1. „avion” znači zrakoplov pokretan motorom, nepomičnih krila, teži od zraka, koji uzgon u letu dobiva dinamičkom reakcijom zraka na krilima;

1.a „helikopter” znači zrakoplov teži od zraka koji se u zraku održava uglavnom reakcijama zraka na jedan ili više pogonjenih rotora na pretežno vertikalnim osovinama;

1.b „balon” znači zrakoplov s posadom lakši od zraka, bez motora, koji se u letu održava upotrebom plina lakšeg od zraka ili s pomoću gorionika u balonu, uključujući balone uzgonjene plinom, balone uzgonjene vrućim zrakom, miješane balone i, premda su na motorni pogon, zračne brodove uzgonjene vrućim zrakom;

1.c „jedrilica” znači zrakoplov teži od zraka koji se u zraku održava reakcijom zraka u odnosu na aerodinamički profil krila te čiji let ne ovisi o motoru;

1.d „komercijalna operacija” znači svako letenje zrakoplova za naknadu ili bilo koju drugu novčanu protuvrijednost, koja je dostupna javnosti ili koja se, kada nije dostupna javnosti, obavlja na temelju ugovora između operatera i kupca, pri čemu kupac nema nad operaterom nikakvu kontrolu;

1.e „sputani balon uzgonjen plinom” znači balon uzgonjen plinom sa sustavom sputavanja koji balon tijekom leta stalno drži pričvršćenim za čvrstu točku;

2. „avioni klase performanse B” znači avioni pokretani elisnim motorima s najvećom dopuštenom operativnom konfiguracijom putničkih sjedala od devet ili manje i najveće dopuštene mase pri uzlijetanju 5 700 kg ili manje;

3. „mjesto od javnog interesa” znači mjesto koje se isključivo koristi za operacije u svrhu javnog interesa;

4. „operacija klase performanse 1” znači operacija kod koje u slučaju otkaza kritičnog motora helikopter može sletjeti unutar raspoložive razdaljine za prekinuto uzlijetanja ili sigurno nastaviti let do odgovarajućeg područja za slijetanje, ovisno o trenutku kada je došlo do otkazivanja;

5. „navigacija temeljena na performansama (PBN)” znači prostorna navigacija koja se temelji na zahtjevima u pogledu performanse za zrakoplove koji operiraju na ATS zračnoj liniji s postupkom instrumentalnog prilaženja ili u određenom zračnom prostoru;

6. „operacija zračnog taksija” znači, u svrhu ograničenja vremena provedenog na letu i na dužnosti, operaciju izvanrednog komercijalnog zračnog prijevoza na zahtjev zrakoplovom s konfiguracijom najvećeg operativnog broja putničkih sjedala („MOPSC”) 19 ili manje;

7. „specijalizirana operacija” znači svaka operacija koja nije operacija komercijalnog zračnog prijevoza, pri kojoj se zrakoplov koristi za specijalizirane aktivnosti poput poljoprivrede, građevinarstva, fotografiranja, izmjere, promatranja i ophodnje, zračnog oglašavanja, probnih letova nakon održavanja;

8. „visokorizična komercijalna specijalizirana operacija” znači svaka komercijalna specijalizirana operacija zrakoplovom izvršena iznad područja na kojem postoji vjerojatnost da će u slučaju nužde doći do dovođenja u opasnost sigurnosti trećih osoba na tlu ili, kako to odredi nadležno tijelo mjesta gdje se operacija vrši, svaka komercijalna specijalizirana operacija koja zbog svoje specifične naravi i lokalne okoline na kojem se vrši predstavlja visok rizik, osobito za treće strane na tlu;

9. „uvodni let” znači svaka operacija uz naknadu ili drugu vrijednu nagradu koja se sastoji od zračnog obilaska kratkog trajanja koje radi privlačenja novih vježbenika ili novih članova pružaju organizacije za osposobljavanje na koje se upućuje u članku 10.a Uredbe Komisije (EU) br. 1178/2011 ( 1 ) ili organizacije osnovane s ciljem promicanja letačkog sporta ili rekreativnog letenja;

10. „natjecateljski let” znači letačku aktivnost u kojoj se zrakoplov koristi za zračne utrke ili natjecanja, kao i kad se zrakoplov koristi u svrhu vježbanja za zračne utrke ili natjecanja i letenje do utrka ili natjecanja i natrag;

11. „zrakoplovna priredba” znači svaku aktivnost letenja koje se s namjerom izvodi kao izvedba ili radi zabave na oglašenom događaju otvorenom za javnost, uključujući i kada se zrakoplov koristi u svrhu vježbanja za zrakoplovnu priredbu te letenje do oglašenog događaja i natrag.

(a) jasno se određuju područja nadležnosti svakog nadležnog tijela u smislu odgovornosti i zemljopisnog ograničenja; i

(b) uspostavlja se koordinacija između tih subjekata, kako bi se osigurao učinkovit nadzor nad svim organizacijama i osobama koje podliježu Uredbi (EZ) br. 216/2008 i njezinim provedbenim pravilima u okviru njihovih ovlasti.

(a) pregled evidencija, podataka, postupaka i bilo kojeg drugog materijala relevantnog za obavljanje zadaća certificiranja i/ili nadzora;

(b) uzimanje preslika ili izvadaka iz takvih evidencija, podataka, postupaka i drugog materijala;

(c) traženje usmenog objašnjenja na licu mjesta;

(d) ulazak u relevantne prostorije, operativne površine ili prijevozna sredstva;

(e) obavljanje revizija, istraga, ocjena, inspekcija, uključujući inspekcijske preglede na stajanci i nenajavljene inspekcije;

(f) poduzimanje ili pokretanje mjera prisile, prema potrebi.

(a) aviona i helikoptera koji se upotrebljavaju za:

i. operacije pri kojima se koristi navigacija temeljena na performansama (PBN);

ii. operacije u skladu sa specifikacijama minimalne navigacijske performanse (MNPS);

iii. operacije u zračnom prostoru sa smanjenim minimumom vertikalnog razdvajanja (RVSM);

iv. operacije pri smanjenoj vidljivosti (LVO);

(b) aviona i helikoptera koji se upotrebljavaju za prijevoz opasnih roba (DG);

(c) dvomotornih aviona koji se upotrebljavaju za operacije produženog doleta (ETOPS) u komercijalnom zračnom prijevozu;

(d) helikoptera koji se upotrebljavaju za operacije komercijalnog zračnog prijevoza pomoću sustava za noćno gledanje (NVIS);

(e) helikoptera koji se upotrebljavaju za operacije komercijalnog zračnog prijevoza s vitlom (HHS); ►M9  ————— ◄

(f) helikoptera koji se upotrebljavaju za operacije komercijalnog zračnog prijevoza za hitnu medicinsku pomoć (HEMS); i

(g) helikoptera koji se upotrebljavaju za operacije na moru (HOFO).

(a) kompleksnim zrakoplovima i helikopterima na motorni pogon u skladu s odredbama iz Priloga VI.;

(b) ostalim avionima i helikopterima u skladu s odredbama iz Priloga VII.

(a) letovima povezanima s uvođenjem ili modifikacijom aviona ili helikoptera koji obavljaju projektne i proizvodne organizacije u okviru svojih povlastica;

(b) letovima bez putnika ili tereta, to jest tehničkim preletima aviona ili helikoptera radi obnove, popravka, inspekcija, isporuke, izvoza ili sličnih svrha, pod uvjetom da zrakoplov nije naveden u svjedodžbi zračnog prijevoznika ili izjavi.

(a) letovi privatnih osoba koje dijele trošak, uz uvjet da izravan trošak dijele svi koji se nalaze u zrakoplovu, uključujući i pilota, a broj osoba koje dijele izravan trošak ograničen je na šest;

(b) letačka natjecanja ili leteće priredbe, uz uvjet da je naknada ili druga vrijedna nagrada pružene za takve letove ograničena na pokrivanje izravnih troškova i doprinos proporcionalan godišnjim troškovima kao i da nagrade nisu veće vrijednosti od one koju je naznačilo nadležno tijelo;

(c) uvodne letove, skakanje padobranom ili letove jedrilicama koje obavlja organizacija za osposobljavanje koja svoje sjedište ima u jednoj od država članica u skladu s člankom 10.a Uredbe (EU) br. 1178/2011 ili organizacija stvorena s ciljem promicanja letačkog sporta ili rekreativnog letenja, uz uvjet da organizacija zrakoplovom upravlja na osnovi vlasništva ili zakupa zrakoplova bez posade, da se letom ne stvara dobit koja se razdjeljuje izvan organizacije te da, kada su god uključene osobe koje nisu članovi te organizacije, takav let predstavlja tek sporednu aktivnost te organizacije.

(a) operatori moraju na odgovarajući način prilagoditi svoje sustave upravljanja, programe osposobljavanja, postupke i priručnike, kako bi bili u skladu s prilozima III., IV. i V.;

(b) AOC-i se moraju zamijeniti svjedodžbama izdanim u skladu s Prilogom II. ovoj Uredbi.

(a) nacionalne zahtjeve na temelju kojih su AOC-i izdani;

(b) opseg povlastica danih operatorima;

(c) razlike između nacionalnih zahtjeva na temelju kojih su AOC-i bili izdani i zahtjeva iz priloga III., IV. i V., zajedno s naznakom o tome kako i kada će se od operatora zahtijevati da osiguraju potpunu usklađenost s tim prilozima.

(a) dužnosti u trajanju više od 13 sati u najpovoljnije doba dana;

(b) dužnosti u trajanju više od 10 sati u manje povoljno doba dana;

(c) dužnosti u trajanju više od 11 sati za članove posade zrakoplova u nepoznatom stanju aklimatizacije;

(d) dužnosti koje uključuju velik broj sektora (više od 6);

(e) vrijeme dežurstva nakon kojeg slijede letačke dužnosti; i

(f) poremećaji u rasporedu.

1. „raspoloživa razdaljina za ubrzavanje i zaustavljanje (ASDA)” znači raspoloživa duljina zatrčavanja za uzlijetanje plus duljina produžetka za zaustavljanje tijekom prekinutog uzlijetanja, ako je država zračne luke prijavila da je takav produžetak za zaustavljanje na raspolaganju i ako može podnijeti masu aviona pod prevladavajućim operativnim uvjetima;

2. „prihvatljivi načini usklađivanja (AMC)” znači neobvezujući standardi koje je Agencija prihvatila za opisivanje načina uspostavljanja usklađenosti s Uredbom (EZ) br. 216/2008 i njezinim provedbenim pravilima;

3. „kontrolna lista za prihvaćanje” znači dokument koji se koristi kao pomoć pri pregledu vanjskog izgleda pakiranja s opasnom robom i pripadajućih dokumenata kako bi se utvrdilo jesu li ispunjeni svi odgovarajući zahtjevi;

4. „odgovarajući aerodrom” znači aerodrom na kojem se zrakoplovom mogu obavljati operacije, vodeći računa o primjenjivim zahtjevima u pogledu performansi i karakteristikama uzletno-sletne staze;

5. za potrebe razvrstavanja putnika:

(a) „odrastao” znači osoba u dobi od 12 godina i više;

(b) „dijete/djeca” znači osobe koje su u dobi od dvije godine i više, ali koje su mlađe od 12 godina;

(c) „malo dijete” znači osoba mlađa od dvije godine;

7. „let pomoću sustava za noćno gledanje (NVIS)” znači, u slučaju NVIS operacija, onaj dio noćnog leta prema pravilima za vizualno letenje (VFR), tijekom kojeg član posade upotrebljava naočale za noćno gledanje (NVG);

8. „zrakoplov” znači naprava koja se održava u atmosferi zbog reakcija zraka, osim reakcija zraka u odnosu na zemljinu površinu;

8.a „praćenje zrakoplova” znači postupak na tlu kojim se održava i ažurira, u standardiziranim intervalima, zapis o četverodimenzionalnom položaju pojedinačnog zrakoplova u letu;

8.b „sustav za praćenje zrakoplova” znači sustav koji se oslanja na praćenje zrakoplova za utvrđivanje neuobičajenog ponašanja u letu i davanje upozorenja;

9. „alternativni načini usklađivanja” znači načini kojima se predlaže alternativa postojećim prihvatljivim načinima usklađenosti ili oni kojima se predlažu novi načini uspostavljanja usklađenosti s Uredbom (EZ) br. 216/2008 i njezinim provedbenim pravilima za koje Agencija nije donijela povezane prihvatljive načine usklađivanja;

10. „postupak protiv zaleđivanja”, u slučaju zemaljskih operacija, znači postupak kojim se osigurava zaštita od stvaranja mraza ili leda i nakupljanja snijega na obrađenim površinama zrakoplova tijekom ograničenog vremenskog razdoblja (vrijeme zaštite);

11. „postupak prilaza s vertikalnim vođenjem (APV)” znači instrumentalno prilaženje koje se koristi horizontalnim i okomitim vođenjem, ali ne ispunjava zahtjeve utvrđene za precizno prilaženje i operacije za slijetanje s visinom odluke (DH) ne nižom od 250 ft i vidljivosti duž uzletno-sletne staze (RVR) ne manjom od 600 m;

►M1  12. ◄  „član kabinske posade” znači odgovarajuće osposobljeni član posade, koji nije član letačke ili tehničke posade, a kojeg je operator rasporedio na obavljanje dužnosti povezanih sa sigurnošću putnika i leta tijekom operacija;

►M1  13. ◄  „operacija prilaženja kategorije I. (CAT I.)” znači precizno instrumentalno prilaženje i slijetanje upotrebom sustava za instrumentalno slijetanja (ILS), mikrovalnog sustava slijetanja (MLS), GLS-a (sustav slijetanja temeljen na zemaljski proširenom globalnom navigacijskom satelitskom sustavu (GNSS/GBAS), preciznog prilaznog radara (PAR) ili GNSS-a koji upotrebljava satelitski sustav proširivanja (SBAS), pri visini odluke (DH) najmanje 200 ft i vidljivosti duž uzeltno-sletne staze (RVR) najmanje 550 m za avione i 500 m za helikoptere;

►M1  14. ◄  „operacija kategorije II. (CAT II.)” znači operacija preciznog instrumentalnog prilaženja i slijetanje upotrebom ILS-a ili MLS-a uz:

(a) DH ispod 200 ft, ali najmanje 100 ft; i

(b) RVR najmanje 300 m;

►M1  15. ◄  „operacija kategorije III. (CAT III.)” znači operacija preciznog instrumentalnog prilaženja i slijetanje upotrebom ILS-a ili MLS-a uz:

(a) DH ispod 100 ft; i

(b) RVR najmanje 200 m;

►M1  16. ◄  „operacija kategorije III.B (CAT III.B)” znači operacija preciznog instrumentalnog prilaženja i slijetanje upotrebom ILS-a ili MLS-a uz:

(a) DH ispod 100 ft ili bez DH; i

(b) RVR manje od 200 m, ali najmanje 75 m;

17. „kategorija A u odnosu na helikoptere” znači višemotorni helikopter konstruiran s mogućnostima izoliranja motora i sustava navedenima u primjenjivim certifikacijskim specifikacijama kojim se može upravljati uz primjenu podataka za uzlijetanje i slijetanje koji su planirani u okviru koncepcije kritičnog otkaza motora u kojoj se osigurava odgovarajuća određena površina i odgovarajuće performanse za nastavak sigurnog leta ili sigurnog prekinutog uzlijetanja u slučaju otkaza motora;

►M1  18. ◄  „kategorija B u odnosu na helikoptere” znači jednomotorni ili višemotorni helikopter koji ne ispunjava standarde kategorije A. Helikopteri kategorije B nemaju zajamčenu mogućnost nastavka sigurnog leta u slučaju otkaza motora te se pretpostavlja neplanirano slijetanje;

►M1  19. ◄  „certifikacijske specifikacije” (CS) znači tehnički standardi koje donosi Agencija, u kojima se navode načini za dokazivanje usklađenosti s Uredbom (EZ) br. 216/2008 i njezinim provedbenim pravilima i koje organizacija može koristiti za potrebe certificiranja;

►M1  20. ◄  „prilaz u vizualnom krugu” znači vizualna faza instrumentalnog prilaženja kako bi se zrakoplov doveo u položaj za slijetanje na uzletno-sletnu stazu/FATO koja nije prikladno smještena za prilaženje iz pravca;

►M1  21. ◄  „čistina” znači određena pravokutna površina na zemlji ili vodi pod nadzorom nadležnog tijela, odabrana ili pripremljena kao prikladna površina iznad koje avion može izvesti dio svog početnog penjanja do zadane visine;

►M1  22. ◄  „baza oblaka” znači visina baze najnižeg promatranog ili prognoziranog elementa oblaka u blizini aerodroma ili operativne površine ili unutar određenog područja operacija, koja se uobičajeno mjeri iznad nadmorske visine aerodroma ili, u slučaju operacija iznad mora, iznad srednje morske razine;

22.a „uređaj za snimanje zvuka u pilotskoj kabini (CVR)” znači uređaj za snimanje leta zaštićen u slučaju rušenja koji upotrebljava kombinaciju mikrofona i drugih zvučnih i digitalnih načina unosa za skupljanje i snimanje zvučnog okruženja pilotske kabine i komunikacija prema, od i između članova letačke posade;

►M1  23. ◄  „dijeljenje oznake” znači dogovor na temelju kojeg operator stavlja svoju oznaku na let koji obavlja drugi operator, te prodaje i izdaje karte za taj let;

►M1  24. ◄  „gusto naseljeno područje” znači, u odnosu na mjesto, grad ili naselje, bilo koje područje koje se većinom koristi za stambene, poslovne ili rekreacijske svrhe;

25. „onečišćena uzletno sletna staza” znači uzletno-sletna staza čiji je znatan dio površine (bilo u izoliranim dijelovima ili izvan njih) unutar korištene duljine i širine pokriven jednom ili više tvari navedenih u deskriptorima površine uzletno-sletne staze;

►M1  26. ◄  „gorivo za nepredviđene slučajeve” znači gorivo koje se zahtijeva kao nadoknada za nepredviđene čimbenike koji bi mogli utjecati na potrošnju goriva do odredišnog aerodroma;

►M1  27. ◄  „završni prilaz neprekidnim spuštanjem (CDFA)” znači tehnika sukladna postupcima stabiliziranog prilaženja, za obavljanje završnog prilaznog segmenta postupka nepreciznog instrumentalnog prilaženja neprekidnim spuštanjem, bez horizontalnog leta, s apsolutne visine/visine koja je jednaka ili veća od fiksne apsolutne visine/visine završnog prilaza do točke koja je približno 15 m (50 ft) iznad praga sletne staze ili točke na kojoj započinje manevar ravnanja za određeni tip zrakoplova kojim se leti;

►M1  28. ◄  „preračunata meteorološka vidljivost (CMV)” znači vrijednost jednaka RVR-u koja je izvedena iz objavljene meteorološke vidljivosti;

►M1  29. ◄  „član posade” znači osoba koju je operator odredio za obavljanje dužnosti u zrakoplovu;

►M1  30. ◄  „kritične faze leta” u slučaju aviona znači zatrčavanje za uzlijetanje, uzletna putanja leta, završno prilaženje, neuspjelo prilaženje, slijetanje, uključujući usporavanje i bilo koje druge faze leta koje odredi glavni pilot ili zapovjednik zrakoplova;

►M1  31. ◄  „kritične faze leta” u slučaju helikoptera znači taksiranje, lebdenje, uzlijetanje, završno prilaženje, neuspjelo prilaženje, slijetanje i bilo koje druge faze leta koje odredi glavni pilot ili zapovjednik zrakoplova;

►M1  33. ◄  „opasna roba (DG)” znači predmeti ili tvari koji mogu predstavljati značajan rizik za zdravlje, sigurnost, imovinu ili okoliš i koji se nalaze na popisu opasnih roba u tehničkim uputama ili su klasificirani u skladu s tim uputama;

►M1  34. ◄  „nesreća s opasnom robom” znači događaj povezan sa zračnim prijevozom opasne robe koji ima za posljedicu smrt ili ozbiljnu ozljedu osobe ili veliku materijalnu štetu;

►M1  35. ◄  „nezgoda s opasnom robom” znači:

(a) događaj povezan sa zračnim prijevozom opasne robe, osim nesreće s opasnom robom, koji se ne mora nužno dogoditi u zrakoplovu, a koji ima za posljedicu ozljedu osobe, materijalnu štetu, požar, lom, prolijevanje, curenje tekućine, radijaciju ili drugi dokaz da nije sačuvana cjelovitost ambalaže;

(b) bilo koji događaj povezan s prijevozom opasne robe, koji ozbiljno ugrozi zrakoplov i osobe u zrakoplovu;

►M1  36. ◄  „odleđivanje”, u slučaju zemaljskih postupaka, znači postupak kojim se mraz, led, snijeg ili bljuzgavica uklanjaju sa zrakoplova kako bi se osigurale neonečišćene površine;

►M1  37. ◄  „određena točka nakon uzlijetanja (DPATO)” znači točka unutar faze uzlijetanja i početnog penjanja, prije koje nije osigurana sposobnost helikoptera za siguran nastavak leta pri otkazu kritičnog motora te može biti potrebno prisilno slijetanje;

►M1  38. ◄  „određena točka prije slijetanja (DPLB)” znači točka unutar faze prilaza i slijetanja, nakon koje nije osigurana sposobnost helikoptera za siguran nastavak leta pri otkazu kritičnog motora te može biti potrebno prisilno slijetanje;

►M1  39. ◄  „razdaljina DR” znači horizontalna razdaljina koju je prešao helikopter od kraja raspoložive razdaljine za uzlijetanje;

40. „ugovor o zakupu zrakoplova bez posade” je ugovor između poduzeća prema kojem se zrakoplovom upravlja na temelju svjedodžbe operatera zrakoplova zakupca ili, u slučaju komercijalnih operacija koje nisu komercijalni zračni prijevoz, na temelju odgovornosti zakupca;

►M1  41. ◄  „suha operativna masa” znači ukupna masa zrakoplova spremnog za određenu vrstu operacije, bez upotrebljivog goriva i prometnog tereta;

42. „suha uzletno-sletna staza” znači uzletno-sletna staza čija površina nije vidljivo vlažna i koja nije onečišćena unutar područja koje je predviđeno za uporabu;

42.a „aplikacija EFB-a” znači softverska aplikacija ugrađena na domaćinu EFB-a koja pruža jednu ili više specifičnih operativnih funkcija za potporu letačkim operacijama;

42.b „domaćin EFB-a” znači hardverska oprema koja sadržava računalne kapacitete i osnovni softver, uključujući operativni sustav i ulazno-izlazni softver;

42.c „sustav EFB-a” znači hardverska oprema (uključujući sve akumulatore, opremu za povezivost, ulazno-izlazne komponente) i softver (uključujući baze podataka i operativni sustav) koji su potrebni za rad planiranih aplikacija EFB-a;

43. „zrakoplov ELA1” znači sljedeći europski laki zrakoplov s posadom:

(a) zrakoplov čija je najveća dopuštena masa pri uzlijetanju (MTOM) 1 200 kg ili manje koji nije razvrstan kao kompleksni zrakoplov na motorni pogon;

(b) jedrilica ili jedrilica s pomoćnim motorom čiji je MTOM 1 200 kg ili manje;

(c) balon s najvećim projektiranim volumenom uzgonskog plina ili vrućeg zraka koji nije veći od 3 400 m3 za balone uzgonjene vrućim zrakom, 1 050 m3 za balone uzgonjene plinom i 300 m3 za sputane balone uzgonjene plinom;

44. „zrakoplov ELA2” znači sljedeći europski laki zrakoplov s posadom:

(a) zrakoplov čija je najveća dopuštena masa pri uzlijetanju (MTOM) 2 000 kg ili manje koji nije razvrstan kao kompleksni zrakoplov na motorni pogon;

(b) jedrilica ili jedrilica s pomoćnim motorom čiji je MTOM 2 000 kg ili manje;

(c) balon;

(d) vrlo laki rotokopter čiji MTOM nije veći od 600 kg koji je jednostavne konstrukcije, namijenjen za prijenos ne više od dvije osobe u njemu i kojeg ne pokreće turbina i/ili raketni motori; ograničen na dnevne VFR operacije.

44.a „elektronička letačka torba (EFB)” znači elektronički informacijski sustav koji se sastoji od opreme i aplikacija za letačku posadu kojim se omogućuje pohranjivanje, ažuriranje, prikazivanje i obrada funkcija EFB-a za potporu letačkim operacijama ili dužnostima;

►M1  45. ◄  „izdignuto područje završnog prilaza i uzlijetanja (izdignuti FATO)” znači FATO koji je izdignut najmanje 3 metra iznad okolne površine;

45.a „izlaz za hitne slučajeve” znači ugrađena izlazna točka iz zrakoplova koja pruža najveću mogućnost za evakuaciju iz kabine letačke i kabinske posade u odgovarajućem vremenu i uključuje vrata u razini poda, izlaz kroz prozor ili bilo koju drugu vrstu izlaza, primjerice otvor u kabini letačke posade i izlaz u repnom dijelu aviona;

►M1  46. ◄  „alternativni aerodrom na ruti (ERA)” znači odgovarajući aerodrom na ruti, koji se može zahtijevati u fazi planiranja;

►M1  47. ◄  „sustav poboljšane vidljivosti (EVS)” znači sustav za prikazivanje elektroničkih slika vanjskih prizora u realnom vremenu, upotrebom slikovnih senzora;

►M1  48. ◄  „područje završnog prilaza i polijetanja (FATO)” znači definirano područje za operacije helikoptera, iznad kojeg se dovršava završna faza prilaza do lebdenja ili slijetanje i s kojeg započinje uzlijetanje. Za helikoptere koji operiraju u kategoriji performansi klase 1, ova definirana površina uključuje raspoloživu površinu za prekinuto uzlijetanje;

48.a „član letačke posade” znači član posade koji posjeduje odgovarajuću dozvolu zadužen za poslove nužne za upravljanje zrakoplovom tijekom trajanja letačke dužnosti;

►M1  49. ◄  „praćenje podataka o letu (FDM)” znači proaktivna upotreba digitalnih podataka o letu u svakodnevnim operacijama radi povećanja zrakoplovne sigurnosti, a ne radi kažnjavanja;

49.a „operativni kontrolor prometa” ili „dispečer letova” znači osoba koju je operator imenovao za kontrolu i nadzor letačkih operacija, a koja ima odgovarajuće kvalifikacije te koja podupire i obavještava glavnog pilota i/ili mu pomaže u sigurnom izvođenju leta;

49.b „uređaj za snimanje podataka o letu (FDR)” znači uređaj za snimanje leta zaštićen u slučaju rušenja koji iz više podatkovnih izvora prikuplja i snima parametre o stanju i performansama zrakoplova;

49.c „uređaj za snimanje leta” znači svaka vrsta uređaja za snimanje koji je ugrađen u zrakoplov kako bi olakšao istrage o nesreći ili nezgodi;

►M1  50. ◄  „simulator leta za osposobljavanje (FSTD)” znači uređaj je za osposobljavanje koji je:

(a) u slučaju aviona, simulator cijelog leta (FFS), uređaj za osposobljavanje za letenje (FTD), uređaj za osposobljavanje za letne i navigacijske postupke (FNPT) ili uređaj za osposobljavanje za osnovno instrumentalno letenje (BITD);

(b) u slučaju helikoptera, simulator cijelog leta (FFS), uređaj za osposobljavanje za letenje (FTD) ili uređaj za osposobljavanje za letne i navigacijske postupke (FNPT);

►M1  51. ◄  „alternativni aerodroma na ruti (ERA) za gorivo” znači ERA aerodrom odabran u svrhu smanjenja goriva za nepredviđene situacije;

►M1  52. ◄  „sustav slijetanja GBAS (GLS)” znači sustav za prilaz i slijetanje koji koristi informacije zemaljskog proširenog globalnog navigacijskog satelitskog sustava (GNSS/GBAS) za vođenje zrakoplova na temelju njegovog bočnog i vertikalnog GNSS položaja. Za nagib završnog prilaza upotrebljava referencu geometrijske visine;

►M1  53. ◄  „osoblje koje u hitnim slučajevima pruža pomoć na zemlji” znači bilo koje osoblje koje u hitnim slučajevima pruža pomoć na zemlji (kao što su policajci, vatrogasci itd.) koje je uključeno u hitnu medicinsku pomoć helikopterom (HEMS) i čije su zadaće na bilo koji način povezane s helikopterskim operacijama;

►M1  54. ◄  „prizemljenje” znači službena zabrana uzlijetanja zrakoplova i poduzimanje mjera potrebnih za zadržavanje zrakoplova na zemlji;

►M1  55. ◄  „zaslon u visini glave (HUD)” znači zaslonski sustav za prikazivanja informacija o letu na prednjem vanjskom vidnom polju pilota koji ne umanjuje značajno vanjski pogled;

►M1  56. ◄  „sustav za navođenje pri slijetanju u visini glave (HUDLS)” znači cjelovit sustav u zrakoplovu koji pruža pilotu vođenje prikazom u visini glave tijekom prilaza i slijetanja i/ili postupka prekinutog prilaza. On uključuje sve senzore, računala, električna napajanja, indikatore i kontrole;

►M1  58. ◄  „član posade u operacijama s helikopterskim vitlom (HHO)” znači član tehničke posade koji obavlja dodijeljene zadaće koje se odnose na operacije vitlom;

►M1  59. ◄  „helikopterska platforma” znači FATO smješten na plutajućoj ili fiksnoj strukturi na moru;

►M1  60. ◄  „član posade HEMS-a” znači član tehničke posade koji je određen za let HEMS-a u svrhu pružanja pomoći bilo kojoj osobi kojoj je potrebna medicinska pomoć koja se pruža u helikopteru te koji pomaže pilotu tijekom obavljanja zadaće;

►M1  61. ◄  „let HEMS-a” znači let helikopterom koji se obavlja na temelju odobrenja za HEMS, čija je svrha pružanje hitne medicinske pomoći, kada je neophodan trenutačan i brz prijevoz:

(a) medicinskoga osoblja;

(b) medicinskih potrepština (oprema, krv, organi, lijekovi); ili

(c) bolesnih ili ozlijeđenih osoba i drugih izravno uključenih osoba;

►M1  62. ◄  „operativna baza HEMS-a” znači aerodrom na kojem posada HEMS-a i helikopter HEMS-a mogu biti u pripravnosti za obavljanje operacija HEMS-a;

►M1  63. ◄  „operativna površina HEMS-a” znači površina koju izabere zapovjednik tijekom leta HEMS-a za operacije helikopterskim vitlom, slijetanje i uzlijetanje;

►M1  64. ◄  „HHO let” znači let helikopterom koji se obavlja na temelju odobrenja za HHO čija je svrha omogućavanje prenošenja osoba i/ili tereta pomoću helikopterskog vitla;

►M1  65. ◄  „HHO na moru” znači let helikopterom koji se obavlja na temelju odobrenja za HHO, čija je svrha omogućavanje prenošenja osoba i/ili tereta pomoću helikopterskog vitla s ili na plovilo ili konstrukciju u morskom području ili na samom moru;

►M1  66. ◄  „putnik HHO-a” znači osoba koja se prenosi helikopterskim vitlom;

►M1  67. ◄  „mjesto HHO-a” znači određeno područje na kojem se helikopterom obavlja premještanje vitlom;

►M1  68. ◄   ►C1  „vrijeme zaštite” znači procijenjeno vrijeme tijekom kojeg tekućina protiv zaleđivanja sprečava stvaranja leda i mraza te nakupljanje snijega na zaštićenim (obrađenim) površinama aviona; ◄

69. „neprijateljski okoliš” znači:

(a) područje u kojem:

i. nije moguće izvesti sigurno prisilno slijetanje jer je površina neodgovarajuća ili

ii. osobe u helikopteru ne mogu biti na odgovarajući način zaštićene od vanjskih utjecaja ili

iii. odziv/sposobnost u pogledu traganja i spašavanja nije odgovarajuća očekivanoj izloženosti opasnosti ili

iv. postoji neprihvatljiv rizik ugrožavanja osoba ili imovine na zemlji;

(b) u svakom slučaju, sljedeća područja:

i. za operacije iznad vode, područje otvorenog mora sjeverno od 45N i južno od 45S, osim svakog dijela koji je nadležno tijelo države u kojoj se operacije izvode odredilo kao područje koje nije neprijateljsko i

ii. oni dijelovi gusto nastanjenog područja na kojima nema odgovarajućih površina za sigurno prisilno slijetanje;

69.a „sučelje čovjeka i stroja (HMI)” znači komponenta određenih uređaja koja može obraditi interakciju čovjeka i stroja. Sučelje se sastoji od hardvera i softvera koji omogućuju da se ulazni podaci korisnika tumače i obrađuju s pomoću strojeva ili sustava koji potom korisniku pružaju tražene rezultate;

►M1  70. ◄  „točka odluke za slijetanje (LDP)” znači točka koja se koristi pri određivanja performansi u slijetanju od koje se, nakon što se na njoj utvrdi otkaz motora, slijetanje može sigurno nastaviti ili od koje može započeti postupak prekinutog slijetanja;

70.a „razdaljina za slijetanje u trenutku dolaska (LDTA)” znači razdaljina za slijetanje koja se može postići u uobičajenim operacijama na temelju podataka o performansama u slijetanju i povezanih postupaka koji su utvrđeni za prevladavajuće uvjete u vrijeme slijetanja;

►M1  71. ◄  „raspoloživa razdaljina za slijetanje (LDA)” znači duljina uzletno-sletne staze koju je nadležno tijelo države aerodroma navelo kao raspoloživu i primjerenu za vožnju po tlu aviona koji slijeće;

►M1  72. ◄  „kopneni avion” znači zrakoplov s nepomičnim krilima konstruiran za uzlijetanje i slijetanje na kopno, uključujući amfibije kada se njima operira kao kopnenim avionima;

►M1  73. ◄  „lokalna operacija helikopterom” znači operacija komercijalnog zračnog prijevoza helikopterom čija je najveća certificirana masa pri uzlijetanju (MCTOM) veća od 3 175 kg i konfiguracija najvećeg operativnog broja putničkih sjedala (MOPSC) devet ili manje, danju, na rutama na kojima se navigacija obavlja prema vizualnim orijentirima, unutar lokalnog i definiranog zemljopisnog područja navedenog u operativnom priručniku;

►M1  74. ◄  „postupci u uvjetima smanjene vidljivosti (LVP)” znači postupci koji se primjenjuju na aerodromu za osiguravanje sigurnih operacija tijekom prilaza kategorije niže od standardne kategorije I., kategorije koja nije standardna kategorija II., prilaza kategorije II. i III. i uzlijetanja u uvjetima smanjene vidljivosti;

►M1  75. ◄  „uzlijetanje u uvjetima smanjene vidljivosti (LVTO)” znači uzlijetanje kada je RVR manje od 400 m, ali najmanje 75 m;

►M1  76. ◄  „operacija kategorije niže od standardne kategorije I. (LTS CAT I.)” znači instrumentalni prilaz kategorije I. i slijetanje upotrebom DH-a kategorije I., s RVR-om manjim od onoga koji se uobičajeno povezuje s primjenjivim DH-om, ali ne manjim od 400 m;

76.a „probni let nakon održavanja (MCF)” znači let zrakoplova sa svjedodžbom o plovidbenosti ili dozvolom za letenje koji se izvodi u svrhu otkrivanja kvarova ili radi provjere funkcioniranja jednog ili više sustava, dijelova ili uređaja nakon održavanja ako se funkcioniranje sustava, dijelova ili uređaja ne može provjeriti provjerom na tlu i koji se izvodi u nekoj od sljedećih situacija:

(a) ako se zahtijeva u priručniku za održavanje zrakoplova (AMM) ili drugim podacima o održavanju koje je izdao nositelj odobrenja projekta odgovoran za kontinuiranu plovidbenost zrakoplova;

(b) nakon održavanja na zahtjev operatora ili prijedlog organizacije odgovorne za kontinuiranu plovidbenost zrakoplova;

(c) na zahtjev organizacije za održavanje radi provjere uspješnog otklanjanja nedostataka;

(d) kao pomoć pri izolaciji ili otkrivanju kvara;

►M1  77. ◄  „konfiguracija najvećeg operativnog broja putničkih sjedala (MOPSC)” znači najveći broj putničkih sjedala pojedinačnog zrakoplova, bez sjedala za posadu, utvrđen za operativne svrhe i naveden u operativnom priručniku. Uzimajući kao osnovu najveći broj putničkih sjedala utvrđen tijekom postupka certificiranja za certifikat tipa (TC), dodatni certifikat tipa (STC) ili promjenu TC-a i STC-a, kako je relevantno za pojedinačni zrakoplov, MOPSC-om se može odrediti jednak ili manji broj sjedala, ovisno o operativnim ograničenjima;

►M1  78. ◄  „medicinski putnik” znači medicinsko osoblje koje se prevozi u helikopteru tijekom leta HEMS-a, uključujući, ali ne ograničavajući se na liječnike, medicinske sestre i pomoćno medicinsko osoblje;

78.a „manji kvar” znači kvar koji ne bi znatno smanjio sigurnost zrakoplova te koji uključuje aktivnosti letačke posade koje su u okviru njihovih mogućnosti;

78.b „zlouporaba tvari” znači upotreba jedne ili više psihoaktivnih tvari od strane članova letačke posade, članova kabinske posade i ostalog osoblja koje obavlja sigurnosno osjetljive zadatke, na način da to:

(a) predstavlja neposrednu opasnost za korisnika ili ugrožava život, zdravlje ili dobrobit drugih; i/ili

(b) uzrokuje ili pogoršava profesionalni, socijalni, mentalni ili fizički problem ili poremećaj;

►M1  79. ◄  „noć” znači razdoblje između kraja građanskog večernjeg sumraka i početka građanskog jutarnjeg sumraka ili razdoblje između zalaza i izlaska sunca koje može propisati nadležno tijelo, kako odredi država članica;

►M1  80. ◄  „naočale za noćno gledanje (NVG)” znači binokularna naprava za pojačavanje svjetla koja se stavlja na glavu i koja poboljšava sposobnost gledanja zemaljskih orijentira noću;

►M1  81. ◄  „sustav za noćno gledanje (NVIS)” znači uključivanje svih elemenata potrebnih za uspješno i sigurno korištenje NVG-a tijekom operiranja helikopterom. Sustav uključuje najmanje: NVG, osvjetljenje NVIS-a, komponente helikoptera, osposobljavanje i kontinuiranu plovidbenost;

►M1  82. ◄  „okoliš koji nije neprijateljski” znači okoliš u kojem:

(a) se može izvesti sigurno prisilno slijetanje;

(b) se putnici helikoptera mogu zaštititi od vanjskih utjecaja; i

(c) odziv/sposobnost u pogledu traganja i spašavanja odgovaraju očekivanoj izloženosti opasnosti.

►M1  83. ◄  „operacija nepreciznog prilaza (NPA)” znači instrumentalni prilaz s minimalnom visinom snižavanja (MDH) ili DH-om kada se upotrebljava tehnika CDFA najmanje 250 ft i RVR-om/CMV-om najmanje 750 m za avione i 600 m za helikoptere;

►M1  84. ◄  „NVIS član posade” znači član tehničke posade dodijeljen za NVIS let;

►M1  85. ◄  „NVIS let” znači noćni let u noćnim vizualnim meteorološkim uvjetima (VMC) s letačkom posadom koja koristi NVG-e u helikopteru kojim se operira na temelju odobrenja za NVIS;

86. „operacija na moru” znači operacija helikoptera čiji se znatan dio leta odvija iznad područja otvorenog mora, prema lokaciji na moru ili od lokacije na moru;

86.a „lokacija na moru” znači objekt namijenjen za helikopterske operacije na plutajućoj ili fiksnoj strukturi na moru ili na plovilu;

86.b „područje otvorenog mora” znači površinu vode od obale prema moru;

►M1  87. ◄  „operativna površina” znači mjesto izvan aerodroma, koje odabere operator, pilot ili zapovjednik za slijetanje, uzlijetanje i/ili obavljanje operacija s podvješenim teretom;

►M1  88. ◄  „operacija performanse klase 1” znači operacija kod koje u slučaju otkaza kritičnog motora helikopter može sletjeti unutar raspoložive razdaljine za prekinuto uzlijetanje ili sigurno nastaviti let do odgovarajućeg područja za slijetanje, ovisno o trenutku kada je došlo do otkazivanja;

►M1  89. ◄  „operacija klase performanse 2” znači operacija kod koje u slučaju otkaza kritičnog motora helikopter raspolaže performansama dovoljnim za sigurno nastavljanje leta, osim u slučaju kada se otkaz dogodi u ranoj fazi manevra uzlijetanja ili kasnijoj fazi manevra slijetanja, u kojim slučajevima može biti potrebno prisilno slijetanje;

►M1  90. ◄  „operacija performanse klase 3” znači operacija kod koje u slučaju otkaza kritičnog motora u bilo kojem trenutku tijekom leta, za višemotorni helikopter prisilno slijetanje može biti potrebno a za jednomotorni helikopter prisilno slijetanje je potrebno;

►M1  91. ◄  „operativna kontrola” znači odgovornost za započinjanje, nastavljanje, završavanje ili skretanje leta u interesu sigurnosti;

►M1  92. ◄  „operacija kategorije koja nije standardna kategorija II. (OTS CAT II.)” znači operacija preciznog instrumentalnog prilaza i slijetanja upotrebom ILS-a ili MLS-a, kada nisu na raspolaganju neki ili svi elementi sustava osvjetljenja za precizni prilaz kategorije II. i s:

(a) DH-om ispod 200 ft, ali najmanje 100 ft; i

(b) RVR-om najmanje 350 m;

►M1  93. ◄  „avioni klase performanse A” znači više-motorni avioni pokretani turbo-elisnim motorima s MOPSC-om većim od devet ili najvećom masom pri uzlijetanju većom od 5 700 kg i svi više-motorni avioni pokretani turbomlaznim motorima;

►M1  94. ◄  „avioni klase performanse B” znači avioni pokretani elisnim motorima čiji je MOPSC devet ili manje ili najveća dopuštena masa pri uzlijetanju 5 700 kg ili manje;

►M1  95. ◄  „avioni klase performanse C” znači avioni pokretani klipnim motorima čiji je MOPSC veći od devet ili najveća dopuštena masa pri uzlijetanju veća od 5 700 kg;

95.a „sustav naprava za prijenos osoba (PCDS)” znači sustav s jednom napravom ili više njih koje su pričvršćene na vitlo ili kuku za teret ili postavljene na strukturu rotokoptera tijekom operacija s ljudskim podvješenim teretom (HEC) ili helikopterskih operacija s vitlom (HHO). Te naprave imaju strukturne mogućnosti i značajke potrebne za prijenos osoba izvan helikoptera, a uključuju, primjerice, ramene veze s brzim otkvačivanjem ili bez mogućnosti brzog otkvačivanja i uže sa spojnim prstenom, čvrstu košaru ili kavez;

95.b „jednostavni sustav naprava za prijenos osoba” (jednostavni PCDS) znači sustav naprava za prijenos osoba koji ispunjava sljedeće uvjete:

(a) udovoljava usklađenoj normi iz Uredbe (EU) 2016/425 Europskog parlamenta i Vijeća ( 4 ) ili Direktive 2006/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća ( 5 );

(b) konstruiran je tako da drži jednu osobu u kabini (primjerice operatora vitla ili kuke za teret, stručnjaka zadatka ili fotografa) ili najviše dvije osobe izvan kabine;

(c) nije čvrsta struktura kao što je kavez, platforma ili košara;

►M1  96. ◄  „glavni pilot” znači pilot određen za zapovjednika i zadužen za sigurno obavljanje leta. Za potrebe operacija komercijalnog zračnog prijevoza umjesto naziva „glavni pilot” upotrebljava se naziv „zapovjednik”;

96.a „prenosivi EFB” znači prenosivi domaćin EFB-a koji se upotrebljava u pilotskoj kabini, a koji nije dio konfiguracije certificiranog zrakoplova;

96.b „prenosivi elektronički uređaj” znači svaki elektronički uređaj, koji se najčešće, ali ne isključivo, odnosi na potrošačku elektroniku, koji je u zrakoplov unio član posade, putnik ili kao dio tereta koji nije dio konfiguracije certificiranog zrakoplova. Uključuje svu opremu koja može trošiti električnu energiju. Električna energija može dolaziti od unutarnjih izvora kao što su akumulatori (koji se mogu ili ne mogu puniti) ili uređaji mogu biti spojeni i na posebne izvore energije u zrakoplovu;

►M1  97. ◄  „glavno sjedište” znači glavni ured ili registrirano sjedište organizacije unutar kojeg se obavljaju glavne financijske djelatnosti i provodi operativni nadzor djelatnosti iz ove Uredbe;

►M1  98. ◄  „prioritizacija inspekcijskih pregleda na stajanci” znači dodjela određenog dijela ukupnog broja inspekcijskih pregleda na stajanci koje provodi nadležno tijelo ili se provode u ime nadležnog tijela, na godišnjoj osnovi, kako je predviđeno u dijelu ARO;

►M1  99. ◄  „mjesto od javnog interesa (PIS)” znači mjesto koje se koristi isključivo za operacije u javnom interesu;

►M1  100. ◄  „inspekcijski pregled na stajanci” znači inspekcijski pregled zrakoplova, kvalifikacija letačke i kabinske posade i dokumentacije o letu, kako bi se provjerila njihova sukladnost s primjenjivim zahtjevima;

►M1  101. ◄  „razdoblje za otklanjanje greške” znači ograničenje trajanja operacija s neoperativnom opremom;

►M1  102. ◄  „raspoloživa razdaljina za prekinuto uzlijetanja (RTODAH)” znači duljina područja završnog prilaza i uzlijetanja, za koju je objavljeno da je raspoloživa i prikladna za helikoptere koji operiraju u klasi performansi 1 kako bi dovršili prekinuto uzlijetanje;

►M1  103. ◄  „zahtijevana razdaljina za prekinuto uzlijetanja (RTODRH)” znači zahtijevana horizontalna razdaljina od početka uzlijetanja do točke na kojoj dolazi do potpunog zaustavljanja helikoptera nakon otkaza motora i prekida uzlijetanja na točki odluke o uzlijetanju;

103.a „zahtijevane specifikacije navigacijskih performansi (RNP)” znači navigacijske specifikacije za PBN operacije koje uključuju zahtjev za praćenje navigacijskih performansi zrakoplova tijekom leta, uključujući upozoravanje;

103.b „pravila letenja” znači pravila utvrđena Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 923/2012 ( 6 );

103.c „izvješće o stanju uzletno-sletne staze (RCR)” znači sveobuhvatno standardizirano izvješće o stanju površine uzletno-sletne staze i posljedičnom učinku na performanse aviona u slijetanju i polijetanju, opisano oznakom stanja uzletno-sletne staze;

►M1  104. ◄  „vidljivost duž uzletno-sletne staze (RVR)” znači raspon u kojem pilot zrakoplova na središnjoj liniji uzletno-sletne staze može vidjeti oznake površine uzletno-sletne staze ili svijetla koja ocrtavaju uzletno-sletnu stazu ili određuju njezinu središnju liniju;

►M1  105. ◄  „sigurno prisilno slijetanje” znači neizbježno slijetanje ili slijetanje na vodu s razumnim očekivanjem da neće biti ozlijeđenih osoba u zrakoplovu ili na površini;

►M1  106. ◄  „hidroavion” znači zrakoplov s nepomičnim krilima projektiran za uzlijetanje s vode i slijetanje na vodu, a uključuje i amfibije kada se upotrebljavaju kao hidroavioni;

►M1  107. ◄  „odvojene uzletno-sletne staze” znači uzletno-sletne staze na istom aerodromu koje su odvojene površine za slijetanje. Ove se uzletno-sletne staze mogu preklapati ili križati na takav način, da ako je jedna od uzletno-sletnih staza blokirana, to ne sprečava planiranu vrstu operacije na drugoj uzletno-sletnoj stazi. Svaka uzletno-sletna staza ima poseban prilazni postupak temeljen na odvojenom navigacijskom pomagalu;

107.a „posebno pripremljena zimska uzletno-sletna staza” znači uzletno-sletna staza suhog zamrznutog sloja na površini nastalog od zbijenog snijega ili leda, obrađena pijeskom ili sitnim šljunkom ili mehanički radi povećanja trenja;

►M1  108. ◄  „poseban VFR let” znači VFR let koji je odobrila nadležna kontrola zračnog prometa za obavljanje leta unutar kontrolirane zone u meteorološkim uvjetima koji su ispod VMC-a;

►M1  109. ◄  „stabilizirani prilaz (SAp)” znači prilaz koji se obavlja na kontrolirani i odgovarajući način u smislu konfiguracije, energije i kontrole putanje leta od unaprijed određene točke ili apsolutne visine/visine do točke koja je 50 ft iznad praga uzletno-sletne staze ili točke u kojoj počinje manevar ravnanja ako je ta točka viša;

109.a „neometana pilotska kabina” znači bilo koje vrijeme kada se članove letačke posade ne uznemirava ili ometa, osim kad se radi o pitanjima koja su kritična za siguran rad zrakoplova ili sigurnost osoba u zrakoplovu;

►M1  110. ◄  „alternativni aerodrom uzlijetanja” znači alternativni aerodrom na koji zrakoplov može sletjeti ako to postane potrebno nedugo nakon uzlijetanja, a ne može se upotrijebiti aerodrom odlaska;

►M1  111. ◄  „točka odluke pri uzlijetanju (TDP)” znači točka koja se upotrebljava pri određivanju performansi uzlijetanja od koje se, kad se u njoj utvrdi otkaz motora, može izvesti prekinuto uzlijetanje ili se uzlijetanje može sigurno nastaviti;

►M1  112. ◄  „raspoloživa razdaljina za uzlijetanja (TODA)” u slučaju aviona znači raspoloživa duljina zatrčavanja za uzlijetanje plus duljina čistine, ako postoji.

►M1  113. ◄  „raspoloživa duljina za uzlijetanje (TODAH)” u slučaju helikoptera znači duljina područja završnog prilaza i zatrčavanja za uzlijetanje plus, ako postoji, duljina helikopterske čistine, za koju je objavljeno da je raspoloživa i odgovarajuća za obavljanje zatrčavanja za uzlijetanje helikoptera.

►M1  114. ◄  „zahtijevana razdaljina za uzlijetanje (TODRH)” u slučaju helikoptera znači zahtijevana horizontalna razdaljina od početka uzlijetanja do točke u kojoj se postižu sigurna brzina uzlijetanja (VTOSS), odabrana visina i pozitivan gradijent penjanja, nakon što se u TDP-u utvrdi otkaz kritičnog motora, s preostalim motorima koji rade u okviru odobrenih operativnih ograničenja;

►M1  115. ◄  „putanja leta pri uzlijetanju” znači vertikalna i horizontalna putanja s kritičnim motorom koji ne radi, od određene točke u uzlijetanju do 1 500 ft iznad površine zemlje za avione i 1 000 ft iznad površine zemlje za helikoptere;

►M1  116. ◄  „masa pri uzlijetanju” znači masa uključujući sve što se prevozi i svakog tko se prevozi na početku uzlijetanja za helikoptere i uzletnog zaleta za avione;

►M1  117. ◄   ►C1  „raspoloživa duljina za uzletni zalet (TORA)” znači duljina uzletno-sletne staze koju je država aerodroma proglasila raspoloživom i prikladnom za vožnju aviona po tlu pri uzlijetanju; ◄

117.a „stručnjak zadatka” je osoba koju je odredio operater ili treća strana ili koja djeluje kao poduzeće, koja izvršava zadatke na tlu koji su izravno povezani s određenim specijaliziranim zadatkom ili izvršava specijalizirane zadatke u zrakoplovu ili s njega;

►M1  118. ◄  „član tehničke posade” znači član posade u operacijama HEMS, HHO ili NVIS u komercijalnom zračnom prijevozu, koji nije član letačke ili kabinske posade, kojeg operator rasporedi na dužnosti u zrakoplovu ili na zemlji u svrhu pomaganja pilotu tijekom operacija HEMS, HHO ili NVIS, koje mogu zahtijevati upotrebu specijalizirane opreme u zrakoplovu;

►M1  119. ◄  „tehničke upute (TI)” znači zadnje važeće izdanje „Tehničkih uputa za siguran prijevoz opasnih roba zrakom”, uključujući dodatak i sve dopune, koje je odobrila i objavila Međunarodna organizacija civilnog zrakoplovstva;

120. „teret koji se prevozi” znači ukupna masa putnika, prtljage, tereta i prijenosne specijalističke opreme, uključujući balast;

120.a „aplikacija EFB-a tip A” znači aplikacija EFB-a čija neispravnost ili zlouporaba nema nikakav učinak na sigurnost;

120.b „aplikacija EFB-a tip B” znači aplikacija EFB-a:

(a) čija se neispravnost ili zlouporaba klasificira kao manji kvar ili niže; i

(b) kojom se ne zamjenjuje ni udvostručuje niti jedan sustav ili funkcionalnost propisana propisima o plovidbenosti, zahtjevima za zračni prostor ili operativnim pravilima;

►M1  121. ◄  „NVIS let bez pomoći” znači, u slučaju NVIS operacija, onaj dio noćnog VFR leta u kojem član posade ne upotrebljava NVG;

►M1  122. ◄  „poduzeće” znači svaka fizička ili pravna osoba, bilo da ostvaruje profit ili ne, ili svako službeno tijelo, bilo da ima pravnu sposobnost ili ne;

►M1  123. ◄  „V1” znači najveća brzina pri uzlijetanju pri kojoj pilot mora poduzeti prvu akciju za zaustavljanje aviona unutar razdaljine za ubrzavanje i zaustavljanje. V1 također znači najmanja brzina pri uzlijetanju nakon otkaza kritičnog motora pri brzini VEF, pri kojoj pilot može nastaviti uzlijetanje i dostići zahtijevanu visinu iznad površine uzlijetanja unutar razdaljine za uzlijetanje;

►M1  124. ◄  „VEF” znači brzina pri kojoj se pretpostavlja da će kritični motor otkazati tijekom uzlijetanja;

►M1  125. ◄  „vizualni prilaz” znači prilaz pri kojem dio instrumentalnog prilaza ili cijeli instrumentalni prilaz nije dovršen, a prilaz je izveden pomoću vizualnih referenci u odnosu na teren;

126. „vremenski spreman aerodrom” znači odgovarajući aerodrom za koji vremenski izvještaji ili prognoze ili njihove kombinacije pokazuju da će tijekom razdoblja predviđenog za korištenje, vremenski uvjeti biti na ili iznad minimuma za operacije, a izvješće o stanju površine uzletno-sletne staze pokazuje da je moguće sigurno slijetanje.

127. „ugovor o zakupu zrakoplova s posadom” je ugovor:

— u slučaju operacija komercijalnog zračnog prijevoza, između zračnih prijevoznika u skladu s kojim se zrakoplovom upravlja na temelju svjedodžbe zračnog prijevoznika (AOC) zakupodavca, ili

— u slučaju komercijalnih operacija koje nisu komercijalni zračni prijevoz, između operatera u skladu s kojim se zrakoplovom upravlja na temelju odgovornosti zakupodavca.

128. „mokra uzletno-sletna staza” znači uzletno-sletna staza čija je površina vidljivo vlažna ili prekrivena slojem vode od najviše 3 mm unutar područja koje je predviđeno za uporabu.

(a) Agencija mora razviti prihvatljive načine usklađivanja (AMC) koji se mogu koristiti za postizanje usklađenosti s Uredbom (EU) 2018/1139 i njezinim delegiranim i provedbenim aktima.

(b) Za postizanje usklađenosti s Uredbom (EU) 2018/1139 i njezinim delegiranim i provedbenim aktima mogu se koristiti alternativni načini usklađivanja.

(c) Nadležno tijelo mora uspostaviti sustav kojim se dosljedno ocjenjuje omogućuju li alternativni načini usklađivanja koje primjenjuje samo nadležno tijelo ili organizacije i osobe pod njegovim nadzorom postizanje usklađenosti s Uredbom (EU) 2018/1139 i njezinim delegiranim i provedbenim aktima. Taj sustav uključuje postupke za ograničavanje, opoziv ili izmjenu odobrenih alternativnih načina usklađivanja ako je nadležno tijelo dokazalo da ti alternativni načini usklađivanja nisu u skladu s Uredbom (EU) 2018/1139 i delegiranim i provedbenim aktima donesenima na temelju te uredbe.

(d) Nadležno tijelo ocjenjuje sve alternativne načine usklađivanja koje predloži organizacija u skladu s:

(1) točkom ORO.GEN.120.b Priloga III. (Dio-ORO) ovoj Uredbi;

(2) za balone s točkom BOP.ADD.010 Priloga II. (Dio-BOP) Uredbi Komisije (EU) 2018/395 ( 7 ).

(1) obavješćuje podnositelja zahtjeva da se alternativni načini usklađivanja mogu provesti te, prema potrebi, mijenja odobrenje, ovlaštenje za specijaliziranu operaciju ili certifikat podnositelja zahtjeva; i

(2) obavješćuje Agenciju o njegovu sadržaju, uključujući preslike sve relevantne dokumentacije;

(3) obavješćuje druge države članice o prihvaćenim alternativnim načinima udovoljavanja.

(e) Kada samo nadležno tijelo upotrebljava alternativne načine usklađivanja za postizanje sukladnosti s Uredbom (EZ) br. 216/2008 i njezinim provedbenim pravilima, ono:

1. ih stavlja na raspolaganje svim organizacijama i osobama koje su pod njezinim nadzorom; i

2. obavješćuje Agenciju bez nepotrebnog odlaganja.

(a) Nadležno tijelo, bez nepotrebnog odlaganja, obavješćuje Agenciju u slučaju bilo kakvih značajnih problema u vezi s provedbom Uredbe (EZ) br. 216/2008 i njezinih provedbenih pravila.

(b) Nadležno tijelo daje Agenciji informacije značajne za sigurnost koje proizlaze iz izvješća o događajima koje je ono dobilo.

(a) Ne dovodeći u pitanje Uredbu br. 376/2014 Europskog parlamenta i Vijeća ( 8 ), nadležno tijelo uspostavlja sustav za primjereno prikupljanje, analizu i širenje informacija u vezi sa sigurnosti.

(b) Agencija provodi sustav za odgovarajuću analizu svih primljenih relevantnih informacija u vezi sigurnosti te bez nepotrebnog odlaganja pruža državama članicama i Komisiji sve informacije, uključujući preporuke ili korektivne mjere koje treba poduzeti, koje su im potrebne kako bi na pravovremen način reagirali na sigurnosni problem koji uključuje proizvode, dijelove, uređaje, osobe ili organizacije koje podliježu Uredbi (EZ) br. 216/2008 i njezinim provedbenim pravilima.

(c) Po primitku informacija iz točaka (a) i (b), nadležno tijelo poduzima odgovarajuće mjere za rješavanje sigurnosnog problema.

(d) O mjerama poduzetim u skladu s točkom (c) odmah se obavješćuju sve osobe ili organizacije koje se u skladu s Uredbom (EZ) br. 216/2008 i njezinim provedbenim pravilima moraju s njima uskladiti. Nadležno tijelo o tim mjerama također obavješćuje Agenciju i, ako je potrebna zajednička akcija, druge predmetne države članice.

(a) Nadležno tijelo uspostavlja i održava sustav upravljanja, koji uključuje najmanje:

1. dokumentirane politike i postupke za opisivanje njegove organizacije, načina i metoda za postizanje sukladnosti s Uredbom (EZ) br. 216/2008 i njezinim provedbenim pravilima. Postupci se održavaju ažurnima i unutar tog nadležnog tijela služe kao osnovna radna dokumentacija za sve povezane zadaće;

2. dovoljan broj osoblja za obavljanje njegovih zadaća i ispunjavanje njegovih odgovornosti. Takvo osoblje mora biti kvalificirano za obavljanje zadaća koje su im dodijeljene i mora imati potrebno znanje, iskustvo te početno i periodično osposobljavanje kako bi se osigurala trajna stručnost. Mora postojati sustav za planiranje raspoloživosti osoblja, kako bi se osiguralo pravilno obavljanje zadaća;

3. odgovarajuću opremu i uredski prostor za obavljanje dodijeljenih zadaća;

4. funkciju praćenja sukladnosti sustava upravljanja s relevantnim zahtjevima i prikladnosti postupaka, uključujući uspostavljanje postupka unutarnje revizije i procesa upravljanja sigurnosnim rizicima. Praćenje sukladnosti uključuje sustav povratnih informacija o nalazima revizije, koje se daju višoj upravi nadležnog tijela kako bi se, prema potrebi, osigurala provedba korektivnih mjera; i

5. osobu ili skupinu osoba, koje su u konačnici odgovorne višoj upravi nadležnog tijela za funkciju praćenja sukladnosti.

(b) Nadležno tijelo za svako područje djelatnosti, uključujući sustav upravljanja, imenuje jednu ili više osoba koje su općenito odgovorne za upravljanje relevantnom zadaćom (relevantnim zadaćama).

(c) Nadležno tijelo uspostavlja postupke za sudjelovanje u međusobnoj razmjeni svih potrebnih informacija i pomoći s drugim relevantnim nadležnim tijelima, uključujući sve nalaze i naknadne mjere koje se poduzimaju kao rezultat nadzora osoba i organizacija koje obavljaju djelatnosti na državnom području države članice, ali koje je certificiralo ►M4  ili ovlastilo ◄ nadležno tijelo ►M1   ili koje dostavlja izjave nadležnom tijelu ◄ druge države članice ili Agencija.

(d) Primjerak postupaka povezanih sa sustavom upravljanja i njihovih izmjena stavlja se na raspolaganje Agenciji za potrebe standardizacije.

(a) Države članice dodjeljuju zadaće povezane s početnim certificiranjem ►M4  , ovlaštenjem specijaliziranog upravljanja ◄ ili trajnim nadzorom osoba ili organizacija koje podliježu Uredbi (EZ) br. 216/2008 i njezinim provedbenim pravilima, samo kvalificiranim subjektima. Pri dodjeljivanju zadaća, nadležno tijelo osigurava:

1. da je uspostavljen sustav za početno i trajno ocjenjivanje sukladnosti kvalificiranog subjekta s Prilogom V. Uredbi (EZ) br. 216/2008.

2. da je sklopljen dokumentirani sporazum s kvalificiranim subjektom, koji su obje strane odobrile na odgovarajućoj upravnoj razini, u kojem je jasno utvrđeno sljedeće:

i. zadaće koje se moraju obaviti;

ii. izjave, izvješća i evidencije koji se moraju osigurati;

iii. tehnički uvjeti koji se moraju ispuniti pri obavljanju takvih zadaća;

iv. povezana područja odgovornosti; i

v. zaštita koja se osigurava za informacije dobivene pri obavljanju takvih zadaća.

(b) Nadležno tijelo osigurava da postupak unutarnje revizije i postupak upravljanja sigurnosnim rizikom koji se zahtijevaju stavkom ARO.GEN.200 točkom (a) podtočkom 4. obuhvaćaju sve zadaće certificiranja ►M4  , ovlaštenja ◄ ili trajnog nadzora koje se obavljaju u njegovo ime.

(a) Nadležno tijelo mora imati uspostavljen sustav za utvrđivanje promjena koje utječu na njegovu sposobnost obavljanja svojih zadaća i izvršavanje svojih odgovornosti kako je određeno u Uredbi (EZ) br. 216/2008 i njezinim provedbenim pravilima. Ovaj sustav mu omogućuje poduzimanje mjera primjerenih za osiguravanje da njegov sustav upravljanja ostane odgovarajući i učinkovit.

(b) Nadležno tijelo pravovremeno ažurira svoj sustav upravljanja u skladu s bilo kakvom izmjenom Uredbe (EZ) br. 216/2008 i njezinih provedbenih pravila, kako bi se osigurala učinkovita provedba.

(c) Nadležno tijelo obavješćuje Agenciju o promjenama koje utječu na njegovu sposobnost obavljanja svojih zadaća i izvršavanje svojih odgovornosti kako je određeno u Uredbi (EZ) br. 216/2008 i njezinim provedbenim pravilima.

(a) Nadležno tijelo uspostavlja sustav vođenja evidencija kojim se osigurava odgovarajuće pohranjivanje, dostupnost i pouzdana sljedivost:

1. dokumentiranih politika i postupaka sustava upravljanja;

2. osposobljavanja, kvalifikacije i odobravanja svog osoblja;

3. dodjeljivanja zadaća, obuhvaćajući elemente koji se zahtijevaju stavkom ARO.GEN.205, kao i detalja o dodijeljenim zadaćama;

4. certifikacijskih postupaka i trajnog nadzora odobrenih organizacija;

4.a proces ovlaštenja visokorizične komercijalne specijalizirane operacije i trajnog nadzora imatelja odobrenja;

5. postupaka izjavljivanja i nastavka nadzora deklariranih organizacija;

►M1  6. ◄  detalja o tečajevima osposobljavanja koje provode odobrene organizacije, i prema potrebi, evidencija u pogledu FSTD-a upotrijebljenih za takvo osposobljavanje;

7. nadzora nad osobama i organizacijama koje obavljaju djelatnosti unutar državnog područja države članice, ali ih nadzire, certificira ili ovlašćuje nadležno tijelo druge države članice ili Agencija, kako je dogovoreno između ovih tijela;

8. nadzora operacija nekomercijalnih operatora zrakoplova koji nisu kompleksni zrakoplovi na motorni pogon;

►M1  (9) ◄  ocjenjivanja i obavješćivanja Agencije o alternativnim načinima usklađivanja koje su predložile organizacije podložne certificiranju ►M4  , ili ovlaštenju ◄ te ocjenjivanja alternativnih načina usklađivanja koje koristi nadležno tijelo;

►M1  (10) ◄  nalaza, korektivnih mjera i datuma okončanja mjera;

►M1  (11) ◄  poduzetih mjera prisile;

►M1  (12) ◄  sigurnosnih informacija i popratnih mjera; i

►M1  (13) ◄  upotrebe odredaba o fleksibilnosti u skladu s člankom 14. Uredbe (EZ) br. 216/2008.

(b) Nadležno tijelo održava popis svih certifikata organizacija i ovlaštenja specijaliziranih operacija koje je ono izdalo, kao i izjava koje je primilo.

(c) Sve se evidencije čuvaju najmanje tijekom razdoblja navedenog u ovoj Uredbi. Ako to nije navedeno, evidencije se čuvaju najmanje pet godina, podložno primjenjivom zakonu o zaštiti podataka.

(a) Nadležno tijelo provjerava:

1. sukladnost sa zahtjevima koji se primjenjuju na organizacije ili vrste operacija prije izdavanja certifikata, odobrenja ili ovlaštenja, prema potrebi;

2. kontinuiranu sukladnost s primjenjivim zahtjevima organizacija koje je certificiralo, specijaliziranih operacija koje je odobrilo i organizacija od kojih je primilo izjavu;

3. trajnu sukladnost s primjenjivim zahtjevima nekomercijalnih operatora zrakoplova koji nisu kompleksni zrakoplovi na motorni pogon; i

4. provedbu odgovarajućih sigurnosnih mjera koje nalaže nadležno tijelo u skladu s ARO.GEN.135 točkama (c) i (d).

(b) Ovo provjeravanje:

1. podržano je dokumentacijom koja je posebno namijenjena kako bi se osoblju odgovornom za nadzor dale smjernice za obavljanje njihovih funkcija;

2. pruža relevantnim osobama i organizacijama rezultate aktivnosti sigurnosnog nadzora;

3. temelji se na revizijama i inspekcijama, uključujući inspekcijske preglede na stajanci i nenajavljene inspekcijske preglede; i

4. pruža nadležnom tijelu dokaze potrebne u slučaju zahtijevanja daljnjih mjera, uključujući mjere predviđene stavcima ARO.GEN.350 i ARO.GEN.355.

(c) Opsegom nadzora određenog u točkama (a) i (b) uzimaju se u obzir rezultati prošlih nadzornih aktivnosti i sigurnosni prioriteti.

(d) Ne dovodeći u pitanje nadležnost država članica i njihove obveze, kako je određeno u odjeljku ARO.RAMP, opseg nadzora nad aktivnostima koje na državnom području države članice obavljaju osobe ili organizacije s poslovnim nastanom ili prebivalištem u drugoj državi članici, određuje se na temelju sigurnosnih prioriteta i prošlih nadzornih aktivnosti.

(e) Kada djelatnost osobe ili organizacije uključuje više država članica ili Agenciju, nadležno tijelo odgovorno za nadzor u skladu s točkom (a) može se suglasiti da zadaće nadzora obavlja nadležno tijelo države članice u kojem (obavljaju nadležna tijela država članica u kojima) se djelatnost obavlja, ili Agencija. Bilo koja osoba ili organizacija koja podliježe takvoj suglasnosti, obavješćuje se o njezinom postojanju i opsegu.

(f) Nadležno tijelo prikuplja i obrađuje sve informacije koje smatra korisnima za nadzor, uključujući inspekcijske preglede na stajanci i nenajavljene inspekcijske preglede.

(a) Nadležno tijelo uspostavlja i održava program nadzora kojim su obuhvaćene aktivnosti nadzora zahtijevane stavcima ARO.GEN.300 i ARO.RAMP.

(b) Za organizacije koje certificira nadležno tijelo, program nadzora se razvija uzimajući u obzir posebnu prirodu organizacije, složenost njezinih aktivnosti, rezultate prošlih certifikacijskih i/ili nadzornih aktivnosti koje se zahtijevaju odjeljcima ARO.GEN i ARO.RAMP, te se temelji na ocjeni povezanih rizika. On u svakom ciklusu planiranja nadzora uključuje:

1. revizije i inspekcije, uključujući, prema potrebi, inspekcijske preglede na stajanci i nenajavljene inspekcijske preglede; i

2. sastanke koji se održavaju između odgovornog rukovoditelja i nadležnog tijela, kako bi se osigurala njihova trajna informiranost u pogledu značajnih pitanja.

(c) Za organizacije koje certificira nadležno tijelo, primjenjuje se ciklus planiranja nadzora koji nije dulji od 24 mjeseci.

1. organizacija dokazala učinkovito identificiranje opasnosti u pogledu zrakoplovne sigurnosti i upravljanje povezanim rizicima;

2. organizacija trajno dokazivala nadzor nad svim promjenama u skladu sa stavkom ORO.GEN.130;

3. nisu bili izdani nalazi 1. razine; i

4. sve korektivne mjere bile su provedene u roku koji je prihvatilo ili produljilo nadležno tijelo, kako je određeno u stavku ARO.GEN.350 točki (d) podtočki 2.

(d) Za organizacije koje svoju aktivnost prijavljuju nadležnom tijelu, program nadzora se zasniva na osnovi posebne prirode organizacije, složenosti njezinih aktivnosti i rezultata prošlih nadzornih aktivnosti i procjena rizika povezanih s vrstom obavljene aktivnosti. To uključuje revizije i inspekcije, uključujući, prema potrebi, inspekcijske preglede na stajanci i nenajavljene inspekcijske preglede.

(d1) Za organizacije koje posjeduju ovlaštenje specijalnih operacija, program nadzora zasniva se u skladu s točkom (d) i vodi računa o prošlim i trenutnim postupcima ovlaštenja i razdoblju valjanosti ovlaštenja.

►M1  (e) ◄  Za osobe koje su nositelji licence, certifikata, ovlaštenja ili potvrde koje je izdalo nadležno tijelo, program nadzora uključuje inspekcijske preglede, uključujući, prema potrebi, nenajavljene inspekcijske preglede.

►M1  (f) ◄  Program nadzora uključuje evidencije datuma kada se revizije, inspekcije i sastanci trebaju održati i datuma kada su takve revizije, inspekcije i sastanci održani.

(a) Nakon primitka zahtjeva za prvo izdavanje certifikata organizaciji, nadležno tijelo provjerava usklađenost organizacije s primjenjivim zahtjevima. Pri ovoj provjeri, može se uzeti u obzir izjava iz stavka ORO.AOC.100 točke (b).

(b) Kada utvrdi da organizacija ispunjava primjenjive zahtjeve, nadležno tijelo izdaje certifikat(e), kako je utvrđeno u Dodacima I. i II. Certifikat(i) se izdaje(-u) na neodređeno vrijeme. Povlastice i opseg aktivnosti za čije je obavljanje organizacija odobrena, navode se u uvjetima odobrenja koji se prilažu certifikatu(-ima).

(c) Kako bi se organizaciji omogućila provedba promjena bez prethodnog odobrenja nadležnog tijela u skladu sa stavkom ORO.GEN.130, nadležno tijelo odobrava postupak koji mu je dostavila organizacija, u kojem se određuje opseg takvih promjena te se opisuje kako će se takvim promjenama upravljati i o njima izvješćivati.

(a) Nakon primitka zahtjeva za promjenu za koju je potrebno prethodno odobrenje, nadležno tijelo prije izdavanja odobrenja provjerava usklađenost organizacije s primjenjivim zahtjevima.

(b) Ne dovodeći u pitanje bilo kakve dodatne mjere prisile, kada organizacija provodi promjene za koje se zahtijeva prethodno odobrenje, a nije dobila odobrenje nadležnog tijela kako je određeno u točki (a), nadležno tijelo privremeno oduzima, ograničava ili opoziva certifikat organizacije.

(c) Za promjene za koje se ne zahtijeva prethodno odobrenje, nadležno tijelo ocjenjuje informacije dobivene u izvješću koje u skladu sa stavkom ORO.GEN.130 dostavlja organizacija, kako bi provjerilo usklađenost s primjenjivim zahtjevima. U slučaju neusklađenosti, nadležno tijelo:

1. obavješćuje organizaciju o neusklađenosti i zahtijeva daljnje promjene;

2. u slučaju nalaza razine 1. ili razine 2., djeluje u skladu sa stavkom ARO.GEN.350.

(a) Nakon primitka izjave organizacije koja provodi ili namjerava provoditi aktivnosti za koje je potrebna izjava, nadležno tijelo provjerava sadržava li ta izjava sve informacije koje se zahtijevaju:

(1) u skladu s točkom ORO.DEC.100 Priloga III. (dio-ORO) ovoj Uredbi;

(2) za operatore balona u skladu s točkom BOP.ADD.100 Priloga II. (Dio-BOP) Uredbi (EU) 2018/395; ili

(3) za operatore jedrilice u skladu s točkom SAO.DEC.100 Priloga II. (DIO-SAO) Provedbenoj uredbi (EU) 2018/1976.

(b) Ako izjava ne sadržava potrebne informacije ili sadržava informacije koje upućuju na neusklađenost s primjenjivim zahtjevima, nadležno tijelo obavještava organizaciju o neusklađenosti te zahtjeva daljnje informacije. Nadležno tijelo vrši inspekcijski pregled organizacije ako ga smatra potrebnim. Ako se potvrdi neusklađenost, nadležno tijelo provodi radnje utvrđene u ARO.GEN.350.

(a) Za nadzor u skladu sa stavkom ARO.GEN.300 točkom (a), nadležno tijelo ima sustav za analizu nalaza u odnosu na njihov značaj za sigurnost.

(b) Nadležno tijelo izdaje nalaz razine 1. kad se otkrije bilo kakva značajna neusklađenost s primjenjivim zahtjevima Uredbe (EZ) br. 216/2008 i njezinih provedbenih pravila, s postupcima i priručnicima organizacije ili s uvjetima za izdavanje odobrenja, certifikata, ovlaštenja specijaliziranih operacija ili sa sadržajem izjave, koja smanjuje sigurnost ili ozbiljno ugrožava sigurnost leta.

1. nedopuštanje nadležnom tijelu da pristupi objektima organizacije u skladu s točkom ORO.GEN.140 Priloga III. (dio-ORO) ovoj Uredbi ili, kad je riječ o operaterima balona, u skladu s točkama BOP.ADD.015 i BOP.ADD.035 Priloga II. (dio-BOP) Uredbi (EU) 2018/395 tijekom uobičajenog radnog vremena i nakon dva pisana zahtjeva;

2. dobivanje ili održavanje valjanosti certifikata organizacije ►M4  ili ovlaštenja specijaliziranih operacija ◄ , dostavljanjem krivotvorenih dokumentiranih dokaza;

3. dokaz o zloupotrebi ili neovlaštenoj upotrebi certifikata organizacije ►M4  ili ovlaštenja specijaliziranih operacija ◄ ; i

4. nepostojanje odgovornog rukovoditelja.

(c) Nadležno tijelo izdaje nalaz razine 2. kad se otkrije bilo kakva značajna neusklađenost s primjenjivim zahtjevima Uredbe (EZ) br. 216/2008 i njezinih provedbenih pravila, s postupcima i priručnicima organizacije ili s uvjetima za izdavanje odobrenja, certifikata, ovlaštenja specijaliziranih operacija ili sa sadržajem izjave, koja bi mogla smanjiti sigurnost ili ozbiljno ugroziti sigurnost leta.

(d) Kada se tijekom nadzora ili na bilo koji drugi način otkrije određeni nalaz, nadležno tijelo, ne dovodeći u pitanje bilo kakve dodatne mjere koje se zahtijevaju Uredbom (EZ) br. 216/2008 i njezinim provedbenim pravilima, priopćava nalaz organizaciji u pisanom obliku i zahtijeva korektivne mjere za rješavanje utvrđene (utvrđenih) neusklađenosti. Kada je to relevantno, nadležno tijelo obavješćuje državu u kojoj je zrakoplov registriran.

1. U slučaju nalaza razine 1., nadležno tijelo poduzima trenutačne i primjerene mjere kako bi zabranilo ili ograničilo aktivnosti i, ako je primjereno, poduzima mjere za opoziv certifikata ►M4  , ovlaštenja specijaliziranih operacija ◄ ili posebnog odobrenja ili za njihovo djelomično ili cjelokupno ograničenje ili privremeno oduzimanje, ovisno o opsegu nalaza razine 1., dok organizacija ne provede uspješne korektivne mjere.

2. U slučaju nalaza razine 2., nadležno tijelo:

i. odobrava organizaciji rok za provedbu korektivnih mjera primjeren prirodi nalaza, koji je prvobitno, u svakom slučaju, najviše tri mjeseca. Na kraju ovog razdoblja i u skladu s prirodom nalaza, nadležno tijelo može ovaj tromjesečni rok produljiti, podložno zadovoljavajućem planu korektivnih mjera s kojim se nadležno tijelo složilo; i

ii. ocjenjuje plan korektivnih mjera i provedbe koji je predložila organizacija, te ga prihvaća ako se na temelju ocjene zaključi da je dostatan za rješavanje neusklađenosti.

3. Ako organizacija ne dostavi prihvatljiv plan korektivnih mjera ili ne izvede korektivne mjere u roku koji je odredilo ili produljilo nadležno tijelo, nalaz se podiže na nalaz razine 1. te se poduzimaju mjere utvrđene u točki (d) podtočki 1.

4. Nadležno tijelo vodi evidenciju o svim nalazima koje je utvrdilo ili koji su mu priopćeni u skladu s podtočkom (e) te, ako je primjenjivo, o mjerama izvršenja koje je primijenilo, kao i o svim korektivnim mjerama i datumima zaključenja mjera povezanih s nalazima.

(e) Ne dovodeći u pitanje bilo kakve dodatne mjere prisile, kada nadležno tijelo države članice djelujući u skladu s odredbama stavka ARO.GEN.300 točke (d) utvrdi bilo kakvu neusklađenost organizacije, koju je certificiralo ►M4  , ili ovlastilo ◄ ►M1   ili koja izjavljuje svoje aktivnosti ◄ nadležno tijelo druge države članice ili Agencija, s primjenjivim zahtjevima Uredbe (EZ) br. 216/2008 i njezinih provedbenih pravila, ono obavješćuju to nadležno tijelo i navodi razinu nalaza.

(a) Ako tijekom nadzora ili na bilo koji drugi način, nadležno tijelo odgovorno za nadzor pronađe u skladu sa stavkom ARO.GEN.300 točkom (a) dokaz neusklađenosti osobe koja je nositelj licence, certifikata, ovlaštenja ili potvrde izdane u skladu s Uredbom (EZ) 216/2008 i njezinim provedbenim pravilima, s primjenjivim zahtjevima, nadležno tijelo djeluje u skladu sa stavkom ARA.GEN.355 točkama (a) do (d) Priloga VI. (dio-ARA) ►M4  Uredbu Komisije (EU) br. 1178/2011 ◄  ( 9 ).

(b) Ako se tijekom nadzora ili na bilo koji drugi način pronađe dokaz koji pokazuje da osoba koja podliježe zahtjevima utvrđenim u Uredbi (EZ) br. 216/2008 i njezinim provedbenim pravilima, koja nema licencu, certifikat, ovlaštenje ili potvrdu izdanu u skladu s navedenom Uredbom, ne ispunjava primjenjive zahtjeve, nadležno tijelo koje je utvrdilo neusklađenost poduzima mjere prisile potrebne za sprečavanje nastavka te neusklađenosti.

(a) Nadležno tijelo izdaje svjedodžbu zračnog prijevoznika (AOC) kada utvrdi da je operator dokazao sukladnost s elementima koji se zahtijevaju u stavku ORO.AOC.100.

(b) Svjedodžba uključuje povezane operativne specifikacije.

(c) Nadležno tijelo može odrediti specifična operativna ograničenja. Takva odobrenja se dokumentiraju u operativnim specifikacijama.

1. utvrđuje, nakon provjere koju obavlja operator kako je navedeno u stavku ORA.AOC.115, ispunjava li operator iz treće zemlje primjenjive standarde ICAO-a;

2. povezuje se, prema potrebi, s nadležnim tijelom države operatora iz treće zemlje.

(a) Nadležno tijelo odobrava sporazum o najmu kada utvrdi da je operator, koji je certificiran u skladu s Prilogom III. (dio-ORO), usklađen sa:

1. stavkom ORO.AOC.110 točkom (d) za zrakoplov iz treće zemlje unajmljen bez posade;

2. stavkom ORO.AOC.110 točkom (c) za zrakoplov operatora iz treće zemlje unajmljen s posadom;

3. točkom ORO.AOC.110 podtočkom (e) za zrakoplov bez posade iznajmljen bilo kojem operatoru, osim u slučajevima iz točke ORO.GEN.310 Priloga III;

4. relevantnim zahtjevima kontinuirane plovidbenosti i letačkih operacija, za najam zrakoplova bez posade registriranog u EU i za najam zrakoplova s posadom od operatora iz EU-a.

(b) Odobrenje sporazuma o najmu zrakoplova s posadom, privremeno se oduzima ili opoziva:

1. kada god se privremeno oduzme ili opozove AOC najmodavca ili najmoprimca;

2. kada god se na najmodavca primjenjuje zabrana letenja u skladu s Uredbom (EZ) br. 2111/2005 Europskog parlamenta i Vijeća ( 10 );

3. kada god je obustavljeno, opozvano ili otkazano odobrenje izdano u skladu s Uredbom Komisije (EU) br. 452/2014 ( 11 ).

(c) Odobrenje sporazuma o najmu zrakoplova bez posade privremeno se oduzima ili opoziva u slučaju:

1. privremenog oduzimanja ili opoziva potvrde o plovidbenosti zrakoplova;

2. uvrštenja zrakoplova na popis operatera koji podliježu operativnim ograničenjima ili njegovog registriranja u državi u kojoj operatori pod njezinim nadzorom podliježu zabrani letenja u skladu s Uredbom (EZ) br. 2111/2005.

(d) Kada se od nadležnog tijela zatraži prethodno odobrenje sporazuma o najmu zrakoplova bez posade u skladu sa stavkom ORO.AOC.110 točkom (e), nadležno tijelo osigurava:

1. pravilnu koordinaciju s nadležnim tijelom odgovornim za stalni nadzor nad zrakoplovom, u skladu s Uredbom Komisije (EU) br. 1321/2014 ( 12 ), ili za operaciju zrakoplova, ako se ne radi o istom tijelu;

2. pravodobno uklanjanje zrakoplova iz AOC-a operatora, osim u slučajevima iz točke ORO.GEN.310 Priloga III.

(e) U slučaju zahtjeva za davanjem prethodnog odobrenja za sporazum o najmu zrakoplova bez posade u skladu s točkom ORO.AOC.110 točka (d), nadležno tijelo osigurava odgovarajuću koordinaciju s državom registracije zrakoplova koja je potrebna za izvršavanje dužnosti nadzora zrakoplova.

(a) Nakon zaprimanja prijave za izdavanje ovlaštenja za komercijalne specijalizirane operacije, nadležno tijelo operatera proučava dokumentaciju operatera o procjeni rizika i standardne operativne postupke, povezane s jednom ili više planiranih operacija i razvijenih u skladu s relevantnim zahtjevima Priloga VIII. (Dio SPO).

(b) Kad utvrdi da su procjena rizika i standardni operativni postupci ispravni, nadležno tijelo operatora izdaje ovlaštenje, kako je utvrđeno u Dodatku IV. Ovlaštenje se može izdati na određeno ili neodređeno vrijeme. Uvjeti pod kojima je operator ovlašten izvoditi visokorizičnu komercijalnu specijaliziranu operaciju ili više takvih operacija navode se u ovlaštenju.

(c) Nakon primitka zahtjeva za promjenu ovlaštenja, nadležno tijelo operatera usklađuje se s točkama (a) i (b). Ono propisuje uvjete pod kojima operater može raditi tijekom promjena, osim ako nadležno tijelo ne utvrdi da ovlaštenje treba privremeno oduzeti.

(d) Nakon primitka zahtjeva za prvo obnavljanje ovlaštenja, nadležno tijelo operatera usklađuje se s točkama (a) i (b). Ono može u obzir uzeti prethodne procese ovlaštenja i aktivnosti nadzora.

(e) Ne dovodeći u pitanje bilo kakve dodatne mjere prisile, kada operater provodi promjene bez predane procjene rizika i standardnih operativnih postupaka, nadležno tijelo operatera privremeno oduzima, ograničava ili opoziva ovlaštenje.

(f) Nakon zaprimanja prijave za izdavanje ovlaštenja za prekograničnu visokorizičnu komercijalnu specijaliziranu operaciju, nadležno tijelo operatera proučava dokumentaciju operatera o procjeni rizika i standardne operativne postupke u koordinaciji s nadležnim tijelom mjesta gdje se operacija planira provoditi. Kada su oba tijela zadovoljna procjenom rizika i standardnim operativnim postupcima, nadležno tijelo operatera izdaje ovlaštenje.

(a) Nadležno tijelo odobrava sporazum o najmu koji uključuje treći zrakoplov registriranu u trećoj zemlji ili operatera iz treće zemlje kada operater koji drži odobrenje operatera zrakoplova dokaže sukladnost s ORO.SPO.100.

(b) Odobrenje sporazuma o najmu zrakoplova bez posade privremeno se oduzima ili opoziva kada god se privremeno oduzme ili opozove svjedodžba o plovidbenosti zrakoplova.

(a) Nakon primitka zahtjeva za izdavanje posebnog odobrenja ili njegovih promjena, nadležno tijelo ocjenjuje zahtjev u skladu s relevantnim zahtjevima Priloga V. (dio-SPA) i, prema potrebi, obavlja odgovarajući inspekcijski pregled operatora.

(b) Kada utvrdi da je operator dokazao usklađenost s primjenjivim zahtjevima, nadležno tijelo izdaje ili mijenja odobrenje. Odobrenje se navodi u:

1. operativnim specifikacijama, kako su utvrđene u Dodatku II. za letove komercijalnog zračnog prometa; ili

2. popisu posebnih odobrenja, kako je utvrđen u Dodatku III., za nekomercijalne operacije i specijalizirane operacije.

(a) Nakon primitka zahtjeva operatora za početno odobrenje liste minimalne opreme (MEL) ili njezinu izmjenu, nadležno tijelo ocjenjuje svaku predmetnu stavku, kako bi prije izdavanja odobrenja provjerilo usklađenost s primjenjivim zahtjevima.

(b) Nadležno tijelo odobrava postupak operatora za produljenje primjenjivih rokova za ispravke B, C i D, ako operator dokaže da su ispunjeni uvjeti navedeni u stavku ORO.MLR.105 točki (f), a nadležno tijelo ih provjeri.

(c) Nadležno tijelo, za svaki pojedinačni slučaj, odobrava operaciju zrakoplova izvan ograničenja MEL-a, ali unutar ograničenja glavne liste minimalne opreme (MMEL), ako operator dokaže da su ispunjeni uvjeti navedeni u stavku ORO.MLR.105, a nadležno tijelo ih provjeri.

(a) Država članica određuje ona područja u kojima se helikopterske operacije mogu obavljati bez osigurane mogućnosti sigurnog prisilnog slijetanja, kako je opisano u stavku CAT.POL.H.420.

(b) Prije izdavanja odobrenja iz stavka CAT.POL.H.420, nadležno tijelo razmatra razloge operatora zbog kojih je spriječena upotreba odgovarajućih kriterija performanse.

(a) Nadležno tijelo odobrava specifikacijske sheme trajanja leta koje predlažu CAT operatori ako operator dokaže usklađenost s Uredbom (EZ) br. 216/2008 i poddijelom FTL Priloga III. ovoj Uredbi.

(b) Ako specifikacijska shema trajanja leta koju predloži operator odstupa od primjenjivih specifikacija za certificiranje koje je izdala Agencija, nadležno tijelo primjenjuje postupak iz članka 22. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 216/2008.

(c) Ako specifikacijska shema trajanja leta koju predloži operator odstupa od primjenjivih provedbenih pravila, nadležno tijelo primjenjuje postupak iz članka 14. stavka 6. Uredbe (EZ) br. 216/2008.

(d) Nakon primjene, odobrena odstupanja ili iznimke podliježu ocjeni kako bi se utvrdilo treba li takva odstupanja ili iznimke potvrditi ili izmijeniti. Nadležno tijelo i Agencija obavljaju neovisna ocjenjivanja na temelju informacija koje dostavlja operator. Ocjena mora biti proporcionalna, transparentna i temeljiti se na znanstvenim načelima i znanju.

(a) Kad podnositelj zahtjeva dokaže sukladnost sa zahtjevima iz SPA.PBN.105, nadležno tijelo izdaje generičko posebno odobrenje ili posebno odobrenje postupka za RNP AR APCH.

(b) U slučaju posebnog odobrenja postupka, nadležno tijelo:

1. u odobrenju za PBN navodi popis odobrenih postupaka instrumentalnog prilaženja na posebnim aerodromima;

2. prema potrebi uspostavlja koordinaciju s tijelima nadležnim za te aerodrome i

3. uzima u obzir moguća priznavanja koja proizlaze iz posebnih odobrenja za RNP AR APCH koja su već izdana podnositelju zahtjeva.

(a) Obavlja se inspekcijski pregled zrakoplova i njihove posade u odnosu na primjenjive zahtjeve.

(b) Osim obavljanja inspekcijskih pregleda na stajanci uključenih u program nadzora uspostavljen u skladu sa stavkom ARO.GEN.305, nadležno tijelo obavlja inspekcijski pregled na stajanci nad zrakoplovima za koje se sumnja da nisu u skladu s primjenjivim zahtjevima.

(c) U okviru razvoja programa nadzora uspostavljenog u skladu sa stavkom ARO.GEN.305, nadležno tijelo uspostavlja godišnji program za obavljanje inspekcijskih pregleda zrakoplova na stajanci. Ovaj program:

1. temelji se na proračunskoj metodologiji kojom se uzimaju u obzir povijesni podaci o broju i prirodi operatora i broju njihovih slijetanja na njegove aerodrome, kao i sigurnosni rizici; i

2. omogućuje nadležnom tijelu davanje prioriteta inspekcijskim pregledima zrakoplova na temelju popisa iz stavka ARO.RAMP.105 točke (a).

(d) Kada to smatra potrebnim, Agencija u suradnji s državama članicama na čijem se državnom području obavlja inspekcijski pregled, obavlja inspekcijske preglede zrakoplova na stajanci kako bi provjerila sukladnost s primjenjivim zahtjevima u svrhu:

1. certifikacijskih zadaća koje su Uredbom (EZ) br. 216/2008 dodijeljene Agenciji;

2. inspekcijskih pregleda standardiziranja država članica; ili

3. inspekcijskih pregleda organizacije kako bi se provjerila sukladnost s primjenjivim zahtjevima u potencijalno nesigurnim situacijama.

(a) Za određivanje prioriteta inspekcijskih pregleda na stajanci, Agencija dostavlja nadležnim tijelima popis operatora ili zrakoplova za koje je utvrđeno da predstavljaju potencijalni rizik.

(b) Ovaj popis uključuje:

1. operatore zrakoplova utvrđene na temelju analize raspoloživih podataka u skladu sa stavkom ARO.RAMP.150 točkom(b) podtočkom 4.;

2. operatore ili zrakoplove o kojima je Agenciju obavijestila Europska komisija, a koji su utvrđeni na temelju:

i. mišljenja koje je u kontekstu provedbe Uredbe (EZ) br. 2111/2005 dalo Povjerenstvo za sigurnost zračnog prometa (ASC), da je potrebna daljnja provjera djelotvorne usklađenosti s relevantnim standardima sigurnosti, kroz sustavne inspekcijske preglede na stajanci; ili

ii. informacija koje je Europska komisija dobila od država članica, u skladu s člankom 4. stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 2111/2005;

3. zrakoplove kojima operatori uključeni u Prilog B popisa operatora koji podliježu zabrani letenja u skladu s Uredbom (EZ) br. 2111/2005 lete u područje koje podliježe odredbama Ugovora;

4. zrakoplove kojima operiraju operatori certificirani u državi koja provodi regulatorni nadzor nad operatorima uključenim u popis iz podtočke 3.;

5. zrakoplove kojima se služi operator iz treće zemlje koji prvi put leti na područje, unutar ili iz područja koje podliježe odredbama Ugovora ili čije je odobrenje, izdano u skladu s Uredbom (EU) br. 452/2014, ograničeno ili obnovljeno nakon privremenog oduzimanja ili opoziva.

(c) Popis se izrađuje u skladu s postupcima koje utvrđuje Agencija, nakon svakog ažuriranja popisa Zajednice na kojem se nalaze operatori koji podliježu zabrani letenja u skladu s Uredbom (EZ) br. 2111/2005, a u svakom slučaju najmanje svaka četiri mjeseca.

(a) Nadležno tijelo i Agencija imaju kvalificirane inspektore za obavljanje inspekcijskih pregleda na stajanci.

(b) Inspektori koji obavljaju inspekcijske preglede na stajanci:

1. imaju potrebno zrakoplovno obrazovanje ili praktično znanje relevantno za njihovo područje (njihova područja) inspekcijskih pregleda;

2. uspješno su završili:

i. odgovarajuće posebno teoretsko i praktično osposobljavanje, iz jednog ili više sljedećih područja inspekcije:

(A) pilotska kabina;

(B) sigurnost u kabini;

(C) stanje zrakoplova;

(D) teret;

ii. odgovarajuće praktično osposobljavanje na radnom mjestu koje obavlja viši inspektor za obavljanje inspekcijskih pregleda na stajanci imenovan od strane nadležnog tijela ili Agencije;

3. održavaju valjanost svoje kvalifikacije periodičnim osposobljavanjem i obavljanjem najmanje 12 inspekcijskih pregleda po kalendarskoj godini.

(c) Osposobljavanje iz točke (b) podtočke 2. alineje i. obavlja nadležno tijelo ili bilo koja organizacija za osposobljavanje odobrena u skladu sa stavkom ARO.RAMP.120 točkom (a).

(d) Agencija izrađuje i održava nastavni plan osposobljavanja te poboljšava organizaciju tečajeva osposobljavanja i radionica za inspektore kako bi se poboljšalo razumijevanje i ujednačena provedba ovog poddijela.

(e) Agencija olakšava i usklađuje program razmjene inspektora kako bi se inspektorima omogućilo stjecanje praktičnog iskustva i doprinijelo usklađivanju postupaka.

(a) Nadležno tijelo odobrava organizaciju za osposobljavanje čije je glavno sjedište na državnom području odgovarajuće države članice, kada utvrdi da je organizacija za osposobljavanje:

1. imenovala rukovoditelja osposobljavanja koji posjeduje dobre sposobnosti upravljanja, kako bi se osiguralo da je osposobljavanje koje se pruža, u skladu s primjenjivim zahtjevima;

2. ima na raspolaganju mogućnosti i nastavnu opremu prikladne za vrstu osposobljavanja koju pruža;

3. pruža osposobljavanje u skladu s nastavni planom koji je razvila Agencija u skladu sa stavkom ARO.RAMP.115 točkom (d);

4. koristi kvalificirane instruktore za osposobljavanje.

(b) Ako tako zahtijeva nadležno tijelo, provjeru usklađenosti i trajne usklađenosti sa zahtjevima iz točke (a) obavlja Agencija.

(c) Organizacija za osposobljavanje mora biti odobrena za pružanje jedne ili više sljedećih vrsta osposobljavanja:

1. početno teoretsko osposobljavanje;

2. početno praktično osposobljavanje;

3. periodično osposobljavanje.

(a) Inspekcijski pregledi na stajanci obavljaju se na standardiziran način.

(b) Pri obavljanju inspekcijskog pregleda na stajanci, inspektori ulažu sva svoja nastojanja kako bi se izbjeglo neutemeljeno kašnjenje zrakoplova koji je podvrgnut inspekcijskom pregledu.

(c) Nakon završetka inspekcijskog pregleda na stajanci glavni pilot ili, u njegovoj odsutnosti, drugi član letačke posade ili predstavnik operatora, obavješćuje se o rezultatima inspekcijskih pregleda na stajanci.

1. nalaz kategorije 3. je bilo koja utvrđena značajna nesukladnost s primjenjivim zahtjevima ili uvjetima certifikata, koja ima veliki utjecaj na sigurnost;

2. nalaz kategorije 2. je bilo koja utvrđena nesukladnost s primjenjivim zahtjevima ili uvjetima certifikata, koja ima značajan utjecaj na sigurnost;

3. nalaz kategorije 1. je bilo koja utvrđena nesukladnost s primjenjivim zahtjevima ili uvjetima certifikata, koja ima mali utjecaj na sigurnost.

(a) Za nalaz kategorije 2. ili 3., nadležno tijelo ili, prema potrebi, Agencija:

1. obavješćuje operatora o nalazu u pisanom obliku, uključujući zahtjev za dokaz o poduzetim korektivnim mjerama; i

2. obavješćuje nadležno tijelo države operatora i, prema potrebi, države u kojoj je zrakoplov registriran i u kojoj je bila izdana licenca letačke posade. Prema potrebi, nadležno tijelo ili Agencija zahtijevaju potvrdu njihovog primitka korektivnih mjera koje je poduzeo operator u skladu sa stavcima ARO.GEN.350 ili ARO.GEN.355.

(b) Uz točku (a), u slučaju nalaza kategorije 3., nadležno tijelo poduzima trenutačne mjere:

1. uvođenjem ograničenja u pogledu letačkih operacija zrakoplova;

2. zahtijevanjem trenutačnih korektivnih mjera;

3. prizemljenjem zrakoplova u skladu sa stavkom ARO.RAMP.140; ili

4. uvođenjem trenutačne zabrane letenja u skladu s člankom 6. Uredbe (EZ) br. 2111/2005.

(c) Kada Agencija dobije nalaz kategorije 3., ona od nadležnog tijela države u kojoj je zrakoplov sletio zahtijeva poduzimanje odgovarajućih mjera u skladu s točkom (b).

(a) U slučaju nalaza kategorije 3., kada se čini da se namjerava ili da je vjerojatno da će se zrakoplovom letjeti, a da operator ili vlasnik nije izveo odgovarajuće korektivne mjere, nadležno tijelo:

1. obavješćuje glavnog pilota/zapovjednika ili operatora da se do daljnje obavijesti ne dopušta započinjanje leta zrakoplovom; i

2. prizemljuje taj zrakoplov.

(b) Nadležno tijelo države u kojoj je zrakoplov prizemljen odmah o tome obavješćuje nadležno tijelo države operatora i države u kojoj je zrakoplov registriran, prema potrebi, te Agenciju ako prizemljeni zrakoplov upotrebljava operator iz treće zemlje.

(c) Nadležno tijelo, u suradnji s državom operatora i državom registracije, propisuje potrebne uvjete pod kojima se može dopustiti uzlijetanje zrakoplova.

(d) Ako neusklađenost utječe na valjanost svjedodžbe o plovidbenosti zrakoplova, nadležno tijelo može ukinuti prizemljenje tek kada operator predoči dokaze:

1. da je ponovno uspostavljena usklađenost s primjenjivim zahtjevima;

2. da je dobio dozvolu za letenje u skladu s Uredbom (EU) br. 748/2012 za zrakoplov registriran u nekoj državi članici;

3. dozvolu za letenje ili odgovarajući dokument države registracije ili države operatora za zrakoplov registriran u trećoj zemlji kojim operira operator iz EU-a ili treće zemlje; i

4. prema potrebi, dopuštenje trećih zemalja preko kojih će letjeti.

(a) Informacije prikupljene u skladu sa stavkom ARO.RAMP.125 točkom (a) unose se u centraliziranu bazu podataka iz stavka ARO.RAMP.150 točke (b) podtočke 2. u roku od 21 kalendarskog dana nakon inspekcijskog pregleda.

(b) Nadležno tijelo ili Agencija unose u centraliziranu bazu podataka svaku informaciju koja je korisna za primjenu Uredbe (EZ) br. 216/2008 i njezinih provedbenih pravila te za obavljanje zadaća Agencije koje su joj dodijeljene ovim Prilogom, uključujući relevantne informacije iz stavka ARO.RAMP.110.

(c) Kada god informacije iz stavka ARO.RAMP.110 pokažu da postoji potencijalna prijetnja za sigurnost, takve se informacije također bez odlaganja priopćavaju svim nadležnim tijelima i Agenciji.

(d) Kada god informacije o manjkavosti zrakoplova nadležnom tijelu dostavi neka osoba, ne navodi se identitet izvora informacija iz stavka ARO.RAMP.110 i stavka ARO.RAMP.125 točke (a).

(a) Agencija upravlja i operira alatima i postupcima potrebnim za pohranjivanje i razmjenu:

1. informacija iz točke ARO.RAMP.145;

2. informacija dobivenih od trećih zemalja ili međunarodnih organizacija s kojima je EU sklopila odgovarajuće sporazume ili od organizacija s kojima je Agencija sklopila odgovarajuće sporazume u skladu s člankom 27. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 216/2008.

(b) Ovo upravljanje uključuje sljedeće zadaće:

1. pohranjivanje podataka iz država članica koji su relevantni za sigurnosne informacije o zrakoplovima koji slijeću na aerodrome smještene na području koje podliježe odredbama Ugovora;

2. razvoj, održavanje i trajno ažuriranje centralizirane baze podataka koja sadrži sve informacije iz točke (a) podtočaka 1. i 2.;

3. osiguravanje potrebnih izmjena i unapređenja aplikacije baze podataka;

4. analiziranje centralizirane baze podataka i drugih relevantnih informacija o sigurnosti zrakoplova i letačkih operacija te na temelju toga:

i. savjetovanje Komisije i nadležnih tijela o trenutačnim mjerama ili naknadnoj politici;

ii. obavješćivanje Komisije i nadležnih tijela o mogućim sigurnosnim problemima;

iii. predlaganje koordiniranih mjera Komisiji i nadležnim tijelima, kada je to potrebno radi sigurnosti, te osiguravanje koordinacije takvih mjera na tehničkoj razini;

5. povezivanje s drugim europskim institucijama i tijelima, međunarodnim organizacijama i nadležnim tijelima trećih zemalja radi razmjene informacija.

(a) status napretka sustava;

(b) status inspekcijskih pregleda obavljenih u toj godini;

(c) analizu rezultata inspekcijskih pregleda s naznačenim kategorijama nalaza;

(d) mjere poduzete tijekom godine;

(e) prijedloge za daljnje poboljšanje sustava inspekcijskih pregleda na stajanci; i

(f) priloge koji sadrže popise inspekcijskih pregleda razvrstanih prema državi operacije, tipu zrakoplova, operatoru i omjerima po stavkama.

(a) Informacije dobivene u skladu sa stavcima ARO.RAMP.105 i ARO.RAMP.145 države članice upotrebljavaju samo za potrebe Uredbe (EZ) br. 216/2008 i njezinih provedbenih pravila i te informacije moraju na odgovarajući način zaštititi.

(b) Agencija jednom godišnje objavljuje skupno izvješće o informacijama koje se stavlja na raspolaganje javnosti i sadrži analizu informacija dobivenih u skladu sa stavkom ARO.RAMP.145. Ovo izvješće mora biti jednostavno i lako razumljivo, bez navođenja identiteta izvora informacija.

(a) operacije komercijalnog zračnog prijevoza (CAT);

(b) komercijalne specijalizirane operacije;

(c) nekomercijalne operacije s kompleksnim zrakoplovima na motorni pogon;

(d) nekomercijalne specijalizirane operacije s kompleksnim zrakoplovima na motorni pogon.

(a) Operater je odgovoran za upravljanje zrakoplovom u skladu s Prilogom IV. Uredbi (EZ) br. 216/2008, kako je primjenjivo, relevantnim zahtjevima ovog Priloga i svojom svjedodžbom operatera zrakoplova ili ovlaštenjem specijaliziranog upravljanja (SPO ovlaštenjem) ili izjavom.

(b) Svaki se let obavlja u skladu s odredbama operativnog priručnika.

(c) Operator uspostavlja i održava sustav za obavljanje operativnog nadzora nad bilo kojim letom koji se obavlja u skladu s uvjetima iz njegovog certifikata ►M4  , ovlaštenja operatera zrakoplova ◄ ►M1  ili odobrenja ◄ .

(d) Operator osigurava da je njegov zrakoplov opremljen i da su njegove posade kvalificirane u skladu sa zahtjevima za područje i vrstu operacije.

(e) Operator osigurava da je sve osoblje, koje je dodijeljeno ili izravno uključeno u zemaljske i letačke operacije, dobilo pravilne upute, da je dokazalo svoje sposobnosti za obavljanje svojih posebnih zadaćama te da je svjesno svojih odgovornosti i povezanosti takvih zadaća s operacijom kao cjelinom.

(f) Operator utvrđuje postupke i upute za sigurne operacije svakog tipa zrakoplova u kojima se navode dužnosti i odgovornosti zemaljskog osoblja i članova posade za sve vrste operacija na zemlji i tijekom leta. Tim postupcima i uputama ne smije se zahtijevati da bilo koji član posade obavlja bilo kakve druge aktivnosti tijekom kritičnih faza leta osim onih koje su potrebne za siguran rad zrakoplova. U te postupke i upute moraju biti uključeni i postupci i upute za neometanu pilotsku kabinu.

(g) Operator osigurava da je sve osoblje upoznato da se mora pridržavati zakona i drugih propisa onih država u kojima se obavljaju operacije i koji se odnose na obavljanje njihovih zadaća.

(h) Operator za svaki tip zrakoplova sastavlja kontrolnu listu koju svi članovi posade moraju upotrebljavati u svim fazama leta u uobičajenim, neuobičajenim i hitnim uvjetima kako bi se zajamčilo da se poštuju operativni postupci iz operativnog priručnika. Pri osmišljavanju i upotrebi kontrolnih lista uzimaju se u obzir ljudski čimbenici i najnovija relevantna dokumentacija nositelja odobrenja projekta.

(i) Operator određuje postupke planiranja leta kako bi osigurao sigurno obavljanje leta na temelju uvažavanja performansi zrakoplova, drugih operativnih ograničenja i očekivanih relevantnih uvjeta na predviđenoj ruti i na predmetnim aerodromima ili operativnim površinama. Ti se postupci uključuju u operativni priručnik.

(j) Operator uspostavlja i održava programe osposobljavanja osoblja u vezi s opasnom robom u skladu s tehničkim uputama. Ti programi osposobljavanja razmjerni su odgovornostima osoblja. Programi osposobljavanja operatora koji obavljaju operacije komercijalnog zračnog prijevoza (dalje u tekstu: CAT), neovisno o tome prevoze li opasnu robu ili ne, te operatora koji obavljaju druge operacije osim CAT operacija, navedene u točkama (b), (c) i (d) točke ORO.GEN.005, kojima se prevozi opasna roba, podliježu reviziji i odobrenju nadležnog tijela.

(k) Neovisno o točki (j), operateri koji obavljaju komercijalne operacije bilo kojim od sljedećih zrakoplova dužni su osigurati da je letačka posada primila odgovarajuću obuku ili upute kako bi im se omogućilo da prepoznaju neprijavljenu opasnu robu koju putnici unesu sa sobom ili koja se unosi kao teret:

1. avionom pogonjenim jednim elisnim motorom najviše dopuštene mase pri uzlijetanju od 5 700  kg ili manje te s najvećim operativnim brojem putničkih sjedala (MOPSC) od pet ili manje, koji prema VFR-u danju polijeću i slijeću na isti aerodrom ili operativnu površinu;

2. jednomotornim helikopterima koji nisu kompleksni helikopteri na motorni pogon, s najvećim operativnim brojem putničkih sjedala od 5 ili manje, koji polijeću i slijeću na isti aerodrom ili operativnu površinu, prema VFR-u danju.

(a) Zahtjev za izdavanje ►M4  zračnog ◄ certifikata operatora ili izmjenu postojećeg certifikata podnosi se u obliku i na način koji odredi nadležno tijelo, uzimajući u obzir primjenjive zahtjeve Uredbe (EZ) br. 216/2008 i njezinih provedbenih pravila.

(b) Podnositelji zahtjeva za prvi certifikat dostavljaju nadležnom tijelu dokumentaciju koja pokazuje kako će oni ispunjavati zahtjeve utvrđene u Uredbi (EZ) br. 216/2008 i njezinim provedbenim pravilima. Ova dokumentacija sadrži postupke kojima se opisuje kako će upravljati promjenama za koje se ne zahtijeva prethodno odobrenje i kako će o njima izvješćivati.

(a) Za uspostavljanje sukladnosti s Uredbom (EZ) br. 216/2008 i njezinim provedbenim pravilima operator može upotrebljavati alternativne načine usklađivanja, u odnosu na one koje je usvojila Agencija.

(b) Kada operator koji podliježe certificiranju želi za uspostavljanje sukladnosti s Uredbom (EZ) br. 216/2008 i njezinim provedbenim pravilima upotrebljavati alternativne načine usklađivanja u odnosu na prihvatljive načine usklađivanja (AMC) koje je donijela Agencija, prije njihove provedbe mora nadležnom tijelu dostaviti potpuni opis tih alternativnih načina usklađivanja. Ovaj opis uključuje bilo kakve izmjene priručnika ili postupaka koje bi mogle biti relevantne, kao i ocjenu kojom se dokazuje da su ispunjeni zahtjevi provedbenih pravila.

(c) Operator koji mora izjaviti svoju aktivnost nadležnom tijelu dostavlja popis drugih postupaka usklađivanja koje koristi kako bi se utvrdila sukladnost s Uredbom (EZ) br. 216/2008 i njezinim provedbenim pravilima.

(d) Kada operater podložan ovlaštenju SPO poželi upotrijebiti alternativne načine sukladnosti, suglasan je s točkom (b) svaki puta kada takvi alternativni načini sukladnosti utječu na standardne operativne postupke koji su dio ovlaštenja i s točkom (c) u vezi izjavljenog dijela njegove organizacije i operacije.

(a) Za bilo koju promjenu koja utječe na:

1. opseg certifikata ili operativne specifikacije operatora; ili

2. bilo koje elemente sustava upravljanja operatora, kako se zahtijeva u stavku ORO.GEN.200 točki (a) podtočkama 1. i 2.;

(b) Za bilo koje promjene za koje se zahtijeva prethodno odobrenje u skladu s Uredbom (EZ) br. 216/2008 i njezinim provedbenim pravilima, operator mora podnijeti zahtjev i dobiti odobrenje koje izdaje nadležno tijelo. Zahtjev se podnosi prije provođenja bilo kakve takve promjene, kako bi nadležno tijelu moglo utvrditi trajnu usklađenosti s Uredbom (EZ) br. 216/2008 i njezinim provedbenim pravilima i, prema potrebi, izmijeniti certifikat operatora i povezane uvjete odobrenja koji su mu priloženi.

(c) Svim promjenama za koje se ne zahtijeva prethodno odobrenje, upravlja se te se o njima obavješćuje nadležno tijelo, kako je određeno u postupku koji je odobrilo nadležno tijelo u skladu sa stavkom ARO.GEN.310 točkom (c).

(a) Svjedodžba operatora ostaje valjana ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

1. operator i dalje ispunjava relevantne zahtjeve iz Uredbe (EU) 2018/1139 i njezinih delegiranih i provedbenih akata, uzimajući u obzir odredbe povezane s postupanjem s nalazima iz točke ORO.GEN.150 ovog Priloga;

2. nadležnom tijelu odobren je pristup operatoru u skladu s točkom ORO.GEN.140 ovog Priloga kako bi utvrdilo kontinuiranu sukladnost s relevantnim zahtjevima Uredbe (EU) 2018/1139 i njezinih delegiranih i provedbenih akata;

3. svjedodžba nije otkazana ni opozvana.

(b) Nakon opoziva ili otkazivanja, certifikat se bez odlaganja vraća nadležnom tijelu.

(a) Za potrebe utvrđivanja sukladnosti s relevantnim zahtjevima iz Uredbe (EU) 2018/1139 i njezinih delegiranih i provedbenih akata, operator u svakom trenutku mora dopustiti pristup bilo kojem objektu, zrakoplovu, dokumentu, evidenciji, podacima, postupcima ili bilo kojem drugom materijalu relevantnom za njegovu djelatnost koja podliježe certificiranju, ovlaštenju za specijaliziranu operaciju ili izjavi, bez obzira na to obavlja li je na temelju ugovora, bilo kojoj osobi koju je ovlastilo jedno od sljedećih tijela:

1. nadležno tijelo utvrđeno u točki ORO.GEN.105 Priloga III. ovoj Uredbi;

2. tijelo koje djeluje u skladu s odredbama točke ARO.GEN.300 podtočaka (d) i (e) ili poddijela RAMP Priloga II. ovoj Uredbi.

(b) Pristup zrakoplovima iz točke (a) ►M4  , u slučaju komercijalnog zračnog prijevoza, ◄ uključuje mogućnost ulaska u zrakoplov i ostanka u njemu tijekom letačkih operacija, osim ako zapovjednik zrakoplova u interesu sigurnosti, u skladu sa stavkom CAT.GEN.MPA.135, odluči drukčije u pogledu pilotske kabine.

(a) utvrđuje temeljni uzrok neusklađenosti;

(b) određuje plan korektivnih mjera; i

(c) pruža nadležnom tijelu zadovoljavajući dokaz o provedbi korektivnih mjera u roku dogovorenom s tim nadležnim tijelom u skladu sa stavkom ARO.GEN.350 točkom (d).

(a) bilo koje sigurnosne mjere koje odredi nadležno tijelo u skladu sa stavkom ARO.GEN.135 točkom (c); i

(b) bilo koje relevantne obvezne sigurnosne informacije koje izda Agencija, uključujući direktive o plovidbenosti.

(a) Operator obavješćuje nadležno tijelo i bilo koju drugu organizaciju za koju država operatora zahtijeva da bude obaviještena o bilo kakvoj nesreći, ozbiljnoj nezgodi i događaju kako su utvrđeni u Uredbi (EU) br. 996/2010 Europskog parlamenta i Vijeća ( 13 ) i Uredbi (EU) br. 376/2014.

(b) Ne dovodeći u pitanje točku (a), operator izvješćuje nadležno tijelo i organizaciju odgovornu za projekt zrakoplova o svakoj nezgodi, neispravnosti, tehničkom nedostatku, prekoračenju tehničkih ograničenja ili događaju koji bi mogao razjasniti netočne, nepotpune ili nejasne informacije sadržane u podacima o operativnoj prikladnosti utvrđenim u skladu s Uredbom (EU) br. 748/2012, kao i o svim drugim izvanrednim okolnostima koje su ugrozile ili su mogle ugroziti siguran rad zrakoplova, a nisu dovele do nesreće ili ozbiljne nezgode.

(c) Ne dovodeći u pitanje Uredbu (EU) br. 996/2010 i Uredbu (EU) br. 376/2014, izvješća iz podtočaka (a) i (b) izrađuju se u obliku i na način koji odredi nadležno tijelo i moraju sadržavati sve relevantne informacije o stanju koje su poznate operatoru.

(d) Izvješća se daju čim je to moguće, ali u svakom slučaju u roku od 72 sata od trenutka kada je operator identificirao stanje na koje se izvješće odnosi, osim ako je to onemogućeno zbog izvanrednih okolnosti.

(e) Kada je to relevantno, operator izrađuje naknadno izvješće u kojem navodi detalje mjera koje namjerava poduzeti kako bi spriječio slične događaje u budućnosti, čim se takve mjere utvrde. Ovo se izvješće izrađuju u obliku i na način koji odredi nadležno tijelo.

(a) Operator uspostavlja, provodi i održava sustav upravljanja, koji uključuje:

1. jasno definirane linije odgovornosti i nadležnosti u organizaciji operatora, uključujući izravnu odgovornost za sigurnost odgovornog rukovoditelja;

2. opis sveobuhvatnih filozofija i načela operatora u pogledu sigurnosti, što se naziva sigurnosnom politikom;

3. identificiranje opasnosti u pogledu zrakoplovne sigurnosti koje proizlaze iz aktivnosti operatora, njihovu ocjenu i upravljanje povezanim rizicima, uključujući poduzimanje mjera za ublažavanje rizika i provjeravanje njihove učinkovitosti;

4. održavanje osposobljenosti i stručnosti osoblja za obavljanje njihovih zadaća;

5. dokumentaciju o svim ključnim procesima sustava upravljanja, uključujući proces upoznavanja osoblja s njihovim odgovornostima, i postupak za izmjenu te dokumentacije;

6. funkciju praćenja sukladnosti operatora s relevantnim zahtjevima. Praćenje sukladnosti uključuje sustav povratnih informacija o nalazima koje se dostavljaju odgovornom rukovoditelju, kako bi se, prema potrebi, osigurala učinkovita provedba korektivnih mjera; i

7. bilo koje dodatne zahtjeve propisane u odgovarajućim poddijelovima ovog Priloga ili drugih primjenjivih priloga.

(b) Sustav upravljanja odgovara veličini operatora te prirodi i složenosti njegovih aktivnosti, uzimajući u obzir opasnosti i povezane rizike svojstvene tim aktivnostima.

(a) Pri ugovaranju ili kupovini proizvoda ili usluga kao dijela svojih aktivnosti operator se mora pobrinuti za sljedeće:

1. da su ugovoreni ili kupljeni proizvodi ili usluge u skladu s primjenjivim zahtjevima;

2. da se u sustavu upravljanja operatora uzmu u obzir sve opasnosti u pogledu sigurnosti zrakoplovstva povezane s ugovorenim ili kupljenim proizvodima ili uslugama.

(b) Kada certificirani operater ili imatelj svjedodžbe operatera zrakoplova ugovara bilo koji dio svojih aktivnosti s organizacijom koja sama nije certificirana ili ovlaštena za obavljanje takve aktivnosti u skladu s ovim dijelom, organizacija s kojom je sklopljen ugovor radi na temelju odobrenja operatera. Organizacija koja sklapa ugovor osigurava da se nadležnom tijelu omogući pristup organizaciji s kojom je sklopljen ugovor, radi utvrđivanja trajne usklađenosti s primjenjivim zahtjevima.

(a) Operator imenuje odgovornog rukovoditelja koji je ovlašten za osiguravanje da se sve aktivnosti mogu financirati i obavljati u skladu s primjenjivim zahtjevima. Odgovorni rukovoditelj je odgovoran za uspostavljanje i održavanje učinkovitog sustava upravljanja.

(b) Operator imenuje osobu ili skupinu osoba koje su odgovorne za osiguravanje da operator ostane usklađen s primjenjivim zahtjevima. Ta osoba je (te osobe su) u konačnici odgovorne odgovornom rukovoditelju.

(c) Operator mora imati dovoljno kvalificiranog osoblja, kako bi se planirane zadaće i aktivnosti obavljale u skladu s primjenjivim zahtjevima.

(d) Operator vodi odgovarajuću evidenciju o iskustvu, kvalificiranosti i osposobljenosti, kako bi dokazao sukladnost s točkom (c).

(e) Operator osigurava da je cjelokupno osoblje upoznato s pravilima i postupcima relevantnim za obavljanje njihovih zadaća.

(a) Operator uspostavlja sustav vođenja evidencije koji omogućava odgovarajuće pohranjivanje i pouzdanu sljedivost svih razvijenih aktivnosti, obuhvaćajući posebno sve elemente navedene u stavku ORO.GEN.200.

(b) Format evidencija određen je u postupcima operatora.

(c) Evidencije se pohranjuju na način kojim se osigurava zaštita od oštećenja, izmjene ili krađe.

(a) Zrakoplov može ostati naveden na AOC-u operatora ako se njime upravlja u bilo kojoj od sljedećih situacija:

1. nositelj AOC-a sam upravlja zrakoplovom za specijalizirane operacije u skladu s Prilogom VIII. (dio-SPO);

2. zrakoplovom upravljaju drugi operatori za nekomercijalne operacije zrakoplovima na motorni pogon ili za specijalizirane operacije koje se obavljaju u skladu s Prilogom VI. (dio-NCC), Prilogom VII. (dio-NCO) ili Prilogom VIII. (dio-SPO), pod uvjetom da se zrakoplov upotrebljava u neprekinutom razdoblju do najviše 30 dana.

(b) Ako se zrakoplov upotrebljava u skladu s podtočkom (a) podpodtočkom 2., nositelj AOC-a koji stavlja zrakoplov na raspolaganje i operator koji upotrebljava taj zrakoplov utvrđuju postupak:

1. u kojem moraju jasno navesti koji je operator odgovoran za operativnu kontrolu kojeg leta i opisati kako se operativna kontrola prenosi s jednog operatora na drugog;

2. u kojem moraju opisati postupak primopredaje prilikom vraćanja zrakoplova nositelju AOC-a.

(c) Nositelj AOC-a nadležnom tijelu podnosi opis postupka iz podtočke (b) radi prethodnog odobrenja.

(d) Kontinuiranom plovidbenošću zrakoplova koji se upotrebljava u skladu s podtočkom (a) upravlja organizacija odgovorna za kontinuiranu plovidbenost zrakoplova koji je uključen u AOC, u skladu s Uredbom (EU) br. 1321/2014.

(e) Nositelj AOC-a koji stavlja zrakoplov na raspolaganje u skladu s podtočkom (a) mora:

1. u operativnom priručniku navesti registracijske oznake zrakoplova koji je stavio na raspolaganje i vrstu operacija koje se izvode tim zrakoplovom;

2. u svakom trenutku biti informiran i voditi evidenciju o svakom operatoru koji ima operativnu kontrolu nad zrakoplovom u svakom trenutku do vraćanja zrakoplova nositelju AOC-a;

3. osigurati da se u mjerama za utvrđivanje opasnosti, procjenu rizika i ublažavanje predvide sve operacije koje se izvode tim zrakoplovom.

(f) Pri operacijama iz Priloga VI. (dio-NCC) i Priloga VIII. (dio-SPO) operator koji upotrebljava zrakoplov u skladu s podtočkom (a) mora osigurati sljedeće:

1. da se svaki let koji se izvodi pod njegovom operativnom kontrolom zabilježi u sustavu tehničke knjige zrakoplova;

2. da se ne uvode promjene u zrakoplovnim sustavima ili konfiguraciji;

3. da se svaka greška ili tehnički kvar koji nastanu dok je zrakoplov pod njegovom operativnom kontrolom prijavi organizaciji iz podtočke (d);

4. da nositelj AOC-a primi kopiju svakog izvješća o događaju povezanog s letovima koji se izvode tim zrakoplovom, a koje je sastavljeno u skladu s Uredbom (EU) br. 376/2014 i Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2015/1018 ( 14 ).

(a) Ne dovodeći u pitanje Uredbu (EZ) br. 1008/2008 Europskog parlamenta i Vijeća ( 15 ), prije započinjanja obavljanja komercijalnih zračnih ►M4  transportnih ◄ operacija, operator podnosi zahtjev za izdavanje i pribavlja svjedodžbu operatora zrakoplova (AOC), koju izdaje nadležno tijelo.

(b) Operater dostavlja nadležnom tijelu sljedeće informacije:

1. službeno ime podnositelja zahtjeva te njegovo poslovno ime, adresu i adresu za primanje poštanskih pošiljaka;

2. opis predložene operacije, uključujući tip(ove) i broj zrakoplova kojima će upravljati;

3. opis sustava upravljanja, uključujući organizacijsku strukturu;

4. ime odgovornog rukovoditelja;

5. imena imenovanih osoba koje se zahtijevaju stavkom ORO.AOC.135 točkom (a) zajedno s njihovim kvalifikacijama i iskustvom;

6. primjerak operativnog priručnika koji se zahtijeva stavkom ORO.MLR.100;

7. izjavu da je podnositelj zahtjeva provjerio svu dokumentaciju koja se šalje nadležnom tijelu i utvrdio da je ona u skladu s primjenjivim zahtjevima.

(c) Podnositelji zahtjeva moraju nadležnom tijelu dokazati:

1. da ispunjavaju sve zahtjeve Priloga IV. Uredbi (EZ) br. 216/2008, ovog Priloga (dio-ORO), Priloga IV. (dio-CAT) i Priloga V. (dio-SPA) ovoj Uredbi te Priloga I. (dio 26) Uredbi (EU) 2015/640 ( 16 );

2. svi zrakoplovi kojima se upravlja imaju potvrdu o plovidbenosti (CofA) u skladu s Uredbom (EU) br. 748/2012 ili su u najmu bez posade u skladu s točkom ORO.AOC.110 točka (d); i

3. da su njegova organizacija i upravljanje primjereni i pravilno usklađeni s opsegom i područjem operacije.

(a) Ne dovodeći pitanje Uredbu (EZ) br. 1008/2008, svaki ugovor o najmu koji se odnosi na zrakoplov koji koristi operator certificiran u skladu s ovim dijelom, podliježe prethodnom odobrenju nadležnog tijela.

(b) Operator koji je certificiran u skladu s ovim Dijelom ne uzima u najam bez posade zrakoplove uvrštene na popis operatora koji podliježu operativnim ograničenjima, registriranima u državi u kojoj operatori pod njezinim nadzorom podliježu zabrani letenja ili zrakoplove operatora koji podliježe zabrani letenja u skladu s Uredbom (EZ) br. 2111/2005.

(c) Podnositelj zahtjeva za odobrenje najma zrakoplova s posadom od operatora iz treće zemlje dokazuje nadležnom tijelu sljedeće:

1. da operator iz treće zemlje ima valjan AOC izdan u skladu s Prilogom 6. Konvenciji o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu;

2. da su standardi sigurnosti operatora iz treće zemlje u pogledu kontinuirane plovidbenosti i letačkih operacija jednaki primjenjivim zahtjevima utvrđenima u Uredbi (EU) br. 1321/2014 i ovoj Uredbi;

3. da operator iz treće zemlje ima standardnu svjedodžbu o plovidbenosti (CofA) izdanu u skladu s Prilogom 8. Konvenciji o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu.

(d) Podnositelj zahtjeva za odobrenje uzimanja u najam zrakoplova bez posade koji je registriran u trećoj zemlji, dokazuje nadležnom tijelu:

1. da je utvrđena operativna potreba koja se ne može ispuniti uzimanjem u najam zrakoplova registriranog u EU-u;

2. trajanje unajmljivanja zrakoplova bez posade nije dulje od sedam mjeseci u bilo kojem razdoblju od 12 uzastopnih mjeseci;

3. da je osigurana sukladnost s primjenjivim zahtjevima Uredbe (EU) br. 1321/2014; i

4. zrakoplov je opremljen u skladu s uredbama EU-a o letačkim operacijama.

(e) Operator certificiran u skladu s ovim dijelom koji namjerava dati u najam jedan od svojih zrakoplova bez posade, podnosi zahtjev nadležnom tijelu za prethodno odobrenje. Uz zahtjev, prilažu se preslike planiranog ugovora o najmu ili opisa odredaba o najmu, osim financijskih dogovora, te sva ostala relevantna dokumentacija.

(f) Prije davanja u najam zrakoplova s posadom, operator certificiran u skladu s ovim dijelom obavješćuje o tome nadležno tijelo.

(a) Ne dovodeći u pitanje primjenjive sigurnosne zahtjeve EU-a za operatore i zrakoplove iz trećih zemalja, operator certificiran u skladu s ovim dijelom može sklopiti sporazum o letenju pod zajedničkom oznakom s operatorom iz treće zemlje, tek nakon što je:

1. provjerio sukladnost operatora treće zemlje s primjenjivim standardima ICAO-a; i

2. nadležnom tijelu dostavio dokumentirane informacije, koje tom tijelu omogućavaju ispunjavanje zahtjeva iz stavka ARO.OPS.105.

(b) Pri provedbi sporazuma o letenju pod zajedničkom oznakom, operator prati i redovito ocjenjuje tekuću sukladnost operatora iz treće zemlje s primjenjivim standardima ICAO-a.

(c) Operator certificiran u skladu s ovim dijelom ne smije prodavati i izdavati karte za let kojim operira operator iz treće zemlje, kada je taj operator iz treće zemlje pod zabranom letenja u skladu s Uredbom (EZ) br. 2111/2005 ili ne održava sukladnost s primjenjivim standardima ICAO-a.

(a) Kada namjerava provoditi tečaj osposobljavanja koji se zahtijeva u Prilogu V. (dio-CC) ►M4   Uredbu (EU) br. 1178/2011 ◄ , operator podnosi zahtjev i pribavlja odobrenje koje izdaje nadležno tijelo. U tu svrhu, podnositelj zahtjeva dokazuje svoju sukladnost sa zahtjevima u pogledu provođenja i sadržaja tečaja osposobljavanja, kako je utvrđeno u stavcima CC.TRA.215 i CC.TRA.220 tog Priloga, te nadležnom tijelu dostavlja:

1. datum planiranog početka obavljanja ove djelatnosti;

2. osobne podatke i podatke o kvalifikaciji instruktora, relevantne za elemente osposobljavanja koje će obavljati;

3. ime(na) i adresu(-e) lokacije(-a) na kojoj(-ima) će se provoditi osposobljavanje;

4. opis opreme, metoda osposobljavanja, priručnika i uređaja za vježbu koji će se upotrebljavati; i

5. nastavni plan i povezane programe za tečaj osposobljavanja.

(b) Ako u skladu sa stavkom ARA.CC.200 Priloga VI. (dio-ARA) ►M4   Uredbu (EU) br. 1178/2011 ◄ , država članica odluči da se operatorima može odobriti izdavanje potvrda kabinskog osoblja, podnositelj zahtjeva, uz točku (a):

1. dokazuje nadležnom tijelu:

i. da organizacija ima sposobnost i odgovornost za obavljanje ove zadaće;

ii. da je osoblje koje provodi ispite odgovarajuće kvalificirano i nije u sukobu interesa; i

2. dostavlja postupke i specificirane uvjete za:

i. provođenje ispita iz stavka CC.TRA.220;

ii. izdavanje potvrda kabinskog osoblja; i

iii. dostavljanje nadležnom tijelu svih relevantnih informacija i dokumentacije povezanih s potvrdama koje će izdavati i njihovim imateljima, za potrebe vođenja evidencije, nadzora i mjera prisile od strane tog nadležnog tijela.

(c) Odobrenja iz točaka (a) i (b) navode se u operativnim specifikacijama.

(a) Nositelj AOC-a može izvoditi nekomercijalne operacije u skladu s Prilogom VI. (dio-NCC) ili Prilogom VII. (dio-NCO) upotrebom zrakoplova navedenog u operativnim specifikacijama AOC-a ili u operativnom priručniku pod uvjetom da nositelj AOC-a takve operacije detaljno opiše u operativnom priručniku i navede sljedeće podatke:

1. identifikaciju primjenjivih zahtjeva;

2. opis svih razlika između operativnih postupaka koji se primjenjuju u operacijama komercijalnog zračnog prijevoza i nekomercijalnim operacijama;

3. načine kojima se osigurava da je sve osoblje uključeno u operaciju u potpunosti upoznato s povezanim postupcima.

(b) Nositelj AOC-a mora se pridržavati:

1. Priloga VIII. (dio-SPO) kad izvodi probne letove nakon održavanja kompleksnim zrakoplovima na motorni pogon;

2. Priloga VII. (dio-NCO) kad izvodi probne letove nakon održavanja zrakoplovima koji nisu kompleksni zrakoplovi na motorni pogon.

(c) Nositelj AOC-a koji izvodi operacije iz podtočaka (a) i (b) ne mora dostaviti izjavu u skladu s ovim Prilogom.

(d) Nositelj AOC-a u dokumentima povezanima s letom (operativni plan leta, tovarni list i drugi jednakovrijedni dokumenti) navodi vrstu leta kako je navedena u operativnom priručniku.

(a) Operator uspostavlja i održava sustav za nadzor podataka o letu za avione s najvećom certificiranom masom pri uzlijetanju većom od 27 000 kg, koji je uključen u njegov sustav upravljanja.

(b) Program za nadzor podataka o letu nije kazneni i sadrži primjerene zaštitne mjere za zaštitu izvora podataka.

(a) upotrebljava odgovarajuću opremu za zemaljsko opsluživanje, kako bi osigurao sigurno opsluživanje svojih letova;

(b) organizira sredstva za operativnu podršku u glavnoj operativnoj bazi, koja su primjerena za područje i vrstu operacije; i

(c) osigurava da je raspoloživi radni prostor u svakoj operativnoj bazi dostatan za osoblje čije aktivnosti mogu utjecati na sigurnost letačkih operacija. Treba uzeti u obzir potrebe zemaljskog osoblja, osoblja nadležnog za operativnu kontrolu, pohranjivanje i prikazivanje bitnih evidencija i potrebe posade pri planiranju leta.

(a) Operator organizira izradu priručnika i bilo koje druge potrebne dokumentacije i s njima povezanih izmjena.

(b) Operator je sposoban distribuirati operativne upute i druge informacije bez odlaganja.

(a) u obrascu sadržanom u Dodatku I. ovom Prilogu dostaviti nadležnom tijelu sve relevantne informacije prije započinjanja operacija;

(b) dostaviti nadležnom tijelu popis korištenih drugih postupaka usklađivanja;

(c) održavati sukladnost s primjenjivim zahtjevima i informacijama sadržanima u izjavi;

(d) izmijenjenom izjavom u obrascu sadržanom u Dodatku I. ovom Prilogu, odmah obavijestiti nadležno tijelo o svim promjenama u svojoj izjavi ili postupcima usklađivanja kojima se koristi; i

(e) obavijestiti nadležno tijelo kada prestane s operacijama.

(a) Komercijalni specijalizirani operater uz stavak ORO.DEC.100 usklađuje se i sa stavcima ORO.AOC.135, ORO.AOC.140 i ORO.AOC.150.

(b) Zrakoplov ima potvrdu o sposobnosti za zračni promet (CofA) u skladu s Uredbom (EU) br. 748/2012 ili je u zakupu u skladu s točkom (c);

(c) Komercijalni specijalizirani operator mora imati prethodno odobrenje nadležnog tijela i pridržavati se sljedećih uvjeta:

1. za najam zrakoplova s posadom od operatora iz treće zemlje:

i. standardi sigurnosti operatora iz treće zemlje u pogledu kontinuirane plovidbenosti i letačkih operacija moraju biti jednaki primjenjivim zahtjevima utvrđenima u Uredbi (EU) br. 1321/2014 ( 17 ) i ovoj Uredbi;

ii. zrakoplov operatora iz treće zemlje mora imati standardnu svjedodžbu o plovidbenosti (CofA) izdanu u skladu s Prilogom 8. Konvenciji o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu;

iii. trajanje najma zrakoplova s posadom ne smije biti dulje od sedam mjeseci u bilo kojem razdoblju od 12 uzastopnih mjeseci;

2. za najam bez posade zrakoplova registriranog u trećoj zemlji:

i. utvrđena je operativna potreba koja se ne može ispuniti najmom zrakoplova registriranog u Uniji;

ii. trajanje najma zrakoplova bez posade ne smije biti dulje od sedam mjeseci u bilo kojem razdoblju od 12 uzastopnih mjeseci;

iii. standardi sigurnosti zrakoplova iz treće zemlje u pogledu kontinuirane plovidbenosti moraju biti jednaki primjenjivim zahtjevima utvrđenima u Uredbi (EU) br. 1321/2014;

iv. zrakoplov mora biti opremljen u skladu s Prilogom VIII. (dio-SPO).

(a) Operater komercijalnih specijaliziranih operacija podnosi zahtjev i dobiva ovlaštenje koje izdaje nadležno tijelo operatera prije započinjanja visokorizične komercijalne specijalizirane operacije:

1. koja se izvršava nad područjem gdje u slučaju nužde postoji vjerojatnost dovođenja u opasnost sigurnosti trećih osoba na zemlji; ili

2. koja, ako tako utvrdi nadležno tijelo mjera gdje se operacija obavlja, zbog svoje specifične naravi i lokalnog okruženja na kojem se provodi predstavlja visok rizik, osobito za treće strane na zemlji.

(b) Operater dostavlja nadležnom tijelu sljedeće informacije:

1. službeno ime podnositelja zahtjeva te njegovo poslovno ime, adresu i adresu za primanje poštanskih pošiljaka;

2. opis sustava upravljanja, uključujući organizacijsku strukturu;

3. opis predložene operacije, uključujući tip(ove) i broj zrakoplova kojima će upravljati;

4. dokumentacija procjene rizika i povezani standardni operativni postupci zahtijevani stavkom SPO.OP.230;

5. izjava da je podnositelj zahtjeva provjerio svu dokumentaciju koja se šalje nadležnom tijelu i utvrdio da je ona u skladu s primjenjivim zahtjevima.

(c) Zahtjev za izdavanje ovlaštenja ili njegove izmjene podnosi se u obliku i na način koji odredi nadležno tijelo, uzimajući u obzir primjenjive zahtjeve Uredbe (EZ) br. 216/2008 i njezinih provedbenih pravila.

(a) Za svaku izmjenu koja utječe na raspon ovlaštenja ili ovlaštenih operacija potrebno je prethodno odobrenje nadležnog tijela. Za svaku promjenu koja nije pokrivena početnom procjenom rizika, nadležnom je tijelu potrebno predati izmijenjenu procjenu rizika i standardne operativne postupke.

(b) Zahtjev za odobrenje ili izmjenu podnosi se prije provođenja bilo kakve takve promjene, kako bi nadležno tijelu moglo utvrditi trajnu usklađenosti s Uredbom (EZ) br. 216/2008 i njezinim provedbenim pravilima i, prema potrebi, izmijeniti ovlaštenje. Operater dostavlja nadležnom tijelu svu odgovarajuću dokumentaciju.

(c) Promjena se provodi tek nakon primitka formalnog odobrenja nadležnog tijela u skladu sa stavkom ARO.OPS.150.

(d) Tijekom takvih promjena, operater djeluje u skladu s uvjetima koje, prema potrebi, propisuje nadležno tijelo.

(a) Operater koji posjeduje ovlaštenje za specijalizirane operacije pridržava se opsega i povlastica određenih u ovlaštenju.

(b) Ovlaštenje operatera ostaje valjano ako:

1. operater ispunjava relevantne zahtjeve Uredbe (EZ) br. 216/2008 i njezinih provedbenih pravila, uzimajući u obzir odredbe o postupanju s nalazima, kako je navedeno u stavku ORO.GEN.150;

2. se nadležnom tijelu odobri pristup operateru kako je određeno u stavku ORO.GEN.140, kako bi utvrdilo trajnu usklađenost s relevantnim zahtjevima Uredbe (EZ) br. 216/2008 i njezinih provedbenih opravila; i

3. ovlaštenje nije bilo otkazano ili opozvano.

(c) Nakon opoziva ili otkazivanja, ovlaštenje se bez odlaganja vraća nadležnom tijelu.

(a) Operator izrađuje operativni priručnik (OM) kako je navedeno u točki 8.b Priloga IV. Uredbi (EZ) br. 216/2008.

(b) Sadržaj operativnog priručnika odražava zahtjeve određene u ovom Prilogu, Prilogu IV. (dio-CAT), Prilogu V. (dio-SPA), Prilogu VI. (dio-NCC) i Prilogu VIII. (dio-SPO) prema potrebi, i nije u suprotnosti s uvjetima sadržanim u operativnim specifikacijama svjedodžbe operatera zrakoplova, ovlaštenja SPO ili deklaracije i popisa specifičnih odobrenja, prema potrebi.

(c) OM se može izdati u odvojenim dijelovima.

(d) Sve operativno osoblje mora imati lak pristup dijelovima OM-a koji se odnose na njihove zadaće.

(e) OM se održava ažurnim. Sve osoblje mora biti upoznato s promjenama koje se odnose na njihove zadaće.

(f) Svaki član posade dobiva svoj vlastiti primjerak relevantnih dijelova OM-a koji se odnose na njegove zadaće. Svaka osoba koja je dobila OM, ili njegove odgovarajuće dijelove, odgovorna je za održavanje svog primjerka ažurnim u pogledu izmjena ili revizija dobivenih od operatora.

(g) Za imatelje AOC-a:

1. u pogledu izmjena o kojima se u skladu sa stavkom ORO.GEN.115 točkom (b) i stavkom ORO.GEN.130 točkom (c) mora obavijestiti nadležno tijelo, operator dostavlja nadležnom tijelu planirane izmjene prije datuma njihovog stupanja na snagu; i

2. u pogledu izmjena postupaka povezanih s elementima za koje je u skladu sa stavkom ORO.GEN.130 potrebno prethodno odobrenje, odobrenje se mora pribaviti prije nego što izmjene stupe na snagu.

(g1) Za imatelje ovlaštenja SPO za svaku izmjenu povezanu s ovlaštenim standardnim operativnim postupcima potrebno je dobiti prethodno odobrenje prije nego što izmjene stupe na snagu.

(h) Bez obzira na točku (g) ►M4  i (g1) ◄ , kada su u interesu sigurnosti potrebne trenutačne izmjene ili revizije, one se mogu objaviti i primijeniti odmah, pod uvjetom da je podnesen zahtjev za bilo koje zahtijevano odobrenje.

(i) Operator uključuje sve izmjene i revizije koje zahtijeva nadležno tijelo.

(j) Operator osigurava da se u OM-u pravilno odraze informacije uzete iz odobrenih dokumenata i sve njihove izmjene. To ne sprečava operatora da u OM-u objavi konzervativnije podatke i postupke.

(k) Operator osigurava da sve osoblje razumije jezik na kojem su napisani oni dijelovi OM-a koji se odnose na njihove zadaće i odgovornosti. Sadržaj OM-a oblikovan je tako da ga se može koristiti bez poteškoća uz uvažavanje ljudskih faktora.

(a) dio A: Općenito/osnovno, sadrži sve operativne politike, upute i postupke koji nisu povezani s tipom zrakoplova;

(b) dio B: Operativni aspekti zrakoplova, sadrži sve upute i postupke koji su povezani s tipom zrakoplova, uzimajući u obzir razlike između tipova/klasa, varijanti ili pojedinačnih zrakoplova koje upotrebljava operator;

(c) dio C: Operacije komercijalnog zračnog prijevoza, sadrži upute i informacije o ruti/ulozi/području i aerodromu/operativnoj površini;

(d) dio D: Osposobljavanje, sadrži sve upute u pogledu osposobljavanja osoblja, koje je potrebno za sigurnu operaciju.

(a) Lista minimalne opreme (LMO) utvrđuje se kako je navedeno u Prilogu IV. točki 8.a.3. Uredbe (EZ) br. 216/2008 na temelju odgovarajuće glavne liste minimalne opreme (GLMO) kako je definirano u podacima utvrđenima u skladu s Uredbom (EU) br. 748/2012. Ako GLMO nije utvrđen u sklopu podataka o operativnoj prikladnosti, LMO se može temeljiti na odgovarajućem GLMO-u koji je prihvatila država operatera ili registra, prema potrebi.

(b) MEL i bilo koje njezine izmjene odobrava nadležno tijelo.

(c) Operator izmjenjuje MEL nakon svake primjenjive promjene MMEL-a u prihvatljivom roku.

(d) Osim popisa elemenata, MEL sadrži:

1. preambulu, koja uključuje smjernice i definicije za letačku posadu i osoblje koje radi na održavanju, koji upotrebljavaju MEL;

2. status revizije MMEL-a na kojem se temelji MEL i status revizije MEL-a;

3. područje, opseg i svrhu MEL-a.

(e) Operator:

1. određuje razdoblja za popravak svakog neispravnog instrumenta, elementa opreme ili funkcije navedenih u MEL-u. Razdoblje za popravak iz MEL-a ne smije biti manje ograničavajuće od odgovarajućeg razdoblja za popravak iz MMEL-a;

2. ustvrđuje učinkovit program za popravaka;

3. operira zrakoplovom tek nakon isteka razdoblja za popravak navedenog u MEL-u, kada:

i. je kvar otklonjen; ili

ii. je razdoblje za popravak produljeno u skladu s točkom (f).

(f) Podložno odobrenju nadležnog tijela, operator može koristiti postupak za jednokratno produljenje razdoblja za popravak kategorije B, C i D, pod uvjetom:

1. da je produljenje razdoblja za popravak unutar opsega MMEL-a za taj tip zrakoplova;

2. da je najveće produljenje razdoblja za popravak jednako trajanju razdoblja za popravak navedenom u MEL-u;

3. da se produljenje razdoblja za popravak ne koristi kao uobičajeni način za popravak elementa MEL-a, nego se koristi samo kada su popravak spriječili događaji koji su izvan dosega kontrole operatora;

4. da je operator izradio opis posebnih zadaća i odgovornosti za nadziranje produljenja;

5. da se nadležno tijelo obavijesti o svakom produljenju primjenjivog razdoblja za popravak; i

6. da je utvrđen plan za otklanjanju kvara što je prije moguće.

(g) Operator uspostavlja operativne postupke i postupke održavanja iz MEL-a, uzimajući u obzir operativne postupke i postupke održavanja iz MMEL-a. Ti postupci su dio operatorovih priručnika ili MEL-a.

(h) Operator mijenja operativne postupke i postupke održavanja iz MEL-a nakon bilo koje primjenjive promjene operativnih postupaka i postupaka održavanja iz MMEL-a.

(i) Ako nije drukčije navedeno u MEL-u, operator obavlja:

1. operativne postupke iz MEL-a kada planira i/ili obavlja operacije s neispravnim elementom navedenim u popisu; i

2. postupke održavanja iz MEL-a prije obavljanja operacija s neispravnim elementom navedenim u popisu.

(j) Podložno posebnom odobrenju nadležnog tijela za svaki pojedinačni slučaj, operator može operirati zrakoplovom s neispravnim instrumentima, elementima opreme ili funkcijama izvan ograničenja MEL-a, ali unutar ograničenja MMEL-a, pod uvjetom:

1. da su dotični instrumenti, elementi opreme ili funkcije unutar opsega GLME-a, kako je određen u točki (a);

2. da se odobrenje ne koristi kao uobičajeni način obavljanja operacija izvan ograničenja odobrenog MEL-a, nego se koristi samo kada su sukladnost s MEL-om spriječili događaji koji su izvan dosega kontrole operatora;

3. da je operator izradio opis posebnih zadaća i odgovornosti za kontrolu operacije zrakoplova na temelju takvog odobrenja; i

4. da je utvrđen plan za najbrže moguće popravljanje neispravnih instrumenata, elemenata opreme ili funkcija, ili za vraćanje operacije zrakoplova u okvire MEL-a.

(a) Sljedeće evidencije čuvaju se najmanje pet godina.

1. kod operatera komercijalnog zračnog prijevoza, evidencije o aktivnostima iz stavka ORO.GEN.200;

2. za prijavljene operacije, kopija izjave operatera, pojedinosti dobivenih odobrenja i operativni priručnik;

3. za imatelje ovlaštenja SPO, uz točku (a) točku 2., evidencije povezane s procjenom rizika provedenom u skladu sa stavkom SPO.OP.230 i povezanim standardnim operativnim postupcima.

(b) Sljedeće informacije, koje se upotrebljavaju za pripremu i obavljanje leta, te povezana izvješća, čuvaju se tri mjeseca:

1. operativni plan leta, prema potrebi;

2. obavijesti zrakoplovnom osoblju (NOTAM) i dokumentacija usluge zrakoplovnog informiranja (AIS) koji su specifični za rutu, ako ih priprema operator;

3. dokumentacija o masi i ravnoteži;

4. obavijesti o posebnom teretu, uključujući pisane informacije zapovjedniku/glavnom pilotu o opasnim robama ►M4  ako je primjenjivo ◄ ;

5. dnevnik leta ili odgovarajući dokument; i

6. izvješće(-a) o letu, namijenjeno(-a) za evidentiranje podataka o bilo kakvom događaju, za koji zapovjednik/glavni pilot smatra da je o njemu potrebno izvijestiti ili ga evidentirati.

(c) Evidencije o osoblju čuvaju se tijekom niže navedenih razdoblja:

(d) Operator:

1. vodi evidencije o svim osposobljavanjima, provjerama i kvalifikacijama svakog člana posade, kako je propisano u dijelu-ORO; i

2. na zahtjev, stavlja takve evidencije na raspolaganje dotičnom članu posade.

(e) Operator čuva informacije upotrijebljene za pripremu i obavljanje leta i evidencije o osposobljavanju osoblja, čak i kada prestane biti operator tog zrakoplova ili poslodavac tog člana posade, pod uvjetom da je to unutar rokova propisanih u točki (c).

(f) Ako član posade postane član posade drugog operatora, operator stavlja evidencije o tom članu posade na raspolaganje novom operatoru, pod uvjetom da je to unutar rokova propisanih u točki (c).

(a) U avionima u kojem je pilotska kabina opremljena sigurnosnim vratima mora postojati mogućnost da se ta vrata zaključaju te mora postojati način na koji kabinska posada može obavijestiti letačku posadu u slučaju sumnjive aktivnosti ili narušavanja sigurnosti u putničkoj kabini.

(b) Pilotska kabina svih putničkih aviona kojima se obavlja komercijalni prijevoz putnika, a koji potpadaju pod kategorije u nastavku, mora biti odvojena sigurnosnim vratima koja se mogu zaključati i otključati sa svakog pilotskog mjesta, konstruiranima tako da ispune primjenjive zahtjeve u pogledu plovidbenosti:

1. aviona MTCOM-a većeg od 54 500  kg;

2. aviona MTCOM-a većeg od 45 500  kg i MOPSC-a većeg od 19; ili

3. aviona MOPSC-a većeg od 60.

(c) U svim avionima u kojima je pilotska kabina odvojena sigurnosnim vratima u skladu s podtočkom (b):

1. ta se vrata zatvaraju prije početka rada motora prije uzlijetanja i zaključavaju se kad to zahtijevaju sigurnosni postupci ili glavni pilot sve dok se motori nakon slijetanja ne ugase, osim kad se smatra potrebnim da ovlaštene osobe uđu ili iziđu u skladu s nacionalnim programom zaštite civilnog zrakoplovstva;

2. omogućen je način praćenja cijelog područja oko vrata izvan pilotske kabine sa svakog pilotskog sjedala kako bi se identificirale osobe koje zatraže ulaz i kako bi se otkrilo sumnjivo ponašanje ili uvidjela potencijalna prijetnja.

(a) ODJELJAK 1. naznačava zajedničke zahtjeve primjenjive i na nekomercijalne operacije kompleksnim zrakoplovima na motorni pogon i sve komercijalne operacije;

(b) ODJELJAK 2. naznačava dodatne zahtjeve primjenjive na operacije komercijalnog zračnog prijevoza, uz iznimku operacija komercijalnog zračnog prijevoza koje se provode prema VFR-u danju, pri polijetanju i slijetanju na istom aerodromu ili operativnoj površini i unutar lokalnog područja koje je odredilo nadležno tijelo

1. avionima uzgonjenima jednim elisnim motorom s najvišom dopuštenom masom pri uzlijetanju od 5 700  kg ili manjom i najvećim brojem putničkih sjedala od pet ili manje ili

2. helikopterima koji nisu kompleksni helikopteri na motorni pogon, s jednim motorom, s najvećim brojem putničkih sjedala od 5 ili manje;

(c) ODJELJAK 3. naznačuje dodatne zahtjeve za komercijalne specijalizirane operacije i one na koje se upućuje u točki (b) točki 1. i 2.

(a) Sastav letačke posade i broj članova letačke posade na mjestima određenim za letačku posadu ne smije biti manji od minimuma navedenog u letačkom priručniku zrakoplova ili operativnim ograničenjima propisanim za zrakoplov.

(b) Letačka posada uključuje dodatne članove letačke posade kada je to potrebno radi vrste operacije i ne smije se smanjiti ispod broja navedenog u operativnom priručniku.

(c) Svi članovi letačke posade moraju imati licencu i ovlaštenja, koji su izdani ili prihvaćeni u skladu s Uredbom Komisije (EU) br. 1178/2011 ( 18 ) i koji su primjereni zadaćama koje su im dodijeljene.

(d) Člana letačke posade može tijekom leta, na njegovim zadaćama na komandama zrakoplova, zamijeniti drugi primjereno kvalificirani član letačke posade.

(e) Pri angažiranju usluga članova letačke posade koji su samostalni djelatnici ili rade na temelju ugovora o djelomičnom radnom vremenu, operator provjerava jesu li ispunjeni svi primjenjivi zahtjevi ovog poddijela i odgovarajućih elemenata Priloga I. (dio-FCL) Uredbi (EU) br. 1178/2011, uključujući zahtjeve u pogledu skorašnjeg iskustva, uzimajući u obzir sve usluge koje je takav član letačke posade davao drugom operatoru (drugim operatorima), kako bi, posebno, utvrdio:

1. ukupan broj tipova ili varijanti zrakoplova kojima je operirao; i

2. primjenjiva ograničenja u pogledu vremena provedenog na letu i na dužnosti, te zahtjeve u pogledu odmora.

(a) U skladu s točkom 8.e Priloga IV. Uredbi (EZ) br. 216/2008, jednog od pilota u letačkoj posadi koji je u skladu s Prilogom I. (dio-FCL) Uredbe (EU) br. 1178/2011 kvalificiran za glavnog pilota, operator imenuje za ►M1  glavnog pilota ili, za letove komercijalnog zračnog prometa, za zapovjednika ◄ .

(b) Operator imenuje člana letačke posade za glavnog pilota/zapovjednika, samo ako ima:

1. najmanje onu razinu iskustva koja je navedena u operativnom priručniku;

2. odgovarajuće poznavanje rute ili područja kojima se leti te aerodroma, uključujući alternativne aerodrome, opreme i postupaka koji se koriste;

3. završen tečaj operatora za zapovjednika, u slučaju operacija s višečlanom posadom, ako se unaprjeđuje s kopilota na glavnog pilota/zapovjednika.

(c)  ►M4  U slučaju komercijalnih operacija zrakoplovima i helikopterima, ◄ glavni pilot/zapovjednik ili pilot na kojeg se može prenijeti vođenje leta, morao je proći tečaj početnog upoznavanja s rutom ili područjem kojim će letjeti te s aerodromima, opremom i postupcima koji će se koristiti. Ovo poznavanje rute/područja i aerodroma, održava se tako da se tom rutom ili područjem ili aerodromom operira najmanje jedanput tijekom razdoblja od 12 mjeseci.

(d) Točka (c) ne primjenjuje se u slučaju:

1. zrakoplova klase performanse B koji se koriste za dnevne operacije komercijalnog zračnog prijevoza prema pravilima VFR-a danju; i

2. Operacija komercijalnog zračnog prijevoza putnika koje se provode danju po VFR-u, koje polijeću i slijeću na istom aerodromu ili operativnoj površini unutar lokalnog područja koje je odredilo nadležno tijelo s helikopterima koji nisu kompleksni helikopteri na motorni pogon, s jednim motorom, s najvećim brojem putničkih sjedala od 5.

(a) Prije obavljanja operacija, član letačke posade završava osposobljavanje iz područja CRM-a, primjereno njegovoj ulozi, kako je navedeno u operativnom priručniku.

(b) Elementi osposobljavanja iz područja CRM-a uključeni su u osposobljavanje i periodično osposobljavanje za tip ili klasu zrakoplova, kao i u tečaj za zapovjednika.

(a) U slučaju avionskih ili helikopterskih operacija, član letačke posade, prije nego što počne obavljati linijske letove bez nadzora, završava konverzijsko osposobljavanje koje provodi operator:

1. kada prelazi na zrakoplov za koji se zahtijeva novo ovlaštenje za tip ili klasu;

2. kada se zaposli kod operatora.

(b) Konverzijsko osposobljavanje koje provodi operator uključuje osposobljavanje na opremi koja je ugrađena u zrakoplov, kako je primjereno ulozi člana letačke posade.

(a) Članovi letačke posade završavaju osposobljavanje u pogledu razlika ili osposobljavanje u svrhu upoznavanja kada se to zahtijeva Prilogom I. (dio-FCL) Uredbi (EU) br. 1178/2011 i kada se mijenjaju oprema ili postupci za koje se zahtijeva dodatno znanje o tipovima ili varijantama kojima se trenutačno operira.

(b) U operativnom priručniku se navodi, kada je potrebno takvo osposobljavanje u pogledu razlika ili osposobljavanje u svrhu upoznavanja.

(a) Svaki član letačke posade pohađa godišnje periodično osposobljavanje koje se obavlja tijekom leta i na tlu, primjereno tipu ili varijanti zrakoplova kojim operira, uključujući osposobljavanje u pogledu smještaja i upotrebe sve opreme za hitne slučajeve i sigurnosne opreme koja se nosi u zrakoplovu.

(b) Svaki se član letačke posade periodično provjerava, kako bi pokazao svoju stručnost u obavljanju uobičajenih, neuobičajenih i hitnih postupaka.

(a) Članovi letačke posade koji operiraju većim brojem tipova ili varijanata zrakoplova moraju ispunjavati zahtjeve propisane u ovom pododjeljku za svaki tip ili varijantu osim ako su u obveznom dijelu podataka o operativnoj prikladnosti za odgovarajuće tipove ili varijante utvrđenih u skladu s Uredbom (EU) br. 748/2012 određena odobrenja u vezi sa zahtjevima u pogledu osposobljavanja, provjere i nedavnog iskustva.

(b) Odgovarajući postupci i/ili operativna ograničenja za bilo koju operaciju na više od jednog tipa ili varijante zrakoplova, navedeni su u operativnom priručniku.

(a) Cjelokupno osposobljavanje koje se zahtijeva u ovom poddijelu, obavlja se:

1. u skladu s programima osposobljavanja i nastavnim planovima koje određuje operator u operativnom priručniku;

2. od strane odgovarajuće kvalificiranog osoblja. U slučaju osposobljavanja i provjeravanja tijekom leta ili na simulatoru leta, osoblje koje provodi osposobljavanje i provjere, kvalificirano je u skladu s Prilogom I. (dio-FCL) Uredbi (EZ) br. 1178/2011.

(b) Pri uspostavi programa i nastavnih planova osposobljavanja operator uvrštava relevantne elemente definirane u obveznom dijelu podataka o operativnoj prikladnosti utvrđenih u skladu s Uredbom (EU) br. 748/2012.

(c) U slučaju operacija komercijalnog zračnog prijevoza, programe osposobljavanja i provjeravanja, uključujući nastavne planove i upotrebu pojedinačnih simulatora leta za osposobljavanje odobrava nadležno tijelo.

(d) FSTD mora u najvećoj mogućoj mjeri biti replika zrakoplova operatora. Razlike između FSTD-a i zrakoplova opisuju se i rješavaju kroz informiranje ili osposobljavanje, prema potrebi.

(e) Operator uspostavlja sustav za odgovarajuće praćenje promjena FSTD-a i za osiguravanje da te promjene ne utječu na primjerenost programa osposobljavanja.

(a) U bilo kojoj letačkoj posadi može biti samo jedan član letačke posade bez iskustva.

(b) Zapovjednik može prenijeti vođenje leta na drugog pilota koji je odgovarajuće kvalificiran u skladu s Prilogom I. (dio-FCL) Uredbi (EU) br. 1178/2011 pod uvjetom da su ispunjeni zahtjevi iz stavka ORO.FC.105 točke (b) podtočaka 1. i 2. i točke (c).

(c) Posebni zahtjevi za avionske operacije prema pravilima instrumentalnog letenja (IFR) ili tijekom noći.

1. Za sve turbo-elisne avione s konfiguracijom najvećeg operativnog broja putničkih sjedala (MOPSC) većim od devet i za sve turbomlazne avione, letačka se posada sastoji od najmanje dva pilota

2. Avionima osim onih iz točke (c) podtočke 1. operira posada koja se sastoji od najmanje dva pilota, osim ako su ispunjeni zahtjevi iz stavka ORO.FC.202, u kojem slučaju njima može operirati jedan pilot.

(d) Posebni zahtjevi za helikopterske operacije.

1. Za sve operacije helikoptera s MOPSC-om većim od 19 i za operacije helikoptera s MOPSC-om većim od 9 prema IFR-u:

i. najmanja letačka posada sastoji se od dva pilota; i

ii. zapovjednik ima dozvolu prometnog pilota (za helikopter) (ATPL(H)) s ovlaštenjem za instrumentalno letenje, koja je izdana u skladu s Prilogom I. (dio-FCL) Uredbi (EU) br. 1178/2011.

2. Operacijama koje nisu obuhvaćene točkom (d) podtočkom 1. može operirati jedan pilot prema IFR-a ili tijekom noći, pod uvjetom da su ispunjeni zahtjevi iz stavka ORO.FC.202.

(a) Zapovjednik može prenijeti vođenje leta:

1. na drugog kvalificiranog zapovjednika; ili

2. samo za operacije iznad razine leta (FL) 200, na pilota koji ima najmanje sljedeće kvalifikacije:

i. ATPL;

ii. konverzijsko osposobljavanje i provjeravanje, uključujući osposobljavanje za ovlaštenje za tip, u skladu sa stavkom ORO.FC.220;

iii. sva periodična osposobljavanja i provjeravanja u skladu sa stavcima ORO.FC.230 i ORO.FC.240;

iv. stručnost za rutu/područje i aerodrom u skladu sa stavkom ORO.FC.105.

(b) Kopilota može zamijeniti:

1. drugi odgovarajuće kvalificirani pilot;

2. samo za operacije iznad razine leta (FL) 200, zamjenski kopilot za zamjenu tijekom leta koji ima najmanje sljedeće kvalifikacije:

i. valjana dozvola profesionalnog pilota (CPL) s ovlaštenjem za instrumentalno letenje;

ii. konverzijsko osposobljavanje i provjeravanje, uključujući osposobljavanje za ovlaštenje za tip, u skladu sa stavkom ORO.FC.220, osim zahtjeva za osposobljavanje za uzlijetanje i slijetanje;

iii. periodična osposobljavanja i provjeravanja u skladu sa stavkom ORO.FC.230, osim zahtjeva za osposobljavanje za uzlijetanje i slijetanje.

(c) Inženjera leta može tijekom leta zamijeniti član posade koji je odgovarajuće kvalificiran u skladu s primjenjivim nacionalnim pravilima.

(a) Operator mora u operativni priručnik uključiti program konverzijskog i periodičnog osposobljavanja pilota u koji su uključeni dodatni zahtjevi za operaciju s jednim pilotom. Pilot mora imati završeno osposobljavanje o postupcima operatora, posebno u pogledu:

1. upravljanja motorima i postupanja u hitnim slučajevima;

2. upotrebe kontrolnih lista za uobičajene, neuobičajene i hitne postupke;

3. komunikacija s kontrolom zračnog prometa (ATC);

4. postupaka odlaska i prilaza;

5. upravljanja autopilotom, prema potrebi;

6. upotrebe pojednostavljene dokumentacije tijekom leta;

7. upravljanja jednopilotnom posadom.

(b) Periodične provjere koje se zahtijevaju stavkom ORO.FC.230 obavljaju se u ulozi jednog pilota na odgovarajućem tipu ili klasi zrakoplova u uvjetima koji su reprezentativni za operaciju.

(c) Za avionske operacije prema IFR-u, pilot:

1. mora imati najmanje 50 sati letenja prema IFR-u na odgovarajućem tipu ili klasi aviona, od čega 10 sati u ulozi zapovjednika; i

2. u posljednjih 90 dana morao je na odgovarajućem tipu ili klasi aviona:

i. izvesti pet IFR letova, uključujući tri instrumentalna prilaza, u ulozi jedinog pilota; ili

ii. proći provjeru instrumentalnog prilaza prema IFR-u.

(d) Za avionske operacije tijekom noći, pilot:

1. mora imati najmanje 15 sati letenja tijekom noći, koji mogu biti uključeni u 50 sati leta prema IFR-u iz točke (c) podtočke 1.; i

2. u posljednjih 90 dana morao je na odgovarajućem tipu ili klasi aviona:

i. izvesti tri uzlijetanja i slijetanja tijekom noći u ulozi jedinog pilota; ili

ii. proći provjeru uzlijetanja i slijetanja tijekom noći.

(e) Za helikopterske operacije prema IFR-u, pilot:

1. mora imati ukupno 25 sati letenja prema IFR-u u odgovarajućim operativnim uvjetima; i

2. 25 sati letačkog iskustva kao jedini pilot na specifičnom tipu helikoptera odobrenom za IFR operacije s jednim pilotom, od čega je 10 sati mogao letjeti pod nadzorom, uključujući pet sektora linijskog letenja prema IFR-u pod nadzorom, primjenom postupaka za jednog pilota; i

3. u posljednjih 90 dana morao je:

i. izvesti pet IFR letova kao jedini pilot, uključujući tri instrumentalna prilaza izvedena na helikopteru odobrenom za ovu namjenu; ili

ii. proći provjeru instrumentalnog prilaza prema IFR-a kao jedini pilot na odgovarajućem tipu helikoptera, uređaju za osposobljavanje za letenje (FTD) ili simulatoru cijelog leta (FFS).

(a) Za avionske i helikopterske operacije, tečaj za zapovjednika uključuje najmanje sljedeće elemente:

1. osposobljavanje na FSTD-u, koje uključuje osposobljavanje za linijsko letenje (LOFT) i/ili osposobljavanje tijekom leta;

2. provjeru stručnosti za obavljanje operacija u ulozi zapovjednika, koju provodi operator;

3. osposobljavanje o odgovornostima zapovjednika;

4. osposobljavanje za linijsko letenje u ulozi zapovjednika pod nadzorom, najmanje:

i. 10 sektora letenja u slučaju aviona; i

ii. 10 sati, uključujući najmanje 10 sektora letenja, u slučaju helikoptera;

5. obavljanje provjere linijskog letenja u ulozi zapovjednika i dokazivanje odgovarajućeg poznavanja rute ili područja kojim će letjeti te aerodroma, uključujući alternativne aerodrome, opreme i postupaka koji će se koristiti; i

6. osposobljavanje za upravljanje posadom.

(a) Prije započinjanja obavljanja linijskih letova bez nadzora, član letačke posade mora završiti početni tečaj osposobljavanje za CRM.

(b) Početno osposobljavanje za CRM obavlja najmanje jedan odgovarajuće kvalificirani instruktor kojem pri obradi specifičnih područja mogu pomagati stručnjaci.

(c) Ako član letačke posade nije ranije prošao teoretsko osposobljavanje iz područja ljudskih faktora za razinu ATPL-a, on/ona prije početnog obuke za CRM ili zajedno s njom završava teoretsku obuku koju obavlja operator i koja se temelji na nastavnom planu o ljudskim mogućnostima i ograničenjima za ATPL, kako je utvrđeno u Prilogu I. (dio-FCL) Uredbi (EU) br. 1178/2011.

(a) Osposobljavanje za CRM uključeno je u konverzijsko osposobljavanje koje obavlja operator.

(b) Nakon što započne konverzijsko osposobljavanje koje obavlja operator, članu letačke posade se ne dodjeljuju letačke dužnosti na drugom tipu ili klasi zrakoplova dok se osposobljavanje na završi ili ne prekine. Članovima posade koji operiraju samo avionima klase performanse B mogu se za vrijeme trajanja konverzijskog osposobljavanja dodijeliti letovi na drugim tipovima aviona klase performanse B u opsegu koji je potreban za održavanje operacije.

(c) Količina osposobljavanja koja se zahtijeva za člana letačke posade u okviru konverzijskog osposobljavanja koje obavlja operator, određuje se u skladu sa standardima kvalifikacije i iskustva navedenim u operativnom priručniku, uzimajući u obzir njegovo prethodno osposobljavanje i iskustvo.

(d) Član letačke posade mora proći:

1. provjeru stručnosti, koju obavlja operator, te osposobljavanje i provjeru u pogledu opreme za hitne slučajeve i sigurnosne opreme, prije započinjanja linijskog letenja pod nadzorom (LIFUS); i

2. linijsku provjeru nakon završetka linijskog letenja pod nadzorom. Za avione klase performanse B, LIFUS se može obavljati na bilo kojem avionu u okviru primjenjive klase.

(e) U slučaju zrakoplova piloti kojima je izdano ovlaštenje za tip na temelju osposobljavanja s nula sati letenja („ZFTT”) moraju:

1. započeti linijsko letenje pod nadzorom najkasnije 21 dan nakon završetka provjere praktične osposobljenosti ili nakon odgovarajućeg osposobljavanja koje provodi operator. Sadržaj takvog osposobljavanja opisan je u operativnom priručniku;

2. obaviti šest polijetanja i slijetanja u FSTD-u najkasnije 21 dan nakon završetka provjere praktične osposobljenosti pod nadzorom instruktora za ovlaštenje za tip za avione („TRI(A)”) koji sjedi na drugom pilotskom sjedalu. Broj polijetanja i slijetanja može se smanjiti kada su u obveznom dijelu podataka o operativnoj prikladnosti utvrđenih u skladu s Uredbom (EU) br. 748/2012 određena odobrenja. Ako se ta polijetanja i slijetanja ne obave unutar razdoblja od 21 dana, operator mora provesti osposobljavanje za obnavljanje znanja čiji je sadržaj opisan u operativnom priručniku;

3. izvesti prva četiri polijetanja i slijetanja u okviru LIFUS-a u avionu pod nadzorom instruktora TRI(A) koji sjedi na drugom pilotskom sjedalu. Broj polijetanja i slijetanja može se smanjiti kada su u obveznom dijelu podataka o operativnoj prikladnosti utvrđenih u skladu s Uredbom (EU) br. 748/2012 određena odobrenja.

(a) Zapovjednici čijim se zadaćama od njih zahtijeva operiranje s bilo kojeg pilotskog sjedala i obavljanje zadaća kopilota ili zapovjednici od kojih se zahtijeva izvođenje zadaća osposobljavanja ili provjeravanja, moraju proći dodatno osposobljavanje i provjeru kako je navedeno u operativnom priručniku. Provjera se može obaviti zajedno s provjerom stručnosti, koju obavlja operator, koja je propisana u stavku ORO.FC.230 točki (b).

(b) Dodatno osposobljavanje i provjera uključuju najmanje sljedeće:

1. kvar motora tijekom polijetanja;

2. pristup i prekinuti prilaz s jednim motorom izvan pogona; i

3. slijetanje s jednim motorom izvan pogona.

(c) U slučaju helikoptera, zapovjednici prolaze provjere stručnosti naizmjenično na lijevom i na desnom sjedalu, pod uvjetom da pri kombiniranoj provjeri stručnosti za ovlaštenje za tip i provjeri stručnosti koju obavlja operator, zapovjednik obavlja svoje osposobljavanje ili provjeru na svojem uobičajenom sjedalu.

(d) Kada se na zrakoplovu obavljaju manevri s motorom izvan pogona, simulira se kvar motora.

(e) Pri operiranju na sjedalu kopilota, moraju također biti valjane i obnovljene provjere koje se stavkom ORO.FC.230 zahtijevaju za operiranje na sjedalu zapovjednika.

(f) Pilot koji zamjenjuje zapovjednika, kako bi se zapovjednik mogao odmoriti, mora zajedno s provjerama stručnosti koje obavlja operator i koje su propisane u stavku ORO.FC.230 točki (b) dokazati praksu uvježbanosti i upotrebe postupaka koji uobičajeno nisu njegova odgovornost. Kada razlike u postupcima na lijevom i desnom sjedalu nisu značajne, ova se praksa može izvesti na bilom kojem sjedalu.

(g) Pilot koji nije zapovjednik, a sjedi na mjestu zapovjednika, mora istodobno s provjerom stručnosti koju obavlja operator i koja je propisana u stavku ORO.FC.1230 točki (b) dokazati praksu uvježbanosti i upotrebe postupaka za koje je odgovoran zapovjednik kao nadzorni pilot. Kada razlike u postupcima na lijevom i desnom sjedalu nisu značajne, ova se praksa može izvesti na bilom kojem sjedalu.

(a) Postupci ili operativna ograničenja za operiranje na više od jednog tipa ili varijante, koji su utvrđeni u operativnom priručniku i koje je odobrilo nadležno tijelo, obuhvaćaju:

1. minimalnu razinu iskustva članova letačke posade;

2. minimalnu razinu iskustva na jednom tipu ili varijanti prije početka osposobljavanja za drugi tip ili varijantu i prije početka operiranja na drugom tipu li varijanti;

3. postupak kojim se letačka posada kvalificirana na jednom tipu ili varijanti osposobljava i kvalificira za drugi tip ili varijantu; i

4. sve primjenjive zahtjeve u pogledu skorašnjeg iskustva za svaki tip ili varijantu.

(b) Kada član letačke posade operira i helikopterima i avionima, njegov se rad ograničava na operiranje samo jednim tipom aviona i samo jednim tipom helikoptera.

(c) Točka (a) se ne primjenjuje na operacije avionima klase performanse B, ako su one ograničene na dnevne operacije klase aviona s klipnim motorom prema VFR-u s jednim pilotom. Točka (b) se ne primjenjuje na operacije avionima klase performanse B, ako su one ograničene na klase aviona s klipnim motorom s jednim pilotom.

(a) Operator aviona koji ima odgovarajuće iskustvo, može alternativnim programom osposobljavanja i kvalifikacije (ATQP) koji odobrava nadležno tijelo, zamijeniti jedan ili više sljedećih zahtjeva u pogledu osposobljavanja i provjeravanja za letačku posadu:

1. SPA.LVO.120 o osposobljavanju i kvalifikaciji letačke posade;

2. konverzijsko osposobljavanje i provjeravanje;

3. osposobljavanje za razlike i osposobljavanje za upoznavanje;

4. tečaj za zapovjednika;

5. periodično osposobljavanje i provjeravanje; i

6. operiranje na više od jednog tipa ili varijante.

(b) ATQP sadrži osposobljavanje i provjeravanje kojima se postiže i održava najmanje jednaka razina stručnosti koja se postiže ispunjavanjem odredaba iz stavaka ORO.FC.220 i ORO.FC.230. Prije dobivanja odobrenja nadležnog tijela za ATQP, mora se dokazati razina osposobljenosti i stručnosti letačke posade.

(c) Operator koji podnosi zahtjev za odobrenje ATQP-a dostavlja nadležnom tijelu plan provedbe, uključujući opis razine osposobljenosti i stručnosti letačke posade koja se treba postići.

(d) Osim provjera koje se zahtijevaju stavcima ORO.FC.230 i FCL.060 Priloga I. (dio-FCL) Uredbi (EU) br. 1178/2011, svaki član letačke posade mora obaviti linijski orijentiranu ocjenu (LOE) koja se obavlja na FSTD-u. Razdoblje valjanosti za LOE je 12 kalendarskih mjeseci. Razdoblje valjanosti počinje teći od kraja mjeseca u kojem je obavljena provjera. Kada se LOE izvede unutar posljednja tri mjeseca razdoblja valjanosti, novi rok valjanosti počinje teći od prvobitnog datuma isteka.

(e) Nakon dvije godine operiranja s odobrenim ATQP-om, operator može, uz odobrenje nadležnog tijela, produljiti razdoblja valjanosti provjera iz stavka ORO.FC.230, kako slijedi:

1. Provjeru stručnosti koju obavlja operator, na 12 kalendarskih mjeseci. Razdoblje valjanosti računa se od kraja mjeseca u kojem je bila obavljena provjera. Kada se provjera izvede unutar posljednja tri mjeseca razdoblja valjanosti, novo razdoblje valjanosti počinje teći od prvobitnog datuma isteka.

2. Linijska provjera, na 24 kalendarska mjeseca. Razdoblje valjanosti računa se od kraja mjeseca u kojem je bila obavljena provjera. Kada se provjera izvede unutar posljednjih šest mjeseci razdoblja valjanosti, novo razdoblje valjanosti počinje teći od prvobitnog datuma isteka.

3. Provjera u pogledu opreme za hitne slučajeve i sigurnosne opreme, na 24 kalendarska mjeseca. Razdoblje valjanosti računa se od kraja mjeseca u kojem je bila obavljena provjera. Kada se provjera izvede unutar posljednjih šest mjeseci razdoblja valjanosti, novo razdoblje valjanosti počinje teći od prvobitnog datuma isteka.

(a) Imatelj CPL(A) (za avion) djeluje kao zapovjednik u komercijalnom zračnom prijevozu avionom s jednim pilotom samo ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:

1. ako prevozi putnike prema VFR-u izvan polumjera od 50 nautičkih milja (90 km) od aerodroma odlaska, ima najmanje 500 sati letenja na avionima ili ima valjano ovlaštenje za instrumentalno letenje;

2. ako leti na višemotornom tipu pod IFR-om, ima najmanje 700 sati letenja na avionima, uključujući 400 sati kao glavni pilot. Ti sati moraju uključivati 100 sati leta pod IFR-om i 40 sati leta u višemotornim operacijama. Moguće je zamijeniti 400 sati letenja kao glavni pilot sa satima letenja kao kopilot unutar uspostavljenog sustava posade s više pilota koji je propisan u operativnom priručniku, tako da se dva sata leta kao kopilot računaju kao jedan sat leta kao glavni pilot;

3. ako leti na višemotornom tipu pod IFR-om, ima najmanje 700 sati letenja na avionima, uključujući 400 sati kao glavni pilot. Ti sati moraju uključivati 100 sati leta pod IFR-om. Moguće je zamijeniti 400 sati letenja kao glavni pilot sa satima letenja kao kopilot unutar uspostavljenog sustava posade s više pilota koji je propisan u operativnom priručniku, tako da se dva sata leta kao kopilot računaju kao jedan sat leta kao glavni pilot.

(b) Točka (a) podtočka 1. ne primjenjuje se na dnevne operacije prema VFR-u avionima klase performanse B.

(a) Imatelj CPL(H) (za helikopter) djeluje kao zapovjednik u komercijalnom zračnom prijevozu helikopterom s jednim pilotom, samo ako:

1. kada operira prema IFR-a, ima najmanje 700 sati sveukupnog letenja na helikopterima, uključujući 300 sati kao glavni pilot. Ovi sati uključuju 100 sati leta prema IFR-u. 300 sati letenja kao glavni pilot može se zamijeniti satima letenja kao kopilot unutar uspostavljenog sustava posade s više pilota koji je propisan u operativnom priručniku, tako da se dva sata leta kao kopilot računaju kao jedan sat leta kao glavni pilot;

2. kada operira prema vizualnim meteorološkim uvjetima (VMC) tijekom noći, ima:

i. valjano ovlaštenje za instrumentalno letenje; ili

ii. 300 sati letenja na helikopterima, uključujući 100 sati kao glavni pilot i 10 sati kao pilot u noćnim letovima.

(a) Svaki član letačke posade prolazi provjeru stručnosti operatera kako bi dokazao svoju sposobnost za obavljanje uobičajenih, neuobičajenih i hitnih postupaka, pokrivajući bitne aspekte povezane sa specijaliziranim zadacima opisanima u operativnom priručniku.

(b) U obzir se prikladno uzima poduzimanje operacija pod pravilima instrumentalnog letenja ili tijekom noći.

(c) Razdoblje valjanosti provjere stručnosti operatera je 12 kalendarskih mjeseci. Razdoblje valjanosti računa se od kraja mjeseca u kojem je provjera bila obavljena. Kada se provjera stručnosti operatera izvede unutar posljednja tri mjeseca razdoblja valjanosti, novo razdoblje valjanosti počinje teći od prvobitnog datuma isteka.

(a) odjeljka 1. u kojem se navode zajednički uvjeti koji se primjenjuju na sve operacije i

(b) odjeljka 2. u kojem se navode dodatni uvjeti koji se primjenjuju samo na letove komercijalnog zračnog prometa.

(a) Za operacije zrakoplova čiji je MOPSC veći od 19 mora se angažirati najmanje jedan član kabinske posade ako zrakoplov prevozi najmanje jednog putnika.

(b) Radi poštovanja podtočke (a) najmanji broj članova kabinske posade mora biti najveći od sljedećih brojeva:

1. broj članova kabinske posade utvrđen tijekom postupka certificiranja zrakoplova u skladu s primjenjivim certifikacijskim specifikacijama za konfiguraciju kabine zrakoplova koju upotrebljava operator;

2. ako broj iz podpodtočke 1. nije utvrđen, broj članova kabinske posade utvrđen tijekom postupka certificiranja zrakoplova za najveći certificirani broj putničkih sjedala umanjen za 1 za svaki cjelobrojni višekratnik od 50 putničkih sjedala za konfiguraciju kabine zrakoplova koju upotrebljava operator, manji od najvećeg certificiranog kapaciteta sjedala;

3. jedan član kabinske posade na svakih 50 ili udio od 50 putničkih sjedala u istoj kabini zrakoplova kojim se obavlja operacija.

(c) Za operacije s više od jednog člana kabinske posade operator imenuje jednog člana kabinske posade koji odgovara glavnom pilotu ili zapovjedniku.

(d) Odstupajući od podtočke (a), nekomercijalne operacije zrakoplovom s MOPSC-om većim od 19 mogu se izvoditi bez operativnog člana kabinske posade, podložno prethodnom odobrenju nadležnog tijela. Radi stjecanja tog odobrenja operator osigurava da su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

1. ukrcano je najviše 19 putnika;

2. operator je razradio postupke za tu operaciju.

(a) Članovima kabinske posade dodjeljuju se zadaće u zrakoplovu samo ako su:

1. stari najmanje 18 godina;

2. u skladu s primjenjivim zahtjevima Priloga IV. (dio-MED) Uredbi (EU) br. 1178/2011 ocijenjeni kao fizički i psihički sposobni za obavljanje svojih zadaća i za sigurno ispunjavanje svojih odgovornosti; i

3. uspješno završili cjelokupno primjenjivo osposobljavanje i provjere koji se zahtijevaju ovim poddijelom te su sposobni za obavljanje zadaća koje su im dodijeljene u skladu s postupcima navedenim u operativnom priručniku.

(b) Prije dodjeljivanja zadaća članovima kabinske posade koji su samostalni djelatnici ili rade na temelju ugovora o djelomičnom radnom vremenu, operator provjerava jesu li ispunjeni svi primjenjivi zahtjevi ovog poddijela, uzimajući u obzir sve usluge koje je takav član kabinske posade davao bilo kojem drugom operatoru (operatorima), kako bi, posebno, utvrdio:

1. ukupan broj tipova ili varijanti zrakoplova na kojima je radio; i

2. primjenjiva ograničenja u pogledu vremena provedenog na letu i na dužnosti, te zahtjeve u pogledu odmora.

(c) Putnicima se moraju jasno pokazati tko su operativni članovi kabinske posade, kao i njihova uloga u pogledu sigurnosti putnika i leta.

(a) Operator uspostavlja detaljan program i nastavni plan za svaki tečaj osposobljavanja u skladu s primjenjivim zahtjevima ovog poddijela i, prema potrebi, Priloga V. (dio-CC) ►M4  Uredbe (EU) br. 1178/2011 ◄ , kako bi se obuhvatile zadaće i odgovornosti koje moraju ispunjavati članovi kabinske posade.

(b) Svaki tečaj osposobljavanja uključuje teoretsku i praktičnu nastavu zajedno s individualnim ili skupnim vježbama, kako je primjereno za pojedinačni predmet, kako bi član kabinske posade postigao i održao odgovarajuću razinu stručnosti u skladu s ovim poddijelom.

(c) Svaki tečaj osposobljavanja:

1. obavlja se na strukturiran i realističan način; i

2. obavlja ga osoblje koje je odgovarajuće kvalificirano za dotični predmet.

(d) Tijekom ili nakon završetka cjelokupnog osposobljavanja koje se zahtijeva ovim poddijelom, svaki član kabinske posade prolazi provjeru koja obuhvaća sve elemente osposobljavanja odgovarajućeg programa osposobljavanja, osim osposobljavanja za upravljanje posadom (CRM). Provjere obavlja osoblje koje je odgovarajuće kvalificirano za provjeravanje je li član kabinske posade postigao i/ili održava zahtijevanu razinu stručnosti.

(e) Tečajeve osposobljavanja za CRM i, prema potrebi, module CRM-a, provodi instruktor za CRM za kabinsko osoblje. Kada su elementi CRM-a uključeni u drugo osposobljavanje, za određivanje i provedbu nastavnog plana zadužen je instruktor za CRM za kabinsku posadu.

(a) Svaki novi kandidat koji još nema valjanu potvrdu kabinske posade izdanu u skladu s Prilogom V. (dio-CC) ►M4  Uredbu (EU) br. 1178/2011 ◄ :

1. pohađa tečaj početnog osposobljavanja, kako je navedeno u stavku CC.TRA.220 tog Priloga; i

2. mora uspješno položiti s njim povezan ispit, prije pohađanja ostalog osposobljavanja koje se zahtijeva ovim poddijelom.

(b) Elementi tečaja početnog osposobljavanja mogu se kombinirati s prvim osposobljavanjem specifičnim za tip zrakoplova i s konverzijskim osposobljavanjem koje obavlja operator, pod uvjetom da su ispunjeni zahtjevi iz stavka CC.TRA.220, i svi se takvi elementi, u evidenciji o osposobljavanju dotičnog člana kabinske posade, evidentiraju kao elementi tečaja početnog osposobljavanja.

(a) Svaki član kabinske posade mora završiti odgovarajuće osposobljavanje specifično za tip zrakoplova i konverzijsko osposobljavanje koje obavlja operator te proći s njima povezane provjere, prije nego što:

1. ga operator prvi put rasporedi za člana kabinske posade; ili

2. ga taj operator rasporedi za rad na drugom tipu zrakoplova.

(b) Pri utvrđivanju programa i nastavnih planova za osposobljavanje specifično za tip zrakoplova i konverzijsko osposobljavanje koje obavlja operator, operator uvrštava odgovarajuće elemente, ako su dostupni, utvrđene u obveznom dijelu podataka o operativnoj prikladnosti u skladu s Uredbom (EZ) br. 748/2012.

(c) Program osposobljavanja specifičnog za tip zrakoplova:

1. uključuje osposobljavanje i vježbe na reprezentativnom nastavnom uređaju ili u stvarnom zrakoplovu; i

2. obuhvaća najmanje sljedeće elemente osposobljavanja specifičnog za tip zrakoplova:

i. opis zrakoplova, koliko je to važno za zadaće kabinske posade;

ii. svu ugrađenu sigurnosnu opremu i sustave, koji su relevantni za zadaće kabinske posade;

iii. rukovanje i istinsko otvaranje svakog tipa ili varijante uobičajenih vrata i izlaza, i vrata i izlaza za hitne slučajeve na uobičajen i na hitan način, koje obavlja svaki pojedini član kabinske posade;

iv. prikazivanje upotrebe drugih izlaza, uključujući prozore u pilotskoj kabini;

v. opremu za zaštitu od vatre i dima, ako je ugrađena;

vi. osposobljavanje za upotrebu tobogana za evakuaciju, ako je ugrađen;

vii. rukovanje sjedalom, sustavom za zadržavanje i opremom sustava za kisik, što je važno u slučaju onesposobljenosti pilota.

(d) Program konverzijskog osposobljavanja koje obavlja operator za svaki tip zrakoplova koji će upotrebljavati:

1. uključuje osposobljavanje i vježbe na reprezentativnom nastavnom uređaju ili u stvarnom zrakoplovu;

2. uključuje osposobljavanje u pogledu standardnih operativnih postupaka operatora za članove kabinske posade koje operator prvi put raspoređuje na zadaće;

3. obuhvaća najmanje sljedeće elemente osposobljavanja specifičnog za operatora, koji su relevantni za tip zrakoplova koji će se upotrebljavati:

i. opis konfiguracije kabine;

ii. smještaj, dohvat i upotrebu sve prijenosne sigurnosne opreme i opreme za hitne slučajeve, koja se nosu u zrakoplovu;

iii. sve uobičajene i hitne postupke;

iv. postupanje s putnicima i kontrolu stvaranja gužve;

v. osposobljavanje u pogledu vatre i dima uključujući upotrebu sve povezane opreme za gašenje požara i za zaštitu od požara, koja je odgovarajuća onoj koja se nosu u zrakoplovu;

vi. postupke evakuacije;

vii. postupke u slučaju onesposobljenosti pilota;

viii. primjenjive zahtjeve i postupke u pogledu zaštite;

ix. upravljanje posadom.

(a) Osim osposobljavanja koje se zahtjeva u stavku ORO.CC.125, član kabinske posade mora završiti odgovarajuće osposobljavanje i provjeru koji obuhvaćaju bilo koje razlike, prije nego što ga se rasporedi na:

1. varijantu tipa zrakoplova na kojem trenutačno radi; ili

2. tip ili varijantu zrakoplova na kojem trenutačno radi, s drukčijom:

i. sigurnosnom opremom;

ii. smještajem sigurnosne opreme i opreme za hitne slučajeve; ili

iii. uobičajenim i hitnim postupcima.

(b) Program osposobljavanja u pogledu razlika:

1. određuje se, prema potrebi, na temelju usporedbe s programom osposobljavanja koji je član kabinske posade završio u skladu sa stavkom ORO.CC.125 točkama (c) i (d) za odgovarajući tip zrakoplova; i

2. uključuje osposobljavanje i vježbe na reprezentativnom nastavnom uređaju ili u stvarnom zrakoplovu, kako je relevantno za element osposobljavanja u pogledu razlika koji se obuhvaća.

(c) Pri utvrđivanju programa i nastavnog plana osposobljavanja u pogledu razlika za varijantu tipa zrakoplova koja se trenutačno upotrebljava, operator uključuje odgovarajuće elemente, ako su dostupni, određene u obveznom dijelu podataka o operativnoj prikladnosti utvrđenih u skladu s Uredbom (EU) br. 748/2012.

(a) Svaki član kabinske posade obavlja godišnje periodično osposobljavanje i provjeru.

(b) Periodično osposobljavanje obuhvaća aktivnosti koje se dodjeljuju svakom članu kabinske posade u uobičajenim i hitnim postupcima te vježbe relevantne za svaki tip i/ili varijantu zrakoplova na kojem će raditi.

(c) Elementi osposobljavanja specifičnog za tip zrakoplova:

1. Periodično osposobljavanje uključuje godišnje dodirne vježbe koje obavlja svaki član kabinske posade za simuliranje upotrebe svakog tipa ili varijante uobičajenih vrata i izlaza i vrata i izlaza za hitne slučajeve za evakuaciju putnika.

2. Periodično osposobljavanje, u razmacima od najviše tri godine, također uključuje:

i. rukovanje i istinsko otvaranje svakog tipa ili varijante uobičajenih izlaza i izlaza za hitne slučajeve na uobičajen i na hitan način, koje obavlja svaki pojedini član kabinske posade u reprezentativnom nastavnom uređaju ili u stvarnom zrakoplovu;

ii. istinsko rukovanje zaštitnim vratima pilotske kabine na uobičajen i hitan način te sjedalom i sustavom za zadržavanje, u reprezentativnom nastavnom uređaju ili u stvarnom zrakoplovu, koje obavlja svaki pojedini član kabinske posade, i praktični prikaz opreme sustava za kisik, što je važno za slučaju onesposobljenosti pilota;

iii. prikaz upotrebe svih drugih izlaza, uključujući prozore na pilotskoj kabini; i

iv. prikaz upotrebe splavi za spašavanje i tobogana-splavi, kada su ugrađeni.

(d) Elementi osposobljavanja specifičnog za operatora:

1. Periodično osposobljavanje uključuje svake godine:

i. za svakog člana kabinske posade:

(A) smještaj i rukovanje svom sigurnosnom opremom i opremom za hitne slučajeve, koja je ugrađena u zrakoplov ili se u njemu nose; i

(B) upotrebu prsluka za spašavanje, prijenosne opreme za kisik i zaštitne opreme za disanje (PBE);

ii. smještaj stvari u putničkoj kabini;

iii. postupke povezane s onečišćenjem površine zrakoplova;

iv. hitne postupke;

v. postupke evakuacije;

vi. pregled nezgoda i nesreća;

vii. upravljanje posadom;

viii. aspekte zrakoplovne medicine i prvu pomoć, uključujući povezanu opremu;

ix. zaštitne postupke.

2. Periodično osposobljavanje, u razmacima od najviše tri godine, također uključuje:

i. upotrebu pirotehničkih sredstava (stvarne naprave ili naprave za vježbu);

ii. praktičan prikaz upotrebe kontrolnih lista letačke posade;

iii. stvarno i praktično osposobljavanje za upotrebu opreme za gašenje požara, uključujući zaštitnu odjeću, koja je reprezentativna za opremu u zrakoplovu;

iv. za svakog člana kabinske posade:

(A) gašenje vatre karakteristične za požar u unutrašnjosti zrakoplova;

(B) upotrebu i primjenu PBE-a u zatvorenom simuliranom okružju ispunjenom dimom.

(e) Razdoblja valjanosti:

1. Razdoblje valjanosti godišnjeg periodičnog osposobljavanja je 12 kalendarskih mjeseci, računajući od kraja mjeseca u kojem je bila obavljena provjera.

2. Ako se periodično osposobljavanje i provjera obave unutar posljednja tri kalendarska mjeseca razdoblja valjanosti, novo razdoblje valjanosti se računa od prvobitnog datuma isteka.

3. Za dodatne trogodišnje elemente osposobljavanja navedene u točki (c) podtočki 2. i točki (d) podtočki 2., razdoblje valjanosti je 36 kalendarskih mjeseci, računajući od kraja mjeseca u kojem su obavljene provjere.

(a) Kada tijekom prethodnih šest mjeseci unutar razdoblja valjanosti posljednjeg relevantnog periodičnog osposobljavanja i provjere, član kabinske posade:

1. nije obavljao bilo kakve letačke zadaće, prije ponovnog raspoređivanja na takve zadaće mora završiti osposobljavanje za obnavljanje znanja i odgovarajuću provjeru za svaki tip zrakoplova na kojem će raditi; ili

2. nije obavljao letačke zadaće na jednom određenom tipu zrakoplova, prije ponovnog raspoređivanja na takve zadaće, mora na tom tipu zrakoplova:

i. završiti osposobljavanje za obnavljanje znanja i odgovarajuću provjeru; ili

ii. obaviti dva leta u svrhu upoznavanja u skladu sa stavkom ORO.CC.135.

(b) Program osposobljavanja za obnavljanje znanja za svaki tip zrakoplova obuhvaća najmanje:

1. hitne postupke;

2. postupke evakuacije;

3. rukovanje i istinsko otvaranje svakog tipa ili varijante uobičajenih izlaza i izlaza za hitne slučajeve te zaštitnih vrata pilotske kabine, na uobičajen i na hitan način, koje obavlja svaki pojedini član kabinske posade;

4. prikazivanje upotrebe svih drugih izlaza, uključujući prozore u pilotskoj kabini;

5. smještaj i rukovanje svom relevantnom sigurnosnom opremom i opremom za hitne slučajeve, koja je ugrađena u zrakoplov ili se u njemu nose.

(c) Operator može odlučiti da osposobljavanje za obnovu znanja zamijeni periodičnim osposobljavanjem, ako član kabinske posade počne ponovno obavljati letačke zadaće unutar razdoblja valjanosti posljednjeg periodičnog osposobljavanja i provjere. Ako je to razdoblje valjanosti isteklo, osposobljavanje za obnovu znanja može se zamijeniti samo osposobljavanjem specifičnim za tip zrakoplova ili konverzijskim osposobljavanjem koje obavlja operator, kako je navedeno u stavku ORO.CC.125.

(a) Kada se zahtijeva više od jednog člana kabinske posade, kabinska posada uključuje člana koji je voditelj kabinske posade i kojeg imenuje operator.

(b) Operator imenuje člana kabinske posade za voditelja kabinske posade, samo ako:

1. ima najmanje jednu godinu iskustva na poslovima operativnog člana kabinske posade; i

2. je uspješno završio tečaj osposobljavanja za voditelja kabinske posade i s njim povezanu provjeru.

(c) Tečaj osposobljavanja za voditelja kabinske posade obuhvaća sve zadaće i odgovornosti voditelja kabinske posade i uključuje najmanje sljedeće elemente:

1. davanje predpoletnih uputa;

2. suradnju s posadom;

3. pregled zahtjeva operatora i zakonskih zahtjeva;

4. izvješćivanje o nesrećama i nezgodama;

5. ljudske čimbenike i upravljanje posadom (CRM); i

6. ograničenja u pogledu vremena provedenog na letu i na dužnosti te zahtjeve u pogledu odmora.

(d) Voditelj kabinske posade odgovoran je zapovjedniku zrakoplova za obavljanje i koordinaciju uobičajenih i hitnih postupaka navedenih u operativnom priručniku, uključujući prekidanje obavljanja zadaća koje nisu povezane sa sigurnošću, radi sigurnosti i zaštite.

(e) Operator utvrđuje postupke za izbor najprimjerenije kvalificiranog člana kabinske posade, koji djeluje kao voditelj kabinske posade u slučaju da imenovani voditelj kabinske posade postane nesposoban za rad. O promjenama ovih postupaka obavješćuje se nadležno tijelo.

(a) Kad god u zrakoplovu ima putnika, mora biti prisutan i minimalni broj članova kabinske posade u skladu s točkom ORO.CC.100 spreman za djelovanje.

(b) Odstupajući od podtočke (a), minimalni broj članova kabinske posade može se smanjiti u jednom od sljedećih slučajeva:

1. tijekom uobičajenih zemaljskih operacija koje ne uključuju punjenje/pražnjenje goriva dok je zrakoplov na parkirnom mjestu;

2. u nepredviđenim okolnostima, ako se smanji broj putnika na letu. U tom se slučaju nakon završetka leta podnosi izvješće nadležnom tijelu;

3. radi odmora za vrijeme leta u fazi krstarenja, u skladu s točkom ORO.FTL.205 podtočkom (e) ili radi ublažavanja umora kako je odredio operator.

(c) Za potrebe podtočke (b) podpodtočaka 1. i 2. u postupcima operatora navedenima u operativnom priručniku mora se osigurati sljedeće:

1. jednakovrijedna razina sigurnosti sa smanjenim brojem članova kabinske posade, posebice u slučaju evakuacije putnika;

2. prisutnost voditelja kabinske posade unatoč smanjenom broju članova kabinske posade, u skladu s točkom ORO.CC.200;

3. prisutnost najmanje jednog člana kabinske posade na svakih 50 putnika ili udio od 50 putnika u istoj kabini zrakoplova;

4. u slučaju uobičajenih zemaljskih operacija zrakoplovima u kojima je potrebno više od jednog člana kabinske posade, povećanje broja utvrđenog u skladu s podpodtočkom 3. za po jednog člana kabinske posade na svaki par izlaza za hitne slučajeve koji se nalaze u razini poda.

(d) Za potrebe podtočke (b) podpodtočke 3. operator:

1. provodi procjenu rizika kako bi utvrdio broj članova kabinske posade koji moraju biti prisutni i spremni za djelovanje u svakom trenutku tijekom krstarenja;

2. utvrđuje mjere za ublažavanje posljedica manjeg broja prisutnih članova kabinske posade spremnih za djelovanje tijekom krstarenja;

3. u operativnom priručniku utvrđuje posebne postupke, među ostalim za odmor voditelja kabinske posade tijekom leta, kojima će se osigurati neprekidno odgovarajuće postupanje s putnicima i učinkovito upravljanje svim neuobičajenim ili izvanrednim situacijama;

4. u specifikacijskoj shemi trajanja leta sastavljenoj na temelju točke ORO.FTL.125 utvrđuje uvjete pod kojima se članovi kabinske posade mogu odmarati tijekom leta.

(a) imaju valjanu potvrdu izdanu u skladu s Prilogom V. (dio-CC) ►M4  Uredbu (EU) br. 1178/2011 ◄ ;

(b) su kvalificirani za tip ili varijantu u skladu s ovim poddijelom;

(c) ispunjavaju druge primjenjive zahtjeve ovog poddijela i Priloga IV. (dio-CAT);

(d) nose odoru operatora za članove kabinske posade.

(a) Programe osposobljavanja i provjere, uključujući nastavne planove, koji se zahtijevaju ovim poddijelom odobrava nadležno tijelo i navedeni su u operativnom priručniku.

(b) Nakon što član kabinske posade uspješno završi tečaj osposobljavanja i prođe s njim povezanu provjeru, operator:

1. ažurira evidenciju o osposobljavanju člana kabinske posade u skladu sa stavkom ORO.MLR.115; i

2. daje mu popis ažuriranih razdoblja valjanosti u odnosu na tip(-ove) i varijantu(-e) zrakoplova za rad na kojima je član kabinske posade kvalificiran.

(a) Član kabinske posade ne raspoređuje se na rad na više od tri tipa zrakoplova, osim što s odobrenjem nadležnog tijela, član kabinske posade može raditi na četiri tipa zrakoplova, ako su za najmanje dva od tih tipova:

1. sigurnosna oprema i oprema za hitne slučajeve te uobičajeni i hitni postupci specifični za tip, slični; i

2. uobičajeni i hitni postupci nespecifični za tip, jednaki.

(b) Za potrebe točke (a) te za osposobljavanje i kvalifikaciju kabinske posade, operator određuje:

1. svaki zrakoplov kao tip ili varijantu uzimajući u obzir, ako su dostupni, relevantne elemente definirane u obveznom dijelu podataka o operativnoj prikladnosti utvrđenih u skladu s Uredbom (EU) br. 748/2012 za odgovarajući tip ili varijantu zrakoplova; i

2. varijante tipa zrakoplova kao različite tipove, ako nisu slične u pogledu sljedećeg:

i. upotrebe izlaza za hitne slučajeve;

ii. smještaja i vrste prijenosne sigurnosne opreme i opreme za hitne slučajeve;

iii. hitnih postupaka specifičnih za tip.

(a) Operator odabire, regrutira, osposobljava i provjerava stručnost članova kabinske posade koji se raspoređuju na operacije s jednim članom kabinske posade u skladu s kriterijima primjerenim za ovu vrstu operacije.

(b) Članovi kabinske posade koji nemaju prethodno operativno iskustvo u svojstvu jedinog člana kabinske posade, raspoređuju se na takvu vrstu operacije, tek nakon što:

1. završe osposobljavanje koje se zahtijeva u točki (c) uz ostalo primjenjivo osposobljavanje i provjere koji se zahtijevaju ovim podstavkom;

2. uspješno prođu provjere kojima se provjerava njihova stručnost pri izvršavanju njihovih zadaća i odgovornosti u skladu s postupcima navedenim u operativnom priručniku; i

3. obave letove u svrhu upoznavanja u trajanju od najmanje 20 sati, koji obuhvaćaju najmanje 15 sektora, na relevantnom tipu zrakoplova pod nadzorom člana kabinske posade s odgovarajućim iskustvom.

(c) Obuhvaćaju se sljedeći dodatni elementi osposobljavanja, s posebnim naglaskom na operacije s jednim članom kabinske posade:

1. odgovornost zapovjedniku za obavljanje uobičajenih i hitnih postupaka;

2. važnost koordinacije i komunikacije s letačkom posadom, posebno pri postupanju s nediscipliniranim ili nasilnim putnicima;

3. pregled zahtjeva operatora i zakonskih zahtjeva;

4. dokumentacija;

5. izvješćivanje o nesrećama i nezgodama; i

6. ograničenja u pogledu vremena provedenog na letu i na dužnosti te zahtjevi u pogledu odmora.

(a) Članovima tehničke posade u operacijama komercijalnog zračnog prijevoza HEMS, HHO ili NVIS dodjeljuju se zadaće samo:

1. ako su stari najmanje 18 godina;

2. ako su fizički i psihički sposobni za sigurno obavljanje zadaća i ispunjavanje odgovornosti koje su mu dodijeljene;

3. ako su završili cjelokupno primjenjivo osposobljavanje koje se zahtijeva ovim poddijelom za obavljanje dodijeljenih zadaća;

4. ako su provjere pokazale da su sposobni za obavljanje zadaća koje su im dodijeljene u skladu s postupcima navedenim u operativnom priručniku.

(b) Prije dodjeljivanja zadaća članovima tehničke posade koji su samostalni djelatnici i/ili rade na temelju ugovora o djelomičnom radnom vremenu, operator provjerava jesu li ispunjeni svi primjenjivi zahtjevi ovog poddijela, uzimajući u obzir sve usluge koje je takav član tehničke posade davao nekom drugom operatoru (operatorima), kako bi, posebno, utvrdio:

1. ukupan broj tipova i varijanti zrakoplova na kojima je radio;

2. primjenjiva ograničenja u pogledu vremena provedenog na letu i na dužnosti, te zahtjeve u pogledu odmora.

(a) Operator uspostavlja program osposobljavanja u skladu s primjenjivim zahtjevima ovog poddijela kako bi se obuhvatile zadaće i odgovornosti koje moraju ispunjavati članovi tehničke posade.

(b) Nakon završetka početnog osposobljavanja, konverzijskog osposobljavanja koje obavlja operator, osposobljavanja u pogledu razlika i periodičnog osposobljavanja, svaki se član tehničke posade podvrgava provjeri kako bi se dokazala njegova stručnost za obavljanje uobičajenih i hitnih postupaka.

(b) Osposobljavanje i provjeru u okviru svakog tečaja osposobljavanja obavlja osoblje koje je odgovarajuće kvalificirano i iskusno za dotični predmet. Operator obavješćuje nadležno tijelo o osoblju koje provodi provjere.

(a) opće teoretsko znanje o zrakoplovstvu i zrakoplovnim propisima, kojim su obuhvaćeni svi elementi relevantni za zadaće i odgovornosti, koji se zahtijevaju za tehničku posadu;

(b) osposobljavanje u pogledu požara i dima;

(c) osposobljavanje u vezi preživljavanja na tlu i na vodi, primjereno tipu i području operacije;

(d) aspekte zrakoplovne medicine i prve pomoći;

(e) komunikaciju i relevantne elemente CRM-a iz stavaka ORO.FC.115 i ORO.FC.215.

(a) konverzijsko osposobljavanje koje obavlja operator, uključujući relevantne elemente CRM-a;

1. prije nego što ga operator prvi put rasporedi za člana tehničke posade; ili

2. pri prelasku na drukčiji tip ili klasu zrakoplova, ako su različiti bilo koja oprema ili bilo koji postupci navedeni u točki (b);

(b) konverzijsko osposobljavanja koje obavlja operator uključuje:

1. smještaj i upotrebu sve prijenosne sigurnosne opreme i opreme za preživljavanje, koja se nosu u zrakoplovu;

2. sve uobičajene i hitne postupke;

3. opremu u zrakoplovu koja se upotrebljava za obavljanje zadaća u zrakoplovu ili na tlu za pomaganje pilotu tijekom operacija HEMS, HHO ili NVIS.

(a) Svaki član tehničke posade mora završiti osposobljavanje u pogledu razlika, kada se mijenjaju oprema ili postupci na tipovima ili varijantama na kojima trenutačno radi.

(b) Operator navodi u operativnom priručniku kada se zahtijeva takvo osposobljavanje u pogledu razlika.

(a) Svaki član tehničke posade svakih 12 mjeseci prolazi periodično osposobljavanje relevantno za tip ili klasu zrakoplova i opremu na kojima radi. Elementi CRM-a ugrađeni su u sve odgovarajuće faze periodičnog osposobljavanja.

(b) Periodično osposobljavanje uključuje teoretsku i praktičnu nastavu te vježbe.

(a) Svaki član tehničke posade koji tijekom prethodnih šest mjeseci nije obavljao radne zadaće, mora završiti osposobljavanje za obnavljanje znanja navedeno u operativnom priručniku.

(b) Član tehničke posade koji tijekom prethodnih šest mjeseci nije obavljao letačke zadaće na jednom određenom tipu ili klasi zrakoplova, prije raspoređivanja na taj tip ili klasu zrakoplova, mora ili:

1. završiti osposobljavanje za obnavljanje znanja o tom tipu ili klasi; ili

2. imati dva sektora upoznavanja na tom tipu ili klasi zrakoplova.

(1) „aklimatiziran” znači stanje u kojem je cirkadijski biološki sat člana posade usklađen s vremenskom zonom u kojoj se taj član posade nalazi. Član posade smatra se aklimatiziranim na vremensku zonu u opsegu od 2 sata od lokalnog vremena u mjestu polaska. Kada se lokalno vrijeme na mjestu u kojem počinje dužnost razlikuje za više od 2 sata od lokalnog vremena na kojem počinje sljedeća dužnost člana posade, u svrhu izračuna maksimalnog dnevnog trajanja vremena letačke dužnosti, smatra se aklimatiziranim u skladu s vrijednostima iz Tablice 1.

(2) „referentno vrijeme” znači lokalno vrijeme u točki javljanja na dužnost koja se nalazi u vremenskom pojasu u opsegu od dva sata od lokalnog vremena u kojem je član posade aklimatiziran;

(3) „smještaj” znači, u svrhu dežurstva i podijeljenog vremena na dužnosti, tiho i ugodno mjesto koje nije otvoreno za javnost i na kojem se može kontrolirati osvjetljenje i temperatura te ima odgovarajući namještaj koji članu posade omogućuje da spava te može primiti sve članove posade koji su nazočni u isto vrijeme te im omogućuje pristup hrani i piću;

(4) „odgovarajući smještaj” znači, u svrhu dužnosti, podijeljenog vremena na dužnosti i odmora, odvojenu prostoriju za svakog člana posade u mirnom okruženju te opremljenu krevetom, dovoljno prozračenu, s napravom za reguliranje temperature i jačine svjetla te pristup hrani i piću;

(5) „uvećana letačka posada” znači letačka posada koju čini veći broj od minimalno propisanog broja članova posade koji su nužni za upravljanje zrakoplovom, pri čemu je omogućeno svakom članu posade da napusti svoje mjesto, radi odmora za vrijeme trajanja leta, te da ga zamijeni drugi odgovarajuće osposobljen član letačke posade;

(6) „pauza” znači vremensko razdoblje za vrijeme trajanja letačke dužnosti kada je član posade oslobođen svih dužnosti, a koje je kraće od vremena odmora i koje se računa kao dužnost;

(7) „odgođeno vrijeme javljanja” znači odgađanje planiranog trajanja letačke dužnosti od strane operatora prije nego što je član posade napustio mjesto odmora;

(8) „poremećaj u rasporedu” znači raspored radnog vremena člana posade koji onemogućuje spavanje za vrijeme optimalnog vremena za spavanje obuhvaćajući trajanje letačke dužnosti ili kombinaciju trajanja letačke dužnosti koji ulaze, počinju ili završavaju u bilo koje doba dana ili noći tamo gdje je član posade aklimatiziran. Poremećaj u rasporedu može biti uslijed ranog polaska, kasnog povratka ili noćnih dužnosti;

(a) poremećaj u rasporedu „ranog tipa” znači:

i. u odnosu na „rani polazak”, vrijeme dužnosti koje počinje u razdoblju između 05:00 i 05:59 u vremenskoj zoni na koju je član posade aklimatiziran; i

ii. u odnosu na „kasni povratak”, vrijeme dužnosti koje završava u razdoblju između 23:00 i 01:59 u vremenskoj zoni na koju je član posade aklimatiziran.

(b) poremećaj u rasporedu „kasnog tipa” znači:

i. u odnosu na „rani polazak”, vrijeme dužnosti koje počinje u razdoblju između 05:00 i 06:59 u vremenskoj zoni na koju je član posade aklimatiziran; i

ii. u odnosu na „kasni povratak”, vrijeme dužnosti koje završava u razdoblju između 00:00 i 01:59 u vremenskoj zoni na koju je član posade aklimatiziran.

(9) „noćna dužnost” znači vrijeme dužnosti koje ulazi u bilo koji dio vremenskog razdoblja između 02:00 i 04:59 u vremenskoj zoni na koju je član posade aklimatiziran;

(10) „dužnost” znači svaka radna zadaća koju član posade izvršava po nalogu operatora, uključujući letačke dužnosti, administrativne poslove, podučavanje ili osposobljavanje i provjere, pozicioniranje i neke elemente dežurstva;

(11) „vrijeme dužnosti” znači razdoblje koje počinje kada se član posade po nalogu operatora mora javiti na dužnost ili započeti dužnost i koje završava kada je osoba oslobođena svih dužnosti, uključujući dužnosti poslije leta;

(12) „trajanje letačke dužnosti (‚FDP’)” znači razdoblje koje počinje kada se član posade mora javiti na dužnost, koja uključuje jedan ili više sektora i završava kada se zrakoplov zaustavi i ugase se motori na kraju posljednjeg sektora na kojem je taj član posade na dužnosti;

(13) „vrijeme leta” znači, za avione, vrijeme od trenutka kada zrakoplov započne vožnju sa svojeg parkirnog položaja u svrhu polijetanja do trenutka potpunog zaustavljanja zrakoplova na određenom parkirnom položaju i gašenja svih motora i propelera;

(14) „domaća baza” znači mjesto određeno od strane operatora članu posade iz kojeg član posade uobičajeno započinje i gdje završava vrijeme dužnosti ili seriju dužnosti gdje, u normalnim uvjetima, operator nije obavezan osigurati smještaj predmetnog člana posade;

(15) „lokalni dan” znači razdoblje od 24 sata koje počinje u 00:00 po lokalnom vremenu;

(16) „lokalna noć” znači razdoblje od 8 sati između 22:00 i 08:00 po lokalnom vremenu;

(17) „operativni član posade” znači član posade koji obavlja dužnosti u zrakoplovu tijekom sektora;

(18) „pozicioniranje” znači prijevoz člana posade koji nije operativni član posade iz jednog mjesta u drugo po nalogu operatora, isključujući:

— vrijeme putovanja iz privatnog mjesta odmora na mjesto javljanja na dužnost u domaćoj bazi i obrnuto, i

— vrijeme lokalnog prijevoza iz mjesta odmora na početak dužnosti i obrnuto;

(19) „prostor za odmor” znači kabinu ili sjedalo s osloncem za noge i stopala na kojem članovi posade mogu spavati u zrakoplovu;

(20) „rezerva” znači vremensko razdoblje za vrijeme kojeg operator traži od člana posade da bude dostupan za dodjelu FDP-a, pozicioniranje ili drugu dužnost o kojima je obaviješten barem 10 sati unaprijed;

(21) „vrijeme odmora” znači kontinuirano, neprekidno i određeno vremensko razdoblje, nakon dužnosti ili prije dužnosti, za vrijeme kojeg je član posade oslobođen svih dužnosti, dežurstava i rezerve;

(22) „rotacija” znači dužnost ili niz dužnosti, uključujući barem jednu letačku dužnost i vrijeme odmora izvan domaće baze, koje počinju u domaćoj bazi i završavaju povratkom u domaću bazu za vrijeme odmora kada operator više nije odgovoran za smještaj članova posade;

(23) „slobodan dan” znači, u svrhu usklađenosti s odredbama Direktive Vijeća 2000/79/EZ ( 19 ), vrijeme kada je član posade oslobođen svih dužnosti i dežurstava i koje se sastoji od jednog dana i dvije lokalne noći, a o kojem je član posade obaviješten unaprijed. Vrijeme odmora može činiti dio slobodnog dana;

(24) „sektor” znači dio trajanja letačke dužnosti (FDP) između vremena kada se zrakoplov prvi puta pokrene u svrhu polijetanja i vremena kada se zaustavi na određenom parkirnom mjestu nakon slijetanja;

(25) „dežurstvo” znači unaprijed najavljeno i određeno vremensko razdoblje tijekom kojeg član posade mora biti na raspolaganju operatoru za preuzimanje dužnosti za let, pozicioniranje ili drugu dužnost, bez vremena za odmor u međuvremenu;

(26) „dežurstvo u zračnoj luci” znači vrijeme dežurstva koje se obavlja u zračnoj luci;

(27) „ostala dežurstva” znači dežurstvo kod kuće ili u prikladnom smještaju;

(28) „spora faza cirkadijskog ritma (‚WOCL’)” znači vremensko razdoblje između 02:00 i 05:59 sati u vremenskoj zoni na koju je član posade aklimatiziran.

(a) objaviti raspored radnog vremena dovoljno unaprijed kako bi se članovima posade omogućilo planiranje odgovarajućeg vremena odmora;

(b) osigurati da se trajanje letačke dužnosti planira na način koji će članovima posade omogućiti da budu dovoljno odmorni kako bi mogli raditi u skladu sa zadovoljavajućom razinom sigurnosti u svim okolnostima;

(c) odrediti vrijeme javljanja na dužnost koje omogućuje dovoljno vremena za dužnosti na zemlji;

(d) uzeti u obzir odnos između frekvencija i dužine trajanja letačke dužnosti i vremena odmora te obratiti pažnju na kumulativne učinke dugotrajnog radnog vremena u kombinaciji s minimalnim vremenom odmora;

(e) dodjeljivati dužnosti na način kojim se izbjegava praksa koja uzrokuje poremećaje spavanja/rada, kao što je izmjenjivanje dnevnih/noćnih dužnosti;

(f) poštovati odredbe vezane uz poremećaj u rasporedu u skladu s ARO.OPS.230;

(g) osigurati dovoljno vremena za odmor koje će članovima posade omogućiti da se oporave od prethodnih dužnosti i da se odmore prije početka sljedećeg trajanja letačke dužnosti;

(h) planirati vrijeme odmora produženog trajanja u redovnim razmacima u svrhu oporavka te članove posade o tome obavijestiti dovoljno unaprijed;

(i) planirati letačke dužnosti koje će biti dovršene u okviru dopuštenog trajanja letačke dužnosti uzimajući u obzir vrijeme potrebno za pripremu leta, vrijeme leta i vrijeme provedeno na zemlji između letova;

(j) promijeniti raspored radnog vremena i/ili posade ako stvarna operacija traje dulje od dopuštenog maksimalnog trajanja letačke dužnosti na više od 33 % letačkih dužnosti u redu letenja za tu sezonu.

(a) biti u skladu s odredbom CAT.GEN.MPA.100 točkom (b) Priloga IV. (Dio-CAT); i

(b) na najbolji mogući način iskoristiti mogućnosti i prostore za odmor te planirati i koristiti razdoblja odmora na prikladan način.

(a) Kada se ovim poddijelom ili primjenjivom certifikacijskom specifikacijom zahtjeva FRM, operator utvrđuje, provodi i održava FRM kao sastavni dio svog sustava upravljanja. FRM-om se osigurava usklađenost s bitnim zahtjevima u točkama 7.f., 7.g. i 8.f. Priloga IV. Uredbi (EZ) br. 216/2008. FRM se opisuje u operativnom priručniku.

(b) Uspostavljenim, provedenim i održavanim FRM-om predviđa se kontinuirano unaprjeđenje učinkovitosti FRM-a i uključuje sljedeće:

(1) opis filozofije i načela operatora u odnosu na FRM, koji se nazivaju politikom FRM-a;

(2) dokumentaciju o procesima FRM-a, uključujući proces kojim se posada podsjeća na svoje odgovornosti i postupak izmjene te dokumentacije;

(3) znanstvena načela i znanje;

(4) postupak utvrđivanja opasnosti i procjene rizika kojim se omogućuje upravljanje operativnim rizikom/rizicima operatora koji su posljedica kontinuiranog umora člana posade;

(5) postupak ublažavanja rizika kojim se predviđaju radnje za popravak situacije koje se moraju brzo provoditi i koje su nužne za učinkovito ublažavanje rizika operatora koji su posljedica umora člana posade te za kontinuirano praćenje i redovne ocjene ublažavanja rizika od umora koje se ostvaruje tim radnjama;

(6) Postupci FRM-a za osiguranje sigurnosti;

(7) Postupci za promicanje FRM-a.

(c) FRM mora odgovarati specifikacijskoj shemi trajanja leta, veličini operatora te prirodi i složenosti njegovih aktivnosti, uzimajući u obzir opasnosti i povezane rizike sadržane u tim aktivnostima i primjenjivu specifikacijsku shemu trajanja leta.

(d) Operator mora poduzimati radnje za ublažavanje rizika kada postupak FRM-a za osiguranje sigurnosti pokazuje da se ne održava odgovarajuća sigurnost.

(a) Operatori moraju utvrditi, provoditi i održavati specifikacijske sheme trajanja leta koje odgovaraju vrsti/vrstama operacija koje se izvršavaju i u skladu su s Uredbom (EZ) br. 216/2008, ovim poddijelom i drugim primjenjivim propisima, uključujući Direktivu 2000/79/EZ.

(b) Prije njihove provedbe, specifikacijske sheme trajanja leta, uključujući povezani FRM ako je potrebno, mora odobriti nadležno tijelo.

(c) U cilju dokazivanja usklađenosti s Uredbom (EZ) br. 216/2008 i ovim poddijelom, operator primjenjuje primjenjive certifikacijske specifikacije koje je donijela Agencija. U protivnom, ako operator želi odstupiti od tih certifikacijskih specifikacija u skladu s člankom 22. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 216/2008, on nadležnom tijelu daje podroban opis planiranog odstupanja prije njegove primjene. Opis uključuje sve revizije priručnika ili postupaka koje bi mogle biti važne te ocjenu kojom se dokazuje da su ispunjeni zahtjevi Uredbe (EZ) br. 216/2008 i ovog poddijela.

(d) U svrhu točke ARO.OPS.235(d), u roku od 2 godine od primjene odstupanja ili iznimke, operator prikuplja podatke o odobrenom odstupanju ili iznimci i analizira te podatke primjenom znanstvenih načela radi procjene učinaka odstupanja ili iznimke na umor članova posade zrakoplova. Takva se analiza dostavlja nadležnom tijelu u obliku izvješća.

(a) Zračni prijevoznik mora:

(1) definirati vrijeme javljanja na dužnost za svaku pojedinu operaciju uzimajući u obzir ORO.FTL.110(c);

(2) utvrditi postupke kojima se određuje kako će zapovjednik zrakoplova, u slučaju posebnih okolnosti koje bi mogle dovesti do velikog umora, te nakon savjetovanja s predmetnim članovima posade, skratiti stvarni FDP i/ili povećati vrijeme odmora kako bi se uklonili štetni učinci na sigurnost leta.

(b) Osnovni maksimalni dnevni FDP.

(1) Maksimalni dnevni FDP bez produženja za aklimatizirane članove posade u skladu je sa sljedećom tablicom: