečavanje dvostrukog financiranja u okviru operativnih programa i programa ruralnog razvoja;
operativne programe udruženja organizacija proizvođača;
posebna pravila primjenjiva na slučajeve u kojima udruženja organizacija proizvođača u potpunosti ili djelomično upravljaju operativnim programima, obrađuju ih, provode i predstavljaju;
obvezu korištenja zajedničkih pokazatelja za potrebe praćenja i ocjenjivanja operativnih programa;
nacionalni okvir i nacionalnu strategiju za operativne programe vezano uz obvezu praćenja i ocjenjivanja učinkovitosti nacionalnih okvira i nacionalnih strategija;
financijskoj pomoći Unije, vezano uz:
osnovu za izračunavanje financijske pomoći Unije i vrijednost proizvoda iz članka 34. stavka 2.koji su stavljeni na tržište;
primjenjiva referentna razdoblja za izračun potpore;
osiguravanje plaćanja predujmova i zahtjev za polaganjem osiguranja ako je izvršeno plaćanje predujma;
posebna pravila primjenjiva na financiranje operativnih programa udruženja organizacija proizvođača, osobito ona vezana uz primjenu ograničenja iz članka 34. stavka 2.;
sprečavanju kriznih situacija i upravljanju njima, vezano uz:
mogućnost država članica da ne primjenjuju jednu ili više mjera za sprečavanje kriznih situacija i upravljanje njima;
uvjete u vezi s člankom 33. stavkom 3. prvim podstavkom točkama (a), (b), (c) i (i);
dozvoljena odredišta za povučene proizvode o kojima odlučuju države članice;
najveću razinu potpore za povlačenja s tržišta;
zahtjev za prethodno obavještavanje u slučaju povlačenja s tržišta;
osnovu za izračunavanje količine proizvoda stavljenih na tržište u svrhu besplatne distribucije iz članka 34. stavka 4. te određivanje najveće količine proizvoda stavljenih na tržište u slučaju povlačenja;
zahtjev za prikazivanjem amblema Unije na pakiranjima proizvoda za besplatnu distribuciju;
uvjete za primatelje povučenih proizvoda;
korištenje izraza za potrebe ovog odjeljka;
uvjete koje trebaju donijeti države članice, a koji se odnose na zelenu berbu i neubiranje;
osiguranje berbe;
uzajamne fondove; i
uvjete i utvrđivanje gornje granice za rashode u vezi s ponovnom sadnjom voćnjaka iz zdravstvenih / ili fitosanitarnih razloga u skladu člankom 33. stavkom 3. prvim podstavkom točkom (e);
nacionalnoj financijskoj pomoći, vezano uz:
stupanj organizacije proizvođača;
zahtjev za polaganje osiguranja ako je izvršeno plaćanje predujma;
najveći postotak troškova nacionalne financijske pomoći koji Unija nadoknađuje.
Članak 38.
Provedbene ovlasti u skladu s postupkom ispitivanja
Komisija donosi provedbene akte kojima seutvrđuju mjere koje se odnose na:
upravljanje operativnim fondovima;
informacije koje moraju biti obuhvaćene operativnim programima, nacionalnim okvirima i nacionalnim strategijama iz članka 36., podnošenje operativnih programa državama članicama, vremenske rokove, prateće dokumente te odobrenje od strane država članica;
provedbu operativnih programa koju izvršavaju organizacije proizvođača i udruženja organizacija proizvođača;
podnošenje, oblik i sadržaj izvješća o praćenju i ocjenjivanju nacionalnih strategija i operativnih programa;
zahtjeve za dodjelu potpore i plaćanja potpore, uključujući plaćanja predujmova i djelomična plaćanja potpore;
praktične aranžmane prikaza amblema Unije na pakiranjima proizvoda za besplatnu distribuciju;
sukladnost s tržišnim standardima u slučaju povlačenja;
troškove prijevoza, razvrstavanja i pakiranja u slučaju besplatne distribucije;
mjere za promidžbu, komunikaciju, osposobljavanje i mentorstvo u slučajevima sprečavanja kriznih situacija i upravljanja njima;
provedbu aktivnosti povlačenja, zelene berbe, neubiranja te mjere osiguranja berbe;
primjenu, odobravanje, plaćanje i nadoknadu troškova nacionalne financijske pomoći;
postupke vezane uz osiguranje i iznose osiguranja koje je potrebno položiti u slučaju da je izvršeno plaćanje predujma.
Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.
Članak 39.
Područje primjene
U ovom se odjeljku utvrđuju pravila koja uređuju dodjelu fondova Unije državama članicama i korištenje tih fondova od strane država članica kroz petogodišnje nacionalne programe potpore („programe potpore”) kako bi se financirale posebne mjere potpore za pomoć sektoru vina.
Članak 40.
Usklađenost i dosljednost
Potpora se ne dodjeljuje za:
istraživačke projekte i mjere za potporu istraživačkih projekata osim onih iz članka 45. stavka 2. točaka (d) i (e);
mjere obuhvaćene programima ruralnog razvoja država članica na temelju Uredbe (EU) br. 1305/2013.
Članak 41.
Podnošenje programa potpore
Međutim, Komisija može donijeti provedbene akte, kojima se utvrđuje da podneseni nacrt programa potpore nije usklađen s pravilima utvrđenima u ovom odjeljku te o tome obavijestiti državu članicu. U takvom slučaju država članica Komisiji podnosi revidirani nacrt programa potpore. Revidirani program potpore postaje primjenjiv dva mjeseca nakon podnošenja revidiranog nacrta programa potpore, osim ako je neusklađenost još prisutna pa se primjenjuje ovaj podstavak.
Ti provedbeni akti donose se bez primjene postupka iz članka 229. stavka 2. ili 3.
Članak 42.
Sadržaj programa potpore
Programi potpore uključuju najmanje sljedeće elemente:
detaljan opis predloženih mjera, kao i njihove kvantificirane ciljeve;
rezultate održanih savjetovanja;
procjenu koja pokazuje očekivani tehnički, gospodarski, okolišni i društveni učinak;
raspored provedbe mjera;
opću tablicu financiranja u kojoj su prikazana sredstva koja će se upotrijebiti i predviđena okvirna raspodjela sredstava između mjera u skladu s proračunskim ograničenjima predviđenima u Prilogu VI.;
kriterije i kvantitativne pokazatelje koji će se koristiti za praćenje i ocjenu, kao i korake poduzete kako bi se osigurala odgovarajuća i učinkovita provedba programa potpore i
određivanje nadležnih ustanova i tijela odgovornih za provedbu programa potpore.
Članak 43.
Prihvatljive mjere
Programi potpore mogu obuhvaćati samo jednu ili više od sljedećih mjera:
promicanje, sukladno članku 45.;
restrukturiranje i konverziju vinograda, sukladno članku 46.;
zelenu berbu, sukladno članku 47.;
uzajamne fondove, sukladno članku 48.;
osiguranje berbe, sukladno članku 49.;
ulaganja, sukladno članku 50.;
inovacije u sektoru vina, sukladno članku 51.;
destilaciju nusproizvoda, sukladno članku 52.
Članak 44.
Opća pravila vezana uz programe potpore
Članak 45.
Promidžba
Potpora na temelju ovog članka obuhvaća mjere informiranja i promidžbe vina iz Unije:
u državama članicama, s ciljem informiranja potrošača o odgovornoj konzumaciji vina te o sustavima Unije koji obuhvaćaju oznake izvornosti i oznake zemljopisnog podrijetla ili
u trećim zemljama, s ciljem poboljšanja njihove konkurentnosti.
Mjere iz stavka 1. točke (b) primjenjuju se na vina sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla ili vina s oznakom sorte vinove loze te obuhvaćaju isključivo:
odnose s javnošću, mjere za promidžbu ili oglašavanje, osobito za naglašavanje visokih standarda proizvoda iz Unije, posebno u smislu kvalitete, sigurnosti hrane ili utjecaja na okoliš;
sudjelovanje na događanjima, sajmovima ili izložbama međunarodnog značaja;
informativne kampanje, posebno o sustavima Unije koji obuhvaćaju oznake izvornosti, zemljopisnog podrijetla i organske proizvodnje;
studije novih tržišta potrebne za širenje tržišnog plasmana;
studije za vrednovanje rezultata mjera za informiranje i promidžbu.
Članak 46.
Restrukturiranje i konverzija vinograda
Potpora za restrukturiranje i konverziju vinograda, koja bi također mogla doprinijeti poboljšanju sustava održive proizvodnje i okolišnog traga sektora vina, može isključivo obuhvaćati jednu ili više sljedećih aktivnosti:
konverziju sorti, uključujući i putem precjepljivanja;
premještanje vinograda;
ponovnu sadnju vinograda ako je potrebno nakon obveznog krčenja iz zdravstvenih/ ili fitosanitarnih razloga prema uputi nadležnog tijela države članice;
poboljšanja tehnika upravljanja vinogradom, pogotovo uvođenje naprednih sustava održive proizvodnje.
Potpora se ne dodjeljuje za uobičajenu obnovu vinograda, to jest ponovnu sadnju iste sorte vinove loze na istoj zemljišnoj parceli u skladu s istim sustavom uzgoja vinove loze, kada je loza došla do kraja svog životnog vijeka.
Države članice mogu propisati dodatne zahtjeve, osobito u pogledu starosti zamijenjenih vinograda.
Potpora za restrukturiranje i konverziju vinograda, uključujući poboljšanje tehnika upravljanja vinogradom, može biti isključivo u obliku:
naknade proizvođačima za gubitak prihoda koji je posljedica provedbe mjere;
doprinosa za troškove restrukturiranja i konverzije.
Naknada proizvođačima za gubitak prihoda iz stavka 4. točke (a) može obuhvaćati do 100 % odgovarajućeg gubitka i biti u jednom od sljedećih oblika:
neovisno o dijelu II. glavi I. poglavlju III. odjeljku IV.a pododjeljku II. Uredbe (EZ) br. 1234/2007 kojim se utvrđuje sustav prava sadnje u prijelaznom razdoblju, dozvola za istovremeno postojanje starih i novih vinovih loza do kraja prijelaznog sustava na najdulje razdoblje koje ne prelazi tri godine;
financijska naknada.
Članak 47.
Zelena berba
Ostavljanje komercijalnog grožđa na trsovima na kraju normalnog ciklusa proizvodnje (neubiranje) ne smatra se zelenom berbom.
Članak 48.
Uzajamni fondovi
Članak 49.
Osiguranje berbe
U ugovorima o osiguranju od korisnika se zahtijeva da korisnici poduzmu potrebne mjere za sprečavanje rizika.
Potpora za osiguranje berbe može se dodjeljivati u obliku financijskog doprinosa Unije koji ne premašuje:
80 % troškova premija osiguranja koje su proizvođači uplatili kao osiguranje od gubitaka uzrokovanih nepovoljnim klimatskim događajima koji su slični prirodnim katastrofama;
50 % troškova premija osiguranja koje su proizvođači uplatili kao osiguranje:
od gubitaka iz točke (a) i drugih gubitaka uzrokovanih nepovoljnim klimatskom događajima;
od gubitaka uzrokovanih životinjama, bolestima biljaka ili najezdama štetočina.
Članaka 50.
Ulaganja
Potpora iz stavka 1. u svojoj najvećoj stopi:
primjenjuje se isključivo na mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća u smislu Preporuke Komisije 2003/361/EZ ( 6 );
može se, dodatno, primjenjivati na sva poduzeća u slučaju najudaljenijih regija iz članka 349. UFEU-a te manje egejske otoke kako su definirani u članku 1. stavku 2. Uredbe (EU) br. 229/2013 Europskog parlamenta i Vijeća. ( 7 )
Za poduzeća koja nisu obuhvaćena glavom I. člankom 2. stavkom 1. Priloga Preporuci 2003/361/EZ, a koja imaju manje od 750 zaposlenika ili promet manji od 200 milijuna EUR, najveći intenzitet potpore je prepolovljen.
Potpora se ne odobrava poduzećima u poteškoćama u smislu smjernica Zajednice o državnim potporama za spašavanje i restrukturiranje tvrtki u poteškoćama ( 8 ).
Na doprinose Unije primjenjuju se sljedeće najveće stope potpore koje se odnose na prihvatljive troškove ulaganja:
50 % u slabije razvijenim regijama;
40 % u regijama koje nisu slabije razvijene;
75 % u najudaljenijim regijama iz članka 349. UFEU-a;
65 % na manjim egejskim otocima, kako je definirano u članku 1. stavku 2. Uredbe (EU) br. 229/2013.
Članak 51.
Inovacije u sektoru vina
Potpora se može dodijeliti za materijalna ili nematerijalna ulaganja u razvoj novih proizvoda, procesa i tehnologija u vezi s proizvodima iz Priloga VII. dijela II. Potpora je namijenjena povećanju utrživosti i konkurentnosti proizvoda Unije od vinove loze te može obuhvaćati element prijenosa znanja. Maksimalne stope potpore koje se odnose na doprinose Unije potpori koja se pruža u skladu s ovim člankom iste su kao u članku 50. stavku 4.
Članak 52.
Destilacija nusproizvoda
Iznos potpore određen je u odnosu na % vol. i hektolitre proizvedenog alkohola. Potpore se ne isplaćuju za volumni udio alkohola u nusproizvodima koji se trebaju destilirati koji premašuje za 10 % u odnosu na volumni udio alkohola u proizvedenom vinu.
Države članice mogu uvjetovati dodjelu potpore polaganjem sredstva osiguranja od strane korisnika.
Članak 53.
Delegirane ovlasti
Kako bi se osiguralo da programi potpore sektora vina u državama članicama ispunjavaju svoje ciljeve i da postoji djelotvorno i učinkovito korištenje fondova Unije, Komisija je u skladu s člankom 227. ovlaštena donijeti delegirane akte kojima se uspostavljaju:
pravila o odgovornosti za rashode između datuma kada je Komisija primila programe potpore te izmjene programa potpore i datuma njihove primjenjivosti;
pravila o sadržaju programa potpore i rashodima, administrativnim troškovima i troškovima osoblja te aktivnostima koje mogu biti uključene u programe potpore država članica te uvjetima i mogućnostima izvršavanja plaćanja putem posrednika u slučaju potpore za osiguranje berbe predviđene u članku 49.;
pravila o obvezi polaganja osiguranja u slučaju da je izvršeno plaćanje predujma;
pravila o korištenju izraza za potrebe ovog odjeljka;
pravila o utvrđivanju gornje granice za rashode u vezi s ponovnom sadnjom vinograda iz zdravstvenih / ili fitosanitarnih razloga u skladu člankom 46. stavkom 3. podstavkom 1. točkom (c);
pravila o sprečavanju dvostrukog financiranja u okviru:
različitih djelatnosti programa potpore sektora vina u državi članici i
programa potpore sektora vina u državi članici i njezinih programa ruralnog razvoja ili promidžbenih programa;
pravila prema kojima proizvođači povlače nusproizvode vinarstva i izuzeća od te obveze kako bi se izbjeglo dodatno administrativno opterećenje te pravila za dobrovoljno certificiranje destilerija;
pravila koja dopuštaju državama članicama da odrede uvjete za pravilno funkcioniranje mjera potpore u svojim programima.
Članak 54.
Provedbene ovlasti u skladu s postupkom ispitivanja
Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju mjere koje se odnose na:
podnošenje programa potpore, odgovarajuće financijsko planiranje i reviziju programa potpore;
postupke prijave, odabira i plaćanja;
predaju, oblik i sadržaj izvješća i ocjenjivanja programa potpore država članica];
utvrđivanje stopa potpore, od strane država članica, za zelenu berbu i destilaciju nusproizvoda;
financijsko upravljanje i odredbe koje se odnose na primjenu mjera potpore od strane država članica;
postupke vezane uz osiguranje i iznose osiguranja koje je potrebno položiti u slučaju da je izvršeno plaćanje predujma;
Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.
Članak 55.
Nacionalni programi i financiranje
Odstupajući od prvog podstavka, nacionalni programi izrađeni za razdoblje od 1. kolovoza 2019. do 31. srpnja 2022. produljuju se do 31. prosinca 2022. Države članice mijenjaju svoje nacionalne programe kako bi to produljenje uzele u obzir te Komisiju obavješćuju o izmijenjenim programima radi njihova odobrenja.
Sljedeće mjere mogu biti uključene u pčelarske programe:
tehnička pomoć pčelarima i organizacijama pčelara;
suzbijanje štetočina u košnicama i bolesti, pogotovo varooze;
racionalizacija troškova selećeg pčelarstva;
mjere za potporu laboratorija za analizu pčelarskih proizvoda s ciljem potpore pčelarima da svoje proizvode plasiraju na tržište i povećaju njihovu vrijednost;
mjere kojima se podupire obnova pčelinjeg fonda u Uniji;
suradnja sa specijaliziranim tijelima za provedbu programa primijenjenih istraživanja u području pčelarstva i pčelarskih proizvoda;
praćenje tržišta;
poboljšanje kvalitete proizvoda s ciljem iskorištavanja potencijala proizvoda na tržištu.
Članak 56.
Delegirane ovlasti
Kako bi se osiguralo učinkovito i djelotvorno korištenje fondova Unije za pčelarstvo, Komisija je sukladno članku 227. ovlaštena donijeti delegirane akte vezano uz:
sprečavanje dvostrukog financiranja u okviru pčelarskih programa i programa ruralnog razvoja država članica;
osnovu za dodjelu financijskih doprinosa Unije svakoj sudjelujućoj državi članici na temelju, između ostalog, ukupnog broja pčelinjih košnica u Uniji.
Članak 57.
Provedbene ovlasti u skladu s postupkom ispitivanja
Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju mjere potrebne za primjenu ovog odjeljka vezane uz:
sadržaj nacionalnih programa i studija koje provode države članice o strukturi proizvodnje i stavljanja na tržište u njihovim sektorima pčelarstva;
postupak za preraspodjelu neiskorištenih fondova;
odobravanje pčelarskih programa koje su podnijele države članice, uključujući dodjelu financijskih doprinosa Unije svakoj sudjelujućoj državi članici i maksimalnu razinu financiranja od strane država članica.
Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.
Članak 58.
Potpora organizacijama proizvođača
Financiranje sredstvima Unije za potporu organizacijama proizvođača predviđenu u stavku 1. u svakoj od godina 2021. i 2022. za Njemačku iznosi 2 188 000 EUR.
Članak 59.
Delegirane ovlasti
Kako bi se osiguralo da se potporom iz članka 58. financira ostvarivanje ciljeva iz članka 152., Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. s obzirom na:
zahtjeve za dodjelu potpore, uključujući pravila o rokovima i prateće dokumente;
pravila o prihvatljivim područjima zasađenima hmeljem i izračunavanje iznosa koji treba platiti svakoj organizaciji proizvođača.
Članak 60.
Provedbene ovlasti u skladu s postupkom ispitivanja
Komisija može donijeti provedbene akate, kojima se utvrđuju mjere potrebne za primjenu ovog odjeljka vezane uz plaćanje potpore.
Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.
POGLAVLJE III.
Programa odobravanja nasada vinove loze
Članak 61
Trajanje
Program odobrenja nasada vinove loze uspostavljen u ovom poglavlju primjenjuje se od 1. siječnja 2016. do 31. prosinca 2045., a Komisija provodi dva preispitivanja u sredini programskog razdoblja 2028. i 2040. kako bi ocijenila funkcioniranje programa te, prema potrebi, sastavlja prijedloge.
Članak 62.
Odobrenja
Odstupajući od prvog podstavka države članice mogu odlučiti da su odobrenja iz članka 66. stavka 1. valjana šest godina od datuma njihove dodjele ako se ponovno sadi na istoj parceli ili istim parcelama na kojima je izvršeno krčenje. U takvim se odobrenjima jasno navodi parcela ili parcele na kojima će se odvijati krčenje i ponovna sadnja.
Odstupajući od prvog podstavka, valjanost odobrenja dodijeljenih u skladu s člankom 64. i člankom 66. stavkom 1., koja istječu u 2020. i 2021., produljuje se do 31. prosinca 2022.
Proizvođači koji imaju odobrenja u skladu s člankom 64. i člankom 66. stavkom 1. ove Uredbe, koja istječu u 2020. i 2021., ne podliježu, odstupajući od prvog podstavka ovog stavka, administrativnoj kazni iz članka 89. stavka 4. Uredbe (EU) br. 1306/2013, pod uvjetom da do 28. veljače 2022. obavijeste nadležna tijela da ne namjeravaju iskoristiti svoja odobrenja i da ne žele koristiti produljenje njihove valjanosti kako je navedeno u trećem podstavku ovog stavka. Ako su proizvođači koji imaju odobrenja čija je valjanost produljena do 31. prosinca 2021. izjavili nadležnom tijelu do 28. veljače 2021. da ne namjeravaju iskoristiti svoja odobrenja njima se dopušta povući svoju izjavu putem pisanog priopćenja nadležnom tijelu do 28. veljače 2022. i iskoristiti svoja odobrenja u produljenom razdoblju valjanosti predviđenom u trećem podstavku.
Članak 63.
Sigurnosni mehanizam za novu sadnju
Države članice svake godine stavljaju na raspolaganje odobrenja za novu sadnju koja predstavlja:
1 % ukupne površine stvarno zasađene vinovom lozom na njihovu državnom području, kako je izmjereno 31. srpnja prethodne godine; ili
1 % površine koju čini područje stvarno zasađeno vinovom lozom na njihovu državnom području, kako je izmjereno 31. srpnja 2015., i područje obuhvaćeno pravima sadnje koja su dodijeljena proizvođačima na njihovu državnom području u skladu s člankom 85.h, 85.i ili 85.k Uredbe (EZ) br. 1234/2007 koja su bila dostupna za pretvaranje u odobrenja 1. siječnja 2016., kako je navedeno u članku 68. ove Uredbe.
Države članice mogu:
na nacionalnoj razini primijeniti niži postotak od postotka određenog u stavku 1.;
ograničiti izdavanje odobrenja na regionalnoj razini za određena područja koja ispunjavaju uvjete za proizvodnju vina sa zaštićenim oznakama izvornosti, područja koja ispunjavaju uvjete za proizvodnju vina sa zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla ili za područja bez zemljopisne oznake.
Države članice koje ograničavaju izdavanje odobrenja na regionalnoj razini za određena područja prihvatljiva za proizvodnju vina sa zaštićenom oznakom izvornosti ili područja prihvatljiva za proizvodnju vina sa zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla, u skladu s prvim podstavkom točkom (b), mogu zatražiti da se takva odobrenja koriste u tim regijama.
Sva ograničenja iz stavka 2. doprinose sustavnom uzgoju vinove loze, postavljena su iznad 0 % i moraju biti opravdana jednim ili više sljedećih posebnih razloga:
potrebom izbjegavanja poznatog rizika prekomjerne ponude vinskih proizvoda u odnosu na tržišna predviđanja za te proizvode, a da se ne premaši ono što je potrebno da bi se ta potreba zadovoljila;
potrebom izbjegavanja poznatog rizika od obezvrjeđivanja određene zaštićene oznake izvornosti ili zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla;
željom da doprinesu razvoju dotičnih proizvoda, istodobno čuvajući kvalitetu tih proizvoda.
Članak 64.
Dodjela odobrenja za nove nasade vinove loze
Države članice mogu, za potrebe ovog članka, primijeniti jedan ili više sljedećih objektivnih i nediskriminirajućih kriterija prihvatljivosti na nacionalnoj ili regionalnoj razini:
podnositelj zahtjeva posjeduje poljoprivredno područje koje nije manje od područja za koje traži odobrenje;
podnositelj zahtjeva posjeduje odgovarajuće stručne vještine i znanja;
zahtjev ne predstavlja značajan rizik zlouporabe ugleda određenih zaštićenih oznaka izvornosti, što se podrazumijeva ako tijela javne vlasti ne dokažu da postoji taj rizik;
podnositelj zahtjeva nije posadio vinovu lozu bez odobrenja kako je navedeno u članka 71. ove Uredbe (EU) ili bez prava sadnje kako je navedeno u člancima 85.a i 85.b Uredbe (EZ) br. 1234/2007;
u opravdanim slučajevima, jedan ili više kriterija iz stavka 2., pod uvjetom da se oni primjenjuju na objektivan i nediskriminirajući način.
Ako ukupna površina obuhvaćena prihvatljivim zahtjevima iz stavka 1. u određenoj godini premašuje površinu koju je država članica stavila na raspolaganje, odobrenja se dodjeljuju prema razmjernoj razdjeli hektara svim podnositeljima zahtjeva na osnovi površine za koju su podnijeli zahtjev za odobrenje. Pri takvoj dodjeli može se utvrditi minimalna i/ili maksimalna površina po podnositelju zahtjeva te se ta dodjela ujedno može djelomično ili u potpunosti provesti u skladu s jednim ili više sljedećih objektivnih i nediskriminirajućih prioritetnih kriterija koji se mogu primjenjivati na nacionalnoj ili regionalnoj razini.
proizvođači koji po prvi puta zasađuju vinovu lozu te koji su upravitelji gospodarstva (početnici u poslu);
područja u kojima vinogradi doprinose očuvanju okoliša ili očuvanju genetskih resursa vinove loze;
područja koja će se nanovo zasaditi u okviru projekata konsolidacije zemljišta;
područja s prirodnim ili drugim posebnim ograničenjima;
održivost projekata za razvoj ili ponovnu sadnju na temelju gospodarske procjene;
područja koja je potrebno nanovo zasaditi čime se doprinosi povećanju proizvodnje poljoprivrednih gospodarstava u vinogradarskom sektoru koja pokazuju povećanu troškovnu učinkovitost ili konkurentnost ili prisutnost na tržištima;
projekti s potencijalom za poboljšanje kvalitete proizvoda sa zemljopisnim oznakama;
područja koja je potrebno nanovo zasaditi u okviru povećanja veličine malih i srednjih gospodarstava za uzgoj vinove loze;
Članak 65.
Uloga strukovnih organizacija
Pri primjeni članka 63. stavka 2. država članica uzima u obzir preporuke priznatih strukovnih organizacija u sektoru vina iz članaka 152., 156. i 157., zainteresiranih skupina proizvođača iz članka 95. ili drugih vrsta strukovnih organizacija priznatih na temelju zakonodavstva te države članice, pod uvjetom da takvim preporukama prethodi sporazum sklopljen između relevantnih predstavničkih strana na referentnom zemljopisnom području.
Preporuke se sastavljaju za razdoblje koje ne prelazi tri godine.
Članaka 66.
Presađivanja
Članak 67.
Doktrina de minimis
Članak 68.
Prijelazne odredbe
Takva konverzija provodi se na temelju zahtjeva koje ti proizvođači moraju podnijeti prije 31. prosinca 2015. Države članice mogu odlučiti dopustiti proizvođačima da takav zahtjev za konverziju pravâ u odobrenja podnesu do 31. prosinca 2022.
Članak 69.
Delegirane ovlasti
Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. s obzirom na:
uvjetima primjene izuzeća iz članka 62.a stavka 4.;
pravilima koja se odnose na kriterije iz članka 64. stavaka 1. i 2.;
uvođenju dodatnih kriterija osim onih koji su navedeni u članku 64.c stavcima 1. i 2.;
supostojanju vinove loze koje je proizvođač obvezan iskrčiti i novozasađene vinove loze u skladu s člankom 66. stavkom 2.;
osnovama za odluke država članica na temelju članka 66. stavka 3.
Članak 70.
Provedbene ovlasti u skladu s postupkom ispitivanja
Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju potrebne mjere koje se odnose na:
postupke dodjele odobrenja;
evidencije koje održavaju države članice te obavijesti koje je potrebno poslati Komisiji.
Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.
Članak 71.
Neodobrena sadnja
Članak 72.
Provedbene ovlasti u skladu s postupkom ispitivanja
Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju potrebne mjere kojima se utvrđuju pojedinosti o zahtjevima komunikacije koje države članice trebaju poštovati, uključujući moguća smanjenja proračunskih ograničenja iz Priloga VI. u slučaju neispunjavanja obveza.
Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.
GLAVA II.
PRAVILA KOJA SE ODNOSE NA STAVLJANJE NA TRŽIŠTE I ORGANIZACIJE PROIZVOĐAČA
POGLAVLJE I.
Pravila koja se odnose na stavljanje na tržište
Članak 73.
Područje primjene
Ne dovodeći u pitanje bilo koju drugu odredbu koja se primjenjuje na poljoprivredne proizvode, kao i odredbe donesene u veterinarskom, fitosanitarnom ili prehrambenom sektoru kako bi se osiguralo da su proizvodi u skladu s higijenskim i zdravstvenim standardima i kako bi se zaštitilo zdravlje životinja, biljaka i ljudi, u ovom odjeljku utvrđena su pravila za tržišne standarde. Ta su pravila razdijeljena na obvezujuća pravila i neobvezne rezervirane napomene za poljoprivredne proizvode.
Članak 74.
Opće načelo
Proizvodi za koje su utvrđeni tržišni standardi prema sektorima ili proizvodima u skladu s ovim odjeljkom mogu se stavljati na tržište Unije samo ako su u skladu s tim standardima.
Članak 75.
Uspostava i sadržaj
Tržišni standardi mogu se odnositi na jedan ili više sljedećih sektora i proizvoda:
maslinovo ulje i stolne masline;
voće i povrće
prerađeni proizvodi od voća i povrća;
banane;
živo bilje;
jaja;
meso peradi;
mazive masti namijenjene prehrani ljudi;
hmelj.
Ne dovodeći u pitanje članak 26. Uredbe (EU) br. 1169/2011 Europskog parlamenta i Vijeća ( 10 ), tržišni standardi iz stavka 1. mogu obuhvaćati jedan ili više sljedećih koji trebaju biti određeni na osnovi sektora ili proizvoda i temeljenih na obilježjima svakog sektora, potrebi za regulacijom stavljanja na tržište i uvjetima određenima u stavku 5. ovog članka:
tehničke definicije, oznaku i prodajne oznake za sektore koji nisu navedeni u članku 78.;
kriterije klasifikacije, kao što su razvrstavanje u razrede, masa, veličina, dob i kategorija;
vrste, biljne sorte, rase životinja ili komercijalne vrste;
predstavljanje, označivanje povezano s obveznim tržišnim standardima, pakiranje, pravila koja se primjenjuju na centre za pakiranje, označivanje, godinu berbe i korištenje posebnih termina, ne dovodeći u pitanje članke od 92. do 123.;
kriterije kao što su izgled, konzistentnost, konformacija, svojstva proizvoda i postotak udjela vode;
posebne tvari koje se upotrebljavaju u proizvodnji ili udjele ili sastojke, uključujući njihov kvantitativni udio, čistoću i oznaku;
vrstu uzgoja i metodu proizvodnje, uključujući enološku praksu i napredne sustave održive proizvodnje;
kupažu mošta i vina, uključujući njihove definicije, miješanje vina i s tim povezana ograničenja;
učestalost sakupljanja, isporuku, čuvanje i obradu, metodu i temperaturu konzerviranja, skladištenje i prijevoz;
mjesto uzgoja i/ili podrijetla, isključujući meso peradi i mazive masti;
ograničenja vezana uz korištenje određenih tvari i postupaka;
posebnu uporabu;
uvjete koji određuju odlaganje, držanje, promet i korištenje proizvoda koji nisu u skladu s tržišnim standardima usvojenima u skladu sa stavkom 1. ili s definicijama, oznakama i prodajnim oznakama iz članka 78., kao i odlaganje nusproizvoda.
Tržišni standardi za sektore ili proizvode doneseni u skladu sa stavkom 1. ovog članka uspostavljaju se ne dovodeći u pitanje članke od 84. do 88. te Prilog IX. a uzima u obzir također:
posebna obilježja dotičnog proizvoda;
potreba osiguravanja uvjeta za omogućivanje stavljanja proizvoda na tržište;
interes proizvođača da objave podatke o proizvodu i obilježjima uzgoja te interes potrošača da dobiju odgovarajuću i transparentnu informaciju o proizvodu, uključujući mjesto uzgoja koje je potrebno odrediti za svaki slučaj posebno na odgovarajućoj zemljopisnoj razini, nakon provedbe ocjene posebno troškova i administrativnih opterećenja za gospodarske subjekte i prednosti ponuđenih proizvođačima i krajnjem potrošaču;
metode dostupne za određivanje fizičkih, kemijskih i organoleptičkih svojstava proizvoda;
standardne preporuke koje su donijela međunarodna tijela;
potrebu za očuvanjem prirodnih i ključnih svojstava proizvoda i za izbjegavanjem uzrokovanja značajne promjene u sastavu dotičnog proizvoda.
Članak 76.
Dodatni zahtjevi za stavljanje proizvoda na tržište u sektoru voća i povrća
Članak 77.
Certificiranje hmelja
U certifikatima mora se navesti barem:
mjesto/mjesta proizvodnje hmelja;
godina/godine berbe i
sorta ili sorte.
U slučaju uvezenih proizvoda iz sektora hmelja, potvrda predviđena člankom 190. stavkom 2. smatra se istovrijednom tom certifikatu.
Komisija je u ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. u svrhu utvrđivanja mjera koje odstupaju od stavka 4. ovog članka:
kako bi udovoljila trgovinskim zahtjevima određenih trećih zemalja ili
za proizvode namijenjene posebnoj upotrebi.
Mjere iz prvog podstavka:
ne dovode u pitanje uobičajeno stavljanje na tržište proizvoda za koje je izdan certifikat i
popraćene su jamstvima kako bi se spriječila svaka zamjena s tim proizvodima.
Članak 78.
Definicije, oznake i prodajne oznake za određene sektore i proizvode
Osim toga, gdje je to relevantno, za primjenljive tržišne standarde, definicije, oznake i prodajne oznake predviđene Prilogom VII. primjenjuju se na sljedeće sektore ili proizvode:
govedinu i teletinu;
vino;
mlijeko i mliječne proizvode namijenjene prehrani ljudi;
meso peradi;
jaja;
mazive masti namijenjene prehrani ljudi; i
maslinovo ulje i stolne masline;
Članak 79.
Dopušteno odstupanje
Članak 80.
Enološki postupci i metode analize
Prvi podstavak ne primjenjuje se na:
sok od grožđa i koncentrirani sok od grožđa; i
mošt i koncentrirani mošt namijenjen pripremi soka od grožđa.
Odobreni enološki postupci koriste se samo u svrhu osiguravanja odgovarajuće vinifikacije, odgovarajućeg čuvanja ili odgovarajućeg usavršavanja proizvoda.
Proizvodi navedeni u Prilogu VII. dijelu II. u Uniji se proizvode u skladu s pravilima utvrđenima Prilogom VIII.
Proizvodi navedeni u Prilogu VII. dijelu II. ne stavljaju se na tržište u Uniji ako:
su bili podvrgnuti enološkim postupcima koji nisu odobreni u Uniji;
su bili podvrgnuti enološkim postupcima koji nisu odobreni u dotičnoj državi ili
nisu u skladu s pravilima utvrđenima Prilogom VIII.
Proizvodi od vinove loze koji nisu utrživi u skladu s prvim podstavkom uništavaju se. Odstupajući od ovog pravila, države članice mogu destilerijama ili tvornicama za proizvodnju octa ili za industrijske svrhe odobriti upotrebu takvih proizvoda čija svojstva one određuju, pod uvjetom da se to odobrenje ne protumači kao poticaj za proizvodnju proizvoda od vinove loze navedenih Prilogu VI. dijelu II. neodobrenim enološkim postupcima.
Pri odobravanju enoloških postupaka za vino kako je navedeno u članku 75. stavku 3. točki (g), Komisija:
uzima u obzir enološke postupke i metode analiza koje je preporučila i objavila Međunarodna organizacija za vinovu lozu i vino (OIV), kao i rezultate eksperimentalnog korištenja još neodobrenih enoloških postupaka;
uzima u obzir zaštitu zdravlja ljudi;
uzima u obzir mogući rizik zavaravanja potrošača zbog njihove dobro utemeljene predodžbe o proizvodu i njihovih odgovarajućih očekivanja, uzimajući u obzir dostupnost i mogućnost primjene sredstava informiranja kako bi se isključili takvi rizici;
dopušta očuvanje prirodnih i ključnih svojstava vina i ne uzrokuje značajnu promjenu u sastavu dotičnog proizvoda;
osigurava najmanju prihvatljivu razinu brige za okoliš;
poštuje opća pravila koja se odnose na enološke postupke i pravila utvrđena Prilogom VIII.
Do donošenja takvih provedbenih akata upotrebljavaju se metode i pravila koje je odobrila dotična država članica.
Članak 81.
Sorte vinove loze
Države članice mogu klasificirati samo sorte vinove loze koje ispunjavaju sljedeće uvjete:
dotična sorta pripada vrsti Vitis vinifera ili je nastala križanjem vrste Vitis vinifera s drugom vrstom iz roda Vitis;
sorta nije jedna od sljedećih: Noah, Othello, Isabelle, Jacquez, Clinton i Herbemont.
U slučaju da je sorta vinove loze izbrisana iz klasifikacije iz prvog podstavka, krčenje te sorte obavlja se u roku od 15 godina od njezinog brisanja.
Međutim, u onim državama članicama iz prvog podstavka, samo se sorte vinove loze koje su u skladu sa stavkom 2. drugim podstavkom mogu saditi, presađivati ili cijepiti u svrhu proizvodnje vina.
Odstupajući od stavka 2. prvog i trećeg podstavka te stavka 3. drugog podstavka, države članice u svrhu znanstvenih istraživanja i eksperimenata dopuštaju sađenje, presađivanje i cijepljenje sljedećih sorti vinove loze:
sorti vinove loze koje nisu klasificirane u slučaju država članica osim onih navedenih u stavku 3.;
sorti vinove loze koje nisu u skladu sa stavkom 2. drugim podstavkom, u slučaju država članica iz stavka 3.
Međutim, ne postoje obveze za krčenje takvih područja ako je odgovarajuća proizvodnja namijenjena isključivo za osobne potrebe u domaćinstvu proizvođača vina.
Sadnja i ponovna sadnja sorti vinove loze iz prvog podstavka u svrhe koje nisu proizvodnja vina ne podliježu programu odobrenja za sadnju vinove loze utvrđenom u dijelu II. glavi I. poglavlju III.
Članak 82.
Posebno korištenje vina koje nije u skladu s kategorijama navedenima u Prilogu VII. dijelu II.
Osim za buteljirano vino u pogledu kojeg postoje dokazi da je buteljiranje obavljeno prije 1. rujna 1971., vino proizvedeno od sorti vinove loze koje su navedene u klasifikaciji sastavljenoj sukladno članku 81. stavku 2. prvom podstavku, ali ne i sukladno jednoj od kategorija utvrđenih u Prilogu VII. dijelu II., upotrebljava se samo za osobne potrebe u domaćinstvu pojedinačnih vinogradara, za proizvodnju vinskog octa ili za destilaciju.
Članak 83.
Nacionalna pravila za određene proizvode i sektore
Države članice koje koriste mogućnost predviđenu prvim podstavkom osiguravaju da proizvodi drugih država članica koji su u skladu s kriterijima utvrđenim tim nacionalnim pravilima mogu, na nediskriminirajući način, koristiti nazive koji navode da su u skladu s tim kriterijima.
Članak 84.
Opća odredba
Uspostavlja se program za neobvezne rezervirane napomene po sektoru ili proizvodu kako bi se proizvođačima poljoprivrednih proizvoda koji posjeduju obilježja ili atribute dodane vrijednosti olakšalo objavljivanje tih obilježja ili atributa na unutarnjem tržištu i osobito kako bi se poduprli i nadopunili posebni tržišni standardi.
Ovaj pododjeljak ne primjenjuje se na vinske proizvode iz članka 92. stavka 1.
Članak 85.
Postojeće neobvezne rezervirane napomene
Članak 86.
Zadržavanje, izmjena i poništenje neobaveznih rezerviranih napomena
Kako bi se uzela u obzir očekivanja potrošača, među ostalim i u pogledu proizvodnih metoda i održivosti u lancu opskrbe, razvoj znanosti i tehničkog znanja, stanje na tržištu i promjene tržišnih standarda i međunarodnih standarda, Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 227. kojima se:
rezervira dodatna neobavezna rezervirana napomena te utvrđuju uvjeti njezina korištenja;
izmjenjuju uvjeti korištenja neobvezne rezervirane napomene; ili
poništava neobavezna rezervirana napomena.
Članak 87.
Dodatne neobvezne rezervirane napomene
Napomena je prihvatljiva da bude rezervirana kao dodatna neobvezna rezervirana napomena jedino ako ispunjava sve sljedeće zahtjeve:
napomena se odnosi na obilježje proizvoda ili atribut uzgoja ili obrade i odnosi se na sektor ili proizvod;
korištenje napomene omogućuje jasniju komunikaciju dodane vrijednosti proizvoda pomoću njegovih posebnih obilježja ili atributa uzgoja ili obrade;
kada se proizvod stavi na tržište, obilježja ili atribut proizvoda iz točke (a) mogu identificirati potrošači iz više država članica;
uvjeti i korištenje napomene sukladni su Direktivi 2000/13/EZ Europskog parlamenta i Vijeća ( 12 ) ili Uredbi (EU) br. 1169/2011.
Pri uvođenju dodatne neobvezne rezervirane napomene Komisija uzima u obzir sve relevantne međunarodne standarde i postojeće rezervirane napomene za dotične proizvode ili sektore.
Članak 88.
Ograničenja korištenja neobveznih rezerviranih napomena
Članak 89.
Opće odredbe
Kako bi se uzele u obzir posebna obilježja trgovine između Unije i određenih trećih zemalja te posebna obilježja određenih poljoprivrednih proizvoda, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. vezane uz:
uvjete pod kojima se smatra da uvezeni proizvodi imaju odgovarajuću razinu usklađenosti s tržišnim standardima Unije i uvjete koji dopuštaju odstupanje od članka 74., i
pravila vezana uz primjenu tržišnih standarda na proizvode izvezene iz Unije.
Članak 90.
Posebne odredbe za uvoz vina
Osim ako je drukčije predviđeno međunarodnim sporazumima sklopljenima u skladu s UFEU-om, uvoz proizvodâ iz stavka 1. podliježe predočenju:
certifikata koji dokazuje sukladnost s odredbama iz stavaka 1. i 2., koji je sastavilo nadležno tijelo u državi podrijetla proizvoda, navedeno na popisu koji objavljuje Komisija.
izvješća analize koje je sastavilo tijelo ili odjel koji je odredila država podrijetla proizvoda ako je proizvod namijenjen za neposrednu prehranu ljudi.
Članak 91.
Provedbene ovlasti u skladu s postupkom ispitivanja
Komisija može donijeti provedbene akte kojima se:
sastavlja popis mlijeka i mliječnih proizvoda iz Priloga VII. dijela III. točke 5. drugog stavka i mazivih masti iz Priloga VII. dijela VII. točke I. šestog stavka točke (a), ◄ na temelju indikativnog popisa proizvoda za koje države članice smatraju da odgovaraju tim odredbama na svom državnom području, koji članice šalju Komisiji;
utvrđuju pravila za provedbu tržišnih standarda prema sektoru ili proizvodu;
utvrđuju pravila za određivanje jesu li proizvodi podvrgnuti postupcima koji su u sukobu s odobrenim enološkim postupcima;
utvrđuju pravila za metode analize za određivanje značajki proizvoda;
utvrđuju pravila za razinu dopuštenog odstupanja;
utvrđuju pravila za provedbu mjera iz članka 89.;
utvrđuju pravila za identifikaciju ili registriranje proizvođača i/ili industrijskih pogona u kojima je proizvod pripremljen ili prerađen, postupke certifikacije, trgovačke isprave, pripadajuću dokumentaciju i zapise koje je potrebno održavati.
Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.
Članak 92.
Područje primjene
Međutim, pravila utvrđena u ovom odjeljku ne primjenjuju se na proizvode iz Priloga VII. dijela II. točaka 1.,4., 5.,6., 8. i 9. ako su ti proizvodi bili podvrgnuti potpunoj dealkoholizaciji u skladu s Prilogom VIII. dijelom I. odjeljkom E.
Pravila iz stavka 1. temelje se na:
zaštiti legitimnih interesa potrošača i proizvođača;
osiguravanju neometanog funkcioniranja unutarnjeg tržišta za dotične proizvode i
promicanju proizvodnje kvalitetnih proizvoda kako je navedeno u ovom odjeljku, istovremeno dopuštajući nacionalne mjere politike za kvalitetu.
Članak 93.
Definicije
Za potrebe ovog odjeljka, primjenjuju se sljedeće definicije:
„oznaka izvornosti” znači naziv, uključujući tradicionalno korišten naziv, kojim se označava proizvod iz članka 92. stavka 1.:
čija kvaliteta ili karakteristike u bitnom ili isključivo, nastaju pod utjecajem posebnih prirodnih i ljudskih čimbenika određenog zemljopisnog okruženja;
podrijetlom iz određenog mjesta, određene regije ili, u iznimnim slučajevima, određene zemlje;
koji je proizveden od grožđa koje potječe isključivo s tog zemljopisnog područja;
čija se proizvodnja odvija na tom zemljopisnom području; i
koji je dobiven od sorti vinove loze koje pripadaju vrsti Vitis vinifera ili su nastale križanjem vrste Vitis vinifera s drugim vrstama iz roda Vitis.
„oznaka zemljopisnog podrijetla” znači naziv, uključujući tradicionalno korišten naziv, kojim se označava proizvod iz članka 92. stavka 1.:
čija se specifična kvaliteta, ugled ili druga obilježja mogu pripisati njegovom zemljopisnom podrijetlu;
koji potječe iz određenog mjesta, određene regije ili, u iznimnim slučajevima, određene zemlje;
koji ima najmanje 85 % grožđa korištenog za njegovu proizvodnju potječe isključivo s tog zemljopisnog područja;
proizvodnja kojeg se odvija na tom zemljopisnom području; i
koji se dobiva od sorti vinove loze koje pripadaju vrsti Vitis vinifera ili su nastale križanjem vrste Vitis vinifera s drugim vrstama iz roda Vitis.
▼M7 —————
Članak 94.
Zahtjevi za zaštitu
►M7 Zahtjevi za zaštitu naziva kao oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla uključuju: ◄
naziv koji se želi zaštititi;
ime i adresu podnositelja zahtjeva;
specifikaciju proizvoda iz stavka 2. i
jedinstveni dokument koji sadrži sažetak specifikacija proizvoda iz stavka 2.
Specifikacije proizvoda sadržavaju barem sljedeće:
naziv koji se želi zaštititi;
opis vina:
u pogledu oznake izvornosti, najvažnija analitička i organoleptička svojstva;
u pogledu oznake zemljopisnog podrijetla, najvažnija analitička svojstva te procjenu ili naznaku njihovih organoleptičkih svojstava;
prema potrebi, određene enološke postupke korištene prilikom proizvodnje vina te relevantna ograničenja kod njihove proizvodnje;
razgraničenja dotičnog zemljopisnog područja;
maksimalne prinose po hektaru;
oznake sorte ili sorti vinove loze od kojih je proizvedeno vino;
detalje o poveznici iz članka 93. stavka 1. točke (a) podtočke i. ili, već prema slučaju točke (b) podtočke i.:
u pogledu zaštićene oznake izvornosti, povezanost između kvalitete ili obilježja proizvoda i zemljopisnog okruženja iz članka 93. stavka 1. točke (a) podtočke i.; pojedinosti koje se odnose na ljudske čimbenike tog zemljopisnog okruženja mogu, ako je to relevantno, ograničiti na opis upravljanja tlom, biljnim materijalom i krajobrazom, uzgojnih praksi ili bilo kojeg drugog relevantnog ljudskog doprinosa održavanju prirodnih čimbenika zemljopisnog okruženja iz te točke;
u pogledu zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla, povezanost određene kvalitete, ugleda ili drugog obilježja proizvoda i zemljopisnog podrijetla iz članka 93. stavka 1. točke (b) podtočke i.;
primjenjive zahtjeve utvrđene zakonodavstvom Unije ili nacionalnim zakonodavstvom ili, gdje su odredile države članice, utvrđene od strane organizacije koja dodjeljuje zaštićene oznake izvornosti podrijetla ili zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla, uzimajući u obzir činjenicu da takvi zahtjevi moraju biti objektivni, nediskriminirajući i sukladni zakonodavstvu Unije;
naziv i adresu tijela koja provjeravaju sukladnost s odredbama specifikacije proizvoda i njihove specifične zadaće.
Specifikacija proizvoda može sadržavati opis doprinosa oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla održivom razvoju.
Ako se vino ili vina mogu djelomično dealkoholizirati, specifikacija proizvoda sadrži i opis djelomično dealkoholiziranog vina ili vinâ u skladu s drugim podstavkom točkom (b) mutatis mutandis i, prema potrebi, posebne enološke postupke koji se upotrebljavaju za proizvodnju djelomično dealkoholiziranog vina ili vinâ, kao i relevantna ograničenja u njihovoj proizvodnji.
Članak 95.
Podnositelji zahtjeva
Članak 96.
Prethodni nacionalni postupak
Ta država članica provodi nacionalni postupak koji osigurava odgovarajuće objavljivanje zahtjeva i osiguravanje razdoblja od najmanje dva mjeseca od datuma objavljivanja unutar kojega svaka fizička ili pravna osoba koja ima pravni interes, s nastanom ili boravištem u državi članici, može podnijeti prigovor za predloženu zaštitu tako da toj državi članici podnese valjano obrazloženu izjavu.
Prilikom prosljeđivanja zahtjeva za zaštitu Komisiji na temelju prvog podstavka ovog stavka, država članica uključuje izjavu da smatra da zahtjev podnositelja zahtjeva ispunjava sve uvjete u vezi sa zaštitom predviđene ovim odjeljkom i odredbe donesene na temelju njega te da potvrđuje da jedinstveni dokument iz članka 94. stavka 1. točke (d) predstavlja vjeran sažetak specifikacije proizvoda.
Države članice obavješćuju Komisiju o prihvatljivim prigovorima koje su zaprimile u okviru nacionalnog postupka.
Članak 97.
Kontrola od strane Komisije
Kontrola koju provodi Komisija ne bi trebala trajati dulje od šest mjeseci od datuma primitka zahtjeva od države članice. Ako se to razdoblje premaši, Komisija podnositelje zahtjeva u pisanom obliku obavješćuje o razlozima kašnjenja.
Komisija se izuzima od obveze poštovanja roka za provedbu kontrole iz stavka 2. drugog podstavka i obavješćivanja podnositelja zahtjeva o razlozima kašnjenja ako kada primi priopćenje države članice u vezi sa zahtjevom za registraciju podnesenom Komisiji u skladu s člankom 96. stavkom 5. u kojem se:
obavješćuje Komisiju da je zahtjev na nacionalnoj razini poništen odmah primjenjivom, ali ne i konačnom sudskom odlukom; ili
traži od Komisije da suspendira kontrolu iz stavka 2. jer je započet nacionalni sudski postupak kako bi se osporila valjanost zahtjeva, a država članica smatra da se taj postupak temelji na valjanim razlozima.
Izuzeće proizvodi učinke dok država članica ne obavijesti Komisiju da je izvorni zahtjev ponovno uspostavljen ili da država članica povlači svoj zahtjev za suspenziju.
Ako na osnovi kontrole provedene na temelju stavka 2. ovog članka Komisija smatra da uvjeti utvrđeni u člancima 93., 100. i 101. nisu ispunjeni, ona donosi provedbene akte o odbijanju zahtjeva.
Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.
Članak 98.
Postupak podnošenja prigovora
Bilo koja fizička ili pravna osoba koja ima boravište ili poslovni nastan u državi članici koja nije država članica koja je proslijedila zahtjev za zaštitu i koja ima legitimni interes može podnijeti izjavu o prigovoru putem tijela države članice u kojoj ima boravište ili poslovni nastan u roku koji omogućuje podnošenje izjave o prigovoru na temelju prvog podstavka.
Članak 99.
Odluka o zaštiti
Članak 100.
Homonimi
Neće se registrirati homoniman naziv koji pogrešno upućuje potrošača da proizvodi dolaze iz nekog drugog područja, čak i ako je takav naziv točan u odnosu na stvarno područje, regiju ili mjesto podrijetla dotičnih proizvoda.
Registrirani homonimni naziv može se upotrebljavati jedino ako u praksi postoji dovoljna razlika između homonima koji se registrira kasnije i naziva koji je već upisan u registar, pazeći pritom na potrebu da se prema proizvođačima postupa na nepristran i pravedan način i potrebu da se izbjegne dovođenje potrošača u zabludu.
Kako bi se uzeli u obzir postojeći postupci označivanja, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte sukladno članku 227., u kojem su utvrđena izuzeća od ovog pravila.
Članak 101.
Dodatne osnove za odbijanje zaštite
Za potrebe ovog odjeljka „naziv koji je postao generički” znači naziv vina koji je, iako se odnosi na mjesto ili regiju gdje je proizvod izvorno proizveden ili stavljen na tržište, postao uobičajeni naziv vina u Uniji.
Pri utvrđivanju je li neki naziv postao generički ili nije, uzimaju se u obzir odgovarajući čimbenici, a posebno:
postojeća situacija u Uniji, uglavnom u područjima potrošnje;
mjerodavno pravo Unije ili nacionalno pravo.
Članak 102.
Odnos sa žigovima
Žigovi koji su registrirani u suprotnosti s prvim podstavkom poništavaju se.
U takvim slučajevima dopušta se upotreba oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla, kao i upotreba relevantnih žigova.
Članak 103.
Zaštita
Zaštićena oznaka izvornosti i zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla kao i vino koje nosi zaštićeni naziv u skladu sa specifikacijama proizvoda zaštićeno je u odnosu na:
bilo koju izravnu ili neizravnu komercijalnu upotrebu tog zaštićenog naziva, uključujući upotrebu za proizvode koji se upotrebljavaju kao sastojci:
za usporedive proizvode koji nisu u skladu sa specifikacijama proizvoda zaštićenog naziva; ili
ako se takvom upotrebom iskorištava, umanjuje ili narušava ugled oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla;
svaku zloupotrebu, imitaciju ili aludiranje, čak i ako je označeno pravo podrijetlo proizvoda ili usluge ili ako je zaštićeni naziv preveden, transkribiran ili transliteriran ili ako mu je dodan izraz poput „stil”, „tip”, „metoda”, „kako se proizvodi u”, „imitacija”, „aroma”, „kao” ili slično, uključujući slučajeve kada se ti proizvodi upotrebljavaju kao sastojci;
bilo kakve druge lažne oznake ili oznake koja dovodi u zabludu glede izvora, podrijetla, prirode ili ključnih osobina proizvoda na unutarnjoj ili vanjskoj ambalaži, na promidžbenim materijalima ili dokumentima koji se odnose na dotični vinski proizvod, kao i pakiranje proizvoda u ambalažu koja stvara pogrešnu predodžbu o njegovom podrijetlu;
bilo kakvu drugu praksu koja potrošača može dovesti u zabludu glede pravog podrijetla proizvoda.
Zaštita iz stavka 2. primjenjuje se i u vezi s:
robom koja ulazi na carinsko područje Unije, a nije puštena u slobodan promet unutar carinskog područja Unije; i
robom koja se prodaje na daljinu, primjerice u okviru elektroničke trgovine.
Za robu koja ulazi na carinsko područje Unije, a nije puštena u slobodan promet unutar tog područja, skupina proizvođača ili bilo koji gospodarski subjekt koji ima pravo upotrebljavati zaštićenu oznaku izvornosti ili zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla ima pravo spriječiti sve treće strane da, u okviru trgovine, u Uniju unose robu koja na tom području nije puštena u slobodan promet, ako ta roba, uključujući ambalažu, dolazi iz trećih zemalja i bez odobrenja nosi zaštićenu oznaku izvornosti ili zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla.
Članak 104.
Registar
Komisija uspostavlja i održava javno dostupan elektronički registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla za vino. U registar se mogu unijeti oznake izvornosti i oznake zemljopisnog podrijetla koje se odnose na proizvode iz treće zemlje koji su zaštićeni u Uniji u skladu s međunarodnim sporazumom čija je ugovorna stranka Unija. Osim ako su u tom sporazumu posebno određeni u svojstvu zaštićenih oznaka izvornosti u smislu ove Uredbe, takvi nazivi unose se u registar kao zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla.
Članak 105.
Izmjene specifikacija proizvoda
Za potrebe ove Uredbe „izmjena na razini Unije” znači izmjena specifikacije proizvoda koja:
uključuje izmjenu naziva zaštićene oznake izvornosti ili zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla;
sastoji se od izmjene, brisanja ili dodavanja kategorije proizvoda od vinove loze iz Priloga VII. dijela II.;
mogla bi dovesti do poništavanja povezanosti iz članka 93. stavka 1. točke (a) podtočke i. za zaštićene oznake izvornosti ili povezanosti iz članka 93. stavka 1. točke (b) podtočke i. za zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla;ili
ima za posljedicu dodatna ograničenja u pogledu stavljanja proizvoda na tržište.
„Standardna izmjena” znači svaka izmjena specifikacije proizvoda koja nije izmjena na razini Unije.
„Privremena izmjena znači standardna izmjena koja se odnosi na privremenu promjenu specifikacije proizvoda do koje je došlo jer su javna tijela uvela obvezne sanitarne i fitosanitarne mjere ili je povezana s elementarnim nepogodama ili nepovoljnim vremenskim uvjetima koje su službeno priznala nadležna tijela.
Zahtjevi za odobrenje izmjena na razini Unije koje dostavljaju treće zemlje ili proizvođači iz trećih zemalja sadržavaju dokaz da je tražena izmjena u skladu s propisima o zaštiti oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla koji su na snazi u toj trećoj zemlji.
Zahtjevi za odobrenje izmjena na razini Unije odnose se isključivo na izmjene na razini Unije. Ako se zahtjev za izmjenu na razini Unije odnosi i na standardne izmjene, smatra se da dijelovi koji se odnose na standardne izmjene nisu podneseni i postupak za izmjene na razini Unije primjenjuje se samo na dijelove koji se odnose na izmjenu na razini Unije.
Kontrola takvih zahtjeva usmjerava se na predložene izmjene na razini Unije.
Kada je riječ o trećim zemljama, izmjene se odobravaju u skladu s pravom koje se primjenjuje u dotičnoj trećoj zemlji.;
Članak 106.
Poništenje
Komisija može, na vlastitu inicijativu ili na valjano obrazložen zahtjev države članice, treće zemlje, ili fizičke ili pravne osobe koja ima legitimni interes, donijeti provedbene akte kojima se poništava zaštita oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla ako nastupi jedna od sljedećih okolnosti ili više njih:
više nije zajamčena sukladnost s odgovarajućom specifikacijom proizvoda;
najmanje sedam uzastopnih godina na tržište nije stavljen nijedan proizvod zaštićen oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla;
podnositelj zahtjeva koji ispunjava uvjete utvrđene u članku 95. izjavio je da više ne želi održavati zaštitu oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla.
Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.
Članak 106.a
Privremeno označivanje i prezentiranje
Nakon što se zahtjev za zaštitu oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla proslijedi Komisiji, proizvođači je mogu navesti pri označivanju i prezentiranju proizvoda da je zahtjev podnesen te upotrijebiti nacionalne logotipe i oznake u skladu s pravom Unije, posebno u skladu s Uredbom (EU) br. 1169/2011.
Simboli Unije koji naznačuju zaštićenu oznaku izvornosti ili zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla i oznake Unije „zaštićena oznaka izvornosti” ili „zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla” mogu se staviti na oznaku tek nakon objave odluke o zaštiti te oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla.
Ako se zahtjev odbije, svi proizvodi od vinove loze koji su označeni u skladu s prvim stavkom mogu se stavljati na tržište do isteka zaliha.
Članak 107
Postojeći zaštićeni nazivi vina
Do 31. prosinca 2014. Komisija može, na vlastitu inicijativu, donijeti provedbene akte kojima se poništava zaštita postojećih zaštićenih naziva vina iz ovog članka stavka 1. ako ne ispunjavaju uvjete utvrđene člankom 93.
Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.
Članak 108.
Naknade
Države članice mogu zaračunati naknade za svoje troškove, uključujući troškove nastale u vezi s ispitivanjem zahtjeva za zaštitu, podnošenjem prigovora, podnošenjem zahtjeva za izmjene te podnošenjem zahtjeva za poništenje sukladno ovom pododjeljku.
Članak 109.
Delegirane ovlasti
Kako bi se uzele u obzir posebna obilježja proizvodnje u razgraničenom zemljopisnom području, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte sukladno članku 227. kojima se utvrđuju:
dodatni kriteriji za razgraničenje zemljopisnog područja i
ograničenja i odstupanja koja se odnose na proizvodnju u razgraničenom zemljopisnom području.
Kako bi se osigurala zaštita zakonitih prava i interesa proizvođača i gospodarskih subjekata, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. o:
vrsti podnositelja zahtjeva koji može podnijeti zahtjev za zaštitu oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla;
uvjetima koje treba ispuniti s obzirom na zahtjev za zaštitu oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla, kontrolu od strane Komisije, postupak za podnošenje prigovora i postupke za izmjenu, poništenje i konverziju zaštićenih oznaka izvornosti ili zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla;
uvjetima primjenjivima na prekogranične zahtjeve;
uvjetima za zahtjeve koji se odnose na zemljopisna područja u trećim zemljama;
datumu od kojeg se primjenjuje zaštita ili izmjena zaštite;
uvjetima koji se odnose na izmjene specifikacija proizvoda.
Kako bi se osiguralo da gospodarski subjekti i nadležna tijela ne budu neopravdano pogođeni zbog primjene ovog pododjeljka što se tiče naziva vina za koje je zaštita odobrena prije 1. kolovoza 2009. ili za koje je zahtjev za zaštitu podnesen prije tog datuma, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. o prijelaznim pravilima koje se odnose na:
imena vina koja su države članice priznale kao oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla do 1. kolovoza 2009. i imena vina za koja je zahtjev za zaštitu podnesen prije tog datuma;
vina koja se stavljaju na tržište ili označuju prije određenog datuma i
izmjene specifikacija proizvoda.
Članak 110.
Provedbene ovlasti u skladu s postupkom ispitivanja
Komisija može donijeti provedbene ake kojima se utvrđuju mjere koje se odnose na:
informacije koje se navode u specifikacijama proizvoda s obzirom na vezu između zemljopisnog područja i konačnog proizvoda;
objavljivanje odluke o zaštiti ili odbacivanju zahtjeva;
uspostavljanje i održavanje registra iz članka 104.;
konverziju zaštićene oznake izvornosti u zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla;
podnošenje prekograničnih zahtjeva.
Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.
Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju potrebne mjere koje se odnose na postupak za ispitivanje zahtjeva za zaštitu ili za odobravanje izmjene oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla, kao i na postupak za podnošenje prigovora, poništenje ili konverziju te podnošenje informacija vezanih uz postojeće zaštićene nazive vina, posebno u odnosu na:
obrasce za dokumente i format prijenosa;
rokove;
pojedinosti o činjenicama, dokaze i prateću dokumentaciju koje je potrebno podnijeti uz zahtjev ili molbu.
Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.
▼M7 —————
Članak 112.
Definicija
„Tradicionalan izraz” znači izraz koji se u državi članici tradicionalno koristi za proizvod iz članka 92. stavka 1. kako bi se označilo:
da proizvod ima zaštićenu oznaku izvornosti ili zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla na temelju prava Unije ili nacionalnog prava ili
proizvodnju ili metodu starenja ili kvalitetu, boju, vrstu ili mjesto ili poseban događaj povezan s poviješću proizvoda sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla.
Članak 113.
Zaštita
Tradicionalni izrazi zaštićuju se od nezakonitog korištenja.
Tradicionalni izrazi zaštićeni su samo na jeziku i za kategorije proizvoda od vinove loze navedene u zahtjevu, protiv:
svake zloupotrebe zaštićenog izraza, uključujući kada su mu pridruženi izrazi poput „stil”, „tip”, „metoda”, „kako se proizvodi u”, „imitacija”, „aroma”, „poput” ili slično;
bilo kakve druge lažne ili obmanjujuće oznake koja se odnosi na prirodu, svojstva ili ključne kvalitete proizvoda, na unutarnjoj ili vanjskoj ambalaži, promidžbenim materijalima ili dokumentima koji se odnose na dotični proizvod;
svakog drugog postupanja koje bi moglo obmanuti potrošača, osobito ostaviti dojam da vino ispunjava uvjete za zaštićeni tradicionalni izraz.
Članak 114.
Delegirane ovlasti
Kako bi se osigurala zaštita zakonitih prava i interesa proizvođača i gospodarskih subjekata, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. kojima se utvrđuju:
vrsta podnositelja zahtjeva koji mogu podnijeti zahtjev za zaštitu tradicionalnog izraza;
uvjeti valjanosti zahtjeva za zaštitu tradicionalnog izraza;
osnove za podnošenje prigovora na predloženo priznavanje tradicionalnog izraza;
područje primjene zaštite, veze sa žigovima, zaštićenih tradicionalnih izraza, zaštićenih oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla, homonima ili određenih naziva vinove loze;
osnova za poništenje tradicionalnog naziva;
datum podnošenja zahtjeva za zaštitu tradicionalnog izraza za podnošenja prigovora ili zahtjeva za poništenje;
postupci koje je potrebno slijediti u vezi sa zahtjevom za zaštitu tradicionalnog izraza, uključujući kontrolu od strane Komisije, postupak za podnošenje prigovora i postupke za poništenje i izmjenu.
Članak 115.
Provedbene ovlasti u skladu s postupkom ispitivanja
Komisija može, donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju potrebne mjere koje se odnose na postupak ispitivanja zahtjeva za zaštitu ili za odobrenje izmjena tradicionalnog izraza, kao i na postupak za podnošenje prigovora ili poništenje, posebno u odnosu na:
obrasce za dokumente i format prijenosa;
rokove;
pojedinosti o činjenicama, dokaze i prateću dokumentaciju koje je potrebno podnijeti uz zahtjev ili molbu;
detaljna pravila o objavljivanju zaštićenih tradicionalnih izraza.
Članak 116.
Ostale provedbene ovlasti
Ako se prigovor smatra nedopuštenim, Komisija donosi provedbeni akt kojim ga se odbacuje kao nedopušten. Taj provedbeni akt donosi se bez primjene postupka iz članka 229. stavka 2. ili 3.
Članak 117.
Definicija
Za potrebe ovog odjeljka:
„označivanje” znači sve riječi, podatke, žigove, nazive marki, slike ili simbole koji se nalaze na bilo kojoj ambalaži, dokumentu, obavijesti, oznaci, prstenu ili omotu koji ide uz proizvod ili se na njega odnosi;
„prezentiranje” znači sve informacije koje se potrošačima prenose preko ambalaže dotičnog proizvoda, uključujući sve oblike i vrste boca.
Članak 118.
Primjenjivost horizontalnih pravila
Osim ako je drukčije predviđeno ovom Uredbom, na označivanje i prezentiranje primjenjuju se Direktiva Vijeća 89/396/EEZ ( 19 ), Direktiva 2000/13/EZ, Direktiva 2007/45/EZ Europskog parlamenta i Vijeća ( 20 ), Direktiva 2008/95/EZ i Uredba (EU) br. 1169/2011.
Označivanje proizvoda iz Priloga VII. dijela II. točaka od 1. do 11., 13., 15. i 16. ne može se dopuniti nikakvim podacima osim onih predviđenih ovom Uredbom, osim ako ti podaci ispunjavaju zahtjeve Direktive 2000/13/EZ ili Uredbe (EU) br. 1169/2011.
Članak 119.
Obvezni podaci
Označivanje i predstavljanje proizvoda iz Priloga VII. dijela II. točaka od 1. do 11., 13., 15. i 16. stavljenih na tržište u Uniji ili namijenjenih izvozu sadrži sljedeće obvezne podatke:
oznaku kategorije proizvoda od vinove loze u skladu s Prilogom VII. dijelom II. Za kategorije proizvoda od vinove loze definirane u Prilogu VII. dijelu II. točki 1. i točkama od 4. do 9., ako su ti proizvodi podvrgnuti dealkoholizaciji u skladu s Prilogom VIII. dijelom I. odjeljkom E, uz oznaku kategorije navodi se:
izraz „dealkoholizirano” ako stvarna volumna alkoholna jakost proizvoda iznosi najviše 0,5 %; ili
izraz „djelomično dealkoholizirano” ako stvarna volumna alkoholna jakost proizvoda iznosi više od 0,5 %, a manje od najmanje stvarne alkoholne jakosti te kategorije prije dealkoholizacije.
za vina sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla:
izraz „zaštićena oznaka izvornosti” ili „zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla” i
naziv zaštićene oznake izvornosti ili zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla;
stvarnu alkoholnu jakost izraženu volumenom;
oznaku podrijetla;
oznaku punionice ili, u slučaju pjenušavog vina, gaziranog pjenušavog vina, kvalitetnog pjenušavog vina ili kvalitetnog aromatičnog pjenušavog vina, naziv proizvođača ili prodavatelja;
oznaku uvoznika, za uvezena vina i
u slučaju pjenušavog vina, gaziranog pjenušavog vina, kvalitetnog pjenušavog vina ili kvalitetnog aromatičnog pjenušavog vina, oznaku udjela šećera.
Iznimno od stavka 1. točke (b), upućivanja na izraze „zaštićena oznaka izvornosti” ili „zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla” mogu se izostaviti u sljedećim slučajevima:
kada je tradicionalni izraz u skladu s člankom 112. stavkom 1. točkom (a) prikazan na oznaci u skladu sa specifikacijom proizvoda iz članka 94. stavka 2.;
u iznimnim i propisno opravdanim slučajevima, koje sukladno članku 227. određuje Komisija putem delegiranih akata donesenih kako bi se osigurala sukladnost s postojećim praksama označivanja.
Članak 120.
Neobvezni podaci
Označivanje i predstavljanje proizvoda iz Priloga VII. dijela II. točaka od 1. do 11., 13., 15. i 16. može sadržavati sljedeće neobvezne podatke:
godinu berbe;
naziv jedne ili više sorti vinove loze;
u slučaju vina koja nisu ona iz članka 119. stavka 1. točke (g), izraze koji označavaju udio šećera;
za vina sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla, tradicionalne izraze sukladno članku 112. stavku 1. točki (b);
simbol Unije koji označava zaštićenu oznaku izvornosti ili zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla;
izraze koji se odnose na određene metode proizvodnje;
za vina koja nose zaštićenu oznaku izvornosti ili zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla, naziv druge zemljopisne cjeline koja je manja ili veća od područja na kojemu se temelji oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla.
Ne dovodeći u pitanje članak 100. stavak 3. vezano uz korištenje podataka iz ovog članka stavka 1. točaka (a) i (b) za vina bez zaštićene oznake izvornosti ili zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla:
države članice uvode zakone, uredbe ili administrativne odredbe kako bi osigurale postupak certifikacije, odobravanja i provjere čime se jamči vjerodostojnost dotičnih informacija;
države članice mogu, na temelju nediskriminirajućih i objektivnih kriterija i uzimajući u obzir poštenu konkurenciju, sastaviti popis isključenih sorti vinove loze za vina proizvedena od sorti vinove loze na njihovom državnom području, posebno ako:
postoji opasnost od zabune potrošača vezano uz stvarno podrijetlo vina zbog činjenice da su oblici sorti vinove loze sastavni dio postojeće zaštićene oznake izvornosti ili zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla;
provjere ne bi bile isplative zbog činjenice da određena sorta vinove loze predstavlja jako mali dio vinograda države članice;
mješavina vina iz različitih država članica ne potiče označivanje sorte vinove loze, osim ako se dotične države članice ne dogovore drugačije i osiguraju izvedivost odgovarajućih postupaka certifikacije, odobravanja i provjere.
Članak 121.
Jezici
Članak 122.
Delegirane ovlasti
Kako bi uzele u obzir posebna obilježja sektora vina, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. s obzirom na pravila i ograničenja u:
predstavljanju i korištenju podataka na oznakama osim onih koji su utvrđeni ovim odjeljkom;
obveznim podacima, vezano uz:
izraze koji se koriste za formuliranje obveznih podataka i uvjete za njihovo korištenje;
▼M7 —————
odredbe koje državama članicama koje su proizvođači dopuštaju utvrđivanje dodatnih pravila vezano uz obvezne podatke;
odredbe koje dopuštaju daljnja odstupanja, osim onih iz članka 119. stavka 2., vezano uz izostavljanje reference na kategoriju proizvoda od vinove loze i
odredbe o korištenju jezika;
pravila za navođenje i označivanje sastojaka radi primjene članka 119. stavka 1. točke i.
neobveznim podacima, vezano uz:
izraze koji se koriste za formuliranje neobveznih podataka i uvjete za njihovo korištenje;
odredbe koje državama članicama koje proizvode dopuštaju utvrđivanje dodatnih pravila vezano uz neobvezne podatke;
izraze koji se odnose na gospodarstvo i uvjete za njihovo korištenje
predstavljanju, vezano uz:
uvjete za upotrebu određenih oblika boca i zatvarača te popis određenih posebnih oblika boca;
uvjete korištenja vrsta boca i čepova specifičnih za pjenušava vina;
odredbe koje državama članicama koje proizvode dopuštaju utvrđivanje dodatnih pravila vezano uz predstavljanje;
odredbe o korištenju jezika.
Članak 123.
Provedbene ovlasti u skladu s postupkom ispitivanja
Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju potrebne mjere u vezi s postupcima i tehničkim kriterijima koji su primjenjivi na ovaj odjeljak, uključujući potrebne mjere za postupke certificiranja, odobravanja i provjera primjenjivih na vina koja nemaju zaštićenu oznaku izvornosti ili zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.
POGLAVLJE II.
Posebne odredbe za pojedine sektore
▼M7 —————
Članak 125.
Sporazumi u sektoru šećera
Kako bi se u obzir uzele posebnosti sektora šećera i razvoj sektora u razdoblju nakon završetka proizvodnih kvota, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. kako bi:
ažurirala uvjete iz Priloga II. dijela II. odjeljka A;
ažurirala uvjete kupnje za šećernu repu iz Priloga X.;
utvrdila dodatna pravila o utvrđivanju bruto težine, tara težine i udjela šećera u šećernoj repi isporučenoj poduzeću te pravila o rezancima šećerne repe.
Članak 126.
Izvješćivanje o cijenama na tržištu šećera
Komisija može donijeti provedbene akte o uspostavi sustava izvješćivanja o cijenama na tržištu šećera, uključujući modalitete za objavljivanje razina cijena za to tržište. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.
Sustav iz prvog podstavka temelji se na podacima koje dostavljaju poduzeća za proizvodnju bijelog šećera ili drugi gospodarski subjekti uključeni u trgovinu šećerom. S tim se podacima postupa kao s povjerljivim podacima.
Komisija osigurava da se određene cijene ili imena pojedinih gospodarskih subjekata ne objavljuju.
▼M7 —————
Članak 145.
Registar vinograda i popis proizvodnog potencijala
Članak 146.
Nadležna nacionalna tijela za sektor vina
Članak 147.
Prateći dokumenti i registar
Kako bi se olakšao prijevoz vinskih proizvoda i njihova provjera od strane država članica, Komisija je sukladno članku 227. ovlaštena donijeti delegirane akte o:
pravilima o pratećem dokumentu i njegovom korištenju;
uvjetima pod kojima se prateći dokument smatra dokumentom koji certificira zaštićenu oznaku izvornosti ili oznaku zemljopisnog podrijetla;
obvezi vođenja i korištenja registra;
tome tko je obvezan voditi registar i izuzećima od te obveze;
poslovima koji će biti uključeni u registar.
Komisija može donijetiprovedbene akte kojima se utvrđuju:
pravila o sastavljanju registara, proizvodima koji se u njemu nalaze, rokovima za unose u registar i zatvaranje registra;
mjere kojima se od država članica traži da odrede maksimalno prihvatljive postotke za gubitke;
opće i prijelazne odredbe za vođenje registara;
pravila kojima se određuje koliko dugo treba čuvati prateće dokumente i registre.
Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.
Članak 147.a
Kašnjenja u plaćanjima za prodaju vina u rinfuzi
Odstupajući od članka 3. stavka 1. Direktive (EU) 2019/633, a na zahtjev sektorske organizacije priznate na temelju članka 157. ove Uredbe koja djeluje u sektoru vina, države članice mogu predvidjeti da se zabrana iz članka 3. stavka 1. prvog podstavka točke (a) Direktive (EU) 2019/633 ne primjenjuje na plaćanja izvršena na temelju ugovorâ o opskrbi između proizvođačâ ili preprodavačâ vina i njihovih izravnih kupaca za prodajne transakcije koje se odnose na vino u rinfuzi pod uvjetom:
da se posebni uvjeti kojima se omogućuje da se plaćanja obavljaju nakon 60 dana uključe u standardne ugovore za prodajne transakcije koje se odnose na vino u rinfuzi koje je prije 30. listopada 2021. država članica učinila obvezujućima na temelju članka 164. ove Uredbe te da država članica to proširenje standardnih ugovora obnavlja od tog datuma bez znatnih promjena uvjeta plaćanja koje bi bile na štetu dobavljačâ vina u rinfuzi; i
da su ugovori o opskrbi između dobavljača vina u rinfuzi i njihovih izravnih kupaca višegodišnji ili da postanu višegodišnji.
Članak 148.
Ugovorni odnosi u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda
Ako država članica odluči da isporuke sirovog mlijeka od proizvođača prema prerađivaču sirovog mlijeka mora biti obuhvaćena pisanim ugovorom između tih strana, ona također odlučuje koju fazu ili koje faze isporuke pokriva takav ugovor ako dotične proizvode isporučuje jedan ili više posrednika.
Za potrebe ovog članka, „otkupljivač” znači poduzeće koje prevozi sirovo mlijeko od poljoprivrednika ili drugog sakupljača do prerađivača sirovog mlijeka ili drugog otkupljivača, pri čemu se u svakoj fazi prenosi vlasništvo sirovog mlijeka.
Ako je prvi kupac mikro, malo ili srednje poduzeće u smislu Preporuke 2003/361/EZ, ugovor i/ili ponuda ugovora nisu obvezni, pri čemu se ne dovodi u pitanje mogućnost da se stranke koriste standardnim ugovorom koji je izradila sektorska organizacija.
Ugovor i/ili ponuda ugovora iz stavaka 1. i 1.a:
sastavljaju se prije isporuke,
sastavljaju se u pisanom obliku, i
posebno uključuju sljedeće elemente:
cijenu isporuke koja se plaća i koja je:
količinu sirovog mlijeka koja se može i/ili mora isporučiti i vrijeme takvih isporuka,
trajanje ugovora koji može biti ili na određeno ili na neodređeno vrijeme uz odredbe o raskidu,
pojedinosti o razdoblju plaćanja i postupcima,
načine otkupljivanja ili isporuke sirovog mlijeka i
pravila koja se primjenjuju u slučaju više sile.
Neovisno o prvom podstavku, primjenjuje se jedno ili više od sljedećega:
ako država članica odluči da je u skladu sa stavkom 1. obvezan pisani ugovor za isporuku sirovog mlijeka, ona može utvrditi:
obvezu stranaka da postignu dogovora o odnosu između određene isporučene količine i cijene koja se plaća za tu isporuku;
minimalno trajanje koje je primjenjivo samo na pisane ugovore između poljoprivrednika i prvog kupca sirovog mlijeka; takvo minimalno trajanje iznosi najmanje šest mjeseci te se njime ne smije narušavati pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta;
ako država članica odluči da prvi kupac sirovog mlijeka mora sastaviti pisanu ponudu ugovora za poljoprivrednika sukladno stavku 1., ona može odrediti da ponuda mora uključivati minimalno trajanje ugovora, utvrđeno nacionalnim zakonom u ovu svrhu; takvo minimalno trajanje iznosi najmanje šest mjeseci i ne narušava pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta.
Drugim podstavkom ne dovodi se u pitanje pravo poljoprivrednika da odbije takvo minimalno trajanje ako to učini pismenim putem. U tom slučaju strane imaju pravo pregovarati o svim elementima ugovora, uključujući elemente iz stavka 2. točke (c).
Članak 149.
Ugovorni odnosi u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda
Pregovori preko organizacije proizvođača mogu se odvijati:
bez obzira na to radi li se o prijenosu vlasništva nad sirovim mlijekom od poljoprivrednika na organizaciju proizvođača;
bez obzira na to je li dogovorena cijena ista što se tiče zajedničke proizvodnje nekih ili svih članova poljoprivrednika;
pod uvjetom da, za određene organizacije proizvođača da su ispunjeni sljedeći uvjeti:
količina sirovog mlijeka uključena u te pregovore ne premašuje 4 % ukupne proizvodnje Unije,
količina sirovog mlijeka obuhvaćena tim pregovorima koja je proizvedena u bilo kojoj državi članici ne premašuje 33 % ukupne nacionalne proizvodnje te države članice, i
količina sirovog mlijeka uključena u te pregovore koja je isporučena u bilo kojoj državi članici ne premašuje 33 % ukupne nacionalne proizvodnje te države članice;
pod uvjetom da uključeni poljoprivrednici nisu članovi drugih organizacija proizvođača koje također pregovaraju o tim ugovorima u njihovo imemeđutim, države članice mogu odstupiti od ovog uvjeta u opravdanim slučajevima kada poljoprivrednici imaju dvije različite proizvodne jedinice smještene na različitim zemljopisnim područjima;
pod uvjetom da sirovo mlijeko nije pokriveno obvezom isporuke proizašlom iz članstva poljoprivrednika u zadruzi sukladno uvjetima određenima statutima zadruge ili pravilima i odlukama utvrđenima u tim statutima ili izvedenima iz njih i
pod uvjetom da organizacija proizvođača obavijesti nadležna tijela države članice ili država članica u kojima djeluje o količini sirovog mlijeka uključenoj u te pregovore.
Za pregovore koji pokrivaju više od jedne države članice, Komisija donosi odluku iz prvog podstavka bez primjene postupka iz članka 229. stavaka 2. ili 3. U drugim slučajevima, tu odluku donosi nacionalno tijelo za zaštitu tržišnog natjecanja države članice na koju se pregovori odnose.
Odluke iz ovog podstavka ne primjenjuju se prije datuma njihovih objava uključenim poduzećima.
Za potrebe ovog članka:
„nacionalno tijelo za zaštitu tržišnog natjecanja” znači tijelo iz članka 5. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1/2003 ( 21 );
„MSP” znači mikro, malo ili srednje poduzeće u smislu Preporuke 2003/361/EZ.
▼M7 —————
Članak 151.
Obvezne prijave u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda
Prvi otkupljivači sirovog mlijeka prijavljuju nadležnom nacionalnom tijelu količinu sirovog mlijeka koja im se dostavlja svakog mjeseca i prosječnu cijenu koju su platili. Potrebno je naznačiti radi li se o mlijeku iz ekološkog ili neekološkog uzgoja.
Za potrebe ovog članka i članka 148., „prvi kupac” znači poduzeće ili skupinu koja kupuje mlijeko od proizvođača:
u svrhu sakupljanja, pakiranja, skladištenja, hlađenja ili prerade, uključujući i na temelju ugovora;
u svrhu prodaje jednom ili većem broju poduzeća koja se bave obradom ili preradom mlijeka ili drugih mliječnih proizvoda.
Države članice obavješćuju Komisiju o količinama sirovog mlijeka i prosječnim cijenama iz prvog stavka.
Komisija može donijeti provedbene akte o utvrđivanju pravila o sadržaju, obliku i vremenu tih prijava i mjera vezanih uz obavijesti koje izdaju države članice sukladno ovom članku. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.
POGLAVLJE III.
Organizacije i udruženja proizvođača te sektorske organizacije, organizacije
Članak 152.
Organizacije proizvođača
Države članice mogu, na zahtjev, priznati organizacije proizvođača koje:
su osnovali proizvođači iz bilo kojeg sektora iz članka 1. stavka 2., te ih kontroliraju u skladu s člankom 153. stavkom 2. točkom (c);
su osnovane na inicijativu proizvođačâ i koje obavljaju najmanje jednu od sljedećih aktivnosti:
zajedničku preradu;
zajedničku distribuciju, uključujući putem zajedničkih prodajnih platformi ili zajedničkog prijevoza;
zajedničko pakiranje, označivanje ili promidžbu;
zajedničku organizaciju kontrole kvalitete;
zajedničku korištenje opreme ili skladišnih prostora;
zajedničko upravljanje otpadom izravno vezanim uz proizvodnju;
zajedničku nabavu ulaznih sredstava;
sve ostale zajedničke aktivnosti povezane s uslugama kojima se nastoji ostvariti jedan od ciljeva navedenih u točki (c) ovoga stavka;
djeluju na postizanju posebnog cilja koji može uključivati barem jedan od sljedećih ciljeva:
osiguravanje da se proizvodnja planira i prilagođava potražnji, osobito što se tiče kvalitete i kvantitete;
koncentriranje ponude i plasiranje na tržište proizvoda vlastitih članova, uključujući one putem izravnog marketinga;
optimiziranje troškova proizvodnje i povrata ulaganja u skladu s okolišnim standardima i standardima dobrobiti životinja i stabiliziranje proizvođačkih cijena.
provođenje istraživanja i razvoj inicijativa o održivim proizvodnim metodama, inovativnim praksama, gospodarskoj konkurentnosti i kretanjima na tržištu;
promicanje i pružanje tehničke pomoći za korištenje okolišno prihvatljivih uzgojnih praksi i proizvodnih tehnika te praksi i tehnika koje poštuju dobrobit životinja;
promicanje i pružanje tehničke pomoći za korištenje proizvodnih standarda, poboljšanje kvalitete proizvoda i razvoj proizvoda sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla ili obuhvaćenih nacionalnom oznakom kvalitete.
vrednovanje nusproizvoda, preostalih tokova i osobito otpada i upravljanje njima posebno kako bi se zaštitila kvaliteta vode, tla i okoliša i sačuvala, potaknula bioraznolikost te potaknula kružnost;
doprinos održivom korištenju prirodnih resursa i ublažavanju klimatskih promjena;
razvoj inicijativa u području promidžbe i stavljanja na tržište;
upravljanje uzajamnim fondovima;
pružanje nužne tehničke pomoći za korištenje terminskih tržišta i sustava osiguranja.
Aktivnosti iz prvog podstavka mogu se provoditi:
pod uvjetom da se jedna ili više aktivnosti iz stavka 1. točke (b) podtočaka od i. do vii. stvarno obavljaju, čime se doprinosi ostvarenju ciljeva utvrđenih u članku 39. UFEU-a;
pod uvjetom da organizacija proizvođača koncentrira ponudu i stavlja proizvode svojih članova na tržište, neovisno o tome jesu li proizvođači prenijeli vlasništvo nad poljoprivrednim proizvodima na organizaciju proizvođača;
neovisno o tome je li dogovorena cijena jednaka za ukupnu proizvodnju pojedinih ili svih članova;
pod uvjetom da dotični proizvođači nisu članovi drugih organizacija proizvođača u pogledu proizvoda obuhvaćenih aktivnostima iz prvog podstavka;
pod uvjetom da poljoprivredni proizvod nije obuhvaćen obvezom isporuke koja proizlazi iz članstva poljoprivrednika u zadruzi, koja sama nije član dotičnih organizacija proizvođača, u skladu s uvjetima utvrđenima u statutu zadruge ili u pravilima i odlukama predviđenima u tom statutu ili u pravilima i odlukama koji iz tog statua proizlaze.;
Međutim, države članice mogu odstupiti od uvjeta utvrđenog u drugom podstavku točki (d) u propisno opravdanim slučajevima kada članovi proizvođači imaju dvije različite proizvodne jedinice smještene na različitim zemljopisnim područjima.
U slučaju pregovora kojima je obuhvaćeno više država članica, Komisija donosi odluku iz prvog podstavka ovog stavka ne primjenjujući pritom postupak iz članka 229. stavka 2. ili stavka 3.
Pri postupanju na temelju prvog podstavka ovog stavka nacionalno tijelo za zaštitu tržišnog natjecanja u pisanom obliku obavješćuje Komisiju prije ili bez odgode nakon pokretanja prve službene mjere istrage te je bez odgode obavješćuje o donesenim odlukama nakon njihova donošenja.
Odluke iz ovog podstavka ne primjenjuju se prije datuma na koji su o njima obaviještena dotična poduzeća.
▼M5 —————
Članak 153.
Statut organizacija proizvođača
Statut organizacija proizvođača od svojih članova zahtijeva posebice sljedeće:
da primjenjuju pravila koja je organizacija proizvođača donijela u vezi s izvješćivanjem o proizvodnji, proizvodnjom, stavljanjem na tržište i zaštitom okoliša;
da budu članovi samo jedne organizacije proizvođača za pojedini proizvod gospodarstva, međutim, države članice mogu odstupiti od ovog uvjeta u opravdanim slučajevima kada poljoprivrednici imaju dvije različite proizvodne jedinice smještene na različitim zemljopisnim područjima;
da pružaju informacije koje organizacija proizvođača traži za potrebe statistike.
Statut organizacije proizvođača također predviđa sljedeće:
postupke za utvrđivanje, donošenje i izmjenu pravila iz stavka 1. točke (a);
obvezu članova na financijske doprinose nužne za financiranje organizacije proizvođača;
pravila koja članovima proizvođačima omogućuju da na demokratičan način nadziru svoju organizaciju i njezine odluke te njezinu računovodstvenu dokumentaciju i proračune;
kazne za kršenje statutarnih obveza, pogotovo za neplaćanje financijskih doprinosa ili za kršenje pravila koja je utvrdila organizacija proizvođača;
pravila o primanju novih članova, a posebno minimalno trajanje članstva koje ne može biti kraće od godine dana;
računovodstvena i proračunska pravila nužna za djelovanje organizacije.
Članak 154.
Priznavanje organizacija proizvođača
Kako bi ju priznala država članica,, organizacija proizvođača koja podnosi zahtjev za takvo priznanje pravna je osoba ili jasno definiran dio pravne osobe koji:
ispunjava uvjete iz članka 152. stavka 1. točaka (a), (b) i (c);
na području na kojem djeluje ima minimalan broj članova i/ili pokriva minimalan obujam ili vrijednost utržive proizvodnje, što treba odrediti dotična država članica; takvim odredbama ne sprečava se priznavanje organizacija proizvođača koje su posvećene proizvodnji manjih razmjera;
pruža dostatne dokaze da može pravilno obavljati svoje aktivnosti, kako u određenom razdoblju, tako i u pogledu učinkovitosti, pružanja ljudske, materijalne i tehničke podrške svojim članovima te, prema potrebi, koncentracije ponude;
ima statut u skladu s ovim stavkom točkama (a), (b) i (c).
Države članice dužne su:
odlučiti hoće li priznati organizaciju proizvođača u roku od četiri mjeseca od podnošenja zahtjeva popraćenog svim relevantnim pratećim dokazima; ovaj zahtjev podnosi se državi članici u kojoj se nalazi sjedište organizacije;
u vremenskim razmacima koje one utvrđuju izvršiti provjere kako bi se utvrdilo jesu li priznate organizacije proizvođača u skladu s ovim poglavljem;
u slučaju da nisu zadovoljeni svi uvjeti ili u slučaju nepravilnosti u primjeni mjera iz ovog poglavlja, nametnuti tim organizacijama i udruženjima primjenjive sankcije koje su utvrdile i, ako je potrebno, odlučiti bi li trebalo povući priznanje;
obavijestiti Komisiju do 31. ožujka svake godine o svakoj odluci o dodjeli, odbijanju ili povlačenju priznanja koje su donijele tijekom prethodne kalendarske godine.
Članak 155.
Eksternalizacija
Države članice mogu dopustiti priznatoj organizaciji proizvođača ili priznatom udruženju organizacija proizvođača u sektorima koje određuje Komisija u skladu s člankom 173. stavkom 1. točkom (f) da bilo koju od svojih djelatnosti osim proizvodnje povjere vanjskim izvršiteljima, uključujući podružnice, pod uvjetom da organizacija proizvođača ili udruženje organizacija proizvođača zadržava odgovornost za provođenje te eksternalizirane djelatnosti i za opću kontrolu upravljanja i nadzor poslovnog dogovora za provođenje djelatnosti.
Članak 156.
Udruženja organizacija proizvođača
Podložno pravilima koja su donesena u skladu s člankom 173., udruženja organizacija proizvođača mogu obavljati sve aktivnosti ili funkcije organizacija proizvođača.
Članak 157.
Sektorske organizacije
Države članice mogu na zahtjev priznati sektorske organizacije na nacionalnoj i regionalnoj razini, kao i na razini gospodarskih područja iz članka 164. stavka 2 u posebnom sektoru navedenom u članku 1. stavku 2. koji:
su sastavljene od predstavnika gospodarskih djelatnosti povezanih s proizvodnjom i s najmanje jednim od sljedećih dijelova opskrbnog lanca: preradom ili trgovinom, uključujući distribuciju, proizvoda iz jednog ili više sektora;
su osnovane na inicijativu svih ili nekih organizacija ili udruženja koja ih sačinjavaju;
uzimajući u obzir interese svojih članova i potrošača, djeluju na postizanju posebnog cilja koji posebice može uključivati jedan ili više od sljedećih ciljeva:
poboljšanje poznavanja i transparentnosti proizvodnje i tržišta, uključujući objavljivanjem sažetih statističkih podataka o troškovima proizvodnje, cijenama, uključujući, prema potrebi, indekse cijena, opseg i trajanje prethodno sklopljenih ugovora, te pružanjem analiza potencijalnih budućih kretanja na tržištu na regionalnoj, nacionalnoj ili međunarodnoj razini;
predviđanje proizvodnog potencijala i bilježenje javnih tržišnih cijena;
pomoć u boljem usklađivanju načina plasiranja proizvoda na tržište, pogotovo kroz istraživačke studije i tržišna istraživanja;
istraživanje potencijalnih izvoznih tržišta;
ne dovodeći u pitanječlanke 148. i 168., sastavljanje standardnih obrazaca ugovora, sukladnih pravilima Unije, za prodaju poljoprivrednih proizvoda kupcima i/ili za nabavu prerađenih proizvoda distributerima i trgovcima u maloprodaji, uzimajući u obzir potrebu da se postignu pošteni uvjeti konkurentnosti i da se izbjegne narušavanje tržišta;
bolje iskorištavanje potencijala proizvoda, uključujući na razini tržišnog plasmana, i razvijanje inicijativa za jačanje gospodarske konkurentnosti i inovacije;
pružanje informacija i provođenje istraživanja potrebnih radi inovacija, racionalizacije, poboljšanja i prilagođavanja proizvodnje te, prema potrebi, prerade i stavljanja na tržište, u smjeru proizvoda koji bolje odgovaraju zahtjevima tržišta i očekivanjima i ukusima potrošača, pogotovo s obzirom na kvalitetu proizvoda, uključujući posebna obilježja proizvoda sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla, te zaštitu okoliša, klime te zdravlja i dobrobiti životinja;
traženje načina za ograničavanje korištenja sredstava za zaštitu zdravlja životinja ili za zaštitu biljaka, bolje upravljanje drugim ulaznim sredstvima, osiguravanje kvalitete proizvoda i očuvanja tla i voda, promicanje sigurnosti hrane, posebice putem sljedivosti proizvoda, te poboljšanje zdravlja i dobrobiti životinja;
razvoj metoda i instrumenata za poboljšanje kvalitete proizvoda u svim fazama proizvodnje i, ako je primjereno, prerade i stavljanja na tržište;
poduzimanje svih mogućih aktivnosti za održavanje, zaštitu i promicanje organskog uzgoja i oznaka izvornosti, kvalitete i zemljopisnog podrijetla;
promoviranje i istraživanje integrirane, održive proizvodnje ili drugih okolišno prihvatljivih proizvodnih metoda;
poticanje zdrave i odgovorne potrošnje proizvoda na unutarnjem tržištu i/iliinformiranje o štetnosti koja je povezana s opasnim načinima potrošnje;
promicanje potrošnje proizvoda na unutarnjem tržištu i vanjskim tržištima i/ili pružanje informacija o tim proizvodima;
doprinos upravljanju nusproizvodima i razvoju inicijativa za njihovo vrednovanje te smanjenju otpada i upravljanju otpadom;
utvrđivanje standardnih klauzula o podjeli vrijednosti u smislu članka 172.a, uključujući tržišne bonuse i gubitke, kojima se određuje na koji način među njima treba raspodijeliti eventualni razvoj relevantnih tržišnih cijena dotičnih proizvoda ili drugih tržišta robe;
promicanje i provedba mjera za sprečavanje i kontrolu rizika za zdravlje životinja, zaštitu bilja i okolišnih rizika i upravljanje tim rizicima, među ostalim osnivanjem uzajamnih fondova i upravljanjem njima ili doprinošenjem takvim fondovima radi isplate financijske naknade poljoprivrednicima za troškove i ekonomske gubitke koji proizlaze iz promicanja i provedbe takvih mjera;
▼M7 —————
Članak 158.
Priznavanje sektorskih organizacija
Države članice mogu priznati sektorske organizacije koje podnose zahtjev za takvo priznanje, pod uvjetom da:
ispunjavaju uvjete iz članka 157.;
obavljaju svoje aktivnosti u jednoj ili više regija na dotičnom području;
obavljaju značajan udio gospodarskih aktivnosti iz članka 157. stavka 1. točke (a);
nastoje postići uravnoteženu zastupljenost organizacija u fazama lanca opskrbe kako je navedeno u članku 157. stavku 1. točki (a), a koje čine sektorsku organizaciju;
uz iznimku slučajeva utvrđenih u članku 162., ne uključuju se u proizvodnju, preradu ili trgovinu.
Ako države članice priznaju sektorsku organizaciju u skladu sa stavkom 1. ili 2., one su dužne:
odlučiti hoće li dodijeliti priznanje u roku od četiri mjeseca od podnošenja zahtjeva uza sve relevantne prateće dokumente; ovaj zahtjev podnosi se državi članici u kojoj se nalazi sjedište organizacije;
izvršiti, u vremenskim razmacima koje one utvrđuju, provjere kako bi se utvrdilo zadovoljavaju li priznate sektorske organizacije uvjete priznavanja;
u slučaju da svi uvjeti nisu zadovoljeni ili u slučaju nepravilnosti u provedbi mjera iz ove Uredbe, nametnuti tim organizacijama primjenjive sakcije koje su utvrdile i, ako je potrebno, odlučiti bi li trebalo povući priznavanje;
povući priznanje ako više nisu ispunjeni zahtjevi i uvjeti za priznavanje utvrđeni u ovom članku;
do 31. ožujka svake godine obavijestiti Komisiju o svakoj odluci o dodjeli, odbijanju ili povlačenju priznanja koje su donijele tijekom prethodne kalendarske godine.
Članak 159.
Obvezno priznavanje
Odstupajući od članaka od 152. do 158.a, države članice, na zahtjev, priznaju:
organizacije proizvođača u:
sektoru voća i povrća za jedan ili više proizvoda tog sektora i/ili takve proizvode namijenjene isključivo za preradu,
sektoru maslinovog ulja i stolnih maslina,
sektoru dudovog svilca,
sektoru hmelja;
sektorske organizacije u sektoru maslinovog ulja i stolnih maslina te u sektoru duhana.
Članak 160.
Organizacije proizvođača u sektoru voća i povrća
U sektoru voća i povrća organizacije proizvođača djeluju na postizanju barem jednog od ciljeva utvrđenih u članku 152. stavku 1. točki (c) podtočkama i., ii. i iii.
Statut organizacije proizvođača u sektoru voća i povrća zahtijeva od svojih članova da čitavu svoju dotičnu proizvodnju stavljaju na tržište putem organizacije proizvađača.
Smatra se da organizacije proizvođača i udruženja organizacija proizvođača u sektoru voća i povrća u ekonomskim pitanjima djeluju u ime svojih članova u okviru svojih nadležnosti.
Članak 161.
Priznavanje organizacija proizvođača u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda
Države članice priznaju na zahtjev sve pravne subjekte ili jasno definirane dijelove takvih subjekata kao organizacije proizvođača u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda, pod uvjetom da:
ih čine proizvođači u sektora mlijeka i mliječnih proizvoda te da su uspostavljeni na njihovu inicijativu i rade na postizanju posebnog cilja koji može uključivati jedan ili više od sljedećih ciljeva:
osiguravanje da se proizvodnja planira i prilagođava potražnji, osobito u pogledu kvalitete i kvantitete;
koncentriranje ponude i plasiranje na tržište proizvoda vlastitih članova;
optimiziranje troškova proizvodnje i stabiliziranje proizvođačkih cijena;
na području na kojem djeluju imaju minimalan broj članova i/ili pokrivaju minimalan obujam utržive proizvodnje, što određuju dotične države članice;
postoje dostatni dokazi da mogu pravilno obavljati svoje aktivnosti, kako u određenom periodu, tako i u pogledu učinkovitosti i količine ponude;
imaju statute koji su u skladu s ovim stavkom točkama (a), (b) i (c).
Države članice dužne su:
odlučiti hoće li priznati organizaciju proizvođača u roku od četiri mjeseca od podnošenja zahtjeva popraćenog svim relevantnim pratećim dokazima. Taj zahtjev podnosi se državi članici u kojoj organizacija ima sjedište;
u vremenskim razmacima koje one utvrđuju, provesti provjere kojima se utvrđuje zadovoljavaju li priznate organizacije proizvođača i udruženja organizacija proizvođača odredbe ovog poglavlja;
u slučaju da svi uvjeti nisu zadovoljeni ili u slučaju nepravilnosti u provedbi mjera iz ovog poglavlja, nametnuti tim organizacijama i udruženjima primjenjive sancije koje su utvrdile i, ako je potrebno, odlučiti hoće bi li trebalo povući priznavanje;
obavijestiti Komisiju svake godine do 31. ožujka o svakoj odluci o priznavanju, odbijanju ili povlačenju priznavanja koje su donijele tijekom prethodne kalendarske godine.
Članak 162.
Sektorske organizacije u sektorima maslinovog ulja, stolnih maslina i duhana
Za sektorske organizacije u sektorima maslinovog ulja, stolnih maslina i duhana, posebni cilj iz članka 157. stavka 1. točke (c) može uključiti i barem jedan od sljedećih ciljeva:
koncentraciju i usklađivanje ponude te stavljanje na tržište proizvoda svojih članova;
zajedničko prilagođavanje proizvodnje i prerade zahtjevima tržišta i poboljšanje proizvoda;
promicanje racionalizacije i unapređenja proizvodnje i prerade.
Članak 163.
Priznavanje sektorskih organizacija u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda
Države članice mogu priznati sektorske organizacije u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda pod uvjetom da te organizacije:
ispunjavaju uvjete iz članka 157.;
obavljaju svoje aktivnosti u jednoj ili više regija na dotičnom području;
obavljaju značajan udio gospodarskih aktivnosti iz članka 157. stavka 1. točke (a);
ne uključuju se u proizvodnju, preradu ili trgovinu proizvodima u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda.
Ako države članice koriste mogućnost priznavanja neke sektorske organizacije sukladno stavku 1. ili 2., one su dužne:
odlučiti hoće li priznati sektorsku organizaciju u roku od četiri mjeseca od podnošenja zahtjeva, popraćenog svim relevantnim pratećim dokazima. Taj zahtjev se podnosi državi članici u kojoj organizacija ima sjedište;
izvršiti, u vremenskim razmacima koje one utvrđuju, provjere kako bi se utvrdilo zadovoljavaju li priznate sektorske organizacije uvjete priznavanja;
u slučaju da svi uvjeti nisu zadovoljeni ili u slučaju nepravilnosti u provedbi mjera iz ove Uredbe, nametnuti tim organizacijama primjenjive sankcije koje su utvrdile i, ako je potrebno, odlučiti bi li trebalo povući priznavanje;
povući priznanje ako više nisu ispunjeni zahtjevi i uvjeti za priznavanje utvrđeni u ovom članku;
obavijestiti Komisiju svake godine do 31. ožujka, o svakoj odluci o priznavanju, odbijanju ili povlačenju priznavanja koje su donijele tijekom prethodne kalendarske godine.
Članak 164.
Proširenje pravila
Organizacija ili udruženje smatra se reprezentativnim ako, u gospodarskom području ili dotičnom području države članice:
kao udio u opsegu proizvodnje ili trgovine ili prerade dotičnog proizvoda ili dotičnih proizvoda, ima:
za organizacije proizvođača u sektoru voća i povrća, barem 60 % ili
u drugim slučajevima, barem dvije trećine i
u slučaju organizacija proizvođača, okuplja više od 50 % dotičnih proizvođača.
Međutim, ako, u slučaju sektorskih organizacija, određivanje udjela u opsegu proizvodnje, trgovine ili prerade dotičnog proizvoda ili više njih uzrokuje praktične poteškoće, država članica može utvrditi nacionalna pravila za određivanje razine reprezentativnosti iz prvog podstavka točke (a) podtočke ii.
Ako zahtjev za proširenje pravila na druge gospodarske subjekte obuhvaća više od jednog gospodarskog područja, organizacija ili udruženje moraju pokazati minimalnu razinu reprezentativnosti kako je definirana u prvom podstavku za svaku granu koju okuplja u svakom dotičnom gospodarskom području.
Pravila za koje se može tražiti proširenje iz stavka 1. na druge gospodarske subjekte imaju jedan od sljedećih ciljeva:
izvješćivanje o proizvodnji i tržištu;
stroža pravila proizvodnje od nacionalnih ili Unijinih;
izradu standardnih ugovora koji su usklađeni s pravilima Unije;
stavljanje na tržište;
zaštitu okoliša;
mjere za promicanje i iskorištavanje potencijala proizvoda;
mjere za zaštitu organskog uzgoja kao i za oznake izvornosti, kvalitete i zemljopisnog podrijetla;
istraživanja s ciljem dodavanja vrijednosti proizvodima, posebno kroz nove oblike njihovog korištenja koji ne ugrožavaju javno zdravlje;
studije za poboljšanje kvalitete proizvoda;
istraživanje, osobito metoda uzgoja koje omogućavaju smanjeno korištenje sredstava za zaštitu bilja ili zdravlja životinja i osiguravaju očuvanje tla i očuvanje ili poboljšanje okoliša;
utvrđivanje minimalnih zahtjeva kvalitete i utvrđivanje minimalnih standarda za pakiranje i predstavljanje;
upotrebu certificiranog sjemena osim ako se upotrebljava za ekološku proizvodnju u smislu Uredbe (EU) 2018/848 i praćenje kvalitete proizvoda;
sprečavanje fitosanitarnih rizika, rizika za zdravlje životinja, sigurnost hrane i okoliš te upravljanje njima;
upravljanje nusproizvodima i njihovo vrednovanje;
Ta pravila ne smiju prouzročiti nikakvu štetu drugim gospodarskim subjektima, niti onemogućiti ulazak novih gospodarskih subjekata na tržište, u dotičnoj državi članici ili u Uniji te ne smiju imati nijedan od učinaka navedenih u članku 210. stavku 4. niti na drugi način biti neusklađena s pravom Unije ili nacionalnim propisima koji su na snazi.
Članak 165.
Financijski doprinosi nečlanova
Ako se pravila priznate organizacije proizvođača, priznatog udruženja organizacija proizvođača ili priznate sektorske organizacije prošire u skladu s člankom 164., a aktivnosti koje su obuhvaćene tim pravilima od općeg su gospodarskog interesa gospodarskih subjekata čije su djelatnosti povezane s dotičnim proizvodima, država članica koja je priznala organizaciju može, nakon savjetovanja s relevantnim dionicima, odlučiti da pojedini gospodarski subjekti ili skupine koji nisu članovi te organizacije, ali koji imaju koristi od tih aktivnosti, plaćaju toj organizaciji pun ili djelomičan iznos financijskih doprinosa koje plaćaju njezini članovi, u mjeri u kojoj su ti doprinosi namijenjeni pokrivanju troškova koji nastaju kao izravna posljedica obavljanja jedne ili više predmetnih aktivnosti. Sve organizacije koje primaju takav doprinos od nečlanova na temelju ovog članka, na zahtjev člana ili nečlana koji financijski doprinosi djelatnostima organizacije, stavljaju na raspolaganje one dijelove svojeg godišnjeg proračuna koji se odnose na obavljanje djelatnosti navedenih u članku 164. stavku 4.
Članak 166.
Mjere za lakšu prilagodbu ponude zahtjevima tržišta
Kako bi se potaknule aktivnosti organizacija navedenih u člancima od 152. do 163.e koje su usmjerene na poboljšanje prilagodbe ponude zahtjevima tržišta, s iznimkom aktivnosti koje su usmjerene na povlačenje s tržišta, Komisija je sukladno članku 227. ovlaštena donijeti delegirane akte u vezi s mjerama u sektorima navedenima u članku 1. stavku 2.,:
kojima se poboljšava kvaliteta;
kojima se potiče bolja organizacija proizvodnje, prerade i stavljanja na tržište;
kojima se olakšava bilježenje kretanja tržišnih cijena;
kojima se omogućuje uspostava kratkoročnih i dugoročnih prognoza na temelju korištenih sredstava proizvodnje.
Članak 166.a
Uređivanje opskrbe poljoprivrednim proizvodima sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla
Pravila iz stavka 1. ovog članka podliježu postojanju prethodnog sporazuma koji se treba sklopiti između najmanje dvije trećine proizvođača proizvoda iz stavka 1. ovog članka ili njihovih zastupnika, što čini najmanje dvije trećine proizvodnje tog proizvoda u zemljopisnom području iz članka 7. stavka 1. točke (c) Uredbe (EU) br. 1151/2012 ili članka 93. stavka 1. točke (a) podtočke iii. i točke (b) podtočke iv. ove Uredbe za vino. Ako proizvodnja proizvoda iz stavka 1. ovog članka uključuje preradu, a specifikacija proizvoda iz članka 7. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1151/2012 ili članka 94. stavka 2. ove Uredbe ograničava nabavu sirovine na određeno zemljopisno područje, države članice u svrhu pravila koja treba utvrditi u skladu sa stavkom 1. ovog članka zahtijevaju:
da se provede savjetovanje s proizvođačima sirovine u određenom zemljopisnom području prije sklapanja sporazuma iz ovog stavka; ili
da najmanje dvije trećine proizvođača sirovine ili njihovih zastupnika, koji predstavljaju najmanje dvije trećine proizvodnje sirovine koja se upotrebljava za preradu na određenom zemljopisnom području ujedno budu stranke sporazuma iz ovog stavka.
Za potrebe prvog podstavka 1. ovog stavka u pogledu sira koji ima koristi od zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla, zemljopisno područje podrijetla sirovog mlijeka, kako je navedeno na specifikaciji proizvoda za taj sir, mora biti istovjetno zemljopisnom području iz članka 7. stavka 1. točke (c) Uredbe (EZ) br. 1151/2012 u vezi s tim sirom.
Pravila iz stavka 1.:
obuhvaćaju samo uređivanje opskrbe dotičnim proizvodom i, prema potrebi, sirovine, a cilj im je prilagođavanje opskrbe tim proizvodom potražnji;
imaju učinak samo na dotični proizvod i, prema potrebi, na dotičnu sirovinu;
mogu biti obvezujuća najviše tri godine, ali se mogu obnoviti nakon tog razdoblja slijedom novog zahtjeva, kako je navedeno u stavku 1.;
ne nanose štetu trgovi drugim proizvodima osim onima na koje se odnose ta pravila;
ne odnose se na transakcije nakon prvog stavljanja dotičnog proizvoda na tržište;
ne dopuštaju dogovor o cijenama, uključujući slučajeve kada su cijene postavljene kao smjernice ili preporuke;
ne uzrokuju nedostupnost prevelikog udjela dotičnog proizvoda koji bi inače bio dostupan;
ne uzrokuju diskriminaciju, ne predstavljaju prepreku za nove proizvode na tržištu niti pogađaju male proizvođače;
doprinose održavanju kvalitete dotičnog proizvoda ili razvoju dotičnog proizvoda;
ne dovode u pitanje članak 149. i članak 152. stavak 1.a.
Članak 167.
Tržišna pravila za poboljšanje i stabiliziranje funkcioniranja zajedničkog tržišta vinima
Ta pravila moraju biti u skladu su s ciljem koji se želi postići te ne smiju:
odnositi se na transakcije nakon prvog stavljanja na tržište dotičnog proizvoda;
dopustiti dogovor o cijenama, uključujući slučajeve kada su cijene postavljene kao smjernice ili preporuke;
onemogućiti preveliki udio uroda koji bi inače bio dostupan;
omogućiti odbijanje nacionalnih ili Unijinih certifikata koji su potrebni za slobodni promet i stavljanje na tržišta vina ako je to stavljanje na tržište u skladu s ovim pravilima.
Članak 167.a
Pravila o stavljanju na tržište kojima se poboljšava i stabilizira funkcioniranje zajedničkog tržišta maslinovim uljima
Kako bi se poboljšalo i stabiliziralo funkcioniranje zajedničkog tržišta maslinovim uljima, što uključuje masline iz kojih se proizvode ta ulja, države članice proizvođači mogu utvrditi pravila o stavljanju na tržište kojima se uređuje ponuda.
Takva pravila moraju biti razmjerna cilju koji se nastoji ostvariti te ne smiju:
odnositi se na transakcije nakon prvog stavljanja dotičnog proizvoda na tržište;
dopuštati dogovor o cijenama, uključujući slučajeve kada su cijene postavljene kao smjernice ili preporuke;
učiniti nedostupnim prekomjerni udio proizvodnje u tržišnoj godini koji bi inače bio dostupan.
Članak 168.
Ugovorni odnosi
Ne dovodeći u pitanje članak 148. u vezi sa sektorom mlijeka i mliječnih proizvoda i članak 125. u vezi sa sektorom šećera, ako država članica odluči u pogledu poljoprivrednih proizvoda iz sektora navedenih u članku 1. stavku 2., osim sektora mlijeka i mliječnih proizvoda i sektora šećera, bilo što od sljedećeg:
da svaka isporuka tih proizvoda na njezinom državnom području od strane proizvođača prema prerađivaču ili distributeru mora biti obuhvaćena pisanim ugovorom između stranaka; i/ili
da prvi kupci moraju sastaviti pisanu ponudu ugovora za dostavu tih poljoprivrednih proizvoda na njezinom državnom području od strane proizvođača,
takav ugovor ili takva ponuda ugovora moraju ispunjavati uvjete utvrđene u ovom članku stavcima 4. i 64.
Ako je prvi kupac mikro, malo ili srednje poduzeće u smislu Preporuke 2003/361/EZ, ugovor i/ili ponuda ugovora nisu obvezni, pri čemu se ne dovodi u pitanje mogućnost da se stranke koriste standardnim ugovorom koji je izradila sektorska organizacija.
Države članice osiguravaju da odredbe koje donosena temelju ovog članka ne narušavaju pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta.
Svi ugovori ili ponude ugovora iz stavaka 1. i 1.a su:
sastavljeni prije isporuke;
u pisanom obliku; i
posebno uključuju sljedeće elemente:
cijenu isporuke koja je:
količinu i kvalitetu dotičnih proizvoda koji se mogu ili moraju isporučiti, kao i vrijeme tih isporuka,
trajanje ugovora koji može biti ili na određeno vrijeme ili na neodređeno vrijeme uz odredbe o raskidu,
pojedinosti o razdoblju plaćanja i postupcima,
načine otkupljivanja ili isporuke poljoprivrednih proizvoda, i
pravila koja se primjenjuju u slučaju više sile.
Neovisno o prvom podstavku, primjenjuje se jedno ili oboje od sljedećega:
ako država članica odluči da su pisani ugovori za isporuku poljoprivrednih proizvoda obvezni sukladno stavku 1., može utvrditi minimalno trajanje primjenjivo jedino na pisane ugovore između proizvođača i prvog kupca poljoprivrednih proizvoda. Takvo minimalno trajanje iznosi najmanje šest mjeseci i ne narušava pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta;
ako država članica odluči da prvi kupac poljoprivrednih proizvoda mora sastaviti pisanu ponudu ugovora za proizvađača sukladno stavku 1., može odrediti da ponuda mora uključivati minimalno trajanje ugovora, utvrđeno nacionalnim zakonom u tu svrhu. Takvo minimalno trajanje iznosi najmanje šest mjeseci i ne narušava pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta;
Drugi podstavak ne dovodi u pitanje pravo proizvođača da odbije takvo minimalno trajanje ako to učini pismenim putem. U tom slučaju, strane imaju pravo pregovarati o svim elementima ugovora, uključujući elemente iz stavka 4. točke (c).
Države članice obavješćuju Komisiju o načinu primjene mjera uvedenih u okviru ovog članka.
Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.
▼M5 —————
▼M7 —————
Članak 172.a
Podjela vrijednosti
Ne dovodeći u pitanje bilo koju posebnu klauzulu o podjeli vrijednosti u sektoru šećera, poljoprivrednici, uključujući udruženja poljoprivrednika, mogu se s gospodarskim subjektima iz kasnijih faza dogovoriti o klauzulama o podjeli vrijednosti, uključujući tržišne bonuse i gubitke, kojima se određuje na koji način treba među njima treba raspodijeliti eventualni razvoj relevantnih tržišnih cijena dotičnih proizvoda ili drugih tržišta roba.
Članak 172.b
Smjernice sektorskih organizacija u pogledu prodaje grožđa za proizvodnju vina sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla
Odstupajući od članka 101. stavka 1. UFEU-a, sektorske organizacije priznate na temelju članka 157. ove Uredbe koje djeluju u sektoru vina mogu pružiti neobvezujuće pokazatelje o smjernicama za cijene koji se odnose na prodaju grožđa za proizvodnju vina sa zaštićenom oznakom izvornosti/zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla pod uvjetom da se takvim smjernicama ne uklanja tržišno natjecanje u pogledu znatnog dijela dotičnih proizvoda.
Članak 173.
Delegirane ovlasti
Kako bi se osiguralo da su jasno definirani ciljevi i nadležnosti organizacija proizvođača, udruženja organizacija proizvođača i sektorskih organizacija, s ciljem poboljšanja učinkovitosti tih organizacija i udruženja, bez rezultiranja s nepotrebnim administrativnim opterećenjem te bez dovođenja u pitanje slobode udruživanja, posebno u slučaju nečlanova takvih organizacija, Komisija je sukladno članku 227. ovlaštena donijeti delegirane akte što se tiče organizacija proizvođača, udruženja organizacija proizvođača i sektorskih organizacija za jedan ili više sektora iz članka 1. stavka 2. ili specifične proizvode iz tih sektora, u odnosu na sljedeće:
posebne ciljeve koje takve organizacije i udruženja smiju ili ne smiju postizati i koji se prema potrebi dodaju onima iz članaka od 152. do 163.,
pravila takvih organizacija i udruženja, statute organizacija koje nisu organizacije proizvođača, posebne uvjete koji se primjenjuju na statute organizacija proizvođača u određenim sektorima, uključujući odstupanja od obveze stavljanja na tržište čitave proizvodnje putem organizacije proizvođača iz članka 160. stavka 2., strukturu, trajanje članstva, veličinu, odgovornost i djelatnosti takvih organizacija i udruženja, učinke koji proizlaze iz priznavanja, povlačenje priznavanja i spajanja poduzeća;
uvjete za priznavanje, povlačenje i suspenziju priznanja, učinke koji proizlaze iz priznavanja, povlačenja i suspenzije priznanja, kao i zahtjeve takvim organizacijama i udruženjima da poduzmu popravne mjere u slučaju nepoštovanja kriterija priznanja;
transnacionalne organizacije i udruženja, uključujući pravila iz ovog stavka točaka (a), (b) i (c);
pravila vezana uz utvrđivanje i uvjete upravne pomoći koju pružaju relevantna nadležna tijela u slučaju transnacionalne suradnje;
sektore na koje se primjenjuje članak 155., uvjete ◄ za eksternalizaciju aktivnosti, prirodu aktivnosti koje se mogu povjeriti vanjskim izvršiteljima i pružanje tehničkih usluga putem organizacija ili udruženja;
osnovu za izračun minimalne količine ili vrijednosti trživih količina organizacija i udruženja;
prihvaćanje članova koji nisu proizvođači u slučaju organizacija proizvođača te koji nisu organizacije proizvođača u slučaju udruženja organizacija proizvođača;
proširenje određenih pravila organizacija utvrđenih u članku 164. za nečlanove i obveznom plaćanju članarine za nečlanove iz članka 165. uključujući upotrebu i dodjelu tog plaćanja od strane tih organizacija te popis strožih pravila proizvodnje koja se mogu proširiti na temelju članka 164. stavka 4. prvog podstavka točke (b), pritom osiguravajući da su takve organizacije transparentne i odgovorne prema nečlanovima te da članovi takvih organizacija nemaju povoljniji tretman od nečlanova, posebno u vezi s obveznim plaćanjem članarina;
daljnje zahtjeve vezane uz reprezentativnost organizacija iz članka 164., dotična gospodarska područja, uključujući kontrolu Komisije pri njihovom definiranju, minimalna razdoblja tijekom kojih pravila moraju biti na snazi prije njihova proširenja, osobe ili organizacije na koje se pravila ili doprinosi mogu primijeniti te okolnosti u kojima Komisija može zahtijevati da se proširenje pravila ili obveznih doprinosa odbije ili ukine.
Odstupajući od odredaba stavka 1., kako bi se osiguralo da su ciljevi i odgovornosti organizacija proizvođača, udruženja organizacija proizvođača i sektorskih organizacija u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda jasno definirani, s ciljem poboljšanja učinkovitosti djelovanja tih organizacija bez nametanja nepotrebnog opterećenja, Komisija je sukladno članku 227. ovlaštena donijeti delegirane akte koji utvrđuju:
uvjete priznavanja transnacionalnih organizacija proizvođača i transnacionalnih udruženja organizacija proizvođača;
pravila vezana uz utvrđivanje i uvjete upravne pomoći koju relevantna nadležna tijela trebaju pružati organizacijama proizvođača, uključujući udruženja organizacija proizvođača u slučaju transnacionalne suradnje;
dodatna pravila u vezi s izračunavanjem količine sirovog mlijeka obuhvaćene pregovorima iz članka 149. stavka 2. točke (c) i članka 149. stavka 3.;
pravila koja se odnose na proširenje određenih pravila organizacija predviđenih u članku 164. za nečlanove i obvezno plaćanje članarine za nečlanove iz članka 165.
Članak 174.
Provedbene ovlasti u skladu s postupkom ispitivanja
Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju mjere potrebne za primjenu ovog poglavlja, pogotovo:
mjere za provedbu uvjeta za priznavanje organizacija proizvođača i sektorskih organizacija utvrđenih u člancima 154. i 158.;
postupke u slučaju spajanja organizacija proizvođača;
postupke koje će odrediti države članice u vezi s minimalnom veličinom i minimalnim trajanjem članstva;
postupke vezane uz proširenje pravila i financijske doprinose iz članaka 164. i 165., posebno provedbu koncepta „gospodarskog područja” kako je navedeno u članku 164. stavku 2.;
postupke vezane uz upravnu pomoć;
postupke vezane uz eksternalizaciju aktivnosti;
postupke i tehničke uvjete u vezi s provedbom mjera iz članka 166.
Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.
Odstupajući od odredaba iz stavka 1. vezano uz sektor mlijeka i mliječnih proizvoda, Komisija može donijeti provedbene akte koji utvrđuju pravila potrebna za:
provedbu uvjeta za priznavanje organizacija proizvođača i njihovih udruženja i sektorskih organizacija utvrđenih u člancima 161. i 163.;
obavješćivanje iz članka 149. stavka 2. točke (f);
obavješćivanje Komisije od strane država članica sukladno s člankom 161. stavkom 3. točkom (d), člankom 163. stavkom 3. točkom (e), člankom 149. stavkom 8. i člankom 150. stavkom 7.;
postupke u vezi s upravnom pomoći u slučaju transnacionalne suradnje.
Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.
Članak 175.
Ostale provedbene ovlasti
Komisija može putem provedbenih akata donijeti pojedine odluke koje se tiču:
priznavanja organizacija koje provode aktivnosti u više država članica, u skladu s pravilima donesenim na temelju članka 173. stavka 1. točke (d);
prigovora na priznavanje sektorske organizacije ili njegova povlačenja od strane države članice;
popisa gospodarskih područja koja su države članice prijavile u skladu s pravilima iz članka 173. stavka 1. točke (i) i članka 173. stavka 2. točke (d);
zahtjeva da zemlja članica odbije ili povuče proširenje pravila ili financijskih doprinosa od nečlanova o kojem odlučuje država članica.
Ti provedbeni akti donose se bez primjene postupka iz članka 229. stavka 2. ili 3.
DIO III.
TRGOVINA S TREĆIM ZEMLJAMA
POGLAVLJE I.
Uvozne i izvozne dozvole
Članak 176.
Opća pravila
Ne dovodeći u pitanje slučajeve u kojima su uvozne dozvole obvezne sukladno ovoj Uredbi, uvoz radi stavljanja u slobodni promet u Uniju, ili izvoz jednog ili više proizvoda iz sljedećih sektora iz Unije može se učiniti podložnim predočenju dozvole
žitarica;
riže;
šećera;
sjemenja;
maslinovog ulja i stolnih maslina, i to za proizvode koji su obuhvaćeni oznakama KN 1509 , 1510 00 , 0709 92 90 , 0711 20 90 , 2306 90 19 , 1522 00 31 i 1522 00 39 ;
lana i konoplje, ako se radi o konoplji;
voća i povrća
prerađenog voća i povrća;
banana;
vina;
živog bilja;
govedine i teletine;
mlijeka i mliječnih proizvoda;
svinjetine;
ovčjeg i kozjeg mesa;
jaja;
mesa peradi;
etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla.
Članak 177.
Delegirane ovlasti
Kako bi se uzele u obzir međunarodne obveze Unije te važeći društveni i okolišni standardi Unije i standardi u vezi s dobrobiti životinja, potreba za praćenjem razvoja trgovinskih i tržišnih kretanja, uvoza i izvoza proizvoda, potreba za dobrim tržišnim upravljanjem i potreba za smanjenjem administrativnog opterećenja, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. kojima se utvrđuje:
popis proizvoda iz sektora navedenih u članku 176. stavku 1. za koje je potrebno predočenje uvozne ili izvozne dozvole;
slučajeve i situacije u kojima nije potrebno predočenje uvozne ili izvozne dozvole, uzimajući u obzir carinski status dotičnih proizvoda, trgovinske aranžmane koji se moraju poštovati, ciljeve djelovanja, pravni status podnositelja zahtjeva i relevantne količine.
Kako bi se osigurali dodatni elementi sustava dozvola, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte sukladno članku 227. kojima se utvrđuju pravila o:
pravima i obvezama koje proizlaze iz dozvole, njezinim pravnim učincima i slučajevima kada se primjenjuje dopušteno odstupanje s obzirom na sukladnost s obvezama uvoza ili izvoza količina navedenih u dozvoli ili kada se u dozvoli treba navesti podrijetlo;
izdavanju uvozne dozvole ili stavljanju u slobodni promet, što podliježe predočenju dokumenta koji je izdala treća zemlja ili subjekt, a kojim se između ostaloga potvrđuje podrijetlo, izvornost i značajke kvalitete proizvoda;
prijenosu dozvole ili ograničenjima njezinog prenošenja;
dodatnim uvjetima za uvozne dozvole za konoplju sukladno članku 189. te načelu upravne pomoći među državama članicama kako bi se spriječili ili riješili slučajevi prijevare i nepravilnosti;
slučajevima i situacijama kada jest odnosno nije potrebno polaganje sredstva osiguranja koje jamči da će se proizvodi uvesti ili izvesti za vrijeme razdoblja valjanosti dozvole.
Članak 178.
Provedbene ovlasti u skladu s postupkom ispitivanja
Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđujumjere potrebne za primjenu ovog poglavlja, uključujući pravila o:
obliku i sadržaju dozvole;
podnošenju zahtjeva i izdavanju dozvola i njihovom korištenju;
razdoblju valjanosti dozvole,
postupcima povezanima s osiguranjem te iznosu osiguranja koji je potrebno položiti;
dokazu da su uvjeti za korištenje dozvole ispunjeni;
razini odstupanja od poštovanja obveze uvoza ili izvoza količine navedene u dozvoli;
pitanju zamjenskih dozvola ili duplikata dozvola;
načinu na koji države članice postupaju prema dozvolama i razmjeni informacija koje su potrebne za upravljanje sustavom, uključujući postupke u vezi s posebnom upravnom pomoći između država članica.
Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.
Članak 179.
Ostale provedbene ovlasti
Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju kojima se:
ograničavaju količine za koje se mogu izdati dozvole;
odbacuju zahtjevi za određene količine i
suspendira podnošenje zahtjeva kako bi se upravljalo tržištem na kojem su zatražene velike količine.
Ti provedbeni akti donose se bez primjene postupka iz članka 229. stavka 2. ili 3.
POGLAVLJE II.
Uvozne carine
Članak 180.
Provedba međunarodnih sporazuma i određenih drugih akata
Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđujumjere za ispunjavanje zahtjeva utvrđenih u međunarodnim sporazumima sklopljenima u skladu s UFEU-om ili u ostalim mjerodavnim aktima donesenima u skladu s člankom 43. stavkom 2. ili člankom 207. UFEU-a ili Zajedničkom carinskom tarifom što se tiče izračuna uvoznih carina za poljoprivredne proizvode. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.
Članak 181.
Sustav uvoznih cijena za određene proizvode iz sektora voća i povrća, prerađenog voća i povrća te vina
Članak 182.
Dodatne uvozne carine
Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju proizvodi iz sektora žitarica, riže, šećera, voća i povrća, prerađenog voća i povrća, govedine i teletine, mlijeka i mliječnih proizvoda, svinjetine, ovčetine i kozletine, jaja, mesa peradi i banana kao i sektora soka od grožđa i mošta od grožđa na koje se primjenjuje dodatna uvozna carina, ako podliježu uvoznoj carini iz Zajedničke carinske tarife, kako bi se spriječile ili suzbile negativne posljedice koje se mogu javiti na tržištu Unije zbog njihova uvoza, ako:
se uvoz obavlja po cijeni koja je niža od cijene koju je Unija prijavila WTO-u („inicijalna cijena”) ili
obujam uvoza u bilo kojoj godini premašuje određenu razinu („granični obujam”).
Granični obujam jednak je postotku od 125 %, 110 % ili 105 %, ovisno o tome jesu li mogućnosti pristupa tržištu, definirane kao uvoz izražen kao postotak odgovarajuće domaće potrošnje tijekom prethodne tri godine, manje od ili jednake postotku od 10 %, veće od 10 %, ali manje od ili jednake postotku od 30 %, ili veće od 30%.
Ako se ne uzima u obzir domaća potrošnja granični obujam jednak je postotku od 125 %.
Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.
Članak 183.
Ostale provedbene ovlasti
Komisija donosi provedbene akte kojima se:
određuje primijenjena uvozna carina u skladu s pravilima određenima u međunarodnom sporazumu zaključenom sukladno s UFEU-om, Zajedničkom carinskom tarifom i u provedbenim aktima iz članka 180.;
određuju reprezentativne cijene i granične obujme u cilju primjene dodatnih uvoznih carina u okviru pravila donesenih u skladu s člankom 182. stavkom 1. prvim podstavkom.
Ti provedbeni akti donose se bez primjene postupka iz članka 229. stavka 2. ili 3.
POGLAVLJE III.
Upravljanje tarifnim kvotama i posebno postupanje s uvozom od strane trećih zemalja
Članak 184.
Carinske kvote
Carinskim se kvotama upravlja tako da se spriječi svaka diskriminacija uključenih gospodarskih subjekata, primjenom jedne od sljedećih metoda ili kombinacije ovih metoda ili neke druge odgovarajuće metode:
metoda koja se temelji na kronološkom redoslijedu kojim su zahtjevi dostavljeni (načelo „prvi po redoslijedu”);
metoda distribucije razmjerno količinama koje su zatražene pri dostavljanju zahtjeva (metoda „istodobne provjere”);
metoda koja se temelji na uvažavanju tradicionalnih trgovačkih tokova (koristeći metodu „tradicionalni uvoznici/novi uvoznici”).
Donesena metoda upravljanja mora:
za uvozne carinske kvote, pridati dužnu važnost zahtjevima za opskrbom postojećeg i novonastalog proizvodnog, prerađivačkog i potrošačkog tržišta Unije u pogledu konkurentnosti, pouzdanosti i kontinuiteta opskrbe i potrebe za očuvanjem ravnoteže tog tržišta i
za izvozne carinske kvote, dopustiti puno korištenje mogućnosti koje su na raspolaganju u okviru dotične kvote.
Članak 185.
Posebne carinske kvote Kako bi carinske kvote za uvoz 2 000 000 tona kukuruza i 300 000 tona sirka u Španjolsku i carinskih kvota za uvoz 500 000 tona kukuruza u Portugal stupile na snagu, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. kojima se utvrđuju nužne odredbe za provedbu uvoza u okviru carinske kvote i, prema potrebi, za javno skladištenje količina koje su uvezle agencije za plaćanje dotičnih država članica te za njihovu prodaju na tržištima tih država članica.
Članak 186.
Delegirane ovlasti
Kako bi se osigurao pravedan pristup raspoloživim količinama i jednako postupanje prema gospodarskim subjektima unutar carinske kvote, Komisija je sukladno članku 227. ovlaštena donijeti delegirane akte kojima se:
utvrđuju uvjeti i zahtjevi za prihvatljivost koje gospodarski subjekti moraju ispuniti kako bi podnijeli zahtjev unutar carinske kvote; dotične odredbe mogu tražiti minimalno iskustvo u trgovini s trećim zemljama i pridruženim područjima, ili u preradi, izraženo kao minimalna količina i razdoblje u određenom tržišnom sektoru; te odredbe mogu uključivati određena pravila kako bi odgovarale postojećim potrebama i praksom u određenom sektoru te uporabi ili potrebama prerađivačke industrije;
uspostavljaju pravila o prijenosu prava između gospodarskih subjekata i, ako je potrebno, ograničenjima takvog prijenosa u okviru upravljanja carinskim kvotama;
određuje da je za sudjelovanje u carinskim kvotama potrebno položiti sredstva osiguranja;
predviđaju, ako je potrebno, sva posebna obilježja, zahtjeve ili ograničenja koji se primjenjuju na carinske kvote prema međunarodnom sporazumu ili drugom aktu iz članka 184. stavka 1.
Članak 187.
Provedbene ovlasti u skladu s postupkom ispitivanja
Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju:
godišnje carinske kvote koje se po potrebi prikladno raspoređuju tijekom godine, i metodu upravljanja koja se mora primijeniti;
postupke za primjenu posebnih odredbi utvrđenih u sporazumu ili aktu kojim se donosi uvozni ili izvozni režim, osobito za:
jamstva koja se odnose na vrstu, podrijetlo i izvor proizvoda;
priznavanje isprave koja se koristi za provjeravanje jamstava iz točke i.;
prilaganje isprave koju je izdala država izvoznica;
odredište i uporabu proizvoda;
razdoblje valjanosti dozvola ili odobrenja;
postupke povezane s osiguranjem i iznose osiguranja koje je potrebno položiti;
korištenje dozvola i, ako je potrebno, posebne mjere posebice povezane s uvjetima pod kojima se podnose zahtjevi za uvoz i pod kojima se izdaje odobrenje unutar carinske kvote;
postupke i tehničke kriterije za primjenu članka 185.
potrebne mjere u vezi sa sadržajem, oblikom, izdavanjem i uporabom dokumenta iz članka 186. stavka 2;
Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.
Članak 188.
Proces dodjele carinskih kvota
POGLAVLJE IV.
Posebne odredbe za uvoz određenih proizvoda
Članak 189.
Uvoz konoplje
Sljedeći se proizvodi mogu uvesti u Uniju jedino ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
sirova prava konoplja obuhvaćena oznakom KN 5302 10 00 koja ispunjava uvjete iz članka 32. stavka 6. i članka 35. stavka 3. Uredbe (EU) br. 1307/2103;
sjeme sorti konoplje namijenjeno sjetvi obuhvaćeno oznakom KN ex 1207 99 20 , popraćeno dokazom da razina tetrahidrokanabinola dotične sorte ne premašuje razinu koja je utvrđena u skladu s člankom 32. stavkom 6. i člankom 35.stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1307/2103;
sjeme konoplje koje nije namijenjeno sjetvi, obuhvaćeno oznakom KN 1207 99 91 , koje uvoze isključivo uvoznici odobreni od strane države članice kako bi se osiguralo da takvo sjeme nije namijenjeno sjetvi.
Članak 190.
Uvoz hmelja
U slučaju hmelja u prahu, hmelja u prahu s većim udjelom lupulina, ekstrakta hmelja i miješanih proizvoda od hmelja, potvrda se može priznati kao istovrijedna certifikatu samo ako udio alfa kiseline u tim proizvodima nije manji od njezina udjela u hmelju od kojeg su ti proizvodi pripremljeni.
Članak 191.
Odstupanja za uvezene proizvode i posebno osiguranje u sektoru vina
Odstupanja od Priloga VIII. dijela II. odjeljka B točke 5. ili odjeljka C za uvezene proizvode mogu se donijeti u skladu s člankom 43. stavkom 2. UFEU-a, na temelju međunarodnih obveza Unije.
U slučaju odstupanja od Priloga VIII. dijela II. odjeljka B točke 5., uvoznici za navedene proizvode u trenutku stavljanja u slobodni promet dostavljaju osiguranje pri određenim carinskim tijelima. Sredstvo osiguranja vraća se kad uvoznik carinskim tijelima država članice za stavljanje u slobodan promet dostavi dokaz da:
proizvodi nisu imali koristi od odstupanja; ili
ako su imali koristi od odstupanja, proizvodi nisu vinificirani ili, ako su vinificirani, završni proizvodi su propisno označeni.
Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju pravila za osiguranje ujednačene primjene ovog članka, uključujući iznose osiguranja i primjereno označivanje. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.
▼M7 —————
Članak 193.a
Suspenzija uvoznih carina na melasu
Članak 193.
Obustava primjene uvoznih carina u sektoru šećera
Kako bi se zajamčila nužna opskrba za proizvodnju proizvoda iz članka 140. stavka 2., Komisija može do kraja tržišne godine 2016.-2017. donijeti provedbene akte kojima se suspendiraju,,uvozne carine u cijelosti ili djelomično za određene količine sljedećih proizvoda:
šećer obuhvaćen tarifnom oznakom KN 1701 ;
izoglukozu obuhvaćenu tarifnim oznakama KN 1702 30 10 , 1702 40 10 , 1702 60 10 i 1702 90 30 .
Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.
POGLAVLJE V.
Zaštitne mjere i unutarnja proizvodnja
Članak 194.
Zaštitne mjere
Ako Komisija primi zahtjev države članice, o njemu odlučuje putem provedbenih akata u roku od pet radnih dana od primitka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.
Iz opravdanih nužnih razloga hitnosti, Komisija donosi provedbene akte koji se odmah mogu primijeniti u skladu s postupkom iz članka 229. stavka 3.
O donesenim mjerama obavješćuju se države članice te one odmah stupaju na snagu.
Iz opravdanih nužnih razloga hitnosti, Komisija donosi provedbene akte koji se odmah mogu primijeniti u skladu s postupkom iz članka 229. stavka 3.
Članak 195.
Obustava prerade i postupaka unutarnje proizvodnje
Ako zbog prerade ili postupaka unutarnje proizvodnje dođe do poremećaja na tržištu Unijeili postoji opasnost da će do njih doći, Komisija može donijeti provedbene akte, na zahtjev države članice ili na vlastitu inicijativu, kojima se u cijelosti ili djelomično suspendira prerada ili primjena postupaka unutarnje proizvodnje za proizvode iz sektora žitarica, riže, šećera, maslinovog ulja i stolnih maslina, voća i povrća, prerađenog voća i povrća, vina, govedine i teletine, mlijeka i mliječnih proizvoda, svinjetine, ovčetine i kozletine, jaja, mesa peradi i etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.
Ako Komisija primi zahtjev države članice, o njemu odlučuje, putem provedbenih akata, u roku od pet radnih dana od primitka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.
Iz opravdanih nužnih razloga hitnosti, Komisija donosi provedbene akte koji se odmah mogu primijeniti u skladu s postupkom iz članka 229. stavka 3.
O donesenim mjerama obavješćuju se države članice te one odmah stupaju na snagu.
POGLAVLJE VI.
Izvozne subvencije
▼M7 —————
POGLAVLJE VII.
Vanjska proizvodnja
Članak 205.
Obustava postupaka vanjske proizvodnje
Ako zbog postupaka vanjske proizvodnje dođe do poremećaja na tržištu Unije ili postoji opasnost da će do njih doći, Komisija može donijeti provedbene akte, na zahtjev države članice ili na vlastitu inicijativu, kojima se u cijelosti ili djelomično suspendira primjena postupaka vanjske proizvodnje za proizvode iz sektora žitarica, riže, voća i povrća, prerađenog voća povrća, vina, govedine i teletine, svinjetine, ovčetine i kozletine i mesa peradi. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.
Ako Komisija primi zahtjev države članice, o njemu odlučuje putem provedbenih akata u roku od pet radnih dana od primitka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.
Iz opravdanih nužnih razloga hitnosti, Komisija donosi provedbene akte koji se odmah mogu primijeniti u skladu s postupkom iz članka 229. stavka 3.
O donesenim mjerama obavješćuju se države članice te one odmah stupaju na snagu.
DIO IV.
PRAVILA TRŽIŠNOG NATJECANJA
POGLAVLJE I.
Pravila koja se primjenjuju na poduzeća
Članak 206.
Smjernice Komisije o primjeni pravila tržišnog natjecanja na poljoprivredu
Osim ako je drukčije predviđeno ovom Uredbom, a u skladu s člankom 42. UFEU-a, članci od 101. do 106. UFEU-a i provedbene odredbe koje se na njih odnose primjenjuju se, podložno člancima od 207. do 210.a ove Uredbe, na sve sporazume, odluke i prakse iz članka 101. stavka 1. i članka 102. UFEU-a koji se odnose na proizvodnju poljoprivrednih proizvoda ili trgovinu njima.
Kako bi se osiguralo funkcioniranje unutarnjeg tržišta i jedinstvena primjena pravila Unije o tržišnom natjecanju, Komisija i tijela zadužena za zaštitu tržišnog natjecanja u državama članicama u uskoj suradnji primjenjuju pravila Unije o tržišnom natjecanju.
Osim toga, Komisija prema potrebi objavljuje smjernice za pomoć nacionalnim tijelima za zaštitu tržišnog natjecanja, kao i poduzećima.
Članak 207.
Mjerodavno tržište
Definicija mjerodavnog tržišta jest sredstvo za identifikaciju i definiranje granica natjecanja između poduzeća i temelji se na dva kumulativna elementa:
mjerodavno tržište proizvoda: za potrebe ovog poglavlja, „tržište proizvoda” znači tržište koje obuhvaća sve proizvode koje potrošač smatra razmjenjivima ili zamjenjivima zbog značajki tih proizvoda, njihovih cijena i njihove predviđene namjene;
mjerodavno zemljopisno tržište: za potrebe ovog poglavlja, „zemljopisno tržište” znači tržište koje obuhvaća područje na kojemu su dotična poduzeća uključena u ponudu relevantnih proizvoda, na kojem su uvjeti tržišnog natjecanja dovoljno ujednačeni i koje se može razlikovati od susjednih područja, posebno zato što su uvjeti tržišnog natjecanja znatno različiti u tim područjima.
Članak 208.
Vladajući položaj
Za potrebe ovog poglavlja, „vladajući položaj” znači položaj gospodarske moći koji uživa neko poduzeće, a koji mu omogućava da spriječi održavanje učinkovitog tržišnog natjecanja na relevantnom tržištu tako što mu daje moć da se ponaša do znatne mjere neovisno o svojim konkurentima, dobavljačima ili kupcima te naposljetku potrošačima.”;
Članak 209.
Iznimke za ciljeve ZPP-a, poljoprivrednika i njihovih udruženja
Članak 101. stavak 1. UFEU-a ne primjenjuje se na sporazume, odluke i usklađena djelovanja poljoprivrednika, udruženja poljoprivrednika ili saveze tih udruženja, ili organizacije proizvođača koji su priznati na temelju članka 152. ili članka 161. ove Uredbe ili udruženja organizacija proizvođača koja su priznata na temelju članka 156. ove Uredbe, koji se tiču proizvodnje ili prodaje poljoprivrednih proizvoda ili uporabe zajedničkih prostora za skladištenje, obradu ili preradu poljoprivrednih proizvoda, osim ako su ugroženi ciljevi utvrđeni u članku 39. UFEU-a.
Ovaj stavak ne primjenjuje se na sporazume, odluke i usklađena djelovanja čija je posljedica obveza naplaćivanja jednakih cijena ili koji isključuju tržišno natjecanje.
Međutim, poljoprivrednici, udruženja poljoprivrednika ili savezi tih udruženja, ili organizacije proizvođača koji su priznati na temelju članka 152. ili članka 161. ove Uredbe, ili udruženja organizacija proizvođača koja su priznata na temelju članka 156. ove Uredbe mogu zatražiti mišljenje Komisije o usklađenosti tih sporazuma, odluka i usklađenih djelovanja s ciljevima utvrđenima u članku 39. UFEU-a.
Komisija odmah obrađuje zahtjeve za mišljenja te podnositelju zahtjeva šalje svoje mišljenje u roku od četiri mjeseca od primitka potpunog zahtjeva. Komisija na vlastitu inicijativu ili na zahtjev države članice može promijeniti sadržaj mišljenja, osobito ako je podnositelj zahtjeva dostavio netočne informacije ili zloupotrijebio mišljenje.
U svakom postupku na nacionalnoj razini države članice ili onom na razini Unije koji se odnosi na primjenu članka 101. UFEU-a, teret dokaza za povredu članka 101. stavka 1. UFEU-a je na stranci ili tijelu koje prijavljuje povredu. Stranka koja se poziva na povlasticu izuzeća iz stavka 1.ovog članka snosi teret dokazivanja o ispunjavanju uvjeta iz tog stavka.
Članak 210.
Sporazumi i usklađena djelovanja priznatih sektorskih organizacija
Sporazumi, odluke i usklađene prakse koji ispunjavaju uvjete iz prvog podstavka ovog stavka ne zabranjuju se jer se ne zahtijeva prethodna odluka u tom smislu.
Ako Komisija utvrdi u bilo kojem trenutku nakon izdavanja mišljenja da više nisu ispunjeni uvjeti iz stavka 1. ovog članka, ona izjavljuje da se ubuduće članak 101. stavak 1. UFEU-a primjenjuje na dotični sporazum, odluku ili usklađenu praksu te u skladu s time obavješćuje sektorsku organizaciju.
Komisija može promijeniti sadržaj mišljenja na vlastitu inicijativu ili na zahtjev države članice, osobito ako je sektorska organizacija tražiteljica dostavila netočne informacije ili zloupotrijebila mišljenje.
▼M7 —————
Sporazumi, odluke i usklađena djelovanja u svakom slučaju moraju biti proglašeni nekompatibilnima s pravilima Unije ako oni:
mogu dovesti do bilo kakve podjele tržišta unutar Unije;
mogu ugroziti pravilno djelovanje organizacije tržišta;
mogu dovesti do narušavanja tržišnog natjecanja koje nije neophodno za postizanje ciljeva ZPP-a koje sektorske organizacije ostvaruju kroz svoje djelovanje;
povlače za sobom fiksiranje cijena ili fiksiranje kvota;
mogu uzrokovati diskriminaciju ili isključiti konkurenciju za značajan dio dotičnih proizvoda.
▼M7 —————
Članak 210.a
Vertikalne i horizontalne inicijative za održivost
Za potrebe stavka 1. „standard održivosti” znači standard kojim se nastoji doprinijeti sljedećem cilju ili više njih:
okolišni ciljevi, uključujući ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu tim promjenama, održiva upotreba krajobraza, vode i tla te njihova zaštita, prijelaz na kružno gospodarstvo, uključujući smanjenje rasipanja hrane, sprječavanje i kontrola onečišćenja, te zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustavâ;
proizvodnja poljoprivrednih proizvoda na načine kojima se smanjuje upotreba pesticida i upravlja rizicima koji proizlaze iz njihove upotrebe ili kojom se smanjuje opasnost od antimikrobne otpornosti u poljoprivrednoj proizvodnji; i
zdravlje i dobrobit životinja.
Ako Komisija u bilo kojem trenutku nakon izdavanja mišljenja utvrdi da više nisu ispunjeni uvjeti iz stavaka 1., 3. i 7. ovog članka, ona izjavljuje da se ubuduće članak 101. stavak 1. UFEU-a primjenjuje na dotični sporazum, odluku ili usklađenu praksu te u skladu s time obavješćuje proizvođača.
Komisija može promijeniti sadržaj mišljenja na vlastitu inicijativu ili na zahtjev države članice, osobito ako je podnositelj zahtjeva dostavio netočne informacije ili zloupotrijebio mišljenje.
U odnosu na sporazume, odluke i usklađene prakse kojima je obuhvaćeno više država članica, Komisija donosi odluku iz prvog podstavka ovog stavka pri čemu ne primjenjuje postupak iz članka 229. stavka 2. i stavka 3.
Pri postupanju na temelju prvog podstavka ovog stavka nacionalno tijelo za zaštitu tržišnog natjecanja u pisanom obliku obavješćuje Komisiju nakon pokretanja prve službene mjere istrage te bez odgode obavješćuje Komisiju o svim donesenim odlukama nakon njihova donošenja.
Odluke iz ovog stavka ne primjenjuju se prije datuma na koji su o njima obaviještena dotična poduzeća.
POGLAVLJE II.
Pravila za državnu potporu
Članak 211.
Primjena članaka 107. do 109. UFEU-a
Odstupajući od stavka 1., članci 107. do 109. UFEU-a ne primjenjuju se na plaćanja država članica na temelju bilo čega od sljedećeg i u skladu s bilo čim od sljedećeg:
mjerama predviđenim ovom Uredbom koje djelomično ili u potpunosti financira Unija;
člankom 213. do 218. ove Uredbe.
▼M7 —————
Članak 213.
Nacionalna plaćanja za sobove u Finskoj i Švedskoj
Uz odobrenje Komisije doneseno bez primjene postupka iz članka 229. stavka 2. ili 3. Finska i Švedska mogu provesti nacionalna plaćanja za proizvodnju i stavljanje na tržište sobova i proizvoda od sobova (oznake KN ex 02 08 i ex 02 10 ) ako to nema za posljedicu povećanje uobičajenih razina proizvodnje.
Članak 214.
Nacionalna plaćanja za sektor šećera u Finskoj
Finska može provesti nacionalna plaćanja uzgajivačima šećerne repe u iznosu do 350 EUR po hektaru po tržišnoj godini.
Članak 214.a
Nacionalna plaćanja za određene sektore u Finskoj
Podložno odobrenju Komisije, za razdoblje 2014. – 2020., Finska može nastaviti dodjeljivati nacionalne potpore koje je dodijelila proizvođačima u 2013. na temelju članka 141. Akta o pristupanju iz 1994., pod uvjetom:
da se iznos dohodovne potpore razmjerno smanjuje tijekom cijelog razdoblja i da u 2020. ne premaši 30 % iznosa dodijeljenog u 2013.; i
da su prije bilo kakve upotrebe te mogućnosti u potpunosti iskorišteni programi potpore u okviru ZPP-a za predmetne sektore.
Komisija donosi odobrenje bez primjene postupka iz članka 229. stavaka 2. ili 3. ove Uredbe.
Finska u 2021. i 2022. može nastaviti dodjeljivati nacionalne potpore iz prvog stavka, podložno istim uvjetima i iznosima kako ih je Komisija odobrila za 2020. godinu.
Članak 215.
Nacionalna plaćanja za pčelarstvo
Države članice mogu provesti nacionalna plaćanja za zaštitu pčelinjaka koji su u nepovoljnom položaju zbog strukturnih ili prirodnih uvjeta ili koji su obuhvaćeni programima gospodarskog razvoja, osim onih koji su određeni za proizvodnju ili trgovinu.
Članak 216.
Nacionalna plaćanja za destilaciju vina u kriznim slučajevima
Ta su plaćanja razmjerna i omogućuju rješavanje krize.
Ukupni iznos plaćanja u državi članici niti jedne godine ne smije premašiti 15 % ukupno raspoloživih sredstava po državi članici za tu godinu kako je utvrđeno u Prilogu VI.
Članak 217.
Nacionalna plaćanja za distribuciju proizvoda djeci
Države članice mogu izvršavati nacionalna plaćanja za opskrbu djece u obrazovnim ustanovama skupinama prihvatljivih proizvoda iz članka 23., za prateće obrazovne mjere povezane s takvim proizvodima i za povezane troškove iz članka 23. stavka 1. točke (c).
Države članice mogu financirati ta plaćanja pristojbom u dotičnom sektoru ili bilo kojim drugim doprinosom iz privatnog sektora.
Članak 218.
Nacionalna plaćanja za orašaste plodove
Države članice mogu provoditi nacionalna plaćanja do najviše 120,75 EUR po hektaru godišnje za poljoprivrednike koji proizvode sljedeće proizvode:
bademe obuhvaćene KN oznakama 0802 11 i 0802 12 ;
lješnjake obuhvaćene KN oznakama 0802 21 i 0802 22 ;
orahe obuhvaćene KN oznakama 0802 31 00 i 0802 32 00 ;
pistacije obuhvaćene KN oznakama 0802 51 00 i 0802 52 00 ;
rogače obuhvaćene KN oznakom 1212 92 00 .
Nacionalna plaćanja iz stavka 1. mogu se provesti samo za najveću površinu od:
DIO V.
OPĆE ODREDBE
POGLAVLJE I.
Izvanredne mjere
Članak 219.
Mjere protiv tržišnih poremećaja
Ako je u slučajevima opasnosti od tržišnih poremećaja iz prvog podstavka ovog stavka to potrebno zbog nužnih razloga hitnosti, postupak predviđen člankom 228. primjenjuje se na delegirane akte koji su doneseni u skladu s prvim podstavkom ovog članka.
Ti nužni razlozi hitnosti mogu uključivati potrebu za poduzimanjem hitnih mjera kako bi se riješio ili spriječio poremećaj na tržištu, ako se opasnost od tržišnih poremećaja pojavila tako brzo ili neočekivano da su hitne mjere nužne za učinkovito i djelotvorno rješavanje situacije, ili gdje bi mjere spriječile da se takve opasnosti od tržišnih poremećaja pojave, nastave ili pretvore u ozbiljnije ili dugotrajnije poremećaje, ili gdje bi odgađanje poduzimanja hitnih mjera moglo uzrokovati ili pogoršati poremećaje ili bi povećalo opseg mjera koje bi kasnije bile potrebne za rješavanje opasnosti ili poremećaja, ili bi štetilo proizvodnji ili tržišnim uvjetima.
Takve mjere mogu, u mjeri i u razdoblju potrebnom za rješavanje poremećaja ili prijetnji od poremećaja na tržištu proširiti ili izmijeniti opseg, trajanje ili druge aspekte drugih mjera predviđenih na temelju ove Uredbe, prilagoditi ili suspendirati uvozne carine u cijelosti ili djelomično, među ostalim i prema potrebi za određene količine ili razdoblja, ili biti u obliku programa privremenog dobrovoljnog smanjenja proizvodnje, osobito u slučajevima prekomjerne opskrbe.
Međutim, Komisija može putem delegiranih akata donesenih u skladu s hitnim postupkom iz članka 228. odlučiti da se mjere iz stavka 1. primjenjuju na jedan ili više proizvoda navedenih u Prilogu I. dijelu XXIV. odjeljku 2.
Članak 220.
Mjere koje se odnose na bolesti životinja i organizme štetne za bilje te gubitak povjerenja potrošača zbog opasnosti za zdravlje ljudi, životinja ili bilja
Komisija može donijeti provedbene akte o izvanrednim mjerama potpore za pogođeno tržište kako bi se uzeli u obzir:
ograničenja trgovine unutar Unije i trgovine s trećim zemljama do kojih bi moglo doći zbog primjene mjera za sprečavanje širenja bolesti životinja ili širenja organizama štetnih za bilje; i
ozbiljni tržišni poremećaji izravno povezani s gubitkom povjerenja potrošača do kojeg je došlo zbog rizika za zdravlje ljudi, životinja ili biljaka i zbog rizika od bolesti.
Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.
Mjere predviđene stavkom 1. prvim podstavkom točkom (b) koje se odnose na gubitak povjerenja potrošača zbog opasnosti za zdravlje ljudi ili biljaka također se odnose na sve druge poljoprivredne proizvode, osim na one iz Priloga I. dijela XXIV. odjeljka 2.
Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akate u skladu s hitnim postupkom iz članka 228. te proširiti popis proizvoda u prva dva podstavka ovoga stavka.
Međutim, za sektore govedine i teletine, mlijeka i mliječnih proizvoda, svinjetine te ovčetine i kozletine, Unija sudjeluje u financiranju u visini od 60 % tih troškova ako je riječ o suzbijanju slinavke i šapa.
Članak 221.
Mjere za rješavanje posebnih problema
Članak 222.
Primjena članka 101. stavka 1. UFEU-a
Tijekom razdobljâ ozbiljne neravnoteže tržišta, Komisija može donijeti provedbene akte kojima određuje da se članak 101. stavak 1. UFEU-a ne primjenjuje na sporazume i odluke poljoprivrednika, udruženja poljoprivrednika ili saveza tih udruženja, ili priznatih organizacija proizvođača, udruženja priznatih organizacija proizvođača i priznatih sektorskih organizacija u svim sektorima iz članka 1. stavka 2. ove Uredbe, pod uvjetom da se takvim sporazumima i odlukama ne narušava pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta, strogo slijedi cilj stabilizacije dotičnog sektora te da oni su obuhvaćeni jednom ili više sljedećih kategorija:
povlačenje s tržišta ili besplatna distribucija njihovih proizvoda;
transformacija i prerada;
skladištenje od strane privatnih gospodarskih subjekata;
mjere zajedničke promidžbe;
dogovori o zahtjevima kvalitete;
zajednička kupnja ulaznih sredstava nužnih za sprečavanje širenja štetočina i bolesti životinja i biljaka u Uniji ili ulaznih sredstava nužnih za suočavanje s posljedicama elementarnih nepogoda u Uniji;
privremeno planiranje proizvodnje u skladu s posebnom prirodom proizvodnog ciklusa.
Komisija u provedbenim aktima određuje materijalno i zemljopisno područje primjene ovog odstupanja i, podložno stavku 3., razdoblje tijekom kojega se odstupanje primjenjuje.
Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.
▼M5 —————
Međutim, Komisija može donijeti provedbene akte kojima odobrava takve sporazume i odluke za daljnje razdoblje od najviše šest mjeseci. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.
Poglavlje I.a
Transparentnost tržištâ
Članak 222.a
Tržišni opservatoriji Unije
Tržišni opservatoriji Unije stavljaju na raspolaganje statističke podatke i informacije potrebne za praćenje tržišnih kretanja i prijetnji od tržišnog poremećaja, a posebno:
proizvodnje, opskrbe i zaliha;
cijena, troškova i, koliko je to moguće, profitnih marži na svim razinama lanca opskrbe hranom;
kratkoročnih i srednjoročnih predviđanja kretanja tržišta;
uvoza i izvoza poljoprivrednih proizvoda, posebno popunjavanja tarifnih kvota za uvoz poljoprivrednih proizvoda u Uniju.
Tržišni opservatoriji Unije izrađuju izvješća koja sadrže elemente iz prvog podstavka.
Članak 222.b
Komisijina izvješća o tržišnim kretanjima
POGLAVLJE II.
Komunikacija i izvješćivanje
Članak 223.
Zahtjevi za komunikaciju
Dobivene informacije mogu se poslati ili učiniti dostupnima međunarodnim organizacijama, Unijinim i nacionalnim nadzornim tijelima za financijsko tržište, nadležnim tijelima trećih zemalja te se mogu objaviti, podložno zaštiti osobnih podataka i legitimnog interesa poduzeća za zaštitu njihovih poslovnih tajni, uključujući cijene.
Komisija surađuje i razmjenjuje informacije s nadležnim tijelima imenovanima u skladu s člankom 22. Uredbe (EU) br. 596/2014 i s Europskim nadzornim tijelom za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA), kako bi im pomogla da ispune svoje zadaće utvrđene u Uredbi (EU) 596/2014.
Kako bi se osigurao integritet informacijskih sustava te autentičnost i čitljivost dokumenata i povezanih prenesenih podataka, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. koji utvrđuju:
karakter i vrste informacija o kojima se obavještava;
kategorije podataka koji se trebaju obraditi i maksimalne garantne rokove, svrhu prerade, osobito u slučaju objave takvih podataka i njihova prijenosa u treće zemlje;
pravila povezana s pravom pristupa informacijama ili informacijskim sustavima koji su na raspolaganju;
uvjete objave informacija.
Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju mjere potrebne za primjenu ovog članka, uključujući:
metode obavještavanja;
pravila o informacijama o kojima se obavještava;
mjere za upravljanje informacijama o kojima se obavještava, kao i o sadržaju, obliku, vremenu, učestalosti i rokovima za obavijesti;
mjere za slanje informacija i dokumenata ili njihovo stavljanje na raspolaganje državama članicama, međunarodnim organizacijama, nadležnim tijelima u trećim zemljama ili javnosti, uz zaštitu osobnih podataka i legitimnog interesa poduzeća za zaštitu njihovih poslovnih tajni.
Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.
Članak 224.
Obrada i zaštita osobnih podataka
Članak 225.
Obveze izvješćivanja za Komisiju
Komisija predstavlja izvješće Europskom parlamentu i Vijeću:
svake tri godine, a prvi put najkasnije tri godine 21. prosinca 2016., o provedbi mjera za sektor pčelarstva kako je navedeno u člancima od 55., 56 i 57., uključujući ono o najnovijim razvojem situacije u sustavima identifikacije košnica;
▼M7 —————
do 31. prosinca 2025. a zatim svakih sedam godina, o primjeni pravila tržišnog natjecanja utvrđenih u ovoj Uredbi na poljoprivredni sektor u svim državama članicama;
do 31. prosinca 2023. o tržišnim opservatorijima Unije uspostavljenima u skladu s člankom 222.a;
do 31. prosinca 2023. a zatim svake tri godine o upotrebi kriznih mjera, osobito onih koje su donesene na temelju članaka od 219. do 222.;
do 31. prosinca 2024. o upotrebi novih informacijskih i komunikacijskih tehnologija radi poboljšane tržišne transparentnosti kako je navedeno u članku 223.;
do 30. lipnja 2024. o oznakama prodaje i klasifikaciji trupova u sektoru ovčetine i kozletine;
do 31. srpnja 2023., o primjeni kriterija za dodjeljivanje iz članka 23.a stavka 2.;
do 31. srpnja 2023., o učinku prijenosâ iz članka 23.a stavka 4. na djelotvornost programa u školama u odnosu na distribuciju voća i povrća u školama te mlijeka u školama.
POGLAVLJE III.
Pričuva za krize u poljoprivrednom sektoru
Članak 226.
Korištenje pričuve
Sredstva prenesena iz pričuve za krize u poljoprivrednom sektoru pod uvjetima i prema postupku iz članka 25. Uredbe (EU) br. 1306/2103 i stavka 22. Međuinstitucionalnog sporazuma između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, suradnji u proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju stavljaju se na raspolaganje za mjere na koje se ova Uredba odnosi, za godinu ili godine za koje je potrebna dodatna potpora, a koje se provode u okolnostima koje prelaze okvire uobičajenih kretanja na tržištu.
Sredstva će se naročito prenijeti za sve izdatke iz:
članaka od 8. do 21.;
članaka od 196. do 204.; i
članaka 219., 220. i 221. ove Uredbe.
DIO VI.
DELEGIRANJE OVLASTI, PROVEDBENE ODREDBE, PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
POGLAVLJE I.
Delegiranje ovlasti i provedbene odredbe
Članak 227.
Izvršavanje ovlasti
Članak 228.
Hitni postupak
Članak 229.
Odborski postupak
Ako odbor u slučaju akata iz članka 80. stavka 5.članka 91. točaka (c) i (d), članka 94. stavka 4., članka 99., članka 106. i članka 107. stavka 3. ne dostavi svoje mišljenje, Komisija ne donosi nacrt provedbenog akta te se primjenjuje članak 5. stavak 4. treći podstavak Uredbe (EU) br. 182/2011.
POGLAVLJE II.
Prijelazne i završne odredbe
Članak 230.
Stavljanje izvan snage
Međutim, sljedeće odredbe Uredbe (EU) br. 1234/2007 i dalje se primjenjuju:
što se tiče sustava ograničenja proizvodnje mlijeka: dio III. glava I. poglavlje III. odjeljak III., članak 55., članak 85. i Prilozi IX. i X., do 31. ožujka 2015.;
u sektoru vina:
članci od 85.a do 85.e što se tiče područja iz članka 85.a stavka 2. koja još nisu iskrčena i područja iz članka 85.b stavka 1. koja nisu regulirana, dok se ta područja ne iskrče ili reguliraju i članak 188.a stavci 1. i 2.;
sustav prava sadnje u prijelaznom razdoblju određen u dijelu II. glavi I. poglavlju III. odjeljku IV.a pododjeljku II. do 31. prosinca 2015.;
članak 118.m stavak 5. do iscrpljenja zaliha vina s oznakom „Mlado vino portugizac” postojećih na dan 1. srpnja 2013.;
članak 118.s stavak 5., do 30. lipnja 2017.;
članak 111. do 31. ožujka 2015.;
članak 113.a stavak 4., članci 114., 115. i 116., članak 117. stavci od 1. do 4. i članak 121. točka (e) podtočka iv., kao i Prilog XIV. dio (A) stavak IV., dio (B) stavak I. točke 2. i 3. i stavak III. točka 1. i dio (C), te Prilog XV. stavak II. točke 1., 3., 5. i 6. te stavak IV. točka 2. za potrebe primjene tih članaka, ◄ do datuma primjene odgovarajućih tržišnih pravila koja se moraju utvrditi prema delegiranim aktima iz članka 75. stavka 2., članka 76.a stavka 4., članka 78. stavaka 3. i 4., članka 79. stavka 1., članka 80. stavka 4., članka 83. stavka 4., članka 86., članka 87. stavka 2., članka 88. stavka 3. i članka 89. ove Uredbe;
članak 125.a stavak 1. točka (e) i stavak 2. i, u pogledu sektora voća i povrća, Prilog XVI.a, do datuma primjene s time povezanih pravila koja se određuju na temelju delegiranih akata predviđenih u članku 173. stavku 1. točkama (b) i (i);
članak 133.a stavak 1. i članak 140.a do 30. rujna 2014.;
članci 136., 138. i 140., kao i Prilog XVIII. za potrebe primjene tih članaka, do datuma primjene pravila koja se određuju na temelju delegiranih akata predviđenih u članku 180. i članku 183. točki (a) ili do 30. lipnja 2014., ovisno o tome što nastupi prije;
članak 182. stavak 3. do kraja tržišne godine 2013./2014. za šećer 30. rujna 2014.;
članak 182. stavak 4. do 31. prosinca 2017.;
članak 182. stavak 7. do 31. ožujka 2014.;
Prilog XV. dio III. točka 3. do 31. prosinca 2015.;
Prilog XX. do datuma stupanja na snagu zakonodavnog akta kojim se zamjenjuje Uredba (EZ) br. 1216/2009 i Uredba Vijeća (EZ) br. 614/2009 ( 26 ).
Članak 231.
Prijelazna pravila
Članak 232.
Stupanje na snagu i primjena
Primjenjuje se od 1. siječnja 2014.
Međutim:
članak 181. primjenjuje se od 1. listopada 2014.;
Prilog VII. dio VII. točka II. podtočka 3. primjenjuje se od 1. siječnja 2016.;
▼M5 —————
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
PRILOG I.
POPIS PROIZVODA IZ ČLANKA 1. STAVKA 2.
DIO I.
Žitarice
Sektor žitarica obuhvaća proizvode navedene u sljedećoj tablici:
Oznaka KN |
Opis |
|
(a) |
►M7 ◄ |
►M7 — ◄ |
►M7 ◄ |
►M7 — ◄ |
|
1001 91 20 |
Obična pšenica i suražica, za sjeme |
|
ex 1001 99 00 |
Pir, obična pšenica i suražica, osim za sjetvu |
|
1002 |
Raž |
|
1003 |
Ječam |
|
1004 |
Zob |
|
1005 10 90 |
Kukuruz za sjeme, osim hibrida |
|
1005 90 00 |
Kukuruz, osim za sjeme |
|
1007 10 90 , 1007 90 00 |
Sirak u zrnu, osim hibrida za sjetvu |
|
1008 |
Heljda, proso i sjeme za ptice; druge žitarice |
|
(b) |
1001 11 00 , 1001 19 00 |
Tvrda (durum) pšenica |
(c) |
1101 00 |
Brašno od pšenice ili suražice |
1102 90 70 |
Raženo brašno |
|
1103 11 |
Prekrupa i krupica od pšenice |
|
1107 |
Slad, pržen ili nepržen |
|
(d) |
►M7 ex 07 14 |
Manioka, indijska maranta, kaćun i slični korijeni i gomolji s visokim sadržajem škroba ili inulina, svježi, rashlađeni, smrznuti ili suhi, neovisno jesu li rezani ili u obliku peleta ili ne, osim slatkog krumpira iz podbroja 0714 20 i jeruzalemskih artičoka iz podbroja ex 0714 90 90 ; srž sago-drveta ◄ |
ex 11 02 |
Brašno od žitarica, osim od pšenice ili suražice |
|
1102 20 |
– kukuruzno brašno |
|
1102 90 |
– drugo: |
|
1102 90 10 |
– – ječmeno brašno |
|
1102 90 30 |
– – zobeno brašno |
|
1102 90 90 |
– – drugo |
|
ex 11 03 |
Prekrupa, krupica i pelete od žitarica, osim prekrupe i krupice od pšenice (podbroj 1103 11 ), prekrupe i krupice od riže (podbroj 1103 19 50 ) i peleta od riže (podbroj 1103 20 50 ) |
|
ex 11 04 |
Žitarice u zrnu obrađene na drugi način (npr. oljuštene, valjane, u pahuljicama, perlirane, rezane ili gnječene), osim riže iz tarifnog broja 1006 i rižinih pahuljica iz podbroja 1104 19 91 ; klice od žitarica, cijele, valjane, u ljuskicama ili mljevene |
|
1106 20 |
Brašno, krupica i prah od sagoa, korijenja ili gomolja iz tarifnog broja 0714 |
|
ex 11 08 |
Škrobovi; inulin: |
|
– škrobovi: |
||
1108 11 00 |
– – pšenični škrob |
|
1108 12 00 |
– – kukuruzni škrob |
|
1108 13 00 |
– – krumpirov škrob |
|
1108 14 00 |
– – škrob od manioke |
|
ex 1108 19 |
– – drugi škrobovi: |
|
1108 19 90 |
– – – drugo |
|
1109 00 00 |
Pšenični gluten, osušen ili neosušen |
|
1702 |
Drugi šećeri, uključujući kemijski čistu laktozu, maltozu, glukozu i fruktozu, u krutom stanju; šećerni sirupi bez dodanih aroma ili bojila; umjetni med, miješan ili ne s prirodnim medom; karamel: |
|
ex 1702 30 |
– glukoza i glukozni sirup, bez masenog udjela fruktoze ili s masenim udjelom fruktoze manjim od 20 % u suhom stanju: |
|
– – drugo: |
||
ex 1702 30 50 |
– – – u obliku bijelog kristalnog praha, aglomeriranog ili neaglomeriranog, s masenim udjelom glukoze manjim od 99 % u suhom stanju |
|
ex 1702 30 90 |
– – – drugo, s masenim udjelom glukoze manjim od 99 % u suhom stanju |
|
ex 1702 40 |
– glukoza i glukozni sirup, s masenim udjelom fruktoze 20 % ili većim, ali manjim od 50 % u suhom stanju, osim invertnog šećera: |
|
1702 40 90 |
– – drugo |
|
ex 1702 90 |
– drugo, uključujući invertni šećer i druge šećere i šećerne sirupe s masenim udjelom fruktoze 50 % u suhom stanju: |
|
1702 90 50 |
– – maltodekstrin i maltodekstrinski sirup |
|
– – karamel: |
||
– – – drugo: |
||
1702 90 75 |
– – – – u obliku praha, aglomeriranog ili neaglomeriranog |
|
1702 90 79 |
– – – – drugo |
|
2106 |
Prehrambeni proizvodi koji nisu spomenuti niti uključeni na drugom mjestu |
|
ex 2106 90 |
– drugo |
|
– – aromatizirani ili obojeni šećerni sirupi: |
||
– – – drugo |
||
2106 90 55 |
– – – – glukozni sirup i maltodekstrinski sirup |
|
ex 23 02 |
Mekinje i drugi ostaci, peletirani ili nepeletirani, dobiveni prosijavanjem, mljevenjem ili drugom obradom žitarica, |
|
ex 23 03 |
Ostaci od proizvodnje škroba i slični ostaci, rezanci šećerne repe, otpaci šećerne trske i drugi otpaci industrije šećera, ostaci i otpaci iz pivovara i destilerija, nepeletirani ili peletirani |
|
2303 10 |
– ostaci od proizvodnje škroba i slični ostaci |
|
2303 30 00 |
– ostaci i otpaci iz pivovara ili destilerija |
|
ex 23 06 |
Uljane pogače i drugi kruti ostaci dobiveni pri ekstrakciji biljnih masti ili ulja, osim onih iz tarifnog broja 2304 ili 2305 , nemljeveni, mljeveni ili peletirani: |
|
– drugo |
||
2306 90 05 |
– – od klica kukuruza |
|
ex 2308 00 |
Biljni materijali i biljni otpaci, biljni ostaci i nusproizvodi, peletirani ili nepeletirani, koji se upotrebljavaju za prehranu životinja, a nisu spomenuti niti uključeni na drugom mjestu: |
|
2308 00 40 |
– žir i divlji kesten; komina od voća, osim od grožđa |
|
2309 |
Pripravci koji se upotrebljavaju za prehranu životinja: |
|
ex 2309 10 |
– hrana za pse i mačke, pripremljena u pakiranja za maloprodaju: |
|
2309 10 11 2309 10 13 2309 10 31 2309 10 33 2309 10 51 2309 10 53 |
– – koja sadrži škrob, glukozu, glukozni sirup, maltodekstrin ili maltodekstrinski sirup iz podbrojeva 1702 30 50 , 1702 30 90 , 1702 40 90 , 1702 90 50 i 2106 90 55 ili mliječne proizvode |
|
ex 2309 90 |
– drugo: |
|
2309 90 20 |
– – proizvodi na koje se odnosi dodatna napomena 5. u poglavlju 23. Kombinirane nomenklature |
|
– – drugi, uključujući premikse: |
||
2309 90 31 2309 90 33 2309 90 41 2309 90 43 2309 90 51 2309 90 53 |
– – – koji sadrže škrob, glukozu, glukozni sirup, maltodekstrin ili maltodekstrinski sirup iz podbrojeva 1702 30 50 , 1702 30 90 , 1702 40 90 , 1702 90 50 i 2106 90 55 ili mliječne proizvode |
|
(1) Za potrebe ovog podbroja, „mliječni proizvodi” znači proizvodi obuhvaćeni tarifnim brojevima 0401 do 0406 , kao i podbrojevima 1702 11 00 , 1702 19 00 i 2106 90 51 . |
DIO II.
Riža
Sektor žitarica obuhvaća proizvode navedene u sljedećoj tablici:
Oznaka KN |
Opis |
|
(a) |
1006 10 21 do 1006 10 98 |
Riža u ljusci (neoljuštena ili sirova), osim za sjetvu |
1006 20 |
Oljuštena (smeđa) riža |
|
1006 30 |
Polubijela ili bijela riža, uključujući poliranu ili glaziranu |
|
(b) |
1006 40 00 |
Lomljena riža |
(c) |
1102 90 50 |
Rižino brašno |
1103 19 50 |
Prekrupa i krupica od riže |
|
1103 20 50 |
Pelete od riže |
|
1104 19 91 |
Rižine pahuljice |
|
ex 1104 19 99 |
Valjana rižina zrna |
|
1108 19 10 |
Rižin škrob |
DIO III.
Šećer
Sektor šećera obuhvaća proizvode navedene u sljedećoj tablici:
Oznaka KN |
Opis |
|
(a) |
1212 91 |
Šećerna repa |
1212 93 00 |
Šećerna trska |
|
(b) |
1701 |
Šećer od šećerne trske ili šećerne repe i kemijski čista saharoza, u krutom stanju |
(c) |
1702 20 |
Šećer i sirup od javora |
1702 60 95 i 1702 90 95 |
Drugi šećeri u krutom stanju i šećerni sirupi, bez dodanih aroma ili bojila, ali koji ne obuhvaćaju laktozu, glukozu, maltodekstrin i izoglukozu |
|
1702 90 71 |
Karamel s masenim udjelom saharoze 50 % ili većim u suhoj tvari |
|
2106 90 59 |
Aromatizirani ili obojeni šećerni sirupi, osim izoglukoznih, laktoznih, glukoznih i maltodekstrinskih sirupa |
|
(d) |
1702 30 10 1702 40 10 1702 60 10 1702 90 30 |
Izoglukoza |
(e) |
1702 60 80 1702 90 80 |
Inulinski sirup |
(f) |
1703 |
Melase dobivene pri ekstrakciji ili rafiniranju šećera |
(g) |
2106 90 30 |
Aromatiziran ili obojen izoglukozni sirup |
(h) |
2303 20 |
Rezanci šećerne repe, otpaci šećerne trske i drugi otpaci od proizvodnje šećera |
DIO IV.
Sušena krma
Sektor sušene krme obuhvaća proizvode navedene u sljedećoj tablici:
Oznaka KN |
Opis |
|
a) |
ex 1214 10 00 |
– krupica i pelete od lucerne umjetno sušene toplinom |
– krupica i pelete od lucerne drugačije sušene i samljevene |
||
ex 1214 90 90 |
– lucerna, esparzeta, djetelina, lupine, grahorice i slični proizvodi za stočnu hranu, umjetno sušeni toplinom, osim sijena i krmnog kelja i proizvoda koji sadrže sijeno |
|
– lucerna, esparzeta, djetelina, lupine, grahorice, kokotac, sjetvena graholika i smiljkita, drugačije sušeni i samljeveni |
||
b) |
ex 2309 90 96 |
– koncentrate bjelančevina dobivene od soka lucerne i soka trave |
– dehidrirani proizvodi dobiveni isključivo od krutih ostataka i soka koji nastaju pri pripremi gore navedenih koncentrata |
DIO V.
Sjeme
Sektor sjemena obuhvaća proizvode navedene u sljedećoj tablici:
Oznaka KN |
Opis |
0712 90 11 |
Hibridi kukuruza šećerca: |
– za sjetvu |
|
0713 10 10 |
grašak (Pisum sativum): |
– za sjetvu |
|
ex 0713 20 00 |
slanutak: |
– za sjetvu |
|
ex 0713 31 00 |
Grah vrste Vigna mungo (L.) Hepper ili Vigna radiata (L.) Wilczek: |
– za sjetvu |
|
ex 0713 32 00 |
grah sitni crveni (Azuki) (Phaseolus ili Vigna angularis): |
– za sjetvu |
|
0713 33 10 |
grah obični, uključujući bijeli (Phaseolus vulgaris): |
– za sjetvu |
|
ex 0713 34 00 |
bambara grah (Vigna subterranea ili Voandzeia subterranea): |
ex 0713 35 00 |
– za sjetvu |
ex 0713 39 00 |
mletački grah (crnookica) (Vigna unguiculata): |
– za sjetvu |
|
Drugo: |
|
– za sjetvu |
|
ex 0713 40 00 |
leća: |
– za sjetvu |
|
ex 0713 50 00 |
Bob (Vicia faba var. major) i konjski bob (Vicia faba var. equina, Vicia faba var. minor): |
ex 0713 60 00 |
– za sjetvu |
golublji grašak (Cajanus cajan): |
|
– za sjetvu |
|
ex 0713 90 00 |
Druge sušene mahunarke: |
– za sjetvu |
|
1001 91 10 |
Pir: |
– sjeme |
|
1001 91 90 |
Drugo |
– sjeme |
|
ex 1005 10 |
Kukuruz za sjeme, hibridni |
1006 10 10 |
Riža u ljusci (neoljuštena ili sirova): |
– za sjetvu |
|
1007 10 10 |
Sirak u zrnu, hibridni: |
– sjeme |
|
1201 10 00 |
Soja u zrnu, uključujući i lomljenu: |
– sjeme |
|
1202 30 00 |
Kikiriki, nepržen niti drugačije termički obrađen, oljušten ili neoljušten, uključujući i lomljen: |
– sjeme |
|
1204 00 10 |
Laneno sjeme, cijelo ili lomljeno: |
– za sjetvu |
|
1205 10 10 i |
Sjeme uljane repice, uključujući i lomljeno: |
ex 1205 90 00 |
– za sjetvu |
1206 00 10 |
Sjeme suncokreta, uključujući i lomljeno: |
– za sjetvu |
|
ex 12 07 |
Drugo uljano sjeme i plodovi, uključujući i lomljeno: |
– za sjetvu |
|
1209 |
Sjeme, plodovi i spore, vrsta koje se upotrebljavaju za sjetvu |
DIO VI.
Hmelj
Sektor hmelja obuhvaća proizvode navedene u sljedećoj tablici:
Oznaka KN |
Opis |
1210 |
Hmelj, svjež ili osušen, uključujući i mljeven, u obliku praha ili peleta; lupulin |
1302 13 00 |
Biljni sokovi i ekstrakti od hmelja |
DIO VII.
Maslinovo ulje i stolne masline
Sektor maslinovog ulja i stolnih maslina obuhvaća proizvode navedene u sljedećoj tablici:
Oznaka KN |
Opis |
|
(a) |
1509 |
Maslinovo ulje i njegove frakcije, rafinirano ili nerafinirano, ali kemijski nemodificirano |
1510 00 |
Druga ulja i njihove frakcije, dobivena isključivo od maslina, rafinirana ili nerafinirana, ali kemijski nemodificirana, uključujući mješavine tih ulja ili frakcija s uljima ili frakcijama iz tarifnog broja 1509 |
|
(b) |
0709 92 10 |
Masline, svježe ili rashlađene, za raznu uporabu osim za proizvodnju ulja |
0709 92 90 |
Druge masline, svježe ili rashlađene |
|
0710 80 10 |
Masline (nekuhane ili kuhane u pari ili vodi), zamrznute |
|
0711 20 |
Masline privremeno konzervirane (npr. sumpornim dioksidom, u salamuri, u sumpornoj vodi ili drugim otopinama za konzerviranje), ali koje su u tom stanju neprikladne za neposrednu konzumaciju |
|
ex 0712 90 90 |
Sušene masline, cijele, narezane na kocke ili rezance, zdrobljene ili samljevene, ali dalje nepripremljene |
|
2001 90 65 |
Masline, pripremljene ili konzervirane u octu ili octenoj kiselini |
|
ex 2004 90 30 |
Masline, pripremljene ili konzervirane na drugi način osim u octu ili octenoj kiselini, zamrznute |
|
2005 70 00 |
Masline, pripremljene ili konzervirane na drugi način osim u octu ili octenoj kiselini, nezamrznute |
|
(c) |
1522 00 31 1522 00 39 |
Ostaci dobiveni pri preradi masnih tvari ili voskova životinjskog ili biljnog podrijetla koji sadrže ulja sa značajkama maslinovog ulja |
2306 90 11 2306 90 19 |
Uljane pogače i drugi kruti ostaci dobiveni pri ekstrakciji maslinovog ulja |
DIO VIII.
Lan i konoplja
Sektor lana i konoplje obuhvaća proizvode navedene u sljedećoj tablici:
Oznaka KN |
Opis |
5301 |
Lan, sirov ili prerađivan, ali nepreden; kučina i laneni otpaci (uključujući i otpatke pređe i rastrgane tekstilne materijale) |
5302 |
Prava konoplja (Cannabis sativa L.), sirova ili prerađena ali nepredena; kučina i otpaci od konoplje (uključujući otpatke od pređe i rastrgane tekstilne materijale) |
DIO IX.
Voće i povrće
Sektor voća i povrća obuhvaća proizvode navedene u sljedećoj tablici:
Oznaka KN |
Opis |
0702 00 00 |
Rajčica, svježa ili rashlađena |
0703 |
Crveni luk, ljutika, češnjak, poriluk i drugo lukovičasto povrće, svježe ili rashlađeno |
0704 |
Kupus, cvjetača, koraba, kelj i slične jestive kupusnjače, svježe ili rashlađene |
0705 |
Salata (Lactuca sativa) i cikorija (Cichorium spp.), svježe ili rashlađene: |
0706 |
►M7 Mrkva, bijela repa, cikla, turovac, celer korjenaš, rotkvica i slično jestivo korjenasto povrće (1), svježe ili rashlađeno ◄ |
0707 00 |
Krastavci i kornišoni, svježi ili rashlađeni |
0708 |
Mahunarke, u mahunama ili zrnu, svježe ili rashlađene |
ex 07 09 |
►M7 Drugo povrće, svježe ili rashlađeno, osim povrća iz podbrojeva 0709 60 91 , 0709 60 95 , ex 0709 60 99 roda Pimenta, 0709 92 10 i 0709 92 90 ◄ |
0714 20 |
slatki krumpir |
ex 0714 90 90 |
čičoka |
ex 08 02 |
Drugi orašasti plodovi, svježi ili suhi, oljušteni ili neoljušteni, oguljeni ili neoguljeni, osim areke (betelovih oraha) i kola oraha iz podbroja 0802 70 00 , 0802 80 00 |
0803 10 10 |
Svježe banane za kuhanje |
0803 10 90 |
Suhe banane za kuhanje |
0804 20 10 |
Smokve, svježe |
0804 30 00 |
Ananas |
0804 40 00 |
Avokado |
0804 50 00 |
Guava, mango, mangostin |
0805 |
Agrumi, svježi ili sušeni |
0806 10 10 |
Svježe stolno grožđe |
0807 |
Dinje, lubenice i papaje, svježe |
0808 |
Jabuke, kruške i dunje, svježe |
0809 |
Marelice, trešnje, breskve (uključujući nektarine), šljive i trnina, svježe |
0810 |
Drugo voće, svježe |
0813 50 31 0813 50 39 |
Mješavine isključivo od orašastih plodova iz podbroja 0801 i 0802 |
0910 20 |
Šafran |
ex 0910 99 |
Majčina dušica, svježa ili rashlađena |
ex 1211 90 86 |
Bosiljak, matičnjak, metvica, Origanum vulgare (origano/divlja mažurana), ružmarin, kadulja, svježi ili rashlađeni |
1212 92 00 |
Rogač |
(1)
To obuhvaća stočnu korabu. |
DIO X.
Prerađevine voća i povrća
Sektor prerađevina voća i povrća obuhvaća proizvode navedene u sljedećoj tablici:
Oznaka KN |
Opis |
|
(a) |
ex 07 10 |
Povrće (nekuhano ili kuhano na pari ili u vodi), zamrznuto, ►M7 — ◄ , maslina iz podbroja 0710 80 10 i plodova iz roda Capsicum ili iz roda Pimenta iz podbroja 0710 80 59 |
ex 07 11 |
Povrće privremeno konzervirano (npr. sumpornim dioksidom, u salamuri, u sumpornoj vodi ili drugim otopinama za konzerviranje), ali koje je u tom stanju neprikladno za neposrednu konzumaciju, osim maslina iz podbroja 0711 20 , plodova iz roda Capsicum ili iz roda Pimenta iz podbroja 0711 90 10 i ►M7 — ◄ |
|
ex 07 12 |
Osušeno povrće, cijelo, rezano, u kriškama, lomljeno ili u prahu, ali dalje nepripremljeno, osim umjetno osušenog krumpira neprikladnog za prehranu ljudi iz podbroja ex 0712 90 05 , ►M7 kukuruza šećerca iz podbrojeva i ◄ i maslina iz podbroja ex 0712 90 90 |
|
0804 20 90 |
Suhe smokve |
|
0806 20 |
Grožđice |
|
ex 08 11 |
Voće i orašasti plodovi, nekuhani ili kuhani u vodi ili pari, zamrznuti, bez dodanog šećera ili drugih sladila, osim smrznutih banana iz podbroja ex 0811 90 95 |
|
ex 08 12 |
Voće i orašasti plodovi, privremeno konzervirani (npr. sumpornim dioksidom, u salamuri, u sumpornoj vodi ili drugim otopinama za konzerviranje), ali koji su u tom stanju neprikladni za neposrednu prehranu, osim privremeno konzerviranih banana iz podbroja ex 0812 90 98 |
|
ex 08 13 |
Voće, sušeno, osim onog iz tarifnih brojeva 0801 do 0806 ; mješavine orašastih plodova ili sušenog voća iz ovog poglavlja, osim mješavina sastavljenih isključivo od orašastih plodova iz tarifnih brojeva 0801 i 0802 iz podbrojeva 0813 50 31 i 0813 50 39 |
|
0814 00 00 |
Kore agruma, dinja i lubenice, svježe, zamrznute, sušene ili privremeno konzervirane u salamuri, sumpornoj vodi ili u drugim otopinama za konzerviranje |
|
0904 21 10 |
Sušena slatka paprika (Capsicum annuum), nedrobljena i nemljevena |
|
(b) |
ex 08 11 |
Voće i orašasti plodovi, nekuhani ili kuhani u vodi ili pari, zamrznuti, s dodanim šećerom ili drugim sladilima |
ex 1302 20 |
Pektinske tvari i pektinati |
|
ex 20 01 |
Povrće, voće, orašasti plodovi i drugi jestivi dijelovi biljaka, pripremljeni ili konzervirani u octu ili octenoj kiselini, isključujući: — plodove iz roda Capsicum osim slatkih paprika ili pimenta, iz podbroja 2001 90 20 ◄ — jam, batat i slične jestive dijelove biljaka, s masenim udjelom škroba 5 % ili većim iz podbroja 2001 90 40 — palmine jezgre iz podbroja ex 2001 90 92 — masline iz podbroja 2001 90 65 — listova vinove loze, izdanaka hmelja i sličnih jestivih dijelova biljaka iz podbroja ex 2001 90 97 |
|
2002 |
Rajčice, pripremljene ili konzervirane na drugi način osim u octu ili octenoj kiselini |
|
2003 |
Gljive i tartufi, pripremljeni ili konzervirani na drugi način osim u octu ili octenoj kiselini |
|
ex 20 04 |
Drugo povrće, pripremljeno ili konzervirano na drugi način osim u octu ili octenoj kiselini, zamrznuto, osim proizvoda iz tarifnog broja 2006 , ►M7 isključujući kukuruz šećerac (Zea mays var. saccharata) iz podbroja ◄ , masline iz podbroja ex 2004 90 30 i krumpir pripremljen ili konzerviran u obliku brašna, krupice ili pahuljica iz podbroja 2004 10 91 |
|
ex 20 05 |
Drugo povrće, pripremljeno ili konzervirano na drugi način osim u octu ili octenoj kiselini, nezamrznuto, osim proizvoda iz tarifnog broja 2006 , isključujući masline iz podbroja 2005 70 00 , ►M7 kukuruz šećerac (Zea mays var. saccharata) iz podbroja ◄ i plodove iz roda Capsicum, osim slatkih paprika ili pimenta iz podbroja 2005 99 10 i krumpira pripremljenog ili konzerviranog u obliku brašna, krupice ili pahuljica iz podbroja 2005 20 10 |
|
ex 2006 00 |
Povrće, voće, orašasti plodovi, kore od voća i drugi dijelovi biljaka, konzervirani šećerom (iscijeđeni, glazirani ili kandirani), osim banana konzerviranih šećerom iz podbroja ex 2006 00 38 i ex 2006 00 99 |
|
ex 20 07 |
Džemovi, voćni želei, marmelade, pirei i paste od voća ili od orašastih plodova, dobiveni kuhanjem, s dodanim šećerom ili drugim sladilima ili bez njih, osim: — homogeniziranih proizvoda od banana iz podbroja ex 2007 10 — džemova, voćnih želea, marmelada, pirea i pasta od banana iz podbrojeva ex 2007 99 39 , ex 2007 99 50 i ex 2007 99 97 |
|
ex 20 08 |
Voće, orašasti plodovi i drugi jestivi dijelovi biljaka, drugačije pripremljeni ili konzervirani, s dodanim šećerom, drugim sladilima ili alkoholom ili bez njih, koji nisu spomenuti niti uključeni na drugom mjestu, osim: — maslaca od kikirikija iz podbroja 2008 11 10 — palminih jezgri iz podbroja 2008 91 00 — kukuruza iz podbroja 2008 99 85 — jama, batata i sličnih jestivih dijelova biljaka, s masenim udjelom škroba 5 % ili većim iz podbroja 2008 99 91 — listova vinove loze, izdanaka hmelja i sličnih jestivih dijelova biljaka iz podbroja ex 2008 99 99 — mješavina od banana drugačije pripremljenih ili konzerviranih, iz podbrojeva ex 2008 97 59 , ex 2008 97 78 , ex 2008 97 93 and ex 2008 97 98 — banana drugačije pripremljenih ili konzerviranih iz podbrojeva ex 2008 99 49 , ex 2008 99 67 i ex 2008 99 99 |
|
ex 20 09 |
Voćni sokovi (osim soka od grožđa i mošta od grožđa iz podbrojeva 2009 61 i 2009 69 i soka od banane iz podbroja ex 2009 89 35 , 2009 89 38 , 2009 89 79 , 2009 89 86 , 2009 89 89 and 2009 89 99 ) i sokovi od povrća, nefermentirani i bez dodanog alkohola, s dodanim šećerom ili drugim sladilima ili bez njih |
DIO XI.
Banane
Sektor banana obuhvaća proizvode navedene u sljedećoj tablici:
Oznaka KN |
Opis |
0803 90 10 |
Svježe banane, osim banana za kuhanje |
0803 90 90 |
Sušene banane, osim banana za kuhanje |
ex 0812 90 98 |
Banane, privremeno konzervirane |
ex 0813 50 99 |
Mješavine koje sadrže sušene banane |
1106 30 10 |
Brašno, krupica i prah od banana |
ex 2006 00 99 |
Banane konzervirane u šećeru |
ex 2007 10 99 |
Homogenizirani proizvodi od banana |
ex 2007 99 39 ex 2007 99 50 ex 2007 99 97 |
Džemovi, voćni želei, marmelade, pirei i paste od banana |
ex 2008 97 59 ex 2008 97 78 ex 2008 97 93 ex 2008 97 96 ex 2008 97 98 |
Mješavine koje sadrže drugačije pripremljene ili konzervirane banane, bez dodanog alkohola |
ex 2008 99 49 ex 2008 99 67 ex 2008 99 99 |
Banane, drugačije pripremljene ili konzervirane |
ex 2009 89 35 ex 2009 89 38 ex 2009 89 79 ex 2009 89 86 ex 2009 89 89 ex 2009 89 99 |
Sok od banane |
DIO XII.
Vino
Sektor vina obuhvaća proizvode navedene u sljedećoj tablici:
Oznaka KN |
Opis |
|
(a) |
2009 61 2009 69 |
Sok od grožđa (uključujući mošt) |
2204 30 92 2204 30 94 2204 30 96 2204 30 98 |
Drugi mošt od grožđa, osim onog u fermentaciji ili s vrenjem zaustavljenim bez dodavanja alkohola |
|
(b) |
ex 22 04 |
Vino od svježeg grožđa, uključujući vina pojačana alkoholom; mošt od grožđa, osim mošta iz tarifnog broja 2009 , isključujući drugi mošt od grožđa iz podbrojeva 2204 30 92 , 2204 30 94 , 2204 30 96 i 2204 30 98 |
(c) |
0806 10 90 |
Svježe grožđe, osim stolnoga grožđa |
2209 00 11 2209 00 19 |
Vinski ocat |
|
(d) |
2206 00 10 |
Piquette (vino od komine) |
2307 00 11 2307 00 19 |
Vinski talog |
|
2308 00 11 2308 00 19 |
Komina od grožđa |
|
(e) |
ex 2202 99 19 |
– – – drugo, dealkoholizirano vino čija volumna alkoholna jakost ne premašuje 0,5 % vol. |
DIO XIII.
Živo drveće i druge biljke, lukovice, korijenje i slično, rezano cvijeće i ukrasno lišće
Sektor živih biljaka obuhvaća sve proizvode iz poglavlja 6. Kombinirane nomenklature.
DIO XIV.
Duhan
Sektor duhana obuhvaća sirovi ili neprerađeni duhan i duhanske otpatke iz tarifne oznake KN 2401 .
DIO XV.
Govedina i teletina
Sektor govedine i teletine obuhvaća proizvode navedene u sljedećoj tablici:
Oznaka KN |
Opis |
|
(a) |
0102 29 05 to 0102 29 99 , 0102 39 10 i 0102 90 91 |
Žive životinje domaćih vrsta goveda, osim čistokrvnih rasplodnih životinja |
0201 |
Goveđe meso, svježe ili rashlađeno |
|
0202 |
Goveđe meso, zamrznuto |
|
0206 10 95 |
Mišićna i tetivna prepona, svježa ili rashlađena |
|
0206 29 91 |
Mišićna i tetivna prepona, zamrznuta |
|
0210 20 |
Goveđe meso, soljeno, u salamuri, sušeno ili dimljeno |
|
0210 99 51 |
Mišićna i tetivna prepona, soljena, u salamuri, sušena ili dimljena |
|
0210 99 90 |
Jestivo brašno i krupica od mesa ili mesnih klaoničkih nusproizvoda |
|
1602 50 10 |
Drugi pripremljeni ili konzervirani proizvodi od goveđeg mesa ili klaoničkih nusproizvoda, nekuhani; mješavine kuhanog i nekuhanog mesa ili klaoničkih nusproizvoda |
|
1602 90 61 |
Drugi pripremljeni ili konzervirani mesni proizvodi koji sadrže meso ili klaoničke nusproizvode od goveda, nekuhani; mješavine kuhanog i nekuhanog mesa ili klaoničkih nusproizvoda |
|
(b) |
0102 21 , 0102 31 00 i 0102 90 20 |
Živa goveda, čistokrvna, rasplodna |
0206 10 98 |
Jestivi goveđi klaonički nusproizvodi, bez mišićne i tetivne prepone, svježi ili rashlađeni, osim onih koji se upotrebljavaju za proizvodnju farmaceutskih proizvoda |
|
0206 21 00 0206 22 00 0206 29 99 |
Jestivi goveđi klaonički nusproizvodi, bez mišićne i tetivne prepone, zamrznuti, osim onih koji se upotrebljavaju za proizvodnju farmaceutskih proizvoda |
|
0210 99 59 |
Jestivi goveđi klaonički nusproizvodi, soljeni, u salamuri, sušeni ili dimljeni, bez mišićne i tetivne prepone |
|
ex 1502 10 90 |
Masti od goveda, osim onih iz tarifnog broja 1503 |
|
1602 50 31 and 1602 50 95 |
Drugi pripremljeni ili konzervirani proizvodi od goveđeg mesa ili goveđih klaoničkih nusproizvoda, osim nekuhanog mesa ili klaoničkih nusproizvoda, i mješavina kuhanog i nekuhanog mesa ili klaoničkih nusproizvoda |
|
1602 90 69 |
Drugi pripremljeni ili konzervirani mesni proizvodi koji sadrže goveđe meso ili klaoničke nusproizvode, osim nekuhanog, i mješavine kuhanog i nekuhanog mesa ili klaoničkih nusproizvoda. |
DIO XVI.
Mlijeko i mliječni proizvodi
Sektor mlijeka i mliječnih proizvoda obuhvaća proizvode navedene u sljedećoj tablici:
Oznaka KN |
Opis |
|
(a) |
0401 |
Mlijeko i vrhnje, nekoncentrirani, bez dodanog šećera ili drugih sladila |
(b) |
0402 |
Mlijeko i vrhnje, koncentrirani ili s dodanim šećerom ili drugim sladilima |
(c) |
0403 10 11 do 0403 10 39 0403 9011 11 do 0403 90 69 |
Mlaćenica, kiselo mlijeko i vrhnje, jogurt, kefir i drugo fermentirano ili zakiseljeno mlijeko i vrhnje, neovisno o tome jesu li koncentrirani ili sadrže dodani šećer ili druga sladila ili ne, nearomatizirani i bez dodanog voća, orašastih plodova ili kakaa |
(d) |
0404 |
Sirutka, neovisno o tome je li koncentrirana ili sadrži dodani šećer ili druga sladila ili ne; proizvodi koji se sastoje od prirodnih sastojaka mlijeka, neovisno o tome sadrže li dodani šećer ili druga sladila ili ne, koji nisu spomenuti niti uključeni na drugom mjestu |
(e) |
ex 04 05 |
Maslac i druge masti i ulja, dobiveni od mlijeka; mliječni namazi s udjelom masti većim od 75 %, ali manjim od 80 % |
(f) |
0406 |
Sir i skuta |
(g) |
1702 19 00 |
Laktoza i laktozni sirup bez dodanih aroma ili bojila, s masenim udjelom laktoze, izražene kao bezvodna laktoza, manjim od 99 %, računano na suhu tvar |
(h) |
2106 90 51 |
Aromatiziran ili obojen laktozni sirup |
(i) |
ex 23 09 |
Pripravci koji se upotrebljavaju za prehranu životinja: |
ex 2309 10 |
– hrana za pse i mačke, pripremljena u pakiranja za maloprodaju: |
|
2309 10 15 2309 10 19 2309 10 39 2309 10 59 2309 10 70 |
– – koja sadrži škrob, glukozu, glukozni sirup, maltodekstrin ili maltodekstrinski sirup iz podbrojeva 1702 30 50 , 1702 30 90 , 1702 40 90 , 1702 90 50 i 2106 90 55 ili mliječne proizvode |
|
ex 2309 90 |
– drugo: |
|
2309 90 35 |
– – druga, uključujući premikse: |
|
2309 90 39 2309 90 49 2309 90 59 2309 90 70 |
– – – koja sadrži škrob, glukozu, glukozni sirup, maltodekstrin ili maltodekstrinski sirup iz podbrojeva 1702 30 50 , 1702 30 90 , 1702 40 90 , 1702 90 50 i 2106 90 55 ili mliječne proizvode |
DIO XVII.
Svinjetina
Sektor svinjetine obuhvaća proizvode navedene u sljedećoj tablici:
Oznaka KN |
Opis |
|
(a) |
ex 01 03 |
Domaće svinje, osim čistokrvnih rasplodnih životinja |
(b) |
ex 02 03 |
Meso domaće svinje, svježe, rashlađeno ili zamrznuto |
ex 02 06 |
Jestivi klaonički nusproizvodi od domaćih svinja, svježi, rashlađeni ili zamrznuti, osim onih koji se upotrebljavaju za proizvodnju farmaceutskih proizvoda |
|
0209 10 |
Svinjska masnoća, bez krtog mesa, netopljena niti drugačije ekstrahirana, svježa, rashlađena, zamrznuta, usoljena, u salamuri, sušena ili dimljena |
|
ex 02 10 |
Meso i jestivi klaonički nusproizvodi od domaćih svinja, usoljeni, u salamuri, sušeni ili dimljeni |
|
1501 10 1501 20 |
Svinjska masnoća (uključujući mast) |
|
(c) |
1601 00 |
Kobasice i slični proizvodi, od mesa, mesnih klaoničkih nusproizvoda ili krvi; prehrambeni proizvodi na osnovi tih proizvoda |
1602 10 00 |
Homogenizirani proizvodi od mesa, mesnih klaoničkih nusproizvoda ili krvi |
|
1602 20 90 |
Pripremljeni ili konzervirani proizvodi od jetara bilo koje životinje osim guske ili patke |
|
1602 41 10 1602 42 10 1602 49 11 do 1602 49 50 |
Drugi pripremljeni ili konzervirani proizvodi koji sadrže meso ili klaoničke nusproizvode domaće svinje |
|
1602 90 10 |
Prerađevine od krvi bilo koje životinje |
|
1602 90 51 |
Drugi pripremljeni ili konzervirani proizvodi koji sadrže meso ili klaoničke nusproizvode domaće svinje |
|
1902 20 30 |
Punjena tjestenina, uključujući i kuhanu ili drugačije pripremljenu, s masenim udjelom kobasica i sličnih proizvoda od mesa i klaoničkih nusproizvoda bilo koje vrste, uključujući masnoće bilo koje vrste ili podrijetla, većim od 20 % |
DIO XVIII.
Ovčetina i kozletina
Sektor ovčetine i kozletine obuhvaća proizvode navedene u sljedećoj tablici:
Oznaka KN |
Opis |
|
(a) |
0104 10 30 |
Janjad (do jedne godine) |
0104 10 80 |
Žive ovce, osim čistokrvnih rasplodnih životinja i janjadi |
|
0104 20 90 |
Žive koze, osim čistokrvnih rasplodnih životinja |
|
0204 |
Ovčetina ili kozletina, svježa, rashlađena ili zamrznuta |
|
0210 99 21 |
Ovčetina i kozletina, s kostima, usoljena, u salamuri, sušena ili dimljena |
|
0210 99 29 |
Ovčetina i kozletina, bez kostiju, usoljena, u salamuri, sušena ili dimljena |
|
(b) |
0104 10 10 |
Žive ovce – čistokrvne rasplodne životinje |
0104 20 10 |
Žive koze – čistokrvne rasplodne životinje |
|
0206 80 99 |
Jestivi klaonički nusproizvodi od ovaca i koza, svježi ili rashlađeni, osim onih koji se upotrebljavaju za proizvodnju farmaceutskih proizvoda |
|
0206 90 99 |
Jestivi klaonički nusproizvodi od ovaca i koza, zamrznuti, osim onih koji se upotrebljavaju za proizvodnju farmaceutskih proizvoda |
|
0210 99 85 |
Jestivi klaonički nusproizvodi od ovaca i koza, usoljeni, u salamuri, sušeni ili dimljeni |
|
ex 1502 90 90 |
Ovčje i kozje masnoće, osim onih iz tarifnog broja 1503 |
|
(c) |
1602 90 91 |
Drugi pripremljeni ili konzervirani proizvodi od mesa ili klaoničkih nusproizvoda od ovaca ili koza; |
1602 90 95 |
|
DIO XIX.
Jaja
Sektor jaja obuhvaća proizvode navedene u sljedećoj tablici:
Oznaka KN |
Opis |
|
(a) |
0407 11 00 0407 19 11 0407 19 19 0407 21 00 0407 29 10 0407 90 10 |
Jaja peradi, u ljusci, svježa, konzervirana ili kuhana |
(b) |
0408 11 80 0408 19 81 0408 19 89 0408 91 80 0408 99 80 |
Ptičja jaja bez ljuske i žumanjci, svježi, sušeni, kuhani u vodi ili na pari, oblikovani, smrznuti ili na drugi način konzervirani, s dodanim šećerom ili drugim sladilima ili bez njih, osim onih koji su neprikladni za prehranu ljudi |
DIO XX.
Meso peradi
Sektor mesa peradi obuhvaća proizvode navedene u sljedećoj tablici:
Oznaka KN |
Opis |
|
(a) |
0105 |
Živa perad, to jest kokoši vrste Gallus domesticus, patke, guske, pure i biserke |
(b) |
ex 02 07 |
Meso peradi i jestivi klaonički nusproizvodi peradi iz tarifnog broja 0105 , svježi, rashlađeni ili zamrznuti, osim jetara koja su obuhvaćena točkom (c) |
(c) |
0207 13 91 0207 14 91 0207 26 91 0207 27 91 0207 43 00 0207 44 91 0207 45 93 0207 45 95 |
Jetra peradi, svježa, rashlađena ili zamrznuta |
0210 99 71 0210 99 79 |
Jetra peradi, usoljena, u salamuri, sušena ili dimljena |
|
(d) |
0209 90 00 |
Masnoća peradi, netopljena niti drugačije ekstrahirana, svježa, rashlađena, zamrznuta, usoljena, u salamuri, sušena ili dimljena |
(e) |
1501 90 00 |
Masnoća peradi |
(f) |
1602 20 10 |
Guščja ili pačja jetra, drugačije pripremljena ili konzervirana |
1602 31 1602 32 1602 39 |
Meso ili mesni klaonički nusproizvodi od peradi iz tarifnog broja 0105 , drugačije pripremljeni ili konzervirani |
DIO XXI.
Etilni alkohol poljoprivrednog podrijetla
1. Sektor etilnog alkohola obuhvaća proizvode navedene u sljedećoj tablici:
Oznaka KN |
Opis |
ex 2207 10 00 |
Nedenaturirani etilni alkohol s volumnim udjelom alkohola 80 % vol. ili većim, dobiven od poljoprivrednih proizvoda navedenih u Prilogu I. Ugovorima |
ex 2207 20 00 |
Etilni alkohol i drugi alkoholi, denaturirani, s bilo kojim sadržajem alkohola, dobiveni od poljoprivrednih proizvoda navedenih u Prilogu I. Ugovorima |
ex 2208 90 91 i ex 2208 90 99 |
Nedenaturirani etilni alkohol s volumnim udjelom alkohola manjim od 80 % vol., dobiven od poljoprivrednih proizvoda navedenih u Prilogu I. Ugovorima |
2. Sektor etilnog alkohola također obuhvaća proizvode na bazi etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla koji je obuhvaćen tarifnom oznakom KN 2208 , a koji je spremljen u posude obujma većeg od 2 litre i koji pokazuje sva svojstva etilnog alkohola opisanog u točki 1.
DIO XXII.
Pčelarski proizvodi
Sektor pčelarskih proizvoda obuhvaća proizvode navedene u sljedećoj tablici:
Oznaka KN |
Opis |
0409 00 00 |
Prirodni med |
ex 0410 00 00 |
Matična mliječ i propolis, jestivi |
ex 0511 99 85 |
Matična mliječ i propolis, nejestivi |
ex 1212 99 95 |
Pelud |
ex 1521 90 |
Pčelinji vosak |
DIO XXIII.
Dudov svilac
Sektor dudovog svilca pokriva dudove svilce obuhvaćene tarifnom oznakom KN ex 0106 90 00 i jajašca dudovog svilca obuhvaćena tarifnom oznakom ex 0511 99 85 .
DIO XXIV
Drugi proizvodi
„Drugi proizvodi” su svi poljoprivredni proizvodi osim onih navedenih u dijelovima od I. do XXIII., uključujući one navedene u sljedećim odjeljcima 1. i 2. ovog dijela.
Odjeljak 1.
Oznaka KN |
Opis |
ex 01 01 |
Živi konji, magarci, mazge i mule: |
– konji |
|
0101 21 00 |
– – čistokrvne rasplodne životinje (): |
0101 29 |
– – drugo: |
0101 29 90 |
– – – koji nisu za klanje |
0101 30 00 |
– – magarci |
0101 90 00 |
drugo |
ex 01 02 |
živa goveda: |
– – koja nisu čistokrvne rasplodne životinje: |
|
– – – koje ne pripadaju domaćim vrstama |
|
0102 39 90 , i 0102 90 99 |
|
ex 01 03 |
Žive svinje: |
0103 10 00 |
– čistokrvne rasplodne životinje () |
– drugo: |
|
ex 0103 91 |
– – mase manje od 50 kg: |
0103 91 90 |
– – – koje ne pripadaju domaćim vrstama |
ex 0103 92 |
– – mase 50 kg ili veće |
0103 92 90 |
– – koje ne pripadaju domaćim vrstama |
0106 |
Druge žive životinje |
ex 02 03 |
Svinjetina, svježa, rashlađena ili zamrznuta: |
– svježe ili rashlađeno: |
|
ex 0203 11 |
– – trupovi i polovice: |
0203 11 90 |
– – – osim od domaće svinje |
ex 0203 12 |
– – šunke, plećke i njihovi komadi, s kostima: |
0203 12 90 |
– – – osim od domaće svinje |
ex 0203 19 |
– – drugo: |
0203 19 90 |
– – – osim od domaće svinje |
– zamrznuto: |
|
ex 0203 21 |
– – trupovi i polovice: |
0203 21 90 |
– – – osim od domaće svinje |
ex 0203 22 |
– – šunke, plećke i njihovi komadi, s kostima: |
0203 22 90 |
– – – osim od domaće svinje |
ex 0203 29 |
– – drugo: |
0203 29 90 |
– – – osim od domaće svinje |
ex 0205 00 |
Meso magaraca, mula i mazgi, svježe, rashlađeno ili zamrznuto: |
ex 02 06 |
Jestivi klaonički nusproizvodi od goveda, svinja, ovaca, koza, konja, magaraca, mula i mazgi, svježi, rashlađeni ili zamrznuti: |
ex 0206 10 |
– od goveda, svježi ili rashlađeni |
0206 10 10 |
– – za proizvodnju farmaceutskih proizvoda () |
– od goveda, zamrznuti: |
|
ex 0206 22 00 |
– – jetra: |
– – – za proizvodnju farmaceutskih proizvoda () |
|
ex 0206 29 |
– – drugo: |
0206 29 10 |
– – – za proizvodnju farmaceutskih proizvoda () |
ex 0206 30 00 |
– od svinja, svježe ili rashlađeno: |
– – za proizvodnju farmaceutskih proizvoda () |
|
– – drugo: |
|
– – – osim od domaće svinje |
|
– od svinja, zamrznuto: |
|
ex 0206 41 00 |
– – jetra: |
– – – za proizvodnju farmaceutskih proizvoda () |
|
– – – drugo: |
|
– – – – osim od domaće svinje |
|
ex 0206 49 00 |
– – drugo: |
– – – od domaćih svinja: |
|
– – – – za proizvodnju farmaceutskih proizvoda () |
|
– – – drugo |
|
ex 0206 80 |
– drugo, svježe ili rashlađeno: |
0206 80 10 |
– – za proizvodnju farmaceutskih proizvoda () |
– – drugo: |
|
0206 80 91 |
– – – od konja, magaraca, mula i mazgi |
ex 0206 90 |
– drugo, zamrznuto: |
0206 90 10 |
– – za proizvodnju farmaceutskih proizvoda () |
– – drugo: |
|
0206 90 91 |
– – – od konja, magaraca, mula i mazgi |
0208 |
Drugo meso i jestivi mesni klaonički nusproizvodi, svježi, rashlađeni ili smrznuti |
ex 02 10 |
Meso i jestivi klaonički nusproizvodi, usoljeni, u salamuri, sušeni ili dimljeni; jestivo brašno i krupica od mesa ili od klaoničkih nusproizvoda: |
– svinjetina: |
|
ex 0210 11 |
– – šunke, plećke i njihovi komadi, s kostima: |
0210 11 90 |
– – – osim od domaće svinje |
ex 0210 12 |
– – prsa (s potrbušinom) i njihovi komadi: |
0210 12 90 |
– – – osim od domaće svinje |
ex 0210 19 |
– – drugo: |
0210 19 90 |
– – – osim od domaće svinje |
– drugo, uključujući jestiva brašna i krupice od mesa ili klaoničkih nusproizvoda: |
|
0210 91 00 |
– – od primata |
0210 92 |
– – od kitova, dupina i pliskavica (sisavaca iz roda Cetacea); od morskih krava i moronja (sisavaca iz roda Sirenia); od tuljana, morskih lavova i morževa (sisavaca podroda Pinnipedia) |
0210 93 00 |
– – od gmazova (uključujući zmije i kornjače) |
ex 0210 99 |
– – drugo: |
– – – meso: |
|
0210 99 31 |
– – – – od sobova |
0210 99 39 |
– – – – drugo |
– – – klaonički nusproizvodi: |
|
– – – – osim od domaćih svinja, goveda, ovaca i koza |
|
0210 99 85 |
– – – – – osim jetara peradi |
ex 04 07 |
Ptičja jaja, u ljusci, svježa, konzervirana ili kuhana: |
0407 19 90 0407 29 90 i 0407 90 90 |
– osim od peradi |
ex 04 08 |
Ptičja jaja bez ljuske i žumanjci, svježi, sušeni, kuhani u vodi ili na pari, oblikovani, zamrznuti ili na drugi način konzervirani, s dodanim šećerom ili drugim sladilima ili bez njih: |
– žumanjci: |
|
ex 0408 11 |
– – sušeni: |
0408 11 20 |
– – – neprikladni za prehranu ljudi () |
ex 0408 19 |
– – drugo: |
0408 19 20 |
– – – neprikladni za prehranu ljudi () |
– drugo: |
|
ex 0408 91 |
– – sušeni: |
0408 91 20 |
– – – neprikladni za prehranu ljudi () |
ex 0408 99 |
– – drugo: |
0408 99 20 |
– – – neprikladni za prehranu ljudi () |
0410 00 00 |
Jestivi proizvodi životinjskog podrijetla koji nisu spomenuti niti uključeni na drugom mjestu |
0504 00 00 |
Životinjska crijeva, mjehuri i želuci (osim ribljih), cijeli ili u komadima, svježi, rashlađeni, zamrznuti, usoljeni, u salamuri, sušeni ili dimljeni |
ex 05 11 |
Proizvodi životinjskog podrijetla koji nisu spomenuti niti uključeni na drugom mjestu; mrtve životinje iz 1. i 3. poglavlja, neprikladne za prehranu ljudi: |
0511 10 00 |
– sperma bikova |
– drugo: |
|
ex 0511 99 |
– – drugo: |
0511 99 85 |
– – – drugo |
ex 07 09 |
Drugo povrće, svježe ili rashlađeno: |
ex 0709 60 |
– plodovi iz roda Capiscum ili iz roda Pimenta: |
– – drugo: |
|
0709 60 91 |
– – – – iz roda Capsicum, za proizvodnju kapsicina ili boja na bazi kapsikum oleo-smola () |
0709 60 95 |
– – – za industrijsku proizvodnju eteričnih ulja ili rezinoida () |
ex 0709 60 99 |
– – – drugi, roda Pimenta |
ex 07 10 |
Povrće (nekuhano ili kuhano u pari ili vodi), zamrznuto: |
ex 0710 80 |
– drugo povrće: |
– – plodovi iz roda Capiscum ili iz roda Pimenta: |
|
0710 80 59 |
– – – osim slatke paprike |
ex 07 11 |
Povrće privremeno konzervirano (npr. sumpornim dioksidom, u salamuri, u sumpornoj vodi ili drugim otopinama za konzerviranje), ali koje je u tom stanju neprikladno za neposrednu konzumaciju: |
ex 0711 90 |
– drugo povrće; mješavine povrća: |
– – povrće: |
|
0711 90 10 |
– – – – plodovi iz roda Capsicum ili iz roda Pimenta, osim slatkih paprika |
ex 07 13 |
Sušene mahunarke, u zrnu, oljuštene ili neoljuštene ili lomljene: |
ex 0713 10 |
– grašak (Pisum sativum): |
0713 10 90 |
– – osim za sjetvu |
ex 0713 20 00 |
– slanutak: |
– – osim za sjetvu |
|
– grah (Vigna spp., Phaseolus spp.): |
|
ex 0713 31 00 |
– – grah vrste Vigna mungo (L) Hepper ili Vigna radiata (L) Wilczek: |
– – – osim za sjetvu |
|
ex 0713 32 00 |
– – grah sitni crveni (Azuki) (Phaseolus ili Vigna angularis): |
– – – osim za sjetvu |
|
ex 0713 33 |
– – grah obični, uključujući bijeli (Phaseolus vulgaris): |
0713 33 90 |
– – – osim za sjetvu |
ex 0713 34 00 |
– – bambara grah (Vigna subterranea ili Voandzeia subterranea) |
ex 0713 35 00 |
– – – osim za sjetvu |
ex 0713 39 00 |
– – mletački grah (crnookica) (Vigna unguiculata): |
– – – osim za sjetvu |
|
– – drugo: |
|
– – – osim za sjetvu |
|
ex 0713 40 00 |
– leća: |
– – osim za sjetvu |
|
ex 0713 50 00 |
– bob (Vicia faba var. major) i konjski bob (Vicia faba var. equina i Vicia faba var. minor) |
– – osim za sjetvu |
|
ex 0713 60 00 |
– golublji grašak (Cajanus cajan): |
|
– – osim za sjetvu |
ex 0713 90 00 |
– drugo: |
– – osim za sjetvu |
|
0801 |
Kokosov orah, brazilski orah, indijski orah, svježi ili osušeni, oljušteni ili neoljušteni, oguljeni ili neoguljeni |
ex 08 02 |
Drugi orašasti plodovi, svježi ili suhi, oljušteni ili neoljušteni, oguljeni ili neoguljeni: |
0802 70 00 |
– kola orasi (Cola spp.) |
0802 80 00 |
– areka (betelov orah) |
ex 08 04 |
Datulje, smokve, ananas, avokado, guava, mango i mangostin, svježi ili suhi: |
0804 10 00 |
– datulje |
0902 |
Čaj, aromatiziran ili nearomatiziran |
ex 09 04 |
Papar roda Piper; suhi, drobljeni ili mljeveni plodovi roda Capsicum ili roda Pimenta, osim slatke paprike iz podbroja 0904 21 10 |
0905 |
Vanilija |
0906 |
Cimet i cvijet cimetova drveta |
0907 |
Klinčići (cijeli plodovi, pupoljci i peteljke) |
0908 |
Muškatni oraščić, muškatni cvijet (macis) i kardamom |
0909 |
Sjeme anisa, zvjezdastog anisa, komorača, korijandra, kumina ili kima; bobice kleke: |
ex 09 10 |
Đumbir, kurkuma, listovi lovora, curry i drugi začini osim majčine dušice i šafrana |
ex 11 06 |
Brašno, krupica i prah od sušenih mahunarki iz tarifnog broja 0713 , od sago-palmi, korijenja ili gomolja iz tarifnog broja 0714 ili od proizvoda iz poglavlja 8.: |
1106 10 00 |
– od sušenih mahunarki iz tarifnog broja 0713 |
ex 1106 30 |
– od proizvoda iz poglavlja 8.: |
1106 30 90 |
– – osim od banana |
ex 11 08 |
Škrobovi; inulin: |
1108 20 00 |
– inulin |
1201 90 00 |
Soja u zrnu, uključujući i lomljenu, osim za sjeme |
1202 41 00 |
Kikiriki, nepržen niti drugačije termički obrađen, u ljusci, osim za sjeme |
1202 42 00 |
Kikiriki, nepržen niti drugačije termički obrađen, oljušten, uključujući i lomljen, osim za sjeme |
1203 00 00 |
Kopra |
1204 00 90 |
Laneno sjeme, cijelo ili lomljeno, osim za sjetvu |
1205 10 90 i ex 1205 90 00 |
Sjeme uljane repice, uključujući i lomljeno, osim za sjetvu |
1206 00 91 |
Suncokretovo sjeme, uključujući i lomljeno, osim za sjetvu |
1206 00 99 |
|
1207 29 00 |
Sjeme pamuka, uključujući i lomljeno, osim za sjetvu |
1207 40 90 |
Sjeme sezama, uključujući i lomljeno, osim za sjetvu |
1207 50 90 |
Sjeme gorušice, uključujući i lomljeno, osim za sjetvu |
1207 91 90 |
Sjeme maka, uključujući i lomljeno, osim za sjetvu |
1207 99 91 |
Sjeme konoplje, uključujući i lomljeno, osim za sjetvu |
ex 1207 99 96 |
Drugo uljano sjeme i plodovi, uključujući i lomljeno, osim za sjetvu |
1208 |
Brašno i krupica od uljanog sjemenja ili plodova, osim od gorušice |
ex 12 11 |
Bilje i dijelovi bilja (uključujući sjemenje i plodove) koji se poglavito koriste u parfumeriji, farmaciji ili za insekticidne, fungicidne ili slične svrhe, svježi ili osušeni, rezani ili cijeli, drobljeni ili mljeveni, osim proizvoda navedenih pod tarifnom oznakom ex 1211 90 86 u dijelu IX.; |
ex 12 12 |
Rogač, morske i druge alge, šećerna repa i šećerna trska, svježi, rashlađeni, zamrznuti ili suhi, uključujući i mljevene; koštice i jezgre iz koštica voća i drugi biljni proizvodi (uključujući neprženo korijenje cikorije Cichorium intybus vrste sativum) koji se poglavito koriste za prehranu ljudi i koji nisu spomenuti niti uključeni na drugom mjestu: |
ex 1212 99 |
– – osim šećerne trske: |
1212 99 41 i 1212 99 49 |
– – – sjeme rogača |
ex 1212 99 95 |
– – – drugo, osim korijenja cikorije |
1213 00 00 |
Slama i pljeva od žitarica, neprerađena, uključujući i sječenu, mljevenu, prešanu ili u obliku peleta |
ex 12 14 |
Stočna koraba, krmna cikla, krmno korijenje, sijeno, lucerna (alfalfa), djetelina, esparzeta, stočni kelj, lupine, grahorice i slični proizvodi za stočnu hranu, uključujući i one u obliku peleta: |
ex 1214 10 00 |
– Krupica i pelete od lucerne (alfalfa), osim od lucerne umjetno sušene toplinom ili od drugačije sušene i samljevene lucerne |
ex 1214 90 |
– drugo: |
1214 90 10 |
– – krmna cikla, stočna koraba i drugo krmno korijenje |
ex 1214 90 90 |
– – drugo, isključujući: |
– lucernu, esparzetu, djetelinu, lupine, grahorice i slične proizvode za stočnu hranu umjetno sušene toplinom, osim sijena i krmnog kelja i proizvoda koji sadrže sijeno |
|
– lucernu, esparzetu, djetelinu, lupine, grahorice, kokotac, sjetvenu graholiku i smiljkitu, drugačije sušene i samljevene |
|
ex 15 02 |
Masti goveda, ovaca ili koza, osim iz tarifnog broja 1503 : |
ex 1502 10 10 ex 1502 90 10 |
– za industrijske svrhe, osim za proizvodnju prehrambenih proizvoda za ljude, isključujući masti dobivene od kostiju i otpadaka () |
1503 00 |
Stearin od svinjske masti, ulje od svinjske masti, oleostearin, oleo ulje i ulje od loja, neemulgirani, nemiješani niti na drugi način pripremljeni |
ex 15 04 |
Masti i ulja i njihove frakcije, od riba ili morskih sisavaca, rafinirani ili nerafinirani, ali kemijski nemodificirani, osim ulja ribljih jetara i njihovih frakcija iz tarifnog broja 1504 10 i masti i ulja i njihove frakcije, od riba, osim ulja jetara iz tarifnog broja 1504 20 |
1507 |
Sojino ulje i njegove frakcije, rafinirani ili nerafinirani, ali kemijski nemodificirani |
1508 |
Ulje od kikirikija i njegove frakcije, rafinirano ili nerafinirano, ali kemijski nemodificirano |
1511 |
Palmino ulje i njegove frakcije, rafinirani ili nerafinirani, ali kemijski nemodificirani |
1512 |
Ulje od sjemenki suncokreta, šafranike ili pamuka i njihove frakcije, rafinirani ili nerafinirani, ali kemijski nemodificirani |
1513 |
Ulje od kokosovog oraha (kopre), palminih koštica (jezgri) ili babasu palme i njihove frakcije, rafinirani ili nerafinirani, ali kemijski nemodificirani |
1514 |
Ulje od repice ili ulje od gorušice i njihove frakcije, rafinirani ili nerafinirani, ali kemijski nemodificirani |
ex 15 15 |
Druge stabilne (nehlapive) biljne masti i ulja (osim jojobinog ulja iz podbroja ex 1515 90 11 ) i njihove frakcije, rafinirani ili nerafinirani, ali kemijski nemodificirani: |
ex 15 16 |
Masti i ulja životinjskog ili biljnog podrijetla i njihove frakcije, djelomično ili potpuno hidrogenirani, interesterificirani, reesterificirani ili elaidinizirani, rafinirani ili ne, ali dalje nepripremljeni (osim hidrogeniranog ricinusovog ulja, tzv. „opal voska” iz podbroja 1516 20 10 ) |
ex 15 17 |
Margarin; jestive mješavine ili pripravci od masti ili ulja životinjskog ili biljnog podrijetla ili od frakcija različitih masti ili ulja iz ovog poglavlja, osim jestivih masti ili ulja ili njihovih frakcija iz tarifnog broja 1516 , isključujući podbrojeve 1517 10 10 , 1517 90 10 i 1517 90 93 |
1518 00 31 i 1518 00 39 |
Stabilna (nehlapiva) biljna ulja, tekuća, miješana, za tehničke ili industrijske svrhe, osim za proizvodnju prehrambenih proizvoda za ljude () |
1522 00 91 |
Uljni talozi; sapunski talozi, dobiveni pri preradi masnih tvari ili voskova životinjskog ili biljnog podrijetla, osim onih koji sadrže ulja sa značajkama maslinovog ulja |
1522 00 99 |
Drugi ostaci dobiveni pri preradi masnih tvari ili voskova životinjskog ili biljnog podrijetla, osim onih koji sadrže ulja sa značajkama maslinovog ulja |
ex 16 02 |
Drugi pripremljeni ili konzervirani proizvodi od mesa, mesnih klaoničkih nusproizvoda ili krvi: |
– od svinje: |
|
ex 1602 41 |
– – šunke i njihovi komadi: |
1602 41 90 |
– – – osim od domaće svinje |
ex 1602 42 |
– – šunke i njihovi komadi: |
1602 42 90 |
– – – osim od domaće svinje |
ex 1602 49 |
– – drugo, uključujući mješavine: |
1602 49 90 |
– – – osim od domaće svinje |
ex 1602 90 |
– drugo, uključujući prerađevine od krvi bilo koje životinje: |
– – osim prerađevina od krvi bilo koje životinje: |
|
1602 90 31 |
– – – od divljači ili kunića |
– – – drugo: |
|
– – – – koji ne sadrže meso ili klaoničke nusproizvode domaće svinje: |
|
– – – – – koji ne sadrže goveđe meso ili klaoničke nusproizvode: |
|
1602 90 99 |
– – – – – – osim od ovaca i koza |
ex 1603 00 |
Mesni ekstrakti i sokovi |
1801 00 00 |
Kakao u zrnu, cijeli ili lomljen, sirov ili pržen |
1802 00 00 |
Ljuske, kore, opne i drugi otpaci od kakaa |
ex 20 01 |
Povrće, voće, orašasti plodovi i drugi jestivi dijelovi biljaka, pripremljeni ili konzervirani u octu ili octenoj kiselini: |
ex 2001 90 |
– drugo: |
2001 90 20 |
– – plodovi roda Capsicum osim slatkih paprika ili pimenta |
ex 20 05 |
Drugo povrće, pripremljeno ili konzervirano na drugi način osim u octu ili octenoj kiselini, nezamrznuto, osim proizvoda iz tarifnog broja 2006 : |
ex 2005 99 |
– drugo povrće i mješavine povrća: |
2005 99 10 |
– – plodovi roda Capsicum osim slatkih paprika ili pimenta |
ex 22 06 |
Druga fermentirana pića (npr. vino od jabuke, vino od kruške, medovina); mješavine fermentiranih pića i mješavine fermentiranih i bezalkoholnih pića, koje nisu drugdje spomenute niti obuhvaćene: |
2206 31 91 do 2206 00 89 |
– osim piquettea (vina od komine) |
ex 23 01 |
Brašno, krupica i pelete, od mesa ili mesnih klaoničkih nusproizvoda, od riba ili rakova, mekušaca ili drugih vodenih beskralježnjaka, neprikladni za ljudsku uporabu; čvarci: |
2301 10 00 |
– brašno, krupica i pelete, od mesa ili klaoničkih nusproizvoda; čvarci |
ex 23 02 |
Mekinje i drugi ostaci, nepeletirani ili peletirani, dobiveni prosijavanjem, mljevenjem ili drugom obradom žitarica ili mahunarki: |
2302 50 00 |
– od mahunarki |
2304 00 00 |
Uljane pogače i drugi kruti ostaci, nemljeveni, mljeveni ili peletirani, dobiveni pri ekstrakciji ulja od soje |
2305 00 00 |
Uljane pogače i drugi kruti ostaci, nemljeveni, mljeveni ili peletirani, dobiveni pri ekstrakciji ulja od kikirikija |
ex 23 06 |
Uljane pogače i drugi kruti ostaci, nemljeveni, mljeveni ili peletirani, dobiveni pri ekstrakciji biljnih masti ili ulja, osim onih iz tarifnih brojeva 2304 ili 2305 , s iznimkom podbroja 2306 90 05 (uljane pogače i drugi kruti ostaci, dobiveni pri ekstrakciji kukuruznih klica) te 2306 90 11 i 2306 90 19 (uljane pogače i drugi kruti ostaci, dobiveni pri ekstrakciji maslinovog ulja) |
ex 2307 00 |
Vinski talog; vinski kamen: |
2307 00 90 |
– vinski kamen |
ex 2308 00 |
Biljni materijali i biljni otpaci, biljni ostaci i nusproizvodi, peletirani ili nepeletirani, koji se upotrebljavaju za prehranu životinja, a nisu spomenuti niti uključeni na drugom mjestu: |
2308 00 90 |
– osim komine od grožđa, žira i divljeg kestena, komine od voća (osim od grožđa) |
ex 23 09 |
Pripravci koji se upotrebljavaju za prehranu životinja: |
ex 2309 10 |
– hrana za pse i mačke, pripremljena u pakiranja za maloprodaju: |
2309 10 90 |
– – koja ne sadrži škrob, glukozu, glukozni sirup, maltodekstrin ili maltodekstrinski sirup iz podbrojeva 1702 30 50 , 1702 30 90 , 1702 40 90 , 1702 90 50 i 2106 90 55 ili mliječne proizvode |
ex 2309 90 |
– drugo: |
ex 2309 90 10 |
– – drugo, uključujući premikse: |
– – topive tvari od morskih sisavaca |
|
ex 2309 90 91 do 2309 90 96 |
– – – koje ne sadrže škrob, glukozu, glukozni sirup, maltodekstrin ili maltodekstrinski sirup iz podbrojeva 1702 30 50 , 1702 30 90 , 1702 40 90 , 1702 90 50 i 2106 90 55 ili mliječne proizvode, isključujući |
– koncentrate bjelančevina dobivene od soka lucerne i soka trave |
|
– dehidrirane proizvode dobivene isključivo od krutih ostataka i soka koji nastaju pri pripremi gore navedenih koncentrata |
|
(1)
Za unos pod ovim podbrojem vrijede uvjeti iz odgovarajućih odredbi Unije (vidi Direktivu Vijeća 94/28/EC (2) i Uredbu Komisije (EZ) br. 504/2008 (3)).
(2)
Direktiva Vijeća 94/28/EZ od 23. lipnja 1994. o utvrđivanju načela koja se odnose na zootehničke i genealoške uvjete primjenjive na uvoz iz trećih zemalja životinja, njihovog sjemena, jajnih stanica i zametaka, te o izmjeni Direktiva 77/504/EEZ o čistokrvnim rasplodnim govedima (SL L 178, 12.7.1994, str. 66.).
(3)
Uredba Komisije (EZ) br. 504/2008 od 6. lipnja 2008. o provedbi Direktive Vijeća 90/426/EEZ i 90/427/EEZ s obzirom na metode za identifikaciju kopitara (SL L 149, 7.6.2008., str.3.).
(4)
Za unos pod ovim podbrojem vrijede uvjeti iz odgovarajućih odredbi Unije (vidi Direktivu Vijeća 88/661/EEZ (5), Direktivu Vijeća 94/28/EZ i Odluku Komisije 96/510/EZ (6)).
(5)
Direktiva Vijeća 88/661/EEZ od 19. prosinca 1988. o zootehničkim standardima koji se primjenjuju na uzgojno valjane svinje (SL L 382, 31.12.1988., str. 36.).
(6)
Odluka Komisije 96/510/EZ od 18. srpnja 1996. o utvrđivanju rodovnika i zootehničkih certifikata za uvoz uzgojno valjanih životinja, njihovog sjemena, jajnih stanica i zametaka (SL L 210, 20.8.1996, p. 53.).
(7)
Za unos pod ovim podbrojem vrijede uvjeti iz odgovarajućih odredbi Unije (vidi Članke 291 do 300 Uredbe (EEZ) br. 2454/93).
(8)
Za unos pod ovim podbrojem vrijede uvjeti iz odjeljka II stavka F uvodnih odredbi kombinirane nomenklature. |
Odjeljak 2.
Oznaka KN |
Opis |
0101 29 10 |
Živi konji za klanje () |
ex 0205 00 |
Konjetina, svježa, rashlađena ili zamrznuta: |
0210 99 10 |
Konjetina, usoljena, u salamuri ili sušena |
0511 99 10 |
Žile ili tetive; obresci i slični otpaci od sirovih koža i krzna |
0701 |
Krumpir, svjež ili rashlađen |
0901 |
Kava, pržena ili nepržena, s kofeinom ili dekofeinizirana; ljuske i opne kave, kavovine koje sadrže kavu u bilo kojem postotku |
1105 |
Brašno, krupica, prah, pahuljice, granule i pelete od krumpira |
1212 94 00 |
Korijen cikorije |
2209 00 91 i 2209 00 99 |
Ocat i nadomjesci za ocat dobiveni iz octene kiseline, osim vinskog octa |
4501 |
Prirodno pluto, sirovo ili jednostavno pripremljeno; otpadci od pluta; drobljeno, granulirano ili mljeveno pluto; |
(1)
Za unos pod ovim podbrojem vrijede uvjeti iz odgovarajućih odredbi Unije (vidi Članke 291 do 300 Uredbe (EEZ) br. 2454/93). |
PRILOG II.
DEFINICIJE IZ ČLANKA 3. STAVKA 1.
DIO I.
Definicije koje se odnose na sektor riže
I. Izrazi „neoljuštena riža”, „oljuštena riža”, „polubijela riža”, „bijela riža”, „riža okruglog zrna”, „riža srednjeg zrna”, „riža dugog zrna A ili B” i „lomljena riža” definiraju se kako slijedi:
„Neoljuštena riža” je riža na kojoj je ostala vanjska ljuska nakon mlaćenja.
„Oljuštena riža” je neoljuštena riža s koje je odstranjena samo vanjska ljuska. Primjeri riže ove definicije komercijalno su opisani kao „smeđa riža”, „cargo riža”, „loonzain” i „riso sbramato”.
„Polubijela riža” je neoljuštena riža s koje su odstranjeni vanjska ljuska, dio klice i cjelokupan vanjski sloj usplođa ili njegov dio, ali ne i unutarnji slojevi.
„Bijela riža” je neoljuštena riža s koje su odstranjeni vanjska ljuska, cjelokupni vanjski i unutarnji slojevi usplođa, cijela klica kod riže dugog ili srednjeg zrna i barem dio klice kod riže okruglog zrna, a duguljaste bijele crte mogu ostati na najviše 10 % zrnja.
„Okruglozrnata riža” je riža s dužinom zrna do 5,2 mm i omjerom između dužine i širine manjim od 2.
„Srednjezrnata riža” je riža s dužinom zrna od 5,2 mm do 6 mm i omjerom između dužine i širine manjim od 3.
„Dugozrnata riža” je
dugozrnata riža A, riža s dužinom zrna većom od 6,0 mm i omjerom između dužine i širine većim od 2, ali manjim od 3;
dugozrnata riža B, riža s dužinom zrna većom od 6,0 mm i omjerom između dužine i širine jednakim ili većim od 3.
„Mjerenja zrna” znači mjerenja zrna na bijeloj riži koja se izvode sljedećom metodom:
uzmite reprezentativni uzorak iz proizvodne serije;
prosijte uzorak tako da ostanu samo cijela zrna, uključujući nezrela zrna;
provedite po dva mjerenja na 100 zrna i izračunajte prosjek;
izrazite rezultat u milimetrima, zaokružen na jednu decimalu.
„Lomljena riža” su dijelovi zrna čija je dužina manja od tri četvrtine prosječne dužine cijelog zrna.
II. Što se tiče zrna i lomljenih zrna koja nisu besprijekorne kvalitete, primjenjuju se sljedeće definicije:
„Cijela zrna” su zrna s kojih je odstranjen samo dio vrha, bez obzira na značajke dobivene u svakoj fazi mljevenja.
„Oštećena zrna” su zrna s kojih je odstranjen cijeli vrh.
„Lomljena zrna ili dijelovi” su zrna s kojih je odstranjen dio obujma veći od vrha; lomljena zrna uključuju:
velika lomljena zrna (dijelove zrna čija je duljina jednaka ili veća od polovine zrna, ali ne čini cijelo zrno),
srednja lomljena zrna (dijelove zrna čija je duljina jednaka ili veća od četvrtine zrna, ali koji su manji od minimalne veličine „velikih lomljenih zrna”),
fina lomljena zrna (dijelove zrna čija je duljina manja od četvrtine zrna, ali su preveliki da prođu kroz sito s mrežom od 1,4 mm),
dijelove (male dijelove ili čestice zrna koji mogu proći kroz sito s mrežom od 1,4 mm); u ovu definiciju ulaze razlomljena zrna (dijelovi nastali uzdužnim lomom zrna).
„Nedozrela zrna” su zrna koja nisu u potpunosti dozrela.
„Zrna s prirodnim oštećenjima” su zrna s prirodnim oštećenjima, nasljednog ili nenasljednog podrijetla, u usporedbi s morfološkim karakteristikama tipičnima za sortu.
„Kredasta zrna” su zrna kod kojih najmanje tri četvrtine površine zrna izgleda mutno i kredasto.
„Zrna s crvenom prugicom” su zrna koja sadrže uzdužne crvene pruge različitog intenziteta i nijanse, zbog ostataka usplođa.
„Zrna s tamnom prugom” su zrna s dobro definiranim kružićem tamne boje i manje ili više pravilnog oblika; pod zrna s tamnom prugom ubrajaju se također zrna sa slabim crnim prugama samo na površini; pruge i mrlje ne smiju imati žuti ili tamni kolut.
„Zrna s mrljama” su zrna koja su na malom dijelu površine pretrpjela očitu promjenu svoje prirodne boje; mrlje mogu biti različitih boja (crnkaste, crvenkaste, smeđe); duboke crne pruge također se smatraju mrljama. Ako je boja mrlja dovoljno izražena (crna, ružičasta, crvenkasto-smeđa) i odmah vidljiva te ako prekriva površinu od najmanje pola zrna, zrna se moraju smatrati požutjelim zrnima.
„Požutjela zrna” su zrna koja su u cijelosti ili dijelom, osim sušenjem, pretrpjela promjenu svoje prirodne boje i poprimila žutu nijansu limuna ili naranče.
„Jantarna zrna” su zrna koja su pretrpjela, osim sušenjem, blagu jednoličnu promjenu boje na cijeloj površini; ova promjena mijenja boju zrna u svijetlu jantarno žutu.
DIO II.
Tehničke definicije koje se odnose na sektor šećera
Odjeljak A
Opće definicije
1. „Bijeli šećer” je šećer kojemu nisu dodane arome, tvari za bojenje ni bilo koji drugi dodaci i čiji je maseni udio saharoze u suhom stanju 99,5 % ili veći, određeno polarimetrijskom metodom.
2. „Sirovi šećer” je šećer kojemu nisu dodane arome, tvari za bojenje, ni bilo koji drugi dodaci i čiji je maseni udio saharoze u suhom stanju manji od 99,5 %, određeno polarimetrijskom metodom.
3. „Izoglukoza” je proizvod dobiven od glukoze ili njezinih polimera čiji je maseni udio fruktoze u suhom stanju najmanje 10 %.
4. „Inulinski sirup” je proizvod dobiven neposredno hidrolizom inulina ili oligofruktoze, koji u suhom stanju sadrži najmanje 10 % fruktoze u slobodnom obliku ili u obliku saharoze, izražen kao ekvivalent šećera/izoglukoze. ►M7 ————— ◄
5. „Ugovor o isporuci” je ugovor o isporuci šećerne repe namijenjene za proizvodnju šećera, zaključen između prodavatelja šećerne repe i šećerane.
6. „Sporazum unutar sektora” je jedno od sljedećeg:
sporazum koji je prije zaključivanja bilo kojeg ugovora o isporuci zaključen između poduzeća ili udruženja poduzeća priznatih od strane dotične države članice ili skupine takvih udruženja poduzeća s jedne strane i udruženja prodavatelja priznatog od strane dotične države članice ili skupine takvih udruženja prodavatelja s druge strane;
ako ne postoji sporazum iz točke (a), zakon o trgovačkim društvima i zakon o zadrugama, pod uvjetom da uređuju isporuku šećerne repe od strane dioničara ili članova trgovačkog društva ili zadruge koja proizvodi šećer.
▼M7 —————
DIO III.
Definicije koje se odnose na sektor hmelja
1. „Hmelj” je osušeni cvat, koji se naziva i češer, (ženske) biljke hmelja, penjačice (Humulus lupulus); taj cvat, zelenkasto žute boje i ovalnog oblika, ima cvjetnu stapku i njegova je najveća dužina između 2 i 5 cm.
2. „Hmelj u prahu” je proizvod dobiven mljevenjem hmelja koji sadrži sve njegove prirodne sastojke.
3. „Hmelj u prahu s većim udjelom lupulina” je proizvod dobiven mljevenjem hmelja nakon prethodnog mehaničkog uklanjanja dijelova listova, stabljika, zalistaka i češernih vretena.
4. „Ekstrakt hmelja” je koncentrirani proizvod dobiven djelovanjem otapala na hmelj ili hmelj u prahu.
5. „Miješani proizvodi od hmelja” su mješavine dvaju ili više proizvoda iz točaka od 1. do 4.
DIO IV
Definicije koje se odnose na sektor vina
Pojmovi koji se odnose na vinovu lozu
„Krčenje” je potpuno uklanjanje svih trsova na površini zasađenoj vinovom lozom.
„Sadnja” je konačna sadnja vinove loze ili dijelova vinove loze, cijepljene ili ne, s namjerom proizvodnje grožđa ili podizanja matičnog nasada za proizvodnju plemki.
„Precjepljivanje” je cijepljenje vinove loze koja je već bila cijepljena.
Pojmovi koji se odnose na proizvod
„Svježe grožđe” je plod vinove loze koji se koristi za proizvodnju vina, dozreo ili djelomično prosušen, može biti muljan ili prešan uobičajenim postupcima u proizvodnji vina i može spontano započeti alkoholnu fermentaciju.
„Mošt od svježeg grožđa čije je vrenje zaustavljeno dodavanjem alkohola” je proizvod:
koji ima stvarnu alkoholnu jakost od 12 % vol. do 15 % vol.;
koji se dobiva od nefermentiranog mošta prirodne alkoholne jakosti od najmanje 8,5 % vol., dobivenog isključivo od sorata vinove loze sukladno članku 81. stavku 2., dodavanjem:
neutralnog alkohola vinskog podrijetla, uključujući alkohol dobiven destilacijom prosušenog grožđa alkoholne jakosti od najmanje 96 % vol.
ili nerektificiranog proizvoda dobivenog destilacijom vina čija je alkoholna jakost od 52 % vol. do 80 % vol.
„Sok od grožđa” je tekući proizvod, nefermentiran, ali prikladan za fermentaciju, dobiven:
odgovarajućim postupkom, odmah pogodan za potrošnju;
od svježega grožđa ili od mošta ili razrjeđivanjem. U posljednjem slučaju dobiva se razrjeđivanjem koncentriranog mošta ili koncentriranog soka od grožđa.
Stvarna alkoholna jakost soka od grožđa ne smije biti veća od 1 % vol.
„Koncentrirani sok od grožđa” je nekaramelizirani sok od grožđa koji se dobiva djelomičnom dehidracijom soka od grožđa koja se provodi bilo kojim odobrenim postupkom, osim neposrednim zagrijavanjem, tako da vrijednost izmjerena na refraktometru pri temperaturi od 20 °C nije manja od 50,9 %.
Stvarna alkoholna jakost koncentriranog soka od grožđa ne smije biti veća od 1 % vol.
„Vinski talog” su ostaci:
koji se nagomilavaju u posudama koje sadrže vino nakon fermentacije, tijekom skladištenja ili nakon dopuštene obrade;
koji nastanu filtriranjem ili centrifugiranjem proizvoda iz točke (a);
koji se nagomilavaju u posudama koje sadrže mošt tijekom skladištenja ili nakon dopuštene obrade; ili
koji nastanu filtriranjem ili centrifugiranjem proizvoda iz točke (c);
„Komina” su fermentirani ili nefermentirani ostaci nakon prešanja svježega grožđa
„Piquette” je proizvod dobiven:
fermentacijom neobrađene komine macerirane u vodi, ili
ispiranjem fermentirane komine vodom.
„Vino pojačano za destilaciju” je proizvod:
koji ima stvarnu alkoholnu jakost od 18 % vol. do 24 % vol.;
koji se dobiva isključivo tako da se vinu bez ostatka šećera doda nerektificirani proizvod dobiven destilacijom vina, stvarne alkoholne jakosti od maksimalno 86 % vol. ili
ima sadržaj hlapljivih kiselina izraženih kao octena kiselina do maksimalno 1,5 g/L.
„Kupaža (Cuvée)” je
mošt od grožđa;
vino; ili
mješavina više vrsta mošta i/ili vina različitih obilježja,
koji su namijenjeni pripremi posebne vrste pjenušavih vina.
Alkoholna jakost
„Stvarna alkoholna jakost izražena volumenom” je volumni udio čistog alkohola sadržan u 100 volumnih dijelova proizvoda pri temperaturi od 20 °C.
„Potencijalna alkoholna jakost izražena volumenom” je volumni udio čistog alkohola pri temperaturi od 20 °C koji bi se dobio fermentacijom ukupne količine šećera sadržane u 100 volumnih dijelova proizvoda pri toj temperaturi.
„Ukupna alkoholna jakost izražena volumenom” je zbroj stvarne i potencijalne alkoholne jakosti.
„Prirodna alkoholna jakost izražena volumenom” je ukupna alkoholna jakost proizvoda izražena volumenom prije bilo kakvog pojačavanja.
„Stvarna alkoholna jakost izražena masom” su kilogrami čistog alkohola sadržani u 100 kg proizvoda.
„Potencijalna alkoholna jakost izražena masom” su kilogrami čistog alkohola koji bi se dobili fermentacijom ukupne količine šećera koja je sadržana u 100 kg proizvoda.
„Ukupna alkoholna jakost izražena masom” je zbroj stvarne i potencijalne alkoholne jakosti.
DIO V.
Definicije koje se odnose na sektor govedine i teletine
„Goveda” su žive životinje domaćih vrsta goveda obuhvaćene oznakama KN 0102 21 , ex 0102 31 00 , 0102 90 20 , ex 0102 29 10 do ex 0102 29 99 , 0102 39 10 , 0102 90 91 .
DIO VI.
Definicije koje se odnose na sektor mlijeka i mliječnih proizvoda
Za provedbu carinske kvote za maslac podrijetlom s Novog Zelanda, izraz „proizveden izravno od mlijeka ili vrhnja” ne isključuje maslac koji je proizveden od mlijeka ili vrhnja, bez korištenja uskladištenih materijala, u jednom samodostatnom i neprekinutom procesu u kojemu vrhnje može proći kroz fazu koncentrirane mliječne masti i/ili fazu frakcioniranja takve mliječne masti.
DIO VII.
Definicije koje se odnose na sektor jaja
1. „Jaja u ljusci” su jaja peradi u ljusci, svježa, konzervirana ili kuhana, osim rasplodnih jaja iz točke 2.
2. „Rasplodna jaja” su jaja peradi za rasplod.
3. „Cijeli proizvodi” su ptičja jaja bez ljuske, s dodanim šećerom ili drugim sladilima ili bez njih, prikladni za prehranu ljudi.
4. „Odvojeni proizvodi” su žumanjci ptičjih jaja, s dodanim šećerom ili drugim sladilima ili bez njih, prikladni za prehranu ljudi.
DIO VIII.
Definicije koje se odnose na sektor mesa peradi
1. „Živa perad” su žive kokoši, patke, guske, pure i biserke čija je masa veća od 185 grama.
2. „Podmladak peradi” su žive kokoši, patke, guske, pure i biserke čija masa iznosi najviše 185 grama.
3. „Zaklana perad” su mrtve kokoši vrste Gallus domesticus, patke, guske, pure i biserke, cijele, s klaoničkim nusproizvodima ili bez njih.
4. „Dobiveni proizvodi” su sljedeći proizvodi:
proizvodi navedeni u Prilogu I. dijelu XX. točki (a);
proizvodi navedeni u Prilogu I. dijelu XX. točki (b), osim zaklane peradi i jestivih klaoničkih nusproizvoda koji se zovu „komadi peradi”;
jestivi klaonički nusproizvodi navedeni u Prilogu I. dijelu XX. točki (b);
proizvodi navedeni u Prilogu I. dijelu XX. točki (c);
proizvodi navedeni u Prilogu I. dijelu XX. točkama (d) i (e);
proizvodi navedeni u Prilogu I. dijelu XX. točki (f), osim onih koji su obuhvaćeni tarifnom oznakom KN 1602 20 10 .
DIO IX.
Definicije koje se odnose na sektor pčelarstva
1. Med je med u smislu Direktive Vijeća 2001/110 EZ ( 27 ), uključujući glavne tipove meda.
2. „Pčelarski proizvodi” su med, pčelinji vosak, matična mliječ, propolis ili pelud.
PRILOG III.
STANDARDNA KVALITETA RIŽE I ŠEĆERA IZ ČLANKA 1.a UREDBE (EU) br. 1370/2013 ( 28 )
A Standardna kvaliteta neoljuštene riže
Neoljuštena riža standardne kvalitete:
dobre je, prikladne i tržišne kvalitete, bez mirisa;
sadržava maksimalno 13 % vlage;
sadržava 63 % masenog udjela bijele riže u cijelim zrnima (s odstupanjem od 3 % oštećenih zrna) od čega je maseni udio cijelih zrna bijele riže koja nisu besprijekorne kvalitete sljedeći:
kredastih zrna neoljuštene riže obuhvaćene oznakama KN 1006 10 27 i 1006 10 98 |
1,5 % |
kredastih zrna neoljuštene riže obuhvaćene drugim oznakama KN, osim 1006 10 27 i 1006 10 98 |
2,0 % |
zrna s crvenom prugicom |
1,0 % |
zrna s tamnom prugom |
0,50 % |
zrna s mrljama |
0,25 % |
požutjelih zrna |
0,02 % |
jantarnih zrna |
0,05 % |
B Standardne kvalitete za šećer
▼M7 —————
II. Standardna kvaliteta bijelog šećera
1. Bijeli šećer standardne kvalitete ima sljedeće značajke:
dobre je, prikladne i tržišne kvalitete; suh je, homogeno granuliranih kristala, sipak;
minimalna polarizacija: 99,7;
maksimalni udio vlage: 0,06 %;
maksimalni udio invertnog šećera: 0,04 %;
broj bodova utvrđenih u skladu s točkom 2. ne ne prelazi ukupno 22 niti:
2. Jedan bod odgovara vrijednosti:
0,0018 % količine pepela, koja se određuje metodom ICUMSA pri 28° Brixa,
0,5 jedinica tipa boje, koja se određuje Brunswickovom metodom.
7,5 jedinica boje otopine utvrđene metodom ICUMSA.
3. Metode za određivanje elemenata iz točke 1. iste su kao i one koje se koriste za određivanje tih elemenata u okviru intervencijskih mjera.
III. Standardna kvaliteta sirovog šećera
1. Sirovi šećer standardne kvalitete je šećer čiji prinos u bijelom šećeru iznosi 92 %.
2. Prinos sirovog šećera od šećerne repe izračunava se tako da se od stupnja polarizacije tog šećera oduzme:
postotak količine pepela pomnožen s četiri;
postotak količine invertnog šećera pomnožen s dva;
broj 1.
3. Prinos sirovog šećera od šećerne trske izračunava se tako da se od stupnja polarizacije, pomnoženog s dva, oduzme 100.
PRILOG IV.
LJESTVICE UNIJE ZA KLASIRANJE TRUPOVA IZ ČLANKA10.
A Ljestvica Unije za klasiranje trupova goveda starih osam mjeseci ili više
I. Definicije
Primjenjuju se sljedeće definicije:
„trup”: znači cijeli trup zaklane životinje, nakon iskrvarenja, uklanjanja svih unutarnjih organa i skidanja kože;
„polovica”: znači proizvod dobiven rasijecanjem trupa simetrično po crti razdvajanja koja prolazi sredinom vratnih, leđnih, slabinskih i križnih kralježaka te sredinom prsne kosti i zdjelične simfize.
II. Kategorije
Trupovi goveda dijele se na sljedeće kategorije:
Z : trupovi životinja starih 8 mjeseci i više, a mlađih od 12 mjeseci;
A : trupovi nekastriranih mužjaka starih 12 mjeseci i više, a mlađih od 24 mjeseca;
B : trupovi nekastriranih mužjaka starih 24 mjeseca i više;
C : trupovi kastriranih mužjaka starih 12 mjeseci i više;
D : trupovi ženki koje su se telile;
E : trupovi drugih ženki starih 12 mjeseci i više.
III. Klasiranje
Trupovi se razvrstavaju u klase uzastopnim ocjenjivanjem sljedećih značajki:
Konformacija, koja se definira kao:
Razvijenost profila trupa, naročito osnovnih dijelova (but, leđa, lopatica)
Klasa prema konformaciji |
Opis |
S Vrhunska |
Svi profili ekstremno zaobljeni; izrazita razvijenost mišića (dvostruka mišićavost) |
E Izvrsna |
Svi profili zaobljeni do izuzetno zaobljeni; izrazita razvijenost mišića |
U Vrlo dobra |
Profili u cijelosti zaobljeni, vrlo dobra razvijenost mišića |
R Dobra |
Profili u cijelosti ravni; dobra razvijenost mišića |
O Osrednja |
Profili ravni do udubljeni; osrednja razvijenost mišića |
P Slaba |
Svi profili udubljeni do vrlo udubljeni; slaba razvijenost mišića |
Stupanj prekrivenosti masnim tkivom, koji se definira kao:
Klasa prema stupnju prekrivenosti masnim tkivom |
Opis |
1 vrlo slaba |
Bez naslaga masnog tkiva ili s vrlo tankim naslagama masnog tkiva |
2. slaba |
Tanki sloj masnog tkiva, mišići gotovo svugdje vidljivi |
3 srednja |
Mišići su, osim na butu i lopatici, gotovo svugdje prekriveni slojem masnog tkiva, tanke naslage masnog tkiva u prsnoj šupljini |
4 jaka |
Mišići prekriveni slojem masnog tkiva, mišići na butu i lopatici još uvijek su mjestimično vidljivi; nešto izrazitije naslage masnog tkiva u prsnoj šupljini |
5 vrlo jaka |
Trup je u cijelosti prekriven masnim tkivom; deblje naslage masnog tkiva u prsnoj šupljini |
Državama članicama dopušteno je da svaku od klasa predviđenih u točkama 1. i 2. podijele na najviše tri podklase.
IV. Prezentiranje
Trupovi i polovice obrađuju se tako da budu:
bez glave i donjih dijelova nogu; glava se odstranjuje između zatiljne kosti i prvog vrtnog kralješka, a donji dijelovi nogu odstranjuju se u tarzalnim i karpalnim zglobovima,
bez organa u prsnoj i trbušnoj šupljini, s bubregom, bubrežnim i zdjeličnim masnim tkivom ili bez njih,
bez spolnih organa i pripadajućih mišića i bez vimena ili masnog tkiva vimena.
V. Klasiranje i označivanje
Klaonice odobrene u skladu s člankom 4. Uredbe (EZ) br. 853/2004 Europskog parlamenta i Vijeća ( 29 ) poduzimaju mjere kako bi osigurale da svi trupovi ili polovice goveda starih osam mjeseci ili više koja su zaklana u tim klaonicama i nose oznaku zdravstvene ispravnosti predviđenu člankom 5. stavkom 2., u vezi s Prilogom I. poglavljem III. odjeljkom I. Uredbe (EZ) br. 854/2004 Europskog parlamenta i Vijeća ( 30 ) budu klasirani i označeni u skladu s ljestvicom Unije.
Prije označivanja žigom, države članice mogu odobriti da se s trupova ili polovica ukloni potkožno masno tkivo ako je stanje masnog tkiva takvo da je to opravdano.
B Ljestvica Unije za klasiranje svinjskih trupova
I. Definicija
„Trup” znači trup zaklane svinje, iskrvaren i bez unutarnjih organa, cijeli ili rasječen uzdužno po sredini.
II. Klasiranje
Klase trupova određuju se prema procijenjenom udjelu mišićnog tkiva te se u skladu s tim trupovi svrstavaju u odgovarajuću klasu:
Klase |
Udio mišićnog tkiva izražen u postotku mase trupa |
S |
60 ili više |
E |
55 ili više, ali manje od 60 |
U |
50 ili više, ali manje od 55 |
R |
45 ili više, ali manje od 50 |
O |
40 ili više, ali manje od 45 |
P |
manje od 40 |
III. Prezentiranje
Trupovi moraju biti bez jezika, čekinja, papaka, spolnih organa, bubrežnog sala, bubrega i ošita.
IV. Udio mišićnog tkiva
1. Udio mišićnog tkiva ocjenjuje se metodama ocjenjivanja koje odobri Komisija. Mogu se odobriti samo metode ocjenjivanja koje su statistički dokazane i koje se temelje na fizičkom mjerenju jednog ili više anatomskih dijelova trupa svinje. Da bi se metoda ocjenjivanja mogla odobriti, ona mora biti takva da se njome ne premaši najveća dopuštena statistička pogreška pri ocjenjivanju.
2. Međutim, komercijalna vrijednost trupova ne određuje se samo prema procijenjenom udjelu mišićnog tkiva.
V. Označivanje trupova
Ako Komisija ne predvidi drugačije, klasirani se trupovi označuju žigom u skladu s ljestvicom Unije.
C Ljestvica Unije za klasiranje ovčjih trupova
I. Definicija
Definicije za „trup” i „polovica” utvrđene su u točki A.I.
II. Kategorije
Trupovi se dijele na sljedeće kategorije:
A : trupovi ovaca mlađih od 12 mjeseci,
B : trupovi drugih ovaca.
III. Klasiranje
Odredbe točke A.III. primjenjuju se mutatis mutandis na klasiranje trupova. Međutim, izraz „but” u točki A.III.1. i u retku 3. i 4. tablice ispod točke A.III.2. zamjenjuje se izrazom „stražnja četvrtina”.
IV. Prezentiranje
Trupovi i polovice moraju biti bez glave (odstranjene između zatiljne kosti i prvog vratnog kralješka), donjih dijelova nogu (odstranjenih u karpalnim ili tarzalnim zglobovima), repa (odstranjenog između šestog i sedmog repnog kralješka), vimena, spolnih organa, jetre i iznutrica. Trup uključuje bubrege i bubrežno salo.
Međutim, države članice mogu dopustiti drugačiju obradu i izgled ako se ne koristi referentna obrada i izgled.
V. Označivanje trupova
Klasirani trupovi i polovice označuju se žigom u skladu s ljestvicom Unije.
PRILOG V.
PROIZVODI IZ ČLANKA 23. STAVKA 5.
Kategorija I.
Kategorija II.
Fermentirani ili nefermentirani mliječni proizvodi s voćem, prirodno aromatizirani ili nearomatizirani
PRILOG VI.
PRORAČUNSKA OGRANIČENJA ZA PROGRAME POTPORE IZ ČLANKA 44. STAVKA 1.
u 1 000 EUR po proračunskoj godini |
|||||
|
2014. |
2015. |
2016. |
2017.–2020. |
od 2021. nadalje |
Bugarska |
26 762 |
26 762 |
26 762 |
26 762 |
25 721 |
Češka |
5 155 |
5 155 |
5 155 |
5 155 |
4 954 |
Njemačka |
38 895 |
38 895 |
38 895 |
38 895 |
37 381 |
Grčka |
23 963 |
23 963 |
23 963 |
23 963 |
23 030 |
Španjolska |
353 081 |
210 332 |
210 332 |
210 332 |
202 147 |
Francuska |
280 545 |
280 545 |
280 545 |
280 545 |
269 628 |
Hrvatska |
11 885 |
11 885 |
11 885 |
10 832 |
10 410 |
Italija |
336 997 |
336 997 |
336 997 |
336 997 |
323 883 |
Cipar |
4 646 |
4 646 |
4 646 |
4 646 |
4 465 |
Litva |
45 |
45 |
45 |
45 |
43 |
Luksemburg |
588 |
— |
— |
— |
— |
Mađarska |
29 103 |
29 103 |
29 103 |
29 103 |
27 970 |
Malta |
402 |
— |
— |
— |
— |
Austrija |
13 688 |
13 688 |
13 688 |
13 688 |
13 155 |
Portugal |
65 208 |
65 208 |
65 208 |
65 208 |
62 670 |
Rumunjska |
47 700 |
47 700 |
47 700 |
47 700 |
45 844 |
Slovenija |
5 045 |
5 045 |
5 045 |
5 045 |
4 849 |
Slovačka |
5 085 |
5 085 |
5 085 |
5 085 |
4 887 |
Ujedinjena Kraljevina |
120 |
— |
— |
— |
— |
PRILOG VIÌ.
DEFINICIJE, OZNAKE I PRODAJNE OZNAKE PROIZVODA IZ ČLANKA 78.
Za potrebe ovog Priloga, „prodajna oznaka” znači ime pod kojim se prehrambeni proizvod prodaje u smislu članka 5. stavka 1. Direktive 2000/13/EZ ili ime hrane u smislu članka 7. Uredbe (EU) br. 1169/2011.
DIO I.
Meso goveda mlađih od 12 mjeseci
I. Definicija
Za potrebe ovog dijela, „meso” su svi trupovi, meso s kostima ili otkošteno meso te narezani ili nenarezani klaonički nusproizvodi, namijenjeni prehrani ljudi, dobiveni od goveda mlađih od 12 mjeseci, svježi, zamrznuti ili duboko zamrznuti, neovisno o tome jesu li pakirani ili ambalažirani ili nisu.
II. Klasiranje goveda mlađih od 12 mjeseci u klaonici
U trenutku klanja, gospodarski subjekti pod nadzorom nadležnog tijela klasiraju sva goveda mlađa od 12 mjeseci u jednu od sljedeće dvije kategorije:
Kategorija V: goveda mlađa od osam mjeseci
Identifikacijski broj kategorije: V;
Kategorija Z: goveda starija od 8 i mlađa od 12 mjeseci
Identifikacijski broj kategorije: Z.
To klasiranje provodi se na temelju podataka sadržanih u putnom listu koje prati goveda ili, ako potonji ne postoji, na temelju podataka sadržanih u računalnoj bazi podataka predviđenoj u članku 5. Uredbe (EZ) br. 1760/2000 Europskog parlamenta i Vijeća ( 31 ).
Na zahtjev skupine iz članka 3. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1151/2012 relevantna država članica može odlučiti da se uvjeti iz te točke ne primjenjuju na meso životinja vrste goveda sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla zaštićenom u skladu s Uredbom Vijeća (EU) br. 1151/2012., registriranom prije 29. lipnja 2007.
III. Prodajne oznake
1. Meso goveda mlađih od 12 mjeseci stavlja se na tržište država članica samo pod sljedećim prodajnim oznakama, utvrđenima za svaku državu članicu:
Za meso goveda mlađih od osam mjeseci (identifikacijski broj kategorije: V):
Država u kojoj se trguje |
Prodajne oznake koje treba upotrebljavati |
Belgija |
veau, viande de veau/kalfsvlees/Kalbfleisch |
Bugarska |
месо от малки телета |
Češka |
Telecí |
Danska |
Lyst kalvekød |
Njemačka |
Kalbfleisch |
Estonija |
Vasikaliha |
Irska |
Veal |
Grčka |
μοσχάρι γάλακτος |
Španjolska |
Ternera blanca, carne de ternera blanca |
Francuska |
veau, viande de veau |
Hrvatska |
teletina |
Italija |
vitello, carne di vitello |
Cipar |
μοσχάρι γάλακτος |
Latvija |
Teļa gaļa |
Litva |
Veršiena |
Luksemburg |
veau, viande de veau/Kalbfleisch |
Mađarska |
Borjúhús |
Malta |
Vitella |
Nizozemska |
Kalfsvlees |
Austrija |
Kalbfleisch |
Poljska |
Cielęcina |
Portugal |
Vitela |
Rumunjska |
carne de vițel |
Slovenija |
Teletina |
Slovačka |
Teľacie mäso |
Finska |
vaalea vasikanliha/ljust kalvkött |
Švedska |
ljust kalvkött |
▼M7 ————— |
|
Za meso goveda starijih od 8 i mlađih od 12 mjeseci (identifikacijski broj kategorije: Z):
Država u kojoj se trguje |
Prodajne oznake koje treba upotrebljavati |
Belgija |
jeune bovin, viande de jeune bovin/jongrundvlees/Jungrindfleisch |
Bugarska |
Телешко месо |
Češka |
hovězí maso z mladého skotu |
Danska |
Kalvekød |
Njemačka |
Jungrindfleisch |
Estonija |
noorloomaliha |
Irska |
rosé veal |
Grčka |
νεαρό μοσχάρι |
Španjolska |
Ternera, carne de ternera |
Francuska |
jeune bovin, viande de jeune bovin |
Hrvatska |
mlada junetina |
Italija |
vitellone, carne di vitellone |
Cipar |
νεαρό μοσχάρι |
Latvija |
jaunlopa gaļa |
Litva |
Jautiena |
Luksemburg |
jeune bovin, viande de jeune bovin/Jungrindfleisch |
Mađarska |
Növendék marha húsa |
Malta |
Vitellun |
Nizozemska |
rosé kalfsvlees |
Austrija |
Jungrindfleisch |
Poljska |
młoda wołowina |
Portugal |
Vitelão |
Rumunjska |
carne de tineret bovin |
Slovenija |
meso težjih telet |
Slovačka |
mäso z mladého dobytka |
Finska |
vasikanliha/kalvkött |
Švedska |
Kalvkött |
▼M7 ————— |
|
2. Prodajne oznake iz stavka 1. mogu se dopuniti navođenjem imena ili oznake pojedinih komada mesa ili klaoničkih nusproizvoda.
3. Prodajne oznake navedene za kategoriju V pod točkom A tablice iz stavka 1. i svako novo ime izvedeno iz tih prodajnih oznaka upotrebljavaju se samo ako su ispunjeni svi zahtjevi ovog Priloga.
Pogotovo se izrazi „veau”, „telecí”, „Kalb”, „μοσχάρι”, „ternera”, „kalv”, „veal”, „vitello”, „vitella”, „kalf”, „vitela” and „teletina” ne smiju koristiti u prodajnim oznakama ni na etiketama mesa goveda starijih od 12 mjeseci.
4. Uvjeti iz stavka 1 ne primjenjuju se na meso govedas oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla zaštićenom u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1151/2012., registriranom prije 29. lipnja 2007.
IV. Obavezni podaci na oznaci
1. Ne dovodeći u pitanje Direktivu 2000/13/EZ, Uredbu (EU) br. 1169/2011 i članke 13., 14. i 15. Uredbe (EZ) br. 1760/2000, gospodarski subjekti u svakoj fazi proizvodnje i stavljanja na tržište na mesu goveda starih manje od 12 mjeseci ističu sljedeće informacije:
prodajnu oznaku u skladu s točkom III. ovoga dijela;
starost životinja u trenutku klanja, navedenu, već prema slučaju, u obliku:
Odstupajući od prvog podstavka točke (b), gospodarski subjekti mogu zamijeniti navođenje starosti u trenutku klanja navođenjem kategorije: „kategorija V” ili „kategorija Z”, u fazama koje prethode predaji krajnjem potrošaču.
2. U slučaju mesa goveda mlađih od 12 mjeseci ponuđenog krajnjem potrošaču na maloprodajnome mjestu u nepakiranom obliku, države članice određuju pravila o načinu navođenja podataka iz stavka 1.
V. Bilježenje
U svakoj fazi proizvodnje i stavljanja na tržište gospodarski subjekti bilježe sljedeće informacije:
identifikacijski broj i datum rođenja životinja, samo na razini klaonice;
referentni broj koji omogućava uspostavu poveznice između identifikacije životinja od kojih meso potječe s jedne strane te prodajne oznake, starosti u trenutku klanja i identifikacijskog broja kategorije naznačenog na oznaci mesa s druge strane;
datum dolaska životinja i mesa u objekt te datum njihova odlaska iz objekta.
VI. Službene kontrole
1. Države članice imenuju jedno ili više nadležnih tijela odgovornih za službene kontrole kojima provjeravaju primjenu ovoga Priloga te o tome obavješćuju Komisiju.
2. Službene kontrole provodi nadležni tijelo ili tijela u skladu s općim načelima utvrđenim u Uredbi (EZ) br. 882/2004 Europskog parlamenta i Vijeća ( 32 ).
3. Stučnjaci Komisije prema potrebi zajedno s dotičnim nadležnim tijelima, i eventualno sa stručnjacima iz država članica, provode kontrole na licu mjesta kako bi osigurali da se provode odredbe ovoga Priloga.
4. Svaka država članica na čijem se državnom području provode kontrole dostavlja Komisiji svu podršku koja bi joj mogla biti potrebna za ispunjavanje njezinih zadataka.
5. Za meso uvezeno iz trećih zemalja, nadležno tijelo koje imenuje treća zemlja ili, prema potrebi, neovisno tijelo treće strane, jamči ispunjavanje zahtjeva ovoga dijela. To neovisno tijelo u potpunosti jamči ispunjavanje uvjeta utvrđenih u europskom standardu EN 45011 ili Vodiču ISO/IEC 65.
DIO II.
Kategorije proizvoda od vinove loze
Kategorije proizvoda od vinove loze jesu one utvrđene u točkama od (1) do (17). Kategorije proizvoda od vinove loze utvrđene u točki (1) i točkama od (4) do (9) mogu biti podvrgnute potpunoj ili djelomičnoj dealkoholizaciji u skladu s Prilogom VIII. dijelom I. odjeljkom E nakon što u potpunosti postignu svoja svojstva kako je opisano u tim točkama.
(1) Vino
„Vino” znači proizvod dobiven isključivo potpunom ili djelomičnom alkoholnom fermentacijom izmuljanog ili cijelog svježega grožđa ili mošta.
Vino:
nakon eventualne provedbe postupaka navedenih u odjeljku B dijela I. Priloga VII., ima stvarnu alkoholnu jakost od najmanje 8,5 % vol. ako je proizvedeno od grožđa ubranoga isključivo u vinogradarskim zonama A i B iz dodatka I ovom Prilogu, a najmanje 9 % vol. iz drugih vinogradarskih zona;
iznimno od inače važećeg minimuma stvarne alkoholne jakosti, kad nosi zaštićenu oznaku izvornosti ili zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla, nakon eventualne provedbe postupaka navedenih u odjeljku B dijela I. Priloga VII., ima stvarnu alkoholnu jakost od najmanje 4,5 % vol.
ima ukupnu alkoholnu jakost najviše 15 % vol. Iznimno:
ima, osim u slučaju odstupanja koje može usvojiti Komisija putem delegiranih akata u skladu s člankom 75. stavkom 2., ukupnu kiselost, izraženu kao vinska kiselina, najmanje 3,5 g/L ili 46,6 miliekvivalenata po litri.
„Retsina” znači vino proizvedeno isključivo na zemljopisnom području Grčke, od grožđanog mošta tretiranog smolom alepskog bora. Korištenje smole alepskog bora dopušteno je samo u svrhu dobivanja vina "Retsina" pod uvjetima definiranima u važećim grčkim propisima.
Iznimno od drugog podstavka točke (b), „Tokaji eszencia” i „Tokajská esencia” smatraju se vinima.
Međutim, države članice mogu dopustiti upotrebu izraza „vino” ako:
se u sastavljenom imenu navodi i ime voća, a to se sastavljeno ime upotrebljava za stavljanje na tržište proizvoda koji se dobivaju fermentacijom voća koje nije grožđe; ili
je dio sastavljenog imena.
Mora se izbjegavati svaka zamjena s proizvodima koji odgovaraju kategorijama vina iz ovog Priloga.
(2) Mlado vino u fermentaciji
„Mlado vino u fermentaciji” znači proizvod u kojem alkoholna fermentacija još nije završena i koje još nije odvojeno od svog taloga.
(3) Likersko vino
„Likersko vino” znači proizvod:
koji ima stvarnu alkoholnu jakost od najmanje 15 % volumena i najviše 22 % volumena. Iznimno, te za vina duljeg odležavanja, ta se ograničenja mogu razlikovati za određena likerska vina s oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla s popisa koji je utvrdila Komisija putem delegiranih akata donesenih u skladu s člankom 75. stavkom 2., pod uvjetom da:
koji ima ukupnu alkoholnu jakost od najmanje 17,5 % vol., osim određenih likerskih vina s oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla navedenih na popisu koji utvrđuje Komisija putem delegiranih akata u skladu s člankom 75. stavkom 2.
koji je dobiven od:
koji ima početni udio prirodnoga alkohola od najmanje 12 % vol., osim određenih likerskih vina sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla navedenih na popisu koji utvrđuje Komisija putem delegiranih akata u skladu s člankom 75. stavkom 2;
kojemu su dodani
pojedinačno ili u kombinaciji:
jedan ili više sljedećih proizvoda kad je to primjenjivo:
kojemu su dodani, iznimno od točke (e), kad je riječ o određenim likerskim vinima sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla navedenih na popisu koji utvrđuje Komisija putem delegiranih akata u skladu s člankom 75. stavkom 2;
proizvodi navedeni u točki (e) podtočki i. pojedinačno ili u kombinaciji ili
jedan ili više od sljedećih proizvoda:
jedan ili više sljedećih proizvoda kad je to primjenjivo:
(4) Pjenušavo vino
„Pjenušavo vino” znači proizvod:
koji se dobiva primarnom ili sekundarnom alkoholnom fermentacijom:
kod kojega se pri otvaranju posude oslobađa ugljik-dioksid koji nastaje isključivo fermentacijom;
koji u zatvorenoj posudi pri temperaturi od 20 C zbog otopljenog ugljik-dioksida ima natpritisak od najmanje 3 bara; i
za koji ukupan udio alkohola cuvéea namijenjenoga njegovoj pripremi ne smije biti manji od 8,5 % vol.
(5) Kvalitetno pjenušavo vino
„Kvalitetno pjenušavo vino” znači proizvod:
koji se dobiva primarnom ili sekundarnom alkoholnom fermentacijom:
kod kojega se pri otvaranju posude oslobađa ugljik-dioksid koji nastaje isključivo fermentacijom;
koji u zatvorenoj posudi pri temperaturi od 20 zbog otopljenog ugljik-dioksida ima natpritisak od najmanje 3,5 bara; i
za koji ukupan udio alkohola cuvéea namijenjenoga njegovoj pripremi ne smije biti manji od 9 % vol.
(6) Kvalitetno aromatično pjenušavo vino
„Kvalitetno aromatično pjenušavo vino” znači kvalitetno pjenušavo vino:
koje se, kad predstavlja cuvée, dobiva samo uporabom mošta ili mošta u fermentaciji koji potječe od određenih sorata vinove loze s popisa koji utvrđuje Komisija putem delegiranih akata u skladu s člankom 75. stavkom 2.
Kvalitetna aromatična pjenušava vina, proizvedena na tradicionalan način koristeći vina, kad predstavljaju cuvée, određuje Komisija putem delegiranih akata u skladu s člankom 75. stavkom 2.
koje u zatvorenoj posudi pri temperaturi od 20 °C zbog otopljenog ugljik-dioksida ima natpritisak od najmanje 3 bara;
koje ima stvarni udio alkohola najmanje 6 % vol.; i
koje ima ukupan udio alkohola najmanje 10 % vol.
(7) Gazirano pjenušavo vino
„Gazirano pjenušavo vino” je proizvod:
koji se dobiva od vina bez zaštićene oznake izvornosti ili zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla;
koji, kad se posuda otvori, oslobađa ugljik-dioksid koji u cijelosti ili djelomično potječe od dodatka toga plina; i
koji u zatvorenoj posudi pri temperaturi od 20 °C zbog otopljenog ugljik-dioksida ima natpritisak od najmanje 3 bara.
(8) Biser vino
„Biser vino” je proizvod:
koji se dobiva od vina, mladog vina u fermentaciji, mošta ili mošta u fermentaciji, ukoliko ti proizvodi imaju ukupnu alkoholnu jakost od najmanje 9 % vol.;
koji ima stvarni udio alkohola najmanje 7 % vol.;
koji u zatvorenoj posudi pri temperaturi od 20 °C zbog unutarnjeg otopljenog ugljik-dioksida ima natpritisak od najmanje 1 bar i najviše 2,5 bara; i
koji se čuva u posudama kapaciteta 60 litara ili manje.
(9) Gazirano biser vino
„Gazirano biser vino” je proizvod:
koji se dobiva od vina, mladog vina u fermentaciji, mošta ili mošta u fermentaciji;
koji ima stvarni udio alkohola najmanje 7 % vol. i ukupan udio alkohola najmanje 9 % vol.;
koji u zatvorenoj posudi pri temperaturi od 20 °C zbog unutarnjeg otopljenog ugljik-dioksida, koji je u cijelosti ili djelomično dodan, ima natpritisak od najmanje 1 bar i najviše 2,5 bara; i
koji se čuva u posudama kapaciteta 60 litara ili manje.
(10) „Mošt”
Mošt je tekući proizvod dobiven od svježega grožđa prirodnim putem ili fizikalnim postupcima. Najveća dopuštena stvarna alkoholna jakost mošta je 1 % vol.
(11) Djelomično fermentirani mošt
„Mošt u fermentaciji” znači proizvod koji se dobiva fermentacijom mošta koji ima stvarnu alkoholnu jakost veću od 1 % vol., ali manju od tri petine ukupne volumne alkoholne jakosti.
(12) Djelomično fermentirani mošt ekstrahiran iz prosušenog grožđa
„Mošt u fermentaciji ekstrahiran iz prosušenog grožđa” znači proizvod koji se dobiva djelomičnom fermentacijom mošta dobivenog iz prosušenog grožđa, čiji je ukupan sadržaj šećera prije fermentacije najmanje 272 g/L, a prirodna i stvarna alkoholna jakost najmanje 8 % vol. Međutim, određena vina koja udovoljavaju tim zahtjevima, a određuje ih Komisija putem delegiranih akata u skladu s člankom 75. stavkom 2., ne smatraju se moštom u fermentaciji ekstrahiranim iz prosušenog grožđa.
(13) Koncentrirani mošt,
„Koncentrirani mošt” znači nekaramelizirani mošt koji se dobiva djelomičnom dehidracijom mošta koja se provodi bilo kojim odobrenim postupkom, osim neposrednim zagrijavanjem, tako da vrijednost izmjerena na refraktometru, u skladu s prvim podstavkom članka 80. stavka 5. i točke (d) prvog podstavka članka 91, pri temperaturi od 20 °C nije manja od 50,9 %.
Najveća dopuštena stvarna alkoholna jakost koncentriranog mošta je 1 % vol.
(14) Rektificirani koncentrirani mošt,
„Rektificirani koncentrirani mošt” znači:
tekući nekaramelizirani proizvod:
koji se dobiva djelomičnom dehidracijom mošta koja se provodi bilo kojim odobrenim postupkom, osim neposrednim zagrijavanjem, tako da vrijednost izmjerena na refraktometru sukladno metodi koju je potrebno propisati u skladu s člankom 80. stavkom 5. i točkom (d) prvog podstavka i članka 91., pri temperaturi od 20 °C nije manja od 61,7 %;
koji je prošao odobreni postupak otkiseljavanja i uklanjanja sastojaka s iznimkom šećera;
koji ima sljedeća svojstva:
kruti nekaramelizirani proizvod:
koji se dobiva kristalizacijom tekućeg ektificiranog koncentriranog mošta bez uporabe otapala;
koji je prošao odobreni postupak otkiseljavanja i uklanjanja sastojaka s iznimkom šećera;
ima sljedeće značajke nakon razjređivanja u otopini od 25 Brix-a:
Najveća dopuštena stvarna alkoholna jakost rektificiranog koncentriranog mošta je 1 % vol.
(15) Vino od prosušenog grožđa
„Vino od prosušenog grožđa” znači proizvod:
koji je proizveden bez pojačavanja, od grožđa djelomično dehidriranoga na suncu ili u sjeni;
koji ima ukupan udio alkohola najmanje 16 % vol. i stvarni udio alkohola najmanje 9 % vol.; i
koji ima prirodni udio alkohola najmanje 16 % vol. (ili 272 g/L šećera).
(16) Vino od prezrelog grožđa
„Vino od prezrelog grožđa” znači proizvod:
koji je proizveden bez pojačavanja;
koji ima prirodni udio alkohola najmanje 15 % vol. i
koji ima ukupan udio alkohola najmanje 15 % vol. i stvarni udio alkohola najmanje 12 % vol.
Države članice za ovaj proizvod mogu propisati razdoblje starenja.
(17) Vinski ocat
„Vinski ocat” znači ocat:
koji se dobiva isključivo octenom fermentacijom vina; i
koji ima ukupan sadržaj kiselina najmanje 60 g/L izraženo kao octena kiselina.
DIO III.
Mlijeko i mliječni proizvodi
1. „Mlijeko” znači isključivo prirodni sekret mliječne žlijezde, dobiven iz jedne ili više mužnji, kojem nije ništa dodano niti oduzeto.
Međutim, izraz „mlijeko” može se koristiti:
za mlijeko kojem nakon tehnološke obrade nije promijenjen sastav ili za mlijeko kojeg je udio masti standardiziran sukladno dijelu IV.;
zajedno s jednom ili više riječi da bi se označila vrsta, klasa, podrijetlo i/ili predviđena upotreba takvog mlijeka ili opisala mehanička obrada ili promjena sastava kojoj je bilo podvrgnuto, pod uvjetom da se promjena sastava odnosi samo na dodavanje i/ili oduzimanje sastojaka prirodno prisutnih u mlijeku.
2. U smislu ovog dijela, „mliječni proizvodi” su proizvodi dobiveni isključivo od mlijeka, pri čemu se podrazumijeva da se mogu dodavati tvari potrebne za njihovu proizvodnji, pod uvjetom da se te tvari ne koriste kako bi se u cijelosti ili djelomično nadomjestio bilo koji sastojak mlijeka.
Sljedeće je rezervirano isključivo za mliječne proizvode.
Sljedeći nazivi koriste se u svim fazama stavljanja na tržište:
sirutka,
vrhnje,
maslac,
mlaćenica,
tekući maslac,
kazeini,
bezvodna mliječna mast (AMF),
sir,
jogurt,
kefir,
kumis,
villi/fil,
smetana,
fil,
rjaženka,
rūgušpiens;
nazivi u smislu članka 5. Direktive 2000/13/EZ ili članka 17. Uredbe (EU) br. 1169/2011 koji se stvarno koriste za mliječne proizvode.
3. Izraz „mlijeko” i nazivi koji se koriste za mliječne proizvode mogu se koristiti i zajedno s jednom ili više riječi kako bi se označili proizvodi kojima su dodani i drugi sastojci osim sastojaka mliječnih proizvoda, a kod kojih niti jedan sastojak ne zamjenjuje niti je namijenjen da zamijeni bilo koju mliječnu komponentu i u kojima je mlijeko ili mliječni proizvod bitan dio u pogledu količine ili određivanja karakteristika proizvoda.
4. Što se tiče mlijeka, navode se životinjske vrste od kojih mlijeko potječe, osim u slučaju kravljeg mlijeka.
5. Nazivi iz točaka 1., 2. i 3. smiju se koristiti samo za proizvode navedene u tim točkama.
Međutim, ova se odredba ne primjenjuje na nazive proizvoda čija su stvarna svojstva razvidna iz tradicionalne uporabe i/ili kada se nazivi jasno upotrebljavaju za opisivanje karakteristične kvalitete proizvoda.
6. Proizvodi osim onih koji su navedeni u točkama 1., 2. i 3. ovog dijela, ne smiju se označavati, reklamirati ni prezentirati ni na koji način koji izravno ili neizravno tvrdi ili sugerira da je riječ o mliječnom proizvodu, sukladno odredbama članka 2. Direktive Vijeća 2006/114/EZ ( 33 ).
Međutim, za proizvod koji sadrži mlijeko ili mliječne proizvode, naziv „mlijeko” ili nazivi iz drugog podstavka točke 2. ovog dijela mogu se koristiti samo kako bi se opisale osnovne sirovine te u popisu sastojaka sukladno Direktivi 2000/13/EZ ili Uredbe (EU) br. 1169/2011.
DIO IV.
Mlijeko namijenjeno konzumaciji obuhvaćeno tarifnom oznakom KN 0401
I. Definicije
Za potrebe ovog dijela:
„mlijeko” je proizvod dobiven mužnjom jedne ili više krava;
„konzumno mlijeko” su proizvodi iz točke III. koji su namijenjeni za isporuku potrošaču bez daljnje obrade;
„sadržaj masti” je maseni udio mliječne masti u dotičnome mlijeku, izražen u postocima;
„sadržaj bjelančevina” je maseni udio bjelančevina u dotičnom mlijeku, izražen u postocima (dobiva se množenjem ukupnog sadržaja dušika u mlijeku, izraženog u postocima, sa 6,38).
II. Isporuka ili prodaja krajnjem potrošaču
1. Samo mlijeko koje udovoljava zahtjevima za konzumno mlijeko smije se distribuirati ili prodavati bez prerade krajnjem potrošaču, izravno ili putem ugostiteljskih objekata, bolnica, kantina ili drugih sličnih subjekata u poslovanju s hranom.
2. Ti se proizvodi prodaju pod nazivima koji su navedeni u točki III. Te se oznake koriste samo za proizvode iz te točke, ne dovodeći u pitanje nazive nadopunjene dodatnim opisom.
3. Države članice donose mjere za informiranje potrošača o vrsti i sastavu dotičnih proizvoda ako bi nedostatak tih informacija mogao dovesti potrošača u zabludu.
III. Konzumno mlijeko
1. Sljedeći proizvodi smatraju se konzumnim mlijekom:
sirovo mlijeko: mlijeko koje nije zagrijavano na temperaturu veću od 40 °C niti je bilo podvrgnuto nekom drugom postupku koji ima isti učinak;
punomasno mlijeko: toplinski obrađeno mlijeko koje, s obzirom na udio mliječne masti, udovoljava jednom od sljedećih zahtjeva:
standardizirano punomasno mlijeko: mlijeko koje sadrži najmanje 3,50 % mliječne masti (m/m). Međutim, države članice mogu predvidjeti dodatnu kategoriju punomasnog mlijeka koje sadrži 4,00 % (m/m) ili više;
nestandardizirano punomasno mlijeko: mlijeko kod kojeg udio mliječne masti nije promijenjen od mužnje, niti dodavanjem ili oduzimanjem mliječnih masti niti miješanjem s mlijekom čiji je prirodni udio masti bio promijenjen. Međutim, udio mliječne masti ne smije biti manji od 3,50 % (m/m);
djelomično obrano mlijeko: toplinski obrađeno mlijeko koje sadrži najmanje 1,50 % (m/m) i najviše 1,80 % (m/m);
obrano mlijeko: toplinski obrađeno mlijeko koje sadrži najviše 0,50 % (m/m).
Toplinski obrađeno mlijeko koje ne udovoljava zahtjevima za udjelom mliječne masti iz točaka (b), (c) i (d) ovog dijela, smatra se konzumnim mlijekom ako je udio mliječne masti jasno označen s točnošću od jednog decimalnog mjesta i lako čitljiv na pakiranju u obliku „…% mliječne masti”. Takvo mlijeko ne smije biti označeno kao punomasno, djelomično obrano ili obrano.
2. Ne dovodeći u pitanje stavak 1. točku (b) podtočku ii., dopuštene su samo sljedeće promjene:
promjena prirodnog udjela mliječne masti oduzimanjem ili dodavanjem vrhnja ili dodavanjem punomasnog mlijeka, djelomično obranog mlijeka ili obranoga mlijeka kako bi se udovoljilo zahtjevima za udjelom mliječne masti za konzumno mlijeko;
obogaćivanje mlijeka mliječnim bjelančevinama, mineralima ili vitaminima, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1925/2006 Europskog parlamenta i Vijeća ( 34 );
smanjenje sadržaja laktoze njezinim konverzijom u glukozu i galaktozu.
Promjene sastava mlijeka iz točaka (b) i (c) dopuštene su samo ako su navedene na ambalaži proizvoda na lako uočljiv, čitljiv i neizbrisiv način. Međutim, navođenje te informacije ne oslobađa od obveze navođenja hranjive vrijednosti utvrđene Uredbom (EU) br. 1169/2011. Ako se dodaju bjelančevine, udio bjelančevina u obogaćenom mlijeku mora biti 3,8 % (m/m) ili veći.
Međutim, države članice mogu ograničiti ili zabraniti promjene sastava mlijeka iz točaka (b) i (c).
3. Konzumno mlijeko:
ima točku smrzavanja približno jednaku prosječnoj točki smrzavanja sirovog mlijeka zabilježenu u području podrijetla prikupljenog konzumnog mlijeka;
ima gustoću veću od 1 028 grama po litri mlijeka s 3,5 % (m/m) mliječne masti pri temperaturi od 20 °C ili odgovarajuću masu po litri mlijeka s drugačijim udjelom masti;
ima najmanje 2,9 % (m/m) bjelančevina u mlijeku s 3,5 % (m/m) mliječne masti ili odgovarajuću koncentraciju u slučaju mlijeka s drugačijim udjelom masti.
DIO V.
Proizvodi iz sektora mesa peradi
I. |
Ovaj dio primjenjuje se na stavljanje na tržište unutar Unije, u okviru poslovne ili trgovačke djelatnosti, određenih tipova i na određeni način obrađenog mesa peradi, kao i pripravaka i proizvoda od mesa peradi ili klaoničkih nusproizvoda od peradi sljedećih vrsta
—
Gallus domesticus,
—
patke,
—
guske,
—
pure,
—
biserke.
Ove odredbe primjenjuju se i na meso peradi u salamuri obuhvaćeno tarifnom oznakom KN 0210 99 39 . |
II. |
Definicije
(1)
„meso peradi” je meso peradi prikladno za prehranu ljudi, koje nije bilo podvrgnuto nikakvom drugom postupku osim hlađenja;
(2)
„svježe meso peradi” je meso peradi koje nije otvrdnulo zbog postupka hlađenja, te se stalno drži na temperaturi od – 2 °C do 4 °C, Međutim, države članice mogu odrediti donekle drugačije temperaturne zahtjeve za minimalno vrijeme potrebno za rasijecanje i obradu svježeg mesa peradi koje se obavlja u trgovinama na malo ili u prostorima neposredno uz prodajna mjesta, ako se rasijecanje i obrada obavljaju isključivo u svrhu opskrbe potrošača izravno na licu mjesta;
(3)
„smrznuto meso peradi” je meso peradi koje se u okviru uobičajenog postupka klanja mora zamrznuti što je moguće prije i koje se mora držati na temperaturi koja ni u kojem trenutku ne smije biti viša od – 12 °C;
(4)
„brzo smrznuto meso peradi” je meso peradi koje se mora stalno držati na temperaturi koja ne smije biti viša od – 18 °C, u okviru dopuštenih odstupanja predviđenih Direktivom Vijeća 89/108/EEZ ( 35 );
(5)
„pripravci od mesa peradi” su meso peradi, uključujući meso peradi usitnjeno na komadiće, kojemu su dodani prehrambeni proizvodi, začini ili dodaci ili je bilo podvrgnuto postupcima nedovoljnima za promjenu unutarnje strukture mišićnih vlakana mesa;
(6)
„pripravci od svježeg mesa peradi” su pripravci od mesa peradi za koje se koristi svježe meso peradi. Međutim, države članice mogu odrediti donekle drugačije temperaturne zahtjeve za potrebno minimalno vrijeme, ali samo u mjeri koliko je nužno da se olakša rasijecanje i obrada svježeg mesa peradi koje se obavlja u tvornici tijekom proizvodnje pripravaka od svježeg mesa peradi;
(7)
„proizvod od mesa peradi” je proizvod kako je definiran u točki 7.1 Priloga I. Uredbe (EZ) br. 853/2004, za koji je korišteno meso peradi. |
III. |
Meso peradi i pripravci od mesa peradi stavljaju se na tržište u jednom od sljedećih stanja:
—
svježi,
—
zamrznuti,
—
brzo zamrznuti.
|
DIO VI
Jaja kokoši vrste Gallus gallus
I. Područje primjene
1. Ne dovodeći u pitanje članak 75. u vezi s tržišnim standardima rasplodnih jaja i podmlatka domaće peradi, ovaj se dio primjenjuje na stavljanje na tržište unutar Unije jaja proizvedenih u Uniji, uvezenih iz trećih zemalja ili namijenjenih izvozu iz Unije.
2. Od zahtjeva predviđenih ovim dijelom, osim onih iz odjeljka III. točke 3., države članice mogu izuzeti jaja koja proizvođač izravno prodaje krajnjem potrošaču:
na mjestu proizvodnje ili
na lokalnoj javnoj tržnici ili putem prodaje od vrata do vrata u proizvodnoj regiji dotične države članice.
Ako se odobri takvo izuzeće, svaki proizvođač može sam odlučiti hoće li koristiti to izuzeće ili neće. Ako se izuzeće koristi, jaja se ne smiju razvrstavati po kvaliteti ili težini.
Država članica može u skladu sa svojim nacionalnim pravom utvrditi definiciju pojmova „lokalna javna tržnica”, „prodaja od vrata do vrata” i „proizvodna regija”.
II. Razvrstavanje po kvaliteti i težini
1. Jaja se razvrstavaju po kvaliteti kako slijedi:
Klasa A ili „svježa”,
Klasa B.
2. Jaja iz klase A razvrstavaju se i po težini. Međutim, razvrstavanje po težini nije obvezno za jaja koja se isporučuju prehrambenoj i neprehrambenoj industriji.
3. Jaja iz klase B isporučuju se samo prehrambenoj i neprehrambenoj industriji.
III. Označivanje jaja
1. Jaja iz klase A označuju se šifrom proizvođača.
Jaja iz klase B označuju se šifrom proizvođača i/ili drugom oznakom.
Države članice mogu izuzeti jaja klase B od ovog zahtjeva ako se ta jaja trže isključivo na njihovom državnom području.
2. Označivanje jaja u skladu s točkom 1. obavlja se na mjestu proizvodnje ili u prvom pakirnom centru u koji se jaja isporuče.
3. Jaja koja proizvođač prodaje kranjem potrošaču na lokalnoj javnoj tržnici u proizvodnoj regiji dotične države članice označuju se u skladu s točkom 1.
Međutim, države članice mogu izuzeti od ovog zahtjeva proizvođače koji posjeduju najviše 50 kokoši nesilica, pod uvjetom da se na mjestu prodaje istakne ime i adresa proizvođača.
DIO VII
Mazive masti
I. Prodajna oznaka
Proizvodi iz članka 78. stavka 1. točke (f) ne smiju se isporučivati ili dostavljati krajnjem potrošaču bez prerade, bilo izravno ili preko restorana, bolnica, kantina ili sličnih objekata, ako ne ispunjavaju zahtjeve navedene u Dodatku ovom dijelu.
Prodajne oznake tih proizvoda su one navedene u Dodatku II., ne dovodeći u pitanje točku II. stavke 2., 3. i 4.
Prodajne oznake u Dodatku II. rezervirane su za proizvode definirane sljedećim tarifnim oznakama KN i imaju maseni udio masti najmanje 10 %, ali manje od 90 %:
mliječne masti obuhvaćene tarifnim oznakama KN 0405 i ex 21 06 ;
masti obuhvaćene tarifnom oznakom KN ex 15 17 ;
masti sastavljene od proizvoda biljnog i/ili životinjskog podrijetla obuhvaćene tarifnim oznakama KN ex 15 17 i ex 21 06 .
Udio masti, isključujući sol, iznosi najmanje dvije trećine suhe tvari.
Međutim, te se prodajne oznake primjenjuju jedino na proizvode koji ostaju u krutom stanju pri temperaturi od 20 °C i koji se mogu koristiti kao namazi.
Ove definicije ne primjenjuju se na:
oznaku proizvoda čija su svojstva jasno razvidna na temelju tradicionalne uporabe i/ili kada se oznake jasno upotrebljavaju za opis karakterističnog svojstva proizvoda;
koncentrirane proizvode (maslac, margarin, mješavine) sa sadržajem masti od minimalno 90 %.
II. Terminologija
1. Izraz „tradicionalan” može se upotrebljavati uz naziv „maslac” iz dijela A točke 1. Dodatka II., ako se proizvod dobiva izravno od mlijeka ili vrhnja.
Za potrebe ovog stavka, „vrhnje” znači proizvod dobiven od mlijeka u obliku emulzije tipa ulja u vodi sa sadržajem mliječne masti od najmanje 10 %.
2. Zabranjuju se nazivi za proizvode iz Dodatka II. koji navode, upućuju na ili daju naslutiti sadržaj masnoće koji ne odgovara onima navedenim u tom Dodatku.
3. Iznimno od odredaba stavka 2., dodatno se mogu upotrebljavati izrazi „sa smanjenim udjelom masti” ili „lagani” za proizvode iz Dodatka II. sa sadržajem masnoće ne većim od 62 %.
Međutim, izraz „sa smanjenim udjelom masti” i izraz „lagani”, mogu zamijeniti izraze „tričetvrtmasni”, odnosno „polumasni” upotrijebljene u Dodatku II.
4. Prodajne oznake „minarin” i „halvarin” mogu se upotrebljavati za proizvode iz dijela B točke 3. Dodatka II.
5. Izraz „biljni” može se upotrebljavati uz prodajne oznake iz dijela B Dodatka II. ako proizvod sadrži samo masti biljnog podrijetla s tolerancijom od 2 % ukupnog udjela masti za masti životinjskoga podrijetla. Ta tolerancija vrijedi i pri upućivanju na pojedine biljne vrste.
DIO VIII.
Opisi i definicije maslinova ulja i ulja od komine maslina
Opisi i definicije za maslinova ulja i ulja od komine maslina navedeni u ovome dijelu obvezno se koriste pri stavljanju dotičnih proizvoda na tržište unutar Unije i, u mjeri u kojoj su u skladu s međunarodnim obveznim pravilima, u trgovini s trećim zemljama.
U maloprodaji se mogu tržiti samo ulja iz točke 1. podtočke (a) i (b), točke 3. i točke 6.
(1) DJEVIČANSKA MASLINOVA ULJA
„Djevičanska maslinova ulja” znači ulja dobivena od ploda masline isključivo mehaničkim ili drugim fizikalnim postupcima pod uvjetima koji ne dovode do promjena sastojaka ulja, koja nisu drugačije obrađena osim pranjem, dekantacijom, centrifugiranjem ili filtriranjem, isključujući ulja dobivena upotrebom otapala ili dodavanjem pomoćnih sredstava kemijskog ili biokemijskog djelovanja ili ulja dobivena reesterifikacijom i miješanjem s uljima drugih vrsta.
Djevičanska maslinova ulja razvrstavaju se i opisuju isključivo kako slijedi:
Ekstra djevičansko maslinovo ulje
„Ekstra djevičansko maslinovo ulje” znači djevičansko maslinovo ulje koje sadrži najviše 0,8 grama na 100 grama slobodnih masnih kiselina izraženih kao oleinska kiselina i čija druga svojstva odgovaraju onima koja je propisala Komisija u skladu s člankom 75. stavkom 2. za ovu kategoriju.
Djevičansko maslinovo ulje
„Djevičansko maslinovo ulje” znači djevičansko maslinovo ulje koje sadrži najviše 2 grama na 100 grama slobodnih masnih kiselina izraženih kao oleinska kiselina i čija druga svojstva odgovaraju onima koja je propisala Komisija u skladu s člankom 75. stavkom 2. za ovu kategoriju.
Maslinovo ulje lampante
„Maslinovo ulje lampante” znači djevičansko maslinovo ulje koje sadrži više od 2 grama na 100 grama slobodnih masnih kiselina izraženih kao oleinska kiselina i/ili čija druga svojstva odgovaraju onima koja je propisala Komisija u skladu s člankom 75. stavkom 2. za ovu kategoriju.
(2) RAFINIRANO MASLINOVO ULJE
„Rafinirano maslinovo ulje” znači maslinovo ulje dobiveno rafinacijom djevičanskog maslinovog ulja, koje ne sadrži više od 0,3 grama na 100 grama slobodnih masnih kiselina izraženih kao oleinska kiselina i čija svojstva odgovaraju onima koja je propisala Komisija u skladu s člankom 75. stavkom 2.za ovu kategoriju.
(3) MASLINOVO ULJE - SASTAVLJENO OD RAFINIRANIH MASLINOVIH ULJA I DJEVIČANSKIH MASLINOVIH ULJA
„Maslinova ulja sastavljena od rafiniranih maslinovih ulja i djevičanskih maslinovih ulja” znači maslinovo ulje dobiveno miješanjem rafiniranog maslinovog ulja i djevičanskog maslinovog ulja osim maslinovog ulja lampante, koje ne sadrži više od 1 grama na 100 grama slobodnih masnih kiselina izraženih kao oleinska kiselina i čija svojstva odgovaraju onima koja je propisala Komisija u skladu s člankom 75. stavkom 2. za ovu kategoriju.
(4) SIROVO ULJE KOMINE MASLINA
„Sirovo ulje komine maslina” znači ulje koje je dobiveno preradom komine maslina otapalima ili mehaničkim postupcima, ili ulje koje odgovara maslinovom ulju lampante, osim po određenim svojstvima, isključujući ulje dobiveno reesterifikacijom te mješavine s uljima druge vrste, i čija druga svojstva odgovaraju onima koja je propisala Komisija u skladu s člankom 75. stavkom 2. za ovu kategoriju.
(5) RAFINIRANO ULJE KOMINE MASLINA
„Rafinirano ulje komine maslina” znači ulje koje je dobiveno rafinacijom sirovog ulja komine maslina, koje ne sadrži više od 0,3 grama na 100 grama slobodnih masnih kiselina izraženih kao oleinska kiselina i čija svojstva odgovaraju onima koja je propisala Komisija u skladu s člankom 75. stavkom 2. za ovu kategoriju.
(6) ULJE KOMINE MASLINA
„Ulje komine maslina” znači ulje koje je dobiveno miješanjem rafiniranog ulja komine maslina i djevičanskog maslinovog ulja osim maslinovog ulja lampante, koje ne sadrži više od 1 grama na 100 grama slobodnih masnih kiselina izraženih kao oleinska kiselina i čija svojstva odgovaraju onima koja je propisala Komisija u skladu s člankom 75. stavkom 2. za ovu kategoriju.
Dodatak I
Vinogradarske zone
Vinogradarske zone su:
Vinogradarska zona A obuhvaća:
u Njemačkoj: područja zasađena vinovom lozom, osim onih koja su uvrštena u točku 2. podtočku (a);
u Luksemburgu: luksemburška vinogradarska regija
u Belgiji, Danskoj, Estoniji, Irskoj, Litvi, Nizozemskoj, Poljskoj i Švedskoj: vinogradarska područja tih država članica;
U Češkoj: vinogradarska regija Čechy.
Vinogradarska zona B obuhvaća:
u Njemačkoj, područja zasađena vinovom lozom u određenoj regiji Baden;
u Francuskoj, područja zasađena vinovom lozom u departmanima koji nisu navedeni u ovom Prilogu te u sljedećim departmanima:
u Austriji, austrijsko vinogradarsko područje
u Češkoj, vinogradarska regija Morava i područja zasađena vinovom lozom koja nisu uvrštena u točku 1. podtočku (d);
u Slovačkoj, područja zasađena vinovom lozom u sljedećim regijama: Malokarpatská vinohradnícka oblast, Južnoslovenská vinohradnícka oblast, Nitrianska vinohradnícka oblast, Stredoslovenská vinohradnícka oblast, Východoslovenská vinohradnícka oblast i vinogradarska područja koja nisu uvrštena u točku 3. podtočku (f);
u Sloveniji, područja zasađena vinovom lozom u sljedećim regijama:
u Rumunjskoj, ►M7 vinogradarska regija ◄ Podișul Transilvaniei;
u Hrvatskoj, područja zasađena vinovom lozom u sljedećim podregijama: Moslavina, Prigorje-Bilogora, Plešivica, Pokuplje i Zagorje-Međimurje.
Vinogradarska zona C I. obuhvaća:
u Francuskoj, područja zasađena vinovom lozom:
u Italiji, područja zasađena vinovom lozom u regiji Valle d’Aosta i u pokrajinama Sondrio, Bolzano, Trento i Belluno;
u Španjolskoj, područja zasađena vinovom lozom u pokrajinama A Coruña, Asturias, Cantabria, Guipúzcoa and Vizcaya;
u Portugalu, područja zasađena vinovom lozom u dijelu regije Norte koji odgovara određenom vinogorju za „Vinho Verde”, kao i područja „Concelhos de Bombarral, Lourinhã, Mafra e Torres Vedras” (osim „Freguesias da Carvoeira e Dois Portos”), koja pripadaju „Região viticola da Extremadura”;
u Mađarskoj, sva područja zasađena vinovom lozom;
u Slovačkoj, područja zasađena vinovom lozom u regiji Tokajská vinohradnícka oblasť;
u Rumunjskoj, područja zasađena vinovom lozom koja nisu uvrštena u točku 2. podtočku (g) ili točku 4. podtočku (f);
u Hrvatskoj, područja zasađena vinovom lozom u sljedećim podregijama: Hrvatsko Podunavlje i Slavonija.
Vinogradarska zona C II obuhvaća:
u Francuskoj, područja zasađena vinovom lozom:
u Italiji, područja zasađena vinovom lozom u sljedećim regijama: Abruzzo, Kampanija, Emilia-Romagna, Friuli-Venezia Giulia, Lacij, Ligurija, Lombardija (osim pokrajine Sondrio), Marche, Molise, Pijemont, Toskana, Umbrija, Veneto (osim pokrajine Belluno), uključujući otoke koji pripadaju tim regijama, kao što su Elba i drugi otoci toskanskog arhipelaga, Pontijski otoci, Capri and Ischia;
u Španjolskoj, područja zasađena vinovom lozom u sljedećim pokrajinama:
u Sloveniji, područja zasađena vinovom lozom u sljedećim regijama: Brda ili Goriška Brda, Vipavska dolina ili Vipava, Kras i Slovenska Istra;
u Bugarskoj, područja zasađena vinovom lozom u sljedećim regijama: Dunavska Ravnina (Дунавска равнина), Černomorski Rajon (Черноморски район), Rozova Dolina (Розова долина);
u Rumunjskoj, područja zasađena vinovom lozom u sljedećim vinogradarskim regijama: Dealurile Munteniei și Olteniei zajedno s vinogradima Dealurile Buzăului, Dealu Mare, Severinului i Plaiurile Drâncei, Colinele Dobrogei, Terasele Dunării, južna vinska regija, uključujući pješčane i druge pogodne regije;
u Hrvatskoj, područja zasađena vinovom lozom u sljedećim podregijama: Hrvatska Istra, Hrvatsko primorje i Dalmatinska zagora;
Vinogradarska zona C III. (a) obuhvaća:
u Grčkoj, područja zasađena vinovom lozom u sljedećim prefekturama: Florina, Imathia, Kilkis, Grevena, Larisa, Ioannina, Levkas, Akhaia, Messinia, Arkadia, Korinthia, Iraklio, Khania, Rethimni, Samos, Lasithi i otok Thira (Santorini);
na Cipru, područja zasađena vinovom lozom na visini iznad 600 metara;
u Bugarskoj, područja zasađena vinovom lozom koja nisu uvrštena u točku 4. podtočku (e).
Vinogradarska zona C III. (b) obuhvaća:
u Francuskoj, područja zasađena vinovom lozom:
u Italiji, područja zasađena vinovom lozom u sljedećim regijama: Kalabrija, Basilicata, Apulija, Sardinija i Sicilija, uključujući otoke koji pripadaju tim regijama, kao što su Pantelleria i Eolski otoci, Egadski i Pelagijski otoci;
u Grčkoj, područja zasađena vinovom lozom koja nisu navedena u točki 5. podtočki (a);
u Španjolskoj: područja zasađena vinovom lozom koja nisu uvrštena u točku 3. podtočku (c) ili točku 4. podtočku (c);
u Portugalu, područja zasađena vinovom lozom koja nisu uvrštena u točku 3. podtočku (d);
na Cipru, područja zasađena vinovom lozom na visini ispod 600 metara;
na Malti, područja zasađena vinovom lozom;
u Hrvatskoj, područja zasađena vinovom lozom u sljedećim podregijama: Sjeverna Dalmacija te Srednja i Južna Dalmacija.
Razgraničenje teritorija koji pripadaju administrativnim jedinicama navedenima u ovom Prilogu u skladu je s nacionalnim odredbama koje su stupile na snagu 15. prosinca 1981., za Španjolsku u skladu s nacionalnim odredbama koje su stupile na snagu 1. ožujka 1986., a za Portugal u skladu s nacionalnim odredbama koje su stupile na snagu 1. ožujka 1998.
Dodatak II.
Mazive masti
Grupa masti |
Naziv proizvoda |
Kategorije proizvoda |
Definicije |
Dodatan opis kategorije s podatkom o masenom udjelu masti (%) |
|
A. Mliječne masti Proizvodi u obliku krute, plastične emulzije, prvenstveno tipa voda u ulju, koji se dobivaju isključivo od mlijeka i/ili određenih mliječnih proizvoda u kojima je mast bitna komponenta. Međutim, mogu se dodati i druge tvari potrebne za njihovu proizvodnju, pod uvjetom da se te tvari ne koriste u svrhu djelomične ili potpune zamjene bilo koje mliječne komponente. |
1. Maslac |
Proizvod čiji udio mliječne masti iznosi najmanje 80 % i manje od 90 %, udio vode najviše 16 % te udio bezmasne suhe tvari mlijeka najviše 2 %. |
2. Tričetvrtmasni maslac (*1) |
Proizvod čiji udio mliječne masti iznosi najmanje 60 %, a najviše 62 %. |
|
3. Polumasni maslac (*2) |
Proizvod čiji udio mliječne masti iznosi najmanje 39 %, a najviše 41 %. |
|
4. Mliječni namaz X % |
Proizvod sa sljedećim udjelima mliječne masti: — manje od 39 %, — više od 41 %, a manje od 60 %, — više od 62 %, a manje od 80 %. |
|
B. Masti Proizvodi u obliku krute, plastične emulzije, prvenstveno tipa voda u ulju, koji se dobivaju od krutih i/ili tekućih biljnih i/ili životinjskih masti prikladnih za prehranu ljudi, čiji udio mliječne masti iznosi najviše 3 % ukupnog udjela masti. |
1. Margarin |
Proizvod dobiven od biljnih i/ili životinjskih masti čiji udio masti iznosi najmanje 80 % i manje od 90 %. |
2. Tričetvrtmasni margarin (*3) |
Proizvod dobiven od biljnih i/ili životinjskih masti čiji udio masti iznosi najmanje 60 %, a najviše 62 %. |
|
3. Polumasni margarin (*4) |
Proizvod dobiven od biljnih i/ili životinjskih masti čiji udio masti iznosi najmanje 39 %, a najviše 41 %. |
|
4. Masni namazi X % |
Proizvod dobiven od biljnih i/ili životinjskih masti, sa sljedećim udjelima masti: — manje od 39 %, — više od 41 %, a manje od 60 %, — više od 62 %, a manje od 80 %. |
|
C. Masti sastavljene od biljnih i/ili životinjskih proizvoda Proizvodi u obliku krute, plastične emulzije, prvenstveno tipa voda u ulju, koji se dobivaju od krutih i/ili tekućih biljnih i/ili životinjskih masti prikladnih za prehranu ljudi, čiji udio mliječne masti iznosi najmanje 10 %, a najviše 80 % ukupnog udjela masti. |
1. Miješani namaz |
Proizvod dobiven od smjese biljnih i/ili životinjskih masti čiji udio masti iznosi najmanje 80 %, a manje od 90 %. |
2. Tričetvrtmasni miješani namaz (*5) |
Proizvod dobiven od smjese biljnih i/ili životinjskih masti čiji udio masti iznosi najmanje 60 %, a najviše 62 %. |
|
3. Polumasni miješani namaz (*6) |
Proizvod dobiven od smjese biljnih i/ili životinjskih masti čiji udio masti iznosi najmanje 39 %, a najviše 41 %. |
|
4. Miješani namaz X % |
Proizvod dobiven od smjese biljnih i/ili životinjskih masti sa sljedećim udjelima masti: — manje od 39 %, — više od 41 %, a manje od 60 %, — više od 62 %, a manje od 80 %. |
|
(*1)
Odgovarajući danski naziv je „smør 60”.
(*2)
Odgovarajući danski naziv je „smør 40”.
(*3)
Odgovarajući danski naziv je „margarine 60”.
(*4)
Odgovarajući danski naziv je „margarine 40”.
(*5)
Odgovarajući danski naziv je „blandingsprodukt 60”.
(*6)
Odgovarajući danski naziv je „blandingsprodukt 40”. |
Komponenta mliječne masti proizvoda navedenih u ovom dodatku može se modificirati samo fizikalnim procesima.
PRILOG VIII.
ENOLOŠKI POSTUPCI IZ ČLANKA 80.
DIO I.
Pojačavanje, dokiseljavanje, otkiseljavanje u određenim vinogradarskim zonama i dealkoholizacija
A Granice pojačavanja
1. U određenim vinogradarskim zonama Unije, ako je to nužno zbog vremenskih uvjeta, države članice mogu dopustiti povećanje prirodne volumne alkoholne jakosti svježeg grožđa, mošta, mošta u vrenju, mladog vina u vrenju i vina, dobivenih od sorata vinove loze koje se mogu klasificirati u skladu s člankom 81.
2. Povećanje prirodne volumne alkoholne jakosti postiže se enološkim postupcima iz odjeljka B i ne smije prijeći sljedeće granice:
3 % vol. u vinogradarskoj zoni A;
2 % vol. u vinogradarskoj zoni B;
1,5 % vol. u vinogradarskoj zoni C.
3. U godinama s iznimno nepovoljnim klimatskim uvjetima države članice mogu iznimno povisiti granice iz točke 2. za 0,5 % za dotične regije. Države članice obavješćuju Komisiju o svakom takvom povećanju.
B Postupci pojačavanja
1. Povećanje prirodne volumne alkoholne jakosti predviđeno odjeljkom A provodi se samo na sljedeći način:
za svježe grožđe, mošt u vrenju ili mlado vino u vrenju, dodavanjem saharoze, koncentriranog mošta ili rektificiranoga koncentriranog mošta;
za mošt, dodavanjem saharoze, koncentriranog mošta ili rektificiranoga koncentriranog mošta, ili djelomičnim koncentriranjem, uključujući reverznu osmozu;
za vino, djelomičnim koncentriranjem postupkom hlađenja.
2. Primjena jednog od postupaka navedenih u točki 1. isključuje primjenu drugih kad se vino ili mošt pojačava koncentriranim moštom ili rektificiranim koncentriranim moštom, a uplaćena je potpora na temelju članka 103y Uredbe (EZ) br. 1234/2007.
3. Dodavanje saharoze navedeno u točki 1. podtočki (a) i (b) provodi se samo suhim postupkom i samo u sljedećim područjima:
vinogradarska zona A;
vinogradarska zona B;
vinogradarska zona C;
s iznimkom vinograda u Grčkoj, Španjolskoj, Italiji, Cipru, Porugalu i vinograda u francuskim departmanima pod nadležnošću žalbenih sudova u:
Međutim, nacionalna tijela mogu iznimno dopustiti pojačavanje šećerom suhim postupkom u gore navedenim francuskim departmanima. Francuska će odmah obavijestiti Komisiju i druge države članice o svakom takvom odobrenju.
4. Dodavanje koncentriranog mošta ili rektificiranog koncentriranog mošta ne smije povećati početni volumen masulja, mošta, mošta u vrenju ili mladog vina u vrenju više od 11 % u vinogradarskoj zoni A, 8 % u vinogradarskoj zoni B i 6,5 % u vinogradarskoj zoni C.
5. Koncentriranje mošta ili vina podvrgnutima postupcima iz točke 1.:
ne smije smanjiti početni volumen tih proizvoda više od 20 %;
ne smije, bez obzira na točku 2. podtočku (c) odjeljka A, povećati prirodnu alkoholnu jakost tih proizvoda više od 2 % vol.
6. Postupcima iz točke 2., podtočke (c). i točke 5. može se podići ukupna volumna alkoholna jakost svježeg grožđa, mošta, mošta u vrenju, mladog vina u vrenju ili vina maksimalno do:
11,5 % vol. u vinogradarskoj zoni A;
12 % vol. u vinogradarskoj zoni B;
12,5 % vol. u vinogradarskoj zoni C I.;
13 % vol. u vinogradarskoj zoni C II.; i
13,5 % vol. u vinogradarskoj zoni C III;
7. Iznimno od točke 6., države članice mogu:
kod crnog vina, podići gornju granicu za ukupnu volumnu alkoholnu jakost proizvoda iz točke 6. do 12 % vol. u vinogradarskoj zoni A i 12,5 % vol. u vinogradarskoj zoni B;
podići ukupnu volumnu alkoholnu jakost proizvodâ iz stavka 6. za proizvodnju vinâ sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla na razinu koju trebaju odrediti države članice.
C. Dokiseljavanje i otkiseljavanje
1. Svježe grožđe, mošt, djelomično fermentirani mošt, mlado vino u vrenju i vino mogu se podvrgnuti dokiseljavanju i otkiseljavanju.
2. Dokiseljavanje proizvodâ iz točke 1. može se provoditi samo do granice od 4 g/L izraženo kao vinska kiselina, ili 53,3 miliekvivalenta po litri.
3. Otkiseljavanje vina može se provoditi samo do granice od 1 g/L izraženo kao vinska kiselina, ili 13,3 miliekvivalenta po litri.
4. Mošt namijenjen koncentriranju može se djelomično otkiseljavati.
5. Dokiseljavanje i pojačavanje, osim pri odstupanjima koja donosi Komisija putem delegiranih akata na temelju članka 75. stavka 2., te dokiseljavanje i otkiseljavanje jednog te istog proizvoda međusobno se isključuju.
D. Postupci
1. Nijedan od postupaka iz odjeljaka B i C, osim zakiseljavanja i otkiseljavanja vina, nije dopušten ako se ne provodi, pod uvjetima koje određuje Komisija putem delegiranih akata u skladu s člankom 75. stavkom 2., tijekom pretvaranja svježeg grožđa, mošta, mošta u vrenju, mladog vina u vrenju u vino ili u bilo koje drugo piće iz sektora vina namijenjeno za neposrednu konzumaciju ljudi, osim pjenušavog vina i gaziranog pjenušavog vina, u vinogradarskoj zoni gdje je bilo ubrano korišteno svježe grožđe.
2. Koncentriranje vina obavlja se u vinogradarskoj zoni gdje je korišteno grožđe bilo ubrano.
3. Dokiseljavanje i otkiseljavanje vina obavlja se samo u vinogradarskoj zoni gdje je ubrano grožđe upotrijebljeno za proizvodnju dotičnog vina.
4. O svakom od postupaka iz točaka 1., 2. i 3. obavješćuju se nadležna tijela. Isto se primjenjuje na količine koncentriranog mošta, rektificiranog koncentriranog mošta ili saharoze koje za obavljanje svog zanimanja posjeduju fizičke ili pravne osobe ili skupine osoba, naročito proizvođači, punionice, obrađivači i trgovci koje određuje Komisija putem delegiranih akata u skladu s člankom 75. stavkom 2., u isto vrijeme i na istome mjestu kao svježe grožđe, mošt, mošt u vrenju ili neflaširano vino. Obavijest o tim količinama može se zamijeniti upisom u registar ulazne robe i korištenja zaliha.
5. Svaki od postupaka iz odjeljaka B i C upisan je u prateći dokument predviđen člankom 147., kojim se stavljaju u promet proizvodi koji su bili podvrgnuti tim postupcima.
6. Postupci navedeni u odjeljcima B i C ne smiju provoditi osim u slučaju odstupanja opravdanih iznimnim klimatskim uvjetima:
u vinogradarskoj zoni C nakon 1. siječnja;
u vinogradarskim zonama A i B nakon 16. ožujka te se provode samo za proizvode od grožđa iz berbe neposredno prije tih datuma.
7. Bez obzira na točku 6., koncentriranje hlađenjem i zakiseljavanje i otkiseljavanje vina može se provoditi tijekom čitave godine.
E. Postupci dealkoholizacije
Svaki od niže navedenih postupaka dealkoholizacije, bilo da se primjenjuje samostalno ili u kombinaciji s drugim navedenim postupkom dealkoholizacije, dopušten je kako bi se smanjio dio etanola ili gotovo sav sadržaj etanola u proizvodima od vinove loze iz Priloga VII. dijela II. točke 1. i točaka od 4. do 9.:
djelomično isparavanje u vakuumu;
membranske tehnike;
destilacija.
Postupci dealkoholizacije koji se koriste ne smiju dovesti do organoleptičkih nedostataka proizvoda od vinove loze. Uklanjanje etanola iz proizvoda od vinove loze ne smije se provoditi zajedno s povećavanjem udjela šećera u moštu.
DIO II.
Ograničenja
A Općenito
1. Svi odobreni enološki postupci isključuju dodavanje vode, osim ako za to postoji posebna tehnološka potreba.
2. Svi odobreni enološki postupci isključuju dodavanje alkohola, osim za dobivanje mošta od svježeg grožđa čije je vrenje zaustavljeno dodavanjem alkohola, likerskog vina, pjenušavog vina, vina pojačanog za destilaciju i biser vina.
3. Vino pojačano za destilaciju koristi se samo za destilaciju.
B Svježe grožđe, mošt i sok od grožđa
1. Mošt od svježeg grožđa kojemu je vrenje zaustavljeno dodavanjem alkohola koristi se samo tijekom pripreme proizvoda koji nisu obuhvaćeni tarifnim oznakama KN 2204 10 , 2204 21 i 2204 29 . To ne dovodi u pitanje bilo kakve strože odredbe koje države članice mogu primijeniti na svom području za pripremu proizvoda koji nisu obuhvaćeni tarifnim oznakama KN 2204 10 , 2204 21 i 2204 29 .
2. Sok od grožđa i koncentrirani sok od grožđa ne smiju se prerađivati u vino niti dodavati vinu. Alkoholno vrenje tih proizvoda zabranjeno je na području Unije.
3. Točke 1. i 2. ne primjenjuju se na proizvode namijenjene za proizvodnju, u Irskoj i Poljskoj, proizvoda obuhvaćenih oznakom KN 2206 00 za koje države članice mogu dopustiti upotrebu sastavljenog imena koje uključuje prodajnu oznaku „vino”.
4. Mošt u fermentaciji ekstrahiran iz prosušenog grožđa stavlja se na tržište samo za proizvodnju likerskih vina i samo u vinogradarskim regijama u kojima je takav način uporabe bio tradicionalan 1. siječnja 1985, kao i za proizvodnju vina od prezreloga grožđa.
5. Svježe grožđe, mošt, mošt u vrenju, koncentrirani mošt, rektificirani koncentrirani mošt, mošt čije je vrenje zaustavljeno dodavanjem alkohola, sok od grožđa, koncentrirani sok od grožđa i vino ili mješavine tih proizvoda podrijetlom iz trećih zemalja ne smiju se prerađivati u proizvode iz Priloga VII. dijela II. niti dodavati takvim proizvodima na području Unije.
C Kupaža vina
Kupaža vina podrijetlom iz treće zemlje s vinom iz Unije i kupaža između vina podrijetlom iz trećih zemalja zabranjena je na području Unije.
D. Nusproizvodi
1. Zabranjeno je pretjerano tiještenje grožđa. Uzimajući u obzir lokalne i tehničke uvjete, države članice utvrđuju minimalnu količinu alkohola sadržanu u komini i talogu nakon tiještenja grožđa.
Države članice utvrđuju količinu alkohola sadržanu u tim nusproizvodima, koja iznosi najmanje 5 % volumnog udjela alkohola u proizvedenom vinu.
2. Od vinskog taloga ili komine ne proizvodi se vino ni bilo kakvo drugo piće namijenjeno za neposrednu konzumaciju ljudi, osim alkohola, žestokih pića i piquettea. Dodavanje vina talogu ili komini ili prešanoj pasti aszú dopušteno je pod uvjetima koje određuje Komisija putem delegiranih akata u skladu s člankom 75. stavkom 2. kad se ta metoda tradicionalno upotrebljava za proizvodnju „Tokaji fordítás” i „Tokaji máslás” u Mađarskoj i „Tokajský forditáš” i „Tokajský mášláš” u Slovačkoj.
3. Zabranjeno je prešanje vinskog taloga i ponovna fermentacija komine, osim za destilaciju ili proizvodnju piquettea. Filtriranje i centrifugiranje vinskog taloga ne smatra se prešanjem ako su dobiveni proizvodi dobre, primjerene i tržišne kvalitete.
4. Piquette, ako dotična država članica dopušta njegovu proizvodnju, koristi se samo za destilaciju ili za osobne potrebe u domaćinstvu vinogradara.
5. Ne dovodeći u pitanje mogućnost odluke država članica da zahtijevaju odlaganje nusproizvoda pomoću destilacije, sve fizičke ili pravne osobe ili skupine osoba koje posjeduju nusproizvode moraju ih odlagati pod uvjetima koje određuje Komisija putem delegiranih akata u skladu s člankom 75. stavkom 2.
PRILOG IX.
NEOBVEZNE REZERVIRANE NAPOMENE
Kategorija proizvoda (upućivanje na razvrstavanje u kombiniranu nomenklaturu) |
Neobvezne rezervirane napomene |
meso peradi (oznake KN 0207 i 0210 ) |
hranjeno s … % … guska hranjena zoblju ekstenzivan uzgoj u zatvorenim objektima slobodan uzgoj tradicionalni slobodan uzgoj slobodan uzgoj – neograničeni ispust starost u trenutku klanja trajanje tova |
jaja (oznaka KN 0407 ) |
svježa ekstra ili ekstra svježa podatak o načinu hranjenja kokoši nesilica |
maslinovo ulje (oznaka KN 1509 ) |
prvo hladno prešanje hladna ekstrakcija kiselost pikantno voćnost: zrelo ili zeleno gorko intenzivno srednje blago uravnoteženo blago ulje |
PRILOG X.
UVJETI OTKUPA ŠEĆERNE REPE TIJEKOM RAZDOBLJA IZČLANKA 125. STAVKA 3.
TOČKA I.
1. Ugovori o isporuci sastavljaju se u pisanom obliku za određenu količinu šećerne repe.
2. Ugovori o isporuci mogu biti višegodišnji.
3. U ugovorima o isporuci može se navesti podatak o tome je li moguće isporučiti dodatnu količinu šećerne repe i pod kojim uvjetima.
TOČKA II.
1. U ugovorima o isporuci navode se kupovne cijene za količine šećerne repe iz točke I.
2. Cijena iz stavka 1. primjenjuje se na šećernu repu dobre, prikladne i utržive kvalitete čiji udio šećera pri preuzimanju iznosi 16 %.
Cijena se prema prethodnom dogovoru između stranaka povećava ili smanjuje kako bi se uzela u obzir odstupanja od kvalitete iz prvog podstavka.
3. U ugovoru o isporuci određuje se kako se razvoj tržišnih cijena treba raspodijeliti između strana.
4. U ugovorima o isporuci utvrđuje se fiksni udio šećera u šećernoj repi. Ti ugovori sadrže konverzijsku ljestvicu u kojoj su navedeni udjeli šećera i koeficijenti za pretvorbu količina isporučene šećerne repe u količine koje odgovaraju udjelu šećera navedenom u ugovoru o isporuci.
Ta se ljestvica temelji na prinosima koji odgovaraju različitim udjelima šećera.
TOČKA III.
Ugovori o isporuci sadrže odredbe o stupnjevanju i uobičajenom trajanju isporuka šećerne repe.
TOČKA IV.
1. U ugovorima o isporuci navedena su mjesta preuzimanja šećerne repe i uvjeti vezani uz isporuku i prijevoz.
2. Ugovori o isporuci predviđaju da je odgovornost za troškove ukrcaja i prijevoza od mjesta preuzimanja jasno određena. Ako se u ugovorima o isporuci od poduzeća za proizvodnju šećera zahtijeva da sudjeluju u troškovima ukrcaja i prijevoza, jasno se određuju postoci ili iznosi.
3. Ugovori o isporuci predviđaju da su troškovi obvezni za svaku stranu jasno određeni.
TOČKA V.
1. U ugovorima o isporuci navode se mjesta za preuzimanje šećerne repe.
2. Ako su prodavatelji šećerne repe i poduzeća za proizvodnju šećera već sklopili ugovor o isporuci za prethodnu tržišnu godinu, mjesta preuzimanja o kojima su se dogovorili za tu tržišnu godinu i dalje su valjana. Sporazumi unutar sektora mogu odstupati od ove odredbe.
TOČKA VI.
1. U ugovorima o isporuci naveden je udio šećera koji se određuje polarimetrijskom metodom ili, kako bi se uzeo u obzir tehnološki napredak, drugom metodom dogovorenom između dviju stranaka. Uzorak šećerne repe uzima se u trenutku preuzimanja.
2. U sporazumima unutar sektora može biti navedeno da se uzorci uzimaju u nekoj drugoj fazi. U takvim su slučajevima u ugovorima o isporuci predviđene korekcije kako bi se u obzir uzelo moguće smanjenje udjela šećera u razdoblju između preuzimanja i trenutka uzimanja uzorka.
TOČKA VII.
U ugovorima o isporuci navedena je bruto težina, tara težina i udio šećera koji se određuje putem dogovorenih postupaka:
zajednički od strane poduzeća za proizvodnju šećera i sektorske organizacija uzgajivača šećerne repe, ako je tako predviđeno sporazumom unutar sektora;
od strane poduzeća za proizvodnju šećera pod nadzorom sektorske organizacije uzgajivača šećerne repe;
od strane poduzeća za proizvodnju šećera pod nadzorom stručnjaka kojeg je ovlastila dotična država članica, pod uvjetom da prodavatelj šećerne repe pokriva nastale troškove.
TOČKA VIII.
1. U ugovorima o isporuci od poduzeća za proizvodnju šećera zahtijeva se da izvrše jednu ili više sljedećih aktivnosti za cjelokupnu količinu isporučene šećerne repe:
besplatno vrate prodavatelju šećerne repe svježe rezance uzete iz tonaže šećerne repe, franko tvornica;
besplatno vrate prodavatelju šećerne repe dio tih rezanaca, prešanih, osušenih ili osušenih i melasiranih, franko tvornica;
vrate prodavatelju šećerne repe rezance, prešane ili osušene, franko tvornica; u tom slučaju poduzeće za proizvodnju šećera može zahtijevati da prodavatelj šećerne repe snosi troškove prešanja ili sušenja;
plate prodavatelju šećerne repe naknadu, pri čemu se uzimaju u obzir mogućnosti prodaje tih rezanaca.
2. Kada su dijelovi cjelokupne količine isporučene šećerne repe podložni različitom postupanju, u ugovoru o isporuci utvrđeno je više od jedne od obveza predviđenih u stavku 1.
3. U sporazumima unutar sektora može biti predviđeno da se rezanci isporučuju u nekoj drugoj fazi, a ne u fazi iz stavka 1. točaka (a), (b) i (c).
TOČKA IX.
U ugovorima o isporuci određuju se rokovi za sva plaćanja predujmova i za plaćanje otkupne cijene šećerne repe.
TOČKA X.
Ako se u ugovorima o isporuci utvrđuju pravila koja obuhvaćaju pitanja kojima se bavi ovaj Prilog ili ako sadrže odredbe kojima se uređuju druga pitanja, njihove odredbe ili učinci nisu u suprotnosti s ovim Prilogom.
TOČKA XI.
1. Kako je opisano u Prilogu II. dijelu II. odjeljku A točki 6., sporazumi unutar sektora sadrže mehanizme mirenja i/ili posredovanja i arbitražne klauzule.
2. Sporazumima unutar sektora može se utvrditi standardni uzorak za ugovore o isporuci u skladu s ovom Uredbom i pravilima Unije.
3. Ako se sporazumima unutar sektora na razini Unije, na regionalnoj ili lokalnoj razini utvrđuju pravila koja obuhvaćaju pitanja kojima se bavi ova Uredba ili ako sadrže odredbe kojima se uređuju druga pitanja, njihove odredbe i učinci nisu u suprotnosti s ovim Prilogom.
4. U sporazumima iz stavka 3. posebno se utvrđuju:
konverzijska ljestvica iz točke II. stavka 4.;
pravila o odabiru i isporuci sjemena sorti šećerne repe za proizvodnju;
minimalni udio šećera u šećernoj repi za isporuku;
zahtjev za savjetovanjem između poduzeća za proizvodnju šećera i predstavnikâ prodavatelja šećerne repe prije određivanja datuma početka isporuke šećerne repe;
plaćanje premija prodavateljima šećerne repe za rane ili kasne isporuke;
pojedinosti o uvjetima i troškovima u vezi s rezancima iz točke VIII.;
uklanjanje rezanaca od strane prodavatelja;
pravila o prilagođavanju cijena u slučaju sklopljenih višegodišnjih ugovora;
pravila o uzorkovanju i metodama za određivanje bruto težine, tara težine i udjela šećera.
5. Poduzeće za proizvodnju šećera i predmetni prodavatelji šećerne repe mogu sklopiti sporazume koji sadržavaju klauzule o podjeli vrijednosti, uključujući tržišne bonuse i gubitke, kojima se utvrđuje način podjele vrijednosti između njih u slučaju eventualnih izmjena predmetnih tržišnih cijena na tržištu šećera ili drugim tržištima robe.
▼M7 —————
PRILOG XIV
KORELACIJSKA TABLICA IZ ČLANKA 230.
Uredba (EZ) br. 1234/2007 |
Ova Uredba |
Uredba (EZ) br. 1306/2013 |
Članak 1 |
Članak 1 |
— |
Članak 2(1) |
Članak 3(1) i (2) |
— |
Članak 2(2)(a) i (b) |
— |
— |
Članak 2(2)(c) |
Članak 15(1)(a) |
— |
Članak 3 |
Članak 6 |
— |
Članak 4 |
— |
— |
Članak 5, prvi stavak |
— |
— |
Članak 5, drugi stavak, prvi dio |
Članak 3(4) |
— |
Članak 5, drugi stavak, drugi dio |
— |
— |
Članak 5, treći stavak |
Članak 5(a) |
— |
Članak 6 |
— |
— |
Članak 7 |
Članak 9 |
— |
Članak 8 |
Članak 7 |
— |
Članak 9 |
Članak 126 |
— |
Članak 10 |
Članak 11 |
— |
Članak 11 |
Članak 12 |
— |
Članak 12 |
Članak 13 |
— |
Članak 13 |
Članak 14 (1) |
— |
Članak 14 (brisan) |
— |
— |
Članak 15 (brisan) |
— |
— |
Članak 16 (brisan) |
— |
— |
Članak 17 (brisan) |
— |
— |
Članak 18 od (1) do (4) |
Članak 15(2) (1) |
— |
Članak 18(5) |
— |
— |
Članak 19 (brisan) |
— |
— |
Članak 20 (brisan) |
— |
— |
Članak 21 (brisan) |
— |
— |
Članak 22 (brisan) |
— |
— |
Članak 23 (brisan) |
— |
— |
Članak 24 (brisan) |
— |
— |
Članak 25 |
Članak 16(1) |
— |
Članak 26 |
— |
— |
Članak 27 |
— |
— |
Članak 28 |
— |
— |
Članak 29 |
— |
— |
Članak 30 (brisan) |
— |
— |
Članak 31 |
Članak 17 |
— |
Članak 32 |
— |
— |
Članak 33 |
[Članak 18] |
— |
Članak 34 |
[Članak 18] |
— |
Članak 35 (brisan) |
— |
— |
Članak 36 (brisan) |
— |
— |
Članak 37 |
[Članak 18] |
— |
Članak 38 |
[Članak 18] |
— |
Članak 39 |
[Članak 19(3)] |
— |
Članak 40 |
[Članak 19(5)(a) i Članak 20(o)(iii)] |
— |
Članak 41 |
— |
— |
Članak 42(1) |
Članak 10 |
— |
Članak 42(2) |
Članak 20(u) |
— |
Članak 43od (a) do (f), (i), (j) i (l) |
Članci 19 i 20 |
— |
Članak 43(g), (h) i (k) |
— |
— |
Članak 44 |
Članak 220(1)(a), (2) i (3) |
— |
Članak 45 |
Članak 220(1)(b), (2) i (3) |
— |
Članak 46(1) |
Članak 220(5) |
— |
Članak 46(2) |
Članak 220(6) |
— |
Članak 47 |
Članak 219 |
— |
Članak 48 |
Članak 219 |
— |
Članak 49 |
Članak 135 (1) |
— |
Članak 50 |
Članci 125 i 127 |
— |
Članak 51 |
Članak 128 (1) |
— |
Članak 52 |
Članak 130 |
— |
Članak 52a |
— |
— |
Članak 53(a) |
Članak 132(c) |
— |
Članak 53(b) |
Članak 130(2) |
— |
Članak 53(c) |
Članak 130(6) |
— |
Članak 54 |
Članak 166 |
— |
Članak 55 |
— (2) |
— |
Članak 56 |
Članak 136 |
— |
Članak 57 |
Članak 137 |
— |
Članak 58 |
— |
— |
Članak 59 |
— |
— |
Članak 60 |
Članak 138 |
— |
Članak 61 |
Članak 139 |
— |
Članak 62 |
Članak 140 |
— |
Članak 63 |
Članak 141 |
— |
Članak 64(1) |
Članak 142(1) |
— |
Članak 64(2) i(3) |
Članak 142(2) (1) |
— |
Članak 65 |
— (2) |
— |
Članak 66 |
— (2) |
— |
Članak 67 |
— (2) |
— |
Članak 68 |
— (2) |
— |
Članak 69 |
— (2) |
— |
Članak 70 |
— (2) |
— |
Članak 71 |
— (2) |
— |
Članak 72 |
— (2) |
— |
Članak 73 |
— (2) |
— |
Članak 74 |
— (2) |
— |
Članak 75 |
— (2) |
— |
Članak 76 |
— (2) |
— |
Članak 77 |
— (2) |
— |
Članak 78 |
— (2) |
— |
Članak 79 |
— (2) |
— |
Članak 80 |
— (2) |
— |
Članak 81 |
— (2) |
— |
Članak 82 |
— (2) |
— |
Članak 83 |
— (2) |
— |
Članak 84 |
— (2) |
— |
Članak 85 |
U pogledu mlijeka: — (2) U pogledu drugih sektora: |
— |
— Članak 85(a) |
Članak 143(1) i članak 144(a) |
— |
— Članak 85(b) |
Članak 144(j) |
— |
— Članak 85(c) |
Članak 144(i) |
— |
— Članak 85(d) |
— |
— |
Članak 85a |
— (1) |
— |
Članak 85b |
— (1) |
— |
Članak 85c |
— (1) |
— |
Članak 85d |
— (1) |
— |
Članak 85e |
— (1) |
— |
Članak 85f |
— (1) |
— |
Članak 85g |
— (1) |
— |
Članak 85h |
— (1) |
— |
Članak 85i |
— (1) |
— |
Članak 85j |
— (1) |
— |
Članak 85k |
— (1) |
— |
Članak 85l |
— (1) |
— |
Članak 85m |
— (1) |
— |
Članak 85n |
— (1) |
— |
Članak 85o |
— |
— |
Članak 85p |
— |
— |
Članak 85q |
— |
— |
Članak 85r |
— |
— |
Članak 85s |
— |
— |
Članak 85t |
— |
— |
Članak 85u |
— |
— |
Članak 85v |
— |
— |
Članak 85w |
— |
— |
Članak 85x |
— |
— |
Članak 86 (brisan) |
— |
— |
Članak 87 (brisan) |
— |
— |
Članak 88 (brisan) |
— |
— |
Članak 89 (brisan) |
— |
— |
Članak 90 (brisan) |
— |
— |
Članak 91 |
— |
— |
Članak 92 |
— |
— |
Članak 93 |
— |
— |
Članak 94 |
— |
— |
Članak 94a |
— |
— |
Članak 95 |
— |
— |
Članak 95a |
— |
— |
Članak 96 (brisan) |
— |
— |
Članak 97 |
Članak 129 (1) |
— |
Članak 98 |
— (1) |
— |
Članak 99 |
— |
— |
Članak 100 |
— |
— |
Članak 101 (brisan) |
— |
— |
Članak 102 |
Članak 26 (1) |
— |
Članak 102(2) |
Članak 217 |
— |
Članak 102a |
Članak 58 |
— |
Članak 103 |
Članci 29, 30 i 31 |
— |
Članak 103a |
— |
— |
Članak 103b |
Članak 32 |
— |
Članak 103c |
Članak 33 |
— |
Članak 103d |
Članak 34 |
— |
Članak 103e |
Članak 35 |
— |
Članak 103f |
Članak 36 |
— |
Članak 103g |
Članak 33.(1), Članak 37.(a) i Članak 38.(b) |
— |
Članak 103ga |
Članak 23 |
— |
Članak 103ga(7) |
Članak 217 |
— |
Članak 103h od (a) do (e) |
Članci 37 i 38 |
— |
Članak 103h(f) |
Članci 24 i 25 |
— |
Članak 103i |
Članak 39 |
— |
Članak 103j |
Članak 40 |
— |
Članak 103k |
Članak 41 |
— |
Članak 103l |
Članak 42 |
— |
Članak 103m |
Članak 43 |
— |
Članak 103n |
Članak 44 |
— |
Članak 103n(4) |
Članak 212 |
— |
Članak 103o |
— |
— |
Članak 103p |
Članak 45 |
— |
Članak 103q |
Članak 46 |
— |
Članak 103r |
Članak 47 |
— |
Članak 103s |
Članak 48 |
— |
Članak 103t |
Članak 49 |
— |
Članak 103u(1)(a) |
Članak 50 |
— |
Članak 103u(1)(b) |
Članak 51 |
— |
Članak 103u od (2) do (5) |
Članak 52 |
— |
Članak 103v |
Članak 50 |
— |
Članak 103w |
— |
— |
Članak 103x |
— |
— |
Članak 103y |
— |
— |
Članak 103z |
— |
— |
Članak 103za |
Članci 53 i 54 |
— |
Članak 104 |
— |
— |
Članak 105(1) |
Članak 55(1) |
— |
Članak 105(2) |
Članak 215 |
— |
Članak 106 |
Članak 55(4) |
— |
Članak 107 |
Članak 55(3) |
— |
Članak 108(1) |
Članak 55(2) |
— |
Članak 108(2) |
— |
— |
Članak 109, prva rečenica |
Članak 55(1), zadnja rečenica |
— |
Članak 110 |
Članci 56 i 57 |
— |
Članak 111 |
— |
— |
Članak 112 |
— |
— |
Članak 113(1) |
Članak 75(1) od (a) do (e) i (2) |
— |
Članak 113(2) |
Članak 75(5) |
— |
Članak 113(3), prvi podstavak |
Članak 74 |
— |
Članak 113(3), drugi podstavak |
— |
Članak 89 |
Članak 113a od (1) do (3) |
Članak 76 |
— |
Članak 113a(4) |
— (2) |
— |
Članak 113b |
Članak 78 |
— |
Članak 113c |
Članak 167 |
— |
Članak 113d(1), prvi podstavak |
Članak 78(1) i (2) |
— |
Članak 113d(1), drugi podstavak |
Prilog VII, dio II(1) |
— |
Članak 113d(2) |
Članak 78(3) |
— |
Članak 113d(3) |
Članak 82 |
— |
Članak 114 |
Članak 78(1) (2) |
— |
Članak 115 |
Članak 78(1), Članak 75(1)(h) (2) |
— |
Članak 116 |
Članak 78(1), Članak 75(1)(f) i (g) (2) |
— |
Članak 117 |
Članak 77 |
— |
Članak 118 |
Članak 78(1) |
— |
Članak 118a |
Članak 92 |
— |
Članak 118b |
Članak 93 |
— |
Članak 118c |
Članak 94 |
— |
Članak 118d(1) |
Članak 94(3) |
— |
Članak 118d(2) i (3) |
[Članak 109(3)] |
— |
Članak 118e |
Članak 95 |
— |
Članak 118f |
Članak 96 |
— |
Članak 118g |
Članak 97 |
— |
Članak 118h |
Članak 98 |
— |
Članak 118i |
Članak 99 |
— |
Članak 118j |
Članak 100 |
— |
Članak 118k |
Članak 101 |
— |
Članak 118l |
Članak 102 |
— |
Članak 118m |
Članak 103 |
— |
Članak 118n |
Članak 104 |
— |
Članak 118o |
— |
Članak 90(2) |
Članak 118p |
— |
Članak 90(3) |
Članak 118q |
Članak 105 |
— |
Članak 118r |
Članak 106 |
— |
Članak 118s |
Članak 107 |
— |
Članak 118t |
Članak 108 |
— |
Članak 118u |
Članak 112 |
— |
Članak 118v |
Članak 113 |
— |
Članak 118w |
Članak 117 |
— |
Članak 118x |
Članak 118 |
— |
Članak 118y |
Članak 119 |
— |
Članak 118z |
Članak 120 |
— |
Članak 118za |
Članak 121 |
— |
Članak 118zb |
— |
— |
Članak 119 |
— |
— |
Članak 120 |
— |
— |
Članak 120a |
Članak 81 |
— |
Članak 120b |
— |
— |
Članak 120c |
Članak 80 |
— |
Članak 120d, prvi podstavak |
Članak 83(2) |
— |
Članak 120d, drugi podstavak |
[Članak 223] |
— |
Članak 120e(1) |
Članak 75(3) i (4) |
— |
Članak 120e(2) |
Članak 83(3) i (4) |
— |
Članak 120f |
Članak 80(3) |
— |
Članak 120g |
Članak 80(5) i Članak 91(c) |
— |
Članak 121(a)(i) |
Članak 75(2) |
— |
Članak 121(a)(ii) |
Članak 75(3) |
— |
Članak 121(a)(iii) |
Članak 89 |
— |
Članak 121(a)(iv) |
Članak 75(2) i Članak 91(b) |
— |
Članak 121(b) |
Članak 91(a), Članak 78(3) |
— |
Članak 121(c)(i) |
Članak 91(a) |
— |
Članak 121(c)(ii) i (iii) |
Članak 91(d) |
— |
Članak 121(c)(iv) |
[Članak 223] |
— |
Članak 121(d)(i) |
Članak 78(1) |
— |
Članak 121(d) od (ii) do (v) i (vii) |
Članak 75(2) i (3) |
— |
Članak 121(d)(vi) |
Članak 89 |
— |
Članak 121(e)(i) |
Članak 78(1) |
— |
Članak 121(e) od (ii) do (v), (vii) |
Članak 75(2) i (3) |
— |
Članak 121(e)(vi) |
Članak 75(2) |
— |
Članak 121(f)(i) |
Članak 78(1) |
— |
Članak 121(f)(ii), (iii) i (v) |
Članak 75(3) |
— |
Članak 121(f)(iv) i (vii) |
Članak 91(g) |
— |
Članak 121(f)(vi) |
[Članak 223] |
— |
Članak 121(g) |
Članak 75(3) |
— |
Članak 121(h) |
Članak 91(d) |
— |
Članak 121(i) |
— |
— |
Članak 121(j)(i) |
Članak 75(3) |
— |
Članak 121(j)(ii) |
Članak 91(d) |
|
Članak 121(k) |
Članak 122 |
— |
Članak 121(l) |
Članci 114, 115 i 116 |
— |
Članak 121(m) |
Članak 122 |
— |
Članak 121, drugi stavak |
Članak 78(3) |
— |
Članak 121, treći stavak |
Članak 75(3) i (4) |
— |
Članak 121, četvrti stavak, od (a) do (f) |
Članak 75(3) |
— |
Članak 121, četvrti stavak, (g) |
Članak 75(3)(m) |
— |
Članak 121, četvrti stavak, (h) |
Članak 80(4) |
— |
Članak 122 |
Članci 152 i 160 |
— |
Članak 123 |
Članak 157 |
— |
Članak 124 |
— |
— |
Članak 125 |
— |
— |
Članak 125a |
Članci 153 i 160 |
— |
Članak 125b |
Članak 154 |
— |
Članak 125c |
Članak 156 |
— |
Članak 125d |
Članak 155 |
— |
Članak 125e |
— |
— |
Članak 125f |
Članak 164 |
— |
Članak 125g |
Članak 164(6) |
— |
Članak 125h |
Članak 175(d) |
— |
Članak 125i |
Članak 165 |
— |
Članak 125j |
Članak 164 |
— |
Članak 125k |
Članak 158 |
— |
Članak 125l |
Članak 164 |
— |
Članak 125m |
Članak 164(6) [i Članak 175(d)] |
— |
Članak 125n |
Članak 165 |
— |
Članak 125o |
Članci 154 i 158 |
— |
Članak 126 |
Članak 165 |
— |
Članak 126a(1), (3) i (4) |
Članak 161 |
— |
Članak 126a(2) |
Članak 156(2) |
|
Članak 126b |
Članak 163 |
— |
Članak 126c |
Članak 149 |
— |
Članak 126d |
Članak 150 |
— |
Članak 126e |
Članak 173(2) i Članak 174(2) |
— |
Članak 127 |
Članak 173 |
— |
Članak 128 |
— |
— |
Članak 129 |
— |
— |
Članak 130 |
Članak 176(1) |
— |
Članak 131 |
Članak 176(2) |
— |
Članak 132 |
Članak 176(3) |
— |
Članak 133 |
[Članak 177(2)(e)] |
— |
Članak 133a(1) |
Članak 181 |
— |
Članak 133a(2) |
Članak 191 |
— |
Članak 134 |
Članci 177 i 178 |
— |
Članak 135 |
— |
— |
Članak 136 |
[Članak 180] |
— |
Članak 137 |
[Članak 180] |
— |
Članak 138 |
[Članak 180] |
— |
Članak 139 |
[Članak 180] |
— |
Članak 140 |
[Članak 180] |
— |
Članak 140a |
Članak 181 |
— |
Članak 141 |
Članak 182 |
— |
Članak 142 |
Članak 193 |
— |
Članak 143 |
Članak 180 |
— |
Članak 144 |
Članak 184 |
— |
Članak 145 |
Članak 187(a) |
— |
Članak 146(1) |
— |
— |
Članak 146(2) |
Članak 185 |
— |
Članak 147 |
— |
— |
Članak 148 |
Članak 187 |
— |
Članak 149 |
[Članak 180] |
— |
Članak 150 |
[Članak 180] |
— |
Članak 151 |
[Članak 180] |
— |
Članak 152 |
[Članak 180] |
— |
Članak 153 |
Članak 192 |
— |
Članak 154 |
— |
— |
Članak 155 |
— |
— |
Članak 156 |
Članak 192(5) |
— |
Članak 157 |
Članak 189 |
— |
Članak 158 |
Članak 190 |
— |
Članak 158a |
Članak 90 |
— |
Članak 159 |
Članak 194 |
— |
Članak 160 |
Članak 195 |
— |
Članak 161 |
Članci 176, 177, 178 i 179 |
— |
Članak 162 |
Članak 196 |
— |
Članak 163 |
Članak 197 |
— |
Članak 164(1) |
Članak 198(1) |
— |
Članak 164 od (2) do (4) |
Članak 198(2) (1) |
— |
Članak 165 |
— (1) |
— |
Članak 166 |
— (1) |
— |
Članak 167 |
Članak 199 |
— |
Članak 168 |
Članak 200 |
— |
Članak 169 |
Članak 201 |
— |
Članak 170 |
Članci 202 i 203 |
— |
Članak 171 |
Članak 184 |
— |
Članak 172 |
[Članak 186(2)] |
— |
Članak 173 |
— |
— |
Članak 174 |
Članak 205 |
— |
Članak 175 |
Članak 206 |
— |
Članak 176 |
Članak 209 |
— |
Članak 176a |
Članak 210 |
— |
Članak 177 |
Članak 210 |
— |
Članak 177a |
Članak 210 |
— |
Članak 178 |
Članak 164 |
— |
Članak 179 |
Članak 210(7) |
— |
Članak 180 |
Članak 211 |
— |
Članak 181 |
Članak 211 |
— |
Članak 182(1) |
Članak 213 |
— |
Članak 182(2) |
— |
— |
Članak 182(3), treći podstavak |
Članak 214 |
— |
Članak 182(3), prvi, drugi i treći podstavak |
— |
— |
Članak 182 od (4) do (7) |
— |
— |
Članak 182a |
Članak 216 |
— |
Članak 183 |
— |
— |
Članak 184(1) |
— |
— |
Članak 184(2) |
Članak 225(a) |
— |
Članak 184 od (3) do (8) |
— |
— |
Članak 184(9) |
Članak 225(b) |
— |
Članak 185 |
— |
— |
Članak 185a |
Članak 145 |
— |
Članak 185b |
Članak 223 |
— |
Članak 185c |
Članak 147 |
— |
Članak 185d |
Članak 146 |
— |
Članak 185e |
Članak 151 |
— |
Članak 185f |
Članak 148 |
— |
Članak 186 |
Članak 219 |
— |
Članak 187 |
Članak 219 |
— |
Članak 188 |
Članak 219 |
— |
Članak 188a(1) i (2) |
— (1) |
— |
Članak 188a(3) i (4) |
— |
— |
Članak 188a od (5) do (7) |
[Članak 223] |
— |
Članak 189 |
[Članak 223] |
— |
Članak 190 |
— |
— |
Članak 190a |
— |
— |
Članak 191 |
Članak 221 |
— |
Članak 192 |
Članak 223 |
— |
Članak 193 |
— |
— |
Članak 194 |
— |
Članci 62 i 64 |
Članak 194a |
— |
Članak 61 |
Članak 195 |
Članak 229 |
— |
Članak 196 |
— |
— |
Članak 196a |
Članak 227 |
— |
Članak 196b |
Članak 229 |
— |
Članak 197 |
— |
— |
Članak 198 |
— |
— |
Članak 199 |
— |
— |
Članak 200 |
— |
— |
Članak 201 |
230(1) i (3) |
— |
Članak 202 |
230(2) |
— |
Članak 203 |
— |
— |
Članak 203a |
Članak 231 |
— |
Članak 203b |
Članak 231 |
— |
Članak 204 |
Članak 232 |
— |
Prilog I |
Prilog I (dijelovi I do XX, XXIV/1) |
— |
Prilog II |
Prilog I (dijelovi XXI do XXIII) |
— |
Prilog III |
Prilog II |
— |
Prilog IV |
Prilog III |
— |
Prilog V |
Prilog IV |
— |
Prilog VI |
Prilog XII |
— |
Prilog VII |
— |
— |
Prilog VIIa |
— |
— |
Prilog VIIb |
— |
— |
Prilog VIIc |
— |
— |
Prilog VIII |
Prilog XIII |
— |
Prilog IX |
— (1) |
— |
Prilog X |
— (1) |
— |
Prilog Xa |
— |
— |
Prilog Xb |
Prilog VI |
— |
Prilog Xc |
— |
— |
Prilog Xd |
— |
— |
Prilog Xe |
— |
— |
Prilog XI |
— |
— |
Prilog XIa |
Prilog VII, dio I |
— |
Prilog XIb |
Prilog VII, dio II |
— |
Prilog XII |
Prilog VII, dio III |
— |
Prilog XIII |
Prilog VII, dio IV |
— |
Prilog XIV.A, stavci I, II i III |
Prilog VII, dio VI |
— |
Prilog XIV.A, stavak IV |
Članak 89 |
— |
Prilog XIV.B |
Prilog VII, dio V |
— |
Prilog XIV.C |
Članak 75(2) i (3) (1) |
— |
Prilog XV |
Prilog VII, dio VII |
— |
Prilog XVa |
Prilog VIII, dio I |
— |
Prilog XVb |
Prilog VIII, dioII |
— |
Prilog XVI |
Prilog VII, dio VIII |
— |
Prilog XVIa |
[Članak 173(1)(i)] |
— |
Prilog XVII |
[Članak 180] |
— |
Prilog XVIII |
[Članak 180] |
— |
Prilog XIX |
— |
— |
Prilog XX |
— |
— |
Prilog XXI |
— |
— |
Prilog XXII |
Prilog XIV |
— |
(1)
►C3 Vidjeti također Uredbu Vijeća (EU) br. 1370/2013 od 16. prosinca 2013. o utvrđivanju mjera za određivanje određenih potpora i subvencija vezanih uz zajedničku organizaciju tržišta poljoprivrednih proizvoda (SL L 346, 20.12.2013., str. 12.). ◄
(2)
Međutim vidjeti članak 230. |
( 1 ) Uredba (EU) br. 1307/2013. Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o o utvrđivanju pravila za izravna plaćanja poljoprivrednicima u programima potpore u okviru zajedničke poljoprivredne politike i o stavljanju izvan snage Uredbi Uredbe Vijeća (EZ) br. 637/2008 i Uredbe Vijeća (EZ) br. 73/2009 (Vidjeti str. 608 ovoga Službenog lista).
( 2 ) Uredba (EU) br. 1305/2013. Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o potpori ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) (Vidjeti str. 487 ovoga Službenog lista).
( 3 ) Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredaba o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo, obuhvaćenima Zajedničkim strateškim okvirom, i o utvrđivanju općih odredaba o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (Vidjeti str. 85 ovoga Službenog lista).
( 4 ) Uredba (EZ) br. 1333/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o prehrambenim aditivima (SL L 354, 31.12.2008., str. 16.).
( 5 ) Uredba Vijeća (EZ) br. 834/2007 od 28. lipnja 2007. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda i stavljanju izvan snage Uredbe (EEZ) br. 2092/91 (SL L 189, 20.7.2007., str. 1.).
( 6 ) Preporuka Komisije 2003/361/EZ od 6. svibnja 2003. o definiciji mikro, malih i srednjih poduzeća (SL L 124, 20.5.2003., str. 36.).
( 7 ) Uredba (EU) br. 229/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. ožujka 2013. o utvrđivanju posebnih mjera za poljoprivredu u korist manjih egejskih otoka i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1405/2006 (SL L 78, 20.3.2013., str. 41.).
( 8 ) SL C 244, 1.10.2004., str. 2.
( 9 ) Uredba (EZ) br. 110/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. siječnja 2008. o definiranju, opisivanju, prezentiranju, označivanju i zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla jakih alkoholnih pića i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 1576/89 (SL L 39, 13.2.2008., str. 16.).
( 10 ) Uredba (EU) br. 1169/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o informiranju potrošača o hrani, izmjeni uredbi (EZ) br. 1924/2006 i (EZ) br. 1925/2006 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive Komisije 87/250/EEZ, Direktive Vijeća 90/496/EEZ, Direktive Komisije 1999/10/EZ, Direktive 2000/13/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, Direktiva Komisije 2002/67/EZ i 2008/5/EZ i Uredbe Komisije (EZ) br. 608/2004 (SL L 304, 22.11.2011., str. 18.).
( 11 ) Direktiva 98/34/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. lipnja 1998. o utvrđivanju postupka osiguravanja informacija u području tehničkih normi i propisa te pravila o uslugama informacijskog društva (SL L 204, 21.7.1998., str. 37.).
( 12 ) Direktiva 2000/13/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 20. ožujka 2000. o usklađivanju zakonodavstava država članica o označivanju, prezentiranju i oglašavanju hrane (SL L 109, 6.5.2000., str. 29.).
( 13 ) Uredba (EZ) br. 110/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. siječnja 2008. o definiciji, opisivanju, prezentiranju, označivanju i zaštiti zemljopisnih oznaka jakih alkoholnih pića (SL L 39, 13.2.2008., str. 16.).
( 14 ) Direktiva (EU) 2015/2436 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2015. o usklađivanju zakonodavstava država članica o žigovima (SL L 336, 23.12.2015., str. 1.).
( 15 ) Uredba (EU) 2017/1001 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o žigu Europske unije (SL L 154, 16.6.2017., str. 1.).
( 16 ) Uredba Vijeća (EZ) br. 1493/1999 od 17. svibnja 1999. o zajedničkoj organizaciji tržišta vina (SL L 179, 14.7.1999., str. 1.).
( 17 ) Uredba Komisije (EZ) br. 753/2002 od 29. travnja 2002. o utvrđivanju određenih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1493/1999 u pogledu opisa, označivanja, prezentiranja i zaštite određenih proizvoda u sektoru vina (SL L 118, 4.5.2002., str. 1.).
( 18 ) SL C 116, 14.4.2011., str. 12.
( 19 ) Direktiva Vijeća 89/396/EEZ od 14. lipnja 1989. o obilježjima ili oznakama za identifikaciju serije kojoj pripada hrana (SL L 186, 30.6.1989., str. 21.).
( 20 ) Direktiva 2007/45/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. rujna 2007. o utvrđivanju pravila o nominalnim količinama za pretpakirane proizvode, stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 75/106/EEZ i 80/232/EEZ i izmjeni Direktive Vijeća 76/211/EEZ (SL L 247, 21.9.2007., str. 17.).
( 21 ) Uredba Vijeća (EZ) br. 1/2003 od 16. prosinca 2002. o provedbi pravila o tržišnom natjecanju koja su propisana člancima 101. i 102. Ugovora (SL L 1 4.1.2003., str. 1.).
( 22 ) Uredba Vijeća (EEZ) br. 2913/92 od 12. listopada 1992. o Carinskom zakoniku Zajednice (SL L 302, 19.10.1992., str. 1.).
( 23 ) Uredba Komisije (EEZ) br. 2454/93 od 2. lipnja 1993. o utvrđivanju odredaba za provedbu Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2913/92, o Carinskom zakoniku (SL L 253, 11.10.1993., str. 1.).
( 24 ) Uredba Vijeća (EZ) br. 260/2009 od 26. veljače 2009. o zajedničkim pravilima za uvoz (SL L 84, 31.3.2009., str. 1).
( 25 ) Uredba Vijeća (EZ) br. 625/2009 od 7. srpnja 2009. o zajedničkim pravilima za uvoz iz određenih trećih zemalja (SL L 185, 17.7.2009., str. 1.).
( 26 ) Uredba Vijeća (EZ) br. 614/2009 od 7. srpnja 2009. o zajedničkom sustavu trgovine za ovalbumin i laktalbumin (SL L 181, 14.7.2009., p. 8.).
( 27 ) Direktiva Vijeća 2001/110/EZ od 20. prosinca 2001. o medu (SL L 10, 12.1.2002., str. 47.).
( 28 ) Uredba Vijeća (EU) br. 1370/2013 od 16. prosinca 2013. o utvrđivanju mjera za određivanje određenih potpora i subvencija vezanih uz zajedničku organizaciju tržišta poljoprivrednih proizvoda (SL L 346, 20.12.2013., str. 12.).;
( 29 ) Uredba (EZ) br. 853/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o utvrđivanju određenih higijenskih pravila za hranu životinjskog podrijetla (SL L 139, 30.4.2004., str. 55.).
( 30 ) Uredba (EZ) br. 854/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o utvrđivanju posebnih pravila organizacije službenih kontrola proizvoda životinjskog podrijetla namijenjenih prehrani ljudi (SL L 139, 30.4.2004., str. 206.).
( 31 ) Uredba (EZ) br. 1760/2000 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. srpnja 2000. o uvođenju sustava označivanja i registracije životinja vrste goveda, označivanju goveđeg mesa i proizvoda od goveđeg mesa (SL L 204, 11.8.2000. str. 1.).
( 32 ) Uredba (EZ) br. 882/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o službenim kontrolama koje se provode radi verifikacije poštovanja zakona o stočnoj hrani i prehrambenim proizvodima te propisa o zdravlju i zaštiti životinja (SL L 165, 30.4.2004., str. 1.).
( 33 ) Direktiva 2006/114/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o zavaravajućem i komparativnom oglašavanju (SL L 376, 27.12.2006., str. 21.).
( 34 ) Uredba (EZ) br. 1925/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2006. o dodavanju vitamina, minerala i određenih drugih tvari hrani (SL L 404, 30.12.2006., str. 26.).
( 35 ) Direktiva Vijeća 89/108/EEC od 21. prosinca 1988. o usklađivanju zakonodavstva država članica o brzo smrznutoj hrani namijenjenoj prehrani ljudi (SL L 40, 11.2.1999., str. 34.)