„međunarodne konvencije”znači sljedeće konvencije uključujući protokole uz njih i njihove izmjene, u ažuriranim verzijama:

„kodeks o stabilitetu u neoštećenom stanju” znači „Kodeks o stabilitetu u neoštećenom stanju za sve vrste brodova obuhvaćene instrumentima IMO-a” koji je dio Rezolucije Skupštine IMO-a A.749(18) od 4. studenoga 1993. ili „Međunarodni kodeks o stabilitetu u neoštećenom stanju iz 2008.” koji je dio Rezolucije IMO-a MSC.267(85) od 4. prosinca 2008., u ažuriranim verzijama;

„međunarodni pravilnik o brzim plovilima” znači „Međunarodni pravilnik o sigurnosti brzih plovila” sadržan u rezoluciji IMO-a MSC 36 (63) od 20. svibnja 1994. ili Međunarodni pravilnik o sigurnosti brzih plovila iz 2000. (HSC Pravilnik 2000.) sadržan u rezoluciji IMO-a MSC.97(73) iz prosinca 2000., u ažuriranim verzijama;

„GMDSS” znači Svjetski pomorski sustav za pogibelj i sigurnost, kao što je propisano u poglavlju IV. Konvencije SOLAS, 1974., s izmjenama;

„putnički brod” znači brod koji prevozi više od 12 putnika;

„ro-ro putnički brod” znači brod koji prevozi više od 12 putnika, a koji ima ro-ro prostore za teret ili prostore posebne kategorije, kako je određeno u Prilogu I. pravilu II-2/A/2;

„brzo putničko plovilo” znači brzo plovilo, kako je određeno pravilom X/1 Konvencije SOLAS, 1974., s izmjenama, koje prevozi više od 12 putnika, osim putničkih brodova u nacionalnoj plovidbi u morskim područjima klase B, C ili D, ako:

▼M3

▼B

„novi brod” znači brod čija je kobilica položena ili koji je bio u sličnoj fazi gradnje 1. srpnja 1998. ili nakon tog datuma; „slična faza gradnje” znači faza:

„postojeći brod” znači brod koji nije novi;

„starost” znači starost broda, koja se izražava brojem godina od datuma njegove isporuke;

„putnik” znači svaka osoba osim:

„duljina broda”, osim ako nije izričito drukčije određeno, znači 96 % ukupne duljine vodne linije na 85 % najmanje teoretske visine mjereno od gornjeg ruba kobilice, ili duljina od prednjeg brida pramčane statve do osi osovine kormila na toj vodnoj liniji ako je ta duljina veća. Kod brodova projektiranih s kosom kobilicom, vodna linija na kojoj se mjeri ta duljina mora biti paralelna s projektnom vodnom linijom;

„visina pramca” znači visina pramca definirana pravilom 39. Međunarodne konvencije o teretnim linijama iz 1966.;

„brod s punom palubom” znači brod koji ima neprekinutu palubu, izloženu utjecaju vremenskih uvjeta i mora, koja ima trajna sredstva za zatvaranje svih otvora u njezinom dijelu izloženom utjecaju vremenskih uvjeta i ispod koje su svi otvori na bokovima broda opremljeni trajnim sredstvima za zatvaranje otpornim barem na vremenske prilike;

neprekinuta paluba može biti vodonepropusna paluba ili jednakovrijedna konstrukcija koja se sastoji od palube koja nije vodonepropusna, potpuno prekrivene strukturom otpornom na vremenske prilike odgovarajuće čvrstoće za održavanje otpornosti na vremenske uvjete i opremljene sredstvima za zatvaranje otpornim na vremenske uvjete;

„međunarodna plovidba” znači plovidba morem iz luke države članice do luke izvan te države članice, ili obrnuto;

„nacionalna plovidba” znači plovidba morskim područjima iz luke države članice do iste ili druge luke u toj državi članici;

▼M3

„morsko područje” znači morsko područje ili morski plovni put utvrđen u skladu s člankom 4.;

▼B

međutim, za primjenu odredaba o radiokomunikaciji, definicije morskih područja utvrđene su poglavljem IV pravilom 2. Konvencije SOLAS, 1974., s izmjenama;

„područje luke” znači područje koje nije morsko područje utvrđeno u skladu s člankom 4., koje definira država članica koja nad njim ima nadležnost, a koje se proteže do najdaljih stalnih lučkih objekata koji čine sastavni dio lučkog sustava ili do granica određenih prirodnim geografskim obilježjima koja štite ušće ili slično zaklonjeno područje;

„administracija države zastave” znači nadležna tijela države pod čijom je zastavom brod ili plovilo ovlašteno ploviti;

„država luke” znači država članica prema čijoj luci odnosno čijim lukama ili iz čije luke odnosno čijih luka brod ili plovilo pod zastavom koja nije zastava te države članice obavlja nacionalnu plovidbu;

„priznata organizacija” znači organizacija koja je priznata u skladu s Uredbom (EZ) br. 391/2009 Europskog parlamenta i Vijeća ( 1 );

„milja” iznosi 1 852 metra;

„značajna visina vala” znači prosječna visina najviše trećine valnih visina promatranih u određenom razdoblju;

„osobe smanjene pokretljivosti” znači osobe koje imaju određene teškoće pri upotrebi javnog prijevoza, uključujući starije osobe, osobe s invaliditetom, osobe s oštećenjem osjetila te osobe u invalidskim kolicima, trudnice i osobe s malom djecom;

„jedrenjak” znači brod koji se pokreće jedrima, čak i ako ima mehanički pogon koji se upotrebljava kao pomoćno pogonsko sredstvo ili u slučaju nužde;

„jednakovrijedni materijal” znači aluminijska legura ili drugi negorivi materijal koji sam po sebi ili zbog dodane izolacije zadržava strukturu i integritet koji su jednakovrijedni čeliku na kraju odgovarajućeg standardnog ispitivanja vatrootpornosti;

„standardno ispitivanje vatrootpornosti” znači ispitivanje uzoraka odgovarajućih pregrada ili paluba zagrijavanjem u ispitnoj peći do temperatura koje približno odgovaraju standardnoj krivulji vrijeme-temperatura u skladu s metodom ispitivanja određenom u Međunarodnom kodeksu o postupcima ispitivanja vatrootpornosti iz 2010. koji je dio Rezolucije IMO-a MSC.307(88) od 3. prosinca 2010., u ažuriranoj verziji;

„tradicionalni brod” znači sve vrste povijesnih putničkih brodova projektirane prije 1965. i njihove replike izgrađene uglavnom od originalnih materijala, uključujući one projektirane za poticanje i promicanje tradicionalnih vještina i pomorstva, koji zajedno služe kao živi spomenici kulture i kojima se upravlja u skladu s tradicionalnim načelima pomorskih vještina i tehnike;

„jahta za razonodu ili plovilo za razonodu” znači plovilo koje se ne upotrebljava u komercijalne svrhe, neovisno o vrsti pogona;

„tender” znači plovilo koje se prevozi na brodu i koje se upotrebljava za prijevoz više od 12 putnika od putničkog broda u stanju mirovanja do obale i natrag;

„brod za usluge u vezi s odobalnim projektima” znači brod koji se upotrebljava za prijevoz i smještaj industrijskog osoblja koje na brodu ne obavlja radove koji su ključni za poslovanje broda;

„plovilo za usluge u vezi s odobalnim projektima” znači plovilo koje se upotrebljava za prijevoz i smještaj industrijskog osoblja koje na plovilu ne obavlja radove koji su ključni za poslovanje plovila;

„značajni popravci, izmjene i preinake” znači bilo koje od sljedećeg:

država članica o svojoj odluci odmah obavještava Komisiju i druge države članice, uz utemeljeno obrazloženje takve odluke;

Komisija ispituje je li opravdano obustaviti plovidbu ili uvesti dodatne mjere zbog ozbiljne opasnosti za sigurnost i okoliš;

Komisija donosi provedbene akte koji sadržavaju njezinu odluku o tome je li odluka države članice da obustavi plovidbu tog broda ili plovila ili da uvede dodatne mjere opravdana zbog ozbiljnog ugrožavanja sigurnosti života ili imovine ili okoliša, a ako takva obustava ili nametanje dodatnih mjera nisu opravdani, koji sadržavaju njezinu odluku kojom se od dotične države članice zahtijeva da povuče tu obustavu ili mjere. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 11. stavka 2.

Poglavlje II-1: dio A-1, odnosi se na Konvenciju SOLAS, uključujući izmjene iz 2006.

Poglavlje II-1: dio A i B, odnosi se na Konvenciju SOLAS, uključujući izmjene iz 96/98.

Poglavlje II-2: dio A, pravila II-2/A/1 i II-2/A/2, odnosi se na Konvenciju SOLAS, uključujući izmjene iz 1999/2000. pravilo II-2/A/1 stavak 3., odnosi se na dio F (Mogućnost drukčije izvedbe broda i uređaja) izmijenjenog poglavlja II-2 (izmjene iz 2000.) Konvencije SOLAS 1974., za nove brodove izgrađene 1. siječnja 2003. ili nakon tog datuma. Poglavlje II-2: dio A, pravila II-2/A/3 – II-2/A/16 i dio B, pravila II-2/B/1 – II-2/B/18, odnosi se na Konvenciju SOLAS, uključujući izmjene iz 96/98.

Poglavlje III.: odnosi se na izmjene Konvencije SOLAS iz 96/98. te izmjene iz 2001. – 2003.

Duljina broda je duljina mjerena između okomica povučenih kroz krajnje točke najviše pregradne teretne linije.

Širina broda je najveća širina između vanjskih rubova rebara, na najvišoj pregradnoj teretnoj liniji ili ispod nje.

Gaz je vertikalna udaljenost od teoretske osnovice na polovini duljine broda do odnosne pregradne teretne linije.

Nosivost je razlika u tonama između istisnine broda u vodi gustoće 1,025, na teretnoj vodnoj liniji koja odgovara dodijeljenom ljetnom nadvođu i težine praznog broda.

Težina praznog broda je istisnina broda u tonama bez tereta, goriva, ulja za podmazivanje, balastne vode, slatke i pitke vode u tankovima, potrošnih zaliha te putnika i posade i njihove imovine.

Pregradna paluba je najviša paluba do koje sežu poprečne vodonepropusne pregrade.

Granična linija urona je crta označena najmanje 76 mm ispod gornjeg ruba pregradne palube na boku broda.

Naplavljivost prostora je postotak volumena tog prostora koji se može ispuniti vodom. Volumen prostora koji seže iznad granične linije urona mjeri se samo do visine te linije.

Prostorije strojeva sežu od teoretske osnovice do granične linije urona i između krajnjih glavnih poprečnih vodonepropusnih pregrada koje omeđuju prostorije u kojima se nalaze glavni i pomoćni porivni strojevi te kotlovi koji služe za pogon broda.

Prostorije za putnike su prostorije koje su predviđene za smještaj i potrebe putnika osim prostorija za prtljagu, spremišta, prostorija za zalihe i poštu.

Vodonepropusnost strukture znači sposobnost sprečavanja prolaska vode kroz strukturu u bilo kojem smjeru pod djelovanjem stupca vode koji bi mogao nastati u neoštećenom ili oštećenom stanju.

Vremenska nepropusnost znači da pri bilo kojem stanju mora voda neće prodrijeti u brod.

Ro-ro putnički brod je putnički brod s ro-ro prostorima za teret ili prostorima posebne kategorije kao što je definirano u pravilu II-2/A/2.

Pogonska jedinica kormilarskog uređaja je:

Pomoćni kormilarski uređaj je uređaj koji nije dio glavnog kormilarskog uređaja, koji se koristi za kormilarenje brodom u slučaju kvara glavnog kormilarskog uređaja, ali ne obuhvaća rudo kormila, kvadrant ili dijelove koji služe u istu svrhu.

Redoviti radni i boravišni uvjeti su uvjeti u kojima su brod u cjelini, strojevi, funkcije, uređaji i pomoćna sredstva za pogon, sposobnost kormilarenja i sigurnu plovidbu, sigurnost od požara i naplavljivanja, unutarnje i vanjske veze i signalizacija, sredstva za napuštanje broda i vitla brodica za spašavanje u nuždi, te predviđeni uvjeti boravka na brodu, ispravni i rade normalno.

Uvjeti nužde su uvjeti u kojima ne djeluju ispravno sve funkcije potrebne za ostvarivanje redovitih radnih i boravišnih uvjeta zbog prestanka rada glavnog izvora električne energije.

Glavni izvor električne energije je izvor namijenjen napajanju glavne sklopne ploče preko koje se napajaju sve funkcije potrebne za održavanje broda u redovitim radnim i boravišnim uvjetima.

Stanje broda bez pogona je stanje u kojem glavni porivni sustav, kotlovi i pomoćni uređaji ne rade zbog nestanka energije.

Glavna generatorska stanica je prostorija u kojoj se nalazi glavni izvor električne energije.

Glavna sklopna ploča je razvodna ploča koja se napaja izravno iz glavnog izvora električne energije, a namijenjena je za razvođenje električne energije brodskim službama.

Sklopna ploča za slučaj nužde je razvodna ploča koja se u slučaju kvara sustava osnovnog izvora električne energije izravno napaja iz izvora električne energije za slučaj nužde ili kratkotrajnog izvora električne energije za slučaj nužde, a namijenjena je za razvođenje električne energije funkcijama za rad u slučaju nužde.

Izvor električne energije za slučaj nužde je izvor električne energije namijenjen za napajanje sklopne ploče za nuždu u slučaju kvara glavnog izvora električne energije.

Maksimalna brzina u vožnji naprijed je najveća brzina koju, prema projektu, brod može održavati za vrijeme plovidbe pri najvećem gazu.

Maksimalna brzina u vožnji nazad je procijenjena brzina koju brod može postići primjenom maksimalne projektirane snage u vožnji nazad pri najvećem gazu.

Prostorije strojeva su sve prostorije strojeva kategorije A i sve ostale prostorije u kojima se nalaze porivni strojevi, kotlovi, uređaji tekućeg goriva, parni strojevi i motori s unutarnjim izgaranjem, generatori i glavni električni uređaji, pumpne stanice za gorivo, rashladni uređaji, uređaji za održavanje stabilnosti, uređaji za ventilaciju i klimatizaciju te slične prostorije i rovovi do tih prostorija.

Prostorije strojeva kategorije A su prostorije i rovovi do tih prostorija u kojima se nalaze:

Strojni sustav za pokretanje je hidraulična oprema namijenjena za pokretanje struka kormila, a sastoji se od pogonske jedinice ili jedinica kormilarskog uređaja, zajedno s pripadajućim cijevima i cijevnim elementima, te uređaja za pokretanje kormila. Strojni sustavi za pokretanje mogu imati zajedničke mehaničke dijelove, tj. rudo, kvadrant i struk kormila ili dijelove koji služe za istu svrhu.

Upravljačke stanice su prostorije u kojima se nalaze brodski radiouređaji ili glavni navigacijski uređaji ili izvor energije u nuždi, ili u kojima je glavni sustav za otkrivanje požara ili za upravljanje protupožarnim uređajima.

Ovo se pravilo II-1/A-1/1 primjenjuje na materijale koji se upotrebljavaju za strukturu, strojeve, električne instalacije i opremu koji su obuhvaćeni pravilima u ovom Prilogu.

Na svim se brodovima zabranjuje nova ugradnja materijalâ koji sadrže azbest.

Komplet izvedbenih („as built”) konstrukcijskih i drugih nacrta na kojima su prikazane sve naknadne strukturne izmjene mora se nalaziti na brodovima izgrađenima 1. siječnja 2012. ili nakon tog datuma.

Dodatni komplet tih nacrta brodarska kompanija mora čuvati na kopnu, kako je utvrđeno u pravilu IX/1.2 Konvencije SOLAS 1974.

Upućuje se na okružnicu IMO-a MSC/Circ.1135 o „Izvedbenim konstrukcijskim nacrtima koji se drže na brodu i na kopnu” (As-built construction drawings to be maintained on board the ship and ashore).

Brodovi moraju imati uređaje, opremu i elemente opreme s dostatnim dozvoljenim opterećenjem kako bi se omogućilo sigurno obavljanje svih postupaka tegljenja i vezivanja, koji su povezani s redovitim radom broda.

Uređaji, oprema i elementi opreme predviđeni u skladu sa stavkom 1. moraju zadovoljavati norme za klasifikaciju utvrđene pravilima priznate organizacije ili jednakovrijednim pravilima koje primjenjuje pomorska uprava u skladu s člankom 11. stavkom 2. Direktive 2009/15/EZ.

Upućuje se na okružnicu IMO-a MSC/Circ.1175 o „Preporukama o brodskoj opremi za tegljenje i vezivanje” (Guidance on shipboard towing and mooring equipment).

Na svakom elementu ili dijelu opreme predviđenom u skladu s ovim pravilom II-1/A-1/3 moraju biti jasno označena ograničenja u vezi s njegovom sigurnom uporabom, pri čemu treba uzeti u obzir čvrstoću kojom je pričvršćen za strukturu broda.

Brodovi bruto tonaže 1 600 ili veće moraju se izgraditi na način kojim će se smanjiti razina buke na brodu i zaštititi osoblje od buke u skladu s Kodeksom IMO-a o razini buke na brodovima, koji je rezolucijom MSC.337(91) donio Odbor za pomorsku sigurnost i u skladu s izmjenama koje donese IMO.

Za brodove mora biti predviđen postupak tegljenja u slučaju nužde specifičan za taj brod. Primjerak tog postupka mora se nalaziti na brodu radi upotrebe u slučaju nužde, a temelji se na postojećim rješenjima i opremi koja je na raspolaganju na brodu.

Postupak (vidjeti „Smjernice za vlasnike/operatore za sastavljanje postupaka tegljenja u slučaju nužde” (MSC.1/Circ.1255)) uključuje:

Površina ispod krivulje poluge statičke stabilnosti (GZ krivulje) ne smije biti manja od:

Poluga statičke stabilnosti GZ mora iznositi najmanje 0,20 metra pri kutu nagiba od 30 ° ili većem.

Poželjno je da maksimum poluge statičke stabilnosti GZ bude pri kutu nagiba većem od 30 ° ali ne manjem od 25 °.

Početna poprečna metacentarska visina ne smije biti manja od 0,15 metra.

Duljina naplavljivanja za određenu točku je najveći dio duljine broda, sa središtem u dotičnoj točki, koji može biti naplavljen uz pretpostavku naplavljivosti navedenu dalje u tekstu, a da brod pri tom ne uroni preko granične linije urona.

Na brodu koji nema neprekinutu pregradnu palubu duljina naplavljivanja za svaku točku može se odrediti uz pretpostavku jedne neprekinute granične linije urona, koja ni u jednoj točki nije manje od 76 mm ispod gornjeg ruba palube na boku broda do koje su te pregrade i vanjska oplata vodonepropusno izvedene.

Ako je jedan dio pretpostavljene granične linije urona znatno ispod palube do koje sežu pregrade, pomorska uprava države zastave može odobriti ograničena odstupanja u pogledu vodonepropusnosti onih dijelova pregrada koji su iznad granične linije urona i neposredno ispod više palube.

Ako u jednom ili nekoliko dijelova broda vodonepropusne pregrade sežu do više palube nego u preostalom dijelu broda, a želi se iskoristiti to povećanje visine pregrade za izračunavanje duljine naplavljivanja, mogu se za svaki takav dio broda koristiti zasebne granične linije urona, pod uvjetom:

Duljina odjeljka može biti veća od dopuštene duljine određene pravilom II-1/B-2/4 pod uvjetom da ukupna duljina svakog para susjednih odjeljaka u kojima je obuhvaćen i taj odjeljak nije veća od duljine naplavljivanja ili od dvostruke dopuštene duljine, ovisno o tome koja je od tih vrijednosti manja.

Glavna poprečna pregrada može biti izvedena s udubinom, pod uvjetom da se svi dijelovi te udubine nalaze između dviju okomitih ravnina položenih na bokovima broda na udaljenosti od oplate broda koja je jednaka jednoj petini širine broda, mjereno okomito na simetralu broda u visini najviše pregradne teretne linije. Svaki dio udubine koji se nalazi izvan navedenih granica smatrat će se stepenicom u skladu sa stavkom 6.

Ako je jedna od glavnih poprečnih pregrada izvedena s udubinom ili stepenasto, za određivanje pregrađivanja upotrebljava se druga jednakovrijedna ravna pregrada.

Ako je glavni poprečni vodonepropusni odjeljak i sam pregrađen te ako pomorska uprava države zastave utvrdi da pod pretpostavkom bočnog oštećenja koje bi se protezalo u duljini od 3,0 metra uvećanoj za 3 % duljine broda ili 11,0 metara ili 10 % duljine broda, ovisno o tome koja je od tih vrijednosti manja, cijeli prostor glavnog odjeljka neće biti naplavljen, može se dopustiti razmjerno povećanje dopuštene duljine koja se inače zahtijeva za takav odjeljak. U tom slučaju, veličina efektivnog uzgona pretpostavljenog na neoštećenoj strani ne smije biti veća od onog pretpostavljenog na oštećenoj strani.

Povećanje iz ovog stavka dopustit će se samo ako takvo povećanje vjerojatno neće spriječiti usklađenost s pravilom II-1/B-2/8.

Glavna poprečna pregrada može biti izvedena stepenasto ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:

Na brodovima duljine 100 metara i više, jedna od glavnih poprečnih pregrada iza pramčanog pika mora biti postavljena tako da njezina udaljenost od pramčane okomice ne iznosi više od dopuštene duljine.

Ako je udaljenost između dviju susjednih glavnih poprečnih pregrada ili njima jednakovrijednih ravnih pregrada, ili udaljenost između poprečnih ravnina koje prolaze kroz najbliže stepenaste dijelove pregrada, manja od 3,0 metra uvećana za 3 % duljine broda ili od 11,0 metara ili 10 % duljine broda, ovisno o tome koja je od tih vrijednosti manja, smatrat će se da je samo jedna od tih pregrada dio pregrađivanja broda.

Ako je potrebni faktor pregrađivanja 0,50, ukupna duljina bilo koja dva susjedna odjeljka ne smije biti veća od duljine naplavljivanja.

U svim uvjetima plovidbe mora se osigurati takav stabilitet u neoštećenom stanju koji će omogućiti da brod izdrži konačnu fazu naplavljivanja bilo kojeg glavnog odjeljka za koji je propisano da se nalazi unutar duljine naplavljivanja.

Ako su dva susjedna glavna odjeljka odvojena stepenastom pregradom prema uvjetima iz pravila II-1/B-2/7 podstavka 6.1., stabilitet u neoštećenom stanju mora biti takav da brod izdrži naplavljivanje ta dva susjedna odjeljka.

Ako je potrebni faktor pregrađivanja 0,50, stabilitet u neoštećenom stanju mora biti takav da brod izdrži naplavljivanje bilo koja dva susjedna odjeljka.

Zahtjevi podstavka 1. određuju se proračunima u skladu sa stavcima 3., 4. i 6. koji uzimaju u obzir omjere i projektne karakteristike broda te smještaj i konfiguraciju oštećenih odjeljaka. Prilikom izrade tih proračuna mora se pretpostaviti da je brod, u pogledu stabiliteta, u najnepovoljnijim uvjetima plovidbe.

Ako je predloženo postavljanje paluba, unutarnjih oplata ili uzdužnih pregrada dovoljne nepropusnosti čime se znatno ograničava prodor vode, ta ograničenja treba u odgovarajućoj mjeri uzeti u obzir u proračunima.

Stabilnost koja se zahtijeva u konačnom stanju nakon oštećenja i nakon izravnanja, ako je predviđeno, određuje se na sljedeći način:

Kad nastupi znatno progresivno naplavljivanje, odnosno kad ono uzrokuje brzo smanjivanje poluge stabiliteta od 0,04 metra ili više, smatrat će se da je krivulja poluge stabiliteta prekinuta pod kutom pod kojim nastupa progresivno naplavljivanje te se raspon i površina navedeni u stavcima 2.3.1. i 2.3.2. mjere do tog kuta.

Ako je progresivno naplavljivanje ograničeno i ne nastavlja se nesmanjenim intenzitetom te uzrokuje prihvatljivo sporo smanjivanje poluge stabiliteta manje od 0,04 metra, ostatak krivulje djelomično se skraćuje pod pretpostavkom da je progresivno naplavljeni prostor tako naplavljen od početka.

U međufazama naplavljivanja, maksimalna poluga stabiliteta mora biti najmanje 0,05 metra, a raspon pozitivnih poluga stabiliteta mora biti najmanje 7. U svakom slučaju, treba pretpostaviti samo jedno oštećenje trupa i samo jednu slobodnu površinu.

U proračunima stabiliteta broda u oštećenom stanju primjenjuju se ove vrijednosti prostorne i površinske naplavljivosti:

Veću površinsku naplavljivost treba pretpostaviti za prostore koji, u blizini oštećene vodne linije, ne sadrže značajnije količine nastambi ili strojeva te prostore koji uglavnom nisu zauzeti značajnijom količinom tereta ili zaliha.

Pretpostavljeni opseg oštećenja jest:

Nesimetrično naplavljivanje treba odgovarajućim uređajima svesti na najmanju mjeru. Ako je potrebno ispraviti velike kutove poprečnog nagiba, upotrebljavaju se, ako je moguće, sredstva s automatskim djelovanjem, ali uvijek kada je predviđeno upravljanje uređajima za poprečno naplavljivanje, njima se mora upravljati s mjesta iznad pregradne palube. Za nove brodove klase B, C i D maksimalni kut poprečnog nagiba nakon naplavljivanja, ali prije izravnavanja nagiba, ne smije biti veći od 15 °. Ako se zahtijevaju uređaji za poprečno naplavljivanje, vrijeme za izravnavanje nagiba ne smije biti duže od 15 minuta. Zapovjedniku broda moraju se dostaviti upute za uporabu uređaja za poprečno naplavljivanje.

Konačno stanje broda nakon oštećenja i, u slučaju nesimetričnog naplavljivanja, nakon što su poduzete mjere za izravnavanje, mora odgovarati ovim uvjetima:

Zapovjednik broda mora imati podatke potrebne za održavanje dovoljnog stabiliteta broda u neoštećenom stanju u uvjetima plovidbe, kako bi brod mogao podnijeti kritično oštećenje. Na brodovima s uređajima za poprečno naplavljivanje, zapovjednik broda mora biti upoznat s uvjetima stabiliteta na temelju kojih su izrađeni proračuni poprečnog nagiba te mora biti upozoren da bi brod u nepovoljnijim uvjetima stabiliteta od predviđenih mogao u oštećenom stanju imati preveliki nagib.

Podaci navedeni u stavku 7. kojima se omogućava zapovjedniku broda da održi zadovoljavajući stabilitet u neoštećenom stanju moraju sadržavati podatak o maksimalnoj dopuštenoj visini težišta broda iznad kobilice (KG) ili o minimalnoj dopuštenoj metacentarskoj visini (GM) za raspon gazova ili istisnina, dovoljan da obuhvati sve uvjete plovidbe. Taj podatak mora pokazivati utjecaj različitih trimova uzimajući u obzir operativna ograničenja.

Svaki brod mora imati jasno označene zagaznice na pramcu i krmi. Ako zagaznice nisu postavljene tako da se mogu lako očitati ili ako se zbog operativnih ograničenja u prometu teško očitavaju, brod mora imati i pouzdan sustav za utvrđivanje gaza, kojim se može odrediti gaz na pramcu i krmi.

Nakon završenog ukrcaja a prije isplovljenja, zapovjednik mora odrediti trim i stabilitet broda te provjeriti i zabilježiti da brod ispunjava kriterije stabiliteta prema odgovarajućim pravilima. Stabilitet broda uvijek se određuje na temelju proračuna. U tu svrhu može se upotrijebiti elektroničko računalo za ukrcaj i stabilitet broda ili drugo jednakovrijedno sredstvo.

Pomorska uprava države zastave ne smije dopustiti nikakva odstupanja od zahtjeva koji se odnose na stabilitet broda u oštećenom stanju, osim ako se utvrdi da je u svim uvjetima službe metacentarska visina broda u neoštećenom stanju, koja bi zadovoljila te zahtjeve, prevelika za predviđenu službu broda.

Odstupanja od zahtjeva koji se odnose na stabilitet broda u oštećenom stanju mogu se dopustiti samo iznimno i ako se pomorska uprava države zastave uvjeri da su dimenzije, prostorni razmještaj i druge karakteristike broda najpovoljnije za stabilitet broda nakon oštećenja, koje se realno i objektivno mogu prihvatiti u određenim okolnostima.

Postojeći ro-ro putnički brodovi klase B moraju se uskladiti s pravilom II-1/B-2/8 najkasnije do datuma prvog redovitog pregleda nakon datuma usklađivanja navedenog u tablici, prema vrijednosti A/Amax, utvrđenoj u Prilogu okružnici MSC/Circ.574 „Postupak proračuna za procjenu značajki sposobnosti za prevladavanje oštećenja postojećih ro-ro putničkih brodova, uporabom pojednostavljene metode na temelju rezolucije A.265(VIII)”.

novi ro-ro putnički brodovi koji su ovlašteni prevoziti 400 ili više osoba moraju udovoljavati odredbama pravila II-1/B-2/8 stavka 2.3., pod pretpostavkom da je oštećenje nastalo bilo gdje unutar duljine broda L; i

postojeći ro-ro putnički brodovi koji su ovlašteni prevoziti 400 ili više osoba moraju ispuniti zahtjeve iz stavka 1. najkasnije do datuma prvog redovitog pregleda nakon datuma usklađivanja navedenog u podstavku 2.1., 2.2. ili 2.3., ovisno o tome koji nastupa najkasnije:

Brod mora imati pregradu pramčanog pika ili sudarnu pregradu, koja mora biti vodonepropusna do pregradne palube. Ta se pregrada postavlja na udaljenosti od pramčane okomice koja iznosi najmanje 5 % duljine broda i najviše 3 metra uvećano za 5 % duljine broda.

Ako se bilo koji dio broda ispod vodne linije proteže ispred pramčane okomice, npr. pramčani bulb, udaljenosti propisane u stavku 1. mjere se od točke:

Ako brod ima dugo pramčano nadgrađe, pregrada pramčanog pika ili sudarna pregrada moraju biti vremenski nepropusne do sljedeće pune palube iznad pregradne palube. Taj se produžetak izvodi tako da se spriječi mogućnost njegova oštećenja pramčanim vratima u slučaju oštećenja ili odvajanja pramčanih vrata.

Produžetak iz stavka 3. ne mora biti postavljen neposredno iznad pregrade koja je ispod njega ako svi njegovi dijelovi nisu smješteni ispred prednjih granica navedenih u stavku 1. ili stavku 2.

Međutim, na postojećim brodovima klase B:

Rampe koje nisu u skladu s navedenim zahtjevima ne smatraju se produžetkom sudarne pregrade.

Nadalje, mora postojati pregrada krmenog pika te pregrade koje odvajaju prostor strojarnice od prostora za teret i prostorija za putnike ispred i iza prostorija strojeva, koje moraju biti vodonepropusne sve do pregradne palube. Pregrada krmenog pika može, međutim, biti stepenasta ispod pregradne palube, pod uvjetom da to ne umanjuje stupanj sigurnosti broda u pogledu pregrađivanja.

Statvene cijevi uvijek moraju biti zatvorene u vodonepropusnim prostorima. Brtvenica statvene cijevi mora biti smještena u vodonepropusnom tunelu osovine ili u nekom drugom vodonepropusnom prostoru odvojenom od odjeljka statvene cijevi te mora imati takav volumen da u slučaju naplavljivanja zbog propuštanja brtvenice statvene cijevi, granična linija urona ne bude uronjena.

Na brodovima duljine manje od 50 metara, dvodno se proteže od pregrade pramčanog pika do pregrade krmenog pika, ako je to izvedivo i u skladu s projektom i redovitim radom broda.

Na brodovima duljine 50 metara i više ali manje od 61 metra, dvodno se postavlja barem od prostorija strojeva do pregrade pramčanog pika ili što bliže toj pregradi.

Na brodovima duljine 61 metar i više ali manje od 76 metara, dvodno se postavlja barem izvan prostorija strojeva i proteže se do pregrada pramčanog i krmenog pika ili što bliže tim pregradama.

Na brodovima duljine 76 metara i više, dvodno se mora postaviti u sredini broda i mora se protezati do pregrada pramčanog i krmenog pika ili što bliže tim pregradama.

Ako se zahtijeva postavljanje dvodna, njegova visina mora biti u skladu s normama priznate organizacije, a unutarnje dno mora se protezati prema bokovima broda tako da zaštićuje dno broda do uzvoja dna. Ta će se zaštita smatrati zadovoljavajućom ako linija presjeka vanjskog brida rubne ploče dvodna s vanjskom oplatom uzvoja broda nije ni u jednom dijelu ispod horizontalne ravnine koja prolazi kroz sjecište vanjskog ruba linije rebara u sredini broda s poprečnim dijagonalnim pravcem položenim pod kutom od 25 ° na osnovicu, a koji siječe osnovicu u točki na polovini teoretske širine broda od simetrale broda.

Kaljužni zdenci u dvodnu koji su povezani sa sustavom drenaže skladišta itd. ne smiju biti dublji nego što je potrebno. Dubina zdenca ne smije ni u kom slučaju biti veća od visine dvodna u simetrali umanjene za 460 mm, niti se zdenac smije protezati ispod horizontalne ravnine navedene u stavku 5. Međutim, može se dopustiti da zdenac na stražnjem kraju tunela osovine seže do vanjske oplate. Pomorska uprava države zastave može odobriti druge zdence (npr. za mazivo ulje ispod porivnih strojeva) ako se uvjeri da takav uređaj pruža jednakovrijednu zaštitu kao dvodno izvedeno u skladu s ovim pravilom II-1/B-2/10.

Dvodno nije potrebno u području vodonepropusnih odjeljaka srednje veličine koji se upotrebljavaju isključivo za prijevoz tekućina, pod uvjetom da, prema mišljenju pomorske uprave države zastave, sigurnost broda u slučaju oštećenja dna ili boka nije time narušena.

Bez obzira na ovo pravilo II-1/B-2/10 stavak 1., pomorska uprava države zastave može odobriti izostavljanje dvodna u bilo kojem dijelu broda čiji faktor pregrađivanja nije veći od 0,5, ako smatra da postavljanje dvodna u tom dijelu ne bi bilo u skladu s projektom i redovitim radom broda.

Radi održavanja propisanog stupnja pregrađivanja mora se odrediti teretna linija koja odgovara odobrenom pregradnom gazu i označiti na bokovima u sredini broda. Ako brod ima prostore posebno prilagođene za smještaj putnika i izmjenično za prijevoz tereta, mogu mu se, ako to vlasnik broda želi, odrediti i označiti jedna ili više dodatnih teretnih linija koje odgovaraju pregradnim gazovima koje može odobriti pomorska uprava države zastave za izmjenično korištenje.

Određene i označene pregradne teretne linije upisuju se u svjedodžbu o sigurnosti putničkog broda i označene su oznakom C.1 ako postoji samo jedna pregradna teretna linija.

Ako postoji nekoliko pregradnih teretnih linija, izmjenični uvjeti korištenja označavaju se oznakama C.2, C.3, C.4 itd. ( 5 )

Nadvođe koje se odnosi na svaku od ovih teretnih linija mjeri se na istom mjestu i od iste linije palube kao i nadvođa određena u skladu s važećom Međunarodnom konvencijom o teretnim linijama.

Nadvođe koje se odnosi na svaku od odobrenih pregradnih teretnih linija te uvjeti službe za koje je odobreno jasno se navode na svjedodžbi o sigurnosti putničkog broda.

Nijedna se oznaka pregradne teretne linije ni u kom slučaju ne smije postaviti iznad najviše teretne linije za morsku vodu, određene prema čvrstoći broda ili prema važećoj Međunarodnoj konvenciji o teretnim linijama.

Bez obzira na položaj oznaka pregradne teretne linije, brod se ne smije nikada nakrcati tako da oznaka teretne linije za odgovarajuće godišnje doba i geografski položaj prema važećoj Međunarodnoj konvenciji o teretnim linijama bude uronjena.

Brod se nikada ne smije nakrcati tako da oznaka pregradne teretne linije koja odgovara za određeno putovanje i uvjete službe bude uronjena.

Svaka vodonepropusna pregrada, poprečna ili uzdužna, mora imati takvu konstrukciju da, uz odgovarajuću granicu izdržljivosti, može izdržati tlak maksimalnog stupca vode kojem bi se morala oduprijeti u slučaju oštećenja broda, ali najmanje tlak stupca vode do granične linije urona. Konstrukcija tih pregrada mora biti u skladu s normama priznate organizacije.

Stepenice i udubine u pregradama moraju biti vodonepropusne i iste čvrstoće kao i pregrade na tim mjestima.

Ako rebra ili sponje prolaze kroz vodonepropusnu palubu ili pregradu, ta paluba ili pregrada mora biti strukturno vodonepropusna bez uporabe drva ili cementa.

Ispitivanje glavnih odjeljaka punjenjem vodom nije obavezno. Ako se ne provodi ispitivanje punjenjem vodom, obavezno je ispitivanje vodenim mlazom ako je to moguće. To se ispitivanje obavlja u što kasnijoj fazi opremanja broda. Ako ispitivanje vodenim mlazom nije izvedivo zbog mogućeg oštećenja strojeva, izolacije električnih uređaja ili elemenata opreme, može se zamijeniti pažljivim vizualnim pregledom zavarenih spojeva, te prema potrebi ispitivanjem otvora pomoću boje ili ultrazvučnim ispitivanjem propuštanja ili nekim drugim jednakovrijednim ispitivanjem. U svakom slučaju, mora se obaviti temeljito ispitivanje vodonepropusnih pregrada.

Pramčani pik, dvodna (uključujući tunelske kobilice) i unutarnja oplata ispituju se na stupac vode koji odgovara zahtjevima iz stavka 1.

Tankovi namijenjeni za skladištenje tekućine, koji su sastavni dio pregrađivanja broda, ispituju se na nepropusnost stupcem vode koji odgovara visini do najviše pregradne teretne linije ili visini koja iznosi dvije trećine visine od gornjeg ruba kobilice do granične linije urona u području tankova, ovisno o tome koja je od tih vrijednosti veća, pod uvjetom da stupac vode za ispitivanje ne smije biti manji od 0,9 metra iznad pokrova tanka; ako ispitivanje vodom nije izvedivo, može se prihvatiti ispitivanje na propuštanje zraka tako da se tankovi podvrgnu tlaku zraka od najviše 0,14 bara.

Ispitivanja navedena u stavcima 4. i 5. namijenjena su za provjeravanje vodonepropusnosti strukturnih dijelova pregrađivanja, te se ne smatraju ispitivanjima pomoću kojih se provjerava prikladnost nekog odjeljka za smještaj tekućega goriva ili za druge posebne namjene, za što se može zahtijevati strože ispitivanje ovisno o visini do koje može doprijeti tekućina u tom tanku ili njegovim priključcima.

Broj otvora u vodonepropusnim pregradama treba svesti na najmanju moguću mjeru u skladu s projektom i namjenom broda; ti otvori moraju imati odgovarajuće naprave za zatvaranje.

Ako cijevi, izljevni odvodi, električni kabeli itd. prolaze kroz vodonepropusne pregrade, moraju se poduzeti potrebne mjere da se u cijelosti osigura vodonepropusnost pregrada.

Ventili koji nisu sastavni dio cjevovodnog sustava ne smiju se postavljati na vodonepropusne pregrade.

Olovo ili drugi materijali koji nisu otporni na toplinu ne smiju se upotrebljavati za instalacije koje prolaze kroz vodonepropusne pregrade ako bi oštećenje tih instalacija u slučaju požara moglo smanjiti vodonepropusnost pregrada.

Vrata, provlake ili prolazi ne smiju se nalaziti:

Osim kao što je predviđeno u stavku 3.3., kroz sudarnu pregradu ispod granične linije urona može prolaziti najviše jedna cijev namijenjena za ulijevanje tekućine u tank pramčanog pika, pod uvjetom da ta cijev ima ventil na odvijanje kojim se može upravljati s mjesta iznad pregradne palube te da je kućište tog ventila pričvršćeno na sudarnu pregradu s unutarnje strane pramčanog pika. Međutim, može se prihvatiti i ugradnja tog ventila na krmenoj strani sudarne pregrade, pod uvjetom da je ventil lako dostupan u svim uvjetima plovidbe te da nije smješten u prostor za teret.

Ako je pramčani pik podijeljen za smještaj dviju različitih vrsta tekućina, kroz sudarnu pregradu ispod granične linije urona mogu prolaziti dvije cijevi, od kojih svaka udovoljava zahtjevima iz stavka 3.1., pod uvjetom da ne postoji drugo izvedivo rješenje osim postavljanja te druge cijevi, te da se uzimajući u obzir dodatno pregrađivanje u pramčanom piku, zadrži sigurnost broda.

U prostorima u kojima se nalaze glavni i pomoćni porivni strojevi uključujući i kotlove koji služe za poriv broda, u svakoj glavnoj poprečnoj pregradi smiju se postaviti najviše jedna vrata osim vrata koja vode do tunela osovinskog voda. Ako postoje dvije ili više osovina, tuneli su povezani pomoću prolaza za komunikaciju. Između prostorije strojeva i prostora tunela, ako postoje dvije osovine, samo su jedna vrata, a na brodovima s više od dvije osovine, samo dvoja vrata. Sva ta vrata moraju biti klizna i moraju biti postavljena tako da imaju što veću visinu pražnica. Naprave za ručno pokretanje tih vrata s mjesta iznad pregradne palube postavljaju se izvan prostora strojarnice.

POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B I NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:

Vodonepropusna vrata moraju biti klizna ili sa šarkama ili neki drugi jednakovrijedan tip vrata. Nisu dopuštena limena vrata pričvršćena samo vijcima ni sustavi zatvaranja vrata pomoću vlastite težine ili pomoću utega.

POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

Klizna vrata mogu biti:

Uređaj za mehaničko ili ručno upravljanje svim kliznim vodonepropusnim vratima, bez obzira na to imaju li mehanički pogon ili ne, mora biti takav da omogući zatvaranje vrata pri nagibu broda do 15 ° na oba boka. Potrebno je uzeti u obzir i sile koje mogu djelovati s jedne ili druge strane vrata zbog mogućeg prodora vode kroz otvor do visine statičkog stupca vode od najmanje 1 metar iznad pražnice na simetrali vrata.

Uređaji za upravljanje vodonepropusnim vratima, uključujući hidraulični cjevovod i električne kabele, moraju biti što bliže pregradi na kojoj su postavljena vrata, kako bi se smanjila vjerojatnost njihova oštećenja u slučaju oštećenja broda. Položaj vodonepropusnih vrata i uređaja za upravljanje mora biti takav da u slučaju oštećenja broda unutar jedne petine širine broda, mjereno okomito na simetralu u visini najviše pregradne teretne linije, upravljanje vodonepropusnim vratima izvan oštećenog dijela broda ne bude narušeno.

Sva klizna vodonepropusna vrata s mehaničkim i ručnim pogonom moraju imati indikatore koji na svim mjestima daljinskog upravljanja pokazuju jesu li vrata otvorena ili zatvorena. Mjesta daljinskog upravljanja moraju se nalaziti samo na zapovjedničkom mostu kako je određeno stavkom 7.1.5. i na mjestima iznad pregradne palube gdje se zahtijeva ručno upravljanje kako je određeno stavkom 7.1.4.

Vodonepropusna vrata koja nisu u skladu sa stavcima 5.1. do 5.5. moraju se zatvoriti prije početka putovanja i moraju ostati zatvorena tijekom plovidbe; vrijeme otvaranja tih vrata u luci i njihova zatvaranja prije isplovljenja unosi se u brodski dnevnik.

Klizna vrata s ručnim pogonom mogu imati horizontalan ili vertikalan smjer kretanja. Mora biti moguće rukovati mehanizmom na samim vratima s obje strane te s pristupačnog mjesta iznad pregradne palube pomoću zamašnog kola ili nekog drugog odobrenog mehanizma pokretanja koji jamči isti stupanj sigurnosti. Prilikom rukovanja ručnim uređajem, vrijeme potrebno za potpuno zatvaranje vrata u uspravnom položaju broda ne smije biti duže od 90 sekundi.

Klizna vrata s mehaničkim pogonom mogu imati vertikalan ili horizontalan smjer kretanja. Ako se vratima upravlja sa središnjeg mjesta, uređaj se izvodi tako da se vratima može upravljati mehanički i na samim vratima s obje strane. Sa svake strane pregrade postavljene su ručke za upravljanje povezane s mehaničkim pogonom, koje moraju biti izvedene tako da osobe koje prolaze kroz vrata mogu držati obje ručke u položaju koji odgovara otvorenim vratima, a da pri tome ne mogu slučajno aktivirati mehanizam za zatvaranje. Klizna vrata s mehaničkim pogonom moraju imati uređaj za ručno pokretanje kojim se može rukovati na samim vratima sa svake strane te sa pristupačnog mjesta iznad pregradne palube, pomoću zamašnog kola ili nekog drugog odobrenog mehanizma pokretanja koji jamči isti stupanj sigurnosti. Treba predvidjeti zvučne signale upozorenja o početku zatvaranja vrata koji će trajati sve dok se vrata potpuno ne zatvore. Pored toga, na mjestima velike okolne buke zvučni alarm mora biti popraćen isprekidanim svjetlosnim signalom na vratima.

Sva klizna vodonepropusna vrata s mehaničkim pogonom:

Klizna vodonepropusna vrata koja se pokreću električnom energijom moraju imati napajanje sa sklopne ploče za slučaj nužde, izravno ili preko razdjelne ploče za tu namjenu, postavljene iznad pregradne palube; pripadajući strujni krugovi upravljačkog uređaja, indikatora i alarma moraju imati napajanje izravno sa sklopne ploče za slučaj nužde ili preko razdjelne ploče za tu namjenu postavljene iznad pregradne palube, te moraju imati mogućnost automatskog napajanja s kratkotrajnog izvora električne energije za slučaj nužde, u slučaju kvara glavnog izvora električne energije ili izvora električne energije za slučaj nužde.

Klizna vodonepropusna vrata na mehanički pogon moraju imati:

Za sustave navedene u stavcima 7.3.1., 7.3.2. i 7.3.3. treba osigurati sljedeće:

pogonski sustavi za vodonepropusna klizna vrata s mehaničkim pogonom moraju biti odvojeni od svih drugih sustava energije. Pojedinačni kvar u električnom ili hidrauličnom sustavu, osim hidrauličnog pokretača, ne smije onemogućiti ručno otvaranje ili zatvaranje bilo kojih vrata.

Upravljačke ručke moraju se nalaziti sa svake strane pregrade na visini od najmanje 1,6 metara iznad poda, a moraju biti tako raspoređene da osobe koje prolaze kroz vrata mogu držati obje ručke u položaju koji odgovara otvorenim vratima a da pri tome ne mogu slučajno aktivirati mehanizam za zatvaranje. Smjer okretanja ručki pri otvaranju i zatvaranju vrata mora biti u smjeru pokretanja vrata i mora biti jasno označen. Hidraulične upravljačke ručke za vodonepropusna vrata u prostorijama nastambi moraju, ako je za pokretanje zatvaranja vrata potrebna samo jedna radnja, biti postavljene tako da njima ne mogu rukovati djeca, npr. iza vratašca pričvršćenih vijcima na visini najmanje 170 cm iznad razine palube.

Električni uređaji i sastavni dijelovi vodonepropusnih vrata postavljaju se, kad god je to moguće, iznad pregradne palube i izvan opasnih područja i prostora.

Zaštitna kućišta električnih dijelova koji se postavljaju ispod pregradne palube moraju pružati odgovarajuću zaštitu od prodora vode.

Strujni krugovi električne energije, upravljačkih uređaja, indikatora i alarma moraju se zaštititi od kvara tako da kvar strujnog kruga jednih vrata ne uzrokuje kvar strujnih krugova drugih vrata. Kratki spojevi ili drugi kvarovi u strujnim krugovima alarma ili indikatora ne smiju uzrokovati gubitak energije potrebne za upravljanje vratima. Moraju se poduzeti mjere kako prodor vode u električni uređaj smješten ispod pregradne palube ne bi uzrokovao otvaranje vrata.

Pojedinačni električni kvar mehaničkog pogona ili sustava za upravljanje vodonepropusnim kliznim vratima na mehanički pogon ne smije uzrokovati otvaranje zatvorenih vrata. Mogućnost napajanja energijom treba neprekidno kontrolirati u točki strujnog kruga što bliže svakom od motora iz stavka 7.3. Svaki prestanak takvog napajanja trebao bi aktivirati zvučni i svjetlosni alarm na središnjoj upravljačkoj konzoli na zapovjedničkom mostu.

Središnja upravljačka konzola na zapovjedničkom mostu mora imati „glavni” prekidač s odabirom dva položaja: „lokalno upravljanje” koje omogućava lokalno otvaranje i lokalno zatvaranje vrata nakon uporabe bez automatskog zatvaranja te položaj „zatvorena vrata” kojim se automatski zatvaraju sva vrata koja su otvorena. Položaj „zatvorena vrata” mora omogućavati lokalno otvaranje vrata i ponovno automatsko zatvaranje vrata nakon otpuštanja lokalnog mehanizma upravljanja. „Glavni” prekidač obično je u položaju „lokalno upravljanje”. Položaj „zatvorena vrata” koristi se samo u slučaju nužde ili radi ispitivanja.

Središnja upravljačka konzola na zapovjedničkom mostu mora imati shematski prikaz razmještaja svih vrata, sa svjetlosnim indikatorima koji pokazuju jesu li pojedina vrata otvorena ili zatvorena. Crveno svjetlo pokazuje da su vrata potpuno otvorena, a zeleno svjetlo da su vrata potpuno zatvorena. Kad se vrata zatvaraju daljinski, crveno svjetlo pokazuje međupoložaj treperenjem. Strujni krug indikatora nezavisan je od strujnog kruga upravljanja za svaka vrata.

Ne smije postojati mogućnost daljinskog otvaranja vrata s mjesta središnjeg upravljanja.

Sva vodonepropusna vrata moraju biti zatvorena za vrijeme plovidbe, osim u slučajevima iz stavaka 9.2. i 9.3. kada se mogu otvoriti za vrijeme plovidbe. Vodonepropusna vrata šira od 1,2 metra, dopuštena prema stavku 11., mogu se otvoriti jedino u okolnostima navedenima u tom stavku. Svaka vrata koja su otvorena u skladu s ovim stavkom moraju se moći odmah zatvoriti.

Vodonepropusna vrata mogu se otvoriti za vrijeme plovidbe kako bi se omogućio prolaz putnika ili posade, ili ako rad u neposrednoj blizini vrata zahtijeva da budu otvorena. Vrata se moraju odmah zatvoriti kad osobe prođu kroz vrata ili kad završi posao zbog kojeg su morala biti otvorena.

Dopušteno je da neka vodonepropusna vrata ostanu otvorena za vrijeme plovidbe samo ako je to prijeko potrebno; odnosno, ako se utvrdi da je to bitno za siguran i učinkovit rad brodskih strojeva ili da bi se putnicima omogućio uobičajen slobodan prolaz kroz prostorije za putnike. Pomorska uprava države zastave donosi takvu odluku tek nakon pažljivog razmatranja posljedica takve odluke na rad i sposobnost broda za prevladavanje oštećenja. Vodonepropusna vrata za koja se dopusti da ostanu otvorena moraju se jasno označiti u podacima o stabilitetu broda i moraju se moći odmah zatvoriti.

Ako pomorska uprava države zastave odluči da su takva vrata bitna, vodonepropusna vrata zadovoljavajuće konstrukcije mogu se postaviti u vodonepropusnim pregradama koje odvajaju teret u međupalubnom prostoru. Ta vrata mogu biti sa šarkama, na valjcima ili klizna, ali ne smiju imati daljinsko upravljanje. Moraju se postaviti na što većoj visini i što dalje od vanjske oplate koliko je to praktično moguće, ali udaljenost njihovih vanjskih vertikalnih rubova od vanjske oplate ne smije biti manja od jedne petine širine broda, s time da se ta udaljenost mjeri okomito na simetralu u visini najviše pregradne teretne linije.

Ta se vrata moraju zatvoriti prije početka putovanja i moraju ostati zatvorena za vrijeme plovidbe; vrijeme otvaranja tih vrata u luci i njihova zatvaranja prije isplovljenja unosi se u brodski dnevnik. Ako neka vrata moraju biti dostupna za vrijeme putovanja, moraju imati uređaj za sprečavanje neovlaštenog otvaranja. Ako je predviđeno postavljanje takvih vrata, pomorska uprava države zastave mora posebno razmotriti njihov broj i razmještaj.

Prijenosne ploče na pregradama nisu dopuštene, osim u prostorijama strojeva. Te ploče moraju uvijek biti na svojem mjestu prije isplovljenja, a u plovidbi se ne smiju skidati osim ako je to, prema ocjeni zapovjednika broda, prijeko potrebno. Pomorska uprava države zastave može odobriti da se te prijenosne ploče zamijene najviše jednim kliznim vodonepropusnim vratima na mehanički pogon u svakoj glavnoj poprečnoj pregradi, većih dimenzija od onih navedenih u stavku 7.1.2., pod uvjetom da se ta vrata zatvore prije isplovljenja i ostanu zatvorena za vrijeme plovidbe, osim u slučaju hitne potrebe prema ocjeni zapovjednika broda. Ta vrata ne moraju zadovoljavati zahtjeve stavka 7.1.4. u vezi s potpunim zatvaranjem na ručni pogon za 90 sekundi. Vrijeme njihova otvaranja i zatvaranja, bez obzira na to je li brod u plovidbi ili u luci, upisuje se u brodski dnevnik.

Ovo se pravilo II-1/B-2/14 primjenjuje na putničke brodove projektirane ili prilagođene za prijevoz teretnih vozila i pratećeg osoblja.

Ako na takvom brodu ukupni broj putnika, uključujući prateće osoblje vozila, ne prelazi N = 12 + A/25, pri čemu je A = ukupna površina (u kvadratnim metrima) palubnih prostora za smještaj teretnih vozila, i ako slobodna visina na mjestu smještaja i na ulazu u takve prostore iznosi najmanje 4 metra, primjenjuju se odredbe pravila II-1/B-2/13 stavka 10. o vodonepropusnim vratima, osim što se vrata mogu postaviti na bilo kojoj razini u vodonepropusnim pregradama koje odjeljuju teretni prostor. Pored toga, moraju postojati indikatori na zapovjedničkom mostu koji automatski pokazuju jesu li vrata zatvorena i svi zasuni pričvršćeni.

Kada se odredbe ovog poglavlja primjenjuju na takav brod, N je maksimalni broj putnika koji je brod ovlašten prevoziti u skladu s ovim pravilom II-1/B-2/14.

Broj otvora na vanjskoj oplati mora se svesti na najmanju moguću mjeru u skladu s projektom i namjenom broda.

Izvedba i učinkovitost uređaja za zatvaranje bilo kojeg otvora na vanjskoj oplati mora odgovarati njihovoj namjeni i mjestu na kojem su postavljeni.

U skladu sa zahtjevima važeće Međunarodne konvencije o teretnim linijama, bočna okna se ne smiju postavljati tako da im pražnica bude ispod linije povučene paralelno s bočnim rubom pregradne palube, čija je najniža točka 2,5 % širine broda ili 500 mm iznad najviše pregradne teretne linije, ovisno o tome koja je od tih vrijednosti veća.

Sva bočna okna čije su pražnice ispod granične linije urona izvode se tako da ih nitko ne može otvoriti bez dopuštenja zapovjednika broda.

Ako su pražnice bilo kojeg bočnog okna u međupalublju iz stavka 2.3. ispod linije povučene paralelno s bočnim rubom pregradne palube, čija je najniža točka 1,4 metra uvećana za 2,5 % širine broda iznad vode kad brod isplovljava iz luke, sva bočna okna u tom međupalublju moraju biti vodonepropusno zatvorena i zaključana prije isplovljenja i ne smiju se otvarati dok brod ne uplovi u sljedeću luku. Pri primjeni ovog stavka može se, prema potrebi, dopustiti odgovarajuće odstupanje za slatku vodu.

Bočna okna i njihovi poklopci koji nisu dostupni za vrijeme plovidbe zatvaraju se i osiguravaju prije isplovljenja.

Broj izljeva, sanitarnih ispusta i sličnih otvora na vanjskoj oplati mora se svesti na najmanju moguću mjeru, tako da svaki izljevni otvor služi za što više sanitarnih i drugih cijevi, ili na neki drugi odgovarajući način.

Svi usisi i ispusti na vanjskoj oplati moraju imati učinkovite i dostupne uređaje za sprečavanje svakog nehotičnog ulaženja vode u brod.

U skladu sa zahtjevima važeće Međunarodne konvencije o teretnim linijama, ako u stavku 5. nije drukčije propisano, svaki zasebni ispust kroz vanjsku oplatu iz prostora ispod granične linije urona mora imati jedan automatski nepovratni ventil s uređajem za zatvaranje s mjesta iznad pregradne palube ili dva automatska nepovratna ventila bez takvog uređaja, pod uvjetom da je gornji ventil postavljen iznad najviše pregradne teretne linije te da je uvijek dostupan radi pregleda u uvjetima plovidbe.

Ako je postavljen ventil s uređajem za zatvaranje, mjesto upravljanja iznad pregradne palube mora uvijek biti lako dostupno i opremljeno indikatorima koji pokazuju je li ventil otvoren ili zatvoren.

Na ispuste koji vode kroz vanjsku oplatu iz prostora iznad granične linije urona primjenjuju se zahtjevi važeće Međunarodne konvencije o teretnim linijama.

U prostoriji strojeva, glavni i pomoćni usisi mora i ispusti koji su povezani s radom strojeva moraju imati lako dostupne ventile postavljene između cijevi i vanjske oplate ili između cijevi i kutija pričvršćenih na vanjsku oplatu. Ventilima se može upravljati lokalno te moraju imati indikatore koji pokazuju jesu li ventili otvoreni ili zatvoreni.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:

Sva oprema i ventili na vanjskoj oplati propisani ovim pravilom II-1/B-2/15 moraju biti od čelika, bronce ili drugog odobrenog duktilnog materijala. Ventili od običnog lijevanog željeza ili sličnog materijala nisu prihvatljivi. Sve cijevi na koje se odnosi ovo pravilo II-1/B-2/15 moraju biti izrađene od čelika ili nekog drugog jednakovrijednog materijala koji odobri pomorska uprava države zastave.

Otvori za prolaz ljudi i teretni otvori postavljeni ispod granične linije urona moraju biti odgovarajuće čvrstoće. Prije isplovljenja broda moraju se ispravno zatvoriti tako da se osigura vodonepropusnost te moraju ostati zatvoreni za vrijeme plovidbe.

Ti se otvori nikada ne postavljaju tako da im najniža točka bude ispod najviše pregradne teretne linije.

Poduzimaju se sve opravdane i izvedive mjere da bi se ograničilo prodiranje i širenje vode iznad pregradne palube. Te mjere mogu biti postavljanje djelomičnih pregrada ili okvira. Ako se djelomične vodonepropusne pregrade i okviri postavljaju na pregradnoj palubi, iznad ili u neposrednoj blizini glavnih pregrada, njihovi spojevi s vanjskom oplatom i pregradnom palubom moraju biti vodonepropusni kako bi se spriječilo otjecanje vode duž palube ako je brod u oštećenom stanju nagnut. Ako djelomična vodonepropusna pregrada nije u ravnini s pregradom ispod nje, dio pregradne palube između njih mora biti vodonepropustan.

Pregradna paluba ili paluba iznad nje moraju biti otporne na vremenske uvjete. Svi otvori na izloženoj palubi moraju imati pražnice dovoljne visine i čvrstoće te učinkovita sredstva za brzo nepropusno zatvaranje otporno na vremenske uvjete. Otvori za otjecanje vode, otvorene ograde i izljevi postavljaju se prema potrebi za brzo otjecanje vode s izložene palube u svim vremenskim uvjetima.

Na postojećim brodovima klase B, otvoreni krajevi odušnika koji završavaju unutar nadgrađa moraju biti najmanje 1 metar iznad vodne linije kada je brod nagnut pod kutom od 15 °C ili pod maksimalnim kutom nagiba u međufazama naplavljivanja, kako je određeno izravnim proračunom, ovisno o tome koja je od tih vrijednosti veća. Odušnici tankova osim tankova tekućeg goriva mogu imati ispust i preko bočnih stijena nadgrađa. Odredbama ovog stavka ne dovode se u pitanje odredbe važeće Međunarodne konvencije o teretnim linijama.

Bočna okna, prolazi, teretni otvori i druga sredstva za zatvaranje otvora u vanjskoj oplati iznad granične linije urona moraju biti učinkovito projektirani i izvedeni te odgovarajuće čvrstoće, uzimajući u obzir prostore u kojima su postavljeni i njihov položaj u odnosu na najvišu pregradnu teretnu liniju.

Na sva okna u prostorima ispod prve palube nad pregradnom palubom moraju se postaviti učinkoviti unutarnji poklopci, izvedeni tako da se mogu jednostavno i djelotvorno zatvoriti i učiniti vodonepropusnima.

Sljedeća vrata, smještena iznad granične linije urona, moraju se zatvoriti i zaključati prije isplovljenja broda te ostati zatvorena i zaključana sve dok brod ne dođe na sljedeći vez:

Bez obzira na zahtjeve iz stavaka 1.1. i 1.4., pomorska uprava države zastave može dopustiti da se pojedina vrata mogu otvarati prema odluci zapovjednika broda, ako je to potrebno za rad broda ili za ukrcaj i iskrcaj putnika dok je brod sigurno usidren i pod uvjetom da nije ugrožena sigurnost broda.

Zapovjednik broda mora osigurati primjenu djelotvornog sustava nadzora i izvještavanja o zatvaranju i otvaranju vrata navedenih u stavku 1.

Prije početka putovanja, zapovjednik mora osigurati da se u brodski dnevnik, u skladu sa zahtjevima iz pravila II-1/B-2/22, unese podatak o vremenu posljednjeg zatvaranja vrata navedenih u stavku 1. te o vremenu svakog otvaranja pojedinih vrata u skladu sa stavkom 2.

U skladu s odredbama iz stavaka 1.2. i 1.3., najniža točka svih prolaza koji vode do prostora ispod pregradne palube mora biti najmanje 2,5 metra iznad pregradne palube;

ako su postavljene rampe za vozila kojima se prilazi do prostora ispod pregradne palube, njihove otvore mora biti moguće nepropusno zatvoriti kako bi se spriječio prodor vode u prostore ispod njih te mora postojati sustav alarma i indikatora na zapovjedničkom mostu;

pomorska uprava države zastave može dopustiti postavljanje posebnih prilaza do prostora ispod pregradne palube ako je to neophodno za rad na brodu, npr. za pristup strojevima i skladištima, pod uvjetom da ti prilazi budu vodonepropusni te da postoji sustav alarma i indikatora na zapovjedničkom mostu;

prilazi navedeni u stavcima 1.2. i 1.3. moraju se zatvoriti prije svakog isplovljenja broda i moraju ostati zatvoreni sve dok brod ne stigne na sljedeći vez;

zapovjednik broda mora osigurati provođenje djelotvornog sustava nadzora i izvještavanja o zatvaranju i otvaranju prilaza navedenih u stavcima 1.2. i 1.3.; i

prije svakog isplovljenja, zapovjednik broda mora osigurati da se, u skladu sa zahtjevima pravila II-1/B-2/22, u brodski dnevnik unese podatak o vremenu posljednjeg zatvaranja prilaza navedenih u stavcima 1.2. i 1.3.;

novi ro-ro putnički brodovi klase C čija je duljina manja od 40 metara i novi ro-ro putnički brodovi klase D mogu, umjesto zahtjeva iz stavaka 1.1. do 1.6. ispunjavati zahtjeve iz stavaka 2.1. do 2.3. ako im je visina pražnica na otvorenim ro-ro teretnim palubama najmanje 600 mm, a na zatvorenim ro-ro teretnim palubama najmanje 380 mm.

Svi prilazi sa ro-ro palube koji vode u prostore ispod pregradne palube moraju biti vremenski nepropusni i moraju imati uređaje na zapovjedničkom mostu koji pokazuju je li prilaz otvoren ili zatvoren;

svi takvi prilazi moraju se zatvoriti prije svakog isplovljenja broda i moraju ostati zatvoreni sve dok brod ne pristane na sljedeći vez;

bez obzira na zahtjeve iz stavka 2.2., pomorska uprava države zastave može dopustiti da neki prilazi budu otvoreni za vrijeme plovidbe, ali samo toliko dugo koliko je potrebno za prolazak i, ako je potrebno, neophodan rad na brodu.

Sve poprečne i uzdužne pregrade koje se smatraju djelotvornima za zadržavanje morske vode nakupljene na ro-ro palubi moraju biti na mjestu i učvršćene prije isplovljenja broda i moraju ostati učvršćene na mjestu sve dok brod ne pristane na sljedeći vez.

Bez obzira na zahtjeve iz stavka 1., pomorska uprava države zastave može dopustiti da neki prilazi u tim pregradama budu otvoreni za vrijeme plovidbe, ali samo toliko dugo koliko je potrebno za prolazak i, prema potrebi, za neophodan rad na brodu.

Za svaki putnički brod po završetku gradnje mora se provesti pokus nagiba da bi se odredili elementi stabiliteta. Zapovjedniku broda treba dostaviti te podatke, koje odobrava pomorska uprava države zastave, kako bi brzo i jednostavno dobio točne smjernice o stabilitetu broda u različitim uvjetima rada.

Ako su na brodu obavljene preinake koje mogu značajnije utjecati na podatke o stabilitetu koji su dostavljeni zapovjedniku broda, moraju mu se dostaviti novi podaci o stabilitetu. Ako je potrebno, obavlja se novi pokus nagiba.

U redovitim vremenskim razmacima koji nisu dulji od pet godina, obavlja se provjera težine praznog broda kako bi se utvrdile sve promjene istisnine praznog broda i položaja uzdužnog težišta. Na brodu treba obaviti ponovno pokus nagiba broda ako se, u usporedbi s odobrenim podacima o stabilitetu, utvrdi ili pretpostavlja da promjena istisnine praznog broda prelazi 2 % ili da promjena uzdužnog težišta prelazi 1 % duljine broda.

Pomorska uprava države zastave može pojedini brod osloboditi od provođenja pokusa nagiba ako se osnovni podaci o stabilitetu mogu dobiti iz pokusa nagiba drugog broda iz iste serije te ako se u skladu sa zahtjevima pomorske uprave države zastave utvrdi da se pouzdani podaci o stabilitetu broda oslobođenog od pokusa nagiba mogu dobiti iz tih osnovnih podataka. Upućuje se na okružnicu MSC/Circ.1158.

Kada se pokus nagiba ne može provesti u praksi, istisnina praznog broda i njegovo težište određuju se pregledom praznog broda i točnim izračunom. Upućuje se na podatke iz pravila 2.7. Pravilnika IMO-a o brzim plovilima iz 2000.

Na zapovjedničkom mostu moraju postojati indikatori za sva vrata u vanjskoj oplati, vrata za ukrcaj i druga sredstva za zatvaranje koja, ako ostanu otvorena ili nisu ispravno učvršćena, mogu uzrokovati naplavljivanje prostora posebne kategorije ili ro-ro prostora za teret. Sustav indikatora mora imati automatsku zaštitu od zakazivanja te mora svjetlosnim alarmima pokazivati ako vrata nisu potpuno zatvorena ili ako neki od uređaja za učvršćenje nisu na mjestu i potpuno osigurani te zvučnim alarmima upozoriti ako se takva vrata ili uređaji za zatvaranje otvore ili ako uređaji za zatvaranje nisu učvršćeni. Indikatorska ploča na zapovjedničkom mostu mora imati funkciju za odabir načina rada „luka/plovidba” postavljenu tako da se na zapovjedničkom mostu oglasi zvučni alarm ako prilikom isplovljenja broda nisu zatvorena pramčana vrata, unutarnja vrata, krmena rampa ili bilo koja druga vrata na vanjskoj oplati ili ako bilo koji uređaj za zatvaranje nije u ispravnom položaju. Napajanje sustava indikatora električnom energijom mora biti neovisno od napajanja za upravljanje i učvršćenje vrata. Sustavi indikatora koje je odobrila pomorska uprava države zastave, a nalaze se na postojećim brodovima, ne moraju se mijenjati.

Videonadzor i sustav za otkrivanje propuštanja vode izvode se tako da zapovjedničkom mostu i kontrolnoj prostoriji strojarnice ukazuju na svako propuštanje kroz unutarnja i vanjska pramčana vrata, krmena vrata ili bilo koja druga vrata u vanjskoj oplati, koje bi moglo uzrokovati naplavljivanje prostora posebne kategorije ili ro-ro prostora za teret.

Prostori posebne kategorije i ro-ro prostori za teret moraju se neprekidno obilaziti ili nadzirati učinkovitim sredstvima, kao što je videonadzor, kako bi se otkrilo svako pomicanje vozila u nepovoljnim vremenskim uvjetima i neovlašteni pristup putnika za vrijeme plovidbe.

Upute o radnim postupcima za zatvaranje i učvršćenje svih vrata u vanjskoj oplati, vrata za ukrcaj i drugih uređaja za zatvaranje koji, ako ostanu otvoreni ili nisu ispravno učvršćeni, mogu uzrokovati naplavljivanje prostora posebne kategorije ili ro-ro prostora za teret, moraju se nalaziti na brodu i izložiti na odgovarajućem mjestu.

Vježbe rukovanja vodonepropusnim vratima, bočnim oknima, ventilima i uređajima za zatvaranje izljeva održavaju se jedanput tjedno.

Sva vodonepropusna vrata u glavnim poprečnim pregradama koja se upotrebljavaju za vrijeme plovidbe moraju se pokretati svaki dan.

Vodonepropusna vrata i svi njihovi uređaji i indikatori, svi ventili koje treba zatvoriti kako bi odjeljak bio vodonepropustan te svi ventili koji su potrebni za rad uređaja za izravnavanje nagiba broda u slučaju oštećenja pregledavaju se redovito u plovidbi najmanje jedanput tjedno.

Ti ventili, vrata i uređaji moraju se na odgovarajući način označiti kako bi se omogućila njihova pravilna uporaba kojom se pruža maksimalna sigurnost.

Vrata sa šarkama, prijenosne ploče, bočna okna, prolazi, otvori za teret i drugi otvori, za koje se prema relevantnim pravilima zahtijeva da budu zatvoreni tijekom plovidbe, moraju se zatvoriti prije isplovljenja broda. Vrijeme zatvaranja i vrijeme otvaranja (ako je to dopušteno prema relevantnim pravilima) upisuje se u brodski dnevnik.

U brodski se dnevnik moraju upisati sve vježbe i pregledi koji se zahtijevaju prema pravilu II-1/B-2/21 s jasnim opisom svih otkrivenih nedostataka.

Na vanjskim palubama na koje je dopušten pristup putnicima, a na kojima nema pune brodske ograde odgovarajuće visine, predviđene su rešetkaste ograde čija je visina najmanje 1 100 mm iznad palube te koje su izvedene tako da se putnici ne mogu popeti na ogradu i slučajno pasti s palube.

Stepenice i odmorišta na tim vanjskim palubama opremljeni su ogradama odgovarajuće izvedbe.

Strojevi, kotlovi i druge tlačne posude te pripadajući sustavi cjevovoda s armaturom moraju se postaviti i zaštititi tako da se opasnost za osobe na brodu svede na najmanju mjeru, vodeći računa o pomičnim dijelovima, vrućim površinama i drugim opasnostima.

Moraju biti predviđena sredstva kojima se može održati redoviti rad ili ponovno uspostaviti rad porivnih strojeva čak i u slučaju kvara jednog od bitnih pomoćnih uređaja.

Moraju biti predviđena sredstva kojima će se bez vanjske pomoći osigurati ponovno pokretanje strojeva nakon što je brod bio bez pogona.

Glavni porivni strojevi i svi pomoćni strojevi bitni za poriv i sigurnost broda moraju, u položaju i stanju kako su ugrađeni u brod, raditi i kada je brod u uspravnom položaju i kada je nagnut pod bilo kojim kutom nagiba do i uključujući 15 ° na bilo koju stranu u statičkim uvjetima te 22,5 ° u dinamičkim uvjetima (ljuljanje) na bilo koju stranu, uz istodobni dinamički nagib (posrtanje) od 7,5 ° pramcem ili krmom.

Moraju biti predviđena sredstva za zaustavljanje porivnih strojeva i brodskog vijka u slučaju nužde s odgovarajućih mjesta izvan strojarnice/kontrolne prostorije strojarnice, npr. s otvorene palube ili iz kormilarnice.

Smještaj i izvedba odušnika dnevnih i taložnih tankova goriva i tankova mazivog ulja moraju biti takvi da prsnuće odušnika ne smije prouzročiti prodiranje morske vode zapljuskivanjem ili kišnice. Na svakom brodu moraju postojati dva dnevna tanka goriva za svaku vrstu goriva koje se koristi na brodu za poriv i bitne brodske sustave ili jednakovrijedne uređaje, kapaciteta od najmanje 8 sati za brodove klase B i najmanje 4 sata za brodove klase C i D pri najvećoj trajnoj snazi porivnog sustava i redovitom radnom opterećenju generatorskog postrojenja na moru.

Motori s unutarnjim izgaranjem koji imaju promjer cilindra 200 mm ili obujam kućišta koljenastog vratila 0,6 m3 i više moraju na kućištu imati odgovarajuće odušne ventile za zaštitu od eksplozije s odgovarajućom površinom odušnog otvora. Odušni ventili moraju biti opremljeni uređajem koji osigurava da se ispuštanje kroz ventil usmjeri tako da se mogućnost ozljede osoblja svede na najmanju mjeru.

Brodovi moraju biti opremljeni učinkovitim kaljužnim sustavom koji omogućuje ispumpavanje i isušivanje svakog vodonepropusnog odjeljka, osim prostora trajno namijenjenih za prijevoz pitke vode, vodenog balasta, tekućeg goriva ili tereta u tekućem stanju, za koje su predviđena druga učinkovita sredstva za ispumpavanje u svim mogućim uvjetima. Moraju biti predviđena učinkovita sredstva za isušivanje vode iz izoliranih skladišta.

Sanitarne i balastne pumpe te pumpe za opću namjenu mogu se smatrati neovisnim kaljužnim pumpama ako imaju potrebne priključke na cjevovod kaljužnog sustava.

Sve kaljužne cijevi koje se koriste u skladišnim tankovima goriva ili ispod njih ili u prostorijama kotlova ili strojeva, uključujući prostore u kojima su smješteni taložni tankovi goriva ili pumpe goriva, moraju biti od čelika ili drugog prikladnog materijala.

Izvedba kaljužnog i balastnog sustava mora biti takva da se spriječi mogućnost prolaska mora i balastnih voda u prostore za teret i prostorije strojeva, ili iz jednog odjeljka u drugi. Moraju postojati rješenja kojima se sprečava nehotično naplavljivanje iz mora bilo kojeg dubokog tanka koji ima priključak na kaljužni i balastni cjevovod kada sadrži teret, ili pražnjenje balastnih voda preko kaljužne pumpe.

Sve razdjelne kutije i ručni ventili koji su povezani s kaljužnim sustavom moraju biti na mjestima koja su u redovitim okolnostima lako dostupna.

Moraju postojati rješenja za drenažu zatvorenih prostora za teret smještenih na pregradnoj palubi.

Ako je nadvođe do pregradne palube takve izvedbe da je rub palube uronjen pri nagibu broda većem od 5 °, drenaža se izvodi izravno u more pomoću odgovarajućeg broja izljeva odgovarajuće veličine ugrađenih u skladu sa zahtjevima iz pravila II-1/B-2/15.

Ako je nadvođe takve izvedbe da je rub pregradne palube uronjen pri nagibu broda od 5 ° ili manje, drenaža zatvorenih prostora za teret na pregradnoj palubi mora se izvesti u odgovarajući prostor ili prostore odgovarajućeg kapaciteta, koji imaju alarm za visoku razinu vode i odgovarajuće uređaje za ispuštanje u more. Pored toga potrebno je osigurati:

Drenažni uređaj za ro-ro palube i palube s automobilima mora imati dovoljan kapacitet tako da izljevi, otvori za otjecanje vode itd. na desnom i lijevom boku mogu podnijeti količinu vode iz pumpi sustava za rošenje i protupožarnih pumpi, uzimajući u obzir nagib i trim broda.

Ako su saloni za putnike i posadu opremljeni protupožarnim uređajima za raspršivanje i hidrantima, moraju imati odgovarajući broj izljeva dovoljan za odvodnju vode nakon gašenja požara rasprskačima te dvama protupožarnim crijevima s mlaznicama. Izljevi moraju biti postavljeni na najučinkovitijim mjestima, npr. u svakom uglu.

Sustav kaljužnih pumpi propisan u stavku 1.1. mora biti sposoban za rad u svim mogućim uvjetima nakon nesreće, bez obzira je li brod uspravan ili nagnut. U tu se svrhu u pravilu postavljaju bočni usisi, osim u uskim odjeljcima na krajevima broda, u kojima može biti dovoljan jedan usis. U odjeljcima neuobičajenog oblika mogu se zahtijevati dodatni usisi. Treba predvidjeti sve što je potrebno kako bi voda iz odjeljka mogla otjecati prema usisnim cijevima.

Ako je moguće, kaljužne pumpe s mehaničkim pogonom postavljaju se u posebne vodonepropusne odjeljke i razmještaju se tako da ti odjeljci ne budu naplavljeni zbog istog oštećenja. Ako su glavni porivni strojevi, pomoćni strojevi i kotlovi postavljeni u dva ili više vodonepropusnih odjeljaka, kaljužne se pumpe, koliko je moguće, moraju rasporediti po tim odjeljcima.

Svaka propisana kaljužna pumpa – osim dodatnih pumpi koje mogu biti u prostorima pikova – mora biti postavljena tako da može crpiti vodu iz svakog odjeljka za koji se to zahtijeva prema stavku 1.1.

Svaka kaljužna pumpa s mehaničkim pogonom mora biti izvedena tako da može crpiti vodu kroz glavnu cijev kaljuže brzinom od najmanje 2 m/s. Neovisne kaljužne pumpe s mehaničkim pogonom smještene u prostorijama strojeva moraju imati izravne usise iz tih prostora, s time da se u svakom takvom prostoru zahtijevaju najviše dva takva usisa. Ako su predviđena dva ili više takvih usisa, najmanje po jedan treba biti na svakom boku broda. Izravni usisi moraju biti prikladno raspoređeni, a promjer usisa u prostorijama strojeva ne smije biti manji od promjera koji se propisuje za glavnu kaljužnu cijev.

Osim izravnog usisa ili izravnih usisa propisanih stavkom 2.4., u prostorijama strojeva mora biti predviđen izravni usisni vod u slučaju nužde, s nepovratnim ventilom, od najveće raspoložive neovisne pumpe s mehaničkim pogonom do razine pražnjenja prostorija strojeva; usis mora imati isti promjer kao i glavni usisni otvor korištenih pumpi.

Vretena ventila za usis morske vode i ventila izravnog usisa moraju biti na zadovoljavajućoj visini iznad podnica u strojarnici.

Sve usisne cijevi kaljuže do priključaka na pumpe moraju biti nezavisne od ostalih cijevi.

Promjer „d” glavnih usisnih cijevi kaljuže i ogranaka izračunava se prema sljedećim formulama. Međutim, stvarni unutarnji promjer može se zaokružiti na najbližu standardnu veličinu koja je prihvatljiva pomorskoj upravi države zastave:

glavna usisna cijev kaljuže:

ogranci usisnog cjevovoda kaljuže između sabirnih kutija i usisa:

pri čemu je:

Poduzimaju se mjere kako bi se spriječilo da jedan odjeljak za koji postoji usisna cijev kaljuže bude naplavljen ako se ta cijev zbog sudara ili nasukavanja razbije ili ošteti u bilo kojem drugom odjeljku. U tu svrhu, ako je udaljenost te cijevi od vanjske oplate u bilo kojem dijelu manja od jedne petine širine broda (mjereno okomito na simetralu na visini najviše pregradne teretne linije), ili ako je u tunelskoj kobilici, ta cijev mora imati nepovratni ventil u onom odjeljku u kojem se nalazi njezin usis.

Razdjelne kutije, pipci i ventili koji su dio kaljužnog sustava izvode se tako da, u slučaju naplavljivanja, jedna od kaljužnih pumpi može raditi u bilo kojem odjeljku; osim toga, oštećenje pumpe ili cijevi kojom je priključena na glavni kaljužni vod izvan crte povučene na jednoj petini širine broda ne smije prekinuti rad kaljužnog sustava. Ako postoji samo jedan sustav cijevi zajednički za sve pumpe, mora postojati mogućnost da se ventilima za reguliranje kaljužnih usisa upravlja s mjesta iznad pregradne palube. Ako uz glavni kaljužni sustav postoji i kaljužni sustav za slučaj nužde, on mora biti neovisan o glavnom sustavu i izveden tako da, u slučaju naplavljivanja, pumpa može izbacivati vodu iz svakog poplavljenog odjeljka, kako je navedeno u stavku 2.1.; u tom slučaju mora postojati mogućnost da se s mjesta iznad pregradne palube upravlja samo ventilima koji su potrebni za rad sustava za slučaj nužde.

Svi pipci i ventili navedeni u stavku 2.10., kojima se može upravljati s mjesta iznad pregradne palube, moraju na mjestu upravljanja imati jasno označene upravljačke uređaje i indikatore koji pokazuju jesu li otvoreni ili zatvoreni.

Mora se predvidjeti dovoljna snaga za plovidbu nazad kako bi se osiguralo ispravno upravljanje brodom u svim redovitim okolnostima.

Mora se provjeriti i zabilježiti sposobnost strojeva da se, u odgovarajućem vremenu pri najvećoj brzini u plovidbi naprijed, preokrene smjer poriva brodskog vijka te na odgovarajućoj udaljenosti zaustavi brod.

Podaci o vremenu zaustavljanja, smjeru gibanja broda i udaljenostima, zabilježeni na pokusnoj plovidbi, moraju biti na raspolaganju zapovjedniku broda ili ovlaštenom osoblju, zajedno s rezultatima pokusne plovidbe za brodove s više brodskih vijaka, kojima se utvrđuje sposobnost broda za plovidbu i manevriranje u slučaju kvara na jednom ili više brodskih vijaka.

Svaki brod mora imati učinkovit glavni i pomoćni kormilarski uređaj. Glavni i pomoćni kormilarski uređaj izvode se tako da kvar na jednom uređaju ne onemogući rad drugog uređaja.

Glavni kormilarski uređaj i struk kormila moraju:

Pomoćni kormilarski uređaj, ako je ugrađen, mora:

Pogonske jedinice kormilarskog uređaja moraju:

Ako glavni kormilarski uređaj ima dvije ili više jednakih pogonskih jedinica, pomoćni kormilarski uređaj nije potreban, pod uvjetom:

Mora se predvidjeti upravljanje kormilarskim uređajem:

Svaki sustav upravljanja glavnim ili pomoćnim kormilarskim uređajem sa zapovjedničkog mosta mora zadovoljavati sljedeće zahtjeve:

Strujni krugovi električne energije i sustavi upravljanja kormilarskim uređajem zajedno s pripadajućim dijelovima, kabelima i cijevima koji se zahtijevaju prema ovom pravilu II-1/C/6 i prema pravilu II-1/C/7 moraju biti što je moguće dalje jedan od drugog po čitavoj duljini.

Moraju biti predviđena sredstva za vezu između zapovjedničkog mosta i prostorije kormilarskog uređaja ili drugog pomoćnog kormilarskog mjesta.

Kutni položaj kormila mora:

Hidraulički kormilarski uređaj mora imati:

Prostorije kormilarskog uređaja moraju:

Na zapovjedničkom mostu i na prikladnom mjestu za upravljanje glavnim postrojenjem moraju biti postavljeni indikatori rada motora električnog i elektrohidrauličnog kormilarskog uređaja.

Svaki električni ili elektrohidraulični kormilarski sustav koji sadrži jednu ili više pogonskih jedinica mora se napajati iz najmanje dva posebna kruga izravno s glavne sklopne ploče; međutim, jedan od strujnih krugova može se napajati preko sklopne ploče za slučaj nužde. Pomoćni električni ili elektrohidraulični kormilarski sustav povezan s glavnim električnim ili elektrohidrauličnim kormilarskim sustavom može se priključiti na jedan od strujnih krugova kojima se napaja glavni kormilarski sustav. Strujni krugovi koji napajaju električni ili elektrohidraulični kormilarski sustav moraju imati kapacitet dovoljan za napajanje svih motora koji se mogu istodobno na njih priključiti i istodobno raditi.

Za električne i elektrohidraulične krugove i motore kormilarskog uređaja treba predvidjeti zaštitu od kratkog spoja i alarm u slučaju preopterećenja. Nadstrujna zaštita, uključujući struju za upućivanje, ako postoji, ne smije biti manja od dvostrukog punog strujnog opterećenja motora ili kruga koji se zaštićuje, i mora biti izvedena tako da dopusti prolaz odgovarajućih struja upućivanja.

Ako se pomoćni kormilarski uređaj, za koji se prema pravilu II-1/C/6 podstavku 3.3. zahtijeva mehanički pogon, ne pokreće električnom energijom ili se pokreće elektromotorom namijenjenim prvenstveno za druge funkcije, glavni kormilarski uređaj može se napajati preko strujnog kruga s glavne sklopne ploče. Ako se takav elektromotor, namijenjen prvenstveno za druge funkcije, koristi za pogon pomoćnog kormilarskog uređaja, pomorska uprava države zastave može odustati od zahtjeva iz stavka 3. ako utvrdi da su zaštitni uređaji zadovoljavajući i poštuju se zahtjevi navedeni u pravilu II-1/C/6 stavku 4. koji se odnose na pomoćne kormilarske uređaje.

Glavni i pomoćni strojevi koji su bitni za poriv i sigurnost broda moraju imati djelotvorna sredstva za upravljanje.

Ako je predviđeno daljinsko upravljanje porivnim strojevima sa zapovjedničkog mosta, a prostorije strojeva su pod nadzorom posade, primjenjuju se sljedeći uvjeti:

Ako su glavni porivni strojevi i pripadajući strojevi, uključujući glavne izvore napajanja električnom energijom, opremljeni različitim stupnjevima automatskog i daljinskog upravljanja i ako su stalno pod nadzorom osoblja iz upravljačke prostorije, naprave i uređaji za upravljanje moraju biti projektirani, opremljeni i postavljeni tako da rad strojeva bude jednako siguran i učinkovit kao da je pod izravnim nadzorom; u tom smislu primjenjuju se prema potrebi pravila od II-1/E/1 do II-1/E/5. Posebnu pažnju treba posvetiti zaštiti takvih prostora od požara i naplavljivanja.

Općenito, sustavi automatskog upućivanja, rada i upravljanja moraju imati uređaje za ručno isključivanje automatskih upravljačkih uređaja. Kvar bilo kojeg dijela tih sustava ne smije onemogućiti uporabu ručnog upravljanja.

Glavni i pomoćni strojevi koji su bitni za poriv, upravljanje i sigurnost broda moraju imati djelotvorna sredstva za rad i upravljanje. Svi sustavi upravljanja bitni za poriv, upravljanje i sigurnost broda moraju biti neovisni ili izvedeni tako da kvar jednog sustava ne utječe nepovoljno na rad drugog sustava.

Ako je predviđeno daljinsko upravljanje porivnim strojevima sa zapovjedničkog mosta, primjenjuju se sljedeći uvjeti:

Ako su glavni porivni strojevi i pripadajući strojevi, uključujući glavne izvore napajanja električnom energijom, opremljeni različitim stupnjevima automatskog i daljinskog upravljanja i ako su stalno pod nadzorom osoblja iz upravljačke prostorije, naprave i uređaji za upravljanje moraju biti projektirani, opremljeni i postavljeni tako da rad strojeva bude jednako siguran i učinkovit kao da je pod izravnim nadzorom; u tom smislu primjenjuju se prema potrebi pravila od II-1/E/1 do II-1/E/5. Posebnu pažnju treba posvetiti zaštiti takvih prostora od požara i naplavljivanja.

Općenito, sustavi automatskog upućivanja, rada i upravljanja moraju imati uređaje za ručno isključivanje automatskih upravljačkih uređaja. Kvar bilo kojeg dijela tih sustava ne smije onemogućiti uporabu ručnog upravljanja.

Na novim brodovima klase B, C i D izgrađenima 1. siječnja 2012. ili nakon tog datuma sustavi za automatizaciju moraju biti projektirani tako da se osigura da časnik na straži pravovremeno dobije početno upozorenje o predstojećem ili neizbježnom usporavanju ili zaustavljanju porivnog sustava kako bi procijenio navigacijske okolnosti u slučaju nužde. Sustavi moraju posebno nadzirati, pratiti, izvještavati, upozoravati i poduzimati sigurnosne mjere radi usporavanja ili zaustavljanja poriva, čime će se časniku na straži omogućiti da intervenira ručno, osim u onim slučajevima u kojima bi ručna intervencija brzo prouzročila potpuni kvar stroja i/ili porivne opreme, na primjer u slučaju prekoračenja brzine.

Svaka cijev za paru i svaki njezin priključak kroz koji prolazi para moraju biti projektirani, izvedeni i postavljeni tako da izdrže maksimalna radna opterećenja kojima mogu biti izloženi.

Moraju biti predviđena rješenja za odvod kondenzata iz svih cijevi za paru u kojima bi u protivnom mogao nastati opasni hidraulički udar.

Ako postoji mogućnost da u cijev za paru ili priključak uđe para iz bilo kojeg izvora koji ima veći tlak od predviđenog, potrebno je postaviti odgovarajući redukcijski ventil, rasteretni ventil i manometar.

Moraju biti predviđeni uređaji za sprečavanje pretlaka u bilo kojem dijelu sustava stlačenog zraka i u svim prostorima rashladne vode ili u kućištima kompresora i rashladnicima koji mogu biti izloženi opasnom pretlaku zbog propuštanja iz prostora u kojima se nalazi stlačeni zrak. Svi sustavi moraju imati odgovarajuće uređaje za rasterećenje tlaka.

Glavni sustavi zraka za upućivanje glavnih porivnih motora s unutarnjim izgaranjem moraju biti na odgovarajući način zaštićeni od učinka povratnog plamena i unutarnje eksplozije u cijevima zraka za upućivanje.

Sve tlačne cijevi iz kompresora zraka za upućivanje moraju voditi izravno do spremnika zraka za upućivanje, a sve cijevi za upućivanje od spremnika zraka do glavnih i pomoćnih strojeva moraju biti potpuno odvojene od tlačnog sustava cjevovoda kompresora.

Potrebno je postaviti uređaje za sprečavanje ulaska ulja i vode u sustave stlačenog zraka te za njihovo odstranjivanje iz tih sustava.

Dizala za putnike i teret moraju u pogledu dimenzija, razmještaja, broja putnika i/ili količine robe, biti u skladu s odredbama koje odredi pomorska uprava države zastave u svakom pojedinom slučaju ili za svaku vrstu postrojenja.

Nacrte za montažu i upute za održavanje, uključujući i odredbe o redovitim pregledima, odobrava pomorska uprava države zastave, koja pregledava i odobrava postrojenje prije početka uporabe.

Po odobrenju, pomorska uprava države zastave izdaje svjedodžbu koja se mora čuvati na brodu.

Pomorska uprava države zastave može dopustiti da redovite preglede obavlja stručnjak kojeg ovlasti ona sama ili priznata organizacija.

Električne instalacije moraju biti takve:

Pomorska uprava države zastave mora poduzeti odgovarajuće mjere kako bi se osigurala jednoznačna provedba i primjena odredaba ovog dijela u vezi s električnim instalacijama ( 7 ).

Novi brodovi klase C i D na kojima je električna energija jedina energija za održavanje pomoćnih funkcija bitnih za sigurnost broda te novi i postojeći brodovi klase B na kojima je električna energija jedina energija za održavanje pomoćnih funkcija bitnih za sigurnost i pogon broda, moraju imati dva ili više glavnih generatora takve snage da se omogući održavanje navedenih funkcija ako jedan od generatora ne radi.

Glavni sustav električne rasvjete koji osigurava rasvjetu u dijelovima broda u koje redovito imaju pristup i koriste ih putnici ili posada mora imati napajanje iz glavnog izvora električne energije.

Glavni sustav električne rasvjete izvodi se tako da požar ili druga nezgoda u prostorima u kojima se nalazi glavni izvor električne energije, pripadajuća transformatorska oprema, ako postoji, glavna sklopna ploča i glavna sklopna ploča rasvjete, ne onemoguće rad sustava rasvjete u nuždi koji se zahtijeva prema pravilu II-1/D/3.

Sustav električne rasvjete za slučaj nužde izvodi se tako da požar ili druga nezgoda u prostorima u kojima se nalazi izvor električne energije za slučaj nužde, pripadajuća transformatorska oprema, ako postoji, sklopna ploča za slučaj nužde i sklopna ploča rasvjete za slučaj nužde, ne onemoguće rad glavnog sustava električne rasvjete koji se zahtijeva prema ovom pravilu II-1/D/2.

Glavna sklopna ploča postavlja se, u odnosu na glavnu generatorsku stanicu, tako da, koliko je to moguće, samo požar ili druga nezgoda u prostoru u kojem se nalaze generator i sklopna ploča mogu utjecati na redovito napajanje električnom energijom.

Na brodovima klase B, C i D izgrađenima 1. siječnja 2012. ili nakon tog datuma osigurava se dodatna rasvjeta u svim kabinama kojom se jasno označava izlaz tako da svi putnici mogu pronaći put do vrata. Ta rasvjeta, koja može biti priključena na izvor električne energije u nuždi ili može imati samostalni izvor električne energije u svakoj kabini, automatski se pali kada uobičajena rasvjeta kabine izgubi napajanje te mora ostati uključena najmanje 30 minuta.

Svaki brod mora imati samostalni izvor električne energije za slučaj nužde sa sklopnom pločom za slučaj nužde, smješten iznad pregradne palube, na lako dostupnom mjestu koje ne smije graničiti s prostorijama strojeva kategorije A ili prostorima u kojima se nalazi glavni izvor električne energije ili glavna sklopna ploča.

Izvor električne energije u nuždi može biti akumulatorska baterija koja može zadovoljiti zahtjeve iz stavka 5. bez ponovnog punjenja ili znatnog pada napona, ili generator koji može zadovoljiti zahtjeve iz stavka 5., a pokreće ga stroj s unutarnjim izgaranjem koji se neovisno opskrbljuje gorivom čije plamište nije niže od 43 °C, s automatskim upućivanjem za nove brodove i odobrenim načinom upućivanja za postojeće brodove, te koji ima kratkotrajni izvor električne energije u nuždi u skladu sa stavkom 6.

Izvor električne energije u nuždi izvodi se tako da može učinkovito raditi ako je poprečni nagib broda do 22,5 ° a uzdužni nagib 10 °. Generatori za slučaj nužde moraju imati mogućnost trenutačnog upućivanja u svim mogućim hladnim uvjetima, a na novim brodovima moraju imati mogućnost automatskog upućivanja.

Sklopna ploča za slučaj nužde mora biti smještena što bliže izvoru električne energije u nuždi.

Izvor energije u nuždi koji se zahtijeva prema stavku 1. mora biti:

Kratkotrajni izvor električne energije u nuždi propisan u stavku 2. sastoji se od akumulatorske baterije smještene na odgovarajućem mjestu za upotrebu u nuždi koja mora bez ponovnog punjenja ili znatnog pada napona raditi u trajanju od pola sata za napajanje:

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAĐENI 1. SIJEČNJA 2003. ILI NAKON TOG DATUMA:

svi javni prostori za putnike i hodnici opremaju se dodatnom električnom rasvjetom koja može raditi najmanje tri sata kad su svi drugi izvori električne energije u kvaru i pod bilo kojim uvjetima nagiba. Predviđena rasvjeta mora biti takva da se pristup sredstvima za napuštanje broda može brzo uočiti. Izvor energije za dodatnu rasvjetu sastoji se od akumulatorskih baterija smještenih unutar rasvjetnih jedinica, koje se trajno pune, ako je moguće, sa sklopne ploče za slučaj nužde. Administracija države zastave može prihvatiti neka druga sredstva rasvjete ako su ta sredstva barem jednako djelotvorna. Dodatna rasvjeta mora biti takva da se svaki kvar svjetiljke može odmah uočiti. Svaka se akumulatorska baterija mora redovito zamijeniti, vodeći računa o specifičnom vijeku trajanja u okolini u kojoj se upotrebljava; i

u svakom prostoru posade, hodniku, prostoru za rekreaciju i svakom radnom prostoru koji obično koristi posada mora postojati prijenosna svjetiljka s baterijom na punjenje, osim ako je predviđena dodatna rasvjeta za slučaj nužde, u skladu sa stavkom 1.

Izloženi metalni dijelovi električnih strojeva ili opreme za koje nije predviđeno da budu pod naponom, ali bi zbog kvara mogli biti pod naponom, moraju se uzemljiti osim ako se strojevi ili oprema:

Svi električni uređaji moraju biti izvedeni i postavljeni tako da ne mogu prouzročiti ozljede pri uobičajenom rukovanju ili dodiru.

Bočne strane i poleđina, a prema potrebi i prednja strana sklopnih ploča, moraju biti prikladno zaštićene. Izloženi dijelovi pod naponom čiji je napon uzemljenja veći od napona navedenog u stavku 1.1. ne smiju se postaviti na prednjoj strani takvih sklopnih ploča. Prema potrebi, treba postaviti nevodljive obloge ili rešetke na prednjoj strani i na poleđini sklopne ploče.

U razdjelnim sustavima bez uzemljenja treba postaviti uređaj za nadzor razine izolacije od zemlje sa zvučnim ili svjetlosnim indikatorom u slučaju izrazito niskih vrijednosti izolacije.

Sve metalne ploče i kabelska zaštita moraju biti električno povezani i uzemljeni.

Svi električni kabeli i vanjski vodovi električne opreme moraju biti teško gorivi i ugrađeni tako da se ne umanje njihova osnovna svojstva sporog širenja plamena. Ako je potrebno, pomorska uprava države zastave može za posebne svrhe odobriti korištenje posebnih vrsta kabela, kao što su radiofrekventni kabeli, koji nisu u skladu s prethodno navedenim zahtjevima.

Kabeli i vodovi koji napajaju bitne službe ili izvor energije u nuždi, rasvjetu, uređaje za unutarnju komunikaciju ili signale, moraju se po mogućnosti postaviti izvan kuhinja, praonica, prostorija strojeva kategorije A i njihovih kućišta i ostalih prostora u kojima postoji velika opasnost od požara. Na novim i postojećim ro-ro putničkim brodovima, kabele alarma za slučaj nužde i sustave javnog razglasa postavljene 1. srpnja 1998. ili nakon tog datuma mora odobriti pomorska uprava države zastave uzimajući u obzir preporuke IMO-a. Kabeli koji povezuju protupožarne pumpe sa sklopnom pločom za slučaju nužde moraju biti izrađeni od vatrootpornog materijala ako prolaze kroz prostore u kojima postoji velika opasnost od požara. Ako je moguće, sve takve kabele treba provući tako da se spriječi da u slučaju zagrijavanja pregrada zbog požara u susjednom prostoru postanu neupotrebljivi.

Kabeli i vodovi postavljaju se i učvršćuju tako da se spriječi habanje ili druga oštećenja. Kabelski završeci i spojevi svih vodiča moraju biti izvedeni tako da se sačuvaju osnovna električna i mehanička svojstva, svojstvo sporog širenja plamena te, prema potrebi, vatrootpornost.

Svaki zasebni strujni krug mora se zaštititi od kratkog spoja i preopterećenja, osim u slučajevima primjene pravila II-1/C/6 i II-1/C/7.

Oprema za rasvjetu mora biti izvedena tako da se spriječi porast temperature koji bi mogao oštetiti kabele i električne vodove te da se spriječi prekomjerno zagrijavanje okolnog materijala.

Akumulatorske baterije moraju imati odgovarajuće kućište, a prostorije koje se koriste za njihov smještaj moraju biti propisno izvedene i učinkovito ventilirane.

Električna ili druga oprema koja može biti izvor zapaljenja zapaljivih para nije dopuštena u tim prostorima.

Distribucijski sustavi izvode se tako da se u slučaju požara u bilo kojoj glavnoj vertikalnoj zoni utvrđenoj u pravilu II-2/A/2 stavku 9. ne ometa rad funkcija bitnih za sigurnost u bilo kojoj drugoj takvoj zoni. Taj će zahtjev biti ispunjen ako glavni napojni vodovi i napojni vodovi za slučaj nužde koji prolaze kroz bilo koju od tih zona budu vertikalno i horizontalno što dalje jedan od drugoga.

Električna oprema ne smije biti postavljena u prostorima u kojima bi se mogle sakupljati zapaljive smjese, npr. u odjeljcima namijenjenima prije svega za akumulatorske baterije, u spremištima za boju, skladištima acetilena ili sličnim prostorima, osim ako pomorska uprava države zastave smatra da je ta oprema:

Predviđene mjere moraju osigurati da sigurnost broda u svim uvjetima plovidbe, uključujući manevriranje, bude jednaka kao i na brodu kojem su u prostorijama strojeva prisutni članovi posade.

Poduzimaju se mjere kojima će se osigurati pouzdani rad opreme te obavljanje redovitih pregleda i rutinskih ispitivanja radi osiguravanja trajnog i pouzdanog rada.

Svaki brod mora imati ispravu kojom se potvrđuje da je sposoban za plovidbu s prostorijama strojeva koje su povremeno bez prisutnosti posade.

Moraju biti predviđeni uređaji za rano otkrivanje i uzbunjivanje u slučaju požara:

Motori s unutarnjim izgaranjem snage 2 250 kW i više, ili s cilindrom čiji je promjer veći od 300 mm, moraju imati detektore uljnih para u kućištu koljenaste osovine ili senzore temperature u ležajevima motora ili druge odgovarajuće uređaje.

Kaljužni zdenci u prostorijama strojeva koje su povremeno bez prisutnosti posade moraju biti postavljeni te se moraju nadzirati tako da se nakupljanje tekućina može otkriti pri uobičajenim kutovima trima i nagiba te moraju imati kapacitet dovoljan za prihvat uobičajene količine drenažne tekućine dok je prostorija bez prisutnosti posade.

Ako se kaljužne pumpe uključuju automatski, moraju postojati indikatori koji pokazuju je li dotok tekućine veći od kapaciteta pumpe ili radi li pumpa češće nego što je uobičajeno. U takvim slučajevima može se dopustiti postavljanje manjih kaljužnih zdenaca za odgovarajuće vremensko razdoblje. Ako su postavljene kaljužne pumpe s automatskim upravljanjem, posebnu pažnju treba posvetiti zahtjevima za sprečavanje onečišćenja uljem.

Upravljački uređaji svih ventila za usis iz mora, za ispust ispod vodne linije ili za sustav ubrizgača kaljuže moraju biti smješteni tako da u slučaju dotoka vode u taj prostor ostane dovoljno vremena za pristup tim uređajima i za upravljanje. Ako razina do koje se prostor može naplaviti u uvjetima potpuno nakrcanog broda to zahtijeva, mora se predvidjeti mogućnost upravljanja s mjesta iznad te razine.

U svim uvjetima plovidbe, uključujući i manevriranje, mora biti moguće upravljati brzinom, smjerom poriva i, ako je potrebno, usponom brodskog vijka, sa zapovjedničkog mosta.

Nalozi porivnim strojevima sa zapovjedničkog mosta prikazuju se u upravljačkoj prostoriji glavnih strojeva ili, prema potrebi, na mjestu upravljanja porivnim strojevima.

Daljinsko upravljanje porivnim strojevima mora biti moguće samo s jednog mjesta u isto vrijeme; na takvim mjestima dopuštena su međusobno povezana upravljačka mjesta. Na svakome mjestu mora biti indikator koji pokazuje s kojeg se mjesta upravlja porivnim strojevima. Prebacivanje upravljanja sa zapovjedničkog mosta na strojarnice moguće je samo u glavnoj strojarnici ili u upravljačkoj prostoriji glavnih strojeva. Sustav mora imati uređaje za sprečavanje značajne promjene vijčanog poriva pri prebacivanju upravljanja s jednog mjesta na drugo.

Mora postojati mogućnost lokalnog upravljanja svim strojevima koji su bitni za sigurnu plovidbu broda, čak i u slučaju kvara bilo kojeg dijela automatskih sustava ili sustava daljinskog upravljanja.

Sustav daljinskog upravljanja izvodi se tako da se u slučaju njegova kvara uključi alarm. Ako se to ne smatra neizvedivim, prethodno podešena brzina i smjer poriva vijka moraju se održati sve dok se ne aktivira lokalno upravljanje.

Na zapovjedničkom mostu moraju se postaviti indikatori za:

Broj neuspješnih uzastopnih pokušaja automatskog upućivanja treba ograničiti kako bi se sačuvao dovoljan tlak zraka za upućivanje. Mora se ugraditi alarm niskog tlaka zraka za upućivanje, podešen na razinu koja omogućava upućivanje pogonskih strojeva.

Mora biti predviđen sustav alarma koji se uključuje u slučaju svakog kvara na koji treba obratiti pozornost i koji mora:

Sustav alarma mora imati trajno napajanje i mogućnost automatskog prebacivanja na rezervni izvor električne energije u slučaju prekida redovitog napajanja.

U slučaju prekida u redovitom napajanju sustava alarma, uključuje se alarm.

Sustav alarma mora imati sposobnost dojave nekoliko kvarova istodobno, a prijem jednog alarma ne smije ometati drugi alarm.

Prijem svakog alarma na mjestu navedenom u stavku 1. mora se prikazati na mjestima gdje se alarm uključio. Alarm mora trajati dok se ne prihvati, a svjetlosna indikacija pojedinog alarma traje dok se kvar ne otkloni, nakon čega se sustav alarma automatski vraća na redovite uvjete rada.

Glavni izvor električne energije mora zadovoljavati sljedeće zahtjeve:

Ako su za druge pomoćne strojeve bitne za pogon potrebni strojevi u stanju pripravnosti, trebaju postojati uređaji za automatsko prebacivanje.

Sustav upravljanja mora biti takav da se funkcije potrebne za rad glavnih porivnih strojeva i pomoćnih strojeva osiguravaju automatskim uređajima.

Pri prebacivanju na automatsko upravljanje mora se uključiti alarm.

Mora postojati alarmni sustav u skladu s pravilom II-1/E/6 za sve značajne tlakove, temperature i razine tekućina te druge bitne parametre.

Mora se predvidjeti središnje upravljačko mjesto s potrebnim alarmnim pločama i instrumentima koji pokazuju aktiviranje svakog alarma.

Ako se za glavni poriv koriste motori s unutarnjim izgaranjem koji se pokreću stlačenim zrakom, moraju postojati rješenja da se tlak zraka za upućivanje održi na potrebnoj razini.

Svrha je protupožarne sigurnosti u ovom poglavlju:

Kako bi se postigli ciljevi protupožarne zaštite navedeni u stavku 1., u pravila ovog poglavlja ugrađena su sljedeća temeljna načela, ovisno o vrsti broda i potencijalnoj opasnosti od požara:

Ciljevi protupožarne zaštite navedeni u stavku 1. ostvaruju se poštovanjem propisanih zahtjeva navedenih u ovom poglavlju ili drukčijim projektom i izvedbom u skladu s izmijenjenim poglavljem II-2 dijelom F Konvencije SOLAS iz 1974., koje se primjenjuje na brodove izgrađene 1. siječnja 2003. ili nakon tog datuma. Smatra se da brod udovoljava funkcionalnim zahtjevima navedenima u stavku 2. te da ostvaruje ciljeve protupožarne zaštite navedene u stavku 1. ako je u skladu s jednim od sljedećeg:

Svi brodovi na kojima se obavljaju popravci, preinake, izmjene ili se opremaju s tim povezanom opremom, ako ti zahvati nisu značajni prema definiciji iz članka 2. stavka (zh) Direktive 2009/45/EZ, moraju i dalje ispunjavati najmanje one zahtjeve koji su se prethodno primjenjivali na te brodove.

Bez obzira na odredbe iz stavka 4., postojeći brodovi klase B koji prevoze više od 36 putnika, ako se na njima obavljaju popravci, preinake ili izmjene ili opremaju s tim povezanom opremom, moraju zadovoljavati sljedeće zahtjeve:

Negorivi materijal je materijal koji, kad se zagrije na približno 750 °C, ne gori ni ne ispušta zapaljive pare u količini dovoljnoj za samozapaljenje, što se utvrđuje ispitivanjem vatrootpornosti u skladu s rezolucijom IMO-a A.799(19) – „Izmijenjene preporuke o metodama ispitivanja za određivanje negorivosti brodograđevnih konstrukcijskih materijala”. Svaki drugi materijal je gorivi materijal.

ZA BRODOVE KLASE B, C, I D IZGRAĐENE 1. SIJEČNJA 2003. ILI NAKON TOG DATUMA:

Negorivi materijal je materijal koji, kad se zagrije na približno 750 °C, ne gori ni ne ispušta zapaljive pare u količini dovoljnoj za samozapaljenje, što se utvrđuje u skladu s Kodeksom o postupcima ispitivanja vatrootpornosti. Svaki drugi materijal je gorivi materijal.

Standardno ispitivanje vatrootpornosti je ispitivanje uzoraka odgovarajućih pregrada ili paluba zagrijavanjem u ispitnoj peći do temperatura koje približno odgovaraju standardnoj krivulji vrijeme-temperatura. Uzorak mora imati izloženu površinu od najmanje 4,65 m2, a visinu (ili duljinu palube) 2,44 metra te mora biti što sličniji predviđenoj konstrukciji i uključivati, prema potrebi, najmanje jedan spoj. Standardna krivulja vrijeme-temperatura određuje se glatkom krivuljom kroz sljedeće točke temperature u unutrašnjosti peći:

ZA BRODOVE KLASE B, C, I D IZGRAĐENE 1. SIJEČNJA 2003. ILI NAKON TOG DATUMA:

Standardno ispitivanje vatrootpornosti je ispitivanje uzoraka odgovarajućih pregrada ili paluba zagrijavanjem u ispitnoj peći do temperatura koje približno odgovaraju standardnoj temperaturnoj krivulji. Metode ispitivanja moraju biti u skladu s Kodeksom o postupcima ispitivanja vatrootpornosti.

Protupožarne konstrukcije klase „A” obuhvaćaju pregrade i palube koje ispunjavaju sljedeće zahtjeve:

Protupožarne konstrukcije klase „B” obuhvaćaju pregrade, palube, stropove ili obloge koje ispunjavaju sljedeće zahtjeve:

Protupožarne konstrukcije klase „C” su konstrukcije izrađene od odobrenih negorivih materijala. One ne moraju zadovoljavati zahtjeve u vezi s prolazom dima i plamena ni ograničenja koja se odnose na porast temperature. Dopuštena je upotreba gorivih furnira pod uvjetom da zadovoljavaju ostale zahtjeve ovog poglavlja.

Neprekinuti stropovi ili obloge klase „B” su stropovi ili obloge klase „B” koji završavaju isključivo na konstrukcijama klase „A” ili „B”.

Sporo širenje plamena znači da tako opisana površina na odgovarajući način ograničava širenje plamena, što se za završne obloge pregrada, stropova i paluba utvrđuje ispitivanjem vatrootpornosti u skladu s rezolucijom IMO-a A.653(16).

ZA BRODOVE KLASE B, C, I D IZGRAĐENE 1. SIJEČNJA 2003. ILI NAKON TOG DATUMA:

Sporo širenje plamena znači da tako opisana površina na odgovarajući način ograničava širenje plamena, što se utvrđuje u skladu s Kodeksom o postupcima ispitivanja vatrootpornosti.

Glavne vertikalne zone su dijelovi na koje su trup, nadgrađe i palubne kućice podijeljeni protupožarnim konstrukcijama klase „A”, čija srednja duljina i širina na bilo kojoj palubi u pravilu nije veća od 40 metara.

Prostorije nastambi su prostori koji se koriste za društvene prostorije, hodnike, sanitarne prostorije, kabine, urede, bolnice, kina, prostorije za igru i zabavu, brijačnice, smočnice bez opreme za kuhanje i slični prostori.

Društvene prostorije su dijelovi nastambi koji se koriste kao dvorane, blagovaonice, saloni i slični stalno ograđeni prostori.

Službene prostorije su prostorije koje se koriste kao kuhinje, smočnice s opremom za kuhanje, spremišta, prostorije za poštu i dragocjenosti, skladišta, radionice osim onih koje su dio prostorija strojeva te slični prostori i rovovi do tih prostora.

Prostori za teret su svi prostori koji se koriste za teret (uključujući i teretne tankove ulja) i rovovi do tih prostora.

Prostori za vozila su prostori za teret namijenjeni za prijevoz motornih vozila s gorivom u spremnicima za vlastiti pogon.

Ro-ro prostori za teret su prostori koji obično nisu ni na koji način podijeljeni, a protežu se znatnom duljinom ili cijelom duljinom broda, u koje se motorna vozila sa spremnicima goriva za vlastiti pogon i/ili robom (zapakiranom ili u rasutom stanju, u ili na željezničkim ili cestovnim vozilima (uključujući cestovne i željezničke cisterne), prikolicama, kontejnerima, paletama, prijenosnim cisternama ili na sličnim jedinicama za skladištenje ili drugim spremnicima ili u njima) mogu ukrcati ili iskrcati obično u vodoravnom smjeru.

Otvoreni ro-ro prostori za teret su oni ro-ro prostori koji su otvoreni na oba kraja ili samo na jednom kraju, s odgovarajućom prirodnom ventilacijom cijelom duljinom kroz stalne otvore na bočnoj oplati, stropu ili odozgo, a na brodovima izgrađenima 1. siječnja 2003. ili nakon tog datuma njihova ukupna površina iznosi najmanje 10 % ukupne površine prostora na bokovima.

Otvoreni prostori za vozila su oni prostori za vozila koji su otvoreni na oba kraja ili imaju otvor na jednom kraju, s odgovarajućom prirodnom ventilacijom cijelom duljinom kroz stalne otvore raspoređene na bočnoj oplati, stropu ili odozgo, a na brodovima izgrađenima 1. siječnja 2003. ili nakon tog datuma njihova ukupna površina iznosi najmanje 10 % ukupne površine prostora na bokovima.

Zatvoreni ro-ro prostori za teret su ro-ro prostori koji nisu ni otvoreni ro-ro prostori za teret ni izložene palube.

Zatvorene prostorije za vozila su prostorije za vozila koje nisu ni otvoreni prostori za vozila ni izložene palube.

Izložena paluba je paluba koja je odozgo i najmanje sa dvije strane potpuno izložena vremenskim utjecajima.

Prostorije posebne kategorije su zatvorene prostorije za vozila iznad ili ispod pregradne palube, u koje i iz kojih se vozila mogu kretati i u koje putnici imaju pristup. Prostorije posebne kategorije mogu biti smještene na nekoliko paluba pod uvjetom da ukupna slobodna visina za vozila ne prelazi 10 metara.

Prostorije strojeva kategorije A su prostorije i rovovi do tih prostorija u kojima se nalaze:

Prostorije strojeva su sve prostorije strojeva kategorije A i sve ostale prostorije u kojima se nalaze porivni strojevi, kotlovi, uređaji tekućeg goriva, parni strojevi i motori s unutarnjim izgaranjem, generatori i glavni električni uređaji, pumpne stanice za gorivo, rashladni uređaji, uređaji za održavanje stabilnosti, uređaji za ventilaciju i klimatizaciju te slične prostorije i rovovi do tih prostorija.

Uređaj za tekuće gorivo je uređaj koji se upotrebljava za pripremu tekućeg goriva koje se dovodi u kotao, ili uređaj koji se upotrebljava za pripremu grijanoga goriva koje se dovodi u motor s unutarnjim izgaranjem, i obuhvaća sve tlačne pumpe za gorivo, filtere i grijače za gorivo pod tlakom većim od 0,18 N/mm2.

Upravljačke stanice su prostorije u kojima se nalaze brodski radiouređaji ili glavni navigacijski uređaji ili izvor energije u nuždi, ili u kojima je glavni sustav za otkrivanje požara ili za upravljanje protupožarnim uređajima.

Središnja upravljačka stanica je upravljačka stanica koja objedinjuje upravljanje i pokazatelje za sljedeće funkcije:

Središnja upravljačka stanica sa stalnom stražom je središnja upravljačka stanica u kojoj je stalno prisutan odgovorni član posade.

Prostorije s namještajem i opremom ograničene opasnosti od požara, u smislu pravila II-2/B/4, su prostorije u kojima se nalazi namještaj i oprema ograničene opasnosti od požara (kabine, društvene prostorije, uredi ili druge vrste nastambi) u kojima:

Ro-ro putnički brod znači putnički brod s ro-ro prostorima za teret ili prostorima posebne kategorije kao što je definirano u ovom pravilu II-2/A/2.

Kodeks o postupcima ispitivanja vatrootpornosti znači Međunarodni kodeks o postupcima ispitivanja vatrootpornosti, donesen rezolucijom MSC.61(67), s izmjenama.

Kodeks o sustavima za zaštitu od požara znači Međunarodni kodeks o sustavima za zaštitu od požara, donesen rezolucijom MSC.98(73), kako je izmijenjena.

Plamište je temperatura u Celzijevim stupnjevima (ispitivanje u zatvorenoj posudi) pri kojoj proizvod ispušta dovoljno zapaljivih para za zapaljenje, kako je utvrđeno odobrenim uređajem za utvrđivanje plamišta.

Propisani zahtjevi znači značajke konstrukcije, ograničenja dimenzija ili sustavi zaštite od požara navedeni u ovom poglavlju.

Protupožarna zaklopka znači, u smislu primjene pravila II-2/B/9a, uređaj ugrađen u ventilacijskom kanalu koji je u uobičajenim okolnostima otvoren i dopušta protok zraka u kanalu, a u slučaju požara se zatvara i sprečava protok u kanalu, čime ograničava širenje požara. Prethodno navedenoj definiciji pridružuju se i sljedeći povezani pojmovi:

Protudimna zaklopka znači, u smislu primjene pravila II-2/B/9a, uređaj ugrađen u ventilacijskom kanalu koji je u uobičajenim okolnostima otvoren i dopušta protok zraka u kanalu, a u slučaju požara zatvara se i sprečava protok u kanalu, čime ograničava protok dima i vrućih plinova. Protudimna zaklopka nije namijenjena doprinošenju cjelovitosti protupožarne konstrukcije kroz koju prolazi ventilacijski kanal. Prethodno navedenoj definiciji pridružuju se i sljedeći povezani pojmovi:

Svaki brod mora imati protupožarne pumpe, glavne protupožarne cjevovode, hidrante, crijeva i mlaznice u skladu s odgovarajućim zahtjevima ovog pravila II-2/A/3.

Ako se zahtijeva više od jedne neovisne protupožarne pumpe, moraju se postaviti odjelni ventili za odvajanje dijela glavnog protupožarnog cjevovoda u prostoriji strojeva u kojoj se nalazi glavna protupožarna pumpa ili pumpe od ostatka glavnog protupožarnog cjevovoda, na lako dostupnom i pogodnom mjestu izvan prostorije strojeva. Glavni protupožarni cjevovod mora biti izveden tako da, kad su odjelni ventili zatvoreni, svi hidranti na brodu, osim onih u navedenoj prostoriji strojeva, mogu dobivati vodu preko protupožarne pumpe koja se ne nalazi u toj prostoriji strojeva cijevima koje ne ulaze u tu prostoriju. Iznimno, kraći dijelovi usisnih i ispusnih cijevi protupožarne pumpe za slučaj nužde mogu prolaziti kroz prostoriju strojeva ako je nemoguće provesti ih izvan nje, pod uvjetom da se održi cjelovitost glavnog protupožarnog cjevovoda zatvaranjem cijevi u čvrsto čelično kućište.

Odjelni ventili za odvajanje dijela glavnog protupožarnog cjevovoda u prostoriji strojeva u kojoj se nalaze glavna protupožarna pumpa ili pumpe od ostatka glavnog protupožarnog cjevovoda moraju se postaviti na lako dostupnom i pogodnom mjestu izvan prostorije strojeva. Glavni protupožarni cjevovod mora biti izveden tako da, kad su odjelni ventili zatvoreni, svi hidranti na brodu, osim onih u navedenoj prostoriji strojeva, mogu dobivati vodu preko druge protupožarne pumpe ili protupožarne pumpe za slučaj nužde. Protupožarna pumpa za slučaj nužde, ulaz morske vode, usisne i dovodne cijevi i odjelni ventili moraju se nalaziti izvan prostorije strojeva. Ako to nije moguće, može se postaviti kutija usisa mora u prostoriju strojeva ako se ventilom može daljinski upravljati s mjesta u istom odjeljku u kojem je pumpa za slučaj nužde, a usisna cijev je što kraća. Kraći dijelovi usisnih i ispusnih cijevi mogu prolaziti kroz prostoriju strojeva ako su zatvoreni u čvrsto čelično kućište ili izolirani prema standardu A-60. Cijevi moraju imati čvrste stijenke debljine najmanje 11 mm i moraju biti zavarene osim na prirubnom spoju s ventilom ulaza mora.

Kapacitet protupožarnih pumpi

Raspored protupožarnih pumpi, glavnih protupožarnih cjevovoda i brza opskrba vodom

Promjer glavnog protupožarnog cjevovoda i tlak u njemu

Broj i položaj hidranata

Cijevi i hidranti

Protupožarna crijeva

Mlaznice

Cijevi potrebne za dovođenje sredstva za gašenje požara u štićene prostore moraju imati upravljačke ventile označene tako da jasno pokazuju prostore do kojih vode cijevi. Moraju se poduzeti odgovarajuće mjere da se spriječi nehotično ispuštanje sredstva u bilo koju prostoriju.

Cjevovod za raspodjelu sredstva za gašenje požara i mlaznice moraju biti postavljeni tako da se postigne ravnomjerna raspodjela sredstva za gašenje.

Moraju biti predviđena rješenja koja omogućavaju da se s vanjske strane zaštićenih prostora mogu zatvoriti svi otvori kroz koje u te prostore može ući zrak ili iz njih izlaziti plin.

Moraju postojati mehanizmi za automatsko davanje zvučnog upozorenja o ispuštanju sredstva za gašenje požara u bilo koji prostor u kojem osoblje redovito radi ili u koji ima pristup. Alarm mora biti uključen dovoljno vremena prije ispuštanja sredstva za gašenje.

Sredstva za upravljanje ugrađenim sustavima za gašenje požara plinom moraju biti lako dostupna, jednostavna za rukovanje i grupirana na što manje mjesta koja vjerojatno neće biti odsječena u slučaju požara u zaštićenom prostoru. Na svakom takvom mjestu moraju se nalaziti jasne upute za rukovanje sustavom uzimajući u obzir sigurnost osoblja.

Automatsko ispuštanje sredstva za gašenje požara nije dopušteno, osim ako je to predviđeno za lokalne uređaje s automatskim upravljanjem, postavljene neovisno o propisanim ugrađenim sustavima za gašenje požara, u prostorijama strojeva iznad opreme za koju postoji velika opasnost od požara ili u zatvorenim dijelovima unutar prostorija strojeva u kojima postoji velika opasnost od požara.

Ako je količina sredstva za gašenje požara potrebna za zaštitu nekoliko prostora, raspoloživa količina sredstva ne mora biti veća od najveće količine potrebne za bilo koji od prostora koje treba zaštititi.

Ako nije drukčije određeno, tlačni spremnici za skladištenje sredstva za gašenje požara postavljaju se izvan štićenih prostorija u skladu sa stavkom 1.11.

Moraju postojati rješenja koja omogućavaju da posada ili obalno osoblje mogu sigurno provjeriti količinu sredstva u spremnicima.

Spremnici za skladištenje sredstva za gašenje požara i pripadajući tlačni dijelovi moraju biti projektirani prema odgovarajućim pravilnicima, uzimajući u obzir položaj i maksimalne temperature okoline koje se mogu očekivati u radu.

Ako se sredstvo za gašenje požara skladišti izvan zaštićenog prostora, to mora biti u prostoriji koja je na sigurnom i lako dostupnom mjestu i ima djelotvorno prozračivanje. Poželjno je da svi ulazi u te skladišne prostorije budu s otvorene palube neovisno o zaštićenom prostoru.

Ulazna vrata moraju se otvarati prema vani, a pregrade i palube, uključujući vrata i druga sredstva za zatvaranje svakog takvog otvora, koje odjeljuju te prostorije od susjednih zatvorenih prostorija, moraju biti plinonepropusne. U smislu primjene tablica protupožarne klase pregrada i paluba iz pravila II-2/B/4 ili II-2/B/5, takve se skladišne prostorije smatraju upravljačkim stanicama.

U sustavima za gašenje požara na novim brodovima te u novougrađenim protupožarnim sustavima na postojećim brodovima nije dopuštena upotreba sredstva za gašenje požara koje samo po sebi ili u očekivanim uvjetima upotrebe ispušta otrovne plinove u količinama opasnima za ljude ili ispušta plinove štetne za okoliš.

Ugrađeni sustavi za gašenje požara plinom moraju biti u skladu s odredbama Kodeksa o sustavima za zaštitu od požara.

Moraju biti predviđena rješenja koja omogućavaju da se s vanjske strane zaštićenog prostora mogu zatvoriti svi otvori kroz koje u taj prostor može ući zrak ili iz njega izlaziti plin.

Ako se sredstvo za gašenje požara skladišti izvan štićenog prostora, to mora biti u prostoriji koja se nalazi iza prednje sudarne pregrade i ne upotrebljava se u druge svrhe. Poželjno je da svi ulazi u tu skladišnu prostoriju budu s otvorene palube neovisno o zaštićenom prostoru. Ako je skladišni prostor ispod palube, ne smije biti više od jedne palube ispod otvorene palube i mora imati izravan pristup stubištem ili ljestvama s otvorene palube.

Prostori smješteni ispod palube ili prostori do kojih nije predviđen pristup s otvorene palube moraju imati sustav mehaničke ventilacije koji odvodi ispušni zrak s dna prostora i omogućuje najmanje 6 izmjena zraka na sat. Ulazna vrata moraju se otvarati prema vani, a pregrade i palube, uključujući vrata i druga sredstva za zatvaranje svakog takvog otvora, koje odjeljuju te prostore od susjednih zatvorenih prostora, moraju biti plinonepropusne. U smislu primjene tablica 4.1., 4.2., 5.1., 5.2., 5.1.(a) i 5.2.(a) iz dijela B ovog poglavlja, takvi se skladišni prostori smatraju protupožarnim upravljačkim stanicama.

Ako je količina slobodnog zraka u spremnicima zraka u bilo kojoj prostoriji takva da bi u slučaju požara ispuštanje zraka unutar takve prostorije moglo ozbiljno ugroziti učinkovitost ugrađenog sustava za gašenje požara, treba osigurati dodatnu količinu sredstva za gašenje požara.

Dobavljači ugrađenih uređaja za gašenje požara moraju osigurati opis uređaja, uključujući kontrolni popis za održavanje, na engleskom jeziku i na službenom jeziku (službenim jezicima) države zastave.

Količinu sredstva za gašenje požara najmanje jednom godišnje provjerava stručnjak kojeg ovlasti pomorska uprava, dobavljač uređaja ili priznata organizacija.

Redovite provjere koje provodi upravitelj stroja na brodu ili ih organizira rukovodstvo broda unose se u brodski dnevnik, pri čemu se navodi opseg i vrijeme te provjere.

Oprema za gašenje požara koja nije propisana, a postavljena je, npr. u skladišnim prostorima, mora svojom konstrukcijom i dimenzijama biti u skladu s odredbama ovog pravila II-2/A/4 za taj tip ugradnje.

Sva vrata koja vode u prostorije zaštićene uređajima na bazi CO2 moraju imati natpis „Ova je prostorija zaštićena sustavom na bazi CO2 i mora se napustiti kad se uključi alarmni uređaj”.

U prostorijama za teret količina raspoloživog CO2 mora, ako nije drukčije propisano, biti dovoljna da se dobije volumen slobodnog plina od najmanje 30 % bruto volumena najveće prostorije za teret koja se štiti na taj način.

Ako su dvije ili više prostorija za teret povezane preko ventilacijskih kanala, smatraju se jednom prostorijom. Na brodovima koji se upotrebljavaju za prijevoz vozila, potrebna količina CO2 iznosi 45 % bruto kubične zapremnine najveće prostorije za teret.

U prostorijama strojeva, količina ugljikova dioksida mora biti dovoljna da se dobije minimalna količina slobodnog plina koja je jednaka većoj od ovih količina:

Za svrhe ovog stavka računa se da obujam slobodnog ugljikova dioksida iznosi 0,56 m3/kg.

Ugrađeni sustav cjevovoda mora biti takav da se 85 % plina može ispustiti u tu prostoriju u roku od 2 minute.

Mehanizam za ispuštanje ugljikova dioksida:

Pomorska uprava države zastave mora osigurati da prostorije u kojima se nalaze boce CO2 budu pravilno izvedene u pogledu pristupa, ventilacije i uređaja za vezu. Moraju poduzeti potrebne sigurnosne mjere u vezi s izradom, postavljanjem, označivanjem, punjenjem i ispitivanjem boca CO2 te pripadajućih cijevi i opreme, kao i opreme za upravljanje tim postrojenjem i alarmiranje.

Sustavi s ugljikovim dioksidom moraju biti u skladu s odredbama Kodeksa o sustavima za zaštitu od požara.

Pomorska uprava države zastave mora osigurati da prostorije u kojima se nalaze boce CO2 budu pravilno izvedene u pogledu pristupa, ventilacije i uređaja za vezu. Ona poduzima potrebne sigurnosne mjere u vezi s izradom, postavljanjem, označivanjem, punjenjem i ispitivanjem boca CO2 te pripadajućih cijevi i opreme, kao i opreme za upravljanje tim postrojenjem i alarmiranje.

Ako je u nekoj strojarnici, pored zahtjeva iz pravila II-2/A/6, ugrađen ugrađeni sustav za gašenje požara pjenom niske ekspanzije, taj sustav mora omogućavati da za najviše pet minuta kroz ugrađene odvodne otvore ispusti količinu pjene dostatnu da ispuni do visine od 150 mm najveću pojedinačnu površinu po kojoj bi se moglo razliti tekuće gorivo. Sustav mora imati sposobnost stvaranja pjene prikladne za gašenje požara uzrokovanih uljem. Moraju se predvidjeti sredstva za djelotvornu raspodjelu pjene kroz stalni sustav cjevovoda i upravljačke ventile ili pipce do prikladnih odvodnih otvora i za učinkovito usmjeravanje pjene pomoću ugrađenih raspršivača prema drugim glavnim izvorima požara u zaštićenom prostoru. Omjer ekspanzije pjene ne smije biti veći od 12 prema 1.

Sredstva za upravljanje svakim takvim sustavom moraju biti lako dostupna i jednostavna za rukovanje te grupirana na što manje mjesta koja vjerojatno neće biti odsječena zbog požara u štićenoj prostoriji.

Ugrađeni sustavi za gašenje požara pjenom niske ekspanzije u prostorijama strojeva moraju biti u skladu s odredbama Kodeksa o sustavima za zaštitu od požara.

Svaki propisani ugrađeni sustav za gašenje požara pjenom visoke ekspanzije u strojarnicama mora omogućavati brzo ispuštanje pjene kroz ugrađene odvodne otvore u količini koja je dovoljna da ispuni do visine od najmanje 1 metra u minuti najveći prostor koji treba zaštititi. Količina raspoložive tekućine za stvaranje pjene mora biti dovoljna da proizvede količinu pjene jednaku peterostrukom obujmu najvećeg prostora koji treba zaštititi. Omjer ekspanzije pjene ne smije biti veći od 1 000 prema 1.

Dobavni kanali za pjenu, ulazi zraka do generatora pjene i broj jedinica za proizvodnju pjene moraju biti takvi da osiguraju djelotvornu proizvodnju i raspodjelu pjene.

Dobavni kanali generatora pjene moraju biti postavljeni tako da požar u štićenoj prostoriji ne može oštetiti opremu za proizvodnju pjene.

Generator pjene, njegovi izvori napajanja energijom, tekućina za proizvodnju pjene i sredstva za upravljanje sustavom moraju biti lako dostupni i jednostavni za rukovanje te grupirani na što manje mjesta koja vjerojatno neće biti odsječena zbog požara u štićenoj prostoriji.

Ugrađeni sustavi za gašenje požara pjenom visoke ekspanzije u prostorijama strojeva moraju biti u skladu s odredbama Kodeksa o sustavima za zaštitu od požara.

Svi propisani ugrađeni sustavi za gašenje požara raspršenom vodom pod tlakom u prostorijama strojeva moraju imati mlaznice za raspršivanje odobrenog tipa.

Broj i razmještaj mlaznica mora biti takav da osigura realnu prosječnu raspodjelu vode od najmanje 5 litara/m2 u minuti u prostorima koje treba zaštititi. Mogu se predvidjeti i veće količine vode ako je to potrebno za određena opasna područja. Mlaznice se postavljaju iznad kaljuža, pokrova tankova i drugih površina po kojima se može razliti gorivo te iznad drugih mjesta u prostorijama strojeva gdje postoji posebna opasnost od požara.

Sustav može biti podijeljen na sekcije, čijim se razdjelnim ventilima upravlja s lako dostupnih mjesta izvan prostorije koju treba zaštititi i koji neće biti odsječeni u slučaju izbijanja požara u štićenom prostoru.

Sustav mora stalno biti pod potrebnim tlakom, a pumpa koja dobavlja vodu za sustav mora se automatski uključiti kada padne tlak u sustavu.

Pumpa mora istodobno dobavljati vodu pod potrebnim tlakom u sve sekcije sustava u svaki odjeljak koji se treba zaštititi. Pumpa i njezini upravljački uređaji postavljaju se izvan prostorije ili prostorija koje treba zaštititi. Ne smije postojati mogućnost da požar u prostoriji ili prostorijama koje se štite sustavom za gašenje požara raspršenom vodom onemogući rad tog sustava.

Poduzimaju se mjere opreza kako bi se spriječilo začepljenje mlaznica zbog nečistoće u vodi ili korozije cjevovoda, mlaznica, ventila i pumpe.

Pumpa se može pokretati nezavisnim motorom s unutarnjim izgaranjem, ali ako ovisi o energiji koja se dobavlja iz generatora za slučaj nužde ugrađenog u skladu s odredbama iz dijela D poglavlja II-1., generator mora biti tako izveden da se automatski uključi u slučaju kvara glavnog izvora energije tako da se odmah osigura energija za pumpu iz stavka 5. Nezavisni motor s unutarnjim izgaranjem mora biti smješten tako da požar u zaštićenom prostoru ne utječe na dovod zraka motoru.

Ugrađeni sustavi za gašenje požara raspršenom vodom pod tlakom u prostorijama strojeva moraju biti u skladu s odredbama Kodeksa o sustavima za zaštitu od požara.

Svi aparati za gašenje požara moraju biti odobrenog tipa i dizajna.

Kapacitet propisanih prenosivih aparata za gašenje tekućinom ne smije biti veći od 13,5 litara ni manji od 9 litara. Ostali aparati za gašenje moraju biti prenosivi najmanje kao aparat za gašenje tekućinom od 13,5 litara, a moraju imati sposobnost gašenja požara najmanje kao aparat za gašenje tekućinom od 9 litara.

Na brodu se moraju nalaziti rezervna punjenja za 50 % svih aparata za gašenje određenog tipa. Rezervno punjenje za aparat koji se ne može odmah ponovno napuniti na brodu je drugi aparat istog tipa.

U pravilu, prenosivi aparati za gašenje požara s CO2 ne postavljaju se u prostorije nastambi. Ako su takvi aparati za gašenje predviđeni u prostorijama s radiouređajima, kod sklopnih ploča i na drugim sličnim mjestima, volumen svakog prostora u kojem se nalazi jedan ili više aparata za gašenje mora biti takav da se ograniči koncentracija para zbog ispuštanja do najviše 5 % neto volumena prostora, u smislu ovog pravila II-2/A/5. Računa se da volumen CO2 iznosi 0,56 m3/kg.

Prenosivi aparati za gašenje požara moraju biti u skladu s odredbama Kodeksa o sustavima za zaštitu od požara.

Aparati za gašenje požara ugljikovim dioksidom ne postavljaju se u prostorije nastambi. U upravljačkim stanicama i drugim prostorima s električnom ili elektroničkom opremom ili uređajima potrebnima za sigurnost broda treba predvidjeti aparate za gašenje požara sa sredstvom za gašenje koje ne provodi električnu struju i nije štetno za opremu i uređaje.

Aparati za gašenje požara moraju biti spremni za uporabu na vidljivim mjestima do kojih se u slučaju požara može u svakom trenutku brzo i lako doći, postavljeni tako da na njihovo djelovanje ne utječu vremenski uvjeti, vibracije i druge vanjske okolnosti. Prenosivi aparati za gašenje moraju imati uređaje koji pokazuju jesu li upotrijebljeni.

Rezervno punjenje mora se osigurati za 100 % prvih 10 aparata za gašenje i za 50 % ostalih aparata za gašenje koji se mogu ponovno napuniti na brodu.

Za aparate koji se ne mogu ponovno napuniti na brodu, umjesto rezervnog punjenja moraju biti predviđeni dodatni prenosivi aparati za gašenje požara kojima su količina, tip, kapacitet i broj određeni u stavku 13. dalje u tekstu.

Nisu dopušteni aparati za gašenje požara sa sredstvom za gašenje koje samo po sebi ili u očekivanim uvjetima uporabe ispušta otrovne plinove u količinama opasnima za ljude ili ispušta plinove štetne za okoliš.

Aparati za gašenje požara moraju biti prikladni za gašenje požara koji mogu izbiti u blizini mjesta na kojem su postavljeni ti aparati.

Jedan od prenosivih aparata za gašenje požara namijenjen za uporabu u nekom prostoru mora biti postavljen blizu ulaza u taj prostor.

Minimalni broj aparata za gašenje požara je sljedeći:

Prenosivi aparati za gašenje požara predviđeni za uporabu u prostorijama nastambi ili službenim prostorijama moraju imati što sličniji način rukovanja.

Redoviti pregledi aparata za gašenje požara:

bilo koji od sljedećih ugrađenih sustava za gašenje požara:

najmanje jedan komplet prenosive opreme sa zračnom pjenom koji se sastoji od mlaznice zračne pjene induktorskog tipa i može se priključiti na glavni protupožarni cjevovod pomoću protupožarnog crijeva, zajedno s prenosivim spremnikom koji sadrži najmanje 20 litara tekućine za proizvodnju pjene i jedan rezervni spremnik. Mlaznica mora imati sposobnost proizvodnje djelotvorne pjene prikladne za gašenje zapaljenog ulja, brzinom od najmanje 1,5 m3 u minuti;

u svakoj takvoj prostoriji, odobrene aparate za gašenje požara pjenom od kojih je svaki kapaciteta najmanje 45 litara, ili jednakovrijedne aparate, u dovoljnom broju da se omogući usmjeravanje pjene ili ekvivalentnog sredstva za gašenje prema bilo kojem dijelu sustava goriva ili sustava ulja za podmazivanje pod tlakom, prijenosnika i drugih izvora požara. Pored toga, mora postojati dovoljan broj prenosivih aparata za gašenje pjenom ili jednakovrijednih aparata koji moraju biti tako razmješteni da nijedna točka u prostoriji ne bude udaljena više od 10 metara od aparata za gašenje i da postoje najmanje dva takva aparata za gašenje u svakoj takvoj prostoriji.

mora se predvidjeti jedan od ugrađenih sustava za gašenje požara navedenih u stavku 1., i pored toga u svakoj prostoriji u kojoj su motori s unutarnjim izgaranjem ili taložni tankovi za tekuće gorivo ili uređaji za tekuće gorivo, jedan aparat za gašenje pjenom kapaciteta najmanje 45 litara ili jednakovrijedni aparati u dovoljnom broju da se omogući usmjeravanje pjene ili jednakovrijednog sredstva za gašenje prema bilo kojem dijelu sustava goriva ili sustava ulja za podmazivanje pod tlakom, prijenosnika i drugih izvora požara, i

jedan prenosivi aparat za gašenje požara prikladan za gašenje zapaljenog ulja za svakih 746 kW snage takvih strojeva ili za dio te snage; pod uvjetom da se u svakoj takvoj prostoriji zahtijeva najmanje dva, a najviše šest takvih aparata za gašenje.

Dopuštena je uporaba ugrađenog sustava za gašenje pjenom niske ekspanzije umjesto nekih od šest prenosivih aparata za gašenje požara koji su propisani ovim pravilom II-2/A/6.

Svaka prostorija strojeva mora imati dvije prikladne naprave za stvaranje vodene magle koje se sastoje od metalne cijevi u obliku slova L, s tim da je dulji krak dug oko dva metra i može se spojiti s protupožarnim crijevom, a kraći krak dug oko 250 mm, s ugrađenom mlaznicom za vodenu maglu ili s mogućnošću da se na njega može pričvrstiti mlaznica za raspršivanje vode.

Kada se kao sredstvo za grijanje upotrebljava termalno ulje, može se dodatno zahtijevati da kotlovnice budu opremljene stalno ugrađenom ili prenosivom opremom za lokalne sustave za brizganje mlaza vode pod tlakom ili pjene iznad i ispod poda radi gašenja požara.

Broj vidnika, vrata, ventilatora, otvora u dimnjacima koji omogućavaju ispuh ventilacije i drugih otvora prema prostorijama strojeva moraju se svesti na najmanju mjeru, dovoljnu za potrebe prozračivanja te za ispravan i siguran rad broda.

Vidnici moraju biti izrađeni od čelika i ne smiju imati staklene panele. Treba predvidjeti da se u slučaju požara omogući izlazak dima iz prostora koji se štiti.

Vrata, osim vodonepropusnih vrata na mehanički pogon, moraju biti izvedena tako da se osigura ispravno zatvaranje u slučaju požara u prostoriji, pomoću mehanizma zatvaranja na mehanički pogon ili pomoću samozatvarajućih vrata koja se mogu zatvoriti pri nagibu od 3,5 ° suprotnom od smjera zatvaranja i moraju imati zadržač s automatskim osiguranjem te uređaj za otpuštanje s daljinskim upravljanjem.

Prozori se ne smiju postavljati na omeđenjima strojarnica. To ne isključuje upotrebu stakla u upravljačkim prostorijama unutar strojarnica.

Mora biti predviđena mogućnost upravljanja za:

Upravljački uređaji propisani u stavku 5. ovog pravila II-2/A/7 i u podstavku 2.5. pravila II-2/A/10 moraju se postaviti izvan dotične prostorije kako ne bi bili nedostupni u slučaju požara u prostoriji za koju su namijenjeni. Ti upravljački uređaji i upravljački uređaji svakog propisanog sustava za gašenje požara moraju se postaviti na jednom upravljačkom mjestu ili grupirati na što manje mjesta. Ta mjesta moraju imati siguran pristup s otvorene palube.

Ako do bilo koje prostorije strojeva kategorije A na nižoj razini postoji pristup iz susjednog osovinskog tunela, u osovinskom tunelu u blizini vodonepropusnih vrata postavljaju se lagana čelična protupožarna vrata kojima se može rukovati s obje strane.

Svaki propisani sustav automatskog raspršivanja, otkrivanja požara i protupožarnog alarma mora biti takav da se u svakom trenutku može odmah aktivirati, bez djelovanja posade. Izvodi se od mokrih cijevi, a mali izloženi dijelovi mogu biti od suhih cijevi ako su potrebne mjere opreza. Svi dijelovi sustava koji tijekom rada mogu biti izloženi temperaturama smrzavanja moraju se na odgovarajući način zaštititi od smrzavanja. Sustav se mora održavati pod potrebnim tlakom i mora imati uređaj za stalni dovod vode, kako je propisano ovim pravilom II-2/A/8.

Svaka sekcija raspršivača mora imati uređaje za automatsko davanje svjetlosnih i zvučnih signala upozorenja na jednom ili na nekoliko indikatora svaki put kad se neki raspršivač uključi u rad. Ti indikatori pokazuju u kojoj je sekciji koju opslužuje sustav nastao požar i smješteni su na zapovjedničkom mostu, a pored toga se svjetlosni i zvučni signali upozorenja moraju davati i na drugom mjestu koje nije na zapovjedničkom mostu kako bi se osiguralo da posada odmah primi upozorenje o požaru. Alarmni sustav mora biti takav da upozori na svaki kvar u sustavu.

Raspršivači su raspoređeni po pojedinim sekcijama, od kojih svaka sadrži najviše 200 raspršivača. Jedna sekcija raspršivača ne smije se koristiti za više od dvije palube i ne smije biti smještena u više od jedne glavne vertikalne zone, osim ako se utvrdi da izvedba sa sekcijom raspršivača koja služi za više od dvije palube ili je smještena u više od jedne glavne vertikalne zone neće smanjiti protupožarnu zaštitu broda.

Mora postojati mogućnost da se svaka sekcija raspršivača isključi samo jednim zapornim ventilom. Zaporni ventil u svakoj sekciji mora biti lako dostupan i njegov položaj jasno i trajno označen. Moraju se predvidjeti mjere kako bi se spriječilo da zapornim ventilima rukuju neovlaštene osobe.

Na zapornom ventilu svake sekcije i na središnjoj stanici mora se postaviti manometar koji pokazuje tlak u sustavu.

Raspršivači moraju biti otporni na koroziju uzrokovanu utjecajem morske okoline. U prostorijama nastambi i službenim prostorijama raspršivači se aktiviraju pri temperaturi od 68 °C do 79 °C, osim na mjestima kao što su sušionice gdje se mogu očekivati visoke temperature okoline, u kojima se radna temperatura raspršivača može povećati za najviše 30 °C iznad maksimalne temperature u blizini stropa.

Na svakom indikatoru mora se istaknuti popis ili nacrt obuhvaćenih prostorija te smještaj zone koju ta sekcija štiti. Moraju postojati odgovarajuće upute za ispitivanje i održavanje.

Raspršivači se postavljaju na stropu prostorije, pravilno raspoređeni kako bi se osigurala prosječna brzina raspršivanja od najmanje 5 litara/m2 u minuti po nominalnoj površini koju obuhvaćaju raspršivači.

Raspršivači se raspoređuju što dalje od nosača ili drugih objekata koji bi mogli ometati usmjeravanje vode i na takvom mjestu da se zapaljivi materijal u prostoriji može dobro poprskati.

Predviđa se tlačni spremnik čiji je obujam jednak najmanje dvostrukoj količini vode navedene u ovom stavku. Taj spremnik mora sadržavati stalnu količinu slatke vode jednaku količini vode koju u jednoj minuti može izbaciti pumpa navedena u stavku 12., a radi održavanja tlaka zraka u spremniku moraju se predvidjeti uređaji kojima se osigurava da tlak pri stalnoj količini slatke vode u spremniku ne bude manji od radnog tlaka raspršivača uvećanog za tlak stupca vode koji se mjeri od dna spremnika do najvišeg raspršivača u sustavu. Moraju se predvidjeti prikladna sredstva za nadopunjavanje zraka pod tlakom i za nadopunjavanje količine slatke vode u spremniku. Mora se postaviti stakleni mjerač koji pokazuje ispravnu razinu vode u spremniku.

Moraju se predvidjeti sredstva kojima se sprječava prodiranje morske vode u spremnik. Tlačni spremnik mora imati učinkoviti rasteretni ventil i manometar. Na svakom priključku manometra treba osigurati zaporne ventile ili pipke.

Mora se predvidjeti neovisna pumpa na mehanički pogon isključivo za neprekidno automatsko ispuštanje vode iz raspršivača. Pumpa se mora aktivirati automatski čim padne tlak u sustavu prije nego što se stalna količina slatke vode u tlačnom tanku potpuno potroši.

Pumpa i sustav cjevovoda moraju održavati potreban tlak na razini najvišeg raspršivača kako bi se osigurao neprekidni dovod vode dovoljan da se istodobno pokrije površina od najmanje 280 m2 pri brzini raspršivanja navedenoj u stavku 8. Za nove brodove klase C i D duljine manje od 40 metara, čija je ukupna štićena površina manja od 280 m2, pomorska uprava države zastave može utvrditi odgovarajuću površinu za određivanje veličine pumpi i drugih dijelova za dovod vode.

Na tlačnoj strani pumpe mora se ugraditi pokusni ventil s kratkom odvodnom cijevi s otvorenim krajem. Realna površina presjeka ventila i cijevi mora biti dovoljna za propuštanje vode u količini koja odgovara kapacitetu pumpe uz održavanje tlaka u sustavu u skladu sa stavkom 9.

Usis morske vode pumpe po mogućnosti mora biti u prostoriji u kojoj se nalazi pumpa i mora biti postavljen tako da za vrijeme plovidbe nije potrebno zatvoriti dovod morske vode do pumpe za bilo koju svrhu, osim u slučaju pregleda ili popravka pumpe.

Pumpa i tank raspršivača moraju se postaviti na mjestu dovoljno udaljenom od prostorija strojeva, a ne smiju se smjestiti u prostoriju koja se mora štititi sustavom za raspršivanje.

Predviđaju se najmanje dva izvora energije za pumpe morske vode i automatski sustav alarma i otkrivanja požara. Ako su izvori energije za pumpu električni, to su glavni generator i izvor energije za slučaj nužde. Jedno napajanje pumpe mora biti sa glavne sklopne ploče, a drugo sa sklopne ploče za slučaj nužde preko posebnih vodova namijenjenih samo za tu svrhu. Napojni vodovi moraju biti razmješteni tako da se izbjegnu kuhinje, prostorije strojeva i druge zatvorene prostorije u kojima postoji velika opasnost od požara, osim ako je to potrebno za priključivanje na odgovarajuće sklopne ploče, te moraju voditi do automatske preklopke smještene blizu pumpe raspršivača. Ta preklopka osigurava napajanje energijom iz glavne sklopne ploče toliko dugo koliko je napajanje iz nje moguće, a mora biti projektirana tako da u slučaju prekida napajanja automatski prebaci napajanje na sklopnu ploču za slučaj nužde. Sklopke na glavnoj sklopnoj ploči i sklopnoj ploči za slučaj nužde moraju biti jasno označene i u pravilu zatvorene. U tim napojnim vodovima ne smije se upotrijebiti nijedna druga sklopka. Jedan od izvora napajanja energijom za sustav alarma i otkrivanja požara mora biti izvor za slučaj nužde. Ako je jedan od izvora energije za pumpu motor s unutarnjim izgaranjem, taj izvor, osim zadovoljavanja odredaba iz stavka 15., mora biti smješten tako da požar u zaštićenom prostoru ne utječe na dovod zraka tom motoru.

Sustav raspršivanja mora biti spojen na glavni brodski protupožarni cjevovod pomoću nepovratnog zapornog ventila s mogućnošću zaključavanja na spoju koji će spriječiti povratni protok vode iz sustava raspršivanja u glavni protupožarni cjevovod.