(a) „monetarna financijska institucija” (MFI) znači rezidentno poduzeće koje pripada bilo kojem od sljedećih sektora:

(b) „izvještajne jedinice” i „rezident” imaju isto značenje kao što je određeno člankom 1. Uredbe (EZ) br. 2533/98;

(c) „odgovarajući NSB” znači NSB države članice europodručja u kojoj je monetarna financijska institucija rezident;

(d) „financijsko društvo posebne namjene (FVC)” ima isto značenje kao što je određeno člankom 1. Uredbe (EU) br. 1075/2013 (ESB/2013/40);

(e) „sekuritizacija” znači transakcija koja je ili: (a) tradicionalna sekuritizacija kako je utvrđeno u članku 4. Uredbe (EU) br. 575/2013; i/ili (b) sekuritizacija kako je utvrđeno u članku 1. Uredbe (EU) br. 1075/2013 (ESB/2013/40) koja uključuje prijenos kredita koji se sekuritiziraju financijskom društvu posebne namjene;

(f) „institucija za elektronički novac” i „elektronički novac” imaju isto značenje kako su utvrđeni člankom 2. stavkom 1. i 2. Direktive 2009/110/EZ Europskog parlamenta i Vijeća ( 10 );

(g) „otpis dijela vrijednosti” znači izravno umanjenje knjigovodstvene vrijednosti kredita u bilanci zbog smanjenja vrijednosti;

(h) „otpis” znači otpis dijela vrijednosti pune umanjenje knjigovodstvene vrijednosti kredita što dovodi do njegovog uklanjanja iz bilance;

(i) „serviser” znači MFI koji svakodnevno upravlja odnosnim kreditima sekuritizacije ili drukčije prenesenih kredita u smislu naplate glavnice i kamata od dužnika;

(j) „prijenos kredita” znači ekonomski prijenos kredita ili skupa kredita s izvještajne jedinice na stjecatelja koji se ostvaruje prijenosom vlasništva ili podsudjelovanjem;

(k) „stjecanje kredita” znači ekonomski prijenos kredita ili skupa kredita s prenositelja na izvještajnu jedinicu koji se ostvaruje prijenosom vlasništva ili podsudjelovanjem;

(l) pozicije unutar grupe znači pozicije između društava unutar europodručja koja uzimaju depozite, koja pripadaju istoj grupi, a koja se sastoje od matičnog društva i svih njegovih članova grupe koji su rezidenti europodručja, a koji su pod njegovim izravnom ili neizravnom nadzorom;

(m) „institucija na repu” znači mala monetarna financijska institucija kojoj je odobreno odstupanje sukladno članku 9. stavku 1.;

(n) „prestanak priznavanja” znači uklanjanje kredita ili dijela kredita iz stanja koja se iskazuju u skladu s dijelovima 2. i 3. Priloga I., uključujući njegovo uklanjanje zbog primjene odstupanja iz članka 9. stavka 4.

(a) ako im je ulagački cilj održavanje glavnice fonda i ostvarivanje prinosa u skladu s kamatnim stopama instrumenata tržišta novca;

(b) ulažu u instrumente tržišta novca, koji ispunjavaju mjerila za instrumente tržišta novca utvrđena u Direktivi 2009/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o usklađivanju zakona i drugih propisa o poduzećima za kolektivna ulaganja u prenosive vrijednosne papire (PKUPVP) ( 11 ), ili u uloge kod kreditnih institucija, ili osiguravaju da su likvidnost i procjena vrijednosti portfelja, u koji ulažu, utvrđeni na jednakovrijednoj osnovi;

(c) osiguravaju da su instrumenti tržišta novca u koje ulažu visoke kvalitete, kako to određuje društvo za upravljanje. Kvaliteta instrumenta tržišta novca prosuđuje se, među ostalim, na temelju sljedećih čimbenika:

(d) osiguravaju da njihov portfelj ima ponderirano prosječno dospijeće (WAM) od najviše šest mjeseci i ponderirano prosječno trajanje (WAL) od najviše 12 mjeseci (u skladu s Prilogom I., dijelom 1. odjeljkom 2.);

(e) osiguravaju dnevnu neto vrijednost imovine (NAV) i izračun cijena svojih dionica/udjela, te dnevni upis i otkup dionica/udjela;

(f) ograničavaju ulaganje u vrijednosne papire na one s preostalim dospijećem do datuma redovne otplate dvije godine ili manje, pod uvjetom da je preostalo vrijeme do datuma sljedeće promjene kamatne stope 397 dana ili kraće, pri čemu se vrijednosni papiri s promjenjivom kamatnom stopom moraju uskladiti s kamatnom stopom ili indeksom tržišta novca;

(g) ograničavaju ulaganje u druge subjekte za zajednička ulaganja na one koji su u skladu s definicijom novčanih fondova;

(h) ne preuzimaju izravne ili neizravne izloženosti prema vlasničkim vrijednosnim papirima ili prema robi, uključujući preko izvedenih financijskih instrumenata, te izvedene financijske instrumente upotrebljavaju samo u skladu s ulagačkom strategijom fonda na tržištu novca. Izvedenice, koje stvaraju izloženost stranim valutama, mogu se koristiti samo u svrhe zaštite od rizika. Ulaganje u vrijednosne papire koji nisu u osnovnoj valuti dopušteno je pod uvjetom da je valutna izloženosti u potpunosti zaštićena od rizika;

(i) imaju konstantnu ili promjenjivu neto vrijednost imovine.

(a) neto tok sekuritizacije kredita i ostale prijenose kredita provedene tijekom izvještajnog razdoblja, sukladno Prilogu I. dijelu 5. odjeljku 2.;

(b) za iznose o stanjima, financijskim transakcijama na kraju razdoblja isključujući prijenose kredita i stjecanja tijekom odgovarajućeg razdoblja u odnosu na sekuritizirane i isknjižene kredite za koje monetarna financijska institucija djeluje kao serviser sukladno Prilogu I. dijelu 5. odjeljku 3., nacionalne središnje banke mogu proširiti takve izvještajne zahtjeve na sve isknjižene kredite servisirane od strane monetarnih financijskih institucija, koji su sekuritizirani ili na drugi način preneseni;

(c) stanja na kraju tromjesečja u vezi sa svim kreditima u kojima monetarna financijska institucija sudjeluje kao serviser u sekuritizaciji; sukladno Prilogu I. dijelu 5. odjeljku 4.;

(d) stanja na kraju razdoblja u vezi s kreditima koji su preneseni sekuritizacijom koja nije isknjižena iz bilance, sukladno Prilogu I. dijelu 5. odjeljku 5. kada se primjenjuju Međunarodni računovodstveni standard 39 (MRS 39), Međunarodni standardi financijskog izvještavanja 9 (MSFI 9) ili slična nacionalna računovodstvena pravila.

(a) nacionalne središnje banke mogu odobriti odstupanja malim monetarnim financijskim institucijama, pod uvjetom da njihov ukupni doprinos nacionalnoj bilanci monetarnih financijskih institucija što se tiče stanja ne prelazi 5 %;

(b) u vezi s kreditnim institucijama, odstupanja iz točke (a) imaju učinak smanjenja statističkih izvještajnih zahtjeva za kreditne institucije na koje se navedena odstupanja primjenjuju ne dovodeći u pitanje zahtjeve za izračun minimalnih pričuva određenih u Prilogu III.;

(c) u vezi s malim monetarnim financijskim institucijama, ako se primjenjuje odstupanje iz točke (a), nacionalne središnje banke moraju nastaviti prikupljati podatke koji se odnose na ukupnu bilancu najmanje jednom godišnje kako bi se mogao nadzirati ukupni doprinos institucija „na repu” nacionalnoj bilanci monetarnih financijskih institucija;

(d) ne dovodeći u pitanje točku (a), nacionalne središnje banke mogu odobriti odstupanja kreditnim institucijama na koje se ne odnosi režim utvrđen u točkama (a) i (b) tako da se smanje njihovi izvještajni zahtjevi na one koji su određeni u dijelu 7. Priloga I. pod uvjetom da njihov ukupni doprinos nacionalnoj bilanci monetarnih financijskih institucija što se tiče stanja ne prelazi 10 % nacionalne bilance monetarnih financijskih institucija niti 1 % bilance monetarnih financijskih institucija europodručja;

(e) nacionalne središnje banke moraju pravodobno provjeriti ispunjavanje uvjeta određenih u točkama (a) i (d) kako bi odobrile ili, prema potrebi, opozvale odstupanje s učinkom od početka svake godine;

(f) male monetarne financijske institucije mogu odlučiti ne iskoristiti odstupanja te umjesto toga ispuniti izvještajne zahtjeve u punom opsegu.

(a) nacionalne središnje banke mogu odobriti odstupanja od statističkih izvještajnih zahtjeva određenih u članku 5. stavku 1. novčanim fondovima pod uvjetom da novčani fondovi umjesto toga dostavljaju podatke o bilanci u skladu s člankom 5. Uredbe (EU) br. 1073/2013 (ESB/2013/38), podložno sljedećim uvjetima:

(b) nacionalne središnje banke mogu također novčanim fondovima odobriti odstupanja od sljedećih statističkih izvještajnih zahtjeva:

(c) nacionalne središnje banke mogu novčanim fondovima odobriti odstupanja od statističkih izvještajnih zahtjeva u vezi s rezidentnošću imatelja dionica/udjela u novčanim fondovima:

(a) ne dovodeći u pitanje stavak 1., nacionalne središnje banke mogu odobriti odstupanja u vezi s dostavljanjem podataka novčanih fondova o vrijednosnim usklađivanjima tako da uklone sve zahtjeve u skladu s kojima novčani fondovi moraju dostavljati podatke o vrijednosnim usklađivanjima;

(b) nacionalne središnje banke mogu odobriti odstupanja u vezi s učestalošću i pravodobnošću dostavljanja podataka o revalorizaciji cijena vrijednosnih papira te zahtijevati navedene podatke tromjesečno te jednako pravodobno kao i podatke o stanjima koja se iskazuju tromjesečno, uz primjenu sljedećih zahtjeva:

(c) nacionalne središnje banke mogu odobriti odstupanje u odnosu na dostavljanje podataka o revalorizaciji cijena vrijednosnih papira, uključujući odobravanje potpunog izuzeća od navedenog dostavljanja podataka kreditnim institucijama koje iskazuju mjesečne podatke o stanju vrijednosnih papira za svaki vrijednosni papir posebno, uz primjenu sljedećih zahtjeva:

(a) popisa monetarnih financijskih institucija za statističke potrebe (vidjeti dio 1. za utvrđivanje određenih monetarnih financijskih institucija); i

(b) specifikacije statističkih podataka koje navedene monetarne financijske institucije dostavljaju mjesečnom, tromjesečnom i godišnjom učestalošću (vidjeti dijelove 2., 3., 4., 5., 6. i 7.).

1.1 Financijske institucije koje nisu kreditne institucije koje izdaju financijske instrumente koji se smatraju bliskim supstitutima depozita klasificiraju se kao monetarne financijske institucije pod uvjetom da ispunjavaju definiciju monetarne financijske institucije u ostalim aspektima. Klasifikacija se temelji na kriterijima zamjenjivosti depozita (tj. jesu li obveze klasificirane kao depoziti), što se utvrđuje prema njihovoj likvidnosti, pri čemu se kombiniraju obilježja prenosivosti, konvertibilnosti, sigurnosti i utrživosti, te uzimajući u obzir, prema potrebi, razdoblje njihovog izdavanja.

Navedeni kriteriji zamjenjivosti depozita također se primjenjuju za utvrđivanje je li obveze potrebno klasificirati kao depozite, osim ako postoji posebna kategorija za takve obveze.

1.2 Za potrebe utvrđivanja zamjenjivosti depozita i klasificiranja obveza kao depozita:

(a) smatra se da instrument tržišta novca ima visoku kreditnu kvalitetu ako mu je dodijeljen jedan od dva najviša moguća kratkoročna kreditna rejtinga od strane svake priznate agencije za utvrđivanje kreditnog rejtinga koja je ocijenila instrument ili, u slučaju da instrument nema kreditni rejting, ima jednaku kvalitetu koja je utvrđena prema internom postupku ocjenjivanja društva za upravljanje. U slučaju da priznata agencija za utvrđivanje kreditnog rejtinga podijeli svoju najvišu kratkoročnu ocjenu u dvije kategorije, te dvije ocjene smatraju se jednom kategorijom i time najvišom mogućom ocjenom;

(b) novčani fond može, kao iznimka od zahtjeva iz stavka (a), držati državne instrumente čija kvaliteta odgovara najmanje investicijskom razredu, pri čemu „državni instrumenti” znači instrumenti tržišta novca koje su izdali ili za koje jamče središnja, regionalna ili lokalna tijela ili središnja banka države članice, ESB, Unija ili Europska investicijska banka;

(c) pri izračunu ponderiranog prosječnog trajanja za vrijednosne papire, uključujući strukturirane financijske instrumente, izračun dospijeća temelji se na preostalom dospijeću do redovne otplate instrumenata. Međutim, kada financijski instrument ima ugrađenu opciju prodaje, umjesto tog preostalog dospijeća moguće je upotrijebiti datum izvršenja opcije prodaje, samo ako su u svakom trenutku ispunjeni sljedeći uvjeti:

(d) pri izračunu ponderiranog prosječnog trajanja i ponderiranog prosječnog dospijeća, uzima se u obzir učinak izvedenih financijskih instrumenta, depozita i tehnika učinkovitog upravljanja portfeljem;

(e) „ponderirano prosječno dospijeće” znači mjera prosječnog vremena do dospijeća svih odnosnih vrijednosnih papira u fondu, koja je ponderirana tako da odražava relativne udjele svakog instrumenta, pri čemu se pretpostavlja da je dospijeće instrumenata s promjenjivom kamatnom stopom vrijeme preostalo do sljedećeg usklađivanja kamatne stope s kamatnom stopom na tržištu novca, a ne preostalo vrijeme do povrata vrijednosti glavnice vrijednosnog papira. U praksi se ponderirano prosječno dospijeće rabi za mjerenje osjetljivosti novčanog fonda na promjene kamatnih stopa na tržištu novca;

(f) „ponderirani prosječni vijek” (WAL) znači ponderirani prosjek preostalog dospijeća svakog vrijednosnog papira koji se drži u fondu, što znači vrijeme do potpune otplate glavnice, neovisno o kamati i bez diskontiranja. Suprotno izračunu WAM-a, izračun WAL-a za promjenjivu kamatnu stopu i strukturne financijske instrumente ne sprječava upotrebu datuma za usklađivanje kamatne stope i umjesto toga upotrebljava samo konačno dospijeće navedeno u vrijednosnom papiru. WAL se upotrebljava za mjerenje kreditnog rizika, budući da, što se više odgađa povrat glavnice, viši je kreditni rizik. WAL se također upotrebljava za ograničavanje rizika likvidnosti;

(g) „instrumenti tržišta novca” znači instrumente s kojima se inače trguje na tržištu novca koja su likvidna i imaju vrijednost koja se svakodobno mogu utvrditi;

(h) „društvo za upravljanje” znači društvo čije je redovno poslovanje upravljanje portfeljem novčanog fonda.

5.1 Sastavljanje monetarnih agregata i protustavki europodručja zahtijeva utvrđivanje protustranaka koje se nalaze u europodručja koje sastavljaju sektor imatelja novca. Za navedene potrebe, protustranke koje nisu monetarne financijske institucije dijele se, kao što je određeno revidiranim Europskim sustavom računa (dalje u tekstu „ESA 2010”), a prema Uredbi (EU) br. 549/2013 (vidjeti Prilog II. dio 3.), na opću državu (S.13), pri čemu je središnja država (S.1311) u ukupnim obvezama po depozitima utvrđena zasebno, te na ostale rezidentne sektore. Kako bi se izračunala mjesečna sektorska disagregacija monetarnih agregata i protustavki kredita, ostali domaći sektori dalje se dijele na sljedeće podsektore: investicijski fondove osim novčanih fondova (S.124), ostali financijski posrednici osim osiguravajućih društava i mirovinskih fondova + pomoćne financijske institucije + vlastite financijske institucije i zajmodavci (S.125 + S.126 + S.127), osiguravajuća društva (S.128), mirovinski fondovi (S.129), nefinancijska društva (S.11) te kućanstva + neprofitne institucije koje služe kućanstvima (S.14 + S.15). Uvodi se dodatna razlika za protustranke koje su financijska društva posebne namjene i središnje klirinške protustranke unutar spojenih sektora protustranaka Za trgovce pojedince/društva osoba bez pravne osobnost, vidjeti odjeljak 3. Za potrebe odredbi o minimalnim obveznim pričuvama ESB-a, a u odnosu na ukupne obveze po depozitima i kategorijama depozita „depoziti s ugovorenim rokom dospijeća duljim od dvije godine”, „iskupivi depoziti s otkaznim rokom duljim od dvije godine” i „repo ugovorima” obavlja se dodatna podjela na kreditne institucije, druge protustranke koje su monetarne financijske institucije i središnju državu.

5.2 U odnosu na ukupne obveze po depozitima i kategoriju imovine „ukupni krediti” obavlja se dodatna podjela na središnje banke (S.121) i društva koja uzimaju depozite osim središnje banke (S.122) te na ostatak svijeta i nebankarske institucije radi boljeg razumijevanja politika kreditiranja i financiranja u bankarskom sektoru te radi boljeg nadzora nad međubankovnim aktivnostima.

5.3 U odnosu na pozicije unutar grupe, obavlja se dodatna podjela na pozicije kreditiranja i depozita te transakcije između društava koja uzimaju depozite osim središnje banke (S.122) radi mogućnosti utvrđivanja međupovezanosti između kreditnih institucija koja pripadaju istoj grupi (domaćih i onih iz drugih država članica europodručja).

5.4 U odnosu na držanja dužničkih vrijednosnih papira s izvornim rokom dospijeća do jedne godine, s raščlambom prema valutama, uvodi se dodatna podjela za opću državu (S.13) radi osiguranja boljeg pregleda na međupovezanosti između država i banaka.

5.5 Određeni depoziti/krediti koji proizlaze iz repo/obratnih repo ugovora ili analognih operacija s „ostalim financijskim posrednicima (S.125) + pomoćnim financijskim institucijama (S.126) + vlastitim financijskim institucijama i zajmodavcima (S.127)” mogu se odnositi na transakcije sa središnjom protustrankom. Središnja protustranka je subjekt koji pravno posreduje između protustranaka u ugovorima kojima se trguje na financijskim tržištima tako da postaje kupac svakom prodavatelju i prodavatelj svakom kupcu. Budući da su navedene transakcije često zamjena za bilateralne poslove između monetarnih financijskih institucija, uvodi se dodatna razlika unutar kategorije depozita „repo ugovori” u odnosu na poslove s tim protustrankama. Dodatna razlika uvodi se unutar kategorije „krediti” u odnosu na obratne repo ugovore s tim protustrankama.

5.6 Domaće protustranke utvrđuju se zasebno od protustranaka iz europodručja osim domaćih protustranaka u odnosu na sve statističke raščlambe. Protustranke koje se nalaze u europodručju utvrđuju se prema njihovoj domaćoj sektorskoj ili institucionalnoj klasifikaciji, u skladu s popisima koje vodi ESB za statističke potrebe te u skladu s „Priručnikom ESB-a za statistiku monetarnog sektora, sektora financijskih institucija i sektora financijskih tržišta. Smjernica za statističku klasifikaciju klijenata”, koji slijedi načela klasifikacije koja su u najvećoj mogućoj mjeri usklađena s Uredbom ESA 2010. Nema zahtjeva u vezi s geografskom raščlambom protustranaka koje se nalaze izvan europodručja.

5.7 U slučaju dionica/udjela u novčanim fondovima koje su izdale monetarne financijske institucije država članica sudionica, izvještajne jedinice dostavljaju barem podatke o rezidentnosti imatelja u skladu s raščlambom na domaće/iz europodručja osim domaćih/ostatak svijeta kako bi se omogućilo isključivanje udjela nerezidenata europodručja. Nacionalne središnje banke mogu također izvesti potrebne statističke podatke iz podataka prikupljenih na temelju Uredbe (EU) br. 1011/2012 (ESB/2012/24), u mjeri u kojoj podaci udovoljavaju uvjetima pravodobnosti sukladno članku 7. ove Uredbe, te minimalnim zahtjevima kako su utvrđeni u Prilogu IV.

1. Raščlamba kredita nemonetarnim financijskim institucijama europodručja po podsektoru, dospijeću te kolateralu u obliku nekretnina (vidjeti tablicu 2.).

Navedeno se zahtijeva kako bi se omogućio nadzor cjelokupne strukture ukupnoga kreditnog financiranja monetarnih financijskih institucija (kredita i vrijednosnih papira) prema sektoru imatelja novca po podsektorima i dospijeću. Za nefinancijska društva i kućanstva zahtijevaju se daljnje pozicije „od toga:” koje utvrđuju kredite osigurane kolateralom u obliku nekretnina.

Za kredite nominirane u eurima s izvornim rokom dospijeća duljim od jedne i duljim od dvije godine nefinancijskim društvima i kućanstvima zahtijevaju se daljnje pozicije „od toga:” za određena preostala dospijeća i razdoblja promjene kamatne stope (vidjeti tablicu 2.). Promjena kamatne stope smatra se promjenom kamatne stope na kredit koja je predviđena u postojećem ugovoru o kreditu. Krediti koji podliježu promjeni kamatne stope uključuju, između ostalog, kredite s kamatnim stopama koje se periodično revidiraju u skladu s promjenom indeksa npr. Euribor, kredite s kamatnim stopama koje se redovito revidiraju, npr. promjenjive kamatne stope i kredite s kamatnim stopama koje se revidiraju u skladu s diskrecijskim pravom monetarnih financijskih institucija.

2. Raščlamba obveza po depozitima monetarnih financijskih institucija prema općoj državi (osim središnje države) država članica europodručja po podsektoru (vidjeti tablicu 2.).

Navedeno se zahtijeva kao dopunska informacija podacima koji se dostavljaju mjesečno.

3. Raščlamba pozicija s protustrankama izvan europodručja po sektorima (vidjeti tablicu 2.).

Sektorska klasifikacija u skladu sa Sustavom nacionalnih računa (dalje u tekstu: „SNA 2008”) primjenjuje se ako ESA 2010 nije na snazi.

4. Utvrđivanje bilančnih pozicija za izvedene financijske instrumente i obračunate kamate na kredite i depozite unutar preostale imovine i preostalih obveza (vidjeti tablicu 2.).

Ova se raščlamba zahtijeva radi unapređenja usklađenosti između statistika.

5. Raščlamba prema državama, uključujući prema Europskoj investicijskoj banci i Europskom stabilizacijskom mehanizmu (vidjeti tablicu 3.).

Ova se raščlamba zahtijeva radi analize daljnjih monetarnih kretanja te također za potrebe prijelaznih zahtjeva i kontrolu kvalitete podataka.

6. Raščlamba po sektorima za prekogranične depozite nemonetarnih financijskih institucija unutar europodručja i prekogranične kredite nemonetarnim financijskim institucijama unutar europodručja (vidjeti tablicu 3.).

Ova se raščlamba zahtijeva radi ocjene pozicija sektora monetarnih financijskih institucija u pojedinim državama članicama prema preostalim državama članicama europodručja.

7. Raščlamba prema valutama (vidjeti tablicu 4.).

Ova se raščlamba zahtijeva kako bi se omogućio izračun transakcija za monetarne agregate i protustavke prilagođene za tečajne promjene, kada navedeni agregati uključuju ukupno sve valute.