(1)

Europsko se vijeće 26. ožujka 2010. složilo s prijedlogom Komisije o pokretanju nove strategije za radna mjesta i rast zvane Europa 2020. koja se temelji na pojačanoj koordinaciji ekonomskih politika te je usmjerena na ključna područja u kojima je potrebno poduzimanje mjera radi jačanja potencijala Europe u području održivog razvoja i konkurentnosti.

(2)

Vijeće je 13. srpnja 2010. usvojilo preporuku o općim smjernicama za ekonomsku politiku država članica i Unije (2010.–2014.) i 21. listopada 2010. usvojilo je odluku o smjernicama politika zapošljavanja država članica (3), koje skupa čine „integrirane smjernice”. Države članice pozvane su da integrirane smjernice uzmu u obzir u svojim nacionalnim ekonomskim politikama te politikama zapošljavanja.

(3)

29. lipnja 2012. čelnici država ili vlada država članica donijeli su odluku o Paktu za rast i zapošljavanje, pružajući skladan okvir za djelovanje na nacionalnoj razini te razinama europodručja i Europske unije, koristeći se svim mogućim sredstvima, instrumentima i politikama. Donijeli su odluku o poduzimanju mjera na razini država članica, osobito izražavanjem potpune predanosti postizanju ciljeva strategije Europa 2020. te provedbi preporuka specifičnih za pojedinu državu.

(4)

Vijeće je 10. srpnja 2012. usvojilo Preporuku (4) o nacionalnom programu reformi Španjolske za 2012. i dostavilo svoje mišljenje o programu stabilizacije Španjolske za razdoblje 2012.–2015.

(5)

Komisija je 28. studenoga 2012. usvojila godišnju analizu rasta, obilježavajući početak Europskog semestra 2013. za koordinaciju ekonomskih politika. Komisija je 28. studenoga 2012. na temelju Uredbe (EU) br. 1176/2011, usvojila Izvješće o mehanizmu upozoravanja u kojem je Španjolska prepoznata kao jedna od država članica za koju je potrebno izvršiti detaljno preispitivanje.

(6)

Europski je parlament bio primjereno uključen u Europski semestar, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1466/97 te je 7. veljače 2013. usvojio rezoluciju o zapošljavanju i socijalnim aspektima godišnje analize rasta za 2013. i rezoluciju o doprinosu godišnjoj analizi rasta za 2013.

(7)

Europsko je vijeće 14. ožujka 2013. podržalo prioritete za osiguravanje financijske stabilnosti, fiskalne konsolidacije i mjerâ za poticanje rasta. Vijeće je pokazalo potporu za provođenje diferencirane fiskalne konsolidacije koja potiče rast, za uspostavu uobičajenih uvjeta pozajmljivanja gospodarstvu, promicanje rasta i konkurentnosti, rješavanje problema nezaposlenosti i socijalnih posljedica krize te modernizaciju javne uprave.

(8)

10. travnja 2013. Komisija je objavila rezultate svoga detaljnog preispitivanja za Španjolsku, na temelju članka 5. Uredbe (EU) br. 1176/2011. Komisija je putem analize došla do zaključka da Španjolska prolazi kroz prekomjerne makroekonomske neravnoteže. Posebice, vrlo visoke razine domaćeg i vanjskog duga i dalje predstavljaju rizik za rast i financijsku stabilnost; sektor bankarstva prolazi kroz proces dokapitalizacije i restrukturiranja, što se odnosi i na javna sredstva; krutost tržišta proizvoda i tržišta rada pridonose visokoj i sve većoj nezaposlenosti te općenito ometa prilagodbu gospodarstva. Premda je prilagodba u tijeku, veličina potrebnih ispravaka zahtijeva kontinuirano i jako političko djelovanje u područjima tržišta proizvoda i usluga, tržištu rada, financijskom sektoru i javnim financijama.

(9)

Španjolska je 30. travnja 2013. predala svoj nacionalni program reformi za 2013. te svoj program stabilizacije za razdoblje 2012.–2016. Kako bi se u obzir uzela njihova međusobna povezanost, dva su programa podvrgnuta procjeni u isto vrijeme.

(10)

Na osnovi programa stabilizacije u skladu s člankom 5. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 1466/97 Vijeće smatra da je makroekonomski scenarij na kojem se temelje projekcije proračuna u Programu uglavnom vjerojatan za 2013. i izložen određenim negativnim rizicima u 2014. i poslije prema predviđanjima službi Komisije u proljeće 2013. Premda program stabilizacije predviđa slabiji rast u razdoblju 2014.–2016. u odnosu na predviđanja službi Komisije u proljeće 2013., potonja se temelje na pretpostavci neizmijenjene politike te stoga ne uzimaju u obzir fiskalnu konsolidaciju potrebnu za ostvarivanje proračunskih ciljeva iz programa stabilizacije. Glavni cilj proračunske strategije utvrđene programom stabilizacije jest smanjiti deficit opće države ispod referentne vrijednosti od 3 % BDP-a do 2016. Konsolidacija se uglavnom temelji na ograničavanju rashoda i smanjenju udjela izdataka u razdoblju 2012.–2016. za 3,7 postotnih bodova te također na nekim od mjera za povećanje prihoda. Na temelju (preračunanog) strukturnog salda (5) godišnje poboljšanje strukturnog deficita za razdoblje 2013. – 2016. planirano programom stabilizacije iznosi 1,2 %, 0,4 %, 0,9 % i 0,9 % BDP-a. Nakon ispravka prekomjernog deficita, program stabilizacije potvrđuje srednjoročni cilj (MTO) strukturno uravnoteženog stanja proračuna koji bi trebao biti ostvaren do 2018. MTO je ambiciozniji nego što se zahtijeva u Paktu o stabilnosti i rastu. Procijenjena brzina prilagodbe u strukturnom smislu u razdoblju 2017.–2018. predstavlja dostatan napredak prema ostvarivanju MTO-a. Program stabilizacije predviđa da će udio javnog duga doseći svoj vrhunac u 2016. te poslije početi opadati.

Kretanje prilagodbe deficita i duga podložno je negativnim rizicima. Mjere koje podržavaju ciljeve deficita nisu dovoljno određene, pogotovo na regionalnoj razini. Program stabilizacije za 2016. ne predstavlja nikakve mjere, a prethodne privremene mjere produljene su samo do 2014. Postoje značajni rizici provedbe planiranih mjera uštede putem reforme lokalne samouprave. Nadalje postoje neizvjesnosti u vezi s gospodarskom situacijom, situacijom na tržištu rada, financijskom situacijom kao i kretanjima prihoda u okviru dugoročnih velikih makroekonomskih neravnoteža. Puna provedba usvojenih reformi vezanih uz prijevremene mirovine i postizanje sporazuma o čimbeniku održivosti umanjili bi rizike u sustavu socijalne sigurnosti. Daljnji rizici proizlaze iz potencijalnih obveza povezanih s programima zaštite/jamstava imovine. Postignut je značajan napredak u izvještavanju o provedbi proračuna, no ima prostora za transparentnije i pravodobno provođenje preventivnih i korektivnih mehanizama Zakona o proračunskoj stabilnosti. Nedostaje sustavno i pravovremeno izvješćivanje o dospjelim nepodmirenim državnim obvezama, za čiju je veliku količinu glavnih dionica bio potreban ad hoc program otplate. Osnivanje neovisnog fiskalnog vijeća zaostaje za rasporedom provedbe. Predloženi pregled pravila indeksacije svih javnih prihoda i rashoda doveo bi do proračunskih ušteda i bolje prilagodljivosti cijena gospodarskim prilikama. Nacionalni program reformi također prepoznaje potrebu za daljnjim poboljšanjem troškovne učinkovitosti kod izdataka za zdravstvo i ljekarništvo, na primjer putem revizije referentnih cijena i centraliziranja nabave farmaceutskih proizvoda ili produljenja sufinanciranja.

(11)

Premda je u 2012. došlo do značajnog rebalansa relativnog poreznog opterećenja u odnosu na poreze na potrošnju i zaštitu okoliša, udio poreza u BDP-u u Španjolskoj i dalje je među najnižima u Uniji. Učinkovitost poreznog sustava može se dodatno unaprijediti povećanjem udjela neizravnih poreza koji potiču na rast i borbom protiv poreznih prijevara i utaja, što je u skladu s nastojanjima fiskalne konsolidacije. Španjolska je poduzela određene mjere da ograniči porezne olakšice pri oporezivanju pravnih osoba, no, s obzirom na visoku privatnu zaduženost, potrebna su daljnja nastojanja.

(12)

Program prilagodbe financijskog sektora odvija se po planu. Ponajprije su provedene neophodne dokapitalizacije i osnovano je poduzeće Sareb za upravljanje imovinom. Restrukturiranje banaka u skladu s odlukama na temelju pravila o državnim potporama bit će potrebno i dalje pratiti u nadolazećim godinama. Kako bi ublažila ograničenja financiranja i likvidnosti poduzeća, Španjolska je u 2012. provela opsežan plan za otplatu obveza regionalne i lokalne vlasti prema poduzećima (27,3 milijarde EUR) te je pokrenula niz inicijativa za povećanje mogućnosti financiranja poduzeća. Za 2013. predviđeno je proširenje tog plana.

(13)

Situacija na tržištu rada i dalje je u kritičnom stanju. Početkom 2013. stopa nezaposlenosti porasla je na 27 % između ostalog zbog okretanja gospodarstva od domaćih potreba i onih građevinskog sektora u uvjetima krutosti tržišta i neusklađenih kvalifikacija. Posebno brine oštar porast stope nezaposlenosti mladih na 56 % te povećanje dugotrajne nezaposlenosti na 44,4 % ukupne nezaposlenosti na kraju 2012. Dostupni podaci ukazuju na to da se reforma tržišta rada iz 2012. počela kretati u smjeru veće unutarnje fleksibilnosti (unutar poduzeća), djelomičnog smanjenja troškova otkaza te širenja politike umjerenih plaća. U nacionalnom programu reformi najavljena je za srpanj 2013. službena procjena reforme s obzirom na zacrtane ciljeve, s ciljem njezine dopune. Reforme u području aktivnih politika tržišta rada su u zaostatku i mjere za osuvremenjivanje i jačanje Javne službe za zapošljavanje još uvijek su potrebne, a nedavno usvojeno otvaranje tržišta privatnim agencijama za zapošljavanje još uvijek nije u potpunosti proradilo, kao ni suradnja između državnog i regionalnih zavoda za zapošljavanje (jedinstveni portal za zapošljavanje).

(14)

Veliki broj nezaposlenih nema formalne kvalifikacije (35 %), a neodgovarajuće vrednovanje obrazovanja i osposobljavanja na tržištu rada pridonosi visokoj stopi nezaposlenosti među mladima kao i dugotrajnoj nezaposlenosti. Državna strategija za zapošljavanje i poduzetništvo za razdoblje 2013.–2016. predstavljena je u ožujku 2013. i sadrži niz kratkoročnih i dugoročnih mjera namijenih povećanju mogućnosti zapošljavanja mladih. Istodobno je uvedeno dvojno strukovno osposobljavanje te su već u 2012. krenuli pilot projekti. U nacionalnom programu reformi za 2013. naglašena je važnost brze provedbe reforme obrazovnog sustava te unapređenje sveukupne kvalitete obrazovanja i osposobljavanja.

(15)

Uglavnom zbog uvjeta na tržištu rada kao i zbog ograničene učinkovitosti socijalne zaštite u smanjenju siromaštva, Španjolska je ispod EU prosjeka u glavnim ključnim pokazateljima kojima se mjere siromaštvo i socijalna isključenost, a posebno su ugrožena djeca. Općenito nisu zabilježena značajna poboljšanja u razvoju novih mjera politike. Nacionalni program reformi ne sadrži podatke o sadržaju ili vremenskom okviru za donošenje nacionalnog provedbenog plana za socijalno uključenje 2013.–2016. Ključni su izazovi racionalizacija ciljeva i resursa unutar odgovarajućeg političkog okvira, poboljšanje upravljanja i međuinstitucionalnog usklađivanja na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, pojednostavljenje postupaka za podnositelje zahtjeva za socijalnu pomoć i analiza prepreka mobilnosti. Zabilježen je određeni napredak u odnosu na mjere za borbu protiv siromaštva djece i poboljšanje učinkovitosti službi za potporu obitelji.

(16)

Slabosti u poslovnom okruženju kao što su podjela domaćeg tržišta ili prepreke za ulazak u uslužnim djelatnostima koče stvaranje radnih mjesta te napredak reformi u ovom području traje dulje no što se predviđalo u planu reformi u rujnu 2012. U siječnju 2013. vlada je usvojila prvi nacrt Zakona o jedinstvenom tržištu, a njegovo konačno usvajanje u parlamentu očekuje se do kraja 2013. Obaveze koje nacionalni program reformi za 2013. neprekidno ističe predviđaju prvi nacrt zakona o profesionalnim službama do kraja lipnja 2013. te konačno usvajanje Zakona o poduzetništvu i internacionalizaciji poduzeća prije kraja 2013. Unatoč očekivanom utjecaju tih reformi još uvijek ima prostora za dodatno olakšavanje uvjeta za ulazak i izlazak s tržišta, posebice smanjenjem vremena potrebnog za dobivanje poslovne dozvole te analizom okvira insolventnosti. Nadalje, trebalo bi ukloniti regulatorne i druge prepreke za rast poslovanja. Unatoč nedavnim reformama, ulazne prepreke za robne kuće velikih površina i dalje ograničavaju tržišno natjecanje u sektoru maloprodaje. U rujnu 2012. vlada je usvojila nacrt zakona o spajanju u jednu cjelinu nacionalnog tijela za tržišno natjecanje s nadzornim i regulatornim tijelima iz šest sektora, stvorivši time jedno tijelo – Nacionalnu agenciju za tržišta i tržišno natjecanje (CNMC). Cilj ove reforme je dosljedna primjena načela tržišnog natjecanja u raznim gospodarskim djelatnostima. Uklanjanje poreznih odbitaka za hipotekarne kamate i otplate u 2012. bilo je od ključnog značaja za micanje poticaja od vlasništva nekretnina, no nastojanja da se stvori veće i učinkovitije tržište najma stanova, što bi između ostalog poduprlo mobilnost radnika, još uvijek su u ranoj fazi.

(17)

Deficit u naplati električne energije koji upućuje na potencijalno velika opterećenja proračuna i nezanemarive makroekonomske rizike nije konačno riješen jer su mjere iz 2012. i s početka 2013. bile nedostatne. U nacionalnom programu reformi za 2013. vlada je objavila da će nacrt zakona o daljnjoj reformi elektroenergetskog sektora biti predstavljen do kraja lipnja 2013. Ima prostora za daljnje unapređenje tržišnog natjecanja na maloprodajnom tržištu električne energije. Prometna je infrastruktura opsežna, no ima prostora za stroži odabir ulaganja te određivanje prioriteta u učinkovitom održavanju postojećih mreža. Planirana uspostava neovisnog promatračkog tijela bi u tom smislu bila od pomoći. Istodobno, tehničke i pravne prepreke sprječavaju tržišno natjecanje u teretnom i putničkom željezničkom prometu.

(18)

Visokodecentralizirani sustav zahtijeva pojačanu koordinaciju između različitih tijela javne uprave kako bi smanjila troškove i ograničila administrativno opterećenje poduzeća i kućanstava. Nekoliko je inicijativa pokrenuto ili su u tijeku radi ostvarivanja tog cilja. Primjerice vlada je u veljači 2013. predstavila nacrt Zakona o reformi lokalne samouprave (koji bi do kraja 2013. trebao biti usvojen u parlamentu) te je osnovala odbor za reformu javne uprave. Taj će odbor do kraja lipnja 2013. predstaviti prijedloge za reformu španjolske javne uprave. Reforme za unaprjeđenje funkcioniranja pravosudnog sustava su u tijeku, no neke od mjera stvaraju zastoje i još uvijek ima prostora za poboljšanje učinkovitosti španjolskog pravosuđa.

(19)

U kontekstu Europskog semestra Komisija je napravila sveobuhvatnu analizu gospodarske politike Španjolske. Donijela je procjenu programa stabilizacije i nacionalnog programa reformi. Uzela je u obzir ne samo njihovu važnost za održivu fiskalnu i socioekonomsku politiku u Španjolskoj, nego i njihovu sukladnost s pravilima i smjernicama EU-a s obzirom na potrebu jačanja cjelokupnog gospodarskog upravljanja Unije pružanjem doprinosa na razini EU-a budućim nacionalnim odlukama. Njezine preporuke u okviru Europskog semestra naznačene su u dolje navedenim preporukama od 1. do 9.

(20)

S obzirom na ovu procjenu, Vijeće je proučilo program stabilizacije, a njegovo stajalište (6) naznačeno je u dolje navedenoj preporuci 1.

(21)

S obzirom na detaljno preispitivanje Komisije te ovu procjenu, Vijeće je pregledalo nacionalni program reformi i program stabilizacije. U procjeni je zaključeno da je predloženi plan reforme sveobuhvatan i kreće se u pravom smjeru. U isto vrijeme u procjeni se naglašava hitnost potrebe za usvajanjem i uspješnom provedbom reformi koje nedostaju da bi iste mogle početi pružati očekivane pozitivne učinke. Njezine preporuke u skladu s člankom 6. Uredbe (EU) br. 1176/2011 naznačene su u dolje navedenim preporukama od 1. do 9.

(22)

U kontekstu Europskog semestra Komisija je napravila i sveobuhvatnu analizu gospodarske politike u cjelokupnom europodručju. Na temelju toga Vijeće je izdalo posebne preporuke upućene državama članicama čija je valuta euro (7). Budući da joj je državna valuta euro, Španjolska bi trebala osigurati i cjelovitu te potpunu provedbu tih preporuka,

1.

Osigurati provedbu strukturnih fiskalnih napora u skladu s preporukom Vijeća o postupku u slučaju prekomjernog deficita, kako bi se do 2016. osigurao ispravak prekomjernog deficita. U tu svrhu provesti mjere usvojene u proračunskim planovima za 2013. na svim razinama vlasti te ojačati srednjoročnu proračunsku strategiju s dovoljno određenim strukturnim mjerama za razdoblje 2014.–2016. Trajno uklanjanje fiskalnih neravnoteža ovisi o vjerodostojnoj provedbi ambicioznih strukturnih reformi koje bi poboljšale sposobnost prilagodbe te stimulirale potencijal za rast i zapošljavanje. Nakon postignutog ispravka prekomjernog deficita, odgovarajućim tempom nastaviti sa strukturnim prilagodbama kako bi do 2018. dosegle srednjoročni cilj. Osigurati strogo i transparentno provođenje preventivnih i korektivnih mjera organskog Zakona o proračunskoj stabilnosti. Do kraja 2013. uspostaviti neovisno fiskalno tijelo koje će omogućiti analizu, savjetovanje i praćenje usklađenosti fiskalne politike s nacionalnim i europskim fiskalnim pravilima. Poboljšati učinkovitost i kvalitetu javnih rashoda na svim razinama vlasti i do ožujka 2014. provesti sustavnu analizu glavnih stavki rashoda. Povećati troškovnu učinkovitost zdravstvenog sektora, zadržavajući pritom pristupačnost ranjivim skupinama, na primjer smanjivanjem bolničkih izdataka za lijekove, poboljšanjem koordinacije različitih tipova skrbi i boljim poticajnim mjerama za učinkovito korištenje resursa. Poduzeti mjere za smanjenje dospjelih nepodmirenih državnih obveza kako bi se izbjeglo njihovo daljnje gomilanje i redovito objavljivati podatke o nepodmirenim iznosima. Pravovremeno donijeti zakon o deindeksaciji kako bi se smanjila inertnost cijena u javnim prihodima i rashodima, da bi isti stupio na snagu početkom 2014., i razmotriti dodatne mjere kako bi se ograničila provedba odredbi o indeksaciji. Do kraja 2013. dovršiti regulaciju faktora održivosti kako bi se osigurala dugoročna financijska stabilnost mirovinskog sustava, uključujući i povećanje efektivne dobi umirovljenja putem usklađivanja dobi za umirovljenje ili mirovinskih prava s promjenama u očekivanom trajanju života.

2.

Do ožujka 2014. provesti sustavnu reviziju poreznog sustava. Razmotriti daljnje ograničavanje poreznih izdataka u izravnom oporezivanju, istražiti prostor za dodatno ograničenje uporabe sniženih stopa PDV-a i poduzeti dodatne korake u području poreznih mjera za zaštitu okoliša, posebice vezano uz trošarine i porez na gorivo. Poduzeti daljnje mjere za ograničenje poreznih olakšica pri oporezivanju pravnih osoba. Pojačati borbu protiv sive ekonomije i rada na crno.

3.

Provesti program financijskog sektora za dokapitalizaciju financijskih institucija uključujući mjere usvojene u studenom 2012. za poticanje nebankovnog posredovanja.

4.

Do srpnja 2013. dovršiti procjenu reforme tržišta rada iz 2012. koja će uključivati sve njene ciljeve i mjere do srpnja 2013. te po potrebi predstaviti izmjene do rujna 2013. Do srpnja 2013. usvojiti nacionalni plan zapošljavanja za 2013. i brzo donijeti reformu aktivnih politika tržišta rada orijentiranu prema rezultatima, između ostalog boljim usmjeravanjem i učinkovitošću savjetovanja. Ojačati i modernizirati javne službe za zapošljavanje kako bi se osigurala učinkovita pojedinačna pomoć nezaposlenima u skladu s njihovim profilima i potrebama za osposobljavanjem. Povećati učinkovitost programa za prekvalificiranje starijih i niskokvalificiranih radnika. Dovesti u puno radno stanje jedinstveni portal za zapošljavanje i ubrzati provedbu javno-privatne suradnje kod službi za posredovanje pri zapošljavanju kako bi se već u 2013. osigurala učinkovita uporaba portala.

5.

Provoditi i pozorno pratiti učinkovitost mjera za suzbijanje nezaposlenosti mladih iz strategije za zapošljavanje i poduzetništvo za razdoblje 2013.–2016. primjerice putem jamstva za mlade. Nastaviti s nastojanjima da se poveća važnost obrazovanja i osposobljavanja za tržište rada, smanji rano prekidanje školovanja i poboljša cjeloživotno učenje putem širenja primjene dvojnog stručnog osposobljavanja izvan okvira trenutne probne faze te uvođenjem sveobuhvatnog sustava nadzora rezultata učenika do kraja 2013.

6.

Usvojiti i provesti potrebne mjere kako bi se smanjio broj ljudi kojima prijeti siromaštvo i/ili socijalna isključenost, putem jačanja aktivnih politika tržišta rada kako bi se poboljšala zapošljivost osoba koje su udaljene od tržišta rada te usmjeravanje, povećanje učinkovitosti i djelotvornosti mjera podrške, uključujući i kvalitetne službe za potporu obitelji.

7.

Hitno usvojiti i provesti nacrt Zakona o jedinstvenom tržištu i ubrzati sve dodatne mjere potrebne za njegovu brzu provedbu. Osigurati učinkovitost, samostalnost i neovisnost novog regulatornog tijela. Do kraja 2013. usvojiti i provesti Zakon o profesionalnim udruženjima i službama kako bi se otklonila sva neopravdana ograničenja mogućnosti pristupa i izvršavanja profesionalnih aktivnosti, kao i Zakon o poduzetništvu. Reorganizirati i grupirati programe za potporu internacionalizacije poduzeća. Smanjiti broj postupaka za izdavanje dozvola i skratiti ih, uključujući i one za industrijske aktivnosti, te potaći dobivanje hitnih odobrenja za aktivnosti koje ne spadaju u maloprodaju. Napraviti analizu okvira insolventnosti za poduzeća i pojedince, putem ograničenja osobne odgovornosti poduzetnika i omogućavanja ponovnih prilika propalim poduzećima. Ukloniti neopravdana ograničenja otvaranja robnih kuća velike površine. Do ožujka 2014. napraviti analizu učinkovitosti regulatornog okvira za potporu razvoju tržišta za najam stanova.

8.

Riješiti problem deficita u naplati električne energije putem usvajanja i provedbe strukturnih reformi u sektoru električne energije do kraja 2013. Pojačati nastojanja za okončanjem povezivanja mreže struje i plina sa susjednim zemljama. Smanjiti nepredviđene obveze javnih financija koje proizlaze iz nerentabilne prometne infrastrukture. Osnovati neovisno promatračko tijelo koje bi doprinijelo procjeni budućih velikih infrastrukturnih projekata. Poduzeti mjere kako bi se osiguralo učinkovito tržišno natjecanje u teretnom i putničkom željezničkom prometu.

9.

Prema predstavljenom vremenskom rasporedu reforme lokalne samouprave, do listopada 2013. usvojiti i utvrditi plan za povećanje učinkovitosti u cijeloj javnoj upravi. Usvojiti i provesti reforme koje su u tijeku radi povećanja učinkovitosti pravosudnog sustava.