Go to unilingual display
Display information about this document

?

EUROPEAN COMMISSIONEUROPSKA KOMISIJA
Brussels, 3.9.2020Bruxelles, 3.9.2020.
COM(2020) 474 finalCOM(2020) 474 final
COMMUNICATION FROM THE COMMISSION TO THE EUROPEAN PARLIAMENT, THE COUNCIL, THE EUROPEAN ECONOMIC AND SOCIAL COMMITTEE AND THE COMMITTEE OF THE REGIONSKOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA
Critical Raw Materials Resilience: Charting a Path towards greater Security and SustainabilityPouzdanost opskrbe kritičnim sirovinama: put prema većoj sigurnosti i održivosti
1.Introduction1.Uvod
Metals, minerals and natural materials are part of our daily lives. Those raw materials that are most important economically and have a high supply risk are called critical raw materials. Critical raw materials are essential to the functioning and integrity of a wide range of industrial ecosystems. Tungsten makes phones vibrate. Gallium and indium are part of light-emitting diode (LED) technology in lamps. Semiconductors need silicon metal. Hydrogen fuel cells and electrolysers need platinum group metals.Metali, minerali i prirodni materijali potrebni su nam u svakodnevnom životu. Sirovine od najveće gospodarske važnosti za koje postoji velika opasnost od nestašice obično se nazivaju kritične sirovine. Kritične sirovine neophodne su za funkcioniranje i cjelovitost niza industrijskih sustava. Volfram se koristi u mobilnim telefonima i omogućuje funkciju vibracije. Galij i indij upotrebljavaju se u LED diodama. Za poluvodiče je neophodan metalni silicij. Za gorivne ćelije i elektrolizatore potrebni su platinski metali.
Access to resources is a strategic security question for Europe’s ambition to deliver the Green Deal 1 . The new industrial strategy for Europe 2 proposes to reinforce Europe’s open strategic autonomy, warning that Europe’s transition to climate neutrality could replace today’s reliance on fossil fuels with one on raw materials, many of which we source from abroad and for which global competition is becoming more fierce. The EU’s open strategic autonomy in these sectors will therefore need to continue to be anchored in diversified and undistorted access to global markets for raw materials 3 . At the same time, and in order to decrease external dependencies and environmental pressures, the underlying problem of rapidly increasing global resources demand needs to be addressed by reducing and reusing materials before recycling them.Pristup resursima od strateške je i sigurnosne važnosti za nastojanja Europe da ostvari zeleni plan 1 . Novom industrijskom strategijom za Europu 2 predlaže se jačanje otvorene strateške autonomije Europe i upozorava da postoji rizik da se europskom tranzicijom prema klimatskoj neutralnosti sadašnje oslanjanje na fosilna goriva zamijeni oslanjanjem na sirovine od kojih mnoge dobavljamo iz inozemstva i za kojima globalno postoji sve veća jagma. EU-ova otvorena strateška autonomija u tim sektorima stoga će se i dalje trebati temeljiti na diversificiranom i neometanom pristupu globalnim tržištima sirovina 3 . Istovremeno, kako bi se smanjila ovisnost o vanjskim izvorima i utjecaj na okoliš, osnovni problem brzog porasta globalne potražnje za resursima treba rješavati smanjivanjem upotrebe i ponovnom upotrebom materijala prije njihova recikliranja.
The enormous appetite for resources (energy, food and raw materials) is putting extreme pressure on the planet, accounting for half of greenhouse gas emissions and more than 90% of biodiversity loss and water stress. Scaling up the circular economy will be vital to achieve climate neutrality by 2050, while decoupling economic growth from resource use and keeping resource use within planetary boundaries 4 .Ogromna potražnja za resursima (energijom, hranom i sirovinama) iznimno opterećuje ekosustave širom našeg planeta te je uzrok više od polovine emisija stakleničkih plinova, više od 90 % gubitka bioraznolikosti i nestašica vode. Širenje kružnog gospodarstva od vitalne je važnosti za postizanje klimatske neutralnosti do 2050., dokidanje ovisnosti gospodarskog rasta od upotrebe resursa i održavanje korištenja resursa u okvirima ograničenja našeg planeta 4 .
Access to resources and sustainability is key for the EU’s resilience in relation to raw materials. Achieving resource security requires action to diversify supply from both primary and secondary sources, reduce dependencies and improve resource efficiency and circularity, including sustainable product design. This is true for all raw materials, including base metals, industrial minerals, aggregates and biotic materials, but is even more necessary when it concerns those raw materials that are critical for the EU.Pristup resursima i održivost ključni su za smanjivanje ovisnosti EU-a o sirovinama. Za postizanje sigurnosti opskrbe resursima nužno je diversificirati opskrbu iz primarnih i sekundarnih izvora, smanjiti ovisnosti te poboljšati učinkovitost korištenja resursa i njihovu ponovnu uporabljivost te integrirati održivost u proizvode već od njihova osmišljavanja. To se odnosi na sve sirovine, uključujući obične metale, industrijske minerale, agregate za upotrebu u građevinarstvu i biotičke materijale, a pogotovo na sirovine koje su za EU kritične.
As if this challenge was not enough, the COVID-19 crisis has revealed just how fast and how deeply global supply chains can be disrupted. The Commission has proposed an ambitious COVID-19 recovery plan 5 to increase resilience and open strategic autonomy and to foster the transition towards a green and digital economy. With its aim of ensuring resilience through a secure and sustainable supply of critical raw materials, this Communication can make a major contribution to the recovery and the long-term transformation of the economy.Taj zadatak nije bio jednostavan ni prije krize uzrokovane COVID-om 19, a ona je pokazala koliko se brzo i temeljito mogu poremetiti globalni lanci opskrbe. Europska komisija predložila je ambiciozan plan za oporavak od COVID-a 19 5 usmjeren na povećavanje otpornosti društva i otvorenu stratešku autonomiju te poticanje tranzicije na zeleno i digitalno gospodarstvo. Fokus je ove Komunikacije na osiguravanju otpornosti sigurnom i održivom opskrbom kritičnim sirovinama, što je iznimno bitno za oporavak i dugoročnu transformaciju društva.
Building on the EU’s Raw Materials Initiative 6 , this Communication presents:Nadovezuje se na EU-ovu Inicijativu za sirovine 6 te se u njoj iznosi sljedeće:
-the EU 2020 list of critical raw materials-popis kritičnih sirovina za EU iz 2020.,
-the challenges for a secure and sustainable supply of critical raw materials and actions to increase EU resilience and open strategic autonomy.-problematika sigurne i održive opskrbe kritičnim sirovinama i mjere za povećavanje otpornosti EU-a i njegove otvorene strateške autonomije.
1. The 2020 EU Critical Raw Materials List1. Popis kritičnih sirovina za EU iz 2020.
The Commission reviews the list of critical raw materials for the EU every three years. It published the first list in 2011, updating it in 2014 and 2017 7 . The assessment is based on data from the recent past and shows how criticality has evolved since the first list was published. It does not forecast future trends. This is why the Commission is also presenting a foresight study (see below).Europska komisija svake tri godine preispituje popis kritičnih sirovina za EU. Prvi je popis objavila 2011., a ažurirala ga je 2014. i 2017. 7 Procjena se temelji na svježim informacijama iz proteklog razdoblja te od objave prve liste do danas prati promjene s obzirom na kritičnost. Njome se ne predviđaju budući trendovi; u tu svrhu Komisija iznosi prognostičku studiju (vidjeti dalje u tekstu).
The 2020 assessment follows the same methodology as in 2017 8 . It uses the average for the most recent complete 5-year period for the EU without the United Kingdom (EU-27). It screened 83 materials (5 more than in 2017) and, where possible, looked more closely than previous assessments at where criticality appears in the value chain: extraction and/or processing.U procjeni za 2020. primijenjena je ista metodologija kao i u procjeni za 2017. 8 Uzima se prosjek EU-a bez Ujedinjene Kraljevine (EU-27) za najnovije završeno petogodišnje razdoblje. Obuhvaćeno je 83 materijala (5 više nego 2017.) te je, gdje je to moguće, detaljnije nego u prošlim procjenama razmotreno gdje su kritične točke u lancu vrijednosti: vađenje i/ili prerada.
Economic importance and supply risk are the two main parameters used to determine criticality for the EU. Economic importance looks in detail at the allocation of raw materials to end-uses based on industrial applications. Supply risk looks at the country-level concentration of global production of primary raw materials and sourcing to the EU, the governance of supplier countries 9 , including environmental aspects, the contribution of recycling (i.e. secondary raw materials), substitution, EU import reliance and trade restrictions in third countries.Gospodarska važnost i opasnost poremećaja opskrbe glavni su parametri pri utvrđivanju kritičnosti za EU. Pri procjeni gospodarske važnosti detaljno se, na temelju njihove primjene u industriji, razmatraju potrebe za sirovinama za gotove proizvode. Pri procjeni opasnosti od poremećaja opskrbe uzima se u obzir koncentracija globalne proizvodnje primarnih sirovina u pojedinim državama i udio tih država u uvozu dotične sirovine u EU, upravljačka struktura država iz kojih se sirovine dobavljaju 9 , uključujući aspekte zaštite okoliša, udio recikliranih materijala (tj. sekundarnih sirovina), mogućnost zamjene, ovisnost EU-a o uvozu i trgovinska ograničenja u trećim zemljama.
The resulting list of critical raw materials provides a factual tool to support EU policy development. The Commission takes the list into consideration when negotiating trade agreements or seeking to eliminate trade distortions. The list helps to identify investment needs, and to guide research and innovation under the EU’s Horizon 2020, Horizon Europe and national programmes, especially on new mining technologies, substitution and recycling. It is also relevant for the circular economy 10 , to promote sustainable and responsible sourcing, and for industrial policy. Member States and companies can also use it as an EU reference framework for developing their own specific criticality assessments.Tako dobiven popis kritičnih sirovina alat je utemeljen na činjenicama koji pomaže u razvoju politika EU-a. Europska komisija ima u vidu taj popis u pregovorima o trgovinskim sporazumima i nastojanjima da ukloni prepreke za tržišno natjecanje. Popis pomaže u utvrđivanju područja u kojima su potrebna ulaganja i usmjeravanju istraživanja i inovacija u sklopu EU-ovih programa Obzor 2020, Obzor Europa i nacionalnih programa, posebno u pogledu novih rudarskih tehnologija, zamjene i recikliranja. Relevantan je i za kružno gospodarstvo 10 , za promicanje održive i odgovorne nabave i za industrijsku politiku. Države članice i poduzeća mogu ga koristiti i kao referentni okvir EU-a pri razvoju svojih procjena kritičnosti.
The 2020 EU list contains 30 materials as compared to 14 materials in 2011, 20 materials in 2014 and 27 materials in 2017. 26 materials stay on the list. Bauxite, lithium, titanium and strontium are added to the list for the first time. Helium remains a concern as far as supply concentration is concerned, but is removed from the 2020 critical list due to a decline in its economic importance. The Commission will continue to monitor helium closely, in view of its relevance for a range of emerging digital applications. It will also monitor nickel closely, in view of developments relating to growth in demand for battery raw materials.EU-ov popis iz 2020. obuhvaća 30 materijala; popis iz 2011. obuhvaćao je 14 materijala, popis iz 2014. 20, a popis iz 2017. 27 materijala. Na popisu je ostalo 26 materijala iz 2017.; uz to, na popis su po prvi put uvršteni boksit, litij, titanij i stroncij. Helij je i dalje problematičan zbog koncentracije opskrbe, ali je uklonjen s popisa kritičnih materijala iz 2020. zbog smanjenja njegove gospodarske važnosti. Komisija će i dalje pažljivo pratiti situaciju s helijem, s obzirom na njegovu važnost za niz novih digitalnih primjena. Također će pažljivo pratiti i situaciju s niklom s obzirom na kretanja povezana s porastom potražnje za sirovinama za baterije.
2020 Critical Raw Materials (new as compared to 2017 in bold)Popis kritičnih materijala iz 2020. (novouvrštene sirovine u odnosu na popis iz 2017. označene su masnim slovima)
Antimony | Hafnium | Phosphorusantimon | hafnij | fosfor
Baryte | Heavy Rare Earth Elements | Scandiumbarit | teški rijetki zemni elementi | skandij
Beryllium | Light Rare Earth Elements | Silicon metalberilij | laki rijetki zemni elementi | metalni silicij
Bismuth | Indium | Tantalumbizmut | indij | tantal
Borate | Magnesium | Tungstenborat | magnezij | volfram
Cobalt | Natural Graphite | Vanadiumkobalt | prirodni grafit | vanadij
Coking Coal | Natural Rubber | Bauxitekameni ugljen za proizvodnju koksa | prirodni kaučuk | boksit
Fluorspar | Niobium | Lithiumfluorit | niobij | litij
Gallium | Platinum Group Metals | Titaniumgalij | skupina platinskih metala | titanij
Germanium | Phosphate rock | Strontiumgermanij | fosfatna stijena | stroncij
More details on the materials are available in Annex 1, the report on the assessment and the factsheet accompanying each material, published on the EU Raw Materials Information System 11 .Više detalja o materijalima dostupno je u Prilogu 1., izvješću o procjeni i informativnom tekstu uz svaki pojedini materijal, objavljenom u Informacijskom sustavu EU-a o sirovinama 11 .
The supply of many critical raw materials is highly concentrated. For example, China provides 98 % of the EU’s supply of rare earth elements (REE), Turkey provides 98% of the EU’s supply of borate, and South Africa provides 71% of the EU’s needs for platinum and an even higher share of the platinum group metals iridium, rhodium, and ruthenium. The EU relies on single EU companies for its supply of hafnium and strontium.Izvori opskrbe za mnoge od kritičnih sirovina vrlo su geografski koncentrirani. Na primjer, 98 % opskrbe EU-a rijetkim zemnim elementima (REE) dolazi iz Kine, 98 % borata u EU dolazi iz Turske, a Južna Afrika podmiruje 71 % potreba EU-a za platinom, te još veći udio kad je riječ o skupini platinskih metala – iridiju, rodiju i ruteniju. Za opskrbu hafnijem i stroncijem EU ovisi o samo po jednom poduzeću u EU-u.
Figure 1: biggest supplier countries of CRMs to the EUSlika 1.: zemlje koje su najveći opskrbljivači EU-a kritičnim sirovinama
Source: European Commission report on the 2020 criticality assessmentIzvor: Izvješće Europske komisije o procjeni kritičnosti iz 2020.
2.Enhancing the EU’s Resilience : the Supply and Sustainability Challenge2.Smanjivanje ovisnosti EU-a: problem opskrbe i održivosti
Knowledge and intelligence are preconditions for informed decision-making. The Commission already developed the Raw Materials Information System and will reinforce it, but more is needed. To this end, the Commission will strengthen its work with Strategic Foresight Networks to develop robust evidence and scenario planning on raw materials supply, demand and use for strategic sectors. The criticality assessment methodology may be reviewed for the next list (2023) to integrate the latest knowledge.Znanje i pouzdane informacije preduvjeti su za kvalitetno utemeljene odluke. Komisija je već razvila Informacijski sustav o sirovinama i upotpunit će ga, ali to nije dovoljno. Stoga će Komisija intenzivirati suradnju s mrežama za globalno predviđanje kako bi imala pregled pouzdanih pokazatelja i planirala scenarije opskrbe sirovinama, potražnje za njima i njihove uporabe u strateškim sektorima. Moguće je da će se metodologija za procjenu kritičnosti preispitati za sljedeći popis (2023.) kako bi se u nju uključila najnovija saznanja.
The EU will contribute to global efforts towards better resource management in co-operation with relevant international organisations.EU će surađivati s relevantnim međunarodnim organizacijama u globalnim nastojanjima za bolje upravljanje resursima.
This knowledge base should enable strategic planning and foresight, reflecting the EU’s objective of a digital and climate-neutral economy by 2050 and enhance its leverage on the world stage. The geopolitical aspect should also play an integral part in foresight, enabling Europe to anticipate and address future needs.Sva bi ta saznanja trebala omogućiti strateško planiranje i prognoze potrebne za postizanje EU-ova cilja digitalnog i klimatski neutralnog gospodarstva do 2050. te povećati njegov utjecaj u svijetu. Geopolitički aspekt trebao bi biti sastavni dio prognoza, čime se omogućuje da Europa predvidi i zadovolji buduće potrebe.
Based on the information that is currently available, the foresight report 12 published with this Communication, complements the criticality assessment based on recent data, by providing the critical raw materials outlook to 2030 and 2050 for strategic technologies and sectors. It translates the EU’s (pre COVID-19) climate-neutrality scenarios for 2050 13 into the estimated demand for raw materials and addresses supply risks at different levels of the supply chains:Prognostičko izvješće 12 , sastavljeno na temelju trenutno dostupnih informacija i objavljeno zajedno s ovom Komunikacijom, upotpunjuje aktualnu procjenu kritičnosti i omogućuje predviđanja u pogledu kritičnih sirovina za 2030. i 2050. za strateške tehnologije i sektore. U njegovu se okviru EU-ovi scenariji za klimatsku neutralnost za 2050. 13 (sastavljeni prije pandemije COVID-a 19) konkretiziraju u smislu procjene potražnje za sirovinama i razmatraju opasnosti od nestašica na različitim razinama lanaca opskrbe:
·For electric vehicle batteries and energy storage, the EU would need up to 18 times more lithium and 5 times more cobalt in 2030, and almost 60 times more lithium and 15 times more cobalt in 2050, compared to the current supply to the whole EU economy. If not addressed, this increase in demand may lead to supply issues 14 .·Za baterije u električnim vozilima i pohranu električne energije EU će 2030. trebati i do 18 puta više litija i 5 puta više kobalta, a 2050. gotovo 60 puta više litija i 15 puta više kobalta od sadašnjih količina koje troši gospodarstvo cjelokupnog EU-a. Ako se to pitanje ne riješi, povećanje potražnje može dovesti do problema s opskrbom 14 .
·Demand for rare earths used in permanent magnets 15 , e.g. for electric vehicles, digital technologies or wind generators, could increase tenfold by 2050.·Potražnja za rijetkim zemnim elementima koji se koriste u trajnim magnetima 15 , primjerice za električna vozila, digitalne tehnologije ili vjetroturbine, mogla bi se udeseterostručiti do 2050.
This should be seen in the global context of growing demand for raw materials due to population growth, industrialisation, decarbonisation of transport, energy systems and other industrial sectors, increasing demand from developing countries and new technological applications.Treba imati u vidu globalni kontekst sve veće potražnje za sirovinama, što je posljedica porasta stanovništva, industrijalizacije, dekarbonizacije prometa, energetskih sustava i drugih industrijskih sektora, povećanja potražnje iz zemalja u razvoju i novih tehnoloških primjena.
The World Bank projects that demand for metals and minerals increases rapidly with climate ambition 16 . The most significant example of this is electric storage batteries, where the rise in demand for relevant metals, aluminium, cobalt, iron, lead, lithium, manganese and nickel would grow by more than 1000 per cent by 2050 under a 2°C scenario compared to a business as usual scenario.Svjetska banka predviđa da će potražnja za metalima i mineralima brzo rasti u skladu s nastojanjima za ograničavanje klimatskih promjena 16 . To se najbolje vidi na primjeru baterija za pohranu električne energije: prema scenariju ograničavanja porasta globalne temperature na 2 °C potražnja za relevantnim metalima, aluminijem, kobaltom, željezom, olovom, litijem, manganom i niklom, porasla bi za više od 1000 posto do 2050. u odnosu na scenarij u kojem se ne poduzima ništa protiv klimatskih promjena.
The OECD forecasts that, despite improvements in materials intensity and resource efficiency and the growth in the share of services in the economy, global material use will more than double from 79 billion tons in 2011 to 167 billion tons in 2060 (+110%).OECD predviđa da će se, unatoč poboljšanjima u pogledu intenziteta uporabe materijala i učinkovitosti u upotrebi resursa te povećanju udjela usluga u gospodarstvu, globalno korištenje materijala više nego udvostručiti, sa 79 milijardi tona 2011. na 167 milijardi tona 2060. (+110 %).
This is an overall figure, which includes relatively abundant and geographically spread resources such as construction materials and wood. For criticality purposes, it is worth looking more closely at the OECD’s forecast for metals, projected to increase from 8 to 20 billion tonnes in 2060 (+150%) 17 . The EU is between 75% and 100% reliant on imports for most metals 18 .To je ukupna brojka, koja uključuje relativno obilate i raširene resurse poput građevinskih materijala i drva. Za svrhe procjene kritičnosti koristan je detaljniji uvid u OECD-ovu prognozu za metale, prema kojoj se predviđa povećanje potražnje s 8 na 20 milijardi tona 2060. (+150 %) 17 . EU se za dobavljanje 75 do 100 % većine metala oslanja na uvoz 18 .
The OECD concludes that the growth in materials use, coupled with the environmental consequences of material extraction, processing and waste, is likely to increase the pressure on the resource bases of the planet’s economies and jeopardize gains in well-being. Without addressing the resource implications of low-carbon technologies, there is a risk that shifting the burden of curbing emissions to other parts of the economic chain may simply cause new environmental and social problems, such as heavy metal pollution, habitat destruction, or resource depletion 19 .Zaključak OECD-a je da je vjerojatno da će porast upotrebe materijala zajedno s posljedicama vađenja i prerade materijala te otpada na okoliš povećati opterećenje resursa na kojima se temelji globalno gospodarstvo i ugroziti poboljšanja blagostanja. Ako se ne riješe problemi resursa povezani s niskougljičnim tehnologijama, postoji opasnost da će prebacivanje odgovornosti za smanjivanje emisija na druge dijelove gospodarstva uzrokovati nove probleme za okoliš i društvo, primjerice zagađenje teškim metalima, uništavanje staništa ili iscrpljivanje resursa 19 .
The COVID-19 crisis is leading many parts of the world to look critically at how they organise their supply chains, especially where the sources of supply for raw materials and intermediate products are highly concentrated and, therefore, at higher risk of supply disruption. Improving the resilience of critical supply chains is also vital to ensure both the clean energy transition and energy security 20 .Kriza uzrokovana pandemijom COVID-a 19 globalno je potakla mnoge da kritički preispitaju organizaciju svojih lanaca opskrbe, posebno u slučajevima gdje su izvori opskrbe sirovinama i poluproizvodima vrlo koncentrirani na jednom mjestu i stoga izloženi većem riziku od poremećaja. Smanjivanje osjetljivosti lanaca opskrbe kritičnim sirovinama od presudne je važnosti i za osiguravanje prelaska na čistu energiju i za sigurnost opskrbe energijom 20 .
In its proposal for the European recovery plan, the Commission sees critical raw materials as one of the areas where Europe needs to be more resilient in preparation for future shocks and to have more open strategic autonomy. This can be achieved by diversifying and strengthening global supply chains including by continuing to work with partners around the world, reducing excessive import dependence, enhancing circularity and resource efficiency, and, in strategic areas, by increasing supply capacity within the EU.U prijedlogu europskog plana oporavka Europska komisija navodi da su kritične sirovine jedno od područja u kojima Europa mora biti otpornija na buduće poremećaje i uspostaviti otvoreniju stratešku autonomiju. To se može postići diversifikacijom i jačanjem globalnih lanaca opskrbe, uključujući nastavak suradnje s partnerima širom svijeta, smanjivanje prevelike ovisnosti o uvozu, većim nastojanjima u području kružnog gospodarstva i učinkovitosti upotrebe resursa i, u strateškim područjima, povećavanjem kapaciteta izvora unutar EU-a.
3.Turning Challenges into opportunities3.Pretvaranje izazova u prilike
China, the United States, Japan and others are already working fast to secure future supplies, diversify sources of supply through partnerships with resource-rich countries and develop their internal raw material-based value chains.Kina, Sjedinjene Američke Države, Japan i drugi već ubrzano rade na osiguravanju buduće opskrbe, diversifikaciji izvora putem partnerstava sa zemljama bogatima resursima i razvijanju domaćih lanaca vrijednosti za sirovine.
The EU should act urgently to ensure a secure, sustainable supply of raw materials, pooling the efforts of companies, sub-national and national authorities as well as the EU institutions.EU bi trebao poduzeti hitne mjere u cilju osiguravanja pouzdane i održive opskrbe sirovinama, okupljanjem i povezivanjem poduzeća, nacionalnih, lokalnih i regionalnih tijela i institucija EU-a.
The EU action plan for critical raw materials should:U EU-ovu planu za kritične sirovine trebalo bi predvidjeti sljedeće:
-Develop resilient value chains for EU industrial ecosystems;-razvoj pouzdanih lanaca opskrbe za industrijske sustave u EU-u;
-reduce dependency on primary critical raw materials through circular use of resources, sustainable products and innovation;-smanjivanje ovisnosti o primarnim kritičnim sirovinama kružnom upotrebom resursa, održivim proizvodima i inovacijama;
-strengthen the sustainable and responsible domestic sourcing and processing of raw materials in the European Union, and-jačanje održive i odgovorne domaće opskrbe i prerade sirovina unutar Europske unije i
-diversify supply with sustainable and responsible sourcing from third countries, strengthening rules-based open trade in raw materials and removing distortions to international trade.-diversifikaciju opskrbe iz održivih izvora od odgovornih dobavljača iz trećih zemalja, jačanje slobodne trgovine sirovinama uz poštovanje pravila i uklanjanje prepreka za međunarodnu trgovinu.
The Commission intends to develop and implement these priority objectives and the action plan with the help of Member States and stakeholders, in particular the European Innovation Partnership on Raw Materials and the Raw Materials Supply Group. It will also draw on the support and expertise of the European Institute of Innovation and Technology (EIT) Raw Materials.Europska komisija namjerava razraditi i realizirati te prioritete i akcijski plan uz pomoć država članica i dionika, posebno Europskog partnerstva za inovacije u području sirovina i Skupine za dobavu sirovina. Pri tome će se oslanjati i na potporu i iskustvo Europskog instituta za inovacije i tehnologiju (EIT) za sirovine.
3.1.Resilient value chains for EU industrial ecosystems3.1.Pouzdani lanci opskrbe za industrijske sustave u EU-u
Gaps in EU capacity for extraction, processing, recycling, refining and separation capacities (e.g. for lithium or rare earths) reflect a lack of resilience and a high dependency on supply from other parts of the world. Certain materials mined in Europe (like lithium) currently have to leave Europe for processing. The technologies, capabilities and skills in refining and metallurgy are a crucial link in the value chain.Nedostaci kapaciteta EU-a za vađenje, preradu, recikliranje, rafiniranje i odvajanje (npr. litija i rijetkih zemnih elemenata) pokazatelj su nedostatne pouzdanosti i velike ovisnosti o opskrbi iz drugih dijelova svijeta. Neki od materijala koji se vade u Europi (poput litija) sada se prerađuju izvan Europe. Tehnologije, sposobnosti i stručnost u području rafiniranja i metalurgije ključna su karika u vrijednosnom lancu.
These gaps, and vulnerabilities in existing raw materials supply chains, affect all industrial ecosystems and therefore require a more strategic approach: adequate inventories to prevent unexpected disruption to manufacturing processes; alternative sources of supply in case of disruption, closer partnerships between critical raw material actors and downstream user sectors, attracting investment to strategic developments.Ti nedostaci i slabe točke postojećih lanaca opskrbe sirovinama utječu na sve industrijske sustave te je stoga potreban strateški pristup problemu: dovoljne zalihe kako bi se spriječili neočekivani poremećaji proizvodnih procesa; alternativni izvori opskrbe u slučaju poremećaja, kvalitetnija partnerstva među akterima i korisnicima kritičnih sirovina i privlačenje investicija u strateške projekte.
Through the European Battery Alliance, public and private investment has been mobilised at scale and should, for example, lead to 80% of Europe’s lithium demand being supplied from European sources by 2025.Opsežna javna i privatna ulaganja pokrenuta su u okviru Europskog saveza za baterije, čime bi se među ostalim trebalo postići da se do 2025. 80 % europske potražnje za litijem zadovoljava iz europskih izvora.
The new industrial strategy proposes to develop new industrial alliances. The raw materials dimension should be an integral part of these alliances and of the corresponding industrial ecosystems (as preliminarily identified in the Staff Working Document accompanying the Recovery Plan 21 - see Annex 2). However, there is also a need for a dedicated industrial alliance on raw materials, as announced in the industrial strategy, since there are a number of important challenges such as highly concentrated global markets, technical barriers to investment and to innovation, public acceptance and the need to raise level of sustainable sourcing.U novoj industrijskoj strategiji predlaže se razvoj novih industrijskih saveza. Pitanje sirovina trebalo bi uklopiti u te saveze i povezane industrijske sustave (kako je preliminarno utvrđeno u radnom dokumentu službi Komisije uz Plan oporavka 21 – vidjeti Prilog 2.). Međutim, postoji potreba za uspostavljanjem industrijskog saveza posebno za sirovine, kako je najavljeno u industrijskoj strategiji, jer su i dalje otvorena važna pitanja poput vrlo geografski koncentriranih globalnih tržišta, tehničkih prepreka za ulaganja i inovacije, prihvaćanja u javnosti i potrebe za povećavanjem udjela održivih izvora.
In a first phase, this European Raw Materials Alliance will focus on the most pressing needs, which is to increase EU resilience in the rare earths and magnets value chain, as this is vital to most EU industrial ecosystems (including renewable energy, defence and space). The alliance can expand to address other critical raw material and base metal needs over time. The work of the alliance will be complementary to external actions to secure access to these critical materials.U prvoj fazi takav europski savez za sirovine usredotočit će se na najhitnije potrebe, to jest na povećavanje pouzdanosti opskrbe EU-a u vrijednosnom lancu za rijetke zemne elemente i magnete, jer je to od vitalne važnosti za većinu industrijskih sustava u EU-u (uključujući obnovljive izvore energije, obranu i svemir). Savez se može s vremenom širiti kako bi se odgovorilo na potrebe za drugim kritičnim sirovinama i običnim metalima. Rad saveza upotpunjavat će vanjska djelovanja za osiguravanje pristupa tim kritičnim materijalima.
The alliance will be open to all relevant stakeholders, including industrial actors along the value chain, Member States and regions, trade unions, civil society, research and technology organisations, investors and NGOs. The alliance will be built on the principles of openness, transparency, diversity and inclusiveness. It will respect EU competition rules and EU international trade commitments. The alliance will identify barriers, opportunities and investment cases and will have an agile governance framework involving all relevant stakeholders and allowing project-based work to be carried out.Savez će biti otvoren za sve relevantne dionike, uključujući industrijske aktere iz cijelog vrijednosnog lanca, države članice i regije, sindikate, civilno društvo, znanstvene i tehnološke organizacije, investitore i nevladine organizacije. Savez će se temeljiti na načelima otvorenosti, transparentnosti, raznolikosti i uključivosti. Poštovat će EU-ova pravila u području tržišnog natjecanja i EU-ove obveze u međunarodnoj trgovini. Savez će ukazivati na prepreke, prilike i mogućnosti investiranja i imati fleksibilnu organizacijsku strukturu koja će uključivati sve relevantne dionike i omogućavati rad na konkretnim projektima.
The European Investment Bank has recently adopted its new energy lending policy, in which it states that the bank will support projects relating to the supply of critical raw materials needed for low-carbon technologies in the EU. This is important to help de-risk projects and attract private investment in the EU and in those resource-rich third countries within its operating mandate. At the same time it must be ensured that such projects are free from distortions and contribute to the EU’s open strategic autonomy and resilience in a resource-efficient and sustainable manner.Europska investicijska banka nedavno je donijela novu politiku kreditiranja u području energetike, u kojoj navodi da će podupirati projekte povezane s opskrbom kritičnim sirovinama za niskougljične tehnologije u EU-u. To je važno kako bi se smanjili rizici u projektima i privukla privatna ulaganja u EU i u treće zemlje bogate resursima u okviru njezina mandata za rad. Istovremeno se mora osigurati da u takvim projektima nema remećenja tržišnog natjecanja i da oni pridonose EU-ovoj otvorenoj strateškoj autonomiji i otpornosti na održiv način i uz učinkovitu uporabu resursa.
The EU sustainable finance taxonomy will guide public and private investments towards sustainable activities. It will address the enabling potential of the mining and extractive value chain and the need for the sector to minimise its impacts on the climate and environment, taking into account life cycle considerations 22 . This should help to mobilise support for compliant exploration, mining and processing projects for critical raw materials in a sustainable and responsible way.EU-ova taksonomija održivog financiranja vodit će javna i privatna ulaganja prema održivim aktivnostima. Uzet će u obzir potencijal rudarskog sektora i vrijednosnog lanca ekstraktivne industrije za omogućavanje razvoja i potrebu da se štetni utjecaj tog sektora na klimu i okoliš smanji na najmanju moguću mjeru, uzimajući u obzir cijeli životni ciklus projekata 22 . To bi trebalo pomoći u okupljanju potpore za održive, odgovorne projekte istraživanja izvora, rudarenja i prerade kritičnih sirovina koji su u skladu sa standardima.
Action 1 – Launch an industry-driven European Raw Materials Alliance in Q3 2020, initially to build resilience and open strategic autonomy for the rare earths and magnets value chain, before extending to other raw material areas (industry, Commission, investors, European Investment Bank, stakeholders, Member States, regions). | Action 2 – Develop sustainable financing criteria for the mining, extractive and processing sectors in Delegated Acts on Taxonomy by end 2021 (Platform on Sustainable Finance, Commission).Mjera 1 – pokretanje europskog saveza za sirovine u trećem tromjesečju 2020., u kojem će vodeću ulogu imati industrija, s početnim ciljem povećavanja otpornosti na poremećaje u lancu vrijednosti i uspostavljanja otvorene strateške autonomije kad je riječ o rijetkim zemnim elementima i magnetima; nakon toga, širenje na ostale sirovine (akteri: industrija, Europska komisija, investitori, Europska investicijska banka, dionici, države članice, regije). | Mjera 2 – razvoj kriterija za održivo financiranje rudarenja, ekstraktivnog i prerađivačkog sektora putem delegiranih akata o taksonomiji do kraja 2021. (platforma za održivo financiranje, Europska komisija).
3.2.Circular use of resources, sustainable products and innovation3.2.Kružna upotreba resursa, održivi proizvodi i inovacije
The European Green Deal’s Circular Economy Action Plan 23 aims to decouple growth from resource use through sustainable product design and mobilising the potential of secondary raw materials 24 . Moving towards a more circular economy could bring a net increase of 700 000 jobs in the EU, by 2030 25 . Circularity and recycling of raw materials from low-carbon technologies is an integral part of the transition to a climate-neutral economy. Increasing product life-time, and the use of secondary raw materials, through a robust and integrated EU market and retention of value of high-grade materials, will help to cover a growing share of the EU’s raw materials demand. For example, to foster recovery of materials from rapidly increasing amounts of batteries placed on the European market , the Commission will propose by October 2020 a new comprehensive regulation addressing, among other aspects, the end-life-phase, i.e. second life (re-use and re-purposing), collection rates, recycling efficiency and recovery of materials, recycled content and extended producer responsibility.Ciljevi su Akcijskog plana za kružno gospodarstvo 23 , koji je dio europskog zelenog plana, dokinuti ovisnost gospodarskog rasta od upotrebe resursa integriranjem održivosti u proizvode već od njihova osmišljavanja i mobilizirati potencijal sekundarnih sirovina 24 . Prelaskom na kružnije gospodarstvo moglo bi se do 2030. povećati ukupan broj radnih mjesta u EU-u za 700 000 25 . Kružni pristup uporabi i recikliranje sirovina iz niskougljičnih tehnologija sastavni je dio tranzicije prema klimatski neutralnom gospodarstvu. Produljivanje životnog vijeka proizvoda i upotreba sekundarnih sirovina na vitalnom i integriranom tržištu EU-a te zadržavanje vrijednosti materijala visoke čistoće pomoći će u zadovoljavanju sve većeg udjela potražnje EU-a za sirovinama. Na primjer, kako bi se poticala oporaba materijala iz sve većeg broja baterija koje se stavljaju na europsko tržište, Komisija će do listopada 2020. predložiti novu sveobuhvatnu uredbu kojom se, uz ostale aspekte, uređuju faza kraja životnog vijeka, tj. „novi životni ciklus” (ponovna uporaba i uporaba za novu svrhu), količine koje se prikupljaju, učinkovitost recikliranja i oporaba materijala, udio recikliranog materijala i produljena odgovornost proizvođača.
The EU is at the forefront of the circular economy and has already increased its use of secondary raw materials. For example, more than 50% of some metals such as iron, zinc, or platinum are recycled and they cover more than 25% of the EU’s consumption. For others, however, especially those needed in renewable energy technologies or high-tech applications such as rare earths, gallium, or indium, secondary production makes only a marginal contribution. This is a huge loss of potential value to the EU economy and a source of avoidable strain on the environment and climate.EU je jedan od predvodnika kružnog gospodarstva i već je povećao upotrebu sekundarnih sirovina. Na primjer, više od 50 % nekih metala, poput željeza, cinka i platine, reciklira se, i te količine pokrivaju više od 25 % potrošnje EU-a. Međutim, kad je riječ o drugim metalima, posebno onima koji su potrebni za iskorištavanje obnovljivih izvora energije ili za napredne tehnološke primjene, poput rijetkih zemnih elemenata, galija ili indija, sekundarna proizvodnja ima tek marginalno značenje. Zbog toga se gubi velik dio potencijalne vrijednosti za gospodarstvo EU-a i stvara opterećenje za okoliš i klimu koje je moguće izbjeći.
Figure 2: Recycling’s contribution to meeting materials demand (Recycling Input Rate) 26Slika 2.: Udio recikliranih materijala u ukupnom utrošku sirovina (stopa recikliranih inputa) 26
More research into waste reprocessing will help to avoid valuable materials ending up in landfill. Significant amounts of resources leave Europe in the form of wastes and scrap, which are potentially recyclable into secondary raw materials here. The extractive and processing industries must also become greener – reducing their planetary footprint, including greenhouse gas emissions.fosfatna stijena
We lack complete information on the amount of raw materials contained in products, in extractive waste or landfilled, i.e. potentially available for recovery or recycling. An assessment of the amount of materials in stock, i.e. contained in products that are in use, could shed light on when these would become available for recycling, considering the average life-time of products.europij
Replacing a critical raw material with a non-critical raw material that offers similar performance (substitution) is another way to alleviate critical raw materials dependency. Materials innovation; sustainable design and the development of alternative technologies requiring different materials can also contribute to mitigating supply risk.volfram
Action 3- Launch critical raw materials research and innovation in 2021 on waste processing, advanced materials and substitution, using Horizon Europe, the European Regional Development Fund and national R&I programmes (Commission, Member States, regions, R&I Community); | Action 4 - Map the potential supply of secondary critical raw materials from EU stocks and wastes and identify viable recovery projects by 2022 (Commission, EIT Raw Materials).platina
3.3.Sourcing from the European Unionkobalt
As global demand for critical raw material grows, primary raw materials will continue to play a key role. Mobilising Europe’s domestic potential better is an essential part of the EU becoming more resilient and developing open strategic autonomy.titanij
Europe has a long tradition of mining and extractive activities. It is well-endowed with aggregates and industrial minerals as well as certain base metals such as copper and zinc. It is less successful in developing projects to source critical raw materials, even though there is significant potential for these. See Figure 3. The reasons are multi-faceted: lack of investment in exploration and mining, diverse and lengthy national permitting procedures or low levels of public acceptance.iridij
Figure 3: CRM deposits EU-27 (2020)antimon, paladij, rodij
Looking at the geographical distribution of critical raw materials in Europe, the development of battery raw materials such as lithium, nickel, cobalt, graphite and manganese provides interesting opportunities. Companies in several Member States are already participating in the European Batteries Alliance, benefiting from private sector, EU and national funding, both for the exploitation of the raw materials and for their processing in Europe.prirodni grafit
Figure 4 shows that many EU battery raw material resources lie in regions that are heavily dependent on coal or carbon-intensive industries and where battery factories are planned. Furthermore, many mining wastes are rich in critical raw materials 27 and could be revisited to create new economic activity on existing or former coal-mining sites while improving the environment.terbij
Figure 4: Battery raw material mines, battery factories and coal minesgermanij, vanadij
Source: Joint Research Centreitrij
The Just Transition Mechanism will help to alleviate the socio-economic impact of the transition to climate neutrality in coal and carbon-intensive regions. It can support the economic diversification of regions including through circular economy investments. The sustainable infrastructure window under InvestEU could also support regional development of critical raw materials.magnezij
The development of territorial just transition plans provides an early opportunity for Member States to assess the potential of critical raw materials as one of the alternative business models and sources of regional employment. Many of the mining and engineering skills are transferable to the exploitation of metals and minerals, often in the same regions. The updated EU Skills Agenda could support this adaptation.rutenij
The EU and its Member States already have a good legislative framework in place to ensure that mining takes place under environmentally and socially sound conditions.praseodimij
However, it is very difficult to bring new critical raw material projects to the operational stage quickly. This is partly due to the inherent risk and cost of new projects, but is also attributable to the lack of incentives and financing for exploration, the length of national permitting procedures and the lack of public acceptance for mining in Europe. Under the Better Regulation agenda, the Commission is currently working with key stakeholders to map out obstacles to major infrastructure projects with a view to accelerate and facilitate procedures in the Member States, as highlighted by the 21 July 2020 European Council Conclusions, while maintaining high standards.niobij, indij, litij, tantal, boksit, berilij,
Innovative technological solutions are transforming the mining and processing of critical raw materials. The sector is already using automation and digitalisation. Remote sensing using Europe’s earth-observation Copernicus Programme can become a powerful tool to identify new critical raw material sites, monitor the environmental performance of mines during their operating life and after closure.bizmut, koksni ugljen, disprozij, galij, hafnij,
Action 5 - Identify mining and processing projects and investment needs and related financing opportunities for critical raw materials in the EU that can be operational by 2025, with priority for coal-mining regions (Commission, Member States, regions, stakeholders); | Action 6 – Develop expertise and skills in mining, extraction and processing technologies, as part of a balanced transition strategy in regions in transition from 2022 onwards (Commission, industry, trade unions, Member States and regions); | Action 7 - Deploy Earth-observation programmes and remote sensing for resource exploration, operations and post-closure environmental management (Commission, industry); | Action 8 – Develop Horizon Europe R&I projects on processes for exploitation and processing of critical raw materials to reduce environmental impacts starting in 2021 (Commission, R&I community).fosfor, skandij, metalni silicij, stroncij
3.4.Diversified sourcing from third countries 
Due to the geological limitations of the EU, future demand of primary critical raw materials will continue to be largely met by imports also in the medium to long term. The EU’s open strategic autonomy in these sectors therefore needs to continue to be anchored in well-diversified and undistorted access to global markets for raw materials.neodimij, fluorit, barit, cerij, erbij, gadolinij,
Resilience for critical raw materials supply will also be achieved by reinforcing use of EU trade policy tools (including Free Trade Agreements and enhanced enforcement efforts) and work with international organisations to ensure undistorted trade and investment in raw materials in a manner that supports the EU’s commercial interests. The EU will also continue to be resolute in addressing non-respect of international obligations by third countries, in line with its commitment to enhance enforcement activities in the area of trade through the new Chief Trade Enforcement Officer (CTEO). The EU is also currently negotiating Free Trade Agreements with a number of important countries from a raw materials perspective. There will be potential for levelling the playing field further to allow European industries to compete on an equal footing with third country companies to engage directly in sustainable and responsibly-sourced raw materials. Energy and economic diplomacy with third countries is also important to reinforce the resilience of critical supply chains for the clean energy transition and energy security.Ho, Tm, Lu, Yb, kaučuk, samarij, borat
Shifting EU import payments for critical raw materials from other international currencies to the euro would have some advantages such as reducing price volatility, and making EU importers and third-country exporters less dependent on US dollar funding markets.Dodatnim istraživanjima mogućnosti prerade otpada pomoći će se izbjeći da vrijedni materijali završe na smetlištima. Nezanemariva količina resursa napušta Europu u obliku otpada i starog željeza, a te bi se resurse moglo reciklirati u sekundarne sirovine ovdje. Uz to, ekstraktivne i prerađivačke industrije moraju postati „zelenije” – smanjiti svoj globalni utjecaj na okoliš, uključujući emisije stakleničkih plinova.
The Commission cooperates with partners on critical raw materials and sustainability in a range of international fora. These include the annual EU-US-Japan Trilateral on Critical Raw Materials (supply risks, trade barriers, innovation and international standards), the Organisation for Economic Cooperation and Development (conflict minerals, guidance on raw materials, responsible sourcing), the United Nations (global outlook, environmental pressures, resource management, mineral governance), the WTO (market access, technical barriers, export restrictions) and the G20 (resource efficiency). It also has bilateral raw material dialogues with a range of countries, including China.Nemamo potpune informacije o tome koliko je sirovina u proizvodima, u otpadu ekstraktivne industrije i na deponijima smeća, tj. potencijalno dostupno za oporabu ili recikliranje. Procjena količine materijala sadržane u proizvodima koji su u upotrebi mogla bi pomoći u dobivanju uvida kad će ti materijali biti dostupni za recikliranje, uzimajući u obzir prosječan životni vijek proizvoda.
The EU will need to engage in strategic partnerships with resource-rich third countries, making use of all external policy instruments and respecting its international obligations. There is large untapped potential for building sustainable and responsible strategic partnerships with resource-rich countries. These range from highly developed mining countries like Canada and Australia, several developing countries in Africa and Latin America and countries close to the EU like Norway, Ukraine, enlargement countries and the Western Balkans. It is important to integrate the Western Balkans into EU supply chains 28 . Serbia, for example has borates, while Albania has platinum deposits. Rather than trying to develop all these partnerships at once, the Commission envisages, before launching pilot partnership projects in 2021, to discuss priorities with Member States and industry, including in the countries concerned as they have local expertise and a network of Member State embassies.Zamjena kritične sirovine sirovinom koja nije kritična, a omogućava slične upotrebne karakteristike (supstitucija), još je jedan način da se smanji ovisnost o kritičnim sirovinama. Inovacije u pogledu materijala; osmišljavanjem proizvoda imajući u vidu održivost i razvojem alternativnih tehnologija za koje su potrebni drugi materijali također se može pridonijeti smanjenju rizika za opskrbu.
Such strategic partnerships covering extraction, processing and refining are particularly relevant for resource-rich developing countries and regions such as Africa. The EU can help our partner countries’ to develop their mineral resources sustainably through supporting improved local governance and dissemination of responsible mining practices, creating in turn value added in the mining sector and drivers for economic and social development.Mjera 3 – pokretanje istraživanja i inovacija na temu kritičnih sirovina tijekom 2021. u području prerade otpada, naprednih materijala i supstitucije uz korištenje resursa Obzor Europa, Europskog fonda za regionalni razvoj i nacionalnih istraživačkih i inovacijskih programa (Europska komisija, države članice, regije, znanstveno-istraživačka zajednica); | Mjera 4 – mapiranje potencijala za opskrbu sekundarnim kritičnim sirovinama iz EU-ovih zaliha i otpada te identificiranje perspektivnih projekata oporabe do 2022. (Europska komisija, EIT za sirovine).
Increased engagement with strategic partners to secure critical raw materials will need to go hand in hand with responsible sourcing. High supply concentration in countries with low standards of governance 29 not only poses a security of supply risk, but may also exacerbate environmental and social problems, such as child labour. Conflicts arising from or aggravated by access to resources are also a recurrent source of international tension.3.3.Dobavljanje iz Europske unije
Responsible sourcing and due diligence are growing in importance throughout the raw materials value chain. The EU Regulation on Conflict Minerals 30 , covering tin, gold, and the critical raw materials tantalum and tungsten, applies to EU importers as of 1 January 2021 and addresses such concerns. The European Partnership on Responsible Minerals 31 helps mines to comply with the EU Regulation and OECD due diligence guidance. The forthcoming proposal for a Batteries Regulation will address the responsible sourcing of battery raw materials and the Commission is considering making a possible horizontal regulatory proposal on due diligence.Kako globalna potražnja za kritičnim sirovinama raste, primarne sirovine i dalje će imati ključnu ulogu. Bolje iskorištavanje domaćih, europskih potencijala neophodno je kako bi Europa bila otpornija na poremećaje i postigla otvorenu stratešku autonomiju.
The use of EU external financial instruments, such as development cooperation, neighbourhood funding and the Partnership Instrument Policy Support Facility will help to leverage private investment, thus ensuring that mutual benefits are achieved and that EU companies can participate on a level playing field in projects taking place in third countries.Europa ima dugu tradiciju rudarenja i ekstraktivnih djelatnosti. Bogata je agregatima za upotrebu u građevinarstvu i industrijskim mineralima te određenim običnim metalima poput bakra i cinka. Manje je uspješna u razvoju projekata za dobivanje kritičnih sirovina, iako i tu postoji znatan potencijal. Vidjeti sliku 3. Razloga je mnogo: nedovoljno ulaganje u istraživanje i rudarstvo, raznoliki i dugotrajni nacionalni postupci za ishođenje dozvola i protivljenje javnosti.
Action 9 – Develop strategic international partnerships and associated funding to secure a diversified and sustainable supply of critical raw materials, including through undistorted trade and investment conditions, starting with pilot partnerships with Canada, interested countries in Africa and the EU’s neighbourhood in 2021 (Commission, Member States, industry and third country counterparts);  | Action 10 - Promote responsible mining practices for critical raw materials through the EU regulatory framework (proposals in 2020-2021) and relevant international cooperation 32  (Commission, Member States, industry, civil society organisations);Slika 3.: Ležišta kritičnih sirovina u zemljama EU-27 (podaci za 2020.)
4. ConclusionPOTENCIJAL ZA PROIZVODNJU KRITIČNIH SIROVINA U EU-U
The stakes are high. The EU’s success in transforming and modernising its economy depends on securing in a sustainable way the primary and secondary raw materials needed to scale up clean and digital technologies in all of the EU’s industrial ecosystems.Izvor: EuroGeoSurveys i ostali izvori podataka EU-a
The EU must act to become more resilient in coping with possible future shocks and in leading the twin green and digital transformations. One of the lessons of the COVID-19 crisis is the need to reduce dependency and strengthen diversity and security of supply. Enhancing open strategic autonomy will be a long-term benefit to the EU. The EU institutions, national and sub-national authorities as well as companies should become much more agile and effective in securing a sustainable supply of critical raw materials.Iz geografske distribucije kritičnih sirovina u Europi vidljivo je da postoje mogućnosti za razvoj, s obzirom na prisutnost sirovina za baterije poput litija, nikla, kobalta, grafita i mangana. Poduzeća iz nekoliko država članica već sudjeluju u europskom savezu za baterije i imaju pristup sredstvima iz privatnog sektora te EU-ovim i nacionalnim izvorima financiranja za eksploataciju sirovina i za njihovu preradu u Europi.
This Communication highlights related priorities and recommends key areas of work for the EU to reinforce its strategic approach towards more resilient raw materials value chains.Slika 4. pokazuje da su mnogi izvori sirovina za proizvodnju baterija u EU-u u regijama koje jako ovise o ugljenu ili industrijama s visokim emisijama ugljika te u područjima gdje se planira izgradnja tvornica baterija. Nadalje, mnoge su vrste rudarskog otpada bogate kritičnim sirovinama 27 i mogle bi se ponovno iskorištavati, čime se omogućuje nova gospodarska aktivnost na postojećim i bivšim ugljenokopima, uz moguću korist za okoliš.
To that end, the Commission will work in close partnership with other EU institutions, the European Investment Bank, Member States, regions, the industry and other key stakeholders. It will monitor progress in implementing the above strategic priorities and actions, explore any additional support measures needed and make relevant recommendations by 2022 at the latest.Slika 4.: Rudnici sirovina za baterije, tvornice baterija i rudnici ugljena
Annex 1: List of Critical Raw MaterialsRudnici
Raw materials | Stage | Main global producers | Main EU sourcing 33 countries | Import reliance 34   | EoL-RIR 35 | Selected Usesnije primjenjivo
Antimony | Extraction | China (74%) | Tajikistan (8%) | Russia (4%) | Turkey (62%) | Bolivia (20%) | Guatemala (7%) | 100% | 28% | ·Flame retardants | ·Defence applications | ·Lead-acid batteries≤ 1500
Baryte | Extraction | China (38%) | India (12%) | Morocco (10%) | China (38%) | Morocco (28%) | Other EU (15%) | Germany (10%) | Norway (1%) | 70% | 1% | ·Medical applications | ·Radiation protection | ·Chemical applications≤ 15000
Bauxite | Extraction | Australia (28%) | China (20%) | Brazil (13%) | Guinea (64%) | Greece (12%) | Brazil (10%) | France (1%) | 87% | 0% | ·Aluminium production≤ 6000
Beryllium | Extraction | United States (88%) | China (8%) | Madagascar (2%) | n/a | n/a 36 | 0% | ·Electronic and Communications Equipment | ·automotive, aero-space and defence components≤ 10000
Bismuth | Processing | China (85%) | Lao Pdr (7%) | Mexico (4%) | China (93%) |    | 100% | 0% | ·Pharmaceutical and animal feed industries | ·Medical applications | ·Low-melting point alloys    ≤ 80000
Borate | Extraction | Turkey (42%) | United States (24%) | Chile (11%) | Turkey (98%) |   |   | 100% | 1% | ·High performance glass | ·Fertilisers | ·Permanent magnetsIzravna radna mjesta u rudnicima ugljena
Cobalt | Extraction | Congo DR (59%) | China (7%) | Canada (5%) | Congo DR (68%) | Finland (14%) | French Guiana (5%) | 86% | 22% | ·Batteries | ·Super alloys | ·Catalysts | ·Magnetsrudnik u proizvodnji
Coking coal | Extraction | China (55%) | Australia (16%) | Russia (7%) |    | Australia (24%) | Poland (23%) | United States (21%) | Czechia (8%) | Germany (8%) | 62% | 0% | ·Coke for steel | ·Carbon fibres | ·Battery electrodesRUDNICI UGLJENA (2015.)
Fluorspar | Extraction | China (65%) | Mexico (15%) | Mongolia (5%) |    | Mexico (25%) | Spain (14%) | South Africa (12%) | Bulgaria (10%) | Germany (6%) | 66% | 1% | ·Steel and iron making | ·Refrigeration and Air-conditioning | ·Aluminium making and other metallurgybuduće
Gallium | Processing | China (80%) | Germany (8%) | Ukraine (5%) |    | Germany (35%) | UK (28%) | China (27%) | Hungary (2%) | 31% | 0% | ·Semiconductors | ·Photovoltaic cellspostojeće (u regijama gdje se vadi ugljen)
Germanium | Processing | China (80%) | Finland (10%) | Russia (5%) | Finland (51%) | China (17%) | UK (11%) | 31% | 2% | ·Optical fibres and Infrared optics | ·Satellite solar cells | ·Polymerisation catalystsTVORNICE BATERIJA (2019.)
Hafnium | Processing | France (49%) | United States (44%) | Russia (3%) | France (84%) | United States (5%) | UK (4%) | 0% 37 | 0% | ·Super alloys | ·Nuclear control rods | ·Refractory ceramicstopionica/postrojenje za ekstrakciju
Indium | Processing | China (48%) | Korea, Rep. (21%) | Japan (8%) |   | France (28%) | Belgium (23%) | UK (12%) | Germany (10%) | Italy (5%) | 0% | 0% | ·Flat panel displays | ·Photovoltaic cells and photonics | ·SoldersTopionice/postrojenja za ekstrakciju
Lithium | Processing | Chile (44%) | China (39%) | Argentina (13%) | Chile (78%) | United States (8%) | Russia (4%) | 100% | 0% | ·Batteries | ·Glass and ceramics | ·Steel and aluminium metallurgyrazmatra se izvedivost
Magnesium | Processing | China (89%) | United States (4%) | China (93%) |   | 100% | 13% | ·Lightweight alloys for automotive, electronics, packaging or construction | ·Desulphurisation agent in steelmakingpredprodukcijska faza
Natural Graphite | Extraction | China (69%) | India (12%) | Brazil (8%) |   | China (47%) | Brazil (12%) | Norway (8%) | Romania (2%) | 98% | 3% | ·Batteries | ·Refractories for steelmakingu proizvodnji
Natural Rubber | Extraction | Thailand (33%) | Indonesia (24%) | Vietnam (7%) | Indonesia (31%) | Thailand (18%) | Malaysia (16%) | 100% | 1% | ·Tires | ·Rubber components for machinery and household goodsStatus
Niobium | Processing | Brazil (92%) | Canada (8%) | Brazil (85%) | Canada (13%) | 100% | 0% | ·High-strength steel and super alloys for transportation and infrastructure | ·High-tech applications (capacitors, superconducting magnets, etc.)kobalt (nusproizvod Ni/Cu)
Phosphate rock | Extraction | China (48%) | Morocco (11%) | United States (10%) | Morocco (24%) | Russia (20%) | Finland (16%) | 84% | 17% | ·Mineral fertilizer | ·Phosphorous compoundsnikal
Phosphorus | Processing | China (74%) | Kazakhstan (9%) | Vietnam (9%) | Kazakhstan (71%) | Vietnam (18%) | China (9%) | 100% | 0% | ·Chemical applications | ·Defence applicationslitij
Scandium | Processing | China (66%) | Russia (26%) | Ukraine (7%) | UK (98%) | Russia (1%) | 100% | 0% | ·Solid Oxide Fuel Cells | ·Lightweight alloysgrafit
Silicon metal | Processing | China (66%) | United States (8%) | Norway (6%) | France (4%) |   | Norway (30%) | France (20%) | China (11%) | Germany (6%) | Spain (6%) | 63% | 0% | ·Semiconductors | ·Photovoltaics | ·Electronic components | ·SiliconesIzvor: Zajednički istraživački centar
Strontium | Extraction | Spain (31%) | Iran, Islamic Rep. (30%) | China (19%) | Spain (100%) |    | 0% | 0% | ·Ceramic magnets  | ·Aluminium alloys | ·Medical applications | ·PyrotechnicsMehanizam za pravednu tranziciju pomoći će smanjiti socioekonomske posljedice tranzicije prema klimatskoj neutralnosti u regijama ovisnima o ugljenu, odnosno s visokim emisijama ugljika. Može pomoći u diversifikaciji regionalnih gospodarstava, među ostalim i putem ulaganja u kružno gospodarstvo. Uz to, iz dijela programa InvestEU namijenjenog održivoj infrastrukturi također se može pomagati regionalni razvoj izvora kritičnih sirovina.
Tantalum | Extraction | Congo, DR (33%) | Rwanda (28%) | Brazil (9%) | Congo, DR (36%) | Rwanda (30%) | Brazil (13%) | 99% | 0% | ·Capacitors for electronic devices | ·Super alloysDržave članice mogu već pri razradi teritorijalnih planova za pravednu tranziciju procijeniti potencijal u pogledu kritičnih sirovina i dopustiti tu mogućnost kao jedan od alternativnih poslovnih modela i izvor zapošljavanja na regionalnoj razini. Iskustva iz rudarske i inženjerske struke mogu biti korisna pri prelasku na eksploataciju metala i minerala, često u istim regijama. Ažurirani Program vještina EU-a mogao bi pomoći u prilagodbi.
Titanium 38 | Processing | China (45%) | Russia (22%) | Japan (22%) | n/a | 100% | 19% | ·Lightweight high-strength alloys for e.g. aeronautics, space and defence | ·Medical applicationsEU i njegove države članice već imaju kvalitetan zakonodavni okvir kojim osiguravaju zaštitu okoliša i prava radnika u sektoru rudarstva.
Tungsten 39 | Processing | China (69%) | Vietnam (7%) | United States (6%) | Austria (1%) | Germany (1%) | n/a | n/a | 42% | ·Alloys e.g. for aeronautics, space, defence, electrical technology | ·Mill, cutting and mining toolsMeđutim, vrlo je teško brzo dovesti nove projekte eksploatacije kritičnih sirovina do operativne faze. Dijelom je to zato što su novi projekti sami po sebi rizični i zahtijevaju znatna financijska sredstva; problemi su i nedostatak poticaja i financiranja za istraživanje mogućih ležišta, dugotrajni postupci ishođenja dozvola od nacionalnih tijela i nedostatak potpore javnosti za rudarstvo u Europi. U okviru Agende za bolju regulativu Europska komisija zajedno s ključnim dionicima sada radi na popisivanju prepreka velikim infrastrukturnim projektima te namjerava ubrzati i olakšati administrativne postupke u državama članicama, u skladu sa zaključcima Europskog vijeća od 21. srpnja 2020., uz održavanje visokih standarda.
Vanadium 40 | Processing | China (55%) | South Africa (22%) | Russia (19%) | n/a | n/a | 2% | ·High-strength-low-alloys for e.g. aeronautics, space, nuclear reactors | ·Chemical catalystsInovativna tehnička rješenja unose temeljite promjene u sektor rudarenja i prerade kritičnih sirovina, od već prisutne automatizacije i digitalizacije do mogućnosti daljinskog istraživanja primjenom europskog programa Copernicus za promatranje Zemlje kako bi se pronašla nova ležišta kritičnih sirovina i pratio utjecaj na okoliš rudnika tijekom rada i nakon zatvaranja.
Platinum Group Metals 41 | Processing | South Africa (84%) | - iridium, platinum, rhodium, ruthenium | Russia (40%) | - palladium | n/a | 100% | 21% | ·Chemical and automotive catalysts | ·Fuel Cells | ·Electronic applicationsMjera 5 – utvrđivanje projekata rudarenja i prerade kritičnih sirovina u EU-u koji mogu biti operativni do 2025. te potreba za investicijama i povezanih mogućnosti financiranja, pri čemu prioritet imaju regije koje su bile orijentirane na vađenje ugljena (Europska komisija, države članice, regije, dionici); | Mjera 6 – razvoj znanja i vještina potrebnih za tehnologije rudarenja, ekstrakcije i prerade kao dio uravnotežene tranzicijske strategije u odabranim regijama od 2022. nadalje (Europska komisija, industrija, sindikati, države članice i regije); | Mjera 7 – primjena programa za promatranje Zemlje i daljinsku detekciju u cilju istraživanja ležišta resursa, praćenja operacija i djelovanja za zaštitu okoliša nakon zatvaranja (Europska komisija, industrija); | Mjera 8 – razvoj istraživačkih i inovacijskih projekata u okviru programa Obzor Europa usmjerenih na eksploataciju i preradu kritičnih sirovina i smanjivanje njihova utjecaja na okoliš – od 2021. (Europska komisija, znanstveno-istraživačka zajednica).
Heavy Rare Earth Elements 42 | Processing | China (86%) | Australia (6%) | United States (2%) | China (98%) | Other non-EU (1%) | UK (1%) | 100% | 8% | ·Permanent Magnets for electric motors and electricity generators | ·Lighting Phosphors | ·Catalysts | ·Batteries | ·Glass and ceramics3.4.Diversifikacija dobave iz trećih zemalja
Light Rare Earth Elements | Processing | China (86%) | Australia (6%) | United States (2%) | China (99%) | UK (1%) | 100% | 3%Zbog geoloških ograničenja EU-a buduća potražnja za primarnim kritičnim sirovinama i dalje će se, i srednjoročno i dugoročno, uglavnom podmirivati iz izvoza. EU-ova otvorena strateška autonomija u tim sektorima stoga se i dalje treba temeljiti na promišljeno diversificiranom i neometanom pristupu globalnim tržištima sirovina.
Annex 2: Relevance of Critical Raw Materials for industrial ecosystemsPouzdana opskrba kritičnim sirovinama postići će se i jačanjem EU-ovih alata trgovinske politike (uključujući sporazume o slobodnoj trgovini i bolju provedbu) te suradnjom s međunarodnim organizacijama kako bi se osigurala nesmetana trgovina i ulaganja u sirovine na način kojim se podupiru poslovni interesi EU-a. EU će i dalje odlučno djelovati u slučajevima kada treće zemlje ne poštuju svoje međunarodne obveze, u skladu sa svojom opredijeljenošću za poboljšavanje provedbe u području trgovine i posredstvom novog glavnog službenika EU-a za nadzor provedbe trgovinskih pravila (CTEO). Uz to, EU u ovom trenutku vodi pregovore o sporazumima o slobodnoj trgovini s nekoliko važnih zemalja bogatih sirovinama. Bit će moguće dodatno osigurati jednake uvjete kako bi se europska industrija mogla ravnopravno natjecati s poduzećima iz trećih zemalja i izravno sudjelovati u sektoru održivo i odgovorno dobivenih sirovina. Diplomatski odnosi s trećim zemljama s naglaskom na energetiku i ekonomiju važni su za povećavanje pouzdanosti lanaca opskrbe kritičnim sirovinama u kontekstu prelaska na čistu energiju i sigurnosti opskrbe energijom.
Aerospace/ defence | Textiles | Electronics | Mobility/ Automotive | Energy-intensive industries | Renewable energy | Agri-food | Health | Digital | Construction | Retail | Proximity/ social economy | Tourism | Creative/ cultural industriesPrelazak na euro za plaćanje uvoza kritičnih sirovina u EU ima određene prednosti, poput smanjivanja fluktuacija cijena i smanjivanja ovisnosti uvoznika u EU i izvoznika iz trećih zemalja o tržištima financiranja u američkim dolarima.
Antimony | ✓ | ✓ | ✓ | ✓Europska komisija na temu kritičnih sirovina i održivosti surađuje s partnerima putem niza međunarodnih foruma. To uključuje godišnju trilateralu EU-SAD-Japan o kritičnim sirovinama (rizici za opskrbu, prepreke trgovini, inovacije i međunarodni standardi), OECD (minerali iz područja zahvaćenih sukobima, smjernice za sirovine, odgovorna nabava), UN (globalna perspektiva, utjecaj na okoliš, upravljanje resursima, upravljanje mineralima), WTO (pristup tržištima, tehničke prepreke, ograničenja izvoza) i skupinu G20 (učinkovita upotreba resursa). Uz to na bilateralnoj osnovi održava dijalog s nizom zemalja, uključujući Kinu.
Baryte | ✓ | ✓ | ✓ | ✓EU će trebati uspostaviti strateška partnerstva s trećim zemljama koje su bogate resursima i tome posvetiti sve instrumente vanjske politike, uz poštovanje svojih međunarodnih obveza. Postoji velik potencijal za izgradnju održivih i odgovornih strateških partnerstava sa zemljama bogatima resursima. To uključuje zemlje s visokorazvijenim rudarskim sektorom poput Kanade i Australije, nekoliko zemalja u razvoju u Africi i Latinskoj Americi te zemlje bliže EU-u poput Norveške, Ukrajine, zemalja kandidatkinja i zapadnog Balkana. Važno je integrirati zapadni Balkan u lance opskrbe EU-a 28 . U Srbiji, na primjer, postoje ležišta borata, a u Albaniji platine. Umjesto da nastoji razvijati sva ta partnerstva istovremeno, Komisija namjerava prije pokretanja pilot projekata partnerstava predviđenih za 2021. odrediti prioritete zajedno s državama članicama i industrijom, uključujući i dotične države, jer one imaju znanja o situaciji na terenu i mrežu veleposlanstava u državama članicama.
Bauxite | ✓ | ✓ | ✓ | ✓ | ✓ | ✓ | ✓ | ✓ | ✓ | ✓Takva strateška partnerstva koja obuhvaćaju vađenje, preradu i rafiniranje posebno su važna za zemlje u razvoju bogate resursima i regije poput Afrike. EU može pomoći zemljama partnerima da razviju sektor eksploatacije svojih mineralnih resursa na održiv način, potporom poboljšanjima lokalne uprave i širenjem odgovornih praksi pri rudarenju, čime se stvara dodana vrijednost u sektoru rudarstva i pokreće gospodarski i socijalni razvoj.
Beryllium | ✓ | ✓ | ✓ | ✓ | ✓Intenzivnija suradnja sa strateškim partnerima radi osiguravanja kritičnih sirovina treba podrazumijevati odgovornu nabavu. Visoka koncentracija sirovina u zemljama s niskim standardima upravljanja 29 problem je sa stajališta sigurnosti opskrbe, a u nekim slučajevima doprinosi i uništavanju okoliša i društvenim problemima, poput dječjeg rada. Sukobi za kontrolu nad resursima i sukobi koji se financiraju tim resursima također su stalan izvor napetosti na međunarodnoj razini.
Bismuth | ✓ | ✓ | ✓ | ✓ | ✓ | ✓Odgovorna nabava i dužna pažnja sve su važniji u cijelom lancu vrijednosti sirovina. EU-ova Uredba o mineralima iz područja zahvaćenih sukobima 30 , koja se odnosi na kositar, zlato i kritične sirovine tantal i volfram, primjenjuje se na uvoznike u EU od 1. siječnja 2021. i njome se regulira to pitanje. Europsko partnerstvo za odgovorno dobivene minerale 31 pomaže poduzećima u rudarskom sektoru da se usklade s propisima EU-a i smjernicama OECD-a u pogledu dužne pažnje. Predviđenim prijedlogom uredbe o baterijama uredit će se pitanje odgovorne nabave sirovina za baterije, a Komisija razmatra i mogućnost horizontalnog prijedloga propisa koji bi se odnosio na dužnu pažnju.
Borate | ✓ | ✓ | ✓ | ✓ | ✓ | ✓ | ✓ | ✓Angažiranje vanjskih financijskih instrumenata EU-a poput razvojne suradnje, financiranja u susjedstvu i Instrumenta za političku podršku u okviru Instrumenta za partnerstvo pomoći će privući privatna ulaganja, na obostranu korist i uz osiguravanje da poduzeća iz EU-a mogu ravnopravno sudjelovati u projektima u trećim zemljama.
Cobalt | ✓ | ✓ | ✓ | ✓ | ✓ | ✓ | ✓Mjera 9 – razvijanje strateških međunarodnih partnerstava i povezanog financiranja radi osiguravanja diversificirane i održive opskrbe kritičnim sirovinama uključujući uvjete nesmetane trgovine i ulaganja, za početak putem pilot-projekata partnerstava s Kanadom, zainteresiranim zemljama u Africi i susjedstvu EU-a tijekom 2021. (Europska komisija, države članice, industrija i partneri iz trećih zemalja);  | Mjera 10 – promicanje odgovornih praksi pri rudarenju kritičnih sirovina uspostavljanjem regulatornog okvira EU-a (prijedlozi tijekom 2020. i 2021.) i relevantne međunarodne suradnje 32  (Europska komisija, države članice, industrija, organizacije civilnog društva);
Coking coal | ✓ | ✓ | ✓4. Zaključak
Fluorspar | ✓ | ✓ | ✓Ulozi su visoki. Uspjeh EU-a u preobrazbi i modernizaciji gospodarstva ovisi o osiguravanju, na održiv način, primarnih i sekundarnih sirovina koje su potrebne za opsežno uvođenje čistih i digitalnih tehnologija u sve industrijske sustave EU-a.
Gallium | ✓ | ✓ | ✓ | ✓ | ✓ | ✓EU mora djelovati kako bi bio otporniji na moguće šokove u budućnosti i predvodio zelenu i digitalnu transformaciju. Jedna od pouka iz krize uzrokovane COVID-om 19 jest da je potrebno smanjiti ovisnost, poboljšati sigurnost opskrbe te je u većoj mjeri diversificirati. Jačanje otvorene strateške autonomije dugoročno će koristiti EU-u. Institucije EU-a, nacionalna, regionalna i lokalna tijela te poduzeća trebaju biti znatno fleksibilniji i učinkovitiji pri osiguravanju održive opskrbe kritičnim sirovinama.
Germanium | ✓ | ✓ | ✓ | ✓U ovoj se Komunikaciji ističu s time povezani prioriteti i preporuke za daljnja djelovanja kako bi EU konkretizirao svoj strateški pristup osiguravanju pouzdanijih lanaca vrijednosti za sirovine.
Hafnium | ✓ | ✓ | ✓ | ✓ | ✓Radi postizanja tog cilja Europska komisija blisko će surađivati s relevantnim partnerima: ostalim institucijama EU-a, Europskom investicijskom bankom, državama članicama, regijama, industrijom i drugim ključnim dionicima. Pratit će napredak u provedbi navedenih strateških prioriteta i mjera, razmatrati moguće dodatne mjere ako budu potrebne i iznijeti relevantne preporuke najkasnije do 2022.
Indium | ✓ | ✓ | ✓ | ✓Prilog 1.: Popis kritičnih sirovina
Lithium | ✓ | ✓ | ✓ | ✓ | ✓ | ✓ | ✓Sirovine | Faza | Glavni svjetski   proizvođači | Glavni izvori za EU 33 | Ovisnost o uvozu 34   | EoL-RIR 35 | Neke bitne primjene
Magnesium | ✓ | ✓ | ✓ | ✓ | ✓ | ✓antimon | vađenje | Kina (74 %) | Tadžikistan (8 %) | Rusija (4 %) | Turska (62 %) | Bolivija (20 %) | Gvatemala (7 %) | 100 % | 28 % | ·usporivači gorenja | ·primjena u obrambenoj industriji | ·akumulatori s olovom i kiselinom
Natural graphite | ✓ | ✓ | ✓ | ✓ | ✓ | ✓ | ✓barit | vađenje | Kina (38 %) | Indija (12 %) | Maroko (10 %) | Kina (38 %) | Maroko (28 %) | EU (15 %) | Njemačka (10 %) | Norveška (1 %) | 70 % | 1 % | ·primjena u medicini | ·zaštita od zračenja | ·kemijska industrija
Natural Rubber | ✓ | ✓ | ✓ | ✓boksit | vađenje | Australija (28 %) | Kina (20 %) | Brazil (13 %) | Gvineja (64 %) | Grčka (12 %) | Brazil (10 %) | Francuska (1 %) | 87 % | 0 % | ·proizvodnja aluminija
Niobium | ✓ | ✓ | ✓ | ✓ | ✓ | ✓berilij | vađenje | Sjedinjene Američke Države (88 %) | Kina (8 %) | Madagaskar (2 %) | nije primjenjivo | nije primjenjivo 36 | 0 % | ·elektronička i   komunikacijska oprema | ·komponente za automobilsku, zrakoplovnu, svemirsku i obrambenu industriju    
Phosphate rock | ✓ | ✓bizmut | prerada | Kina (85 %) | Laos (7 %) | Meksiko (4 %) | Kina (93 %) |   | 100 % | 0 % | ·farmaceutska industrija i hrana za životinje | ·primjena u medicini | ·slitine s niskom točkom taljenja    
Phosphorus | ✓ | ✓ | ✓borat | vađenje | Turska (42 %) | Sjedinjene Američke Države (24 %) | Čile (11 %) | Turska (98 %) |   |   | 100 % | 1 % | ·vatrostalno i visokootporno staklo | ·gnojiva | ·trajni magneti
Scandium | ✓ | ✓ | ✓kobalt | vađenje | DR Kongo (59 %) | Kina (7 %) | Kanada (5 %) | DR Kongo (68 %) | Finska (14 %) | Francuska Gvajana (5 %) | 86 % | 22 % | ·baterije i akumulatori | ·superslitine | ·katalizatori | ·magneti
Silicon metal | ✓ | ✓ | ✓ | ✓ | ✓ | ✓ | ✓ | ✓kameni ugljen za proizvodnju koksa | vađenje | Kina (55 %) | Australija (16 %) | Rusija (7 %) |   | Australija (24 %) | Poljska (23 %) | Sjedinjene Američke Države (21 %) | Češka (8 %) | Njemačka (8 %) | 62 % | 0 % | ·koks za proizvodnju čelika | ·ugljična vlakna | ·elektrode za baterije i akumulatore
Strontium | ✓ | ✓ | ✓ | ✓ | ✓fluorit | vađenje | Kina (65 %) | Meksiko (15 %) | Mongolija (5 %) |   | Meksiko (25 %) | Španjolska (14 %) | Južna Afrika (12 %) | Bugarska (10 %) | Njemačka (6 %) | 66 % | 1 % | ·proizvodnja željeza i čelika | ·hlađenje i   klimatizacija | ·proizvodnja aluminija i druge primjene u metalurgiji
Tantalum | ✓ | ✓ | ✓ | ✓ | ✓galij | prerada | Kina (80 %) | Njemačka (8 %) | Ukrajina (5 %) |   | Njemačka (35 %) | Ujedinjena Kraljevina (28 %) | Kina (27 %) | Mađarska (2 %) | 31 % | 0 % | ·poluvodiči | ·fotonaponske ćelije
Titanium | ✓ | ✓ | ✓ | ✓ | ✓ | ✓germanij | prerada | Kina (80 %) | Finska (10 %) | Rusija (5 %) | Finska (51 %) | Kina (17 %) | Ujedinjena Kraljevina (11 %) | 31 % | 2 % | ·optička vlakna i infracrvena optika | ·solarne ćelije za satelite | ·katalizatori za polimerizaciju
Tungsten | ✓ | ✓ | ✓ | ✓ | ✓hafnij | prerada | Francuska (49 %) | Sjedinjene Američke Države (44 %) | Rusija (3 %) | Francuska (84 %) | Sjedinjene Američke Države (5 %) | Ujedinjena Kraljevina (4 %) | 0 % 37 | 0 % | ·superslitine | ·kontrolne šipke u nuklearnim reaktorima | ·vatrostalna keramika
Vanadium | ✓ | ✓ | ✓ | ✓ | ✓ | ✓indij | prerada | Kina (48 %) | Republika Koreja (21 %) | Japan (8 %) |   | Francuska (28 %) | Belgija (23 %) | Ujedinjena Kraljevina (12 %) | Njemačka (10 %) | Italija (5 %) | 0 % | 0 % | ·ravni zasloni | ·fotonaponske ćelije i fotonika | ·lemovi
PGM | ✓ | ✓ | ✓ | ✓ | ✓ | ✓litij | prerada | Čile (44 %) | Kina (39 %) | Argentina (13 %) | Čile (78 %) | Sjedinjene Američke Države (8 %) | Rusija (4 %) | 100 % | 0 % | ·baterije i akumulatori | ·staklo i keramika | ·metalurgija – za čelik i aluminij
HREE | ✓ | ✓ | ✓ | ✓ | ✓ | ✓ | ✓magnezij | prerada | Kina (89 %) | Sjedinjene Američke Države (4 %) | Kina (93 %) |   | 100 % | 13 % | ·lake slitine za automobilsku industriju, elektroniku, pakiranje ili   građevinarstvo | ·sredstvo za odsumporavanje pri proizvodnji čelika
LREE | ✓ | ✓ | ✓ | ✓ | ✓ | ✓ | ✓prirodni grafit | vađenje | Kina (69 %) | Indija (12 %) | Brazil (8 %) |   | Kina (47 %) | Brazil (12 %) | Norveška (8 %) | Rumunjska (2 %) | 98 % | 3 % | ·baterije i akumulatori | ·obloge pri proizvodnji čelika
(1)prirodni kaučuk | vađenje | Tajland (33 %) | Indonezija (24 %) | Vijetnam (7 %) | Indonezija (31 %) | Tajland (18 %) | Malezija (16 %) | 100 % | 1 % | ·gume | ·gumeni dijelovi   za strojeve i kućanske proizvode
Communication COM (2019) 640 final.niobij | prerada | Brazil (92 %) | Kanada (8 %) | Brazil (85 %) | Kanada (13 %) | 100 % | 0 % | ·čelik visoke čvrstoće   i superslitine za   prijevozna sredstva i   infrastrukturu | ·napredne tehnološke primjene (kondenzatori, supravodljivi magneti itd.)
(2)fosfatna stijena | vađenje | Kina (48 %) | Maroko (11 %) | Sjedinjene Američke Države (10 %) | Maroko (24 %) | Rusija (20 %) | Finska (16 %) | 84 % | 17 % | ·mineralna gnojiva | ·spojevi   fosfora
Communication COM (2020) 102 final.fosfor | prerada | Kina (74 %) | Kazahstan (9 %) | Vijetnam (9 %) | Kazahstan (71 %) | Vijetnam (18 %) | Kina (9 %) | 100 % | 0 % | ·kemijska industrija | ·primjena u obrambenoj industriji
(3)skandij | prerada | Kina (66 %) | Rusija (26 %) | Ukrajina (7 %) | Ujedinjena Kraljevina (98 %) | Rusija (1 %) | 100 % | 0 % | ·gorivne ćelije s krutim oksidom | ·lake slitine
 Global trade and its integrated value chains will remain a fundamental growth engine and will be essential for Europe’s recovery. With this in mind, Europe will pursue a model of open strategic autonomy. This will mean shaping the new system of global economic governance and developing mutually beneficial bilateral relations, while protecting ourselves from unfair and abusive practice.metalni silicij | prerada | Kina (66 %) | Sjedinjene Američke Države (8 %) | Norveška (6 %) | Francuska (4 %) |   | Norveška (30 %) | Francuska (20 %) | Kina (11 %) | Njemačka (6 %) | Španjolska (6 %) | 63 % | 0 % | ·poluvodiči | ·fotonaponske ćelije | ·elektroničke komponente | ·silikoni
(4)stroncij | vađenje | Španjolska (31 %) | Iran (30 %) | Kina (19 %) | Španjolska (100 %) |   | 0 % | 0 % | ·keramički magneti  | ·slitine aluminija | ·primjena u medicini | ·pirotehnička sredstva
Communication COM (2020) 98 final.tantal | vađenje | DR Kongo (33 %) | Ruanda (28 %) | Brazil (9 %) | DR Kongo (36 %) | Ruanda (30 %) | Brazil (13 %) | 99 % | 0 % | ·kondenzatori za elektroničke uređaje | ·superslitine
(5)titanij 38 | prerada | Kina (45 %) | Rusija (22 %) | Japan (22 %) | nije primjenjivo | 100 % | 19 % | ·lake slitine visoke čvrstoće za primjene u   npr. zrakoplovnoj, svemirskoj i obrambenoj industriji | ·primjena u medicini
 Communication COM (2020) 456 final.volfram 39 | prerada | Kina (69 %) | Vijetnam (7 %) | Sjedinjene Američke Države (6 %) | Austrija (1 %) | Njemačka (1 %) | nije primjenjivo | nije primjenjivo | 42 % | ·slitine za npr. zrakoplovnu, svemirsku, obrambenu industriju, električne komponente | ·alati za glodanje, rezanje i primjene u rudarstvu
(6)vanadij 40 | prerada | Kina (55 %) | Južna Afrika (22 %) | Rusija (19 %) | nije primjenjivo | nije primjenjivo | 2 % | ·mikrolegirane slitine visoke čvrstoće za primjene u npr. zrakoplovnoj i svemirskoj industriji i za nuklearne reaktore | ·katalizatori u kemijskim procesima
 Communication COM (2008) 699 final. This initiative set out a strategy for reducing dependencies for non-energy raw materials for industrial value chains and societal well-being by diversifying sources of primary raw materials from third countries, strengthening domestic sourcing and supporting supply of secondary raw materials through resource efficiency and circularity.skupina platinskih   metala 41 | prerada | Južna Afrika (84 %) | — iridij, platina, rodij, rutenij | Rusija (40 %) | — paladij | nije primjenjivo | 100 % | 21 % | ·katalizatori u kemijskoj i   automobilskoj industriji | ·gorivne ćelije | ·primjena u elektronici
(7)teški rijetki zemni   elementi 42 | prerada | Kina (86 %) | Australija (6 %) | Sjedinjene Američke Države (2 %) | Kina (98 %) | ostale zemlje izvan EU-a (1 %) | Ujedinjena Kraljevina (1 %) | 100 % | 8 % | ·trajni magneti za elektromotore i električne generatore | ·luminiscentni materijal za rasvjetu | ·katalizatori | ·baterije i akumulatori | ·staklo i keramika
 Communications COM (2011) 25 final, COM(2014) 297 final and COM(2017) 490 final.laki rijetki zemni   elementi | prerada | Kina (86 %) | Australija (6 %) | Sjedinjene Američke Države (2 %) | Kina (99 %) | Ujedinjena Kraljevina (1 %) | 100 % | 3 %
(8)Prilog 2.: Važnost kritičnih sirovina za industrijske grane
 Methodology for establishing the EU list of critical raw materials, https://op.europa.eu/s/nBRdZrakoplovstvo / obrana | Tekstilna industrija | Elektronika | Mobilnost / automobilska industrija | Energetski intenzivne industrije | Energija iz obnovljivih izvora | Poljoprivredno-prehrambeni sektor | Zdravstvo | Digitalni sektor | Građevinarstvo | Maloprodaja | Lokalna ekonomija i socijalno poduzetništvo | Turizam | Kreativne i kulturne industrije
(9)antimon | ✓ | ✓ | ✓ | ✓
EU methodology uses the Worldwide Governance Indicators (WGI): http://info.worldbank.org/governance/wgi/ . WGI is addressing environmental aspects under the Government Effectiveness and Regulatory quality indicators.barit | ✓ | ✓ | ✓ | ✓
(10)boksit | ✓ | ✓ | ✓ | ✓ | ✓ | ✓ | ✓ | ✓ | ✓ | ✓
  https://ec.europa.eu/eurostat/web/circular-economy/indicators/monitoring-frameworkberilij | ✓ | ✓ | ✓ | ✓ | ✓
(11)bizmut | ✓ | ✓ | ✓ | ✓ | ✓ | ✓
  https://rmis.jrc.ec.europa.eu/  borat | ✓ | ✓ | ✓ | ✓ | ✓ | ✓ | ✓ | ✓
(12)kobalt | ✓ | ✓ | ✓ | ✓ | ✓ | ✓ | ✓
Report on Raw Materials for strategic technologies and sectorskameni ugljen za proizvodnju koksa | ✓ | ✓ | ✓
(13)fluorit | ✓ | ✓ | ✓
In-depth analysis in support of the Communication COM(2018) 773 https://ec.europa.eu/clima/sites/clima/files/docs/pages/com_2018_733_analysis_in_support_en_0.pdf  galij | ✓ | ✓ | ✓ | ✓ | ✓ | ✓
(14)germanij | ✓ | ✓ | ✓ | ✓
 Cobalt: demand-supply balances in the transition to electric mobility. https://publications.jrc.ec.europa.eu/repository/bitstream/JRC112285/jrc112285_cobalt.pdf .hafnij | ✓ | ✓ | ✓ | ✓ | ✓
(15)indij | ✓ | ✓ | ✓ | ✓
For permanent magnets: Dysprosium, Neodymium, Praseodymium, Samarium; The remaining rare earths are: Yttrium, Lanthanum, Cerium, Promethium, Europium, Gadolinium, Terbium, Holmium, Erbium, Thulium, Ytterbium, Lutetiumlitij | ✓ | ✓ | ✓ | ✓ | ✓ | ✓ | ✓
(16)magnezij | ✓ | ✓ | ✓ | ✓ | ✓ | ✓
 World Bank (2017), The Growing Role of Minerals and Metals for a Low Carbon Futureprirodni grafit | ✓ | ✓ | ✓ | ✓ | ✓ | ✓ | ✓
(17)prirodni kaučuk | ✓ | ✓ | ✓ | ✓
 OECD (2019), Global Material Resources Outlook to 2060: Economic Drivers and Environmental Consequences.niobij | ✓ | ✓ | ✓ | ✓ | ✓ | ✓
(18)fosfatna stijena | ✓ | ✓
  European Commission, EIP on Raw Materials, Raw Materials Scoreboard 2018 .fosfor | ✓ | ✓ | ✓
(19)skandij | ✓ | ✓ | ✓
The International Resource Panel assesses these trade-offs in its reports to the United Nations Environment Programme, UNEP/IRP Global Resources Outlook 2019.metalni silicij | ✓ | ✓ | ✓ | ✓ | ✓ | ✓ | ✓ | ✓
(20)stroncij | ✓ | ✓ | ✓ | ✓ | ✓
 Study underway to identify and improve the resilience of critical supply chains for clean energy transition and energy security.tantal | ✓ | ✓ | ✓ | ✓ | ✓
(21)titanij | ✓ | ✓ | ✓ | ✓ | ✓ | ✓
 SWD(2020) 98 finalvolfram | ✓ | ✓ | ✓ | ✓ | ✓
(22)vanadij | ✓ | ✓ | ✓ | ✓ | ✓ | ✓
  Regulation (EU) 2020/852 on the establishment of a framework to facilitate sustainable investment .platinska grupa metala | ✓ | ✓ | ✓ | ✓ | ✓ | ✓
(23)teški rijetki zemni elementi | ✓ | ✓ | ✓ | ✓ | ✓ | ✓ | ✓
Communication COM (2020) 98 finallaki rijetki zemni elementi | ✓ | ✓ | ✓ | ✓ | ✓ | ✓ | ✓
(24)(1)
EU resource productivity grew on average by 1.7% per year between 2003 and 2018 according to the Monitoring report on progress towards the SDGs in an EU context — 2020 edition , p. 227.Komunikacija COM(2019) 640 final.
(25)(2)
 Impacts of circular economy policies on the labour market (2018). Cambridge Econometrics, ICF, Trinomics for the European Commission. ISBN: 978-92-79-86856-6Komunikacija COM(2020) 102 final.
(26)(3)
 The Recycling Input Rate (RIR) is the percentage of overall demand that can be satisfied through secondary raw materials. Figure from: Study on the EU's list of Critical Raw Materials (2020) Final Report Globalna trgovina i njezini integrirani lanci vrijednosti i dalje će biti temeljni pokretač rasta i neophodni za oporavak Europe. S obzirom na to, Europa će primjenjivati model otvorene strateške autonomije. To će podrazumijevati oblikovanje novog sustava globalnoga gospodarskog upravljanja i razvoj obostrano korisnih bilateralnih odnosa uz istovremenu zaštitu od nepoštenih praksi i zlouporabe.
(27)(4)
  https://ec.europa.eu/jrc/en/publication/recovery-critical-and-other-raw-materials-mining-waste-and-landfillsKomunikacija COM(2020) 98 final.
(28)(5)
See EU-Western Balkans Zagreb Summit of 6 May 2020 Komunikacija COM(2020) 456 final.
(29)(6)
According to the Worldwide Governance Indicators (WGI), which assess (I) Voice and Accountability; (II) Political Stability and Absence of Violence; (III) Government Effectiveness; (IV) Regulatory Quality; (V) Rule of Law; and (VI) Control of Corruption Komunikacija COM(2008) 699 final. Sadržava strategiju za smanjivanje ovisnosti o sirovinama koje nisu energenti; osmišljena je kako bi se osiguralo industrijske lance vrijednosti i dobrobit društva diversificiranjem izvora primarnih sirovina iz trećih zemalja i poticanjem iskorištavanja domaćih izvora i sekundarnih sirovina, uključujući učinkovitiju upotrebu resursa i kružno gospodarstvo.
(30)(7)
Regulation (EU) 2017/821 of the European Parliament and of the Council of 17 May 2017 laying down supply chain due diligence obligations for Union importers of tin, tantalum and tungsten, their ores, and gold originating from conflict-affected and high-risk areas; OJ L 130, 19.5.2017, p. 1 Komunikacije COM (2011) 25 final, COM(2014) 297 final i COM(2017) 490 final.
(31)(8)
  https://europeanpartnership-responsibleminerals.eu/ Metodologija za utvrđivanje popisa kritičnih sirovina za EU, https://op.europa.eu/s/nBRd
(32)(9)
 Extractive Industries Transparencies Initiative (EITI), Organisation for Economic Cooperation and Development (OECD), United Nations Development Programme (UNDP), World Bank, the European Partnership for responsible Minerals (EPRM) and Germany’s Gesellschaft für internationale Zusammenarbeit (GIZ).EU-ova metodologija koristi WGI (svjetske pokazatelje upravljanja): http://info.worldbank.org/governance/wgi/ . WGI razmatra aspekte zaštite okoliša u okviru indikatora djelotvornosti upravljanja i kvalitete regulatornog okvira.
(33)(10)
 Based on Domestic production and Import (Export excluded)  https://ec.europa.eu/eurostat/web/circular-economy/indicators/monitoring-framework
(34)(11)
IR = (Import – Export) / (Domestic production + Import – Export)  https://rmis.jrc.ec.europa.eu/  
(35)(12)
The End of Life Recycling Input Rate (EoL-RIR) is the percentage of overall demand that can be satisfied through secondary raw materialsIzvješće o sirovinama za strateške tehnologije i sektore
(36)(13)
The EU import reliance cannot be calculated for beryllium, as there is no production and trade for beryllium ores and concentrates in the EUDubinska analiza uz komunikaciju COM(2018) 773 https://ec.europa.eu/clima/sites/clima/files/docs/pages/com_2018_733_analysis_in_support_en_0.pdf  
(37)(14)
EU is a net exporter of Hafnium and IndiumKobalt: bilanca ponude i potražnje u prelasku na električnu mobilnost. https://publications.jrc.ec.europa.eu/repository/bitstream/JRC112285/jrc112285_cobalt.pdf .
(38)(15)
For Titanium metal sponge there are no trade codes available for the EUZa trajne magnete: disprozij, neodimij, praseodimij, samarij. Ostali rijetki zemni elementi su: itrij, lantan, cerij, prometij, europij, gadolinij, terbij, holmij, erbij, tulij, iterbij, lutecij.
(39)(16)
The distribution of tungsten smelters and refiners has been used as a proxy of the production concentration. Trade data are not completely available for commercial confidentiality reason. Svjetska banka (2017.): Sve veća uloga minerala i metala u budućnosti s malim emisijama ugljika.
(40)(17)
 The EU import reliance cannot be calculated for the vanadium, as there is no production and trade for vanadium ores and concentrates in the EU OECD (2019.): Global Material Resources Outlook to 2060: Economic Drivers and Environmental Consequences (Globalni izgledi za materijalne resurse do 2060.: gospodarski čimbenici i posljedice za okoliš).
(41)(18)
 The trade data include metal from all sources, both primary and secondary. It was not possible to identify the source and the relative contributions of primary and secondary materials.  Europska komisija: EIP on Raw Materials, Raw Materials Scoreboard 2018 (Europsko partnerstvo za inovacije u području sirovina, Pregled iskorištavanja sirovina za 2018.)
(42)(19)
Global production refers to Rare Earth Oxides concentrates for both Light and Heavy Rare Earth Elements.Međunarodni panel za resurse prati te promjene i uključuje ih u izvješća za Program Ujedinjenih naroda za okoliš, Globalni pregled resursa UNEP-a / IRP-a za 2019. (UNEP/IRP Global Resources Outlook).
 (20)
  U tijeku je studija čiji je cilj uvid u pouzdanost lanaca opskrbe kritičnim sirovinama i poboljšavanje te pouzdanosti radi energetske tranzicije i sigurnosti opskrbe energijom.
 (21)
  SWD(2020) 98 final
 (22)
   Uredba (EU) 2020/852 o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja .
 (23)
 Komunikacija COM(2020) 98 final.
 (24)
 Produktivnost u odnosu na uporabu resursa u EU-u rasla je prosječno 1,7 % godišnje u razdoblju od 2003. do 2018. prema podacima iz Izvješća o praćenju ostvarivanja ciljeva održivog napretka u kontekstu EU-a – izdanje iz 2020. , str. 227.
 (25)
  Utjecaj politika kružnog gospodarstva na tržište rada (2018.). Cambridge Econometrics, ICF, Trinomics za Europsku komisiju. ISBN: 978-92-79-86856-6
 (26)
  Stopa recikliranih inputa (RIR) je postotak ukupne potražnje koji se može zadovoljiti upotrebom sekundarnih sirovina. Slika iz: Study on the EU's list of Critical Raw Materials (Studija za popis kritičnih sirovina za EU (2020.)), konačno izvješće.
 (27)
   https://ec.europa.eu/jrc/en/publication/recovery-critical-and-other-raw-materials-mining-waste-and-landfills
 (28)
 Vidjeti zaključke sa sastanka na vrhu EU-a i zapadnog Balkana u Zagrebu 6. svibnja 2020.
 (29)
 Prema svjetskim pokazateljima upravljanja (WGI), kojima se ocjenjuju: I. glas i odgovornost; II. politička stabilnost i nepostojanje nasilja; III. djelotvornost vlasti; IV. kvaliteta regulatornog okvira; V. vladavina prava; i VI. kontrola korupcije.
 (30)
 Uredba (EU) 2017/821 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2017. o utvrđivanju obveza dužne pažnje u lancu opskrbe za uvoznike Unije koji uvoze kositar, tantal i volfram, njihove rude i zlato podrijetlom iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja; SL L 130, 19.5.2017., str. 1.
 (31)
   https://europeanpartnership-responsibleminerals.eu/
 (32)
  Inicijativa za transparentnost ekstraktivne industrije (EITI), Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP), Svjetska banka, Europsko partnerstvo za odgovorno dobivene minerale (EPRM) i njemačka agencija za međunarodnu suradnju (GIZ).
 (33)
  Na temelju domaće proizvodnje i uvoza (bez izvoza).
 (34)
 IR = (uvoz – izvoz) / (domaća proizvodnja + uvoz – izvoz)
 (35)
 Stopa recikliranih inputa po isteku životnog vijeka (EoL-RIR) je postotak ukupne potražnje koji se može zadovoljiti upotrebom sekundarnih sirovina.
 (36)
 Oslanjanje na uvoz EU-a nije moguće izračunati za berilij jer u EU-u nema proizvodnje rudača i koncentrata berilija ni trgovine njima.
 (37)
 EU je neto izvoznik hafnija i indija.
 (38)
 Za titanij u spužvastom obliku EU nema trgovinsku oznaku.
 (39)
 Lokacije postrojenja za ekstrakciju i pročišćavanje volframa upotrijebljene su kao zamjenski indikator koncentracije proizvodnje. Potpuni podaci o trgovini nisu dostupni zbog poslovne tajne.
 (40)
  Oslanjanje na uvoz EU-a nije moguće izračunati za vanadij jer u EU-u nema proizvodnje rudača i koncentrata vanadija ni trgovine njima.
 (41)
  Podaci o trgovini uključuju metal iz svih izvora, primarnih i sekundarnih. Nije bilo moguće identificirati izvor i udio primarnih i sekundarnih materijala.
 (42)
 Podaci o globalnoj proizvodnji odnose se na koncentrate oksida lakih i teških rijetkih zemnih elemenata.