This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 01996L0053-20020309
Council Directive 96/53/EC of 25 July 1996 laying down for certain road vehicles circulating within the Community the maximum authorized dimensions in national and international traffic and the maximum authorized weights in international traffic
Consolidated text: Direktiva Vijeća 96/53/EZ od 25. srpnja 1996. o utvrđivanju najvećih dopuštenih dimenzija u unutarnjem i međunarodnom prometu te najveće dopuštene mase u međunarodnom prometu za određena cestovna vozila koja prometuju unutar Zajednice
Direktiva Vijeća 96/53/EZ od 25. srpnja 1996. o utvrđivanju najvećih dopuštenih dimenzija u unutarnjem i međunarodnom prometu te najveće dopuštene mase u međunarodnom prometu za određena cestovna vozila koja prometuju unutar Zajednice
- Date of document:
- 09/03/2002
- Date of effect:
- 09/03/2002
- Author:
- Not available
- Form:
- Pročišćeni tekst
- Additional information:
- LASTMODIN 32002L0007
- Link
- Link
- Link
- Select all documents mentioning this document
- Consolidation: basic act:
- 31996L0053
1996L0053 — HR — 09.03.2002 — 001.003
|
DIREKTIVA VIJEĆA 96/53/EZ od 25. srpnja 1996. ( L 235, 17.9.1996, p.59) |
|
|
|
|||
|
No |
page |
date |
||
|
Direktiva 2002/7/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 18. veljače 2002. |
L 67 |
47 |
9.3.2002 |
|
DIREKTIVA VIJEĆA 96/53/EZ
od 25. srpnja 1996.
o utvrđivanju najvećih dopuštenih dimenzija u unutarnjem i međunarodnom prometu te najveće dopuštene mase u međunarodnom prometu za određena cestovna vozila koja prometuju unutar Zajednice
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 75.,
uzimajući u obzir prijedlog Komisije, ( 1 )
uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i socijalnog odbora, ( 2 )
u skladu s postupkom utvrđenim u članku 189.c Ugovora, ( 3 )
|
(1) |
budući da su Direktivom Vijeća 85/3/EEZ od 19. prosinca 1984. o masama, dimenzijama i nekim drugim tehničkim karakteristikama određenih cestovnih vozila, ( 4 ) u okviru zajedničke prometne politike, utvrđene zajedničke norme koje omogućavaju bolju upotrebu cestovnih vozila u prometu između država članica; |
|
(2) |
budući da je Direktiva 85/3/EEZ u više navrata znatno izmijenjena; budući da bi se ona prilikom sljedećih izmjena zbog jasnoće i racionalnosti trebala preinačiti u jedan tekst zajedno s Direktivom Vijeća 86/364/EEZ od 24. srpnja 1986. o dokazivanju usklađenosti vozila Direktivi 85/3/EEZ ( 5 ); |
|
(3) |
budući da bi razlike koje postoje između važećih normi država članica u vezi s masama i dimenzijama gospodarskih cestovnih vozila mogle negativno djelovati na uvjete tržišnog natjecanja te predstavljati prepreku u prometu između država članica; |
|
(4) |
budući da je prema načelu supsidijarnosti potrebno djelovati na razini Zajednice kako bi se uklonila ta prepreka; |
|
(5) |
budući da gore navedene norme odražavaju ravnotežu između racionalne i ekonomične upotrebe gospodarskih cestovnih vozila te zahtjeva u vezi s održavanjem infrastrukture, sigurnošću prometa na cestama, zaštitom okoliša i životnim uvjetima; |
|
(6) |
budući da bi zajedničke norme o dimenzijama vozila namijenjenih za prijevoz tereta trebale ostati dugoročno nepromijenjene; |
|
(7) |
budući da se kod gospodarskih vozila koja su registrirana ili puštena u promet u određenoj državi članici mogu primjenjivati dodatni tehnički uvjeti u vezi s masama i dimenzijama vozila; budući da ti uvjeti ne smiju biti prepreka u prometovanju gospodarskih vozila između država članica; |
|
(8) |
budući da bi trebalo proširiti definiciju „rashladnih vozila debelih stijenki” iz članka 2. Direktive 85/3/EEZ, kako je zadnje izmijenjena Direktivom 89/388/EEZ, ( 6 ) kako bi države članice mogle dopustiti da na njihovom državnom području prometuju one hladnjače koje više ne zadovoljavaju izolacijske uvjete navedene u tom članku; |
|
(9) |
budući da je potrebno pojasniti pojam „komadni teret” kako bi se osigurala ujednačena primjena ove Direktive što se tiče dozvola za vozila ili skupa vozila kojima se prevozi takav teret; |
|
(10) |
budući da se tona općenito primjenjuje i shvaća kao mjerna jedinica za masu vozila, ona se upotrebljava i u ovoj Direktivi, no ipak se priznaje da je formalna jedinica mase njutn; |
|
(11) |
budući da bi se u okviru provođenja unutarnjeg tržišta područje primjene ove Direktive trebalo proširiti na unutarnji promet u pogledu karakteristika koje značajno utječu na uvjete tržišnog natjecanja u sektoru prometa, posebno što se tiče vrijednosti najveće dopuštene duljine i širine vozila i skupova vozila namijenjenih za prijevoz tereta; |
|
(12) |
budući da, što se tiče ostalih karakteristika vozila, države članice smiju na vlastitom državnom području primjenjivati različite vrijednosti od onih koje su utvrđene u ovoj Direktivi, ali samo za vozila koja se upotrebljavaju u unutarnjem prometu; |
|
(13) |
budući da skupovi vozila koji imaju rastezljive vučne spojnice u praksi dostižu najveću duljinu od 18,75 m pri najvećoj rastegnutosti; budući da je istu najveću duljinu potrebno odobriti i za skupove vozila koji imaju fiksne vučne spojnice; |
|
(14) |
budući da, uz najveću dopuštenu širinu od 2,50 m za vozila namijenjena prijevozu tereta, unutar vozila ne ostaje dovoljno prostora za učinkovit utovar paleta, zbog čega je došlo do toga da su države članice, u vlastitom zakonodavstvu koje se tiče unutarnjeg prijevoza, primjenjivale različite tolerancije preko te vrijednosti; budući da je stoga potrebna opća prilagodba trenutnoj situaciji kako bi se postavili jasni tehnički uvjeti, imajući na umu aspekte tih karakteristika koji se tiču sigurnosti prometa na cestama; |
|
(15) |
budući da, ako se najveća dopuštena širina vozila namijenjenih prijevozu tereta poveća na 2,55 m, tu normu treba također primijeniti na autobuse; budući da je za autobuse, međutim, potrebno predvidjeti prijelazno razdoblje kako bi navedeni proizvođači mogli prilagoditi svoja industrijska postrojenja; |
|
(16) |
budući da kod registracije i upotrebe vozila treba dati prednost pneumatskim ili istovrijednim ovjesima u odnosu na mehaničke ovjese kako bi se izbjeglo prekomjerno oštećenje ceste te osigurala upravljivost; budući da se ne smiju premašiti određena najveća osovinska opterećenja i da vozilo mora biti u stanju okrenuti se za 360° unutar određenih granica za prijeđenu stazu; |
|
(17) |
budući da državama članicama treba dopustiti da u domaćem prijevozu stvari na vlastitom državnom području dopuste prometovanje vozila ili skupova vozila čije dimenzije odstupaju od onih koje su navedene u ovoj Direktivi ako, prema definiciji iz ove Direktive, prijevozne usluge koje se obavljaju tim vozilima ne utječu značajno na međunarodno tržišno natjecanje u području prijevoza, tj. ako se radi o prijevozu posebnim vozilima ili o prijevozu po modularnom konceptu; |
|
(18) |
budući da u slučaju prijevoza po modularnom konceptu treba predvidjeti prijelazno razdoblje kako bi navedena država članica mogla prilagoditi svoju cestovnu infrastrukturu; |
|
(19) |
budući da u probnom roku unutar kojeg je moguće imati koristi od tehničkog napretka treba dopustiti lokalno pružanje prijevoznih usluga vozilima ili skupovima vozila koji su konstruirani pomoću novih tehnologija ili novih koncepata, no prema normama koje odstupaju od onih utvrđenih ovom Direktivom; |
|
(20) |
budući da bi u okviru prijelaznog razdoblja trebalo dopustiti da se vozilima koja su puštena u promet prije početka primjene ove Direktive i čije dimenzije ne odgovaraju onim utvrđenim u ovoj Direktivi zbog toga što su prethodni nacionalni propisi ili mjerne metode bili različiti, i dalje obavljaju prijevozne usluge u državi članici gdje je vozilo registrirano ili pušteno u promet; |
|
(21) |
budući da je postignut napredak u pogledu donošenja Direktiva o homologaciji tipa skupova vozila s pet ili šest osovina; budući da stoga treba brisati zahtjeve o usklađenosti karakteristika drukčijim od masa i dimenzija koje su navedene u Prilogu II. Direktivi 85/3/EEZ; |
|
(22) |
budući da je takva izmjena također potrebna kako bi se izbjegao sukob s propisima međunarodnih konvencija o cestovnom prometu; |
|
(23) |
budući da zbog lakšeg praćenja usklađenosti s ovom Direktivom treba osigurati opremljenost vozila dokazom o toj usklađenosti; |
|
(24) |
budući da ova Direktiva ne utječe na obaveze država članica u vezi s rokovima za prenošenje u nacionalno zakonodavstvo i za primjenu onih Direktiva koje ova Direktiva zamjenjuje, |
DONIJELO JE OVU DIREKTIVU:
Članak 1.
1. Ova Direktiva vrijedi za:
(a) dimenzije motornih vozila kategorija M2 i M3 i njihove prikolice kategorije 0 te motorna vozila kategorija N2 i N3 i njihove prikolice kategorije 03 i 04, definirane Prilogom II. Direktivi Vijeća 70/156/EEZ od 6. veljače 1970. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na homologaciju tipa motornih vozila i njihovih prikolica ( 7 );
(b) mase i neke druge karakteristike vozila definiranih u točki (a) i opisanih u Prilogu I. točki 2. ove Direktive.
2. Sve vrijednosti za mase navedene u Prilogu I. vrijede kao prometne norme i stoga se odnose na uvjete opterećenja, a ne na proizvodne norme, koje će biti definirane u naknadnoj Direktivi.
3. Ova se Direktiva ne primjenjuje na zglobne autobuse koji se sastoje od više od jednoga zglobnog dijela.
Članak 2.
Za potrebe ove Direktive:
— „motorno vozilo” znači svako vozilo na motorni pogon koje se kreće cestom pomoću snage vlastitog motora,
— „prikolica” znači svako vozilo, osim poluprikolice, namijenjeno priključivanju na motorno vozilo te konstruirano i opremljeno za prijevoz tereta,
— „poluprikolica” znači svako vozilo konstruirano i opremljeno za prijevoz tereta te namijenjeno priključivanju na motorno vozilo tako da mu se jedan dio oslanja na motorno vozilo i da se veći dio njegove mase te mase tereta koji se nalazi na njemu prenosi na motorno vozilo,
— „skup vozila” znači:
—— cestovni vlak koji se sastoji od prikolice priključene na motorno vozilo, ili
— zglobno vozilo koje se sastoji od poluprikolice priključene na motorno vozilo,
— „klimatizirano vozilo” znači svako vozilo čija je fiksna ili pokretna nadogradnja posebno opremljena za prijevoz stvari pri kontroliranoj temperaturi i čija debljina bočne stijenke, uključujući izolaciju, iznosi barem 45 mm,
— „autobus” znači vozilo s više od devet sjedala, uključujući vozačevo sjedalo, koje je konstruirano i opremljeno za prijevoz putnika i njihove prtljage. Može imati jedan ili dva kata i također može vući prikolicu za prtljagu,
— „zglobni autobus” znači autobus koji se sastoji od dva čvrsta dijela međusobno povezana zglobnim dijelom. Na takvoj vrsti vozila putnički prostori u svakom od dvaju čvrstih dijelova moraju biti spojeni. Zglobni dio omogućava putnicima da se slobodno kreću iz jednog čvrstog dijela u drugi. Čvrste dijelove moguće je spojiti i odvojiti samo u radionici,
— „najveće dopuštene dimenzije” znači najveće dimenzije vozila kako su utvrđene u Prilogu I. ovoj Direktivi,
— „najveća dopuštena masa” znači najveća masa opterećenog vozila u međunarodnom prometu,
— „najveće dopušteno osovinsko opterećenje” znači najveća masa opterećene osovine ili skupine osovina u međunarodnom prometu,
— „komadni teret” znači teret koji se u svrhe cestovnog prijevoza ne može razdvojiti na dva ili više tereta bez dodatnih troškova ili opasnosti od oštećenja i koji se zbog svojih dimenzija ili zbog svoje mase ne može prevesti motornim vozilom, prikolicom, skupom vozila ili zglobnim vozilom koji su u skladu sa svim odredbama ove Direktive,
— „tona” znači težina mase jedne tone koja odgovara vrijednosti od 9,8 kilonjutna (kN).
Sve najveće dopuštene dimenzije navedene u Prilogu I. mjere se u skladu s Prilogom I. Direktivi 70/156/EEZ bez pozitivnih tolerancija.
Članak 3.
1. Država članica na svojem državnom području ne smije odbiti ili zabraniti:
— u međunarodnom prometu, upotrebu vozila koja su registrirana ili puštena u promet u nekoj drugoj državi članici zbog razloga u vezi s njihovim masama i dimenzijama,
— u nacionalnom prijevozu, vozila koja su registrirana ili stavljena u promet u bilo kojoj drugoj državi članici zbog razloga koji se odnose na njihove dimenzije.
ako ta vozila zadovoljavaju granične vrijednosti navedene u Prilogu I.
Ovaj se propis primjenjuje i u slučaju da:
(a) navedena vozila nisu u skladu sa zahtjevima navedene države članice u pogledu nekih karakteristika koje se tiču mase i dimenzija, a nisu obuhvaćene Prilogom I.;
(b) nadležno tijelo države članice u kojoj su vozila registrirana ili puštena u promet prethodno odobri granične vrijednosti koje nisu spomenute u članku 4. stavku 1. i koje su veće od vrijednosti utvrđenih u Prilogu I.
2. Međutim, stavak 1. točka (a) ne zadire u pravo država članica da uz dužno poštovanje prava Zajednice zahtijevaju da vozila registrirana ili puštena u promet na njihovom državnom području budu u skladu s njihovim nacionalnim zahtjevima u vezi s onim karakteristikama koje se tiču mase i dimenzija, a nisu obuhvaćene Prilogom I.
3. Države članice mogu zahtijevati da klimatizirana vozila imaju potvrdu ATP ili pločicu ATP, koje su predviđene na temelju Sporazuma od 1. rujna 1970. o međunarodnom prijevozu kvarljivih prehrambenih proizvoda i o posebnoj opremi koja se upotrebljava kod takve vrste prijevoza.
Članak 4.
1. Države članice ne odobravaju normalno prometovanje na svom državnom području:
(a) vozila ili skupova vozila za nacionalni prijevoz roba koji nisu u skladu sa svojstvima utvrđenim točkama 1.1., 1.2., 1.4., 1.5., 1.6., 1.7., 1.8., 4.2. i 4.4. Priloga I.;
(b) vozila za nacionalni prijevoz putnika koja nisu u skladu sa svojstvima utvrđenim točkama 1.1., 1.2., 1.4.a, 1.5. i 1.5.a Priloga I.
2. Države članice mogu, međutim, odobriti prometovanje na svom državnom području:
(a) vozila ili skupova vozila za nacionalni prijevoz roba koji nisu u skladu sa svojstvima utvrđenim točkama 1.3., 2., 3., 4.1. i 4.3. Priloga I.;
(b) vozila za nacionalni prijevoz putnika koja nisu u skladu sa svojstvima utvrđenim točkama 1.3., 2., 3., 4.1. i 4.3. Priloga I.
3. Vozilima ili skupovima vozila koji premašuju najveće dimenzije može se dopustiti prometovanje samo na temelju posebnih dozvola koje izdaju nadležna tijela bez diskriminacije ili na temelju sličnih nediskriminirajućih uvjeta koji se dogovaraju iz slučaja u slučaj s tim nadležnim tijelima ako ta vozila ili skupovi vozila prevoze komadni teret ili su namijenjeni za prijevoz takvog tereta.
4. Države članice mogu dopustiti da na vlastitom državnom području prometuju ona ►M1 vozila ili skupovi vozila za prijevoz ◄ kojima se u unutarnjem prijevozu obavljaju neke djelatnosti koje ne utječu značajno na međunarodno tržišno natjecanje u području prijevoza, čak i ako dimenzije tih vozila ili skupova vozila odstupaju od onih utvrđenih pod točkama 1.1., 1.2., od 1.4. do 1.8., 4.2. i 4.4. Priloga I.
Smatra se da prijevozne djelatnosti ne utječu značajno na međunarodno tržišno natjecanje u području prijevoza ako je zadovoljen jedan od sljedećih uvjeta navedenih pod točkama (a) i (b):
(a) prijevozne djelatnosti na državnom području određene države članice obavljaju posebna vozila ili posebni skupovi vozila u prilikama kada te djelatnosti obično ne obavljaju vozila iz drugih država članica, npr. kod djelatnosti vezanih uz šumske radove i šumarstvo;
(b) država članica koja dopušta obavljanje prijevoznih djelatnosti na svom državnom području pomoću vozila ili skupova vozila čije dimenzije odstupaju od onih utvrđenih u Prilogu I., također dopušta da se u te skupove uključe i motorna vozila, prikolice i poluprikolice koji zadovoljavaju dimenzije utvrđene u Prilogu I. kako bi se postigla barem utovarna duljina dopuštena u toj državi članici, tako da svaki prijevoznik može uživati jednake uvjete tržišnog natjecanja (modularni koncept).
Ipak, navedena država članica koja mora prilagoditi vlastitu cestovnu infrastrukturu kako bi bila u stanju zadovoljiti uvjet naveden pod točkom (b) može najkasnije do 31. prosinca 2003. zabraniti na svom državnom području, ►M1 u vezi s aktivnostima nacionalnog prijevoza ◄ , prometovanje vozila ili skupova vozila koji premašuju trenutne nacionalne norme o dimenzijama, pod uvjetom da se nacionalno zakonodavstvo i dalje primjenjuje na nediskriminirajući način na sve prijevoznike iz Zajednice.
Države članice obavješćuje Komisiju o mjerama koje su poduzete u skladu s ovim stavkom.
5. Države članice mogu dopustiti da se vozilima ili skupovima vozila, u kojima se primjenjuju nove tehnologije ili novi koncepti, i koji nisu u stanju zadovoljiti jedan ili više uvjeta iz ove Direktive, obavljaju neke lokalne prijevozne djelatnosti tijekom određenog pokusnog razdoblja. Države članice o tome obavješćuju Komisiju.
6. Države članice mogu dopustiti na svom vlastitom državnom području najkasnije do 31. prosinca 2006. prometovanje onih vozila ili onih skupova vozila za prijevoz tereta koji su registrirani ili pušteni u promet prije provedbe ove Direktive i čije dimenzije premašuju one utvrđene pod točkama 1.1., 1.2., 1.4. do 1.8., 4.2. i 4.4. iz Priloga I. zbog različitih nacionalnih odredbi ili metoda mjerenja.
7. Do 31. prosinca 2020. države članice mogu odobriti prometovanje na svom državnom području autobusima koji su registrirani ili stavljeni u promet prije provedbe ove Direktive, a čije dimenzije premašuju dimenzije utvrđene točkama 1.1., 1.2., 1.5. i 1.5.a Priloga I.
Članak 5.
Ne dovodeći u pitanje članak 4. stavak 6.:
(a) u smislu članka 3. smatra se da su zglobna vozila, koja su puštena u promet prije 1. siječnja 1991. i koja nisu u skladu sa specifikacijama navedenim pod točkama 1.6. i 4.4. iz Priloga I., u skladu s tim specifikacijama ako ne premašuju ukupnu duljinu od 15,50 m;
(b) do 31. prosinca 1998. u smislu članka 3. smatra se da su cestovni vlakovi, čije je motorno vozilo pušteno u promet prije 31. prosinca 1991. i koji nisu u skladu sa specifikacijama navedenim pod točkama 1.7. i 1.8. iz Priloga I., u skladu s tim specifikacijama ako ne premašuju ukupnu duljinu od 18,00 m.
Članak 6.
1. Države članice moraju poduzeti potrebne mjere kako bi osigurale da vozila iz članka 1. koja su u skladu s ovom Direktivom imaju jedan od dokaza iz točaka (a), (b) i (c):
(a) kombinaciju sljedećih dviju pločica:
— „proizvođačeve pločice”, izrađene i istaknute u skladu s Direktivom 76/114/EEZ, ( 8 )
— pločice s dimenzijama, u skladu s Prilogom III., izrađene i istaknute u skladu s Direktivom 76/114/EEZ;
(b) jedinstvenu pločicu, izrađenu i istaknutu u skladu s Direktivom 76/114/EEZ, koja sadržava podatke o dvjema pločicama iz točke (a);
(c) jedinstven dokument koji izdaju nadležna tijela države članice u kojoj je vozilo registrirano ili pušteno u promet. Taj dokument mora imati iste rubrike i sadržavati iste podatke kao pločice iz točke (a). Mora stajati na mjestu koje je lako dostupno za kontrolu te mora biti prikladno zaštićen.
2. Ako karakteristike vozila više ne odgovaraju onima iz dokaza o usklađenosti, država članica u kojoj je vozilo registrirano mora poduzeti potrebne mjere kako bi osigurala izmjenu dokaza o usklađenosti.
3. Pločice i dokumenti iz stavka 1. moraju biti priznati od država članica kao dokaz o usklađenosti vozila kako je predviđeno ovom Direktivom.
4. Kod vozila koja imaju dokaz o usklađenosti mogu se provesti:
— kontrole zajedničkih normi o masama metodom nasumičnog odabira,
— kontrole zajedničkih normi o dimenzijama samo u slučaju da postoji sumnja u neusklađenost ovoj Direktivi.
5. Srednji stupac dokaza o usklađenosti koji se odnosi na mase mora prema potrebi sadržavati norme o masama koje su na snazi unutar Zajednice za predmetno vozilo. Što se tiče vozila navedenih u Prilogu I. pod točkom 2.2.2. u podtočki (c), ispod najveće dopuštene mase skupa vozila potrebno je dodati izraz „44 tone” u zagradi.
6. Svaka država članica može odlučiti za svako vozilo koje je registrirano ili pušteno u promet na njezinom državnom području da najveće mase koje dopušta nacionalno zakonodavstvo budu navedene u dokazu o usklađenosti u lijevom stupcu, a tehnički dopustive mase u desnom stupcu.
Članak 7.
Ova Direktiva ne isključuje primjenu odredbi o cestovnom prometu koje su na snazi u svakoj od država članica koje dopuštaju ograničenje mase i/ili dimenzija na određenim cestama ili građevinskim objektima, bez obzira na državu registracije takvih vozila ili državu u kojoj su takva vozila stavljena u promet.
Ovo uključuje mogućnost nametanja lokalnih ograničenja na najveće dopuštene dimenzije i/ili masu vozila koja se mogu koristiti na posebnim područjima ili posebnim cestama na kojima infrastruktura nije pogodna za dugačka i teška vozila, kao što su središta grada, mala sela ili prirodna područja koja su od posebnog značaja.
Članak 8.
Članak 3. ne primjenjuje se do 31. prosinca 1998. u Irskoj i Ujedinjenoj Kraljevini:
(a) što se tiče normi navedenih pod točkama 2.2., 2.3.1., 2.3.3., 2.4. i 3.3.2. iz Priloga I.:
— uz izuzeće zglobnih vozila iz točke 2.2.2. pod uvjetom da:
—i. ukupna masa vozila nije veća od 38 tona,
ii. masa koja opterećuje svaku trostruku osovinu pri razmaku navedenom pod točkom 3.3.2. nije veća od 22,5 tona,
— uz izuzeće vozila iz točaka 2.2.3., 2.2.4., 2.3. i 2.4. čija ukupna masa vozila nije veća od:
—i. 35 tona za vozila iz točaka 2.2.3. i 2.2.4.;
ii. 17 tona za vozila iz točke 2.3.1.;
iii. 30 tona za vozila iz točke 2.3.3., pod uvjetom da zadovoljavaju uvjete navedene pod tom točkom i pod točkom 4.3.,
iv. 27 tona za vozila iz točke 2.4.;
(b) što se tiče norme navedene pod točkom 3.4. iz Priloga I., uz izuzeće vozila iz točaka 2.2., 2.3. i 2.4., ako masa koja opterećuje svaku pogonsku osovinu nije veća od 10,5 tona.
Članak 8.a
Portugal i Ujedinjena Kraljevina do 9. ožujka 2005. mogu odbiti ili zabraniti uporabu autobusa navedenih u točki 1.1. Priloga I. na svom državnom području, osim ako navedeni autobusi ne zadovoljavaju sljedeće kriterije u vezi sa sposobnošću manevriranja:
— kada je autobus u mirovanju, a upravljani kotači usmjereni tako da, kada bi se vozilo pomaklo, njegova najudaljenija prednja točka napravila bi krug s radijusom od 12,50 m, mora doći do uspostavljanja okomite ravnine koja je tangencijalna sa stranom vozila okrenutom prema van u odnosu na krug, pri čemu na tlu nastaje linija. Kod zglobnih autobusa dva kruta dijela moraju biti poravnata s ravninom,
— kada se autobus kreće prema naprijed na bilo kojoj strani kruga s radijusom od 12,50 m, ni jedan njegov dio ne smije izaći izvan okomite ravnine za više od 0,80 m ako je riječ o standardnom autobusu bez zgloba do 12 m duljine ili za više od 1,20 m ako je riječ o standardnom autobusu bez zgloba čija duljina prelazi 12 m ili o zglobnom autobusu.
Članak 9.
Što se tiče norme navedene u Prilogu I. točki 1.2. podtočki (a), država članica može odbiti ili zabraniti na svom državnom području do 31. prosinca 1999. prometovanje autobusa širih od 2,5 m.
Države članice obavješćuju Komisiju o mjerama poduzetim na temelju ovog članka. Komisija o tome obavješćuje ostale države članice.
Članak 10.
Direktive navedene u Prilogu IV. dijelu A stavljaju se izvan snage s učinkom od datuma iz članka 11., ne dovodeći u pitanje obaveze država članica u vezi s rokovima za prijenos u nacionalno zakonodavstvo koji su utvrđeni u Prilogu IV. dijelu B.
Upućivanja na Direktive stavljene izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Direktivu i čitaju se u skladu s korelacijskom tablicom u Prilogu V.
Članak 10.a
S obzirom na Prilog I. točku 1.5.a Komisija najkasnije do 9. ožujka 2005. podnosi izvješće o mogućnosti smanjenja vrijednosti od 0,60 m navedene u drugom podstavku ove točke radi poboljšanja sigurnosnih uvjeta koji se odnose na sposobnost manevriranja dugim autobusima. Ako je to potrebno, izvješću se dodaje zakonski prijedlog za izmjenu ove Direktive na odgovarajući način.
Članak 11.
1. Države članice do 17. rujna 1997. donose potrebne zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom. Države članice o tome odmah obavješćuju Komisiju.
Kada države članice donose ove mjere, te mjere prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Načine toga upućivanja određuju države članice.
2. Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.
Članak 12.
Ova Direktiva stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europskih zajednica.
Članak 13.
Ova je Direktiva upućena državama članicama.
PRILOG I.
NAJVEĆE MASE I DIMENZIJE TE SRODNE KARAKTERISTIKE VOZILA
|
1. |
Najveće dopuštene dimenzije za vozila iz članka 1. stavka 1. točke (a) |
|
|
1.1. |
Najveća duljina: |
|
|
— motorno vozilo osim autobusa 12,00 m |
12,00 m |
|
|
— prikolica |
12,00 m |
|
|
— zglobno vozilo |
16,50 m |
|
|
— cestovni vlak |
18,75 m |
|
|
— zglobni autobus |
18,75 m |
|
|
— autobus s dvije osovine |
13,50 m |
|
|
— autobus s više od dvije osovine |
15,00 m |
|
|
— autobus + prikolica |
18,75 m |
|
|
1.2. |
Najveća širina: |
|
|
(a) sva vozila |
2,55 m |
|
|
(b) nadogradnja klimatiziranih vozila |
2,60 m |
|
|
1.3. |
Najveća visina (sva vozila) |
4,00 m |
|
1.4. |
Pokretna nadogradnja i standardni spremnici za teret, kao što su kontejneri, uključeni su u dimenzije navedene pod točkama 1.1., 1.2., 1.3., 1.6., 1.7., 1.8. i 4.4. |
|
|
1.4.a |
Ako se na autobus pričvrste dijelovi koje je moguće ukloniti, npr. krovna kutija za skije, njegova duljina, uključujući i dodatke, ne smije prelaziti najveću duljinu utvrđenu točkom 1.1. |
|
|
1.5. |
Svako vozilo ili svaki skup vozila u pokretu mora biti u stanju okrenuti se po brisanoj površini s vanjskim polumjerom od 12,50 m i unutarnjim polumjerom od 5,30 m. |
|
|
1.5.a |
Dodatni zahtjevi u pogledu autobusa Kada je vozilo u mirovanju, mora doći do uspostavljanja okomite ravnine koja je tangencijalna sa stranom vozila okrenutom prema van u odnosu na krug, pri čemu na tlu nastaje linija. Kod zglobnih autobusa dva kruta dijela moraju biti poravnata s ravninom. Kada se vozilo kreće pravocrtno u kružno područje opisano točkom 1.5., ni jedan njegov dio ne smije izlaziti van okomite ravnine za više od 0,60 m. |
|
|
1.6. |
Najveća udaljenost između osi glavnog nosača sedla i stražnjeg dijela poluprikolice |
12,00 m |
|
1.7. |
Najveća udaljenost izmjerena paralelno u odnosu na uzdužnu os cestovnog vlaka od krajnje prednje vanjske točke teretnog prostora iza kabine vučnog vozila do krajnje stražnje vanjske točke prikolice tog skupa vozila, umanjena za udaljenost između stražnjeg dijela vučnog vozila i prednjeg dijela prikolice |
15,65 m |
|
1.8. |
Najveća udaljenost izmjerena paralelno u odnosu na uzdužnu os cestovnog vlaka od krajnje prednje vanjske točke teretnog prostora iza kabine vučnog vozila do krajnje stražnje vanjske točke prikolice navedenog skupa vozila |
16,40 m |
|
2. |
Najveća dopuštena masa vozila (u tonama) |
|
|
2.1. |
Vozila koja ulaze u sastav skupa vozila |
|
|
2.1.1. |
Dvoosovinska prikolica |
18 tona |
|
2.1.2. |
Troosovinska prikolica |
24 tona |
|
2.2. |
Skupovi vozila |
|
|
2.2.1. |
cestovni vlakovi s pet ili šest osovina |
|
|
(a) dvoosovinsko motorno vozilo s troosovinskom prikolicom |
40 tona |
|
|
(b) troosovinsko motorno vozilo s dvo- ili troosovinskom prikolicom |
40 tona |
|
|
2.2.2. |
Zglobna vozila s pet ili šest osovina |
|
|
(a) dvoosovinsko motorno vozilo s troosovinskom poluprikolicom |
40 tona |
|
|
(b) troosovinsko motorno vozilo s dvo- ili troosovinskom poluprikolicom |
40 tona |
|
|
(c) troosovinsko motorno vozilo s dvo- ili troosovinskom poluprikolicom koje prevozi 40-stopni kontejner ISO u sklopu kombiniranog prijevoza |
44 tone |
|
|
2.2.3. |
Cestovni vlak s četiri osovine koji se sastoji od dvoosovinskog motornog vozila i dvoosovinske prikolice |
36 tona |
|
2.2.4. |
Zglobna vozila s četiri osovine koja se sastoje od dvoosovinskog motornog vozila i dvoosovinske poluprikolice, ako je udaljenost između osovina poluprikolice: |
|
|
2.2.4.1. |
1,3 m ili veća, no manja od 1,8 m |
36 tona |
|
2.2.4.2. |
veća od 1,8 m |
36 tona + 2 tone tolerancije ako su ispoštovane najveća dopuštena masa, (NDP), motornog vozila, (18 tona), i NDP koja opterećuje dvostruku osovinu poluprikolice, (20 tona), i ako je pogonska osovina opremljena s dva para guma i zračnim ovjesom ili ovjesom koji je unutar Zajednice priznat kao istovrijedan zračnom kako je definirano u Prilogu II. |
|
2.3. |
Motorna vozila |
|
|
2.3.1. |
Dvoosovinska motorna vozila |
18 tona |
|
2.3.2. |
Troosovinska motorna vozila |
— 25 tona — 26 tona ako je pogonska osovina opremljena s dva para guma i zračnim ovjesom ili ovjesom koji je unutar Zajednice priznat kao istovrijedan zračnom kako je definirano u Prilogu II., ili ako je svaka pogonska osovina opremljena s dva para guma i ako najveća masa koja opterećuje svaku osovinu nije veća od 9,5 tona |
|
2.3.3. |
Četveroosovinska motorna vozila s dvjema upravljačkim osovinama |
— 32 tone ako je pogonska osovina opremljena s dva para guma i zračnim ovjesom ili ovjesom koji je unutar Zajednice priznat kao istovrijedan zračnom kako je definirano u Prilogu II., ili ako je svaka pogonska osovina opremljena s dva para guma i ako najveća masa koja opterećuje svaku osovinu nije veća od 9,5 tona |
|
2.4. |
Troosovinski zglobni autobusi |
28 tona |
|
3. |
Najveće dopušteno osovinsko opterećenje vozila iz članka 1. stavka 1. točke (b) (u tonama) |
|
|
3.1. |
Jednostruke osovine Jednostruka nepogonska osovina |
10 tona |
|
3.2. |
Dvostruke osovine prikolica i poluprikolica Ukupno opterećenje na svaku dvostruku osovinu ne smije premašiti sljedeće vrijednosti, ako je udaljenost (d) između osovina: |
|
|
3.2.1. |
manja od 1 m (d < 1,0) |
11 tona |
|
3.2.2. |
od 1,0 do ispod 1,3 m (1,0 ≤ d < 1,3) |
16 tona |
|
3.2.3. |
od 1,3 m do ispod 1,8 m (1,3 ≤ d < 1,8) |
18 tona |
|
3.2.4. |
1,8 m ili veća (1,8 ≤ d) |
20 tona |
|
3.3. |
Trostruke osovine prikolica i poluprikolica Ukupno opterećenje na svaku trostruku osovinu ne smije premašiti sljedeće vrijednosti, ako je udaljenost (d) između osovina: |
|
|
3.3.1. |
1,3 m ili manja (d ≤ 1,3) |
21 tonu |
|
3.3.2. |
veća od 1,3 do 1,4 m (1,3 < d ≤ 1,4) |
24 tone |
|
3.4. |
Pogonska osovina |
|
|
3.4.1. |
Pogonska osovina vozila iz točaka 2.2.1. i 2.2.2. |
11,5 tona |
|
3.4.2. |
Pogonska osovina vozila iz točaka 2.2.3., 2.2.4., 2.3. i 2.4. |
11,5 tona |
|
3.5. |
Dvostruke osovine motornih vozila Ukupno opterećenje na svaku dvostruku osovinu ne smije premašiti sljedeće vrijednosti, ako je udaljenost (d) između osovina: |
|
|
3.5.1. |
manja od 1 m (d < 1,0) |
11,5 tona |
|
3.5.2. |
1,0 m ili veća, no ispod 1,3 m (1,0 ≤ d < 1,3) |
16 tona |
|
3.5.3. |
1,3 m ili veća, no ispod 1,8 m (1,3 ≤ d < 1,8) |
— 18 tona — 19 tona ako je pogonska osovina opremljena s dva para guma i zračnim ovjesom ili ovjesom koji je unutar Zajednice priznat kao istovrijedan zračnom kako je definirano u Prilogu II., ili ako je svaka pogonska osovina opremljena s dva para guma i ako najveća masa koja opterećuje svaku osovinu nije veća od 9,5 tona |
|
4. |
Druge karakteristike vozila iz članka 1. stavka 1. točke (b) |
|
|
4.1. |
Sva vozila U međunarodnom prometu masa koja opterećuje pogonsku osovinu ili pogonske osovine vozila ili skupa vozila ne smije biti manja od 25 % od ukupne mase vozila ili kombinacije vozila. |
|
|
4.2. |
Cestovni vlakovi Udaljenost između stražnje osovine motornog vozila i prednje osovine prikolice ne smije biti manja od 3,00 m. |
|
|
4.3. |
Najveća dopuštena masa koja ovisi o međuosovinskom razmaku Najveća dopuštena masa četveroosnog motornog vozila, (izražena u tonama), ne smije biti veća od peterostruke udaljenosti, (izražene u metrima), između osi krajnjih prednjih i krajnjih stražnjih osovina vozila. |
|
|
4.4. |
Poluprikolice Vodoravno izmjerena udaljenost između osi glavnog nosača sedla i bilo koje točke u prednjem dijelu poluprikolice ne smije biti veća od 2,04 m. |
|
PRILOG II.
UVJETI ZA PRIZNAVANJE ISTOVRIJEDNOSTI NEKIH NEZRAČNIH OVJESA I ZRAČNIH OVJESA NA POGONSKOJ/IM OSOVINI/AMA VOZILA
1. DEFINICIJA ZRAČNOG OVJESA
Smatra se da je neki ovjes zračnog tipa ako je barem 75 % efekta zavojnice izazvan pomoću zračnog ovjesa.
2. ISTOVRIJEDNOST U ODNOSU NA ZRAČNI OVJES
Kako bi neki ovjes bio priznat kao istovrijedan zračnom ovjesu, on mora zadovoljavati sljedeće uvjete:
|
2.1. |
tijekom slobodne prijelazne niskofrekventne vertikalne oscilacije mase na zavojnici iznad pogonske osovine ili podvozja, izmjerene vrijednosti frekvencije i prigušenja s maksimalno opterećenim ovjesom moraju biti unutar granica utvrđenih pod točkama 2.2. do 2.5.; |
|
2.2. |
svaka osovina mora biti opremljena hidrauličnim amortizerima. Kod podvozja s dvostrukom osovinom amortizeri moraju biti postavljeni tako da se oscilacija podvozja smanji na minimum; |
|
2.3. |
srednji stupanj prigušenja D mora biti iznad 20 % od kritičnog prigušenja za ovjes u normalnim uvjetima s pravilno postavljenim i funkcionirajućim hidrauličnim amortizerima; |
|
2.4. |
stupanj prigušenja D za ovjes kojem su skinuti ili deaktivirani svi hidraulični amortizeri ne smije biti iznad 50 % od D; |
|
2.5. |
frekvencija mase na zavojnici iznad pogonske osovine ili podvozja, tijekom slobodne prijelazne vertikalne oscilacije, ne smije biti veća od 2,0 Hz; |
|
2.6. |
frekvencija i prigušenje ovjesa definirani su pod točkom 3. Testni postupci za mjerenje frekvencije i prigušenja utvrđeni su pod točkom 4. |
|
3. |
DEFINICIJA FREKVENCIJE I PRIGUŠENJA U ovoj se definiciji polazi od mase na zavojnici M (kg) iznad pogonske osovine ili podvozja. Osovina ili podvozje ima ukupnu vertikalnu krutost između površine kolnika i mase na zavojnici od K njutna po metru (N/m) i koeficijent ukupnog prigušenja od C njutn sekundi po metru (N.s/m). Vertikalni pomak mase na zavojnici je Z. Jednadžba gibanja za slobodnu oscilaciju mase na zavojnici glasi:
Frekvencija oscilacije mase na zavojnici F (rad/s) jest:
Prigušenje je kritično kad je C = Co, gdje je
Tijekom slobodne prijelazne oscilacije mase na zavojnici, vertikalno gibanje mase slijedi prigušenu sinusnu krivulju (Slika 2). Frekvenciju možemo izračunati tako da izmjerimo vrijeme trajanja svih primjetnih oscilacijskih ciklusa. Prigušenje možemo izračunati tako da izmjerimo visinu uzastopnih tjemena oscilacije u istom smjeru. Ako su amplitude tjemena prvog i drugog ciklusa oscilacije A1 i A2, stupanj prigušenja D je
gdje je „ln” prirodni logaritam odnosa između amplituda. |
|
4. |
TESTNI POSTUPAK Da bi se pomoću testa izračunali stupanj prigušenja D, stupanj prigušenja bez hidrauličnih amortizera i frekvencija ovjesa F, opterećeno vozilo mora proći kroz jedan od sljedećih postupaka: (a) vožnja malom brzinom, (5 km/h ± 1 km/h), preko stepenice od 80 mm čiji je profil prikazan na slici br. 1. Prigušenje i frekvencija analiziraju se na prijelaznoj oscilaciji koja nastupa nakon što su kotači pogonske osovine prešli preko stepenice; ili (b) povlačenje šasije prema dolje tako da opterećenje pogonske osovine dostigne vrijednost 1,5 puta veću od najveće statičke vrijednosti. Zatim se potegnuto vozilo naglo otpusti te se analizira tako nastala oscilacija; ili (c) povlačenje šasije prema gore tako da se masa na zavojnici podigne 80 mm iznad pogonske osovine. Zatim se potegnuto vozilo naglo otpusti te se analizira tako nastala oscilacija; ili (d) podvrgavanje nekom drugom postupku ako je proizvođač dokazao njegovu istovrijednost na način koji tehnička služba smatra zadovoljavajućim. Vozilo mora biti opremljeno pretvornikom vertikalnog pomaka postavljenim između pogonske osovine i šasije, odmah iznad pogonske osovine. Na krivulji koju dobivamo navedenim uređajem možemo izmjeriti vremenski interval između prvog i drugog kompresijskog vrha i tako dobiti frekvenciju F te odnos između amplituda na temelju kojeg dobivamo prigušenje. Kod podvozja s dvostrukom osovinom pretvornici vertikalnog pomaka moraju biti postavljeni između svake pogonske osovine i šasije, odmah iznad svake osovine. Slika 1 Stepenica za ispitivanje ovjesa 
Slika 2 Prigušena prijelazna oscilacija 
|
PRILOG III.
PLOČICA S DIMENZIJAMA IZ ČLANKA 6. STAVKA 1. TOČKE (a)
|
I. |
Pločica s dimenzijama, po mogućnosti postavljena kraj pločice iz Direktive 76/114/EEZ, mora sadržavati sljedeće podatke: 1. naziv proizvođača ( 9 ); 2. identifikacijski broj vozila (9) ; 3. duljinu motornog vozila, prikolice ili poluprikolice (L); 4. širinu motornog vozila, prikolice ili poluprikolice (W); 5. podatke za mjerenje duljine skupa vozila: — udaljenost (a) od prednjeg dijela motornog vozila do središta vučne spojnice na vučnom vozilu (vučna kuka ili sedlo); ako sedlo ima više veznih točaka, potrebno je navesti minimalne i maksimalne vrijednosti (amin i amax), — udaljenost (b) od središta vučne spojnice na prikolici, (vučna uška), ili poluprikolici (kraljev čep) do stražnjeg dijela prikolice ili poluprikolice; ako spojnica ima više veznih točaka, potrebno je navesti minimalne i maksimalne vrijednosti (bmin i bmax). Duljina skupa vozila jest duljina motornog vozila i prikolice ili poluprikolice postavljenih jedan za drugim u ravnoj liniji. |
|
II. |
Vrijednosti navedene u dokazu o usklađenosti moraju točno odgovarati vrijednostima izmjerenim izravno na vozilu. |
PRILOG IV.
DIO A
DIREKTIVE STAVLJENE IZVAN SNAGE
(iz članka10.)
— Direktiva 85/3/EEZ o masama, dimenzijama i nekim drugim tehničkim karakteristikama određenih cestovnih vozila i njezine naknadne izmjene:
—— Direktiva 86/360/EEZ
— Direktiva 88/218/EEZ
— Direktiva 89/338/EEZ
— Direktiva 89/460/EEZ
— Direktiva 89/461/EEZ
— Direktiva 91/60/EEZ
— Direktiva 92/7/EEZ
— Direktiva 86/364/EEZ o dokazivanju usklađenosti vozila u skladu s Direktivom 85/3/EEZ o masama, dimenzijama i nekim drugim tehničkim karakteristikama određenih cestovnih vozila
DIO B
|
Direktiva |
Rok za prenošenje u nacionalno zakonodavstvo |
|
85/3/EEZ (SL L 2, 3.1.1985., str. 14.) |
1. srpnja 1986. 1. siječnja 1990. |
|
86/360/EEZ (SL L 217, 5.8.1986., str. 19.) |
1. siječnja 1992. |
|
86/364/EEZ (SL L 221, 7.8.1986., str. 48.) |
29. srpnja 1987. |
|
88/218/EEZ (SL L 98, 15.4.1988., str. 48.) |
1. siječnja 1989. |
|
89/338/EEZ (SL L 142, 25.5.1989., str. 3.) |
1. srpnja 1991. |
|
89/460/EEZ (SL L 226, 3.8.1989., str. 5.) |
1. siječnja 1993. |
|
89/461/EEZ (SL L 226, 3.8.1989., str. 7.) |
1. siječnja 1991. |
|
91/60/EEZ (SL L 37, 9.2.1991., str. 37.) |
30. rujna 1991. |
|
92/7/EEZ (SL L 57, 2.3.1992., str. 29.) |
31. prosinca 1992. |
PRILOG V.
KORELACIJSKA TABLICA
|
Ova Direktiva |
85/3/EEZ |
86/360/EEZ |
86/364/EEZ |
88/218/EEZ |
89/338/EEZ |
89/460/EEZ |
89/461/EEZ |
91/60/EEZ |
92/7/EEZ |
|
Članak 1. stavak 1. |
Članak 1. stavak 1. |
||||||||
|
Članak 1. stavak 1. točka (a) |
— |
||||||||
|
Članak 1. stavak 1. točka (b) |
Članak 1. stavak 1. točka (b) |
||||||||
|
Članak 1. stavak 2. |
Članak 1. stavak 2. |
||||||||
|
Članak 2. alineje 1. do 4. i 6. do 10. |
Članak 1. stavak 2. |
||||||||
|
Članak 2. alineje 5., 11. i 12. |
— |
||||||||
|
Članak 2. posljednji stavak |
— |
||||||||
|
Članak 3. stavak 1. |
— |
||||||||
|
Članak 3. stavak 1. točke (a) i (b) |
Članak 3. stavak 1. točke (a) i (b) |
||||||||
|
Članak 3. stavak 2. |
— Članak 3. stavak 2. |
||||||||
|
Članak 3. stavak 3. |
— |
||||||||
|
Članak 4. |
— |
||||||||
|
Članak 5. podstavak (a) |
Članak 1. stavak 1. |
||||||||
|
Članak 5. podstavak (b) |
Članak 1. stavak 1. |
||||||||
|
Članak 6. stavci 1. do 4. |
Članak 1. stavci 1 do 4 |
||||||||
|
Članak 6. stavci 5. do 6. |
Članak 2. stavci 1. do 2. |
||||||||
|
Članak 7. |
Članak 6. |
||||||||
|
Članak 8. |
Članak 1. |
||||||||
|
Članci 9. do 12. |
— |
||||||||
|
Članak 13. |
Članak 9. |
||||||||
|
Prilog I. |
Prilog I. |
||||||||
|
Točka 1. |
Točka 1. |
||||||||
|
Točka 1.1. alineje 1. do 3. i 5. |
Članak 1. stavak 2. |
||||||||
|
Točka 1.1. 4. alineja |
— |
||||||||
|
Točka 1.2. (a) |
— |
||||||||
|
Točka 1.2. (b) |
— |
||||||||
|
Ttočke 1.3. do 1.5. |
Točke 1.3. do 1.5. |
||||||||
|
Točka 1.6. |
Članak 1. stavak 3. |
||||||||
|
Točka 1.7. |
Članak 1. stavak 3. |
||||||||
|
Točka 1.8. |
— |
||||||||
|
Točke 2. do 2.2.1. (b) |
Točke 2. do 2.2.1. (b) |
||||||||
|
Točka 2.2.2. (a) do (c) |
Točka 2.2.2. (a) do (c) |
||||||||
|
Točka 2.2.3. Točka 2.2.4.1. |
Članak 1. stavak 5. točka (b) |
||||||||
|
Točka 2.2.4.2. |
Članak 1. stavak 1. podstavak (a) |
||||||||
|
Točke 2.3. do 2.3.1. |
Članak 1. stavak 5. točka (c) |
||||||||
|
Točke 2.3.2. do 2.3.3. |
Članak 1. stavak 1. podstavci (b) do (c) |
||||||||
|
Točka 2.4. |
Članak 1. stavak 5. točka (c) |
||||||||
|
Točke 3. do 3.3.2. |
Točke 3. do 3.3.2. |
||||||||
|
Točke 3.4. do 3.4.1. |
Članak 1. stavak 3. |
||||||||
|
Točke 3.4.2. do 3.5.2. |
Članak 1. stavak 5. točka (d) |
||||||||
|
Točka 3.5.3. |
Članak 1. stavak 1. podstavak (d) |
||||||||
|
Točke 4. do 4.2. |
Točke 4. do 4.2. |
||||||||
|
Točka 4.3. |
Članak 1. stavak 5. točka (e) |
||||||||
|
Točka 4.4. |
Članak 1. stavak 4. |
||||||||
|
Prilog II. |
Prilog III. |
||||||||
|
Prilog III. |
Prilog |
( 1 ) SL C 38, 8.2.1994., str. 3. i SL C 247, 23.9.1995., str. 1.
( 2 ) SL C 295, 22.10.1994., str. 72.
( 3 ) Mišljenje Europskog parlamenta dano 15. studenoga 1994. (SL C 341, 5.12.1994., str. 39.), Zajedničko stajalište Vijeća od 8. prosinca 1995. (SL C 356, 30.12.1995., str. 13.) i Odluka Europskog parlamenta od 14. ožujka 1996. (SL C 96, 4.4.1996., str. 233.).
( 4 ) SL L 2, 3.1.1985., str. 14. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 92/7/EEZ (SL L 57, 2.3.1992., str. 29.).
( 5 ) SL L 221, 7.8.1986., str. 48.).
( 6 ) SL L 142, 25.5.1989., str. 3.
( 7 ) SL L 42, 23.2.1970., str. 1. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom Europskog parlamenta i Vijeća 2000/40/EZ (SL L 203, 10.8.2000., str. 9.)
( 8 ) SL L 24, 30.1.1976., str. 1. Direktiva kako je izmijenjena Direktivom Komisije 78/507/EEZ (SL L 155, 13.6.1978., str. 31.).
( 9 ) Te podatke nije potrebno ponoviti ako vozilo ima jedinstvenu pločicu koja sadržava podatke o masama i dimenzijama.
