This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document DD_2013_14_003_HR
Službeni list Europske unije
Posebno izdanje 2013.
14. Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata
Svezak 003
Službeni list Europske unije
Posebno izdanje 2013.
14. Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata
Svezak 003
- Date of document:
- 30/11/2012
- Author:
- Europäische Union
- Form:
- Sonderausgabe des Amtsblatts
|
Službeni list Europske unije |
1977-0588 doi:10.3002/19770588.2013.14.003.hrv |
|
Hrvatsko izdanje |
14. Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata Svezak 003 Posebno izdanje 2013. |
|
|
14/Sv. 003 |
HR |
Službeni list Europske unije |
1 |
|
/ |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
01.07.2013. |
Uvodna napomena
U skladu s člankom 52. Akta o uvjetima pristupanja Republike Hrvatske i prilagodbama Ugovora o Europskoj uniji, Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, potpisanog 9. prosinca 2011., tekstovi akata institucija donesenih prije pristupanja koje su te institucije sastavile na hrvatskom jeziku od dana pristupanja vjerodostojni su pod istim uvjetima kao i tekstovi sastavljeni na sadašnjim službenim jezicima. Tim se člankom također predviđa da se tekstovi objavljuju u Službenom listu Europske unije ako su tekstovi na sadašnjim jezicima tako objavljeni.
U skladu s tim člankom objavljuje se posebno izdanje Službenog lista Europske unije na hrvatskom jeziku, koje sadržava tekstove obvezujućih općih akata. To izdanje obuhvaća akte usvojene u razdoblju od 1952. godine do dana pristupanja.
Objavljeni tekstovi podijeljeni su na 20 poglavlja koja slijede raspored iz Registra važećeg zakonodavstva Europske unije, i to:
|
01 |
Opća, financijska i institucionalna pitanja |
|
02 |
Carinska unija i slobodno kretanje robe |
|
03 |
Poljoprivreda |
|
04 |
Ribarstvo |
|
05 |
Sloboda kretanja radnika i socijalna politika |
|
06 |
Pravo poslovnog nastana i sloboda pružanja usluga |
|
07 |
Prometna politika |
|
08 |
Politika tržišnog natjecanja |
|
09 |
Porezi |
|
10 |
Ekonomska i monetarna politika i slobodno kretanje kapitala |
|
11 |
Vanjski odnosi |
|
12 |
Energetika |
|
13 |
Industrijska politika i unutarnje tržište |
|
14 |
Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata |
|
15 |
Okoliš, potrošači i zaštita zdravlja |
|
16 |
Znanost, informiranje, obrazovanje i kultura |
|
17 |
Pravo poduzećâ |
|
18 |
Zajednička vanjska i sigurnosna politika |
|
19 |
Područje slobode, sigurnosti i pravde |
|
20 |
Europa građana |
Spomenuti registar, koji vodi Ured za publikacije, dostupan je na internetu (eur-lex.europa.eu) na službenim jezicima Europske unije. Bibliografskoj bilješci svakog akta može se pristupiti putem registra, gdje se mogu pronaći upućivanja na posebno izdanje i na ostale analitičke metapodatke.
Akti objavljeni u posebnom izdanju, uz određene iznimke, objavljuju se u obliku u kojem su bili objavljeni u Službenom listu na izvornim službenim jezicima. Stoga pri uporabi posebnog izdanja treba uzeti u obzir naknadne izmjene, prilagodbe ili odstupanja koje su usvojile institucije, Europska središnja banka ili su predviđene u Aktu o pristupanju.
Iznimno, kad se opsežni tehnički prilozi poslije zamijene novim prilozima, navodi se samo upućivanje na posljednji akt koji zamjenjuje prilog. Takav je slučaj u pojedinim aktima koji sadržavaju popise carinskih oznaka (poglavlje 02), aktima o prijevozu opasnih tvari, aktima o pakiranju i označivanju tih tvari (poglavlja 07 i 13) te nekima od protokola i priloga Sporazumu o Europskom gospodarskom prostoru.
Također, Pravilnik o osoblju objavljuje se kao pročišćeni tekst koji obuhvaća sve izmjene do kraja 2012. godine. Daljnje izmjene objavljuju se u izvornom obliku.
Posebno izdanje sadržava dva sustava numeracije stranica:
|
i. |
izvorna numeracija stranica, zajedno s datumom objave francuskog, talijanskog, njemačkog i nizozemskog izdanja Službenog lista, engleskog i danskog izdanja od 1. siječnja 1973., grčkog izdanja od 1. siječnja 1981., španjolskog i portugalskog izdanja od 1. siječnja 1986., finskog i švedskog izdanja od 1. siječnja 1995., češkog, estonskog, latvijskog, litavskog, mađarskog, malteškog, poljskog, slovačkog i slovenskog izdanja od 1. svibnja 2004. te bugarskog i rumunjskog izdanja od 1. siječnja 2007. U numeraciji stranica postoje praznine jer svi akti objavljeni u to vrijeme nisu objavljeni u posebnom izdanju. Kada se prilikom citiranja akata upućuje na Službeni list, potrebno je navesti stranicu sukladno izvornoj numeraciji; |
|
ii. |
numeracija stranica posebnog izdanja neprekinuta je i ne smije se navoditi prilikom citiranja akata. |
Do lipnja 1967. numeracija stranica u Službenom listu počinjala je iznova svake godine. Od tada nadalje svaki broj Službenog lista počinje na prvoj stranici.
Od 1. siječnja 1968. Službeni list podijeljen je na dva dijela:
|
— |
Zakonodavstvo („L”), |
|
— |
Informacije i objave („C”). |
Od 1. veljače 2003. prijašnje ime „Službeni list Europskih zajednica” promijenjeno je, na temelju Ugovora iz Nice, u „Službeni list Europske unije”.
|
14/Sv. 003 |
HR |
Službeni list Europske unije |
3 |
32000R0643
|
L 078/4 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
28.03.2000. |
UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 643/2000
od 28. ožujka 2000.
o načinu korištenja eura za potrebe proračunskog upravljanja strukturnim fondovima
KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,
uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1260/1999 od 21. lipnja 1999. o utvrđivanju općih odredaba o strukturnim fondovima (1), a posebno njezin članak 33. i članak 53. stavak 2.,
budući da:
|
(1) |
Člankom 33. Uredbe (EZ) br. 1260/1999 predviđeno je da se odluke, obveze i plaćanja Komisije izražavaju i izvršavaju u eurima, u skladu s modalitetima koje odredi Komisija. |
|
(2) |
Za države članice čija je valuta euro, pri konverziji eura u nacionalne valute i obrnuto koriste se stope koje su neopozivo utvrđene Uredbom Vijeća (EZ) br. 2866/98 (2); u skladu s člankom 1. Uredbe Komisije (Euratom, EZUČ, EZ) br. 3418/93 od 9. prosinca 1993. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu određenih odredbi Financijske uredbe od 21. prosinca 1977. (3), kako je zadnje izmijenjena Odlukom 1999/537/EZ, EZUČ, Euratom (4), za države članice čija valuta nije euro devizni su tečajevi mjesečni tečajevi eura izračunani na temelju tečajeva koji su bili na snazi na dan prije zadnjeg radnog dana u mjesecu koji prethodi mjesecu za koji se tečajevi utvrđuju; ti se tečajevi objavljuju u seriji C Službenog lista Europskih zajednica. |
|
(3) |
Prema prijelaznim odredbama utvrđenima člankom 52. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 1260/1999, za doprinose odobrene na temelju Uredbe Vijeća (EEZ) br. 4253/88 od 19. prosinca 1988. o utvrđivanju odredbe za provedbu Uredbe (EEZ) br. 2052/88 o utvrđivanju odredbe za provedbu Uredbe (EEZ) br. 2052/88 u pogledu koordiniranja aktivnosti različitih strukturnih fondova među njima samima te s operacijama Europske investicijske banke i drugih postojećih financijskih instrumenata (5), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 3193/94 (6), trebaju se nastaviti primjenjivati odredbe koje se odnose na plaćanja, a koje su utvrđene Uredbom Komisije (EEZ) br. 1866/90 od 2. srpnja 1990. o načinu korištenja ECU-a za potrebe proračunskog upravljanja strukturnim fondovima (7), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 2745/94 (8). |
|
(4) |
U vezi s ovom Uredbom provedeno je savjetovanje s odborom iz članka 147. Ugovora, Upravnim odborom za poljoprivredne strukture i ruralni razvoj, kao i Upravnim odborom za ribarstvo i akvakulturu. |
|
(5) |
Mjere utvrđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora za razvoj i transformaciju regija, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Predstavljanje planova, zahtjeva za doprinose iz fondova te godišnjih i završnih izvješća o provedbi.
1. Razvojni planovi, planovi financiranja, zahtjevi za pomoć i dopune programa te godišnja i završna izvješća o provedbi, navedeni u Uredbi (EZ) br. 1260/1999, podnose se Komisiji u eurima.
2. U godišnjim i završnim izvješćima o provedbi, iznosi u eurima iz izvještaja o rashodima moraju odgovarati iznosima u eurima koji se dobiju primjenom članka 2.
Članak 2.
Plaćanja
1. Izjave o izdacima koje se prilažu zahtjevima za plaćanje i koje je ovjerilo tijelo za plaćanja, u skladu s člankom 32. stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 1260/1999, Komisiji se podnose u eurima.
2. Države članice čija valuta nije euro na datum podnošenja zahtjeva za plaćanjem preračunavaju u eure iznose nastalih izdataka u nacionalnoj valuti, koristeći tečaj koji je na snazi predzadnji radni dan pri Komisiji u mjesecu koji prethodi mjesecu tijekom kojeg su ti izdaci evidentirani u knjigama tijela za plaćanje odgovornog za dotični doprinos.
3. Kad euro postane valuta određene države članice, postupak preračunavanja iz prethodnog stavka i dalje se primjenjuje na sve izdatke evidentirane u knjigovodstvu tijela za plaćanje prije dana stupanja na snagu fiksne stope konverzije za nacionalnu valutu i euro.
Članak 3.
Stavljanje izvan snage
Ovime se stavlja izvan snage Uredba (EEZ) br. 1866/90, ne dovodeći u pitanje prijelazne odredbe predviđene člankom 52. Uredbe (EZ) br. 1260/1999.
Članak 4.
Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europskih zajednica.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 28. ožujka 2000.
Za Komisiju
Michaele SCHREYER
Članica Komisije
(1) SL L 161, 26.6.1999., str. 1.
(2) SL L 359, 31.12.1998., str. 1.
(3) SL L 315, 16.12.1993., str. 1.
(4) SL L 206, 5.8.1999., str. 24.
(5) SL L 374, 31.12.1988., str. 1.
(6) SL L 337, 24.12.1994., str. 11.
(7) SL L 170, 3.7.1990., str. 36.
(8) SL L 290, 11.11.1994., str. 4.
|
14/Sv. 003 |
HR |
Službeni list Europske unije |
5 |
32005R1888
|
L 309/1 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
26.10.2005. |
UREDBA (EZ) br. 1888/2005 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
od 26. listopada 2005.
o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1059/2003 o uspostavi zajedničkog razvrstavanja prostornih jedinica za statistiku (NUTS) zbog pristupanja Češke, Estonije, Cipra, Latvije, Litve, Mađarske, Malte, Poljske, Slovenije i Slovačke Europskoj uniji
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 285. stavak 1.,
uzimajući u obzir prijedlog Komisije,
uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),
nakon savjetovanja s Odborom regija,
u skladu s postupkom predviđenim u članku 251. Ugovora (2),
budući da:
|
(1) |
Uredba (EZ) br. 1059/2003 (3) predstavlja pravni okvir za regionalnu klasifikaciju, kako bi se omogućilo prikupljanje, obrada i diseminacija usklađene regionalne statistike u Zajednici. |
|
(2) |
Svi statistički podaci država članica, koji se šalju Komisiji i koji su podijeljeni prema prostornim jedinicama, trebali bi koristiti razvrstavanje prema NUTS-u kad je to primjenjivo. |
|
(3) |
Potrebno je prilagoditi Priloge Uredbi (EZ) br. 1059/2003, uzimajući u obzir pristupanje Češke, Estonije, Cipra, Latvije, Litve, Mađarske, Malte, Poljske, Slovenije i Slovačke Europskoj uniji. |
|
(4) |
Uredbu (EZ) br. 1059/2003 treba stoga na odgovarajući način izmijeniti, |
DONIJELI SU OVU UREDBU:
Članak 1.
Uredba (EZ) br. 1059/2003 mijenja se kako slijedi:
|
1. |
Prilog I. mijenja se u skladu s tekstom iz Priloga I. ovoj Uredbi. |
|
2. |
Prilozi II. i III. zamjenjuju se tekstom iz Priloga II. i III. ovoj Uredbi. |
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Strasbourgu 26. listopada 2005.
Za Europski parlament
Predsjednik
J. BORRELL FONTELLES
Za Vijeće
Predsjednik
D. ALEXANDER
(1) SL C 157, 28.6.2005., str. 149
(2) Mišljenje Europskog parlamenta od 12. travnja 2005. (još nije objavljeno u Službenom listu) i Odluka Vijeća od 19. rujna 2005.
(3) SL L 154, 21.6.2003., str. 1.
PRILOG I.
Prilog I. Uredbi (EZ) br. 1059/2003 mijenja se kako slijedi:
|
1. |
Sljedeća tablica umeće se između BE — BELGIQUE/BELGIË i DK — DANMARK:
|
|
2. |
Sljedeća tablica umeće se između DE — DEUTSCHLAND i GR — ΕΛΛΑΔΑ (Ellada):
|
|
3. |
Sljedeća tablica umeće se između IT — ITALIA i LU — LUXEMBOURG (GRAND-DUCHÉ):
|
|
4. |
Sljedeća tablica umeće se između LU — LUXEMBOURG (GRAND-DUCHÉ) i NL — NEDERLAND:
|
|
5. |
Sljedeća tablica umeće se između AT — ÖSTERREICH i PT — PORTUGAL:
|
|
6. |
Sljedeća tablica umeće se između PT — PORTUGAL i FI — SUOMI/FINLAND:
|
PRILOG II.
„PRILOG II.
Postojeće upravne jedinice
Na prvoj razini razvrstavanja prema NUTS-u u Belgiji ‚GewestenRégions’, u Njemačkoj ‚Länder’, u Portugalu ‚Continente’, ‚Regiăo dos Açores’ i ‚Regiăo da Madeira’ te u Ujedinjenoj Kraljevini: Scotland, Wales, Northern Ireland i Government Office Regions of England.
Na drugoj razini razvrstavanja prema NUTS-u u Belgiji ‚ProvinciesProvinces’, u Njemačkoj ‚Regierungsbezirke’, u Grčkoj ‚periferies’, u Španjolskoj ‚comunidades y ciudades autónomas’, u Francuskoj ‚régions’, u Irskoj ‚regions’, u Italiji ‚regioni’, u Nizozemskoj ‚provincies’, u Austriji ‚Länder’ i u Poljskoj ‚województwa’.
Na trećoj razini razvrstavanja prema NUTS-u u Belgiji ‚arrondissementenarrondissements’, u Češkoj Republici ‚Kraje’, u Danskoj ‚Amtskommuner’, u Njemačkoj ‚Kreise/kreisfreie Städte’, u Grčkoj ‚nomoi’, u Španjolskoj ‚provincias’, u Francuskoj ‚départements’, u Irskoj ‚regional authority regions’, u Italiji ‚provincie’, u Litvi ‚Apskritis’, u Mađarskoj ‚megyék’, u Slovačkoj Republici ‚Kraje’, u Švedskoj ‚län’ i u Finskoj ‚maakunnat/landskap’.”
PRILOG III.
„PRILOG III.
Manje upravne jedinice
U Belgiji ‚GemeentenCommunes’, u Češkoj Republici ‚Obce’, u Danskoj ‚Kommuner’, u Njemačkoj ‚Gemeinden’, u Estoniji ‚Vald, Linn’, u Grčkoj ‚Dimoi/Koinotites’, u Španjolskoj ‚Municipios’, u Francuskoj ‚Communes’, u Irskoj ‚counties or county boroughs’, u Italiji ‚Comuni’, na Cipru ‚Δήμοι/κοινότητες (Dimoi/koinotites)’, u Latviji ‚Pilsētas, novadi, pagasti’, u Litvi ‚Seniūnija’, u Luksemburgu ‚Communes’, u Mađarskoj ‚Települések’, na Malti ‚Lokalitajiet’, u Nizozemskoj ‚Gemeenten’, u Austriji ‚Gemeinden’, u Poljskoj ‚Gminy, miasta’, u Portugalu ‚Freguesias’, u Sloveniji ‚Občina’, u Slovačkoj Republici ‚Obce’, u Finskoj ‚Kunnat/Kommuner’, u Švedskoj ‚Kommuner’ i Ujedinjenoj Kraljevini ‚Wards’.”
|
14/Sv. 003 |
HR |
Službeni list Europske unije |
13 |
32006D0593
|
L 243/32 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
04.08.2006. |
ODLUKA KOMISIJE
od 4. kolovoza 2006.
o utvrđivanju indikativne alokacije odobrenih sredstava za preuzimanje obveza po državi članici za cilj regionalne konkurentnosti i zapošljavanja za razdoblje od 2007. do 2013.
(priopćena pod brojem dokumenta C(2006) 3472)
(2006/593/EZ)
KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,
uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1083/2006 od 11. srpnja 2006. o utvrđivanju općih odredaba o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu i Kohezijskom fondu i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1260/1999 (1), a posebno njezin članak 18. stavak 2.,
budući da:
|
(1) |
Na temelju članka 3. stavka 2. točke (b) Uredbe (EZ) br. 1083/2006, cilj regionalne konkurentnosti i zapošljavanja usmjeren je na jačanje konkurentnosti i privlačnosti regija. |
|
(2) |
Na temelju članka 4. stavka 1. točke (b) Uredbe (EZ) br. 1083/2006, Europski fond za regionalni razvoj i Europski socijalni fond doprinose ostvarenju ciljeva iz članka 3. stavka 2. točke (b) te Uredbe. Na temelju članka 4. stavka 2. Kohezijski fond intervenira i u regijama koje nisu prihvatljive za potporu u okviru cilja konvergencije, ali pripadaju državama članicama koje su prihvatljive za potporu iz tog Fonda. |
|
(3) |
Na temelju članka 20. Uredbe (EZ) br. 1083/2006, 15,95 % sredstava raspoloživih za izdvajanje iz Europskog fonda za regionalni razvoj, Europskoga socijalnog fonda i Kohezijskog fonda (dalje u tekstu fondovi) u razdoblju od 2007. do 2013. dodjeljuje se za cilj regionalne konkurentnosti i zapošljavanja, uključujući 21,14 % za prijelaznu i posebnu potporu iz članka 8. stavka 2. te Uredbe. |
|
(4) |
Potrebno je napraviti indikativnu raspodjelu po državi članici sredstava koja se dodjeljuju za cilj regionalne konkurentnosti i zapošljavanja. Prema članku 18. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1083/2006 to bi trebalo učiniti u skladu s kriterijima i metodologijom iz Priloga II. Uredbi (EZ) br. 1083/2006. |
|
(5) |
Četvrtom točkom Priloga II. Uredbe (EZ) br. 1083/2006 utvrđuje se metoda za dodjeljivanje raspoloživih sredstava državama članicama i regijama prihvatljivih za financiranje u skladu s člankom 6. te Uredbe. |
|
(6) |
Točkom 6. podtočkom (b) Priloga II. Uredbi (EZ) br. 1083/2006 određuje se metoda za određivanje alokacija za prijelazne potpore iz članka 8. stavka 2. te Uredbe. |
|
(7) |
Točkom 7. Priloga II. Uredbi (EZ) br. 1083/2006 određuje se najviša razina prijenosa sredstava iz fondova svakoj pojedinoj državi članici. |
|
(8) |
Točkama od 12. do 31. Priloga II. Uredbi (EZ) br. 1083/2006 određuju se iznosi koji se odnose na neke posebne slučajeve za razdoblje 2007. – 2013. |
|
(9) |
Na temelju članka 24. Uredbe (EZ) br. 1083/2006, 0,25 % sredstava raspoloživih za izdvajanje iz Fondova za razdoblje 2007. – 2013. namijenjeno je financiranju tehničke pomoći na inicijativu Komisije; indikativna alokacija po državi članici stoga bi trebala isključiti iznos namijenjen tehničkoj pomoći, |
DONIJELA JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
Indikativni iznosi odobrenih sredstava za preuzimanje obveza po državi članici za regije koje su prihvatljive za financiranje iz strukturnih fondova u okviru cilja regionalne konkurentnosti i zapošljavanja iz članka 6. Uredbe (EZ) br. 1083/2006, uključujući dodatne iznose utvrđene Prilogom II. toj Uredbi, utvrđeni su u tablici 1. Priloga I.
Godišnja raspodjela po državi članici i po godini odobrenih sredstava za preuzimanje obveza iz prethodnoga stavka utvrđena je u tablici 2. Priloga I.
Članak 2.
Indikativni iznosi odobrenih sredstava za preuzimanje obveza po državi članici za prijelaznu i posebnu potporu iz strukturnih fondova u okviru cilja regionalne konkurentnosti i zapošljavanja iz članka 8. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 1083/2006, uključujući dodatne iznose utvrđene Prilogom II. toj Uredbi, utvrđeni su u tablici 1. Priloga II.
Godišnja raspodjela po državi članici i po godini odobrenih sredstava za preuzimanje obveza iz prethodnoga stavka utvrđena je u tablici 2. Priloga II.
Članak 3.
Ova je Odluka upućena državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 4. kolovoza 2006.
Za Komisiju
Danuta HÜBNER
Članica Komisije
(1) SL L 210, 31.7.2006., str. 25.
PRILOG I.
Indikativna alokacija odobrenih sredstava za preuzimanje obveza po državi članici za regije prihvatljive za financiranje iz strukturnih fondova za cilj regionalne konkurentnosti i zapošljavanja za razdoblje od 1. siječnja 2007. do 31. prosinca 2013.
|
(EUR) |
||||||||
|
Država članica |
TABLICA 1. Iznos odobrenih sredstava (cijene iz 2004.) |
|||||||
|
Regije prihvatljive u okviru cilja regionalne konkurentnosti i zapošljavanja |
Dodatno financiranje iz Priloga II. Uredbi Vijeća (EZ) br. 1083/2006 pod točkom: |
|||||||
|
16 |
20 |
23 |
25 |
26 |
28 |
29 |
||
|
België/Belgique |
1 264 522 294 |
|
|
|
|
|
|
|
|
Česká republika |
172 351 284 |
199 500 000 |
|
|
|
|
|
|
|
Danmark |
452 135 320 |
|
|
|
|
|
|
|
|
Deutschland |
8 273 934 718 |
|
|
|
74 812 500 |
|
|
|
|
España |
2 925 887 307 |
|
|
|
|
199 500 000 |
|
|
|
France |
9 000 763 163 |
|
|
|
|
|
|
99 750 000 |
|
Ireland |
260 155 399 |
|
|
|
|
|
|
|
|
Italia |
4 539 667 937 |
|
|
|
|
|
209 475 000 |
|
|
Luxembourg |
44 796 164 |
|
|
|
|
|
|
|
|
Nederland |
1 472 879 499 |
|
|
|
|
|
|
|
|
Österreich |
761 883 269 |
|
|
|
149 625 000 |
|
|
|
|
Portugal |
435 196 895 |
|
|
|
|
|
|
|
|
Slovensko |
398 057 758 |
|
|
|
|
|
|
|
|
Suomi-Finland |
778 631 938 |
|
153 552 511 |
|
|
|
|
|
|
Sverige |
1 077 567 589 |
|
215 598 656 |
149 624 993 |
|
|
|
|
|
United Kingdom |
5 335 717 800 |
|
|
|
|
|
|
|
|
Ukupno |
37 194 148 334 |
199 500 000 |
369 151 167 |
149 624 993 |
224 437 500 |
199 500 000 |
209 475 000 |
99 750 000 |
|
(EUR) |
|||||||
|
Država članica |
TABLICA 2. Godišnja raspodjela odobrenih sredstava (cijene iz 2004.) |
||||||
|
2007 |
2008 |
2009 |
2010 |
2011 |
2012 |
2013 |
|
|
België/Belgique |
180 646 042 |
180 646 042 |
180 646 042 |
180 646 042 |
180 646 042 |
180 646 042 |
180 646 042 |
|
Ceská republika |
53 121 612 |
53 121 612 |
53 121 612 |
53 121 612 |
53 121 612 |
53 121 612 |
53 121 612 |
|
Danmark |
64 590 760 |
64 590 760 |
64 590 760 |
64 590 760 |
64 590 760 |
64 590 760 |
64 590 760 |
|
Deutschland |
1 192 678 174 |
1 192 678 174 |
1 192 678 174 |
1 192 678 174 |
1 192 678 174 |
1 192 678 174 |
1 192 678 174 |
|
España |
446 483 901 |
446 483 901 |
446 483 901 |
446 483 901 |
446 483 901 |
446 483 901 |
446 483 901 |
|
France |
1 300 073 309 |
1 300 073 309 |
1 300 073 309 |
1 300 073 309 |
1 300 073 309 |
1 300 073 309 |
1 300 073 309 |
|
Ireland |
37 165 057 |
37 165 057 |
37 165 057 |
37 165 057 |
37 165 057 |
37 165 057 |
37 165 057 |
|
Italia |
678 448 991 |
678 448 991 |
678 448 991 |
678 448 991 |
678 448 991 |
678 448 991 |
678 448 991 |
|
Luxembourg |
6 399 452 |
6 399 452 |
6 399 452 |
6 399 452 |
6 399 452 |
6 399 452 |
6 399 452 |
|
Nederland |
210 411 357 |
210 411 357 |
210 411 357 |
210 411 357 |
210 411 357 |
210 411 357 |
210 411 357 |
|
Österreich |
130 215 467 |
130 215 467 |
130 215 467 |
130 215 467 |
130 215 467 |
130 215 467 |
130 215 467 |
|
Portugal |
62 170 985 |
62 170 985 |
62 170 985 |
62 170 985 |
62 170 985 |
62 170 985 |
62 170 985 |
|
Slovensko |
59 287 258 |
57 274 995 |
54 915 823 |
51 153 834 |
53 136 512 |
56 208 234 |
66 081 102 |
|
Suomi-Finland |
133 169 207 |
133 169 207 |
133 169 207 |
133 169 207 |
133 169 207 |
133 169 207 |
133 169 207 |
|
Sverige |
206 113 034 |
206 113 034 |
206 113 034 |
206 113 034 |
206 113 034 |
206 113 034 |
206 113 034 |
|
United Kingdom |
762 245 400 |
762 245 400 |
762 245 400 |
762 245 400 |
762 245 400 |
762 245 400 |
762 245 400 |
|
Ukupno |
5 523 220 006 |
5 521 207 743 |
5 518 848 571 |
5 515 086 582 |
5 517 069 260 |
5 520 140 982 |
5 530 013 850 |
PRILOG II.
Indikativna alokacija odobrenih sredstava za preuzimanje obveza po državi članici za regije prihvatljive za financiranje iz strukturnih fondova na posebnoj i prijelaznoj osnovi u okviru cilj regionalne konkurentnosti i zapošljavanja za razdoblje od 1. siječnja 2007. do 31. prosinca 2013.
|
(EUR) |
||||||
|
Država članica |
TABLICA 1. Iznos odobrenih sredstava (cijene iz 2004.) |
|||||
|
Regije prihvatljive na temelju prijelaznog režima za cilj regionalne konkurentnosti i zapošljavanja |
Dodatno financiranje iz Priloga II. Uredbi Vijeća (EZ) br. 1083/2006 pod točkom |
|||||
|
15 |
19 |
20 |
26 |
27 |
||
|
Ellada |
582 395 315 |
|
|
|
|
|
|
España |
3 649 807 023 |
|
99 749 993 |
434 492 233 |
299 250 000 |
|
|
Ireland |
418 744 086 |
|
|
|
|
|
|
Italia |
626 325 208 |
|
|
|
|
250 372 500 |
|
Kypros |
361 895 758 |
|
|
|
|
|
|
Magyarorszag |
1 720 653 088 |
139 732 594 |
|
|
|
|
|
Portugal |
347 157 850 |
|
|
58 848 251 |
|
|
|
Suomi-Finland |
324 544 537 |
|
|
164 835 524 |
|
|
|
United Kingdom |
880 529 981 |
|
|
|
|
|
|
Ukupno |
8 912 052 846 |
139 732 594 |
99 749 993 |
658 176 008 |
299 250 000 |
250 372 500 |
|
(EUR) |
|||||||
|
Država članica |
TABLICA 2. Godišnja raspodjela odobrenih sredstava (cijene iz 2004.) |
||||||
|
2007. |
2008. |
2009. |
2010. |
2011. |
2012. |
2013. |
|
|
Ellada |
205 317 626 |
157 827 178 |
110 336 730 |
62 846 282 |
15 355 833 |
15 355 833 |
15 355 833 |
|
España |
1 206 899 743 |
986 622 023 |
766 344 304 |
546 066 584 |
325 788 865 |
325 788 865 |
325 788 865 |
|
Ireland |
143 368 343 |
110 877 547 |
78 386 752 |
45 895 958 |
13 405 162 |
13 405 162 |
13 405 162 |
|
Italia |
216 111 659 |
180 773 664 |
145 435 670 |
110 097 675 |
74 759 680 |
74 759 680 |
74 759 680 |
|
Kypros |
101 752 415 |
82 287 352 |
62 822 288 |
43 357 223 |
23 892 160 |
23 892 160 |
23 892 160 |
|
Magyarorszag |
646 048 749 |
498 162 329 |
350 275 909 |
202 389 488 |
54 503 069 |
54 503 069 |
54 503 069 |
|
Portugal |
102 050 610 |
87 367 364 |
72 684 118 |
58 000 871 |
43 317 626 |
28 634 379 |
13 951 133 |
|
Suomi-Finland |
99 696 384 |
89 768 069 |
79 839 753 |
69 911 437 |
59 983 122 |
50 054 806 |
40 126 490 |
|
United Kingdom |
285 202 703 |
223 208 873 |
161 215 043 |
99 221 213 |
37 227 383 |
37 227 383 |
37 227 383 |
|
Ukupno |
3 006 448 232 |
2 416 894 399 |
1 827 340 567 |
1 237 786 731 |
648 232 900 |
623 621 337 |
599 009 775 |
|
14/Sv. 003 |
HR |
Službeni list Europske unije |
18 |
32006D0594
|
L 243/37 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
04.08.2006. |
ODLUKA KOMISIJE
od 4. kolovoza 2006.
o utvrđivanju indikativne alokacije po državi članici odobrenih sredstava za preuzimanje obveza u okviru cilja konvergencije za razdoblje od 2007. do 2013.
(priopćena pod brojem dokumenta C(2006) 3474)
(2006/594/EZ)
KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,
uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1083/2006 od 11. srpnja 2006. o utvrđivanju općih odredaba o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu i Kohezijskom fondu i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1260/1999 (1), a posebno njezin članak 18. stavak 2.,
budući da:
|
(1) |
U skladu s točkom (a) članka 3. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 1083/2006, cilj konvergencije usmjeren je na ubrzanje konvergencije najslabije razvijenih država članica i regija. |
|
(2) |
U skladu s točkom (a) članka 4. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 1083/2006, Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond i Kohezijski fond (dalje u tekstu fondovi) doprinose ostvarivanju ciljeva iz točke (a) članka 3. stavka 2. te Uredbe. |
|
(3) |
U skladu s trećim podstavkom članka 18. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 1083/2006, raspodjela sredstava raspoloživih za izdvajanje iz fondova treba biti takva da se njome postigne značajna koncentracija na regije koje su obuhvaćene ciljem konvergencije. |
|
(4) |
U skladu s člankom 19. Uredbe (EZ) br. 1083/2006, 81,54 % sredstava raspoloživih za izdvajanje iz fondova za razdoblje od 2007. do 2013. dodjeljuje se za cilj konvergencije, uključujući 4,99 % za prijelaznu i posebnu potporu iz članka 8. stavka 1., 23,22 % za financiranje iz članka 5. stavka 2. i 1,29 % za prijelaznu i posebnu potporu iz članka 8. stavka 3. te Uredbe. |
|
(5) |
Potrebno je napraviti okvirnu raspodjelu sredstava koja se dodjeljuju za cilj konvergencije po državama članicama. U skladu s člankom 18. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1083/2006 to bi trebalo učiniti u skladu s kriterijima i metodologijom navedenom u Prilogu II. Uredbi (EZ) br. 1083/2006. |
|
(6) |
Prva i druga točka Priloga II. Uredbi (EZ) br. 1083/2006 utvrđuju metodu za dodjeljivanje raspoloživih sredstava regijama koje su prihvatljive za potporu u okviru cilja konvergencije te državama članicama koje su prihvatljive za potporu iz Kohezijskoga fonda. |
|
(7) |
Točka 6. podtočka (a) i točka 6. podtočka (c) Priloga II. Uredbi (EZ) br. 1083/2006 utvrđuju metodu za određivanje alokacija u okviru prijelaznih potpora iz točaka 1. i 3. članka 8. te Uredbe. |
|
(8) |
Točka 7. Priloga II. Uredbi (EZ) br. 1083/2006 određuje najveću razinu prijenosa iz fondova u svaku pojedinu državu članicu. |
|
(9) |
Točke od 12. do 31. Priloga II. Uredbi (EZ) br. 1083/2006 određuju iznose koji se odnose na određene posebne slučajeve za razdoblje od 2007. do 2013. |
|
(10) |
U skladu s člankom 24. Uredbe (EZ) br. 1083/2006, 0,25 % sredstava raspoloživih za izdvajanje iz fondova za razdoblje od 2007. do 2013. namijenjeno je financiranju tehničke pomoći na inicijativu Komisije; indikativna alokacija po državama članicama trebala bi stoga isključiti iznos koji je namijenjen tehničkoj pomoći, |
DONIJELA JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
Indikativni iznosi odobrenih sredstava za preuzimanje obveza po državama članicama za regije koje su prihvatljive za financiranje iz strukturnih fondova u okviru cilja konvergencije kao što je navedeno u članku 5. stavku 1. Uredbe (EZ) br. 1083/2006, uključujući dodatne iznose utvrđene Prilogom II. toj Uredbi, utvrđeni su u tablici 1. Priloga I.
Godišnja raspodjela po državama članicama i po godini odobrenih sredstava za preuzimanje obveza iz prethodnog stavka utvrđena je u tablici 2. Priloga I.
Članak 2.
Indikativni iznosi odobrenih sredstava za preuzimanje obveza po država članicama za prijelaznu i posebnu potporu iz strukturnih fondova u sklopu cilja konvergencije kao što je navedeno u članku 8. stavku 1. Uredbe (EZ) br. 1083/2006, uključujući dodatne iznose utvrđene Prilogom II. toj Uredbi, utvrđeni su u tablici 1. Priloga II.
Godišnja raspodjela po državama članicama i po godini odobrenih sredstava za preuzimanje obveza iz prethodnoga stavka utvrđena je u tablici 2. Priloga II.
Članak 3.
Indikativni iznosi odobrenih sredstava za preuzimanje obveza po državama članicama za države članice koje imaju pravo na potporu iz Kohezijskog fonda u okviru cilja konvergencije, kao što je navedeno u članku 5. stavku 2. Uredbe (EZ) br. 1083/2006, utvrđeni su u tablici 1. Priloga III.
Godišnja raspodjela po državama članicama i po godini odobrenih sredstava za preuzimanje obveza iz prethodnog stavka utvrđena je u tablici 2. Priloga III.
Članak 4.
Indikativni iznosi odobrenih sredstava za preuzimanje obveza po državama članicama za države članice koje su prihvatljive za potporu na posebnoj i prijelaznoj osnovi iz Kohezijskog fonda u okviru cilja konvergencije, kao što je navedeno u članku 8. stavku 3. Uredbe (EZ) br. 1083/2006, utvrđeni su u tablici 1. Priloga IV.
Godišnja raspodjela po državama članicama i po godini odobrenih sredstava za preuzimanje obveza iz prethodnog stavka utvrđena je u tablici 2. Priloga IV.
Članak 5.
Ova je Odluka upućena državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 4. kolovoza 2006.
Za Komisiju
Danuta HÜBNER
Članica Komisije
(1) SL L 210, 31.7.2006., str. 25.
PRILOG I.
Indikativna alokacija odobrenih sredstava za preuzimanje obveza po državama članicama za regije prihvatljive za financiranje iz strukturnih fondova u okviru cilja konvergencije za razdoblje od 1. siječnja 2007. do 31. prosinca 2013.
|
(EUR) |
|||||||
|
Država članica |
TABLICA 1. Iznos odobrenih sredstava (cijene iz 2004.) |
||||||
|
Regije prihvatljive u okviru cilja konvergencije |
Dodatno financiranje iz Priloga II. Uredbi Vijeća (EZ) br. 1083/2006 pod točkom: |
||||||
|
§ 14 |
§ 20 |
§ 24 |
§ 26 |
§ 28 |
§ 30 |
||
|
Ceská republika |
15 111 066 754 |
|
|
|
|
|
|
|
Deutschland |
10 360 473 669 |
|
|
|
|
|
166 582 500 |
|
Eesti |
1 955 979 029 |
|
|
31 365 110 |
|
|
|
|
Ellada |
8 358 352 296 |
|
|
|
|
|
|
|
España |
17 283 774 067 |
|
|
|
139 650 000 |
|
|
|
France |
2 403 498 342 |
|
427 408 905 |
|
|
|
|
|
Italia |
17 993 716 405 |
|
|
|
|
825 930 000 |
|
|
Latvija |
2 586 694 732 |
|
|
53 886 609 |
|
|
|
|
Lietuva |
3 875 516 071 |
|
|
79 933 567 |
|
|
|
|
Magyarorszag |
12 622 187 455 |
|
|
|
|
|
|
|
Malta |
493 750 177 |
|
|
|
|
|
|
|
Polska |
38 507 171 321 |
880 349 050 |
|
|
|
|
|
|
Portugal |
15 143 387 819 |
|
58 206 001 |
|
|
|
|
|
Slovenija |
2 401 302 729 |
|
|
|
|
|
|
|
Slovensko |
6 214 921 468 |
|
|
|
|
|
|
|
United Kingdom |
2 429 762 895 |
|
|
|
|
|
|
|
Ukupno |
157 741 555 229 |
880 349 050 |
485 614 906 |
165 185 286 |
1 396 500 000 |
825 930 000 |
166 582 500 |
|
(EUR) |
|||||||
|
Država članica |
TABLICA 2. Godišnja raspodjela odobrenih sredstava (cijene iz 2004.) |
||||||
|
2007. |
2008. |
2009. |
2010. |
2011. |
2012. |
2013. |
|
|
Ceská republika |
1 993 246 617 |
2 050 979 461 |
2 106 089 584 |
2 162 632 571 |
2 216 183 128 |
2 266 449 252 |
2 315 486 141 |
|
Deutschland |
1 503 865 167 |
1 503 865 167 |
1 503 865 167 |
1 503 865 167 |
1 503 865 167 |
1 503 865 167 |
1 503 865 167 |
|
Eesti |
229 977 253 |
245 929 572 |
262 982 602 |
281 212 290 |
300 982 256 |
322 136 118 |
344 124 048 |
|
Ellada |
1 194 050 328 |
1 194 050 328 |
1 194 050 328 |
1 194 050 328 |
1 194 050 328 |
1 194 050 328 |
1 194 050 328 |
|
España |
2 668 610 581 |
2 668 610 581 |
2 668 610 581 |
2 668 610 581 |
2 668 610 581 |
2 668 610 581 |
2 668 610 581 |
|
France |
404 415 321 |
404 415 321 |
404 415 321 |
404 415 321 |
404 415 321 |
404 415 321 |
404 415 321 |
|
Italia |
2 688 520 915 |
2 688 520 915 |
2 688 520 915 |
2 688 520 915 |
2 688 520 915 |
2 688 520 915 |
2 688 520 915 |
|
Latvija |
308 012 292 |
330 054 158 |
353 328 505 |
376 808 997 |
400 322 218 |
424 084 983 |
447 970 188 |
|
Lietuva |
528 903 377 |
525 252 930 |
525 724 448 |
549 071 072 |
581 530 171 |
606 085 051 |
638 882 589 |
|
Magyarorszag |
1 838 275 243 |
1 749 371 409 |
1 634 208 005 |
1 659 921 561 |
1 847 533 517 |
1 913 391 641 |
1 979 486 079 |
|
Malta |
81 152 175 |
73 854 132 |
68 610 286 |
61 225 559 |
61 225 559 |
68 610 286 |
79 072 180 |
|
Polska |
5 686 360 306 |
5 705 409 032 |
5 720 681 799 |
5 535 346 918 |
5 557 271 412 |
5 579 376 731 |
5 603 074 173 |
|
Portugal |
2 171 656 260 |
2 171 656 260 |
2 171 656 260 |
2 171 656 260 |
2 171 656 260 |
2 171 656 260 |
2 171 656 260 |
|
Slovenija |
423 258 365 |
397 135 571 |
370 643 430 |
343 781 942 |
316 551 106 |
288 950 923 |
260 981 392 |
|
Slovensko |
939 878 406 |
896 645 972 |
845 960 417 |
765 136 058 |
807 732 837 |
873 727 195 |
1 085 840 583 |
|
United Kingdom |
347 108 985 |
347 108 985 |
347 108 985 |
347 108 985 |
347 108 985 |
347 108 985 |
347 108 985 |
|
Ukupno |
23 007 291 591 |
22 952 859 794 |
22 866 456 633 |
22 713 364 525 |
23 067 559 761 |
23 321 039 737 |
23 733 144 930 |
PRILOG II.
Indikativna alokacija odobrenih sredstava za preuzimanje obveza po državama članicama za regije prihvatljive za financiranje iz strukturnih fondova na posebnoj i prijelaznoj osnovi u okviru cilja konvergencije za razdoblje od 1. siječnja 2007. do 31. prosinca 2013.
|
(EUR) |
|||||
|
Država članica |
TABLICA 1. — Iznos odobrenih sredstava (cijene iz 2004.) |
||||
|
Regije prihvatljive temeljem prijelaznog režima za cilj |
Dodatno financiranje iz Priloga II. Uredbi Vijeća (EZ) br. 1083/2006 pod točkom: |
||||
|
§ 26 |
§ 27 |
§ 28 |
§ 30 |
||
|
België/Belgique |
577 162 814 |
|
|
|
|
|
Deutschland |
3 703 187 217 |
|
|
|
57 855 000 |
|
Ellada |
5 764 732 161 |
|
|
|
|
|
España |
1 281 194 398 |
99 750 000 |
49 874 998 |
|
|
|
Italia |
276 189 653 |
|
|
110 722 500 |
|
|
Österreich |
158 159 247 |
|
|
|
|
|
Portugal |
253 475 814 |
|
|
|
|
|
United Kingdom |
157 668 280 |
|
|
|
|
|
Ukupno |
12 171 769 584 |
99 750 000 |
49 874 998 |
110 722 500 |
57 855 000 |
|
(EUR) |
|||||||
|
Država članica |
TABLICA 2. — Godišnja raspodjela odobrenih sredstava (cijene iz 2004.) |
||||||
|
2007. |
2008. |
2009. |
2010. |
2011. |
2012. |
2013. |
|
|
België/Belgique |
140 860 108 |
121 390 683 |
101 921 256 |
82 451 831 |
62 982 404 |
43 512 979 |
24 043 553 |
|
Deutschland |
653 249 463 |
614 596 891 |
575 944 319 |
537 291 745 |
498 639 173 |
459 986 599 |
421 334 027 |
|
Ellada |
1 013 524 846 |
950 194 286 |
886 863 726 |
823 533 166 |
760 202 605 |
696 872 046 |
633 541 486 |
|
España |
344 327 561 |
297 685 964 |
251 044 367 |
204 402 770 |
157 761 175 |
111 119 578 |
64 477 981 |
|
Italia |
85 272 320 |
75 272 602 |
65 272 883 |
55 273 165 |
45 273 446 |
35 273 728 |
25 274 009 |
|
Österreich |
27 808 219 |
26 070 205 |
24 332 192 |
22 594 178 |
20 856 165 |
19 118 151 |
17 380 137 |
|
Portugal |
64 441 805 |
55 031 480 |
45 621 155 |
36 210 831 |
26 800 506 |
17 390 181 |
7 979 856 |
|
United Kingdom |
40 228 788 |
34 327 205 |
28 425 623 |
22 524 040 |
16 622 457 |
10 720 875 |
4 819 292 |
|
Ukupno |
2 369 713 110 |
2 174 569 316 |
1 979 425 521 |
1 784 281 726 |
1 589 137 931 |
1 393 994 137 |
1 198 850 341 |
PRILOG III.
Indikativna alokacija odobrenih sredstava za preuzimanje obveza po državama članicama za države članice koje su prihvatljive za financiranje iz Kohezijskoga fonda u okviru cilja konvergencije za razdoblje od 1. siječnja 2007. do 31. prosinca 2013.
|
(EUR) |
||
|
Država članica |
TABLICA 1. — Iznos sredstava (cijene iz 2004.) |
|
|
|
Dodatno financiranje iz Priloga II. Uredbi Vijeća (EZ) br. 1083/2006 pod točkom: |
|
|
Česká republika |
7 809 984 551 |
|
|
Eesti |
1 000 465 639 |
16 157 785 |
|
Ellada |
3 280 399 675 |
|
|
Kypros |
193 005 267 |
|
|
Latvija |
1 331 962 318 |
27 759 767 |
|
Lietuva |
1 987 693 262 |
41 177 899 |
|
Magyarorszag |
7 570 173 505 |
|
|
Malta |
251 648 410 |
|
|
Polska |
19 512 850 811 |
|
|
Portugal |
2 715 031 963 |
|
|
Slovenija |
1 235 595 457 |
|
|
Slovensko |
3 424 078 134 |
|
|
Ukupno |
50 312 888 992 |
85 095 451 |
|
(EUR) |
|||||||
|
Država članica |
TABLICA 2. — Godišnja raspodjela odobrenih sredstava (cijene iz 2004.) |
||||||
|
2007. |
2008. |
2009. |
2010. |
2011. |
2012. |
2013. |
|
|
Česká republika |
1 032 973 476 |
1 061 839 898 |
1 089 394 960 |
1 117 666 453 |
1 144 441 732 |
1 169 574 794 |
1 194 093 238 |
|
Eesti |
118 267 391 |
126 243 551 |
134 770 066 |
143 884 910 |
153 769 893 |
164 346 824 |
175 340 789 |
|
Ellada |
468 628 525 |
468 628 525 |
468 628 525 |
468 628 525 |
468 628 525 |
468 628 525 |
468 628 525 |
|
Kypros |
52 598 692 |
42 866 160 |
33 133 627 |
23 401 096 |
13 668 564 |
13 668 564 |
13 668 564 |
|
Latvija |
159 639 206 |
170 660 138 |
182 297 312 |
194 037 557 |
205 794 168 |
217 675 551 |
229 618 153 |
|
Lietuva |
180 857 472 |
230 966 558 |
277 869 373 |
303 013 907 |
320 491 883 |
348 611 677 |
367 060 291 |
|
Magyarorszag |
328 094 604 |
687 358 082 |
1 080 433 910 |
1 308 130 864 |
1 343 212 938 |
1 388 664 318 |
1 434 278 789 |
|
Malta |
24 809 997 |
32 469 219 |
37 971 049 |
45 716 955 |
45 716 955 |
37 971 049 |
26 993 186 |
|
Polska |
1 883 652 471 |
2 208 285 009 |
2 532 817 229 |
2 755 750 999 |
3 075 155 487 |
3 377 773 568 |
3 679 416 048 |
|
Portugal |
387 861 709 |
387 861 709 |
387 861 709 |
387 861 709 |
387 861 709 |
387 861 709 |
387 861 709 |
|
Slovenija |
86 225 407 |
115 705 905 |
145 555 750 |
175 774 942 |
206 363 481 |
237 321 369 |
268 648 603 |
|
Slovensko |
197 125 902 |
317 519 267 |
452 740 053 |
630 951 164 |
664 262 430 |
668 505 352 |
492 973 966 |
|
Ukupno |
4 920 734 852 |
5 850 404 021 |
6 823 473 563 |
7 554 819 081 |
8 029 367 765 |
8 480 603 300 |
8 738 581 861 |
PRILOG IV.
Indikativna alokacija odobrenih sredstava za preuzimanje obveza po državama članicama za države članice prihvatljive za financiranje iz Kohezijskoga fonda na posebnoj i prijelaznoj osnovi u okviru cilja konvergencije za razdoblje od 1. siječnja 2007. do 31. prosinca 2013.
|
(EUR) |
|
|
Država članica |
TABLICA 1. — Iznos odobrenih sredstava (cijene iz 2004.) |
|
España |
3 241 875 000 |
|
Ukupno |
3 241 875 000 |
|
(EUR) |
|||||||
|
Država članica |
TABLICA 2. — Godišnja raspodjela odobrenih sredstava (cijene iz 2004.) |
||||||
|
2007. |
2008. |
2009. |
2010. |
2011. |
2012. |
2013. |
|
|
Españaaa |
1 197 000 000 |
847 875 000 |
498 750 000 |
249 375 000 |
199 500 000 |
149 625 000 |
99 750 000 |
|
Ukupno |
1 197 000 000 |
847 875 000 |
498 750 000 |
249 375 000 |
199 500 000 |
149 625 000 |
99 750 000 |
|
14/Sv. 003 |
HR |
Službeni list Europske unije |
25 |
32006D0595
|
L 243/44 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
04.08.2006. |
ODLUKA KOMISIJE
od 4. kolovoza 2006.
o sastavljanju popisa regija koje imaju pravo na financiranje iz strukturnih fondova u okviru cilja konvergencije za razdoblje od 2007. do 2013.
(priopćena pod brojem dokumenta C(2006) 3475)
(2006/595/EZ)
KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,
uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1083/2006 od 11. srpnja 2006. o utvrđivanju općih odredaba o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu i Kohezijskom fondu i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1260/1999 (1), a posebno njezin članak 5. stavak 3. i članak 8. stavak 4.,
budući da:
|
(1) |
U skladu s člankom 3. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EZ) br. 1083/2006, cilj konvergencije usmjeren je na ubrzanje konvergencije najslabije razvijenih država članica i regija. |
|
(2) |
U skladu s člankom 5. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 1083/2006, regije koje imaju pravo na financiranje iz strukturnih fondova u sklopu cilja konvergencije regije su koje odgovaraju drugoj razini razvrstavanja prostornih jedinica za statistiku (dalje u tekstu razina NUTS 2) u smislu Uredbe (EZ) br. 1059/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (2) čiji bruto domaći proizvod (BDP) po glavi stanovnika, koji se mjeri u paritetima kupovne moći i izračunava na temelju podataka Zajednice za razdoblje od 2000. do 2002., iznosi manje od 75 % prosječnog BDP-a za EU-25 za isto referentno razdoblje. |
|
(3) |
U skladu s člankom 8. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 1083/2006, navodi se da regije razine NUTS 2 koje bi bile prihvatljive za status cilja konvergencije u skladu s člankom 5. stavkom 1. te Uredbe da je prag prihvatljivosti ostao 75 % prosjeka BDP-a za EU-15, ali koje gube prihvatljivost jer nominalna razina njihova BDP-a po glavi stanovnika prelazi 75 % prosjeka BDP-a za EU-25 mjereno i izračunano u skladu s člankom 5. stavkom 1., na prijelaznoj i posebnoj osnovi imaju pravo na financiranje iz strukturnih fondova u sklopu cilja konvergencije. |
|
(4) |
Potrebno je u skladu s tim utvrditi popise prihvatljivih regija, |
DONIJELA JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
Regije koje imaju pravo na financiranje iz strukturnih fondova u okviru cilja konvergencije su regije navedene u Prilogu I.
Članak 2.
Regije koje imaju pravo na financiranje iz strukturnih fondova u okviru cilja konvergencije na prijelaznoj i posebnoj osnovi, kako je navedeno u članku 8. stavku 1. Uredbe (EZ) br. 1083/2006, su regije navedene u Prilogu II.
Članak 3.
Ova je Odluka upućena državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 4. kolovoza 2006.
Za Komisiju
Danuta HÜBNER
Članica Komisije
(1) SL L 210, 31.7.2006., str. 25.
(2) SL L 154, 21.6.2003., str. 1.
PRILOG I.
Popis regija razine NUTS 2 koje imaju pravo na financiranje iz strukturnih fondova u okviru cilja konvergencije za razdoblje od 1. siječnja 2007. do 31. prosinca 2013.
|
CZ02 |
Střední Čechy |
|
CZ03 |
Jihozápad |
|
CZ04 |
Severozápad |
|
CZ05 |
Severovýchod |
|
CZ06 |
Jihovýchod |
|
CZ07 |
Střední Morava |
|
CZ08 |
Moravskoslezsko |
|
DE41 |
Brandenburg — Nordost |
|
DE80 |
Mecklenburg-Vorpommern |
|
DED1 |
Chemnitz |
|
DED2 |
Dresden |
|
DEE1 |
Dessau |
|
DEE3 |
Magdeburg |
|
DEG0 |
Thüringen |
|
EE00 |
Eesti |
|
GR11 |
Anatoliki Makedonia, Thraki |
|
GR14 |
Thessalia |
|
GR21 |
Ipeiros |
|
GR22 |
Ionia Nisia |
|
GR23 |
Dytiki Ellada |
|
GR25 |
Peloponnisos |
|
GR41 |
Voreio Aigaio |
|
GR43 |
Kriti |
|
ES11 |
Galicia |
|
ES42 |
Castilla-La Mancha |
|
ES43 |
Extremadura |
|
ES61 |
Andalucía |
|
FR91 |
Guadeloupe |
|
FR92 |
Martinique |
|
FR93 |
Guyane |
|
FR94 |
Réunion |
|
ITF3 |
Campania |
|
ITF4 |
Puglia |
|
ITF6 |
Calabria |
|
ITG1 |
Sicilia |
|
LV00 |
Latvija |
|
LT00 |
Lietuva |
|
HU21 |
Közép-Dunántúl |
|
HU22 |
Nyugat-Dunántúl |
|
HU23 |
Dél-Dunántúl |
|
HU31 |
Észak-Magyarország |
|
HU32 |
Észak-Alföld |
|
HU33 |
Dél-Alföld |
|
MT00 |
Malta |
|
PL11 |
Łódzkie |
|
PL12 |
Mazowieckie |
|
PL21 |
Małopolskie |
|
PL22 |
Śląskie |
|
PL31 |
Lubelskie |
|
PL32 |
Podkarpackie |
|
PL33 |
Świętokrzyskie |
|
PL34 |
Podlaskie |
|
PL41 |
Wielkopolskie |
|
PL42 |
Zachodniopomorskie |
|
PL43 |
Lubuskie |
|
PL51 |
Dolnośląskie |
|
PL52 |
Opolskie |
|
PL61 |
Kujawsko-Pomorskie |
|
PL62 |
Warmińsko-Mazurskie |
|
PL63 |
Pomorskie |
|
PT11 |
Norte |
|
PT16 |
Centro (PT) |
|
PT18 |
Alentejo |
|
PT20 |
Região Autónoma dos Açores |
|
SI00 |
Slovenija |
|
SK02 |
Západné Slovensko |
|
SK03 |
Stredné Slovensko |
|
SK04 |
Východné Slovensko |
|
UKK3 |
Cornwall and Isles of Scilly |
|
UKL1 |
West Wales and The Valleys |
PRILOG II.
Popis regija razine NUTS 2 koje imaju pravo na financiranje iz strukturnih fondova na prijelaznoj i posebnoj osnovi u okviru cilja konvergencije za razdoblje od 1. siječnja 2007. do 31. prosinca 2013.
|
BE32 |
Province of Hainaut |
|
DE42 |
Brandenburg — Südwest |
|
DE93 |
Lüneburg |
|
DED3 |
Leipzig |
|
DEE2 |
Halle |
|
GR12 |
Kentriki Makedonia |
|
GR13 |
Dytiki Makedonia |
|
GR30 |
Attiki |
|
ES12 |
Principado de Asturias |
|
ES62 |
Región de Murcia |
|
ES63 |
Ciudad Autónoma de Ceuta |
|
ES64 |
Ciudad Autónoma de Melilla |
|
ITF5 |
Basilicata |
|
AT11 |
Burgenland |
|
PT15 |
Algarve |
|
UKM4 |
Highlands and Islands |
|
14/Sv. 003 |
HR |
Službeni list Europske unije |
28 |
32006D0596
|
L 243/47 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
04.08.2006. |
ODLUKA KOMISIJE
od 4. kolovoza 2006.
o sastavljanju popisa država članica prihvatljivih za financiranje iz Kohezijskog fonda za razdoblje od 2007. do 2013.
(priopćena pod brojem dokumenta C(2006) 3479)
(2006/596/EZ)
KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,
uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1083/2006 od 11. srpnja 2006. o utvrđivanju općih odredaba o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu i Kohezijskom fondu i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1260/1999 (1), a posebno njezin članak 5. stavak 3. i članak 8. stavak 4.,
budući da:
|
(1) |
U skladu s člankom 1. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 1083/2006 o osnivanju Kohezijskog fonda, Kohezijski fond doprinosi jačanju gospodarske i socijalne kohezije Zajednice u interesu promicanja održivog razvoja. |
|
(2) |
U skladu s člankom 5. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1083/2006, države članice koje su prihvatljive za financiranje iz Kohezijskog fonda one su čiji bruto nacionalni dohodak (BND) po glavi stanovnika, koji se mjeri u paritetima kupovne moći i izračunava na temelju podataka Zajednice za razdoblje od 2001.do 2003., iznosi manje od 90 % prosjeka BND-a za EU-25. |
|
(3) |
U skladu s člankom 8. stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 1083/2006, države članice prihvatljive za financiranje iz Kohezijskog fonda u 2006. te koje bi i dalje bile prihvatljive da je prag prihvatljivosti ostao 90 % prosjeka BND-a za EU-15, ali koje gube prihvatljivost jer njihov nominalni BND po glavi stanovnika prelazi 90 % prosjeka BND-a za EU-25, mjereno i izračunano u skladu s člankom 5. stavkom 2. te Uredbe, također imaju pravo na financiranje iz Kohezijskog fonda na prijelaznoj i posebnoj osnovi. |
|
(4) |
Potrebno je u skladu s tim utvrditi popise prihvatljivih država članica, |
DONIJELA JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
Države članice prihvatljive za financiranje iz Kohezijskog fonda na dan 1. siječnja 2007. su one navedene u Prilogu I.
Članak 2.
Države članice prihvatljive za financiranje iz Kohezijskog fonda na prijelaznoj i posebnoj osnovi, kako je navedeno u članku 8. stavku 3. Uredbe (EZ) br. 1083/2006, one su navedene u Prilogu II.
Članak 3.
Ova je Odluka upućena državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 4. kolovoza 2006.
Za Komisiju
Danuta HÜBNER
Članica Komisije
(1) SL L 210, 31.7.2006., str. 25.
PRILOG I.
Popis država članica prihvatljivih za financiranje iz Kohezijskog fonda na dan 1. siječnja 2007.
|
|
Češka |
|
|
Estonija |
|
|
Grčka |
|
|
Cipar |
|
|
Latvija |
|
|
Litva |
|
|
Mađarska |
|
|
Malta |
|
|
Poljska |
|
|
Portugal |
|
|
Slovenija |
|
|
Slovačka |
PRILOG II.
Popis država članica prihvatljivih za financiranje iz Kohezijskog fonda na prijelaznoj i posebnoj osnovi za razdoblje od 1. siječnja 2007. do 31. prosinca 2013.
Španjolska
|
14/Sv. 003 |
HR |
Službeni list Europske unije |
30 |
32006D0597
|
L 243/49 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
04.08.2006. |
ODLUKA KOMISIJE
od 4. kolovoza 2006.
o sastavljanju popisa regija prihvatljivih za financiranje iz strukturnih fondova na prijelaznoj i posebnoj osnovi u okviru cilja regionalne konkurentnosti i zapošljavanja za razdoblje od 2007. do 2013.
(priopćena pod brojem dokumenta C(2006) 3480)
(2006/597/EZ)
KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,
uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1083/2006 od 11. srpnja 2006. o utvrđivanju općih odredaba o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu i Kohezijskom fondu i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1260/1999 (1), a posebno njezin članak 8. stavak 4.,
budući da:
|
(1) |
U skladu s člankom 3. stavkom 2. točkom (b) Uredbe (EZ) br. 1083/2006, cilj je regionalne konkurentnosti i zapošljavanja usmjeren na jačanje konkurentnosti i privlačnosti regija. |
|
(2) |
U skladu s člankom 8. stavkom 2. prvim podstavkom Uredbe (EZ) br. 1083/2006 regije razine NUTS II u potpunosti obuhvaćene ciljem 1 u 2006. u skladu s člankom 3. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1260/1999 od 21. lipnja 1999. o utvrđivanju općih odredaba o strukturnim fondovima (2), čija nominalna razina bruto domaćeg proizvoda (BDP-a) po glavi stanovnika, mjereno i izračunano u skladu s člankom 5. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 1083/2006, prelazi 75 % prosjeka BDP-a za EU-15 prihvatljive su na prijelaznoj i posebnoj osnovi za financiranje iz strukturnih fondova u okviru cilja regionalne konkurentnosti i zapošljavanja. |
|
(3) |
U skladu s člankom 8. stavkom 2. drugim podstavkom Uredbe (EZ) br. 1083/2006, Cipar također tijekom razdoblja od 2007. do 2013. koristi prijelazno financiranje primjenjivo na regije iz prvog podstavka istog članka. |
|
(4) |
Potrebno je u skladu s tim utvrditi popise prihvatljivih regija, |
DONIJELA JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
Regije prihvatljive za financiranje iz strukturnih fondova u okviru cilja regionalne konkurentnosti i zapošljavanja na prijelaznoj i posebnoj osnovi, kako je navedeno u članku 8. stavku 2. Uredbe (EZ) br. 1083/2006, su one navedene u Prilogu ovoj Odluci.
Članak 2.
Ova je Odluka upućena državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 4. kolovoza 2006.
Za Komisiju
Danuta HÜBNER
Članica Komisije
(1) SL L 210, 31.7.2006., str. 25.
(2) SL L 161, 26.6.1999., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1198/2006 (SL L 223, 15.8.2006., str. 1.)
PRILOG
Popis regija razine NUTS II koje imaju pravo na financiranje iz strukturnih fondova na prijelaznoj i posebnoj osnovi u sklopu cilja regionalne konkurentnosti i zapošljavanja za razdoblje od 1. siječnja 2007. do 31. prosinca 2013.
|
GR24 |
Sterea Ellada |
|
GR42 |
Notio Aigaio |
|
ES41 |
Castilla y León |
|
ES52 |
Comunidad Valenciana |
|
ES70 |
Canarias |
|
IE01 |
Border, Midland and Western |
|
ITG2 |
Sardegna |
|
CY00 |
Kypros/Kıbrıs |
|
HU10 |
Közép-Magyarország |
|
PT30 |
Região Autónoma da Madeira |
|
FI13 |
Itä-Suomi |
|
UKD5 |
Merseyside |
|
UKE3 |
South Yorkshire |
|
14/Sv. 003 |
HR |
Službeni list Europske unije |
32 |
32006D0609
|
L 247/26 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
04.08.2006. |
ODLUKA KOMISIJE
od 4. kolovoza 2006.
o utvrđivanju indikativne alokacije po državi članici odobrenih sredstava za preuzete obveze u okviru cilja europske teritorijalne suradnje za razdoblje od 2007. do 2013.
(priopćena pod brojem dokumenta C(2006) 3473)
(2006/609/EZ)
KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,
uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1083/2006 od 11. srpnja 2006. o utvrđivanju općih odredaba o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu i Kohezijskom fondu (1), a posebno njezin članak 18. stavak 2.,
budući da:
|
(1) |
U skladu s točkom (c) članka 3. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 1083/2006, cilj europske teritorijalne suradnje usmjeren je na jačanje prekogranične suradnje kroz zajedničke lokalne i regionalne inicijative te jačanje transnacionalne suradnje putem aktivnosti za poticanje integriranog teritorijalnog razvoja vezanog uz prioritete Zajednice. |
|
(2) |
U skladu s točkom (c) članka 4. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 1083/2006, Europski fond za regionalni razvoj doprinosi ostvarenju ciljeva iz točke (c) članka 3. stavka 2. te Uredbe. |
|
(3) |
U skladu s člankom 21. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 1083/2006, 2,52 % sredstava na raspolaganju za izdvajanje iz fondova za razdoblje od 2007. do 2013. trebaju se dodijeliti za cilj europske teritorijalne suradnje, uključujući 73,86 % za financiranje prekogranične suradnje i 20,95 % za financiranje transnacionalne suradnje. |
|
(4) |
Potrebno je po državama članicama napraviti okvirne raspodjele sredstava koja se trebaju dodijeliti za cilj europske teritorijalne suradnje. U skladu s člankom 18. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1083/2006, to bi trebalo učiniti u skladu s kriterijima i metodologijom navedenom u Prilogu II. Uredbi (EZ) br. 1083/2006. |
|
(5) |
Petim stavkom Priloga II. Uredbi (EZ) br. 1083/2006 utvrđuje se metoda dodjeljivanja raspoloživih sredstava državama članicama i regijama prihvatljivima za financiranje na temelju stavaka 1. i 2. članka 7. te Uredbe. |
|
(6) |
Stavkom 7. Priloga II. Uredbi (EZ) br. 1083/2006 određuje se najviša razina prijenosa iz fondova svakoj pojedinoj državi članici. |
|
(7) |
Stavcima od 12. do 31. Priloga II. Uredbi (EZ) br. 1083/2006 utvrđuju se iznosi koji se odnose na određene posebne slučajeve za razdoblje od 2007. do 2013., uključujući posebnu alokaciju za program PEACE koji se provodi kao prekogranični program. |
|
(8) |
U skladu s člankom 24. Uredbe (EZ) br. 1083/2006, 0,25 % sredstava raspoloživih za izdvajanje iz fondova za razdoblje od 2007. do 2013. namijenjeno je financiranju tehničke pomoći na inicijativu Komisije; indikativna alokacija po državama članicama treba stoga isključiti iznos za tehničku pomoći, |
DONIJELA JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
Indikativni iznosi po državi članici odobrenih sredstava za preuzimanje obveza, za regije prihvatljive za financiranje iz strukturnih fondova u okviru cilja europske teritorijalne suradnje kao što je navedeno u članku 7. stavcima 1. i 2. Uredbe (EZ) br. 1083/2006, uključujući dodatne iznose utvrđene Prilogom II. toj Uredbi, utvrđeni su u Tablici 1. Priloga.
Godišnja raspodjela po državi članici i po godini odobrenih sredstava za preuzimanje obveza kao što je navedeno u prethodnom stavku utvrđena je u Tablici 2. Priloga.
Članak 2.
Ova je Odluka upućena državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 4. kolovoza 2006.
Za Komisiju
Danuta HÜBNER
Članica Komisije
(1) SL L 210, 31.7.2006., str. 25.
PRILOG
Indikativna alokacija po državi članici odobrenih sredstava za preuzimanje obveza za države članice i regije prihvatljive za financiranje iz strukturnih fondova u okviru cilja europske teritorijalne suradnje za razdoblje od 1. siječnja 2007. do 31. prosinca 2013.
|
Država članica |
TABLICA 1. — Iznos odobrenih sredstava (u eurima, cijene iz 2004.) |
||||||
|
Regije prihvatljive u sklopu cilja europske teritorijalne suradnje |
Dodatno financiranje iz Priloga II. Uredbi Vijeća (EZ) br. 1083/2006 iz stavka: |
||||||
|
Prekogranična |
Transnacionalno |
§21 |
§22 |
||||
|
Interno |
Prijenos ENPI |
Prijenos IPA |
Ukupno |
||||
|
België/Belgique |
138 683 798 |
|
|
138 683 798 |
33 648 858 |
|
|
|
Česká republika |
244 455 613 |
|
|
244 455 613 |
33 227 937 |
67 403 698 |
|
|
Danmark |
74 215 963 |
|
|
74 215 963 |
17 511 738 |
|
|
|
Deutschland |
439 092 177 |
|
|
439 092 177 |
268 676 193 |
46 552 473 |
|
|
Eesti |
33 718 404 |
8 311 000 |
|
42 029 404 |
4 433 962 |
|
|
|
Ellada |
88 684 278 |
7 027 000 |
38 296 000 |
134 007 278 |
35 790 788 |
15 983 389 |
|
|
España |
265 276 016 |
98 434 000 |
|
363 710 016 |
132 074 861 |
|
|
|
France |
562 425 071 |
10 833 000 |
|
573 258 071 |
199 472 091 |
|
|
|
Ireland |
62 519 179 |
|
|
62 519 179 |
12 789 400 |
|
58 300 347 |
|
Italia |
397 945 802 |
54 402 000 |
103 486 000 |
555 833 802 |
186 182 745 |
8 414 488 |
|
|
Kypros |
19 762 948 |
317 000 |
2 000 000 |
22 079 948 |
2 329 361 |
|
|
|
Latvija |
50 791 319 |
21 417 000 |
|
72 208 319 |
7 617 737 |
|
|
|
Lietuva |
60 432 203 |
25 380 000 |
|
85 812 203 |
11 299 892 |
|
|
|
Luxembourg |
11 665 819 |
|
|
11 665 819 |
1 453 448 |
|
|
|
Magyarország |
197 927 680 |
20 630 000 |
60 570 000 |
279 127 680 |
33 090 573 |
30 382 588 |
|
|
Malta |
11 525 022 |
700 000 |
|
12 225 022 |
1 289 699 |
|
|
|
Nederland |
166 380 429 |
|
|
166 380 429 |
52 597 106 |
|
|
|
Österreich |
151 118 200 |
|
|
151 118 200 |
26 332 104 |
50 195 673 |
|
|
Polska |
332 415 492 |
153 113 000 |
|
485 528 492 |
124 530 090 |
38 216 394 |
|
|
Portugal |
53 368 153 |
586 000 |
|
53 954 153 |
33 773 941 |
|
|
|
Slovenija |
43 336 138 |
|
23 862 000 |
67 198 138 |
6 498 594 |
18 786 168 |
|
|
Slovensko |
159 645 924 |
7 335 000 |
|
166 980 924 |
17 560 404 |
17 065 458 |
|
|
Suomi-Finland |
54 696 740 |
35 000 000 |
|
89 696 740 |
16 941 695 |
|
|
|
Sverige |
198 144 807 |
8 000 000 |
|
206 144 807 |
29 072 222 |
|
|
|
United Kingdom |
306 039 072 |
|
|
306 039 072 |
192 941 833 |
|
141 199 653 |
|
Ukupno |
4 124 266 247 |
451 485 000 |
228 214 000 |
4 803 965 247 |
1 481 137 272 |
293 000 329 |
199 500 000 |
|
Država članica |
TABLICA 2. — Godišnja raspodjela sredstava (u eurima, cijene iz 2004.) |
||||||
|
2007 |
2008 |
2009 |
2010 |
2011 |
2012 |
2013 |
|
|
België/Belgique |
24 096 228 |
24 181 322 |
24 351 512 |
24 606 795 |
24 862 078 |
25 032 266 |
25 202 455 |
|
Česká republika |
48 781 994 |
48 866 024 |
49 034 084 |
49 286 174 |
49 538 264 |
49 706 324 |
49 874 384 |
|
Danmark |
12 831 919 |
12 876 204 |
12 964 775 |
13 097 631 |
13 230 487 |
13 319 057 |
13 407 628 |
|
Deutschland |
103 586 333 |
104 265 787 |
105 624 694 |
107 663 056 |
109 701 417 |
111 060 324 |
112 419 232 |
|
Eesti |
6 568 744 |
6 579 957 |
6 602 383 |
6 636 021 |
6 669 661 |
6 692 087 |
6 714 513 |
|
Ellada |
25 984 211 |
26 074 722 |
26 255 744 |
26 527 278 |
26 798 811 |
26 979 833 |
27 160 856 |
|
España |
68 774 676 |
69 108 679 |
69 776 686 |
70 778 697 |
71 780 706 |
72 448 713 |
73 116 720 |
|
France |
107 291 297 |
107 795 740 |
108 804 628 |
110 317 960 |
111 831 291 |
112 840 179 |
113 849 067 |
|
Ireland |
18 888 311 |
18 920 654 |
18 985 340 |
19 082 369 |
19 179 398 |
19 244 084 |
19 308 770 |
|
Italia |
104 312 152 |
104 782 989 |
105 724 662 |
107 137 171 |
108 549 681 |
109 491 354 |
110 433 026 |
|
Kypros |
3 450 858 |
3 456 749 |
3 468 531 |
3 486 203 |
3 503 875 |
3 515 656 |
3 527 437 |
|
Latvija |
11 285 384 |
11 304 648 |
11 343 177 |
11 400 970 |
11 458 763 |
11 497 293 |
11 535 821 |
|
Lietuva |
13 697 617 |
13 726 193 |
13 783 345 |
13 869 074 |
13 954 803 |
14 011 955 |
14 069 108 |
|
Luxembourg |
1 851 602 |
1 855 278 |
1 862 629 |
1 873 656 |
1 884 682 |
1 892 034 |
1 899 386 |
|
Magyarország |
48 428 927 |
48 512 610 |
48 679 975 |
48 931 023 |
49 182 070 |
49 349 435 |
49 516 801 |
|
Malta |
1 910 639 |
1 913 901 |
1 920 424 |
1 930 208 |
1 939 993 |
1 946 517 |
1 953 039 |
|
Nederland |
30 465 429 |
30 598 440 |
30 864 465 |
31 263 503 |
31 662 541 |
31 928 566 |
32 194 591 |
|
Österreich |
32 111 794 |
32 178 385 |
32 311 568 |
32 511 341 |
32 711 114 |
32 844 296 |
32 977 479 |
|
Polska |
90 676 181 |
90 991 104 |
91 620 952 |
92 565 722 |
93 510 492 |
94 140 339 |
94 770 186 |
|
Portugal |
12 007 919 |
12 093 330 |
12 264 151 |
12 520 384 |
12 776 615 |
12 947 437 |
13 118 258 |
|
Slovenija |
13 110 890 |
13 127 323 |
13 160 192 |
13 209 495 |
13 258 798 |
13 291 667 |
13 324 535 |
|
Slovensko |
28 528 175 |
28 572 584 |
28 661 400 |
28 794 625 |
28 927 850 |
29 016 668 |
29 105 484 |
|
Suomi-Finland |
14 970 879 |
15 013 723 |
15 099 410 |
15 227 942 |
15 356 473 |
15 442 160 |
15 527 848 |
|
Sverige |
33 150 806 |
33 224 327 |
33 371 368 |
33 591 930 |
33 812 492 |
33 959 532 |
34 106 574 |
|
United Kingdom |
88 457 084 |
88 945 013 |
89 920 872 |
91 384 662 |
92 848 450 |
93 824 309 |
94 800 168 |
|
Ukupno |
945 220 049 |
948 965 686 |
956 456 967 |
967 693 890 |
978 930 805 |
986 422 085 |
993 913 366 |
|
14/Sv. 003 |
HR |
Službeni list Europske unije |
36 |
32006D0702
|
L 291/11 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
06.10.2006. |
ODLUKA VIJEĆA
od 6. listopada 2006.
o strateškim smjernicama Zajednice za koheziju
(2006/702/EZ)
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,
uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1083/2006 od 11. srpnja 2006. o utvrđivanju općih odredaba o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu i Kohezijskom fondu i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1260/1999 (1), a posebno njezin članak 25. prvi podstavak,
uzimajući u obzir prijedlog Komisije,
uzimajući u obzir suglasnost Europskog parlamenta,
uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora,
uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija,
budući da:
|
(1) |
U skladu s člankom 158. Ugovora, radi jačanja gospodarske i socijalne kohezije, Zajednica nastoji smanjiti razlike u stupnju razvoja različitih regija i zaostalost regija ili otoka u najnepovoljnijem položaju, uključujući i ruralna područja. |
|
(2) |
U skladu s člankom 25. Uredbe (EZ) br. 1083/2006, trebalo bi utvrditi strateške smjernice za gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju kako bi se odredio okvir za intervencije Europskog fonda za regionalni razvoj, Europskog socijalnog fonda i Kohezijskog fonda (dalje u tekstu: „fondovi”), uzimajući u obzir druge relevantne politike Zajednice s ciljem promicanja usklađenog, uravnoteženog i održivog razvoja Zajednice. |
|
(3) |
Posljedica proširenja je znatno povećanje regionalnih razlika u Zajednici, iako neki od najsiromašnijih dijelova novih država članica pokazuju najveće stope rasta. Proširenje stoga predstavlja dosad najbolju prigodu za poboljšanje razvoja i konkurentnosti u Zajednici kao cjelini što bi se trebalo odraziti i u ovim strateškim smjernicama. |
|
(4) |
Proljetno zasjedanje Europskog vijeća 2005. potvrdilo je da bi Zajednica trebala mobilizirati sva odgovarajuća nacionalna sredstva i sredstva Zajednice – uključujući i kohezijsku politiku – za ostvarenje ciljeva obnovljene Lisabonske strategije, koja se sastoji od integriranih smjernica koje uključuju opće smjernice gospodarske politike te smjernice za zapošljavanje koje je donijelo Vijeće. |
|
(5) |
Za ostvarenje ciljeva koji su utvrđeni Ugovorom, a posebno cilja jačanja stvarne gospodarske konvergencije, djelovanja koja se podupiru iz ograničenih sredstava na raspolaganju kohezijskoj politici trebala bi se usredotočiti na promicanje održivog razvoja, konkurentnosti i zapošljavanja, uzimajući u obzir obnovljenu Lisabonsku strategiju. |
|
(6) |
Svrha ovih strateških smjernica trebala bi stoga biti poticanje obogaćivanja strateškog sadržaja kohezijske politike s ciljem jačanja sinergije i doprinosa ostvarenju ciljeva obnovljene Lisabonske strategije. |
|
(7) |
Na proljetnom zasjedanju Europskog vijeća 2005. zaključeno je da je potrebno snažnije ostvarivanje ciljeva nove Lisabonske strategije u praksi, uključujući regionalne i lokalne sudionike i socijalne partnere, osobito u područjima na kojima je bitna veća zemljopisna blizina, kao što su inovacije, gospodarstvo znanja te nove informacijske i komunikacijske tehnologije, zapošljavanje, ljudski kapital, poduzetništvo, potpora malim i srednjim poduzećima (MSP) te dostupnost financiranja rizičnim kapitalom. Ove strateške smjernice potvrđuju važnost navedenog uključivanja. |
|
(8) |
Ove strateške smjernice također bi trebale prepoznati da uspješna provedba kohezijske politike ovisi o makroekonomskoj stabilnosti i strukturnim reformama na nacionalnoj razini uz niz drugih uvjeta koji pogoduju ulaganju, uključujući učinkovitu provedbu unutarnjeg tržišta, administrativne reforme, dobro upravljanje, poduzetništvu naklonjeno okruženje i raspoloživost visoko osposobljene radne snage. |
|
(9) |
Države članice razvile su nacionalne programe reformi kako bi unaprijedile uvjete za rast i zapošljavanje poštujući integrirane smjernice. Strateške bi smjernice, u svim državama članicama i regijama, trebale dati prednost onim područjima ulaganja koja pomažu ostvarenju nacionalnih programa reformi poštujući nacionalne i regionalne potrebe i okolnosti: ulaganja u inovacije, gospodarstvo znanja, nove informacijske i komunikacijske tehnologije, zapošljavanje, ljudski kapital, poduzetništvo, potporu malim i srednjim poduzećima ili dostupnost financiranja rizičnim kapitalom. |
|
(10) |
Strateške smjernice također bi trebale poštovati ulogu kohezijske politike u provedbi drugih politika Zajednice u skladu s obnovljenom Lisabonskom strategijom. |
|
(11) |
U slučaju regija i država članica koje imaju pravo na potporu u okviru cilja konvergencije, cilj bi trebao biti poticanje mogućnosti rasta kako bi se ostvarile i zadržale visoke stope rasta, uključujući i rješavanje pitanja nedostataka u osnovnim infrastrukturnim mrežama te jačanje institucionalne i administrativne sposobnosti. |
|
(12) |
Teritorijalna dimenzija kohezijske politike je bitna i sva bi područja Zajednice trebala moći doprinijeti rastu i novim radnim mjestima. U skladu s tim, strateške smjernice trebale bi poštovati potrebu za ulaganjem i u urbana i ruralna područja s obzirom na njihove uloge u regionalnom razvoju te radi promicanja uravnoteženog razvoja, održivih zajednica i socijalne uključenosti. |
|
(13) |
Cilj europske teritorijalne suradnje ima važnu ulogu u osiguranju uravnoteženog i održivog razvoja na području Zajednice. Strateške smjernice trebale bi doprinijeti uspjehu cilja europske teritorijalne suradnje koji ovisi o zajedničkim strategijama razvoja predmetnih područja na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini i umrežavanju, osobito kako bi se osigurao protok ideja radi promicanja nacionalnih i regionalnih kohezijskih programa. |
|
(14) |
Radi poticanja održivog razvoja, strateške smjernice trebale bi odražavati potrebu da se zaštita i unapređenje okoliša uzmu u obzir u pripremi nacionalnih strategija. |
|
(15) |
Jednakost između muškaraca i žena te sprečavanje diskriminacije na temelju spola, rase ili etničkog podrijetla, vjere ili uvjerenja, invaliditeta, dobi ili seksualne orijentacije su temeljna načela kohezijske politike i trebala bi biti uključena u sve razine strateškog pristupa koheziji. |
|
(16) |
Dobro upravljanje bitno je na svim razinama za uspješnu provedbu kohezijske politike. Ove strateške smjernice trebale u obzir uzeti ulogu široko zamišljenog partnerstva u izradi i provedbi razvojnih strategija, što je neophodno kako bi se osiguralo uspješno vođenje složenih kohezijskih strategija, te potrebu za kakvoćom i učinkovitošću u javnom sektoru. |
|
(17) |
Ove strateške smjernice predstavljaju jedinstveni orijentacijski okvir koji su države članice i regije pozvane koristiti pri razvoju nacionalnih i regionalnih programa, osobito s ciljem procjene njihova doprinosa ciljevima Zajednice po pitanju kohezije, rasta i radnih mjesta. Poštujući navedene strateške smjernice, svaka bi država članica trebala pripremiti nacionalni strateški referentni okvir i operativne programe koji proizlaze iz njega, |
DONIJELO JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
Ovime se donose strateške smjernice Zajednice za gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju (dalje u tekstu „strateške smjernice”) kako su utvrđene u Prilogu, kao orijentacijski okvir državama članicama za pripremu nacionalnog strateškog referentnog okvira i operativnih programa za razdoblje od 2007. do 2013.
Članak 2.
Ova je Odluka upućena državama članicama.
Sastavljeno u Luxembourgu 6. listopada 2006.
Za Vijeće
Predsjednik
K. RAJAMÄKI
(1) SL L 210, 31.7.2006., str. 25.
PRILOG
Strateške smjernice Zajednice za gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju 2007. – 2013.
1. UVOD: SMJERNICE ZA KOHEZIJSKU POLITIKU, 2007. – 2013.
U skladu s integriranim smjernicama za rast i radna mjesta obnovljene Lisabonske strategije, programi koje podupire kohezijska politika trebaju nastojati usmjeriti sredstva na sljedeća tri prioriteta (1):
|
— |
poboljšanje privlačnosti država članica, regija i gradova poboljšanjem dostupnosti, osiguranjem odgovarajuće kakvoće i razine usluga te očuvanjem okoliša, |
|
— |
poticanje inovacija, poduzetništva i rasta gospodarstva znanja kroz istraživačke i inovacijske kapacitete, uključujući nove informacijske i komunikacijske tehnologije, i |
|
— |
otvaranje brojnijih i boljih radnih mjesta poticanjem što većeg broja ljudi na zapošljavanje ili poduzetničke aktivnosti, poboljšanjem prilagodljivosti radnika i poduzeća te povećanjem ulaganja u ljudski kapital. |
Uključivanjem obnovljene Lisabonske strategije u nove programe, pridaje se pozornost sljedećim načelima:
Prvo, u skladu s ponovnim pokretanjem same Lisabonske strategije, kohezijska politika bi se trebala u većoj mjeri usredotočiti na znanje, istraživanje i inovacije te ljudski kapital. Sukladno tomu, trebalo bi znatno povećati ukupna financijska sredstva namijenjena za potporu ovim područjima djelovanja, sukladno zahtjevu novih odredaba o određivanju financijskih sredstava (2). Nadalje, države članice i regije bi trebale biti nadahnute primjerima najbolje prakse gdje je to donijelo vidljivo pozitivne rezultate u smislu rasta i novih radnih mjesta.
Drugo, države članice i regije trebale bi stremiti cilju održivog razvoja i poticati sinergiju gospodarske, socijalne i okolišne dimenzije. Obnovljena Lisabonska strategija za rast i radna mjesta i nacionalni programi reforme naglašavaju ulogu okoliša u rastu, konkurentnosti i zapošljavanju. Zaštita okoliša se mora uzeti u obzir pri pripremi programa i projekata radi promicanja održivog razvoja.
Treće, države članice i regije trebale bi provoditi cilj jednakosti između muškaraca i žena u svim fazama pripreme i provedbe programa i projekata. To se može postići posebnim djelovanjima za promicanje jednakosti, kao i pažljivim vođenjem računa o tome kako bi drugi projekti i upravljanje fondovima mogli utjecati na muškarce i žene.
Četvrto, države članice trebale bi poduzeti odgovarajuće korake za sprečavanje svake diskriminacije na temelju spola, rasnog ili etničkog podrijetla, vjere ili uvjerenja, invaliditeta, dobi ili seksualne orijentacije tijekom različitih faza provedbe fondova. Pristupačnost za invalidne osobe jedan je od kriterija koji se trebaju poštovati pri određivanju operacija koje se sufinanciraju iz fondova i o kojem treba voditi računa tijekom različitih faza provedbe.
U sljedećim se odjeljcima pod svakim naslovom pomoću posebnih smjernica ispituju ključni aspekti svakog od navedenih širih područja. Ne odnose se sve te detaljnije smjernice na sve regije. Najprikladnija kombinacija ulaganja na kraju ovisi o analizi prednosti i slabosti svake države članice i regije te posebnih nacionalnih i regionalnih okolnosti. Smjernice prije predstavljaju jedinstveni okvir koji je državama članicama na raspolaganju pri razvijanju nacionalnih, regionalnih i lokalnih programa, osobito radi procjene njihova doprinosa ciljevima Zajednice u smislu kohezije, rasta i novih radnih mjesta.
1.1. Smjernica: Učiniti Europu i njezine regije privlačnijim mjestima za ulaganja i rad
Jedan od preduvjeta za rast i nova radna mjesta je osigurati da poduzeća imaju na raspolaganju potrebnu infrastrukturu (npr. promet, okoliš, energija). Suvremena i sigurna infrastruktura je bitan čimbenik u poslovanju mnogih poduzeća i utječe na gospodarsku i socijalnu privlačnost regija i gradova. Ulaganje u infrastrukturu regija koje zaostaju u razvoju, osobito u novim državama članicama, potaknut će rast i time ojačati konvergenciju s ostalim dijelovima Unije te poboljšati kakvoću življenja. Sredstva bi trebala pristizati ne samo u obliku bespovratnih sredstava već i, gdje je moguće, iz privatnog sektora i zajmova, na primjer od Europske investicijske banke (EIB). U sljedećem će razdoblju tijela odgovorna za programe u državama članicama imati prigodu bolje iskoristiti stručna znanja i iskustva EIB-a za pripremu odgovarajućih projekata za financiranje iz sredstava EU-a u okviru inicijative JASPERS.
1.1.1. Proširenje i poboljšanje prometne infrastrukture
Osiguranje učinkovite, prilagodljive, sigurne i čiste prometne infrastrukture može se smatrati neophodnim preduvjetom za gospodarski razvoj jer se pospješivanjem kretanja ljudi i dobara potiče produktivnost, a time i razvojne mogućnosti predmetnih regija. Prometne mreže potiču mogućnosti trgovine i istodobno povećavaju učinkovitost. Nadalje, razvoj prometne infrastrukture diljem Europe (prije svega bitni dijelovi trideset prioritetnih projekata za Trans-europsku prometnu mrežu, „Projekti TEN-T”), s posebnim naglaskom na prekogranične projekte, neophodan je za postizanje bolje integracije nacionalnih tržišta, osobito u kontekstu proširene Unije.
Ulaganja u infrastrukturu trebaju se prilagoditi posebnim potrebama i razini gospodarskog razvoja predmetnih regija i država. Ove su potrebe uglavnom najveće u regijama cilja konvergencije i u državama koje pokriva Kohezijski fond. Kao što je uobičajeno, ulaganja u infrastrukturu (kao i druga ulaganja) pokazuju smanjene stope povrata iznad određene razine financiranja. Ekonomski povrat na takva ulaganja visok je kada je infrastruktura nedostatna i ondje gdje osnovne mreže nisu dovršene, ali uglavnom opada kad se dosegne određena razina.
Stoga bi trebalo uzeti u obzir razinu regionalnoga gospodarskog razvoja i mogućnost visokih dotacija za infrastrukturu. U regijama i zemljama u najnepovoljnijem položaju, međunarodne i međuregionalne veze mogu dugoročno donijeti veći povrat u obliku povećane poslovne konkurentnosti i omogućiti pokretljivost radne snage. S druge strane, za regije koje imaju raspršenu gospodarsku djelatnost manjega opsega i uzorak naseljenosti koji se temelji na malim gradovima, primjerenija je izgradnja regionalne prometne infrastrukture. U regijama s neprimjerenom cestovnom mrežom također bi trebalo osigurati financiranje za izgradnju onih cestovnih veza koje su ključne za gospodarsku djelatnost. Također bi trebalo odgovoriti na izazove mobilnosti i pristupa u urbanim područjima, podupirući integrirane sustave upravljanja i rješenja čistog prometa.
Kako bi se povećala korist koja proizlazi iz ulaganja u promet, pomoć iz fondova trebala bi se temeljiti na nekoliko načela.
Prvo, trebalo bi koristiti objektivne kriterije za određivanje razine i prirode infrastrukturnih ulaganja koja se poduzimaju. Na primjer, moguće stope povrata treba mjeriti razinom gospodarskog razvoja i prirodom gospodarskih djelatnosti u predmetnim regijama, prevladavajućom gustoćom i kakvoćom infrastrukture ili stupnjem opterećenosti. Pri određivanju socijalnih stopa povrata, potrebno je uzeti u obzir socijalne posljedice i posljedice za okoliš koje bi predviđeni infrastrukturni projekti mogli imati.
Drugo, trebalo bi u najvećoj mogućoj mjeri poštovati načelo održivog razvoja okoliša, u skladu s Bijelom knjigom (3). Trebalo bi prijeći na modalitete prijevoza koji su pogodniji za okoliš. Međutim, trebalo bi optimizirati opću uspješnost i utjecaj na okoliš svake pojedine vrste prijevoza, osobito u pogledu korištenja infrastrukture unutar i između različitih modaliteta prijevoza (4).
Treće, u regijama cilja konvergencije i državama koje pokriva Kohezijski fond, trebalo bi obratiti posebnu pozornost na osuvremenjivanje sustava željezničkog prometa pažljivim odabirom prioritetnih dionica, osiguravajući time njihovu interoperabilnost u okviru Sustava upravljanja europskim željezničkim prometom (ERTMS).
Četvrto, pravilno upravljanje prometom trebalo bi pratiti ulaganja u prometnu infrastrukturu, s posebnim naglaskom na sigurnost, u skladu s nacionalnim standardima i standardima Zajednice. Nacionalne ili regionalne strategije trebale bi uzeti u obzir potrebu postizanja uravnotežene (i čiste) raspodjele prometa prema vrstama koja zadovoljava, kako gospodarske tako i potrebe okoliša. Strategije bi trebale uključiti, na primjer, inteligentne sustave prijevoza, multi-modalne platforme i posebno tehnologiju koja se koristi u ERTMS-u i Programu za istraživanja o upravljanju zračnim prometom jedinstvenog europskog neba (SESAR – za ujednačeniji sustav upravljanja zračnim prometom u Europi).
Na temelju gore navedenih načela, smjernice za djelovanje su sljedeće:
|
— |
Države i članice prihvatljive za financiranje u okviru cilja konvergencije (5) ili iz Kohezijskog fonda, trebaju dati odgovarajuću prednost onima od 30 projekata od europskog interesa koji potpadaju pod njihov teritorij. U ovoj skupini projekata, prekogranične veze zaslužuju posebnu pozornost. Ostali se projekti TEN-T i strateške prometne veze podupiru ako značajno doprinose rastu i konkurentnosti. |
|
— |
Dopunska ulaganja u sekundarne veze su također bitna u smislu integrirane regionalne prometne i komunikacijske strategije koja pokriva urbana i ruralna područja, kako bi regije mogle iskoristiti mogućnosti koje donose glavne prometne mreže. |
|
— |
Trebalo bi osigurati veći pristup potpori za željezničku infrastrukturu. Željezničke pristojbe trebale bi omogućiti pristup neovisnim operaterima. One bi također trebale poboljšati stvaranje interoperabilne mreže u cijeloj Europskoj uniji. Poštovanje i primjena interoperabilnosti i postavljanje ERTMS-a na vlaku i na prugama trebali bi biti dio svih financiranih projekata, gdje je to primjereno. |
|
— |
Promicanje ekološki održivih prometnih mreža, osobito u urbanim područjima. To uključuje sredstva javnog prijevoza (uključujući infrastrukture u sustavu „parkiraj i vozi se javnim prijevozom”), planove mobilnosti, obilaznice, povećanje sigurnosti na križanjima prometnica i laki promet (biciklističke staze, staze za pješake). Također uključuje i djelovanja koja osiguravaju dostupnost usluga javnog prijevoza određenim ciljnim skupinama (starije osobe, invalidne osobe) i koje osiguravaju distribucijske mreže za alternativna goriva. Unutarnji plovni putovi također doprinose održivosti prometnih mreža. |
|
— |
Kako bi se osigurala optimalna učinkovitost prometne infrastrukture u promicanju regionalnog razvoja, potrebno je obratiti pozornost na poboljšanje povezanosti područja bez izlaza na more, otočnih i najudaljenijih područja s projektima TEN-T. U tom smislu pomaže razvoj sekundarnih veza s naglaskom na intermodalnost i održivi promet. Stoga bi luke i zračne luke trebale biti povezane s unutarnjošću države. |
|
— |
Više pažnje trebalo bi posvetiti razvoju „pomorskih autocesta” i priobalne plovidbe kao najprimjerenijoj alternativnoj mogućnosti za cestovni i željeznički prijevoz na velike udaljenosti. |
Kad države članice istodobno primaju potporu i iz Kohezijskog fonda i iz strukturnih fondova, u programima je potrebno razlučiti koju vrstu djelovanja podupire svaki fond, s time da Kohezijski fond igra ključnu ulogu u potpori transeuropskih mreža prometa.
S druge strane, strukturni fondovi se općenito usredotočuju na razvoj infrastrukture povezane s mjerama koje potiču gospodarski rast (kao što je razvoj turizma i unaprjeđenja kojima se povećava privlačnost industrijskih područja). U pogledu cestovne infrastrukture, ulaganja moraju biti u skladu s općim ciljem sigurnosti u cestovnom prometu.
Sufinanciranje iz fondova dopunjuje bespovratna sredstva iz proračuna za transeuropske mreže prometa uz istodobno izbjegavanje dvostrukog financiranja iz sredstava pomoći Zajednice. Države članice mogu koristiti koordinatore kao sredstvo kojim se skraćuje vrijeme od izrade plana mreže do fizičke izgradnje. Svaka pojedina država članica unaprijed određuje najprimjereniji instrument za predviđene projekte. Financiranje u okviru kohezijske politike može se kombinirati s jamstvom za zajmove koji je dio instrumenata u okviru projekata TEN-T.
1.1.2. Jačanje sinergije između zaštite okoliša i rasta
Ulaganja u okoliš mogu doprinijeti gospodarstvu na tri načina: mogu osigurati dugoročnu održivost gospodarskog rasta, mogu smanjiti vanjske troškove gospodarstva vezane uz zaštitu okoliša (npr. troškove za zdravstvo, čišćenje ili naknadu štete) i potiču inovacije i otvaranje novih radnih mjesta. Budući kohezijski programi trebali bi ojačati potencijalnu sinergiju između zaštite okoliša i rasta. Pružanje usluga zaštite okoliša kao što su opskrba čistom vodom, infrastruktura za gospodarenje otpadom i otpadnim vodama, upravljanje prirodnim izvorima, dekontaminiranje tla radi pripreme za nove gospodarske djelatnosti i zaštita od određenih ekoloških rizika (npr. širenje pustinja, suša, požara i poplava) trebali bi pritom imati veliku prednost.
Kako bi se ostvarila najveća moguća gospodarska korist, a troškovi sveli na najmanju moguću razinu, prednost se daje rješavanju pitanja onečišćenja okoliša na njegovu izvoru. U sektoru gospodarenja otpadom, to podrazumijeva naglasak na sprečavanje nastajanja otpada, recikliranje i biorazgradnju otpada, što je troškovno učinkovito i pomaže u otvaranju novih radnih mjesta.
Razvojne se strategije trebale bi se temeljiti na prethodnoj procjeni potreba i posebnih problema s kojima se suočavaju regije, koristeći odgovarajuće pokazatelje, gdje je to moguće. Potrebno je uložiti napore u promicanje internacionalizacije vanjskih troškova zaštite okoliša, uz potporu uspostavljanju i razvoju tržišnih instrumenata (vidjeti, na primjer, instrumente koje predlaže Plan djelovanja za tehnologije zaštite okoliša). U vezi s tim pozornost se usmjerava na inicijativu Globalno praćenje okoliša i sigurnost, koja će od 2008. u cijeloj Europi pružati aktualne informacije o pokrivenosti/iskorištenosti zemljišta i svojstvima oceana kao i karte o izvanrednim događajima u slučaju velikih katastrofa i nezgoda.
U skladu s navedenim, preporučuju se sljedeće smjernice za djelovanje:
|
— |
Riješiti značajne potrebe za ulaganjem u infrastrukturu, osobito u regijama cilja konvergencije i osobito u novim državama članicama, radi poštovanja okolišnog zakonodavstva u području voda, otpada, zraka, zaštite prirode i vrsta te biološke raznolikosti. |
|
— |
Osigurati postojanje privlačnih uvjeta za poslovanje i visoko osposobljenu radnu snagu. To se može ostvariti promicanjem planiranja korištenja zemljišta, što smanjuje nekontrolirano širenje urbanih područja, te obnavljanjem fizičkog okoliša, uključujući razvoj prirodnih i kulturnih dobara. Ulaganja u ovo područje trebala bi biti u jasnoj vezi s razvojem inovativnih poduzeća koja otvaraju nova radna mjesta u predmetnim područjima. |
|
— |
Promicati ulaganja koja doprinose obvezama EU prema Protokolu iz Kyota, pored ulaganja u održivu energiju i promet koja su pokrivena drugdje. |
|
— |
Poduzimati mjere sprečavanja rizika putem unaprjeđenja upravljanja prirodnim resursima, boljeg ciljanog istraživanja i boljeg korištenja informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT), te inovativnija politika javnog upravljanja uključujući, na primjer, preventivni nadzor. |
Kad države članice primaju potporu i iz Kohezijskog fonda i iz strukturnih fondova, potrebno je u programima jasno razlučiti vrste djelovanja koja se financiraju iz svakog od fondova.
1.1.3. Rješavanje pitanja intenzivnog korištenja tradicionalnih izvora energije u Europi
Srodni prioritet je potreba smanjenja ovisnosti o tradicionalnim izvorima energije unaprjeđivanjem energetske učinkovitosti i korištenjem obnovljivih izvora energije. Ulaganja u navedena područja doprinose sigurnosti opskrbe energijom za dugoročni rast, pri čemu djeluju kao izvor inovacija i pružaju mogućnosti izvoza te su ekonomski učinkovite, osobito ako cijene energije ostanu visoke.
Potrebno je i ulaganje u tradicionalne izvore energije kako bi se osigurala sigurnost opskrbe. Fondovi bi se - kad postoje dokazi o tržišnim nedostacima i gdje to nije suprotno liberalizaciji tržišta - trebali osobito usredotočiti na dovršetak međusobne povezanosti, uz poseban naglasak na transeuropske mreže, unaprjeđenje elektroenergetskih mreža te dovršetak i unaprjeđenje mreža prijenosa i distribucije zemnog plina, uključujući, gdje je primjereno, u otočnim i najudaljenijim regijama.
Smjernice za djelovanje pod ovim naslovom su sljedeće:
|
— |
Podupirati projekte za poboljšanje energetske učinkovitosti, na primjer u zgradama, i popularizirati razvojne modele za nisku energetsku intenzivnost. |
|
— |
Podupirati razvoj i uporabu obnovljivih i alternativnih tehnologija (kao što su vjetar, sunce, biomasa), za grijanje i hlađenje, koje mogu Europsku uniju dovesti u vodeći položaj i na taj način ojačati njezinu konkurentnost. Takva ulaganja doprinose i lisabonskom cilju osiguravajući da se do 2010. godine 21 % električne energije proizvodi iz obnovljivih izvora. |
|
— |
Koncentrirati ulaganja u tradicionalne izvore energije kako bi se razvile mreže ondje gdje postoje dokazi o neefikasnosti tržišta. Ova se ulaganja uglavnom odnose na regije cilja konvergencije. |
1.2. Smjernica: Unaprjeđenje znanja i inovacija za rast
Cilj Zajednice koji obuhvaća rast i otvaranje novih radnih mjesta zahtijeva strukturni zaokret u gospodarstvu prema aktivnostima koje se temelje na znanju. To zahtjeva djelovanje na nekoliko područja: rješavanje pitanja niskog stupnja istraživanja i tehnološkog razvoja (ITR), osobito u privatnom sektoru; promicanje inovacija s novim ili poboljšanim proizvodima, postupcima ili uslugama koje mogu izdržati međunarodno tržišno natjecanje; povećanje regionalnih i lokalnih kapaciteta za apsorpciju novih tehnologija (posebno IKT-a); i osiguranje veće potpore spremnosti na rizik.
Izdaci za istraživanje i tehnološki razvoj izraženi kao postotak BDP-a povećavaju se, ali vrlo malo, i razina od 1,9 % BDP-a još je uvijek daleko od lisabonskog cilja od 3 % (6). Dok je izostanak ulaganja poslovnog sektora u istraživanje i tehnološki razvoj još uvijek znatan, postoje znaci da i državna ulaganja u tom području počinju biti pod pritiskom. Razlike u istraživanju i tehnološkom razvoju i inovacijama unutar i između država, osobito u vezi s poslovnim izdacima za istraživanje i tehnološki razvoj, mnogo su veće od razlika u prihodima. Dok je povezivanje nacionalnih inicijativa i inicijativa Zajednice već započelo, potrebne su mjere za usklađivanje potreba poslovnog sektora s ponudom istraživanja i tehnološkog razvoja od strane javnih i privatnih ustanova u području istraživanja i tehnološkog razvoja. Zaostajanje Europe za drugim vodećim gospodarstvima u području inovacija sve je veće. I unutar Europe postoji zaostajanje u inovacijama, jer Unija prečesto ne uspijeva preoblikovati znanje i tehnološki razvoj u komercijalne proizvode i postupke. Kohezijska politika može pomoći u rješavanju najvažnijih problema koji uzrokuju slabije rezultate Europe u inovacijama, uključujući i neučinkovit sustav inovacija, nedovoljnu poduzetničku dinamiku ili sporo prihvaćanje IKT-a u poslovnom sektoru.
U tom je smislu potrebno povećati nacionalne i regionalne kapacitete istraživanja i tehnološkog razvoja, podupirati ulaganja u infrastrukturu za IKT te širiti tehnologiju i znanje primjerenim mehanizmima za prijenos tehnologija i razmjenu znanja. Osvješćivanje radi promicanja bolje iskorištenosti postojećega potencijala istraživanja i tehnološkog razvoja može se poticati regionalnim „predviđanjem” i drugim regionalnim strateškim metodama planiranja, uključujući redovni i sustavni dijalog s ključnim dionicima. Potrebno je također poboljšati i sposobnost apsorpcije istraživanja i tehnološkog razvoja od strane poduzeća, posebno malih i srednjih poduzeća, putem djelovanja za razvoj vještina i sposobnosti; za poticanje stvaranja i iskorištavanja većega broja nadarenih visoko osposobljenih istraživača; za povećanje privatnih i javnih ulaganja u istraživanje i tehnološki razvoj i inovacije; te za poticanje partnerstva u istraživanju i tehnološkom razvoju diljem različitih regija Unije. Europske tehnološke platforme, na primjer, nude mogućnost boljeg usklađivanja istraživačkih programa s potrebama poslovanja; kohezijska politika može odigrati značajnu ulogu u podupiranju provedbe njihovih strateških istraživačkih programa diljem Unije uključujući i manje razvijene regije.
Premda su izravna bespovratna sredstva i nadalje bitna, osobito u regijama cilja konvergencije, potrebno je usredotočiti se na pružanje skupnih poslovnih i tehnoloških usluga skupinama poduzeća kako bi im se pomoglo u unaprjeđenju njihovih inovativnih aktivnosti. Izravna dodjela bespovratnih sredstava pojedinačnim tvrtkama trebala bi imati za cilj poboljšanje kapaciteta poduzeća u području istraživanja i tehnološkog razvoja i inovacija, a ne privremeno smanjenje njihovih troškova proizvodnje, što dovodi do značajnog učinka mrtvog tereta. To je posebno važno u tradicionalnim sektorima, posebno onima koji su izloženi globalnom tržišnom natjecanju, što zahtijeva dodatni napor kako bi ostali konkurentni, kao i kod malih i srednjih poduzeća koja često predstavljaju najveći izvor zapošljavanja na regionalnoj razini. Najvažnije je da se navedene politike moraju prilagoditi posebnim uvjetima svake regije, a posebno potrebama malih i srednjih poduzeća. Nacionalne, regionalne i lokalne strategije trebale bi se temeljiti na cjelovitoj analizi mogućnosti ulaganja u istraživanje i tehnološki razvoj.
Znanje i inovacije u središtu su nastojanja Zajednice u promicanju bržega rasta i brojnijih radnih mjesta. Na razini Zajednice predložena su dva povezana okvirna programa: Sedmi okvirni program za istraživanje i tehnološki razvoj i Okvirni program za konkurentnost i inovacije (CIP). Sinergija između kohezijske politike i navedenih instrumenata je ključna kako bi se politike istraživanja i kohezije međusobno jačale na regionalnoj razini, pri čemu nacionalne i regionalne strategije razvoja govore na koji se to način postiže. Kohezijska politika može pomoći svim regijama u izgradnji istraživačkih i inovacijskih kapaciteta, te na taj način doprinosi učinkovitom sudjelovanju tih regija u Europskom istraživačkom prostoru te u istraživačkim i inovacijskim djelovanjima Zajednice općenito. Kohezijska politika ima dvije važne uloge. Prva je pomoći regijama u provedbi regionalnih strategija inovacija i planova djelovanja koji potencijalno mogu imati znatan učinak na konkurentnost, i na regionalnoj razini i u Uniji u cjelini; druga je doprinijeti podizanju istraživačkih i inovacijskih kapaciteta u regiji na razinu na kojoj može sudjelovati u transnacionalnim projektima za istraživanje.
Regionalne bi se strategije stoga trebale usredotočiti na ulaganje u istraživanje i tehnološki razvoj, inovacije, ljudski kapital i poduzetništvo; osigurati da ovi instrumenti odgovaraju potrebama gospodarskog razvoja regije i osigurati postojanje kapaciteta za pretvorbu istraživanja u utrživu inovaciju proizvoda, postupaka i usluga; povećati prijenos tehnologija i razmjenu znanja; promicati razvoj, širenje i preuzimanje IKT-a unutar tvrtki i osigurati da poduzeća koja žele ulagati u proizvode i usluge visoke dodane vrijednosti imaju pristup financiranju. Takve strategije trebale bi osobito omogućiti eksperimentiranje, s ciljem jačanja sposobnosti politika i posredničkih organizacija da svojim intervencijama potaknu regionalne i lokalne sudionike, osobito mala i srednja poduzeća, na inovacije.
1.2.1. Povećanje i bolje usmjeravanje ulaganja u istraživanje i tehnološki razvoj
Konkurentnost europskih poduzeća ključno ovisi o njihovoj sposobnosti da na tržište donesu nova znanja što je brže moguće. Državna potpora za istraživanje i tehnološki razvoj opravdana je jer postoji neefikasnost tržišta, a može se opravdati i javnim karakterom određenih ulaganja u istraživanje i tehnološki razvoj. Nadalje, pitanje vlasništva rezultata istraživanja i potreba ostvarivanja kritične mase u određenim područjima istraživanja opravdava državnu potporu istraživanju i tehnološkom razvoju.
Trebalo bi uzeti u obzir posebnu prirodu istraživanja i tehnološkog razvoja pri provedbi regionalne politike. Osobito, istraživanje i tehnološki razvoj zahtijeva blisku interakciju među sudionicima kako bi se ohrabrilo stvaranje polova izvrsnosti koji su potrebni za dosezanje kritične mase. Zemljopisna blizina kroz postojanje klastera malih i srednjih poduzeća i polova izvrsnosti oko javnih istraživačkih ustanova, na primjer, može odigrati ključnu ulogu. Stoga je za aktivnosti istraživanja i tehnološkog razvoja potrebna prostorna koncentracija uz istodobno jačanje apsorpcijskih kapaciteta područja s niskim intenzitetom aktivnosti istraživanja i tehnološkog razvoja.
Aktivnosti istraživanja i tehnološkog razvoja u slabije razvijenim državama članicama i regijama trebale bi se razvijati oko postojećih polova izvrsnosti i izbjegavati preveliku prostornu raspršenost izvora. Europska tehnološka platforma može i ovdje pomoći pri usredotočenju instrumenata na prioritetna područja istraživanja. Ulaganja bi trebala dopunjavati europske prioritete koji su utvrđeni u Sedmom okvirnom programu i podupirati ciljeve obnovljene Lisabonske strategije. Prednost bi se trebala dati razvoju novih i utrživih proizvoda, usluga i vještina.
Djelovanja u okviru istraživanja i tehnološkog razvoja trebala bi se uskladiti s politikom istraživanja i tehnološkog razvoja Zajednice i potrebama predmetnih regija. Metode bi se trebale temeljiti na razumnom analitičkom pristupu, kao što je predviđanje; kao i na korištenju pokazatelja, kao što su patenti; na ljudskim resursima u istraživanju i tehnološkom razvoju; smještaju privatnih i javnih ustanova za istraživanje; te na postojanju klastera inovativnih poduzeća.
Smjernice za djelovanje u području istraživanja i tehnološkog razvoja su sljedeće:
|
— |
Jačati suradnju među poduzećima te između poduzeća i javnih ustanova za istraživanja/tercijarno obrazovanje, na primjer, podupiranjem stvaranja regionalnih i transregionalnih klastera izvrsnosti. |
|
— |
Podupirati aktivnosti istraživanja i tehnološkog razvoja u malim i srednjim poduzećima i prijenosa tehnologije (omogućujući malim i srednjim poduzećima pristup uslugama istraživanja i tehnološkog razvoja u istraživačkim ustanovama koje se financiraju iz javnih izvora). |
|
— |
Podupirati regionalne prekogranične i transnacionalne inicijative s ciljem jačanja suradnje u istraživanjima i izgradnji kapaciteta u prioritetnim područjima istraživačke politike Zajednice. |
|
— |
Jačati izgradnju kapaciteta za istraživanje i razvoj, uključujući informacijske i komunikacijske tehnologije, infrastrukturu za istraživanje i ljudski kapital u područjima sa značajnim mogućnostima rasta. |
Programi – osobito za regije koje imaju pravo na pomoć u okviru cilja konvergencije – mogu doprinositi razvoju infrastrukture za istraživanje i tehnološki razvoj (uključujući i razvoj regionalnih mreža podataka velike brzine između istraživačkih ustanova i unutar njih), obrazovne infrastrukture, opreme i instrumenata i u istraživačkim ustanovama financiranim iz javnih izvora i u poduzećima, pod uvjetom da su navedena ulaganja izravno povezana s regionalnim ciljevima gospodarskog razvoja. To uključuje infrastrukturu za istraživanja za koja su se studije izvedivosti financirale iz ranijih okvirnih programa. Potpora za prioritete Sedmog okvirnog programa mora biti usmjerena u razvoj punog potencijala postojećih središta izvrsnosti i onih u nastajanju, te poticanje ulaganja u ljudski kapital, osobito putem osposobljavanja istraživača na nacionalnoj razini i stvaranja uvjeta za privlačenje istraživača koji se osposobljavaju u inozemstvu.
1.2.2. Omogućavanje inovacija i promicanje poduzetništva
Inovacije su posljedica složenih i interaktivnih postupaka, uključujući sposobnost poduzeća da se povežu s komplementarnim znanjem drugih sudionika na tržištu, organizacija i ustanova.
Ulaganja u inovacije predstavljaju glavni prioritet kohezijske politike i u okviru programa konvergencije i programa regionalne konkurentnosti i zapošljavanja. Njihovo sufinanciranje trebalo bi biti glavni prioritet u regijama koje su obuhvaćene programom regionalne konkurentnosti i zapošljavanja, gdje je potrebno koncentrirati ograničena financijska sredstva kako bi se ostvarila kritična masa i proizveo učinak poluge.
Glavni cilj trebao bi biti jačanje poslovnog ozračja koje promiče proizvodnju, širenje i uporabu novog znanja u poduzećima. Kako bi se stvorio učinkovit regionalni sustav inovacija, gospodarski, socijalni i politički sudionici se moraju dovesti u kontakt s vrhunskom tehnološkom i poslovnom praksom u svijetu, izvan nacionalnih ili lokalnih razina. U svezi s tim, trebala bi se tražiti suradnja s inovacijskim relejnim centrima i Euro-info centrima koji se financiraju iz programa CIP, posebno u području transnacionalne tehnologije i širenja informacija.
Potrebno je poduprijeti novoosnovana poduzeća, posebno ona koja su povezana s istraživanjem i tehnološkim razvojem, s ciljem razvoja partnerstva s istraživačkim ustanovama koje se temelji na dugoročnoj viziji i jasnoj tržišnoj usmjerenosti. Kohezijska politika trebala bi nastojati nadomjestiti tržišne nedostatke koji ometaju inovacije i poduzetništvo. Djelovanja bi trebala biti usmjerena u nadogradnju postojećih polova aktivnosti kako bi se iskoristio regionalni potencijal za istraživanje i tehnološki razvoj i ojačalo umrežavanje i tehnološka suradnja unutar i između regija.
Tijela javne vlasti trebala bi osigurati da istraživačke ustanove, privatni sektor i javni sektor u potpunosti iskorištavaju moguću međusobnu sinergiju.
U pogledu metode, strategije gospodarskog razvoja bi se poboljšale prikupljanjem podataka o postojećim inovativnim aktivnostima u predmetnim regijama, na primjer, o privatnim patentima ili o prirodi, opsegu i razvojnom potencijalu postojećih klastera inovativnih aktivnosti, uključujući i one koji obuhvaćaju i privatne i javne istraživačke ustanove. U tome pomažu publikacije „Anketa Zajednice o inovacijama (CIS)” i „Europska ljestvica uspjeha u inoviranju (EIS)”.
Smjernice za djelovanje pod ovim naslovom su sljedeće:
|
— |
Povećati učinkovitost i dostupnost regionalnih inovacija i obrazovanja u području istraživanja i tehnološkog razvoja poduzećima, osobito malim i srednjim poduzećima, na primjer, ustanovljavanjem polova izvrsnosti, povezivanjem malih i srednjih poduzeća visoke tehnologije oko istraživačkih i tehnoloških ustanova ili razvojem i stvaranjem regionalnih klastera oko velikih trgovačkih društava. |
|
— |
Pružati usluge poslovne podrške kako bi se pomoglo poduzećima, osobito malim i srednjim poduzećima, u povećanju konkurentnost i internacionalizaciji, posebno iskorištenjem mogućnosti koje daje unutarnje tržište. Poslovne usluge trebale bi dati prioritet iskorištavanju sinergije (na primjer, prijenos tehnologije, znanstveni parkovi, središta informacijske i komunikacijske tehnologije, inkubatori i vezane usluge, suradnja s klasterima) i davati tradicionalniju potporu u području upravljanja, marketinga, tehničke potpore, postupka zapošljavanja te drugih stručnih i komercijalnih usluga. |
|
— |
Osiguravati potpuno korištenje europskih prednosti u području eko-inovacija. Eko-inovacije i poboljšanje prakse malih i srednjih poduzeća trebala bi se promicati uvođenjem sustava upravljanja okolišem. Sadašnje ulaganje u ovo područje osigurat će poduzećima Europske unije u bliskoj budućnosti čvrst tržišni položaj kad ostale regije shvate potrebu za takvim tehnologijama. Ovo je područje u jasnoj vezi s Okvirnim programom za konkurentnost i inovacije. |
|
— |
Promicati poduzetništvo i omogućavati stvaranje i razvoj novih poduzeća. Trebalo bi staviti naglasak na promicanje stvaranja spin-out i spin-off poduzeća iz istraživačkih ustanova ili tvrtki koristeći razne tehnike (na primjer, osvješćivanje, stvaranje prototipa, mentorstvo i pružanje upravljačke i tehnološke potpore potencijalnim poduzetnicima). |
Važno je osigurati da trgovačka društva, uključujući mala i srednja poduzeća, mogu iskoristiti rezultate istraživanja u komercijalne svrhe.
Poslovne usluge bi trebao pružati privatni sektor ili mješovite javno-privatne organizacije. Usluge bi trebale biti vrhunske, na raspolaganju, lako dostupne te odgovarati potrebama malih i srednjih poduzeća. Kakvoću usluga potrebno je odrediti i pratiti i trebala bi postojati usklađenost između pružatelja usluga, npr. stvaranjem javno-privatnog partnerstva i sustava „sve na jednom mjestu”.
Upravni su postupci često suviše složeni. Informacije i početna potpora trebale bi biti dostupne u vidu mreže sustava „sve na jednom mjestu”, što može predstavljati sučelje između javnog sektora i podnositelja zahtjeva za bespovratna sredstva. To treba uključivati i različita djelovanja koja se sufinanciraju u okviru kohezijske politike. Navedeni pružatelji usluga trebali bi imati ekspertizu za cjelokupni opseg državne pomoći, neovisno o nacionalnim ili regionalnim odgovornostima, i imati utvrđene ciljeve za učinkovito djelovanje koji se redovito nadziru.
Kada god to okolnosti dopuštaju, trebalo bi osigurati prilagođenu potporu posebnim kategorijama poduzeća (npr. za novoosnovana ili nedavno premještena poduzeća) ili poduzetnika (npr. mladi ljudi, žene, stariji radnici ili pripadnici manjinskih zajednica). Osim toga, trebalo bi poticati poduzetničko obrazovanje u školama.
1.2.3. Promicanje informacijskog društva za sve
Širenje informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) u cjelokupnom gospodarstvu Unije predstavlja glavnu razinu za poboljšanje, kako razine produktivnosti tako i konkurentnosti regija. Širenje informacijske i komunikacijske tehnologije potiče i reorganizaciju metoda proizvodnje te nastanak novih poduzeća i privatnih usluga. Uspješno i učinkovito pružanje javnih usluga, osobito e-uprave i e-zdravstva, ima značajan potencijal za gospodarski rast i razvoj novih usluga. Širenje tehnologije može doprinijeti regionalnom razvoju davanjem prednosti stvaranju i rastu polova izvrsnosti u području IKT aktivnosti te razvojem povezanosti i umrežavanja poduzeća, posebno malih i srednjih poduzeća. Mjere bi trebale ohrabrivati razvoj proizvoda i usluga s ciljem olakšavanja i poticanja privatnih ulaganja u područje IKT-a uz jamčenje tržišnog natjecanja u sektoru IKT-a.
Mjere politike stoga bi se trebale usredotočiti na sposobnost povezivanja. To uključuje poboljšanje usluga za potporu inovacijama za mala i srednja poduzeća s osobitim ciljem jačanja prijenosa tehnologije između istraživačkih ustanova i poduzeća. To zahtijeva razvoj vještina koje su potrebne u gospodarstvu znanja i razvoj sadržaja programa i usluga (kao što su e-uprava, e-poslovanje, e-učenje i e-zdravstvo), što pruža zanimljivu alternativu drugim, često skupljim oblicima pružanja usluga. To je od posebne važnosti za udaljena i rijetko naseljena područja, kao i za najudaljenije regije, otoke ili područja s prirodnim ograničenjima. Jasno je da je uporaba i razvoj proizvoda i usluga sa sadržajem moguća samo ako postoji odgovarajuća infrastruktura koja podržava širokopojasne usluge. Stoga je važno postojanje odgovarajuće infrastrukture za širokopojasnu komunikaciju u cijeloj Uniji po pristupačnoj cijeni.
U pravilu, ulaganje u infrastrukturu IKT-a trebalo bi uzeti u obzir brzi tehnološki razvoj, poštovati načela tehnološke neutralnosti i otvoren pristup. Poštovanje pravila tržišnog natjecanja i provedbe regulatornog okvira za elektroničke komunikacije je od iznimne važnosti.
Djelovanja bi se trebala temeljiti na pokazateljima koji su vezani uz postojeću gospodarsku strukturu (uključujući industrijsku specijalizaciju, razinu gospodarskog razvoja, kakvoću sposobnosti povezivanja s IKT-om i moguće sinergije između regionalnih polova gospodarske djelatnosti). Pri određivanju regionalnih potreba trebale bi se uzeti u obzir postojeće inicijative Zajednice u korist IKT-a, osobito i2010 – Europsko informacijsko društvo za rast i zapošljavanje (7).
Budući da su informacijske i komunikacijske tehnologije prisutne u svim sektorima gospodarstva i društva, države članice i regije trebale bi razviti kompatibilne strategije informacijskog društva koje jamče povezanost i integraciju među sektorima, usklađujući mjere ponude i potražnje na temelju lokalnih potreba, sudjelovanja dionika i snažne javne političke potpore.
Smjernice za djelovanje su sljedeće:
|
— |
Osigurati da poduzeća i domaćinstva preuzimaju informacijske i komunikacijske tehnologije, promicati razvoj kroz usklađenu potporu ponudi i potražnji proizvoda te javnih i privatnih usluga IKT-a, kao i putem većih ulaganja u ljudski kapital. Ova bi djelovanja trebala povećati produktivnost, promicati otvoreno i konkurentno digitalno gospodarstvo i uključivo društvo (npr. poboljšanjem pristupa invalidima i starijim osobama) i time povećati rast i nastanak novih radnih mjesta. |
|
— |
Osigurati pristup infrastrukturi IKT-a i vezanih usluga gdje ih tržište ne nudi po pristupačnoj cijeni i na razini koja je primjerena za potporu potrebnim uslugama, osobito u udaljenim i ruralnim područjima i u novim državama članicama. |
1.2.4. Poboljšanje pristupa financiranju
Još jedan ključni čimbenik za promicanje znanja i inovacija je olakšanje pristupa financiranju. Kako bi se ojačao rast i otvaranje novih radnih mjesta, poduzetnicima i poduzećima bi se ulaganje u razvoj i proizvodnju dobara i usluga trebalo isplatiti više od usredotočenja napora na aktivnosti, na primjer, iznajmljivanja.
Pristup financiranju u ovom je kontekstu često otežan, što stvara prepreku rastu i otvaranju novih radnih mjesta. Poboljšanje pristupa kapitalu za aktivnosti istraživanja i tehnološkog razvoja i pokretanje poslovanja je bitno. Potrebno je razviti tržišta rizičnog kapitala u vezi s inovacijskim aktivnostima i poboljšati regulatorni okvir koji olakšava poduzetništvo.
Ovi se programi mogu izvoditi u bliskoj suradnji s Europskim investicijskim fondom (EIF) u okviru inicijative JEREMIE kako bi se razvili izvori financijskih sredstava ondje gdje je poduzetništvo ograničeno neefikasnošću tržišta zbog visokih rizika koji su vezani uz aktivnosti istraživanja i tehnološkog razvoja. Trebalo bi se voditi računa i o utjecaju državne potpore pokretanju poduzeća kako bi se izbjeglo istiskivanje privatnih ulaganja i mjere koje štete tržišnom natjecanju. Trebalo bi također poboljšati koordinaciju između fondova.
Privatni temeljni i poduzetnički kapital i rotacijski fondovi za pokretanje inovativnih poduzeća igraju bitnu ulogu pokretača poduzetništva, inovacija i otvaranja novih radnih mjesta. Ustanove javnog sektora nisu uvijek najprimjerenije za ulazak u rizik. Prednost bi se trebala dati stvaranju ili proširenju specijaliziranih pružatelja usluga rizičnog kapitala i bankovnih jamstava, kad postoji neefikasnost tržišta. Oni će većinom biti učinkovitiji ako pružaju integrirani paket potpore, počevši od osposobljavanja prije samog pokretanja ili proširenja poslovanja.
Na temelju navedenih načela, smjernice za djelovanje su sljedeće:
|
— |
Podupirati instrumente povratnih sredstava kao što su: zajmovi, osigurano financiranje zaduživanjem za podređeni dug, konvertibilni instrumenti (mezzanine dug) i rizični kapital (npr. sjemenski kapital i poduzetnički kapital). Bespovratna sredstva bi se trebala koristiti za izgradnju i održavanje infrastrukture koja olakšava pristup financiranju (npr. uredi za prijenos tehnologija, inkubatori, mreže „poslovnih anđela”, programi poticanja ulaganja). Jamstva i zajednički mehanizmi jamstava se također mogu podupirati kako bi se malim i srednjim poduzećima olakšao pristup mikro-kreditima. Pomoć Europske investicijske banke i Europskog investicijskog fonda bi u tom pogledu bila dragocjena. |
|
— |
Razvijati integrirani pristup koji istodobno potiče inovacije, njihov prijenos u nove komercijalne djelatnosti i dostupnost rizičnog kapitala. |
|
— |
Otvarati se određenim posebnim skupinama, na primjer, mladim poduzetnicima ili poduzetnicama ili skupinama koje su u nepovoljnom položaju. |
Posebno je bitna bliska suradnja s Europskim investicijskim fondom u pogledu stručnih znanja i iskustava koje je razvio tijekom godina, kako bi se malim i srednjim poduzećima pružila tražena potpora, istodobno razvijajući europsko tržište rizičnog kapitala. To bi moglo uključivati i sudjelovanje u inicijativi JEREMIE.
1.3. Smjernica: Brojnija i bolja radna mjesta
Pri ponovnom pokretanju Lisabonske strategije, Europsko je vijeće donijelo jedinstveni sklop smjernica povezujući opće smjernice gospodarske politike (8) i smjernice za europsku strategiju zapošljavanja, integrirajući time makroekonomsku i mikroekonomsku politiku te politiku zapošljavanja za rast i nova radna mjesta. U skladu s uredbom o fondovima (9), prioriteti strateških smjernica Zajednice za koheziju u području zapošljavanja i ljudskih resursa jednaki su prioritetima europske strategije zapošljavanja (10), dopunjeni preporukama EU za zapošljavanje koje utvrđuju prioritete pojedinačnih država.
Ostvarivanje pune zaposlenosti i veće produktivnosti ovisi o širokom spektru djelovanja, uključujući i već navedena djelovanja. Ulaganja u infrastrukturu, razvoj poduzeća i istraživanja unapređuju mogućnosti zapošljavanja, kratkoročno kao posljedica prvog vala učinaka i dugoročno kao posljedica njihova pozitivna učinka na produktivnost i konkurentnost. Kako bi se iz tih ulaganja postigla najveća moguća zaposlenost i stvorila stalna radna mjesta visoke kakvoće, potrebno je daljnje razvijati i unapređivati ljudski kapital.
U pogledu razvoja ljudskog kapitala, smjernice za zapošljavanje naglašavaju tri prioritetna djelovanja u okviru politika država članica:
|
— |
privući više ljudi u zapošljavanje i zadržati ih u zaposlenju, te osuvremeniti sustave socijalne zaštite, |
|
— |
poboljšati prilagodljivost radnika i poduzeća te fleksibilnost tržišta rada, |
|
— |
povećati ulaganja u ljudski kapital putem boljeg obrazovanja i stručnog znanja. |
Pored navedenih prioriteta, potrebno je usmjeriti pozornost na ulaganja kojima se poboljšava učinkovitost javne uprave, kao i obrazovne, socijalne, zdravstvene i kulturne infrastrukture.
Kohezijska se politika trebala bi usredotočiti na rješavanje posebnih izazova europske strategije zapošljavanja u svakoj državi članici, podupiranjem djelovanja u okviru ciljeva konvergencije te regionalne konkurentnosti i zapošljavanja, uzimajući u obzir opseg aktivnosti koje su određene zakonodavnim okvirom. Opseg prihvatljivih djelovanja i financijskih sredstava veći je za cilj konvergencije. Za cilj regionalne konkurentnosti i zapošljavanja sredstva Zajednice trebala bi se mnogo više usredotočiti kako bi se ostvario značajan učinak.
Programi za zapošljavanje i razvoj ljudskih resursa trebali bi poštovati izazove i prioritete pojedinačnih država, kako je naglašeno u preporukama za zapošljavanje i u nacionalnim programima reformi. Programi, bilo da se njima upravlja na nacionalnoj ili regionalnoj razini, trebali bi učinkovito rješavati teritorijalne nejednakosti i trebali bi se prilagoditi potrebama različitih područja.
Konačno, jedan od najvidljivijih aspekata europske dodane vrijednosti u razdoblju strukturnih fondova od 2000. do 2006. bila je potpora državama članicama i regijama u razmjeni iskustava i umrežavanju, a time i promicanje inovacija. U tom bi se kontekstu trebalo kapitalizirati iskustvo stečeno kroz inicijativu Zajednice EQUAL, promicanjem načela na kojima je zasnovana: inovacije, transnacionalnost, partnerstvo, promicanje jednakosti među spolovima.
1.3.1. Privući i zadržati više ljudi u zaposlenju i osuvremeniti sustave socijalne zaštite
Širenje osnove gospodarske aktivnosti, povećanje stope zaposlenosti te smanjenje nezaposlenosti su ključni za održiv gospodarski rast, promicanje socijalno uključivih društava i suzbijanje siromaštva. Povećanje zaposlenosti je još potrebnije zbog očekivanog smanjenja broja radno sposobnog stanovništva. U okviru smjernica za zapošljavanje, smjernice za djelovanje pod ovim naslovom su sljedeće:
|
— |
Provoditi politike zapošljavanja s ciljem pune zaposlenosti, povećanja kakvoće i produktivnosti na radu te jačanja socijalne i teritorijalne kohezije. |
|
— |
Promicati pristup radu prema životnoj dobi. |
|
— |
Osigurati uključiva tržišta rada, poboljšati privlačnost poslova i isplativost poslova osobama koje traže zaposlenje, uključujući i osobe u nepovoljnom položaju te neaktivne osobe. |
|
— |
Poboljšati usklađenost s potrebama tržišta rada. |
Djelovanja bi se trebala temeljiti na prethodnom utvrđivanju potreba, na primjer, korištenjem relevantnih nacionalnih i/ili regionalnih pokazatelja kao što su nezaposlenost i stope udjela u zaposlenosti, stope dugoročne nezaposlenosti, stope stanovništva koje živi na rubu siromaštva te razine dohotka. Potrebno je obratiti pozornost na lokalnu razinu gdje regionalne statistike ne odražavaju postojeće velike razlike.
Prisutnost uspješnih i učinkovitih ustanova za tržište rada, prije svega službi za zapošljavanje koje mogu odgovoriti na izazove brzoga gospodarskog i socijalnog restrukturiranja i starenja stanovništva, ključna je za potporu pružanju usluga osobama koje traže zaposlenje, nezaposlenima i osobama koje su u nepovoljnom položaju te se mogu financirati iz strukturnih fondova. Ove ustanove imaju presudnu ulogu u provedbi politike aktivnog tržišta rada i pružanju usluga koje su prilagođene pojedincu s ciljem promicanja profesionalne i zemljopisne mobilnosti te usklađivanja ponude i potražnje radne snage, uključujući i na lokalnoj razini. Navedene ustanove trebale bi pomoći u predviđanju nestašica i uskih grla na tržištu rada te predviđanju potreba za određenim zanimanjima i strukovnim znanjima. Kao posljedica, doprinijet će se i pozitivnom upravljanju gospodarskim migracijama. Laka dostupnost i transparentnost usluga koje se nude su ključni. Mreža EURES je ključna za povećanje profesionalne i zemljopisne mobilnosti, kako na europskoj tako i na nacionalnoj razini (11).
Važan prioritet trebao bi biti i jačanje aktivnih i preventivnih mjera na tržištu rada radi svladavanja prepreka pri ulasku ili ostanku na tržištu rada te radi promicanja mobilnosti osoba koje traže zaposlenje, nezaposlenih i neaktivnih osoba, starijih radnika, kao i onih kojima prijeti opasnost da postanu nezaposleni, pri čemu posebnu pozornost treba posvetiti nisko kvalificiranim radnicima. Djelovanje bi se trebalo usredotočiti na pružanje usluga koje su prilagođene pojedincu, uključujući i pomoć pri traženju zaposlenja, praksu i osposobljavanje kako bi se vještine osoba koje traže zaposlenje i zaposlenika prilagodile potrebama lokalnih tržišta rada. Trebalo bi se u potpunosti voditi računa o mogućnostima samozapošljavanja i pokretanja poslovanja, vještinama IKT-a i digitalnoj pismenosti. Posebna bi se pozornost trebala obratiti na:
|
— |
provedbu Europskog pakta za mlade tako da se mladim ljudima omogući pristup zapošljavanju, olakša prijelaz iz obrazovanja u rad, uključujući profesionalna savjetovanja, pomoć u dovršenju obrazovanja, pristup odgovarajućem osposobljavanju i pripravništvu, |
|
— |
provedbu Europskog pakta za jednakost spolova uz poštovanje načela jednakosti među spolovima i uz posebna djelovanja za povećanje sudjelovanja žena u zapošljavanju, uz smanjenje razlikovanja u poslovima i rješavanje pitanja razlike u plaći među spolovima i spolnih stereotipa te uz promicanje obiteljski naklonjenih radnih okruženja te usklađivanja poslovnog i privatnog života. Omogućavanje pristupa uslugama brige o djeci i uslugama brige o uzdržavanim osobama je ključno, uz promicanje uključivanja jednakosti među spolovima u politike i mjere, osvješćivanje i dijalog među dionicima, |
|
— |
posebno djelovanje za jačanje pristupa migranata tržištu rada i olakšavanje njihove socijalne integracije putem osposobljavanja i priznavanja kvalifikacija stečenih u inozemstvu, individualnog savjetovanja, učenja jezika, odgovarajuće potpore za poduzetništvo i osvješćivanja poslodavaca i radnika migranata o njihovim pravima i obvezama te jačanje provedbe pravila protiv diskriminacije. |
Još jedan važan prioritet trebao bi biti osiguranje uključivih tržišta rada za osobe nepovoljnijeg položaja ili osobe kojima prijeti socijalna isključenost, kao što su osobe koje rano napuštaju školovanje, dugoročno nezaposlene osobe, manjine i invalidne osobe. To zahtjeva još širi opseg potpore kako bi se izgradili putovi integracije te suzbila diskriminacija. Ciljevi bi trebali biti:
|
— |
unaprijediti njihove mogućnosti zapošljavanja povećanjem njihova udjela u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju, rehabilitaciji i odgovarajućim poticajima te organizacijom rada, kao i potrebne službe socijalne potpore i njege, uključujući i razvoj socijalnoga gospodarstva, |
|
— |
boriti se protiv diskriminacije i promicati prihvaćanje različitosti na radnom mjestu putem osposobljavanja i kampanja osvješćivanja o različitostima, u kojima bi lokalne zajednice i poduzeća sudjelovala u cijelosti. |
1.3.2. Poboljšanje prilagodljivost radnika i poduzeća te fleksibilnost tržišta rada
Obzirom na sve veći pritiska globalizacije, uključujući iznenadne i neočekivane potrese na tržištu i kontinuirano uvođenje novih tehnologija, Europa bi trebala povećati svoju sposobnost predviđanja, pokretanja i apsorpcije gospodarskih i društvenih promjena. U okviru smjernica za zapošljavanje, smjernice za djelovanje pod ovim naslovom su sljedeće:
|
— |
Promicati fleksibilnost u kombinaciji sa sigurnošću zaposlenja i smanjivati raščlanjenost tržišta rada, uz puno poštovanje uloge socijalnih partnera. |
|
— |
Osigurati razvoj troškova rada i mehanizama utvrđivanja plaća koji promiču zapošljavanje. |
Glavni naglasak trebao bi biti na djelovanjima za promicanje ulaganja u ljudske resurse od strane poduzeća, posebno malih i srednjih poduzeća, i na radniku osiguranjem strategija cjeloživotnog učenja i sustava koji daju zaposlenicima, posebno nisko kvalificiranim i starijim radnicima, vještine i znanja koja su potrebna za prilagodbu gospodarstvu znanja i koji produžuju njihov radni vijek. Pozornost bi trebalo posvetiti osobito:
|
— |
razvoju strategija i sustava cjeloživotnog učenja uključujući mehanizme kao što su regionalni i sektorski fondovi, s ciljem povećanja ulaganja poduzeća i sudjelovanja radnika u osposobljavanju, |
|
— |
provedbi navedenih strategija kroz doprinos financiranju programa i aktivnosti osposobljavanja. Prednost bi se trebala dati poduzetništvu te malim i srednjim poduzećima, uključujući i olakšavanje njihovog pristupa vanjskim izvorima osposobljavanja, financijskom inženjeringu, kao što je instrument JEREMIE, te rješenjima za osposobljavanje, gdje se naglasak stavlja na vještine informacijskih i komunikacijskih tehnologija i vještine upravljanja. Potrebno je obratiti posebnu pozornost na povećanje udjela nisko kvalificiranih i starijih radnika u osposobljavanju i prekvalifikaciji. |
Posebno je važno bolje predviđanje i pozitivno upravljanje restrukturiranjem gospodarstva, posebno kao posljedica promjena vezanih uz otvaranje trgovine. Trebalo bi razmotriti pitanje stvaranje sustava nadzora koji uključuju socijalne partnere, poduzeća i lokalne zajednice, kako bi se proučile društveno-gospodarske promjene na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, te kako bi se procijenila buduća gospodarska kretanja i kretanja na tržištu rada. Trebalo bi osigurati potporu za programe koji za cilj imaju osuvremenjivanje tržišta rada i predviđanje postupnih promjena u cijeloj Uniji, posebno u sektoru poljoprivrede, tekstilnoj i automobilskoj industriji i rudarstvu, uz aktivne mjere za jačanje gospodarskog blagostanja u regijama. U kontekstu restrukturiranja poduzeća i sektora svoje mjesto imaju i posebne usluge zapošljavanja, osposobljavanja i potpore radnicima, kao što su sheme brzog odgovora u slučaju kolektivnih otpuštanja radnika.
Također bi trebalo posvetiti pozornost razvoju i širenju znanja o inovativnim i prilagodljivim oblicima organizacije rada kako bi se iskoristile nove tehnologije – uključujući i rad na daljinu, poboljšanje sigurnosti na radu (npr. sigurnost u industriji), povećanje produktivnosti i promicanje boljeg usklađivanja poslovnog i privatnog života. To može uključiti i osvješćivanje o društvenoj odgovornosti poduzeća, razvoj svijesti o pravima u području zapošljavanja, inicijative za poštovanje kodeksa rada, smanjivanje sive ekonomije i načine za preobražaj rada na crno u redovno zaposlenje.
Socijalni partneri imaju važnu ulogu u uspostavljanju mehanizama koji osiguravaju fleksibilnost tržišta rada. Države članice trebale bi stoga ohrabrivati sudjelovanje socijalnih partnera u aktivnostima u okviru ovog prioriteta. Nadalje, u okviru cilja konvergencije, odgovarajući iznos sredstava iz Europskog socijalnog fonda (ESF) dodjeljuje se izgradnji kapaciteta, što uključuje osposobljavanje, mjere umrežavanja, jačanja i socijalnog dijaloga te aktivnosti koje zajednički provode socijalni partneri.
1.3.3. Povećanje ulaganja u ljudski kapital putem boljeg obrazovanja i stručnih vještina i znanja
Europa bi trebala više ulagati u ljudski kapital. Previše ljudi ne sudjeluje, ili se ne zadržava na tržištu rada, zbog nedostatka vještina i znanja, uključujući osnovna znanja pismenosti i računanja ili zbog neodgovarajućih stručnih vještina i znanja. Kako bi se poboljšao pristup zapošljavanju svim dobnim skupinama i kako bi se povećala razina produktivnosti i kakvoće u radu, potrebno je povećati ulaganja u ljudski kapital te razviti i provesti učinkovite nacionalne strategije cjeloživotnog učenja koje će koristiti pojedincu, poduzećima, gospodarstvu i društvu. U okviru smjernica za zapošljavanje, smjernice za djelovanje pod ovim naslovom su sljedeće:
|
— |
Širiti i unapređivati ulaganja u ljudski kapital. |
|
— |
Prilagoditi sustav obrazovanja i osposobljavanja novim zahtjevima osposobljenosti. |
Reforme osposobljavanja na tržištu rada radi privlačenja većeg broja ljudi u zaposlenost i povećanje prilagodljivosti radnika i poduzeća mora biti praćeno reformama u sustavima obrazovanja i osposobljavanja. U prethodnim programskim razdobljima strukturni fondovi su znatno ulagali u sustave obrazovanja i osposobljavanja. U sljedećem programskom razdoblju trebalo bi pojačati ulaganja u ljudski kapital stavljanjem naglaska na lisabonske ciljeve koji su u skladu s integriranim smjernicama za rast i zapošljavanje. Trebalo bi rješavati sljedeće opće prioritete:
|
— |
širenje i poboljšanje ulaganja u ljudski kapital uključujući razvoj odgovarajućih poticaja i mehanizama podjele troškova za poduzeća, javna tijela vlasti i pojedince, |
|
— |
potpora usklađenim i sveobuhvatnim strategijama cjeloživotnog učenja s posebnim naglaskom na rješavanje potreba za stručnim vještinama i znanjem u gospodarstvu znanja, uključujući potporu suradnji i uspostavi partnerstva između država članica, regija i gradova u pogledu obrazovanja i osposobljavanja kako bi se omogućila razmjena iskustava i dobre prakse, uključujući inovativne projekte. Posebna pozornost trebala bi se usmjeriti na rješavanje potreba skupina nepovoljnijega položaja, |
|
— |
potpora oblikovanju i uvođenju reformi u sustavima obrazovanja i osposobljavanja koristeći, kad je potrebno, zajednička europska načela, posebno za povećanje važnosti obrazovanja i osposobljavanja za tržište rada, |
|
— |
jačanje veza između sveučilišta, istraživačkih i tehnoloških središta te poduzeća, osobito kroz aktivnosti umrežavanja i zajedničkih djelovanja. |
U okviru cilja konvergencije, mnoge se države članice i regije suočavaju s velikim izazovima u području obrazovanja i osposobljavanja. Financijska sredstva trebala bi se koristiti za provedbu reformi koje moraju rješavati sljedeće posebne prioritete:
|
— |
osiguranje odgovarajuće ponude privlačnog i dostupnog obrazovanja i osposobljavanja visoke kakvoće na svim razinama, uključujući i poboljšanje osposobljenosti i kvalificiranosti osoblja, promičući fleksibilne načine učenja i nove mogućnosti počevši još na razini školskog i predškolskog obrazovanja, djelovanja za postizanje značajnog smanjenja ranog napuštanja školovanja i veće stope dovršetka srednjoškolskog obrazovanja te poboljšan pristup predškolskom i školskom obrazovanju, |
|
— |
potpora osuvremenjivanju tercijarnog obrazovanja i razvoj ljudskog potencijala u istraživanju i inovacijama, kroz poslijediplomske studije, daljnje osposobljavanje istraživača i privlačenje većega broja mladih ljudi na znanstvene i tehničke studije, |
|
— |
promicanje kakvoće i privlačnosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, uključujući pripravništvo te poduzetničko obrazovanje, |
|
— |
osiguranje, gdje je primjereno, veće mobilnosti na regionalnoj, nacionalnoj i transnacionalnoj razini te promicanje okvira i sustava za potporu transparentnosti i priznavanju kvalifikacija i priznavanju neformalnog i informalnog učenja. |
|
— |
ulaganje u infrastrukturu za obrazovanje i osposobljavanje, uključujući i informacijske i komunikacijske tehnologije, kad su takva ulaganja neophodna za provedbu reformi i/ili gdje mogu znatno doprinijeti povećanju kakvoće i učinkovitosti sustava obrazovanja i osposobljavanja. |
1.3.4. Administrativna sposobnost
U prethodnim programskim razdobljima, fondovi su putem tehničke pomoći jačali upravljačku sposobnost država članica i upravljačkih tijela u provedbi propisa. To vrijedi i za razdoblje od 2007. do 2013.
Pored upravljanja fondovima, učinkovita administrativna sposobnost javne uprave i javnih službi, tzv. pametno upravljanje, temeljni je uvjet za gospodarski rast i nova radna mjesta. Stoga, u skladu s obnovljenom Lisabonskom strategijom koja zahtijeva bolje zakonodavstvo, oblikovanje i provedbu politike za stvaranje uvjeta za gospodarski rast i otvaranje novih radnih mjesta, fondovi podupiru ulaganja u ljudski kapital i vezane mogućnosti informacijskih i komunikacijskih tehnologija administrativnih i javnih službi na svim teritorijalnim razinama.
Za kohezijske države i regije u okviru cilja konvergencije, povećanje produktivnosti i kakvoće u radu u javnom sektoru – osobito u gospodarskom području, području zapošljavanja, socijalne skrbi, obrazovanja, zdravstva, okoliša i pravosuđa – nužno je slijediti i ubrzati reforme, povećati produktivnost i rast u općem gospodarstvu te promicati socijalnu i teritorijalnu koheziju i održivi razvoj. Strukturni fondovi mogu odigrati važnu ulogu u potpori oblikovanju i provedbi učinkovitih politika, što uključuje sve bitne dionike u brojnim područjima.
Stoga su kohezijske države i regije koje obuhvaća cilj konvergencije pozvane da izgrade javnu upravu i javne službe na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Djelovanja u ovom području moraju uzeti u obzir posebne okolnosti u svakoj državi članici. Stoga, u skladu s načelom koncentracije, države članice pozivaju se da provedu cjelovitu analizu kako bi utvrdile područja politike kojima je najpotrebnija potpora za administrativnu sposobnost. Ulaganja bi se trebala koncentrirati na ona područja politike gdje postoje najveće prepreke za društveno-gospodarski razvoj te na ključne elemente administrativnih reformi.
Države članice trebale bi osigurati primjereno rješavanje potrebe povećanja učinkovitosti i transparentnosti javne uprave i osuvremeniti javne službe. Smjernice za djelovanje pod ovim naslovom su sljedeće:
|
— |
Dati podršku dobroj izradi politika i programa, nadzoru, evaluaciji i procjeni učinka putem studija, statističkih analiza, stručnog mišljenja te predviđanja te dati podršku međusektorskoj koordinaciji i dijalogu između odgovarajućih javnih i privatnih tijela. |
|
— |
Poboljšati izgradnju kapaciteta u donošenju politika i programa, uključujući i kontrolu kriminaliteta te izvršavanje zakonodavstva, osobito putem analize potreba za osposobljavanjem, kontrole stručnog razvoja, evaluacije, postupaka društvene revizije, provedbe načela otvorene vlasti, osposobljavanja vodstva i osoblja te posebne potpore ključnim službama, inspektoratima i društveno-gospodarskim sudionicima. |
1.3.5. Pomoć u održavanju zdrave radne snage
Obzirom na demografsku strukturu Europske unije, sve starije stanovništvo i vjerojatno smanjivanje radne snage u godinama koje dolaze, ključno je da Unija poduzme korake za povećavanje broja zdravih radnih godina svoje radne snage. Ulaganja u promicanje zdravstva i prevenciju bolesti pomaže održati aktivno sudjelovanje u društvu za što veći broj radnika, na taj način održavajući njihov gospodarski doprinos i smanjujući stupanj uzdržavanosti. To izravno utječe na produktivnost i konkurentnost, te predstavlja bitan pozitivan poticaj kakvoći života uopće.
Postoje velike razlike u zdravstvenom stanju i dostupnosti zdravstvene zaštite između europskih regija. Stoga je za kohezijsku politiku važno doprinositi mogućnostima zdravstvene zaštite, pomažući na taj način povećanje broja zdravih radnih godina posebno u manje naprednim državama članicama i regijama. Djelovanje Zajednice u području unapređenja zdravstva i prevencije imaju važnu ulogu u smanjenju nejednakosti u zdravstvu. Rezultat dobre zdravstvene zaštite veće je sudjelovanje na tržištu rada, duži radni vijek, veća produktivnost i manji troškovi zdravstvene zaštite te manji socijalni troškovi.
Za kohezijsku je politiku važno, posebno u regijama koje zaostaju u razvoju, doprinositi poboljšanju dugoročnih mogućnosti zdravstvene zaštite i ulagati u poboljšanje zdravstvene infrastrukture, posebno kad njezin nedostatak ili nedovoljan razvoj predstavlja glavnu prepreku gospodarskom razvoju. Države članice moraju osigurati rješavanje potrebe povećanja učinkovitosti sustava zdravstvene zaštite putem ulaganja u informacijske i komunikacijske tehnologije, znanje i inovacije. Smjernice za djelovanje pod ovim naslovom su sljedeće:
|
— |
Sprečavati zdravstvene rizike kako bi se pomoglo povećanje produktivnosti putem kampanja obavješćivanja o zdravlju i osiguranja prijenosa znanja i tehnologije, te osigurati da zdravstvene službe posjeduju potrebne vještine i znanja, proizvode i opremu za sprečavanje rizika i smanjenje moguće štete. |
|
— |
Popunjavati praznine u zdravstvenoj infrastrukturi i promicati učinkovito pružanje usluga kada je u pitanju gospodarski razvoj manje naprednih država članica i regija. Ovo bi se djelovanje trebalo temeljiti na detaljnijoj analizi optimalne razine pružanja usluga i odgovarajuće tehnologije, kao što je telemedicina i mogućnost uštede troškova koju donose usluge e-zdravstva. |
2. TERITORIJALNA DIMENZIJA KOHEZIJSKE POLITIKE
Jedno od obilježja kohezijske politike, u odnosu na sektorske politike, je mogućnost njezine prilagodbe posebnim potrebama i obilježjima posebnih zemljopisnih izazova i mogućnosti. U kohezijskoj politici zemljopis ima važnu ulogu. Sukladno tome, pri razvoju programa i koncentriranju sredstava na ključne prioritete, države članice i regije trebale bi posvetiti posebnu pozornost tim posebnim zemljopisnim okolnostima.
Uključivanje teritorijalne dimenzije pomaže u razvoju održivih zajednica i sprečavanju da nejednaki regionalni razvoj umanji opći potencijal rasta. Ovakav pristup također zahtijeva rješavanje posebnih problema i mogućnosti urbanih i ruralnih područja kao i određenih teritorija kao što su prekogranična i šira transnacionalna područja ili regije koje su prikraćene zbog svog otočnog položaja, udaljenosti (kao što su najudaljenije arktičke regije), rijetke naseljenosti ili gorsko-planinskih obilježja. Također bi trebalo rješavati pitanja okolišnih i demografskih ograničenja s kojima se suočavaju obalna područja. Uspješna provedba djelovanja za promicanje teritorijalne kohezije zahtijeva provedbene mehanizme koji mogu pomoći u osiguranju pravednog tretmana za sve teritorije na temelju pojedinačnih mogućnosti kao čimbenika konkurentnosti. Stoga je dobra uprava bitna za uspješno rješavanje pitanja teritorijalne dimenzije.
Ustvari, u sljedećoj generaciji programa, promicanje teritorijalne kohezije trebao bi biti dio nastojanja da se osigura da cijelo područje Europe može doprinositi programu rasta i otvaranju novih radnih mjesta. Točnije, to znači da bi se teritorijalnoj koheziji trebao dati drugi značaj, vezano uz povijest, kulturu ili institucionalne okolnosti svake države članice.
Razvoj partnerstva visoke kakvoće također je bitno, jer uključuje sudionike na svim razinama, nacionalnoj, regionalnoj, urbanoj, ruralnoj i lokalnoj. Uspjeh u području teritorijalne kohezije ovisi o cjelovitoj strategiji koja utvrđuje okvir unutar kojega se provode određeni ciljevi i djelovanja.
Prema novom zakonodavnom okviru, države članice imaju mogućnost prenijeti sredstva koja su namijenjena rješavanju urbanih pitanja u okviru novih programa, na same gradove. Gradovi bi se trebali uključiti u cijeli proces kako bi se u potpunosti iskoristilo partnerstvo. To može uključiti odgovornost oblikovanja i provedbe prenesenog dijela programa.
Novi zakonodavni okvir predviđa i posebnu pomoć najudaljenijim regijama kako bi se riješila pitanja visokih troškova zbog udaljenosti s kojima se suočavaju. Poseban izazov je osigurati da navedena pomoć doprinosi ostvarenju strategije programa u cjelini u smislu pomoći stvaranju održivog rasta i novih radnih mjesta.
2.1. Doprinos gradova za rast i nova radna mjesta
Kao što je navedeno u priopćenju Komisije o kohezijskoj politici i gradovima, više od 60 % stanovništva Europske unije živi u urbanim područjima s više od 50 000 stanovnika (12). U gradovima, i urbanim područjima općenito, najveći je broj radnih mjesta, poduzeća i ustanova visokog obrazovanja i oni su ključ ostvarenja socijalne kohezije. Europski gradovi i područja metropola nastoje privući visoko osposobljenu radnu snagu, često stvarajući uspješan krug koji potiče inovacije i poslovanja, čime se povećava njihova privlačnost za nove talente.
Gradovi i urbana područja ne koncentriraju samo mogućnosti već i izazove te je potrebno voditi računa o posebnim problemima s kojima se suočavaju urbana područja, kao što su nezaposlenost i socijalna isključenost (uključujući problem radnika koji žive na rubu siromaštva), visoke i rastuće stope kriminaliteta, povećana preopterećenost i postojanje zapostavljenih gradskih predjela.
Programi koji se usredotočuju na urbana područja mogu biti u nekoliko različitih oblika. Kao prvo, to su djelovanja koja promiču gradove kao pokretače regionalnog razvoja. Takva bi djelovanja za cilj trebala imati poboljšanje konkurentnosti, na primjer, organiziranjem klastera. Djelovanja koja se podupiru uključuju mjere za promicanje poduzetništva, inovacija i razvoja usluga, uključujući proizvodne usluge. Također je bitno privući i zadržavati visoko osposobljeno osoblje (putem mjera koje se odnose na dostupnost, ponudu usluga u području kulture itd.)
Kao drugo, to su djelovanja za promicanje unutarnje kohezije unutar urbanih područja kojima se nastoji poboljšati stanje u kriznim četvrtima. One ne samo da izravno koriste samim četvrtima, već pomažu i smanjiti prekomjerno širenje predgrađa u potrazi za boljom kakvoćom života.
U tom smislu, važne su mjere kojima se nastoji obnoviti fizički okoliš, ponovno razviti opustjela industrijska područja osobito u starim industrijskim gradovima te očuvati i razviti povijesno i kulturno naslijeđe s potencijalnim djelatnostima za razvoj turizma kako bi se stvorili privlačniji gradovi u kojima ljudi žele živjeti. Oživljavanje postojećih javnih površina i industrijskih područja može odigrati važnu ulogu u sprečavanju širenja predgrađa i gradova, pomažući time u stvaranju uvjeta koji su potrebni za održivi gospodarski razvoj. Općenito govoreći, unapređenjem planiranja, oblikovanja i održavanja javnih površina, gradovi mogu smanjiti kriminalitet, stvarajući privlačne ulice, parkove i otvorene površine koje su sigurne i pružaju osjećaj sigurnosti. U urbanim područjima, okolišna, gospodarska i socijalna dimenzija međusobno su čvrsto povezane. Urbani okoliš visoke kakvoće doprinosi prioritetu obnovljene Lisabonske strategije kojom se Europa želi učiniti privlačnijim mjesto za rad, život i ulaganja (13).
Kao treće, to su djelovanja za promicanje uravnoteženijeg, policentričnog razvoja putem razvoja urbanih mreža na nacionalnoj razini i razini Zajednice, uključujući veze između gospodarski najjačih gradova i drugih urbanih područja, uključujući male gradove i gradove srednje veličine. To zahtijeva donošenje strateških odluka u određivanju i jačanju polova rasta, i jednako važno, uspostavljanju mreža koje ih povezuju i u fizičkom (infrastruktura, informacijske tehnologije itd.) i ljudskom (djelovanja za promicanje suradnje itd.) smislu. Budući da navedeni polovi služe širem području, uključujući neposredno ruralno zaleđe, oni doprinose održivom i uravnoteženom razvoju države članice i Zajednice u cjelini. Na sličan način, ruralna područja pružaju usluge širem društvu, na primjer, u vidu mogućnosti za rekreaciju te visoko cijenjenih krajolika. Stoga je potrebno posvetiti pozornost mjestu susreta urbanog i ruralnog.
Na temelju prethodnih iskustava, postoje brojna ključna načela u urbanim djelovanjima. Kao prvo, ključni partneri u gradovima i lokalne vlasti igraju važnu ulogu u postizanju navedenih ciljeva. Kao što je gore navedeno, države članice mogu prenijeti odgovornost urbanog razvoja na same gradove. To je posebno važno ondje gdje je bitna blizina, na primjer, kako bi se odgovorilo na izazove lokalne prirode kao što su socijalna isključenost ili nedostupnost ključnih usluga.
Kao drugo, priprema srednjoročnog do dugoročnog plana razvoja za održiv urbani razvoj općenito je preduvjet uspješnosti, jer osigurava koherentnost ulaganja i njihove ekološke kakvoće. To također osigurava obveze i sudjelovanje privatnog sektora u urbanoj obnovi. Općenito je potreban multidisciplinaran ili integriran pristup. U vezi s područnim djelovanjima, na primjer za promicanje socijalne uključenosti, takav pristup zahtijeva da djelovanja kojima se nastoji unaprijediti kakvoća življenja (uključujući okoliš i stanovanje) ili razina usluga koje se pružaju građanima, budu kombinirane s djelovanjima za promicanje razvoja novih djelatnosti i otvaranje novih radnih mjesta kako bi se osigurala dugoročna budućnost navedenih područja. Nova inicijativa JESSICA je namijenjena promicanju i omogućavanju razvoja proizvoda financijskog inženjeringa za potporu projektima koji su uključeni u integrirane planove urbanog razvoja.
Općenito, integrirane usluge i programi potpore trebali bi biti usredotočeni na one skupine kojima je pomoć najpotrebnija, kao što su imigranti, mladi i žene. Trebalo bi poticati sve građane na sudjelovanje kako u planiranju tako i u pružanju usluga.
2.2. Potpora gospodarskoj diversifikaciji ruralnih područja, ribarskih područja i područja s prirodnim ograničenjima
Kohezijska politika može odigrati ključnu ulogu u potpori gospodarske obnove ruralnih područja, dopunom djelovanja koje financira novi fond za ruralni razvoj (Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj – EPFRR) (14). Komplementarni pristup trebao bi nastojati pružiti potporu restrukturiranju i diversifikaciji gospodarstva u ruralnim područjima Europe.
Potrebno je poticati sinergiju između strukturne politike, politike zapošljavanja te politike ruralnog razvoja. U tom smislu, države članice trebale bi osigurati sinergiju i dosljednost djelovanja koja bi se trebale financirati iz Europskog fonda za regionalni razvoj, Kohezijskog fonda, ESF-a, Europskog fonda za ribarstvo (EFR) i EPFRR-a na određenom području i za određeno područje aktivnosti. Vodeća načela u pogledu crte razgraničenja i mehanizama koordinacije između djelovanja koja financiraju različiti fondovi trebali bi se utvrditi na razini nacionalnog strateškog referentnog okvira/nacionalnog strateškog plana.
Za kohezijsku politiku, djelovanje u korist ruralnih područja i u korist područja s prirodnim ograničenjima, uključujući mnoge otočke regije, trebalo bi doprinijeti stvaranju novih mogućnosti putem diversifikacije ruralnoga gospodarstva. To uključuje potporu osiguranju najniže razine dostupnosti usluga od općeg gospodarskog interesa kako bi se privukla poduzeća i kvalificirano osoblje i ograničila selidba stanovništva s tih područja. U tom je smislu potrebna povezanost s glavnim nacionalnim i europskim mrežama. Pored toga, kohezijska politika trebala bi podupirati izvorne kapacitete ruralnih područja promicanjem, na primjer, plasmana proizvoda na nacionalnoj i globalnoj razini i davanjem prednosti inovacijama postupaka i proizvoda u postojećim gospodarskim djelatnostima.
Ostvarenje potrebne kritične mase za učinkovito pružanje usluga, uključujući gore navedene usluge za zdravu radnu snagu, poseban je izazov. Osiguranje univerzalnog pristupa svim uslugama, osobito u vrlo rijetko naseljenim područjima, može se ostvariti ulaganjem u razvojne polove u ruralnim područjima (na primjer u male i srednje velike gradove) te razvojem gospodarskih klastera koji se temelje na lokalnim sredstvima u kombinaciji s korištenjem novih informacijskih tehnologija.
Mnoge ruralne regije uvelike ovise o turizmu. Navedene regije zahtijevaju integrirani pristup koji teži kakvoći, stavlja naglasak na zadovoljstvo potrošača te se temelji na gospodarskoj, socijalnoj i ekološkoj dimenziji održivog razvoja. Djelovanja bi trebala iskoristiti i nastojati očuvati i razviti prirodna i kulturna bogatstva koja mogu imati pozitivan utjecaj na zaštitu staništa i potporu ulaganju u biološku raznolikost. Integrirani pristup trebao bi težiti ostvarenju pozitivnog utjecaja na sektor turizma, lokalno gospodarstvo, ljude koji rade u sektoru turizma, posjetitelje i lokalno stanovništvo, kao i na prirodno i kulturno naslijeđe.
U pogledu sektora ribarstva, gospodarsko restrukturiranje obalnih područja koja ovise o ribarstvu i manjih otoka često je poseban izazov iz zemljopisnih razloga i kohezijska politika može odigrati važnu ulogu u dopuni djelovanja koja financira Europski fond za ribarstvo (EFR).
2.3. Suradnja
Mjere za promicanje prekogranične, transnacionalne i međuregionalne suradnje, uključujući i pomorsku suradnju gdje je primjereno, trebale bi dopunjavati tri gore navedena prioriteta. Kao posljedica, tješnja suradnja diljem regija EU-a trebala bi pomoći ubrzanju gospodarskog razvoja i ostvarenju većega rasta. Nacionalne granice često su prepreka razvoju Europskog teritorija u cjelini i mogu ograničavati njene mogućnosti pune konkurentnosti. U prekograničnom i transnacionalnom smislu, promet, gospodarenje vodama i zaštita okoliša jasni su primjeri izazova koji zahtijevaju usredotočen i integriran pristup koji prelazi nacionalne granice. U smislu provedbe, države članice mogu ispitati mogućnosti stvaranja europske grupacije za teritorijalnu suradnju koja bi preuzela ulogu upravljačkog tijela za određene programe suradnje.
2.4. Prekogranična suradnja
Cilj je prekogranične suradnje u Europi integracija područja koja su podijeljena prirodnim granicama i koja se suočavaju sa zajedničkim problemima koji zahtijevaju zajednička rješenja. S takvim se izazovima suočavaju sve granične regije u Uniji kao posljedica fragmentacije tržišta rada i kapitala, mreža infrastrukture, fiskalnih kapaciteta i ustanova.
Iako bi se programi suradnje trebali oblikovati prema određenim okolnostima u kojima se nalazi svaka granična regija, bitno je učiniti napor kako bi se pomoć koncentrirala na glavne prioritete za potporu rastu i otvaranju novih radnih mjesta.
Opće prihvatljive preporuke za buduću prekograničnu suradnju nisu uvijek primjerene zbog velike raznolikosti okolnosti. Ali u isto vrijeme, imajući na umu prepreke koje stvaraju granice, korisna polazna točka je unapređenje postojeće prometne i komunikacijske infrastrukture i, gdje je potrebno, razvoj novih veza. To su preduvjeti za uspostavljanje ili razvoj prekograničnih kontakata.
Prekogranična suradnja trebala bi se usredotočiti na jačanje konkurentnosti graničnih regija. Pored toga, trebala bi doprinijeti gospodarskoj i socijalnoj integraciji, posebno ondje gdje postoje velike gospodarske razlike na jednoj ili na drugoj strani. Djelovanja uključuju promicanje znanja i prijenosa stručnog znanja i iskustava, razvoj prekograničnih poslovnih djelatnosti, prekogranično obrazovanje/osposobljavanje, mogućnosti zdravstvene zaštite, integraciju prekograničnog tržišta rada te zajedničko upravljanje okolišem i općim opasnostima. Ako već postoje osnovni uvjeti za prekograničnu suradnju, kohezijska politika trebala bi se usredotočiti na pomoć u obliku djelovanja koje donose dodanu vrijednost prekograničnim aktivnostima. na primjer, povećanje prekogranične konkurentnosti putem inovacija te istraživanja i razvoja, povezivanje nematerijalnih mreža (usluga) ili fizičkih mreža (promet) radi jačanja prekograničnog identiteta kao obilježja europskog državljanstva, promicanje integracije prekograničnog tržišta rada, prekogranično gospodarenje vodama i nadzor poplava te zajedničko upravljanje prirodnim i tehnološkim rizicima.
Potrebno je posvetiti posebnu pozornost izazovima i mogućnostima koje pružaju izmijenjene vanjske granice Unije nakon proširenja. Ovdje postoji potreba za promicanjem usklađenih prekograničnih djelovanja koja potiču gospodarsku djelatnost na obje strane i uklanjanje prepreka za razvoj. U tu svrhu, kohezijska politika i novi Instrument za europsko susjedstvo i partnerstvo i, gdje je primjereno, novi Instrument pretpristupne pomoći moraju stvoriti skladan okvir za takva djelovanja.
2.5. Transnacionalna suradnja
U transnacionalnim je područjima postoji potreba za povećanje gospodarske i socijalne integracije i kohezije. Transnacionalni programi suradnje nastoje povećati suradnju diljem država članica u pitanjima od strateške važnosti.
Stoga bi trebalo poduprijeti djelovanja kojima se nastoji unaprijediti fizička međusobna povezanost teritorija (tj. ulaganja u održivi prijevoz) kao i nematerijalne veze (mreže, razmjene između regija i uključenih stranki).
Predviđena djelovanja uključuju stvaranje europskih prometnih koridora (osobito prekograničnih dijelova) i djelovanja za sprečavanje prirodnih opasnosti (tj. vatra, suša i poplave), gospodarenje vodama na razini riječnih korita, integriranu pomorsku suradnju, promicanje održivog urbanog razvoja te mreže istraživanja i razvoja/inovacija.
Zemljovid postojećih zona transnacionalne suradnje izmijenjen je kako bi se osigurali uvjeti za provedbu temeljnih strukturnih djelovanja. Oblikovane su tako da poštuju teritorijalnu cjelovitost i funkcionalne kriterije zemljopisne prirode, na primjer, dijeljenje istog riječnog korita ili obalne zone, pripadnost istom gorsko-planinskom području ili prelazak glavnog prometnog koridora. Primjenjuju se i drugi kriteriji, kao što su povijest, institucionalne strukture, postojeća suradnja ili konvencije.
2.6. Međuregionalna suradnja
Programi međuregionalne suradnje trebali bi se usredotočiti na obnovljenu Lisabonsku strategiju: jačanje inovacija, malih i srednjih poduzeća i poduzetništva, okoliš i sprečavanje rizika. Pored toga, ohrabruju se razmjena iskustava i primjera najbolje prakse u vezi s urbanim razvojem, osuvremenjivanjem usluga javnog sektora (kao što su zdravstvo i vlada koji koriste informacijske i komunikacijske tehnologije), provedbom programa suradnje kao i u vezi sa studijama i prikupljanjem podataka. Međuregionalna suradnja se može podupirati i u okviru programa za konvergenciju i programa za regionalnu konkurentnost i zapošljavanje. Pored toga, ohrabruje se razmjena iskustava i primjera najbolje prakse u vezi s urbanim razvojem, socijalnom uključenosti, odnosima između gradova i ruralnih područja i provedbom programa suradnje.
(1) Komunikacija proljetnom Europskom vijeću „Zajedničkim radom za rast i zapošljavanje – novi početak za Lisabonsku strategiju”, COM(2005) 24, 2.2.2005.
(2) Članak 9. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 od 11. srpnja 2006. o utvrđivanju općih odredaba o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu i Kohezijskom fondu i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1260/1999. SL L 210, 31.7.2006., str. 25.
(3) „Europska prometna politika za 2010.: vrijeme odluka”, COM(2001) 370.
(4) „Za Europu u pokretu. Održiva mobilnost za europski kontinent”, COM(2006) 314, 22.6.2006.
(5) SL L 167, 30.4.2004., str. 1.
(6) „Ulaganje u istraživanje: plan djelovanja za Europu”. COM(2003) 226, 30.4.2003.
(7) COM(2005) 229.
(8) SL L 205, 6.8.2005., str. 21.
(9) Članak 2. Uredbe (EZ) br. 1081/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2006. o Europskom socijalnom fondu i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1784/1999. SL L 210, 31.7.2006., str. 12.
(10) COM(2005) 141, 12.4.2005.
(11) EURES, osnovan 1993., mreža je suradnje između Europske komisije i javnih službi za zapošljavanje država članica Europskoga gospodarskog prostora (EGA – države članice EU plus Norveška, Island i Lihtenštajn) te drugih partnerskih organizacija.
(12) Komunikacija Vijeću i Parlamentu „Kohezijska politika i gradovi: urbani doprinos za rast i nova radna mjesta u regijama”. COM(2006) 385 završna verzija, 12.7.2006.
(13) Tematska strategija urbanog razvoja. COM(2005) 718 završna verzija.
(14) Uredba Vijeća (EZ) br. 1685/2005, SL L 277, 21.10.2005., str. 1.
|
14/Sv. 003 |
HR |
Službeni list Europske unije |
58 |
32007D0190
|
L 087/16 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
26.03.2007. |
ODLUKA KOMISIJE
od 26. ožujka 2007.
o izmjeni Odluke 2006/769/EZ o utvrđivanju popisa regija i područja koja imaju pravo na financiranje iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru prekogranične i transnacionalne komponente cilja europske teritorijalne suradnje za razdoblje od 2007. do 2013. u vezi s Bugarskom i Rumunjskom
(priopćena pod brojem dokumenta C(2007) 1284)
(2007/190/EZ)
KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,
uzimajući u obzir Uredbu vijeća (EZ) br. 1083/2006 od 11. srpnja 2006. o utvrđivanju općih odredaba o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu i Kohezijskom fondu i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1260/1999 (1), a posebno njezin članak 7.,
budući da:
|
(1) |
Odlukom Komisije 2006/769/EZ (2) utvrđen je popis regija i područja koje imaju pravo na financiranje iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru prekogranične i transnacionalne komponente cilja europske teritorijalne suradnje za razdoblje od 2007. do 2013. |
|
(2) |
Nakon pristupanja Bugarske i Rumunjske, regije i područja u Bugarskoj i Rumunjskoj trebalo bi dodati na popis regija i područja koja imaju pravo na financiranje iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru prekogranične i transnacionalne komponente cilja europske teritorijalne suradnje. |
|
(3) |
Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Odbora za koordinaciju fondova. |
|
(4) |
Odluku 2006/769/EZ trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti. |
|
(5) |
Zbog jasnoće i pravne sigurnosti, ovu Odluku trebalo bi primjenjivati od dana pristupanja Bugarske i Rumunjske, |
DONIJELA JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
Odluka 2006/769/EZ mijenja se kako slijedi:
|
1. |
Prilog I. mijenja se kako slijedi:
|
|
2. |
U Prilogu II., popis područja pod naslovom „JUGOISTOČNA EUROPA” mijenja se kako slijedi:
|
Članak 2.
Ova se Odluka primjenjuje od 1. siječnja 2007.
Članak 3.
Ova je Odluka upućena državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 26. ožujka 2007.
Za Komisiju
Danuta HÜBNER
Članica Komisije
(1) SL L 210, 31.7.2006., str. 25. Uredba kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1989/2006 (SL L 411, 30.12.2006., str. 6.).
(2) SL L 312, 11.11.2006., str. 47.
|
14/Sv. 003 |
HR |
Službeni list Europske unije |
60 |
32007D0191
|
L 087/18 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
26.03.2007. |
ODLUKA KOMISIJE
od 26. ožujka 2007.
o izmjeni Odluke 2006/594/EZ o utvrđivanju indikativne alokacije po državi članici odobrenih sredstava za preuzimanje obveza u okviru cilja konvergencije za razdoblje od 2007. do 2013. u vezi s Bugarskom i Rumunjskom
(priopćena pod brojem dokumenta C(2007) 1290)
(2007/191/EZ)
KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,
uzimajući u obzir Uredbu vijeća (EZ) br. 1083/2006 od 11. srpnja 2006. o utvrđivanju općih odredaba o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu i Kohezijskom fondu i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1260/1999 (1), a posebno njezin članak 18. stavak 2.,
budući da:
|
(1) |
Odlukom 2006/594/EZ (2), Komisija je utvrdila indikativnu alokaciju po državi članici odobrenih sredstava za preuzimanje obveza u sklopu cilja konvergencije za razdoblje od 2007. do 2013. |
|
(2) |
Nakon pristupanja Bugarske i Rumunjske indikativni iznosi odobrenih sredstava za preuzimanje obveza za regije koje imaju pravo na korištenje strukturnih fondova u okviru cilja konvergencije trebali bi biti utvrđeni za te države članice. |
|
(3) |
Odluku 2006/594/EZ trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti. |
|
(4) |
Zbog jasnoće i pravne sigurnosti, ovu bi Odluku trebalo primjenjivati od dana pristupanja Bugarske i Rumunjske, |
DONIJELA JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
Odluka 2006/594/EZ mijenja se kako slijedi:
|
1. |
Prilog I. zamjenjuje se Prilogom I. ovoj Odluci. |
|
2. |
Prilog III. zamjenjuje se Prilogom II. ovoj Odluci. |
Članak 2.
Ova se Odluka primjenjuje od 1. siječnja 2007.
Članak 3.
Ova je Odluka upućena državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 26. ožujka 2007.
Za Komisiju
Danuta HÜBNER
Članica Komisije
(1) SL L 210, 31.7.2006., str. 25. Uredba kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1989/2006 (SL L 411, 30.12.2006., str. 6).
(2) SL L 243, 6.9.2006., str. 37.
PRILOG I.
„PRILOG I.
Indikativna alokacija po državama članicama odobrenih sredstava za preuzimanje obveza za regije koje imaju pravo na financiranje iz strukturnih fondova u okviru cilja konvergencije za razdoblje od 1. siječnja 2007. do 31. prosinca 2013.
|
(u eurima) |
|||||||||
|
Država članica |
|
||||||||
|
Regije prihvatljive u okviru cilja konvergencije |
Dodatna sredstva iz Priloga II. Uredbi Vijeća (EZ) br. 1083/2006, stavka: |
||||||||
|
14. |
20. |
24. |
26. |
28. |
30. |
||||
|
Bulgaria |
3 863 601 178 |
|
|
|
|
|
|
||
|
Ceska Republika |
15 111 066 754 |
|
|
|
|
|
|
||
|
Deutschland |
10 360 473 669 |
|
|
|
|
|
166 582 500 |
||
|
Eesti |
1 955 979 029 |
|
|
31 365 110 |
|
|
|
||
|
Ellada |
8 358 352 296 |
|
|
|
|
|
|
||
|
España |
17 283 774 067 |
|
|
|
1 396 500 000 |
|
|
||
|
France |
2 403 498 342 |
|
427 408 905 |
|
|
|
|
||
|
Italia |
17 993 716 405 |
|
|
|
|
825 930 000 |
|
||
|
Latvija |
2 586 694 732 |
|
|
53 886 609 |
|
|
|
||
|
Lietuva |
3 875 516 071 |
|
|
79 933 567 |
|
|
|
||
|
Magyarország |
12 622 187 455 |
|
|
|
|
|
|
||
|
Malta |
493 750 177 |
|
|
|
|
|
|
||
|
Polska |
38 507 171 321 |
880 349 050 |
|
|
|
|
|
||
|
Portugal |
15 143 387 819 |
|
58 206 001 |
|
|
|
|
||
|
România |
11 115 420 983 |
|
|
|
|
|
|
||
|
Slovenija |
2 401 302 729 |
|
|
|
|
|
|
||
|
Slovensko |
6 214 921 468 |
|
|
|
|
|
|
||
|
United Kingdom |
2 429 762 895 |
|
|
|
|
|
|
||
|
Ukupno |
172 720 577 390 |
880 349 050 |
485 614 906 |
165 185 286 |
1 396 500 000 |
825 930 000 |
166 582 500 |
||
|
(u eurima) |
|||||||||
|
Država članica |
|
||||||||
|
2007. |
2008. |
2009. |
2010. |
2011. |
2012. |
2013. |
|||
|
Bulgaria |
300 892 058 |
431 830 557 |
576 458 082 |
595 526 527 |
625 067 349 |
653 446 232 |
680 380 373 |
||
|
Ceska Republika |
1 993 246 617 |
2 050 979 461 |
2 106 089 584 |
2 162 632 571 |
2 216 183 128 |
2 266 449 252 |
2 315 486 141 |
||
|
Deutschland |
1 503 865 167 |
1 503 865 167 |
1 503 865 167 |
1 503 865 167 |
1 503 865 167 |
1 503 865 167 |
1 503 865 167 |
||
|
Eesti |
229 977 253 |
245 929 572 |
262 982 602 |
281 212 290 |
300 982 256 |
322 136 118 |
344 124 048 |
||
|
Ellada |
1 194 050 328 |
1 194 050 328 |
1 194 050 328 |
1 194 050 328 |
1 194 050 328 |
1 194 050 328 |
1 194 050 328 |
||
|
España |
2 668 610 581 |
2 668 610 581 |
2 668 610 581 |
2 668 610 581 |
2 668 610 581 |
2 668 610 581 |
2 668 610 581 |
||
|
France |
404 415 321 |
404 415 321 |
404 415 321 |
404 415 321 |
404 415 321 |
404 415 321 |
404 415 321 |
||
|
Italia |
2 688 520 915 |
2 688 520 915 |
2 688 520 915 |
2 688 520 915 |
2 688 520 915 |
2 688 520 915 |
2 688 520 915 |
||
|
Latvija |
308 012 292 |
330 054 158 |
353 328 505 |
376 808 997 |
400 322 218 |
424 084 983 |
447 970 188 |
||
|
Lietuva |
528 903 377 |
525 252 930 |
525 724 448 |
549 071 072 |
581 530 171 |
606 085 051 |
638 882 589 |
||
|
Magyarország |
1 838 275 243 |
1 749 371 409 |
1 634 208 005 |
1 659 921 561 |
1 847 533 517 |
1 913 391 641 |
1 979 486 079 |
||
|
Malta |
81 152 175 |
73 854 132 |
68 610 286 |
61 225 559 |
61 225 559 |
68 610 286 |
79 072 180 |
||
|
Polska |
5 686 360 306 |
5 705 409 032 |
5 720 681 799 |
5 535 346 918 |
5 557 271 412 |
5 579 376 731 |
5 603 074 173 |
||
|
Portugal |
2 171 656 260 |
2 171 656 260 |
2 171 656 260 |
2 171 656 260 |
2 171 656 260 |
2 171 656 260 |
2 171 656 260 |
||
|
România |
782 254 110 |
1 123 289 385 |
1 498 844 810 |
1 773 286 696 |
1 875 412 911 |
1 979 406 577 |
2 082 926 494 |
||
|
Slovenija |
423 258 365 |
397 135 571 |
370 643 430 |
343 781 942 |
316 551 106 |
288 950 923 |
260 981 392 |
||
|
Slovensko |
939 878 406 |
896 645 972 |
845 960 417 |
765 136 058 |
807 732 837 |
873 727 195 |
1 085 840 583 |
||
|
United Kingdom |
347 108 985 |
347 108 985 |
347 108 985 |
347 108 985 |
347 108 985 |
347 108 985 |
347 108 985 |
||
|
Ukupno |
24 090 437 759 |
24 507 979 736 |
24 941 759 525 |
25 082 177 748 |
25 568 040 021 |
25 953 892 546 |
26 496 451 797” |
||
PRILOG II.
„PRILOG III.
Indikativna alokacija po državama članicama odobrenih sredstava za preuzimanje obveza za države članice koje imaju pravo na financiranje iz Kohezijskoga fonda u okviru cilja konvergencije za razdoblje od 1. siječnja 2007. do 31. prosinca 2013.
|
(u eurima) |
||||
|
Država članica |
|
|||
|
|
Dodatno financiranje iz Priloga II. Uredbi Vijeća (EZ) br. 1083/2006, stavka 24. |
|||
|
Bulgaria |
2 009 650 238 |
|
||
|
Ceska Republika |
7 809 984 551 |
|
||
|
Eesti |
1 000 465 639 |
16 157 785 |
||
|
Ellada |
3 280 399 675 |
|
||
|
Kypros |
193 005 267 |
|
||
|
Latvija |
1 331 962 318 |
27 759 767 |
||
|
Lietuva |
1 987 693 262 |
41 177 899 |
||
|
Magyarorszag |
7 570 173 505 |
|
||
|
Malta |
251 648 410 |
|
||
|
Polska |
19 512 850 811 |
|
||
|
Portugal |
2 715 031 963 |
|
||
|
România |
5 754 788 708 |
|
||
|
Slovenija |
1 235 595 457 |
|
||
|
Slovensko |
3 424 078 134 |
|
||
|
Ukupno |
56 067 677 700 |
85 095 451 |
||
|
(u eurima) |
|||||||||
|
Država članica |
|
||||||||
|
2007. |
2008. |
2009. |
2010. |
2011. |
2012. |
2013. |
|||
|
Bulgaria |
161 567 407 |
227 036 657 |
299 350 419 |
308 884 642 |
323 655 053 |
337 844 495 |
351 311 565 |
||
|
Ceska Republika |
1 032 973 476 |
1 061 839 898 |
1 089 394 960 |
1 117 666 453 |
1 144 441 732 |
1 169 574 794 |
1 194 093 238 |
||
|
Eesti |
118 267 391 |
126 243 551 |
134 770 066 |
143 884 910 |
153 769 893 |
164 346 824 |
175 340 789 |
||
|
Ellada |
468 628 525 |
468 628 525 |
468 628 525 |
468 628 525 |
468 628 525 |
468 628 525 |
468 628 525 |
||
|
Kypros |
52 598 692 |
42 866 160 |
33 133 627 |
23 401 096 |
13 668 564 |
13 668 564 |
13 668 564 |
||
|
Latvija |
159 639 206 |
170 660 138 |
182 297 312 |
194 037 557 |
205 794 168 |
217 675 551 |
229 618 153 |
||
|
Lietuva |
180 857 472 |
230 966 558 |
277 869 373 |
303 013 907 |
320 491 883 |
348 611 677 |
367 060 291 |
||
|
Magyarorszag |
328 094 604 |
687 358 082 |
1 080 433 910 |
1 308 130 864 |
1 343 212 938 |
1 388 664 318 |
1 434 278 789 |
||
|
Malta |
24 809 997 |
32 469 219 |
37 971 049 |
45 716 955 |
45 716 955 |
37 971 049 |
26 993 186 |
||
|
Polska |
1 883 652 471 |
2 208 285 009 |
2 532 817 229 |
2 755 750 999 |
3 075 155 487 |
3 377 773 568 |
3 679 416 048 |
||
|
Portugal |
387 861 709 |
387 861 709 |
387 861 709 |
387 861 709 |
387 861 709 |
387 861 709 |
387 861 709 |
||
|
România |
419 281 086 |
589 798 724 |
777 576 436 |
914 797 379 |
965 860 486 |
1 017 857 319 |
1 069 617 278 |
||
|
Slovenija |
86 225 407 |
115 705 905 |
145 555 750 |
175 774 942 |
206 363 481 |
237 321 369 |
268 648 603 |
||
|
Slovensko |
197 125 902 |
317 519 267 |
452 740 053 |
630 951 164 |
664 262 430 |
668 505 352 |
492 973 966 |
||
|
Ukupno |
5 340 015 938 |
6 440 202 745 |
7 601 049 999 |
8 469 616 460 |
8 995 228 251 |
9 498 460 619 |
9 808 199 139” |
||
|
14/Sv. 003 |
HR |
Službeni list Europske unije |
64 |
32007D0349
|
L 131/24 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
15.05.2007. |
ODLUKA KOMISIJE
od 15. svibnja 2007.
o izmjeni Odluke 2006/609/EZ o utvrđivanju indikativne alokacije po državi članici odobrenih sredstava za preuzimanje obveza u okviru cilja europske teritorijalne suradnje za razdoblje od 2007. do 2013. u vezi s Bugarskom i Rumunjskom
(priopćena pod brojem dokumenta C(2007) 2047)
(2007/349/EZ)
KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,
uzimajući u obzir Uredbu vijeća (EZ) br. 1083/2006 od 11. srpnja 2006. o utvrđivanju općih odredaba o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu i Kohezijskom fondu i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1260/1999 (1), a posebno njezin članak 18. stavak 2.,
budući da:
|
(1) |
Odlukom 2006/609/EZ (2), Komisija je utvrdila indikativnu alokaciju po državi članici odobrenih sredstava za preuzimanje obveza u okviru cilja europske teritorijalne suradnje za razdoblje od 2007. do 2013. |
|
(2) |
Nakon pristupanja Bugarske i Rumunjske indikativni iznosi odobrenih sredstava za preuzimanje obveza za regije koje imaju pravo na korištenje strukturnih fondova u okviru cilja europske teritorijalne suradnje trebali bi biti utvrđeni za te države članice. |
|
(3) |
Odluku 2006/609/EZ trebala bi se stoga na odgovarajući način izmijeniti. |
|
(4) |
Zbog jasnoće i pravne sigurnosti, ovu bi Odluku trebalo primjenjivati od dana pristupanja Bugarske i Rumunjske, |
DONIJELA JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
1. Prilog Odluci 2006/609/EZ zamjenjuje se Prilogom ovoj Odluci.
Članak 2.
Ova se Odluka primjenjuje od 1. siječnja 2007.
Članak 3.
Ova je Odluka upućena državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 15. svibnja 2007.
Za Komisiju
Danuta HÜBNER
Članica Komisije
(1) SL L 210, 31.7.2006., str. 25. Uredba kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1989/2006 (SL L 411, 30.12.2006., str. 6.).
(2) SL L 247, 9.9.2006., str. 26.
PRILOG
„PRILOG
Indikativna alokacija po državi članici odobrenih sredstava za preuzimanje obveza za države članice i regije koje imaju pravo na financiranje iz strukturnih fondova u okviru cilja europske teritorijalne suradnje u razdoblju od 1. siječnja 2007. do 31. prosinca 2013.
|
Država članica |
|
||||||||
|
Prihvatljive regije u okviru cilja europske teritorijalne suradnje |
Dodatno financiranje iz Priloga II. Uredbi Vijeća (EZ) br. 1083/2006, stavka |
||||||||
|
Prekogranično |
Transnacionalno |
21. |
22. |
||||||
|
Interno |
Prijenos ENPI |
Prijenos IPA |
Ukupno |
||||||
|
België/Belgique |
138 683 798 |
|
|
138 683 798 |
33 648 858 |
|
|
||
|
Bulgaria |
86 111 503 |
3 102 000 |
33 810 000 |
123 023 503 |
25 632 416 |
10 284 465 |
|
||
|
Česká republika |
244 455 613 |
|
|
244 455 613 |
33 227 937 |
67 403 698 |
|
||
|
Danmark |
74 215 963 |
|
|
74 215 963 |
17 511 738 |
|
|
||
|
Deutschland |
439 092 177 |
|
|
439 092 177 |
268 676 193 |
46 552 473 |
|
||
|
Eesti |
33 718 404 |
8 311 000 |
|
42 029 404 |
4 433 962 |
|
|
||
|
Éire/Ireland |
62 519 179 |
|
|
62 519 179 |
12 789 400 |
|
58 300 347 |
||
|
Ellada |
88 684 278 |
7 027 000 |
38 296 000 |
134 007 278 |
35 790 788 |
15 983 389 |
|
||
|
Espa?a |
265 276 016 |
98 434 000 |
|
363 710 016 |
132 074 861 |
|
|
||
|
France |
562 425 071 |
10 833 000 |
|
573 258 071 |
199 472 091 |
|
|
||
|
Italia |
397 945 802 |
54 402 000 |
103 486 000 |
555 833 802 |
186 182 745 |
8 414 488 |
|
||
|
Kypros |
19 762 948 |
317 000 |
2 000 000 |
22 079 948 |
2 329 361 |
|
|
||
|
Latvija |
50 791 319 |
21 417 000 |
|
72 208 319 |
7 617 737 |
|
|
||
|
Lietuva |
60 432 203 |
25 380 000 |
|
85 812 203 |
11 299 892 |
|
|
||
|
Luxembourg |
11 665 819 |
|
|
11 665 819 |
1 453 448 |
|
|
||
|
Magyarország |
197 927 680 |
20 630 000 |
60 570 000 |
279 127 680 |
33 090 573 |
30 382 588 |
|
||
|
Malta |
11 525 022 |
700 000 |
|
12 225 022 |
1 289 699 |
|
|
||
|
Nederland |
166 380 429 |
|
|
166 380 429 |
52 597 106 |
|
|
||
|
Österreich |
151 118 200 |
|
|
151 118 200 |
26 332 104 |
50 195 673 |
|
||
|
Polska |
332 415 492 |
153 113 000 |
|
485 528 492 |
124 530 090 |
38 216 394 |
|
||
|
Portugal |
53 368 153 |
586 000 |
|
53 954 153 |
33 773 941 |
|
|
||
|
România |
211 575 782 |
67 742 000 |
29 613 000 |
308 930 782 |
70 994 855 |
23 207 715 |
|
||
|
Slovenija |
43 336 138 |
|
23 862 000 |
67 198 138 |
6 498 594 |
18 786 168 |
|
||
|
Slovensko |
159 645 924 |
7 335 000 |
|
166 980 924 |
17 560 404 |
17 065 458 |
|
||
|
Suomi-Finland |
54 696 740 |
35 000 000 |
|
89 696 740 |
16 941 695 |
|
|
||
|
Sverige |
198 144 807 |
8 000 000 |
|
206 144 807 |
29 072 222 |
|
|
||
|
United Kingdom |
306 039 072 |
|
|
306 039 072 |
192 941 833 |
|
141 199 653 |
||
|
Ukupno |
4 421 953 532 |
522 329 000 |
291 637 000 |
5 235 919 532 |
1 577 764 543 |
326 492 509 |
199 500 000 |
||
|
Država članica |
|
||||||||
|
2007. |
2008. |
2009. |
2010. |
2011. |
2012. |
2013. |
|||
|
België/Belgique |
24 096 228 |
24 181 322 |
24 351 512 |
24 606 795 |
24 862 078 |
25 032 266 |
25 202 455 |
||
|
Bulgaria |
22 307 579 |
22 372 401 |
22 502 044 |
22 696 509 |
22 890 974 |
23 020 617 |
23 150 260 |
||
|
Česká republika |
48 781 994 |
48 866 024 |
49 034 084 |
49 286 174 |
49 538 264 |
49 706 324 |
49 874 384 |
||
|
Danmark |
12 831 919 |
12 876 204 |
12 964 775 |
13 097 631 |
13 230 487 |
13 319 057 |
13 407 628 |
||
|
Deutschland |
103 586 333 |
104 265 787 |
105 624 694 |
107 663 056 |
109 701 417 |
111 060 324 |
112 419 232 |
||
|
Eesti |
6 568 744 |
6 579 957 |
6 602 383 |
6 636 021 |
6 669 661 |
6 692 087 |
6 714 513 |
||
|
Éire/Ireland |
18 888 311 |
18 920 654 |
18 985 340 |
19 082 369 |
19 179 398 |
19 244 084 |
19 308 770 |
||
|
Ellada |
25 984 211 |
26 074 722 |
26 255 744 |
26 527 278 |
26 798 811 |
26 979 833 |
27 160 856 |
||
|
España |
68 774 676 |
69 108 679 |
69 776 686 |
70 778 697 |
71 780 706 |
72 448 713 |
73 116 720 |
||
|
France |
107 291 297 |
107 795 740 |
108 804 628 |
110 317 960 |
111 831 291 |
112 840 179 |
113 849 067 |
||
|
Italia |
104 312 152 |
104 782 989 |
105 724 662 |
107 137 171 |
108 549 681 |
109 491 354 |
110 433 026 |
||
|
Kypros |
3 450 858 |
3 456 749 |
3 468 531 |
3 486 203 |
3 503 875 |
3 515 656 |
3 527 437 |
||
|
Latvija |
11 285 384 |
11 304 648 |
11 343 177 |
11 400 970 |
11 458 763 |
11 497 293 |
11 535 821 |
||
|
Lietuva |
13 697 617 |
13 726 193 |
13 783 345 |
13 869 074 |
13 954 803 |
14 011 955 |
14 069 108 |
||
|
Luxembourg |
1 851 602 |
1 855 278 |
1 862 629 |
1 873 656 |
1 884 682 |
1 892 034 |
1 899 386 |
||
|
Magyarország |
48 428 927 |
48 512 610 |
48 679 975 |
48 931 023 |
49 182 070 |
49 349 435 |
49 516 801 |
||
|
Malta |
1 910 639 |
1 913 901 |
1 920 424 |
1 930 208 |
1 939 993 |
1 946 517 |
1 953 039 |
||
|
Nederland |
30 465 429 |
30 598 440 |
30 864 465 |
31 263 503 |
31 662 541 |
31 928 566 |
32 194 591 |
||
|
Österreich |
32 111 794 |
32 178 385 |
32 311 568 |
32 511 341 |
32 711 114 |
32 844 296 |
32 977 479 |
||
|
Polska |
90 676 181 |
90 991 104 |
91 620 952 |
92 565 722 |
93 510 492 |
94 140 339 |
94 770 186 |
||
|
Portugal |
12 007 919 |
12 093 330 |
12 264 151 |
12 520 384 |
12 776 615 |
12 947 437 |
13 118 258 |
||
|
România |
56 487 600 |
56 667 138 |
57 026 215 |
57 564 830 |
58 103 446 |
58 462 523 |
58 821 600 |
||
|
Slovenija |
13 110 890 |
13 127 323 |
13 160 192 |
13 209 495 |
13 258 798 |
13 291 667 |
13 324 535 |
||
|
Slovensko |
28 528 175 |
28 572 584 |
28 661 400 |
28 794 625 |
28 927 850 |
29 016 668 |
29 105 484 |
||
|
Suomi-Finland |
14 970 879 |
15 013 723 |
15 099 410 |
15 227 942 |
15 356 473 |
15 442 160 |
15 527 848 |
||
|
Sverige |
33 150 806 |
33 224 327 |
33 371 368 |
33 591 930 |
33 812 492 |
33 959 532 |
34 106 574 |
||
|
United Kingdom |
88 457 084 |
88 945 013 |
89 920 872 |
91 384 662 |
92 848 450 |
93 824 309 |
94 800 168 |
||
|
Ukupno |
1 024 015 228 |
1 028 005 225 |
1 035 985 226 |
1 047 955 229 |
1 059 925 225 |
1 067 905 225 |
1 075 885 226” |
||
|
14/Sv. 003 |
HR |
Službeni list Europske unije |
67 |
32007D0680
|
L 280/27 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
22.10.2007. |
ODLUKA KOMISIJE
od 22. listopada 2007.
o izmjeni Odluke 2006/410/EZ o utvrđivanju iznosa dostupnih EPFRR-u u skladu s člankom 10. stavkom 2., člankom 143. točkom (d) i člankom 143. točkom (e) Uredbe Vijeća br. 1782/2003/EZ i iznosa namijenjenih izdacima iz EFJP-a, te Odluke 2006/636/EZ o utvrđivanju godišnje raspodjele iznosa potpora Zajednice ruralnom razvoju po državi članici za razdoblje od 1. siječnja 2007. do 31. prosinca 2013.
(priopćena pod brojem dokumenta C(2007) 5106)
(2007/680/EZ)
KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,
uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1290/2005/EZ od 21. lipnja 2005. o financiranju zajedničke poljoprivredne politike (1), a posebno njezin članak 12. stavke 2. i 3.,
uzimajući u obzir Uredbu vijeća (EZ) br. 1698/2005 od 20. rujna 2005. o potpori ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) (2), a posebno njezin članak 69. stavak 4.,
budući da:
|
(1) |
Člankom 4. stavkom 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 378/2007 od 27. ožujka 2007. o utvrđivanju pravila za dobrovoljnu modulaciju izravnih plaćanja predviđenih Uredbom (EZ) br. 1782/2003 o zajedničkim pravilima za programe izravne potpore u sklopu zajedničke poljoprivredne politike i o uvođenju određenih programa potpore poljoprivrednicima te o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1290/2005, određeno je da bi Komisija trebala odrediti neto iznose kao rezultat primjene dobrovoljne modulacije i da bi ti iznosi trebali biti uvršteni u godišnju raspodjelu po državama članicama koja se odnosi na potporu Zajednice ruralnom razvoju iz članka 69. stavaka 4. i 5. Uredbe (EZ) br. 1698/2005. |
|
(2) |
Člankom 12. Uredbe (EZ) br. 1290/2005 utvrđeno je da bi Komisija trebala odrediti iznose koji su dostupni EPFRR-u, u skladu s člankom 4. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 378/2007 i člankom 10. stavkom 2. i člankom 143. točkama (d) i (e) Uredbe Vijeća (EZ) br. 1782/2003/EZ od 29. rujna 2003. o zajedničkim pravilima za programe izravne potpore u sklopu zajedničke poljoprivredne politike i o uvođenju određenih programa potpore poljoprivrednicima (3), i neto saldo dostupan za izdatke iz EFJP-a. |
|
(3) |
Iznosi dostupni EPFRR-u i neto saldo dostupan za izdatke iz EFJP-a moraju se utvrditi na temelju maksimalnih godišnjih iznosa koji odgovaraju financijskim godinama od 2007. do 2013. |
|
(4) |
Odlukom Komisije 2006/410/EZ (4) utvrđeni su iznosi kao rezultat primjene smanjenja izravnih plaćanja predviđenih člankom 10. stavkom 2., člankom 143. točkama (d) i (e) Uredbe Vijeća (EZ) br. 1782/2003/EZ, dostupnih EPFRR-u, i neto saldo dostupan za izdatke iz EFJP-a za financijske godine od 2007. do 2013. |
|
(5) |
Odlukom Vijeća 2006/493/EZ (5) utvrđen je iznos potpore Zajednice ruralnom razvoju za razdoblje od 1. siječnja 2007. do 31. prosinca 2013., njegova godišnja raspodjela i minimalni iznosi koje se usmjeravaju u regije prihvatljive u okviru cilja konvergencije. |
|
(6) |
Odlukom Komisije 2006/636/EZ (6) utvrđena je raspodjela po državi članici potpore Zajednice ruralnom razvoju za razdoblje od 1. siječnja 2007. do 31. prosinca 2013., uključujući u odnosu na iznos prijenosa u EPFRR. |
|
(7) |
Kao posljedica donošenja Odluke Komisije 2007/679/EZ od 22. listopada 2007. o utvrđivanju neto iznosa kao rezultat primjene dobrovoljne modulacije prema Ujedinjenoj Kraljevini za kalendarske godine od 2007. do 2012. (7), prema članku 4. stavku 1. Uredbe (EZ) br. 378/2007, iznosi dostupni EPFRR-u trebali bi se prilagoditi i dodati godišnjoj raspodjeli potpore Zajednice ruralnom razvoju za Ujedinjenu Kraljevinu. |
|
(8) |
Odluke 2006/410/EZ i 2006/636/EZ trebala bi se stoga na odgovarajući način izmijeniti, |
DONIJELA JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
Odluka 2006/410/EZ mijenja se kako slijedi:
|
1. |
Jedini članak zamjenjuje se sljedećim: „Jedini članak Iznosi dostupni za proračunske godine od 2007. do 2013. Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj (EPFRR), u skladu s člankom 10. stavkom 2. i člankom 143. točkama (d) i (e) Uredbe Vijeća (EZ) br. 1782/2003/EZ i člankom 1. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 378/2007, kao i neto saldo dostupan za izdatke iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP), utvrđeni su u Prilogu ovoj Odluci.”. |
|
2. |
Prilog Odluke zamjenjuje se tekstom iz Priloga I. ovoj Odluci. |
Članak 2.
U tablici iz Priloga Odluci 2006/636/EZ, iznosi koji se odnose na Ujedinjenu Kraljevinu i ukupni iznosi koji proizlaze iz zbrajanja svih iznosa koji se odnose na sve države članice zamjenjuju se iznosima iz Priloga II. ovoj Odluci.
Članak 3.
Ova se Odluka primjenjuje od financijske godine 2008.
Članak 4.
Ova je Odluka upućena državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 22. listopada 2007.
Za Komisiju
Mariann FISCHER BOEL
Članica Komisije
(1) SL L 209, 11.8.2005., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 378/2007 (SL L 95, 5.4.2007., str. 1.).
(2) SL L 277, 21.10.2005., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 2012/2006 (SL L 384, 29.12.2006., str. 8.).
(3) SL L 270, 21.10.2003., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom Komisije (EZ) br. 552/2007 (SL L 131, 23.5.2007., str. 10.).
(4) SL L 163, 15.6.2006., str. 10.
(5) SL L 195, 15.7.2006., str. 22.
(6) SL L 261, 22.9.2006., str. 32. Odluka kako je izmijenjena Odlukom 2007/383/EZ (SL L 142, 5.6.2007., str. 21.).
(7) SL L 280, 24.10.2007., str. 25.
PRILOG I.
„PRILOG
|
(milijuni eura) |
|||||
|
Financijska godina |
Iznosi dostupni EPFRR-u |
Neto iznos namijenjen troškovima EFJP-a |
|||
|
Članak 10. stavak 2. Uredbe (EZ) br. 1782/2003 |
Članak 143. točka (d) Uredbe (EZ) br. 1782/2003 |
Članak 143. točka (e) Uredbe (EZ) br. 1782/2003 |
Članak 1. stavak 1. Uredbe (EZ) br. 378/2007 |
||
|
2007. |
984 |
22 |
|
|
44 753 |
|
2008. |
1 241 |
22 |
|
362,0 |
44 592 |
|
2009. |
1 252 |
22 |
|
424,0 |
44 981 |
|
2010. |
1 257 |
22 |
|
464,4 |
45 402,6 |
|
2011. |
1 231 |
22 |
484 |
475,5 |
45 404,5 |
|
2012. |
1 231 |
22 |
484 |
481,6 |
45 874,4 |
|
2013. |
1 228 |
22 |
484 |
481,6 |
46 358,4” |
PRILOG II.
|
(tekuće cijene u eurima) |
|||||||||
|
|
2007. |
2008. |
2009. |
2010. |
2011. |
2012. |
2013. |
Ukupno 2007.-2013. |
Od čega minimalno za regije prihvatljive u okviru cilja konvergencije |
|
Ujedinjena Kraljevina |
263 996 373 |
645 001 582 |
698 582 271 |
741 000 084 |
748 834 332 |
752 295 626 |
748 964 152 |
4 598 674 420 |
188 337 515 |
|
Ukupno |
12 343 028 110 |
12 904 462 561 |
12 915 336 508 |
12 926 752 114 |
13 346 691 325 |
13 301 303 256 |
13 245 900 813 |
90 983 474 687 |
31 232 644 963” |
|
14/Sv. 003 |
HR |
Službeni list Europske unije |
71 |
32007R1305
|
L 290/17 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
07.11.2007. |
UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 1305/2007
od 7. studenoga 2007.
o izmjeni Uredbe (EZ) br. 883/2006 o određivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1290/2005 u vezi s vođenjem knjiga od strane agencija za plaćanje, izjavama o izdacima i prihodima te uvjetima za nadoknadu izdataka u okviru EFJP-a i EPFRR-a
KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,
uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1290/2005 od 21. lipnja 2005. o financiranju zajedničke poljoprivredne politike (1), a posebno njezin članak 42. stavak 7,
budući da:
|
(1) |
Članak 16. stavak 2. treći podstavak Uredbe Komisije (EZ) br. 883/2006 (2) propisuje da sva plaćanja koja države članice izvrše unaprijed i na vlastitu odgovornost, prije odobrenja programa ruralnog razvoja za razdoblje 2007. - 2013. moraju biti uključena u prvu izjavu o izdacima, nakon donošenja programa. Navedeno pravilo utvrđuje se za programe koji nisu odobreni do 31. ožujka 2007. |
|
(2) |
Veliki broj programa moći će biti odobren tek nakon 16. listopada 2007. Zbog toga za 2007., prvu godinu programskog razdoblja, većinu plaćanja koja države članice izvrše unaprijed neće biti moguće pravodobno pokriti izjavom o izdacima da ih se uzme u obzir u 2007. |
|
(3) |
Stoga je, kako bi se olakšalo financijsko upravljanje programima ruralnog razvoja, potrebno utvrditi novi rok koji će državama članicama omogućiti da, odstupajući od članka 16. stavka 2. prvog podstavka Uredbe (EZ) br. 883/2006, podnesu dodatnu posebnu izjavu o izdacima za plaćanja unaprijed koja su izvršile u sklopu programa koje je Komisija odobrila između 15. listopada i 12. prosinca 2007. |
|
(4) |
Uredbu (EZ) br. 883/2006 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti. |
|
(5) |
Mjere predviđene ovom Uredbom su u skladu s mišljenjem Odbora za poljoprivredne fondove, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
U članku 16. stavku 2. trećem podstavku Uredbe (EZ) br. 883/2006 dodaje se sljedeće:
„Neovisno o prvom podstavku, u slučaju programa ruralnog razvoja odobrenih od strane Komisije između 15. listopada i 12. prosinca 2007., izdaci agencija za plaćanje izvršeni unaprijed, sve do i uključujući 15. listopada 2007., predmet su posebne izjave o izdacima, koja se mora podnijeti do 12. prosinca 2007.”
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 7. studenoga 2007.
Za Komisiju
Mariann FISCHER BOEL
Članica Komisije
(1) SL L 209, 11.8.2005., str. 1. Uredba kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 378/2007 (SL L 95, 5.4.2007., str. 1.).
(2) SL L 171, 23.6.2006., str. 1.
|
14/Sv. 003 |
HR |
Službeni list Europske unije |
72 |
32007R1372
|
L 315/42 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
23.10.2007. |
UREDBA (EZ) br. 1372/2007 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
od 23. listopada 2007.
o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 577/98 o provedbi ankete o radnoj snazi na uzorku u Zajednici
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 285. stavak 1.,
uzimajući u obzir prijedlog Komisije,
djelujući u skladu s postupkom utvrđenim u članku 251. Ugovora (1),
budući da:
|
(1) |
U skladu s Lisabonskom strategijom, i kako je potvrđeno srednjoročnom revizijom te strategije u 2005., Europa mora dodatno usredotočiti svoju politiku na rast i zapošljavanje s ciljem postizanja lisabonskih ciljeva. |
|
(2) |
Razvoj Zajednice i djelovanje unutarnjeg tržišta povećavaju potrebu za usporedivim podacima koji omogućuju ocjenu utjecaja strukture i raspodjele plaća na tržištu rada, posebno kao sredstvo analize napretka u pogledu gospodarske i socijalne kohezije. |
|
(3) |
Kako bi izvršavala zadaće koje su joj dodijeljene, Komisija zahtijeva podatke o rangiranju plaća po socioekonomskim karakteristikama kao i u odnosu na različite oblike plaćenog zaposlenja, koje su bitne za analizu i razumijevanje tržišta rada i promjene koje se događaju u strukturi radne snage. U tom smislu, opće su prepoznate prednosti posjedovanja podataka o plaćama po decilima u odnosu na druge karakteristike zapošljavanja. |
|
(4) |
Anketa Zajednice o radnoj snazi je u biti prvi i najmjerodavniji referentni izvor podataka o tržištu rada u Europskoj uniji, a podaci o plaćama, kao temeljna varijabla za objašnjavanje ponašanje na tržištu rada, trebali bi biti standardni element ove ankete kako bi se omogućila potpunija analiza tržišta rada. |
|
(5) |
Provedeno je savjetovanje s Odborom za statistički program, osnovanim Odlukom Vijeća 89/382/EEZ, Euratom (2), u skladu s člankom 3. te Odluke. |
|
(6) |
Uredbu Vijeća (EZ) br. 577/98 (3) trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti, |
DONIJELI SU OVU UREDBU:
Članak 1.
Uredba (EZ) br. 577/98 mijenja se kako slijedi:
|
1. |
u članku 4. stavak 1. točka (l) zamjenjuje se sljedećim:
|
|
2. |
Članak 6. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 6. Prijenos rezultata U roku od dvanaest tjedana od kraja referentnog razdoblja, države članice prosljeđuju u Eurostat rezultate ankete, bez izravnih identifikatora. Kad se administrativni podaci koriste za opskrbu podacima koji odgovaraju karakteristici ankete ‚plaće za glavni posao’, ti se podaci mogu proslijediti u Eurostat u roku od dvadeset jednog mjeseca od završetka referentnog razdoblja.”. |
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Strasbourgu 23. listopada 2007.
Za Europski parlament
Predsjednik
H.-G. PÖTTERING
Za Vijeće
Predsjednik
M. LOBO ANTUNES
(1) Mišljenje Europskog parlamenta od 10. srpnja 2007. (još nije objavljeno u Službenom listu) i Odluka Vijeća od 9. listopada 2007.
(2) SL L 181, 28.6.1989., str. 47.
(3) SL L 77, 14.3.1998., str. 3. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 2257/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 336, 23.12.2003., str. 6.).
|
14/Sv. 003 |
HR |
Službeni list Europske unije |
74 |
32007R1437
|
L 322/1 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
26.11.2007. |
UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 1437/2007
od 26. studenoga 2007.
o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1290/2005 o financiranju zajedničke poljoprivredne politike
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov treći podstavak članka 37. stavka 2.,
uzimajući u obzir prijedlog Komisije,
uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta (1),
budući da:
|
(1) |
Trebalo bi utvrditi provedbena pravila za intervente mjere za koje nije utvrđen iznos po jedinici u okviru zajedničkog uređenja tržišta, osobito s obzirom na metodu utvrđivanja iznosa za financiranje, financiranje izdataka koji proizlaze iz osiguranih sredstava za otkup proizvoda za potrebe skladištenja i financiranje izdataka vezanih za operacije skladištenja i prema potrebi, prerade. |
|
(2) |
S obzirom na prirodu mjera i programa obuhvaćenih Odlukom Vijeća 90/424/EEZ od 26. lipnja 1990. o troškovima u području veterinarstva (2), treba osigurati, iznimno i u valjano utemeljenim slučajevima, mogućnost financiranja administrativnih izdataka i izdataka za osoblje tijekom provedbe takvih mjera i programa iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP). |
|
(3) |
Uredba Vijeća (EZ) br. 1290/2005 (3) utvrđuje postupak za donošenje odluke Komisije o smanjenju ili suspenziji mjesečnih plaćanja, kao i postupak za donošenje odluke o suspenziji ili smanjenju plaćanja tijekom provedbe. |
|
(4) |
Na temelju Uredbe (EZ) br. 1290/2005, Komisija odlučuje o isključivanju iz financiranja Zajednice kod izdataka za koje utvrdi da su na određeni način uključivali povredu pravila Zajednice. U kontekstu postupka za isključivanje iz financiranja Zajednice, kako bi popravila stanje, Komisija dotičnoj državi članici daje preporuke o pravilnoj primjeni zakonodavstava Zajednice. Ako država članica ne uspije provesti takve preporuke, Komisija donosi daljnje odluke o isključivanju takvih izdataka. Uz to, u određenim slučajevima je moguće odrediti da se takve preporuke neće provesti ili da njihova provedba neće biti moguća u neposrednoj budućnosti. |
|
(5) |
U takvim okolnostima mogućnost suspenzije ili smanjenja mjesečnih ili plaćanja tijekom provedbe, kako je trenutačno predviđeno Uredbom (EZ) br. 1290/2005 ne štiti dovoljno financijske interese Zajednice. S tim u vezi, smatra se korisnim predvidjeti novi postupak koji Komisiji na učinkovitiji način dopušta suspenziju ili smanjenje plaćanja u određenim situacijama. |
|
(6) |
Ex ante suspenzija ili smanjenje plaćanja u području poljoprivrede moglo bi imati ozbiljne financijske posljedice za predmetnu državu članicu. Pored toga, u usporedbi s postupkom donošenja odluke o sukladnosti, država članica ima tek ograničene mogućnosti obrane vlastitog stajališta u odnosu na Komisiju. Stoga bi se novi postupak za suspenziju ili smanjenje plaćanja trebao koristiti samo kada jedna ili više ključnih sastavnica u okviru predmetnog nacionalnog sustava kontrole ne postoje ili nisu dovoljno djelotvorne zbog ozbiljnosti ili postojanosti utvrđenih nedostataka. |
|
(7) |
Trebalo bi pojasniti uvjete pod kojima je srednjoročna izjava o izdacima u okviru Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) neprihvatljiva. |
|
(8) |
Uredba Vijeća (EEZ) br. 4045/89 od 21. prosinca 1989. o kontroli država članica nad transakcijama u sustavu financiranja Komponente za smjernice Europskog fonda za smjernice i jamstva u poljoprivredi (4), države članice obvezuje na provođenje ex post kontrola određenog dijela izdataka u okviru zajedničke poljoprivredne politike, za financijsku godinu „n” u razdoblju između 1. srpnja n + 1 i 30. lipnja n + 2. Izvješće Komisiji o aktivnostima kontrole u tom razdoblju podnosi se do kraja godine n + 2. |
|
(9) |
Vremensko ograničenje s obzirom na odlučivanje o sukladnosti iz Uredbe (EZ) br. 1290/2005 Komisiji onemogućuje donošenje odluke o isključivanju iz financiranja Zajednice, kada država članica ne ispunjava svoje obveze kontrole u skladu s Uredbom (EEZ) br. 4045/89. Kako bi se riješio ovaj problem, vremensko ograničenje ne bi se trebalo odnositi na povrede države članice s obzirom na obveze kontrole u skladu s Uredbom (EEZ) br. 4045/89, pod uvjetom da Komisija djeluje na temelju izvješća država članica u razdoblju od 12 mjeseci nakon zaprimanja tog izvješća. |
|
(10) |
Budući da nema potrebe da države članice obavješćuju Komisiju o tome kako su odlučile ili kako planiraju ponovno iskoristiti ukinuta sredstva i izmijeniti financijski plan predmetnog programa za ruralni razvoj, odgovarajuće odredbe Uredbe (EZ) br. 1290/2005 trebalo bi brisati. |
|
(11) |
Kako bi se uskladila prijelazna pravila Komponente za smjernice Europskog fonda za smjernice i jamstva u poljoprivredi s obzirom na nove odgovarajuće odredbe za sljedeće programsko razdoblje strukturnih fondova, Uredbu (EZ) br. 1290/2005 treba izmijeniti u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1083/2006 od 11. srpnja 2006. o utvrđivanju općih odredaba o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu i Kohezijskom fondu (5). |
|
(12) |
Potrebno je pojasniti pravnu osnovu za donošenje detaljnih pravila za primjenu Uredbe (EZ) br. 1290/2005. Osobito, Komisija bi trebala moći donijeti detaljna pravila primjene u pogledu objave podataka o korisnicima zajedničke poljoprivredne politike, s obzirom na interventne mjere, kada nije utvrđen fiksni iznos za određenu stavku u zajedničkom uređenju tržišta i s obzirom na odobrena sredstva prenesena za financiranje izravnih plaćanja za poljoprivrednike, u sklopu zajedničke poljoprivredne politike. |
|
(13) |
U kontekstu revizije Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 od 25. lipnja 2002. o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica (6), odredbe o godišnjoj ex-post objavi korisnika sredstava proračuna umetnute su u tu Uredbu kako bi se provela Europska inicijativa za transparentnost. Uredbe za određene sektore trebaju osigurati načine takvog objavljivanja. Oba spomenuta fonda, EFJP i EPFRR, dio su općeg proračuna Europskih zajednica i financiraju izdatke u smislu podijeljenog upravljanja između država članica i Zajednice. Stoga bi trebalo utvrditi pravila za objavu podataka o korisnicima navedenih fondova. U tu svrhu, države članice trebale bi osigurati godišnju ex post objavu korisnika i zaprimljenih iznosa po korisniku za svaki od navedenih fondova. |
|
(14) |
Javno objavljivanje i dostupnost navedenih podataka javnosti poboljšava transparentnost korištenja sredstava Zajednice, u okviru zajedničke poljoprivredne politike i poboljšava dobro financijsko upravljanje navedenim fondovima, osobito jačanjem javnog nadzora nad korištenjem novca. S obzirom na prevladavajuću težinu željenih ciljeva, opravdano je s obzirom na načelo proporcionalnosti i zahtjeve vezane za zaštitu osobnih podataka osigurati opću objavu odgovarajućih podataka, budući da ne prelazi okvire onoga što je neophodno u demokratskom društvu i potrebe sprečavanja nepravilnosti. Uzimajući u obzir mišljenje Europskog nadzornika za zaštitu podataka od 10. travnja 2007. (7), prikladno je predvidjeti informiranje korisnika fondova o mogućnosti objave takvih podataka i njihovoj obradi od strane revizorskih i istražiteljskih tijela. |
|
(15) |
Uredbu (EZ) br. 1290/2005 treba stoga na odgovarajući način izmijeniti, |
DONIJELO JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Uredba (EZ) br. 1290/2005 mijenja se kako slijedi:
|
1. |
U članku 3., dodaje se sljedeći stavak: „3. Kada u okviru zajedničkog uređenja tržišta nije utvrđen iznos po jedinici, s obzirom na interventnu mjeru, EFJP financira predmetnu mjeru na temelju jedinstvenih standardnih iznosa u čitavoj Zajednici, osobito za sredstva podrijetlom iz država članica, za otkup proizvoda za potrebe skladištenja i financiranje izdataka vezanih za operacije skladištenja i prema potrebi, prerade intervencijskih proizvoda. Odgovarajuće naknade i troškovi izračunavaju se u skladu s postupkom iz članka 41. stavka 3.”; |
|
2. |
U članku 13., dodaje se sljedeći podstavak: „U odgovarajuće opravdanim iznimnim slučajevima, prvi podstavak ne primjenjuje se na mjere i programe obuhvaćene Odlukom Vijeća 90/424/EEZ od 26. lipnja 1990. o troškovima u području veterinarstva (8). |
|
3. |
Umeće se sljedeći članak: „Članak 17.a Smanjenje i suspenzija mjesečnih plaćanja u posebnim slučajevima 1. Ne dovodeći u pitanje članak 17., Komisija može donijeti odluku, u skladu sa stavcima 2. i 3. ovog članka, o smanjenju ili suspenziji mjesečnih plaćanja navedenih u članku 14., tijekom razdoblja utvrđenog u odluci, ne duljeg od dvanaest mjeseci, no koje se može produljiti na daljnja razdoblja koja ne prelaze dvanaest mjeseci, ako su i dalje ispunjeni uvjeti iz stavka 2. ovog članka. 2. Mjesečna plaćanja mogu se smanjiti ili suspendirati ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
3. Prije donošenja odluke iz stavka 1., Komisija o svojim namjerama obavješćuje predmetnu državu članicu i od nje traži odgovor u roku kojeg odredi Komisija, u skladu s ozbiljnosti problema, a koji u prosjeku ne smije biti kraći od 30 dana. Postotak za koji se mjesečna plaćanja mogu smanjiti ili suspendirati jednak je postotku o kojem odluči Komisija u svojoj posljednjoj odluci iz stavka 2. točki (b). Primjenjuje se na odgovarajuće izdatke agencije za plaćanja kada postoje nedostaci iz stavka 2. točke (a). 4. Smanjenje ili suspenzija ne nastavljaju se ako uvjeti utvrđeni u stavku 2. više nisu ispunjeni i ne dovodi se u pitanje potvrda o sukladnosti u skladu s člankom 31.”; |
|
4. |
U članku 26. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim: „4. Ako jedan od zahtjeva iz stavka 3. nije ispunjen, Komisija o tome odmah obavješćuje akreditiranu agenciju za plaćanja i koordinacijsko tijelo, kada je takvo tijelo određeno. Ako se ne ispoštuje neki od zahtjeva iz točke (a) ili (c) iz stvaka 3., izjava o izdacima smatra se neprihvatljivom.”; |
|
5. |
Umeće se sljedeći članak: „Članak 27.a Suspenzija i smanjenje plaćanja tijekom provedbe u posebnim slučajevima Članak 17.a primjenjuje se mutatis mutandis na suspenziju i smanjenje plaćanja tijekom provedbe navedenih u članku 26.”; |
|
6. |
U članku 31. stavku 5. dodaje se sljedeća točka:
|
|
7. |
U članku 33. stavku 4. briše se drugi podstavak; |
|
8. |
U članku 40. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim: „1. Odstupajući od članka 31. stavka 2., članka 32. stavka 4. i članka 37. stavka 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1260/1999 od 21. lipnja 1999. o utvrđivanju općih odredaba o strukturnim fondovima (10), Komisija automatski opoziva dijelove iznosa izdvojenih za pomoć sufinanciranu iz Komponente za jamstva Europskog fonda za smjernice i jamstva u poljoprivredi te odobrenu od strane Komisije između 1. siječnja 2000. i 31. prosinca 2006., za koje ovjerena izjava o stvarno plaćenim izdacima, završno izvješće o provedbi i izjava navedena u članku 38. stavku 1. točki (f) te Uredbe nisu upućeni Komisiji unutar 15 mjeseci od krajnjeg roka do kojeg su ti izdaci bili prihvatljivi za sufinanciranje, kako su utvrđeni odlukom o dodjeli doprinosa iz navedenih fondova, i to najkasnije 6 mjeseci nakon isteka tog roka, što dovodi do vraćanja pogrešno plaćenih iznosa. |
|
9. |
Članak 42. mijenja se kako slijedi:
|
|
10. |
umeće se sljedeći članak: „Članak 44.a Objava podataka o korisnicima Na temelju članka 53.b stavka 2. točke (d) Uredbe (EZ, Euratom) br. 1605/2002, države članice osiguravaju godišnju ex post objavu korisnika EFJP-a i EPFRR-a i iznose primljene po korisniku u okviru svakog od navedenih fondova. Objava sadrži najmanje sljedeće:
|
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu sedmog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Točka 3. i članak 1. stavak 5. primjenjuju se od 1. srpnja 2008.
Članak 1. stavak 6. primjenjuje se u vezi s izvješćima država članica koje Komisija zaprimi nakon 1. siječnja 2008., isključujući sve izdatke država članica nastale prije financijske godine 2006.
Članak 1. stavak 10. primjenuje se na izdatke u okviru EFJP-a nastale nakon 16. listopada 2007. i na izdatke u okviru EPFRR-a nastale nakon 1. siječnja 2007.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 26. studenoga 2007.
Za Vijeće
Predsjednik
J. SILVA
(1) Mišljenje od 11. listopada 2007. (još nije objavljeno u Službenom listu).
(2) SL L 224, 18.8.1990., str. 19. Odluka kako je zadnje izmijenjena Odlukom 2006/965/EZ (SL L 397, 30.12.2006., str. 22.).
(3) SL L 209, 11.8.2005., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 378/2007 (SL L 95, 5.4.2007., str. 1.).
(4) SL L 388, 30.12.1989., str. 18. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 2154/2002 (SL L 328, 5.12.2002., str. 4.).
(5) SL L 210, 31.7.2006., str. 25. Uredba kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1989/2006 (SL L 411, 30.12.2006., str. 6.).
(6) SL L 248, 16.9.2002., str. 1. Uredba kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1995/2006 (SL L 390, 30.12.2006., str. 1.).
(7) SL C 134, 16.6.2007., str. 1.
(8) SL L 224, 18.8.1990., str. 19. Odluka kako je zadnje izmijenjena Odlukom 2006/965/EZ (SL L 397, 30.12.2006., str. 22.).”;
(9) SL L 388, 30.12.1989., str. 18. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 2154/2002 (SL L 328, 5.12.2002., str. 4.).”;
(10) SL L 161, 26.6.1999., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1198/2006 (SL L 223, 15.8.2006., str. 1.).”;
|
14/Sv. 003 |
HR |
Službeni list Europske unije |
79 |
32008R0011
|
L 005/13 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
08.01.2008. |
UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 11/2008
od 8. siječnja 2008.
o provedbi Uredbe (EZ) br. 1059/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi zajedničkog razvrstavanja prostornih jedinica za statistiku (NUTS) o prijenosu vremenskog okvira za novu regionalnu raspodjelu
KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,
uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1059/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. svibnja 2003. o uspostavi zajedničkog razvrstavanja prostornih jedinica za statistiku (NUTS) (1), a posebno njezin članak 5. stavak 5.,
budući da:
|
(1) |
Uredba (EZ) br. 1059/2003 predstavlja pravni okvir za regionalno razvrstavanje EU-a kako bi se omogućilo prikupljanje, obrada i diseminacija usklađene regionalne statistike u Zajednici. |
|
(2) |
Članak 5. stavak 5. Uredbe (EZ) br. 1059/2003 predviđa da se prilikom izmjene razvrstavanja prema NUTS-u, predmetna država članica prenosi Komisiji vremenski okvir za novu regionalnu raspodjelu kako bi se zamijenili već poslani podaci. Komisija treba odrediti popis vremenskih okvira te njihovo trajanje uzimajući u obzir izvedivost njihove izrade. Vremenske okvire potrebno je predati u roku dvije godine od izmjena razvrstavanja prema NUTS-u. |
|
(3) |
Uredba (EZ) br. 1059/2003 izmijenjena je Uredbom (EZ) br. 1888/2005 (2) zbog pristupanja Češke, Estonije, Cipra, Latvije, Litve, Mađarske, Malte, Poljske, Slovenije i Slovačke Europskoj uniji i Uredbom (EZ) br. 105/2007. |
|
(4) |
Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora za statistički program, osnovanog Odlukom Vijeća 89/382/EEZ, Euratom (3), |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Države članice prenose Komisiji vremenske okvire za novo regionalno razvrstavanje u skladu s popisom navedenim u Prilogu.
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 8. siječnja 2008.
Za Komisiju
Joaquín ALMUNIA
Član Komisije
(1) SL L 154, 21.6.2003., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom Komisije (EZ) br. 105/2007 (SL L 39, 10.2.2007., str. 1.).
(2) SL L 309, 25.11.2005., str. 1.
(3) SL L 181, 28.6.1989., str. 47.
PRILOG
Potrebna početna godina po statističkom području
|
Područje |
druga razina NUTS-a |
treća razina NUTS-a |
|
Poljoprivreda |
2007. |
|
|
Demografija |
1990. |
1990. |
|
Regionalni računi |
1999. |
1999. |
|
Kućanski računi |
1999. |
|
|
Obrazovanje |
2007. |
|
|
Zdravlje - uzroci smrti |
1994. |
|
|
Zdravlje - infrastruktura |
2000. |
|
|
Anketa o radnoj snazi |
2000. |
|
|
Zaposlenost, nezaposlenost |
|
2000. |
|
Istraživanje i razvoj |
2003. |
|
|
Strukturno-poslovno istraživanje |
2007. |
|
|
Turizam |
2000. |
2005. |
|
Promet - cestovni |
|
2007. |
|
Promet - željeznički |
2005. |
|
|
Promet - unutarnji plovni putovi |
2007. |
|
|
Okoliš - statistika o otpadu |
2004. |
|
|
Okoliš - ostalo |
2003. |
|
|
14/Sv. 003 |
HR |
Službeni list Europske unije |
81 |
32008R0114
|
L 033/6 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
06.02.2008. |
UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 114/2008
od 6. veljače 2008.
o izmjeni Uredbe (EZ) br. 883/2006 o određivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1290/2005 u vezi s vođenjem knjiga od strane agencija za plaćanje, izjavama o izdacima i prihodima te uvjetima za nadoknadu izdataka u okviru EFJP-a i EPFRR-a
KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,
uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1290/2005 od 21. lipnja 2005. o financiranju zajedničke poljoprivredne politike (1), a posebno njezin članak 42. stavak 7.,
budući da:
|
(1) |
Članak 16. stavak 2. treći podstavak Uredbe Komisije (EZ) br. 883/2006 (2) propisuje da sva plaćanja koja države članice izvrše unaprijed i na vlastitu odgovornost, prije odobrenja programa ruralnog razvoja za razdoblje 2007. - 2013. moraju biti uključena u prvu izjavu o izdacima, nakon donošenja programa. Navedeno pravilo utvrđuje se za programe koji nisu odobreni do 31. ožujka 2007. |
|
(2) |
Članak 23. Uredbe (EZ) br. 1290/2005 utvrđuje da se proračunska izdvajanja Zajednice za programe ruralnog razvoja izvršavaju u godišnjim obrocima i da proračunsko izdvajanje za prvi obrok za svaki program nastaje nakon što Komisija usvoji program. |
|
(3) |
U skladu s člankom 9. stavkom 1. drugim podstavkom Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 od 25. lipnja 2002. o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica (3), odobrena sredstva neiskorištena do kraja financijske godine mogu se prenositi, no samo na sljedeću financijsku godinu, na temelju odluke Komisije, najkasnije do 15. veljače. |
|
(4) |
S obzirom na okvir i odobrena sredstva za 2007., velik broj programa neće biti moguće odobriti sve dok neiskorištena odobrena sredstva u toj financijskoj godini nisu prenesena. Posljedično, za 2007., prvu godinu programskog razdoblja, neka od plaćanja koja države članice izvrše unaprijed neće biti moguće obuhvatiti izjavom o izdacima do roka 31. siječnja 2008., kako je utvrđeno u članku 16. stavku 2. točki (d) Uredbe (EZ) br. 883/2006. |
|
(5) |
Stoga, kako bi se olakšalo financijsko upravljanje programima ruralnog razvoja i kako se ne bi produljio rok za nadoknadu nastalih rashoda država članica, trebalo bi utvrditi novi rok za omogućavanje izrade dodatne, posebne izjave o izdacima za unaprijed izvršena plaćanja u 2007., u okviru programa odobrenih od strane Komisije između datuma odluke Komisije o prijenosu odobrenih sredstava iz 2007. i 29. veljače 2008., odstupajući od članka 16. stavka 2. prvog podstavka Uredbe (EZ) br. 883/2006. |
|
(6) |
Uredbu (EZ) br. 883/2006 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti. |
|
(7) |
Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora za poljoprivredne fondove, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Treći podstavak članka 16. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 883/2006 zamjenjuje se sljedećim:
„Međutim, ako Komisija ne odobri program ruralnog razvoja do 31. ožujka 2007., svi izdaci koje je agencija za plaćanje izvršila unaprijed, na vlastitu odgovornost, tijekom razdoblja koje je prethodilo donošenju toga programa, prijavljuju se Komisiji u prvoj izjavi o izdacima nakon donošenja programa. Neovisno o prvom podstavku, u slučaju programa ruralnog razvoja odobrenih od strane Komisije, između 15. listopada i 12. prosinca 2007., izdaci agencija za plaćanje ostvareni unaprijed, sve do i uključujući 15. listopada 2007., predmet su posebne izjave o izdacima koja se mora podnijeti do 12. prosinca 2007. i, u slučaju programa ruralnog razvoja odobrenih od strane Komisije, između datuma odluke Komisije o prijenosu proračunskih sredstava neiskorištenih u 2007., u skladu s člankom 9. stavkom 1. drugim podstavkom Uredbe (EZ, Euratom) br. 1605/2002 i 29. veljače 2008., izdaci agencija za plaćanje nastali sve do, i uključujući 31. prosinca 2007. podliježu zasebnoj izjavi o izdacima koja se mora podnijeti do 29. veljače 2008.”.
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 6. veljače 2008.
Za Komisiju
Mariann FISCHER BOEL
Članica Komisije
(1) SL L 209, 11.8.2005., str. 1. Uredba kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1437/2007 (SL L 322, 7.12.2007., str. 1.).
(2) SL L 171, 23.6.2006., str. 1. Uredba kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1305/2007 (SL L 290, 8.11.2007., str. 17.).
(3) SL L 248, 16.9.2002., str. 1. Uredba kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1525/2007 (SL L 343, 27.12.2007., str. 9.).
|
14/Sv. 003 |
HR |
Službeni list Europske unije |
83 |
32008R0176
|
L 061/1 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
20.02.2008. |
UREDBA (EZ) br. 176/2008 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
od 20. veljače 2008.
o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1059/2003 o uspostavi zajedničkog razvrstavanja prostornih jedinica za statistiku (NUTS) zbog pristupanja Bugarske i Rumunjske Europskoj uniji
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 285. stavak 1.,
uzimajući u obzir prijedlog Komisije,
uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),
nakon savjetovanja s Odborom regija,
u skladu s postupkom predviđenim u članku 251. Ugovora (2),
budući da:
|
(1) |
Uredba (EZ) br. 1059/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (3) predstavlja pravni okvir za regionalno razvrstavanje kako bi se omogućilo prikupljanje, obrada i diseminacija usklađene regionalne statistike u Zajednici. |
|
(2) |
Statistika svih država članica koja je prenesena Komisiji i raščlanjena prema prostornim jedinicama trebala bi koristiti razvrstavanje prema NUTS-u, gdje je primjenjivo. |
|
(3) |
Potrebno je prilagoditi priloge Uredbi (EZ) br. 1059/2003 kako bi se uzelo u obzir pristupanje Bugarske i Rumunjske Europskoj uniji. |
|
(4) |
Budući da se cilj ove Uredbe, odnosno stvaranje zajedničkih statističkih standarda koji omogućuju stvaranje usklađenih podataka, ne može dostatno postići na razini država članica a može se stoga bolje postići na razini Zajednice, Zajednica može donijeti mjere, u skladu s načelom supsidijarnosti kako je utvrđeno u članku 5. Ugovora. U skladu s načelom proporcionalnosti, kako je navedeno u tom članku, ova Uredba ne ide izvan onoga što je potrebno za postizanje tog cilja. |
|
(5) |
Uredbu (EZ) br. 1059/2003 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti, |
DONIJELI SU OVU UREDBU:
Članak 1.
Uredba (EZ) br. 1059/2003 mijenja se kako slijedi:
|
1. |
Prilog I. mijenja se u skladu s tekstom iz Priloga I. ovoj Uredbi; |
|
2. |
Prilog II. mijenja se u skladu s tekstom iz Priloga II. ovoj Uredbi; |
|
3. |
Prilog III. mijenja se u skladu s tekstom iz Priloga III. ovoj Uredbi. |
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Strasbourgu 20. veljače 2008.
Za Europski parlament
Predsjednik
H.-G. PÖTTERING
Za Vijeće
Predsjednik
J. LENARČIČ
(1) SL C 175, 27.7.2007., str. 13.
(2) Mišljenje Europskog parlamenta od 4. rujna 2007. (još nije objavljeno u Službenom listu) i Odluka Vijeća od 21. siječnja 2008.
(3) SL L 154, 21.6.2003., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom Komisije (EZ) br. 105/2007 (SL L 39, 10.2.2007., str. 1.).
PRILOG I.
Prilog I. Uredbi (EZ) br. 1059/2003 mijenja se kako slijedi:
|
1. |
Sljedeća tablica umeće se između BE - BELGIQUE/BELGIË i CZ – ČESKÁ REPUBLIKA: „БЪЛГАРИЯ
|
|
2. |
Sljedeća tablica umeće se između PT - PORTUGAL i SI - SLOVENIJA: „ROMÂNIA
|
PRILOG II.
Prilog II. Uredbi (EZ) br. 1059/2003 mijenja se kako slijedi:
|
1. |
Sljedeće se umeće u stavak koji se odnosi na treću razinu razvrstavanja prema NUTS-u između Belgije i Češke Republike: „u Bugarskoj ‚Области (Oblasti)’,”. |
|
2. |
Sljedeće se umeće u stavak koji se odnosi na treću razinu razvrstavanja prema NUTS-u između Mađarske i Slovačke Republike: „u Rumunjskoj ‚Județe’,”. |
PRILOG III.
Prilog III. Uredbi (EZ) br. 1059/2003 mijenja se kako slijedi:
|
1. |
Sljedeće se umeće između Belgije i Češke Republike: „u Bugarskoj ‚Общини (Obshtini)’.”. |
|
2. |
Sljedeće se umeće između Portugala i Slovenije: „u Rumunjskoj ‚Municipii, Orașe, Comune’,”. |
|
14/Sv. 003 |
HR |
Službeni list Europske unije |
88 |
32008R0365
|
L 112/22 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
23.04.2008. |
UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 365/2008
od 23. travnja 2008.
o donošenju programa ad hoc modula za godine 2010., 2011. i 2012., za anketu o radnoj snazi na uzorku kako je predviđeno Uredbom Vijeća (EZ) br. 577/98
(Tekst značajan za EGP)
KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,
uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 577/98 od 9. ožujka 1998. o provedbi ankete o radnoj snazi na uzorku u Zajednici (1), a posebno njezin članak 4. stavak 2.,
budući da:
|
(1) |
U skladu s člankom 4. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 577/98, potrebno je odrediti elemente programa ad hoc modula koji obuhvaćaju godine 2010., 2011. i 2012. |
|
(2) |
Smjernice za zapošljavanje (2005.-2008.) donesene Odlukom Vijeća 2005/600/EZ (2), „Putokazi za ravnopravnost između žena i muškaraca” (3) Europske komisije i Europski pakt o ravnopravnosti spolova (4) potiču države članice da poduzmu mjere za promicanje bolje ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života za sve u smislu brige o djeci, skrbi za druge uzdržavane članove obitelji i promicanje roditeljskog dopusta i za žene i za muškarce. Dakle, kako bi se izmjerio utjecaj nedavnih politika u ovom području, neophodno je prikupiti relevantne podatke s ad hoc modulom za 2010. |
|
(3) |
Rezolucija Vijeća od 17. lipnja 1999. o jednakim mogućnostima za osobe s invaliditetom (5) odnosi se na potrebu za sveobuhvatnim i usporedivim skupom podataka o stanju na tržištu rada osoba s invaliditetom. Osim toga, trebalo bi pratiti Komisijin Europski plan djelovanja o jednakim mogućnostima za osobe s invaliditetom (6), koji se usredotočuje na aktivno uključivanje osoba s invaliditetom. Stoga bi trebalo prikupiti ove podatke putem ad hoc modula za 2011. |
|
(4) |
Postoji potreba za sveobuhvatnom i usporedivim skupom podataka o prijelazima s rada u mirovinu kako bi se pratio napredak prema zajedničkim ciljevima Europske strategije zapošljavanja i otvorene metode koordinacije u području mirovina, koju je pokrenulo Europsko vijeće u Laekenu u prosincu 2001. Oba procesa identificiraju promicanje aktivnog starenja i produženje radnog vijeka kao prioritete za djelovanje. Dakle, podaci o stanju na tržištu rada starijih radnika i glavni čimbenici koji utječu na njihovo sudjelovanje na tržištu rada i prijelaze trebaju biti prikupljeni putem ad hoc modula za 2012. |
|
(5) |
Uredba Komisije (EZ) br. 430/2005 od 15. ožujka 2005. o provedbi Uredbe Vijeća (EZ) br. 577/98 o provedbi ankete o radnoj snazi na uzorku u Zajednici u pogledu šifriranja koje od 2006. treba koristiti za prijenos podataka i korištenju poduzorka za prikupljanje podataka o strukturalnim varijablama (7) određuje karakteristike uzorka koje treba koristiti za prikupljanje podataka o ad hoc modulima. |
|
(6) |
Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora za statistički program koji je osnovan Odlukom Vijeća 89/382/EEZ, Euratom (8), |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Ovim se donosi program ad hoc modula za anketu o radnoj snazi na uzorku, za godine 2010., 2011. i 2012., kao što je navedeno u Prilogu.
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu sedmog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 23. travnja 2008.
Za Komisiju
Joaquín ALMUNIA
Član Komisije
(1) SL L 77, 14.3.1998., str. 3. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1372/2007 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 315, 3.12.2007., str. 42.).
(2) SL L 205, 6.8.2005., str. 21.
(3) Doneseno 1.3.2006., COM(2006) 0092 final
(4) Zaključak predsjedništva Europskog vijeća od 23.-24. ožujka 2006.
(5) SL C 186, 2.7.1999., str. 3.
(6) COM(2003) 0650.
(7) SL L 71, 17.3.2005., str. 36. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 973/2007 (SL L 216, 21.8.2007., str. 10.).
(8) SL L 181, 28.6.1989., str. 47.
PRILOG
ANKETA O RADNOJ SNAZI
Višegodišnji program ad hoc modula
1. USKLAĐIVANJE POSLOVNOG I OBITELJSKOG ŽIVOTA
Popis varijabli: treba definirati prije prosinca 2008.
Referentno razdoblje: 2010.
Države članice i regije: Sve.
Uzorak: Uzorak treba ispuniti zahtjeve iz Priloga I. točke 4. Uredbi Komisije (EZ) br. 430/2005.
Prijenos rezultata: prije 31. ožujka 2011.
2. ZAPOŠLJAVANJE OSOBA S INVALIDITETOM
Popis varijabli: treba definirati prije prosinca 2009.
Referentno razdoblje: 2011.
Države članice i regije: Sve.
Uzorak: Uzorak treba ispuniti zahtjeve iz Priloga I. točke 4. Uredbi Komisije (EZ) br. 430/2005.
Prijenos rezultata: prije 31. ožujka 2012.
3. PRIJELAZ S RADA U MIROVINU
Popis varijabli: treba definirati prije prosinca 2010.
Referentno razdoblje: 2012.
Države članice i regije: Sve.
Uzorak: Uzorak treba ispuniti zahtjeve iz Priloga I. točke 4. Uredbi Komisije (EZ) br. 430/2005.
Prijenos rezultata: prije 31. ožujka 2013.
|
14/Sv. 003 |
HR |
Službeni list Europske unije |
91 |
32008R0377
|
L 114/57 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
25.04.2008. |
UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 377/2008
od 25. travnja 2008.
o provedbi Uredbe Vijeća (EZ) br. 577/98 o provedbi ankete o radnoj snazi na uzorku u Zajednici u pogledu šifriranja koje od 2009. treba koristiti za prijenos podataka, korištenju poduzorka za prikupljanje podataka o strukturnim varijablama i definiciji referentnih tromjesečja
(Tekst značajan za EGP)
KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,
uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 577/98 od 9. ožujka 1998. o provedbi ankete o radnoj snazi na uzorku u Zajednici (1), a posebno njezin članak 1. i članak 4. stavak 3.,
budući da:
|
(1) |
Člankom 1. Uredbe (EZ) br. 577/98 zahtijeva se da, u slučaju kontinuirane provedbe ankete, Komisija sastavi popis tjedana koji čine referentno tromjesečje za anketu. |
|
(2) |
U skladu s člankom 4. stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 577/98, nužne su provedbene mjere kako bi se definiralo šifriranje varijabli koje se trebaju koristiti za prijenos podataka. |
|
(3) |
U skladu s člankom 4. stavkom 4. Uredbe (EZ) br. 577/98, popis varijabli, dalje u tekstu strukturne varijable, mogu se identificirati među karakteristikama ankete koje treba ispitati samo kao godišnji prosjek u odnosu na 52 tjedna a ne kao tromjesečni prosjek. Dakle, trebalo bi utvrditi uvjete za korištenje poduzorka za prikupljanje podataka o strukturnim varijablama. |
|
(4) |
S obzirom na važnost podataka o zaposlenosti i nezaposlenosti, ukupni iznosi tih pokazatelja trebaju biti dosljedni bilo da su dobiveni od godišnjeg poduzorka ili na temelju godišnjeg prosjeka četiriju tromjesečnih cijelih uzoraka. |
|
(5) |
S obzirom na važnost podataka prikupljenih u ad hoc modulima, ovi bi se podaci trebali moći kombinirati s bilo kojom drugom varijablom iz ankete. |
|
(6) |
Uredba (EZ) br. 577/98 kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1372/2007 Europskog parlamenta i Vijeća čini prijenos varijable „plaća za glavni posao” obveznim. Prema tome, trebalo bi izmijeniti šifriranje varijabli. |
|
(7) |
Uredba Komisije (EZ) br. 430/2005 o provedbi Uredbe Vijeća (EZ) br. 577/98 o provedbi Uredbe Vijeća (EZ) br. 577/98 o provedbi ankete o radnoj snazi na uzorku u Zajednici u pogledu šifriranja koje od 2006. treba koristiti za prijenos podataka i korištenju poduzorka za prikupljanje podataka o strukturnim varijablama (2) definira šifriranje koje će se koristiti za prijenos podataka od 2006. nadalje. Međutim, potrebno je izmijeniti shemu šifriranja od 2009. nadalje kako bi se uzele u obzir promjene u dvjema varijablama (područje najvišeg uspješno završenog stupnja obrazovanja ili usavršavanja i mjesečna plaća za glavni posao), da se prilagodi prijenos stupaca u skladu s tim i isprave neke filtarske pogreške i propuste za ostale varijable. Uredbu Komisije (EZ) br. 430/2005 trebalo bi stoga staviti izvan snage s učinkom od 1. siječnja 2009. |
|
(8) |
Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora za statistički program koji je osnovan Odlukom Vijeća 89/382/EEZ, Euratom (3), |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Strukturne varijable
Uvjeti za korištenje poduzorka za prikupljanje podataka o strukturnim varijablama utvrđeni su u Prilogu I.
Članak 2.
Referentna tromjesečja
Definicija referentnih tromjesečja koja se treba primjenjivati od 2009. utvrđena je u Prilogu II.
Članak 3.
Šifriranje
Šifre za varijable koje se trebaju koristiti za prijenos podataka za godine od 2009. nadalje utvrđene su u Prilogu III.
Članak 4.
Stavljanje izvan snage
Uredba (EZ) br. 430/2005 stavlja se izvan snage s učinkom od 1. siječnja 2009.
Članak 5.
Stupanje na snagu
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Primjenjuje se od 1. siječnja 2009.
Ova je uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 25. travnja 2008.
Za Komisiju
Joaquín ALMUNIA
Član Komisije
(1) SL L 77, 14.3.1998., str. 3. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1372/2007 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 315, 3.12.2007., str. 42.).
(2) SL L 71, 17.3.2005., str. 36. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 973/2007 (SL L 216, 21.8.2007., str. 10.).
(3) SL L 181, 28.6.1989., str. 47.
PRILOG I.
UVJETI KORIŠTENJA PODUZORKA ZA PRIKUPLJANJE PODATAKA O STRUKTURNIM VARIJABLAMA
1. Godišnje/tromjesečne varijable
Riječ „godišnje” u stupcu „periodičnost” Šifriranja utvrđenog u Prilogu III. određuje strukturne varijable koje po želji treba istražiti samo kao godišnji prosjek, koristeći poduzorak neovisnih promatranja u odnosu na 52 tjedna, a ne kao tromjesečne prosjeke. Temeljne varijable koje se trebaju istražiti svakog tromjesečja identificirane su kao „tromjesečne”.
2. Reprezentativnost rezultata
Za strukturne varijable, relativna standardna pogreška (ne uzimajući u obzir učinak dizajna) bilo koje godišnje procjene koja predstavlja 1 % ili više radno sposobnog stanovništva ne smije biti veći od:
|
(a) |
9 % za zemlje s brojem stanovnika između 1 milijun i 20 milijuna stanovnika i; |
|
(b) |
5 % za zemlje s brojem stanovnika od 20 milijuna ili više. |
Zemlje s manje od 1 milijun stanovnika su izuzete od ovih zahtjeva preciznosti i strukturne varijable trebaju se prikupiti za ukupni uzorak, osim ako uzorak ispunjava uvjete navedene pod (a).
Za zemlje koje koriste poduzorak za prikupljanje podataka o strukturnim varijablama, ako se koristi više od jednog vala istraživanja, ukupni korišteni poduzorak sastoji se od neovisnih promatranja.
3. Dosljednost zbrojeva
Dosljednost između godišnjih zbrojeva poduzoraka i godišnji prosjeci cijelog uzorka osigurava se za zaposlenost, nezaposlenost i neaktivno stanovništvo prema spolu te za sljedeće dobne skupine: 15 - 24, 25 - 34, 35 - 44, 45 - 54, 55 +.
4. Ad hoc moduli
Uzorak koji se koristi za prikupljanje podataka o ad hoc modulima također pruža podatke o strukturnim varijablama.
PRILOG II.
DEFINICIJA REFERENTNIH TROMJESEČJA
|
(a) |
Tromjesečja svake godine odnose se na 12 mjeseci u godini, tako da siječanj, veljača i ožujak pripadaju prvom tromjesečju, travanj, svibanj i lipanj pripadaju drugom tromjesečju, srpanj, kolovoz i rujan trećem tromjesečju i listopad, studeni i prosinac četvrtom tromjesečju. |
|
(b) |
Referentni tjedni dodjeljuju se referentnim tromjesečjima, tako da tjedan pripada tromjesečju po definiciji iz točke (a) kojem pripadaju najmanje četiri dana tog tjedna, osim ako se zbog toga dogodi da se prvo tromjesečje godine sastoji od samo 12 tjedana. Kada se to dogodi, tromjesečja godine u pitanju će se sastojati od uzastopnih blokova od 13 tjedana. |
|
(c) |
Kada se, u skladu s (b) tromjesečje sastoji od 14 tjedana umjesto 13 tjedana, države članice trebaju pokušati proširiti uzorak na svih 14 tjedana. |
|
(d) |
Ako nije moguće proširiti uzorak da pokrije svih 14 tjedana tromjesečja, predmetne države članice mogu preskočiti jedan tjedan tog tromjesečja (tj. ne uključiti ga). Tjedan koji se preskače treba biti tipičan s obzirom na nezaposlenost, zaposlenost te prosječne stvarne sate rada, te treba biti dio mjeseca koji sadrži pet četvrtaka. |
|
(e) |
Prvo tromjesečje 2009. počinje u ponedjeljak, 29. prosinca 2008. |
Do kraja 2011., države članice koje provode Anketu o radnoj snazi zajedno s drugim anketama kao jednom integriranom anketom, mogu definirati početak referentnih tromjesečja tjedan dana ranije nego što je navedeno pod (a), (b) i (e).
PRILOG III.
ŠIFRIRANJE
|
Naziv |
Stupac |
Periodičnost |
Šifra |
Opis |
Filtar/Primjedbe |
|
DEMOGRAFSKA POZADINA |
|||||
|
HHSEQNUM |
1/2 |
TROMJESEČNO |
|
Redni broj kućanstva (trebao bi ostati isti za sve valove istraživanja) |
Svi |
|
01-98 |
Dvoznamenkasti redni broj dodijeljen svakoj osobi u kućanstvu |
||||
|
HHLINK |
3 |
GODIŠNJE |
|
Odnos prema nositelju kućanstva |
HHTYPE = 1,3 |
|
1 |
Nositelj kućanstva |
||||
|
2 |
Bračni drug (ili izvanbračni drug) nositelja kućanstva |
||||
|
3 |
Dijete nositelja kućanstva (ili dijete njegova/njezina bračnog ili g izvanbračnog druga) |
||||
|
4 |
Predak nositelja kućanstva (ili njegova/njezina bračnog ili izvanbračnog druga) |
||||
|
5 |
Ostali srodnici |
||||
|
6 |
Ostali |
||||
|
9 |
Nije primjenjivo (HHTYPE ≠ 1,3) |
||||
|
HHSPOU |
4/5 |
GODIŠNJE |
|
Redni broj bračnog ili izvanbračnog druga |
HHTYPE = 1,3 |
|
01-98 |
Redni broj bračnog ili izvanbračnog druga |
||||
|
99 |
Nije primjenjivo (osoba ne pripada privatnom kućanstvu, ili nema bračnog ili izvanbračnog druga, ili isti ne pripada ovom privatnom kućanstvu) |
||||
|
HHFATH |
6/7 |
GODIŠNJE |
|
Redni broj oca |
HHTYPE = 1,3 |
|
01-98 |
Redni broj oca u kućanstvu |
||||
|
99 |
Nije primjenjivo (osoba ne pripada privatnom kućanstvu, ili otac ne pripada ovom privatnom kućanstvu) |
||||
|
HHMOTH |
8/9 |
GODIŠNJE |
|
Redni broj majke |
HHTYPE = 1,3 |
|
01-98 |
Redni broj majke u kućanstvu |
||||
|
99 |
Nije primjenjivo (osoba ne pripada privatnom kućanstvu, ili majka ne pripada ovom privatnom kućanstvu) |
||||
|
SEX |
10 |
TROMJESEČNO |
|
Spol |
Svi |
|
1 |
Muško |
||||
|
2 |
Žensko |
||||
|
YEARBIR |
11/14 |
TROMJESEČNO |
|
Godina rođenja |
Svi |
|
|
Unose se 4 znamenke godine rođenja |
||||
|
DATEBIR |
15 |
TROMJESEČNO |
|
Datum rođenja u odnosu na kraj referentnog razdoblja |
Svi |
|
1 |
Rođendan osobe pada između 1. siječnja i završetka referentnog tjedna |
||||
|
2 |
Rođendan osobe pada nakon završetka referentnog tjedna |
||||
|
MARSTAT |
16 |
GODIŠNJE |
|
Bračno stanje |
Svi |
|
1 |
Samci |
||||
|
2 |
Oženjeni |
||||
|
3 |
Udovci |
||||
|
4 |
Razvedeni ili rastavljeni |
||||
|
prazno |
Nema odgovora |
||||
|
NATIONAL |
17/18 |
TROMJESEČNO |
|
Državljanstvo |
Svi |
|
|
Za šifriranje, vidjeti ISO slovne kratice i brojčane oznake za zemlje |
||||
|
YEARESID |
19/20 |
TROMJESEČNO |
|
Godine boravka u ovoj zemlji |
Svi |
|
00 |
Rođen u ovoj zemlji |
||||
|
01-99 |
Broj godina boravljenja u ovoj zemlji |
||||
|
prazno |
Nema odgovora |
||||
|
COUNTRYB |
21/22 |
TROMJESEČNO |
|
Zemlja rođenja |
YEARESID ≠ 00 |
|
|
Za šifriranje, vidjeti ISO slovne kratice i brojčane oznake za zemlje |
||||
|
99 |
Nije primjenjivo (col.19/20 = 00) |
||||
|
prazno |
Nema odgovora |
||||
|
PROXY |
23 |
TROMJESEČNO |
|
Priroda sudjelovanja u anketi |
Svi u dobi od 15 godina ili više |
|
1 |
Izravno sudjelovanje |
||||
|
2 |
Sudjelovanje putem drugog člana kućanstva |
||||
|
9 |
Nije primjenjivo (dijete mlađe od 15 godina) |
||||
|
prazno |
Nema odgovora |
||||
|
RADNA AKTIVNOST |
|||||
|
WSTATOR |
24 |
TROMJESEČNO |
|
Radna aktivnost tijekom referentnog tjedna |
Svi u dobi od 15 godina ili više |
|
1 |
Radio/la je bilo kakav posao za plaću ili dobit u referentnom tjednu - jedan sat ili više (uključujući i pomažuće članove, ali isključujući ročnike na obveznom služenju vojnog ili civilnog roka) |
||||
|
2 |
Nije radio/la, ali je imao/la posao ili djelatnost s koje je bio/bila odsutan/odsutna tijekom referentnog tjedna (uključujući i pomažuće članove, ali isključujući ročnike na obveznom služenju vojnog ili civilnog roka) |
||||
|
3 |
Nije radio/la jer je na čekanju |
||||
|
4 |
Ročnik na obveznom služenju vojnog ili civilnog roka |
||||
|
5 |
Drugi/a (15 godina ili više) koji nije radio/la niti imao/la posao ili djelatnost tijekom referentnog tjedna |
||||
|
9 |
Nije primjenjivo (dijete mlađe od 15 godina) |
||||
|
NOWKREAS |
25/26 |
TROMJESEČNO |
|
Razlog zašto nije uopće radio/la, iako ima posao |
WSTATOR = 2 |
|
00 |
Nepovoljni vremenski uvjeti |
||||
|
01 |
Zastoj zbog tehničkih ili gospodarskih razloga |
||||
|
02 |
Radni spor |
||||
|
03 |
Školovanje ili osposobljavanje |
||||
|
04 |
Vlastita bolest, ozljeda ili trenutačna onesposobljenost |
||||
|
05 |
Rodiljni dopust |
||||
|
06 |
Roditeljski dopust |
||||
|
07 |
Godišnji odmor |
||||
|
08 |
Plaćeni dopust (u okviru ušteđenih radnih sati ili ugovora o godišnjoj satnici) |
||||
|
09 |
Ostali razlozi (npr. osobne ili obiteljske obveze) |
||||
|
99 |
Nije primjenjivo (WSTATOR = 1,3-5,9) |
||||
|
OBILJEŽJA GLAVNOG POSLA |
|||||
|
STAPRO |
27 |
TROMJESEČNO |
|
Profesionalni status |
WSTATOR = 1,2 |
|
1 |
Samozaposleni sa zaposlenicima |
||||
|
2 |
Samozaposleni bez zaposlenika |
||||
|
3 |
Zaposlenik |
||||
|
4 |
Pomažući član |
||||
|
9 |
Nije primjenjivo (WSTATOR = 3-5,9) |
||||
|
prazno |
Nema odgovora |
||||
|
SIGNISAL |
28 |
TROMJESEČNO |
|
Kontinuirani primitak plaće |
(WSTATOR = 2 i NOWKREAS ≠ 04 i NOWKREAS ≠ 05 i STAPRO = 3) ili WSTATOR = 3 |
|
1 |
Odsutni do i uključivo 3 mjeseca |
||||
|
2 |
Odsutni duže od 3 mjeseca uz primanje plaće ili naknade u iznosu od 50 % ili više uobičajene plaće |
||||
|
3 |
Odsutni više od 3 mjeseca uz primanje plaće ili naknade u iznosu od manje od 50 % od uobičajene plaće |
||||
|
4 |
Ne zna |
||||
|
9 |
Nije primjenjivo (WSTATOR ≠ 2 ili NOWKREAS = 04 ili NOWKREAS = 05 ili STAPRO ≠ 3) i WSTATOR ≠ 3 |
||||
|
NACE3D |
29/31 |
TROMJESEČNO |
|
Gospodarska aktivnost lokalne jedinice |
WSTATOR = 1,2 |
|
|
NACE Rev. 2 šifrirano na razinu s 2 ili ako je moguće s 3 znamenke |
||||
|
000 |
Nije primjenjivo (WSTATOR = 3-5,9) |
||||
|
prazno |
Nema odgovora |
||||
|
ISCO4D |
32/35 |
TROMJESEČNO |
|
Zanimanje |
WSTATOR = 1,2 |
|
|
ISCO-88 (COM) šifrirano na razinu s 3 ili ako je moguće s 4 znamenke |
||||
|
9999 |
Nije primjenjivo (WSTATOR = 3-5,9) |
||||
|
prazno |
Nema odgovora |
||||
|
SUPVISOR |
36 |
GODIŠNJE |
|
Nadzorne odgovornosti |
STAPRO = 3 |
|
1 |
Da |
||||
|
2 |
Ne |
||||
|
9 |
STAPRO ≠ 3 |
||||
|
prazno |
Nema odgovora |
||||
|
SIZEFIRM |
37/38 |
GODIŠNJE |
|
Broj osoba koje rade u lokalnoj jedinici |
STAPRO = 1,3,4, prazno |
|
01-10 |
točan broj osoba, ako je između 1 i 10 |
||||
|
11 |
11 - 19 osoba |
||||
|
12 |
20 - 49 osoba |
||||
|
13 |
50 osoba ili više |
||||
|
14 |
Ne zna, ali manje od 11 osoba |
||||
|
15 |
Ne zna, ali više od 10 osoba |
||||
|
99 |
Nije primjenjivo (STAPRO = 2,9) |
||||
|
prazno |
Nema odgovora |
||||
|
COUNTRYW |
39/40 |
TROMJESEČNO |
|
Zemlja mjesta rada |
WSTATOR = 1,2 |
|
|
Za šifriranje, vidjeti ISO slovne kratice i brojčane oznake za zemlje |
||||
|
99 |
Nije primjenjivo (WSTATOR = 3-5,9) |
||||
|
prazno |
Nema odgovora |
||||
|
REGIONW |
41/42 |
TROMJESEČNO |
|
Regija mjesta rada |
WSTATOR = 1,2 |
|
|
NUTS 2 |
||||
|
99 |
Nije primjenjivo (WSTATOR = 3-5,9) |
||||
|
prazno |
Nema odgovora |
||||
|
YSTARTWK |
43/46 |
TROMJESEČNO |
|
Godina u kojoj je osoba počela raditi za sadašnjeg poslodavca ili kao samozaposlena |
WSTATOR = 1,2 |
|
|
Unijeti 4 znamenke predmetne godine |
||||
|
9999 |
Nije primjenjivo (WSTATOR = 3-5,9) |
||||
|
prazno |
Nema odgovora |
||||
|
MSTARTWK |
47/48 |
TROMJESEČNO |
|
Mjesec u kojem je osoba počela raditi za sadašnjeg poslodavca ili kao samozaposlena |
YSTARTWK ≠ 9999, prazno & REFYEAR-YSTARTWK <= 2 |
|
01-12 |
Unijeti broj mjeseca u pitanju |
||||
|
99 |
Nije primjenjivo (YSTARTWK = 9999, prazno ili REFYEAR-YSTARTWK> 2) |
||||
|
prazno |
Nema odgovora |
||||
|
WAYJFOUN |
49 |
GODIŠNJE |
|
Uključivanje javnog zavoda za zapošljavanje u bilo kojem trenutku u pronalaženju sadašnjeg posla |
STAPRO = 3 & počeo je ovaj posao u posljednjih 12 mjeseci |
|
0 |
Ne |
||||
|
1 |
Da |
||||
|
9 |
STAPRO ≠ 3 ili je počeo ovaj posao prije više od 1 godine |
||||
|
prazno |
Nema odgovora |
||||
|
FTPT |
50 |
TROMJESEČNO |
|
Razlika između punog/nepunog radnog vremena |
WSTATOR = 1,2 |
|
1 |
Puno radno vrijeme |
||||
|
2 |
Nepuno radno vrijeme |
||||
|
9 |
WSTATOR ≠ 1,2 |
||||
|
prazno |
Nema odgovora |
||||
|
FTPTREAS |
51 |
GODIŠNJE |
|
Razlozi nepunog radnog vremena |
FTPT = 2 |
|
|
Radi se u nepunom radnom vremenu jer: |
||||
|
1 |
Osoba prolazi redovno obrazovanje ili osposobljavanje |
||||
|
2 |
Vlastita bolest ili invalidnost |
||||
|
3 |
Briga o djeci i nemoćnim (starijim) osobama |
||||
|
4 |
Drugi osobni ili obiteljski razlozi |
||||
|
5 |
Osoba ne može pronaći posao u punom radnom vremenu |
||||
|
6 |
Drugi razlozi |
||||
|
9 |
Nije primjenjivo (FTPT ≠ 2) |
||||
|
prazno |
Nema odgovora |
||||
|
TEMP |
52 |
TROMJESEČNO |
|
Određenost posla |
STAPRO = 3 |
|
1 |
Osoba ima stalni posao ili ugovor o radu na neodređeno vrijeme |
||||
|
2 |
Osoba ima privremeni posao/ugovor o radu na određeno vrijeme |
||||
|
9 |
Nije primjenjivo (STAPRO ≠ 3) |
||||
|
prazno |
Nema odgovora |
||||
|
TEMPREAS |
53 |
GODIŠNJE |
|
Razlozi za privremeni posao/ugovor o radu na određeno vrijeme |
TEMP = 2 |
|
|
Osoba ima privremeni posao/ugovor o radu na određeno vrijeme jer: |
||||
|
1 |
To je ugovor koji pokriva razdoblje osposobljavanja (naučnika, vježbenika, znanstvenih novaka itd.) |
||||
|
2 |
Osoba nije mogla naći stalni posao |
||||
|
3 |
Osoba nije željela stalni posao |
||||
|
4 |
To je ugovor za probni rad |
||||
|
9 |
Nije primjenjivo (TEMP ≠ 2) |
||||
|
prazno |
Nema odgovora |
||||
|
TEMPDUR |
54 |
TROMJESEČNO |
|
Ukupno trajanje privremenog posla ili ugovora o radu na određeno vrijeme |
TEMP = 2 |
|
1 |
Manje od mjesec dana |
||||
|
2 |
Od 1 do 3 mjeseca |
||||
|
3 |
Od 4 do 6 mjeseci |
||||
|
4 |
Od 7 do 12 mjeseci |
||||
|
5 |
Od 13 do 18 mjeseci |
||||
|
6 |
Od 19 do 24 mjeseca |
||||
|
7 |
Od 25 do 36 mjeseci |
||||
|
8 |
Više od tri godine |
||||
|
9 |
Nije primjenjivo (TEMP ≠ 2) |
||||
|
prazno |
Nema odgovora |
||||
|
TEMPAGCY |
55 |
GODIŠNJE |
|
Ugovor s agencijom za privremeno zapošljavanje |
STAPRO = 3 |
|
0 |
Ne |
||||
|
1 |
Da |
||||
|
9 |
Nije primjenjivo (STAPRO ≠ 3) |
||||
|
prazno |
Nema odgovora |
||||
|
NETIPIČNI RAD |
|||||
|
SHIFTWK |
56 |
GODIŠNJE |
|
Rad u smjenama |
STAPRO = 3 |
|
1 |
Osoba radi u smjenama |
||||
|
3 |
Osoba nikada ne radi u smjenama |
||||
|
9 |
Nije primjenjivo (STAPRO ≠ 3) |
||||
|
prazno |
Nema odgovora |
||||
|
EVENWK |
57 |
GODIŠNJE |
|
Rad navečer |
WSTATOR = 1 ili WSTATOR = 2 |
|
1 |
Osoba obično radi navečer |
||||
|
2 |
Osoba ponekad radi navečer |
||||
|
3 |
Osoba nikada ne radi navečer |
||||
|
9 |
Nije primjenjivo (WSTATOR = 3-5,9) |
||||
|
prazno |
Nema odgovora |
||||
|
NIGHTWK | |
58 |
GODIŠNJE |
|
Rad noću |
WSTATOR = 1 ili WSTATOR = 2 |
|
1 |
Osoba obično radi noću |
||||
|
2 |
Osoba ponekad radi noću |
||||
|
3 |
Osoba nikada ne radi noću |
||||
|
9 |
Nije primjenjivo (WSTATOR = 3-5,9) |
||||
|
prazno |
Nema odgovora |
||||
|
SATWK |
59 |
GODIŠNJE |
|
Rad subotom |
WSTATOR = 1 ili WSTATOR = 2 |
|
1 |
Osoba obično radi subotom |
||||
|
2 |
Osoba ponekad radi subotom |
||||
|
3 |
Osoba nikada ne radi subotom |
||||
|
9 |
Nije primjenjivo (WSTATOR = 3-5,9) |
||||
|
prazno |
Nema odgovora |
||||
|
SUNWK |
60 |
GODIŠNJE |
|
Rad nedjeljom |
WSTATOR = 1 ili WSTATOR = 2 |
|
1 |
Osoba obično radi nedjeljom |
||||
|
2 |
Osoba ponekad radi nedjeljom |
||||
|
3 |
Osoba nikada ne radi nedjeljom |
||||
|
9 |
Nije primjenjivo (WSTATOR = 3-5,9) |
||||
|
prazno |
Nema odgovora |
||||
|
SATI RADA |
|||||
|
HWUSUAL |
61/62 |
TROMJESEČNO |
|
Broj uobičajenih sati rada tjedno na glavnom poslu |
WSTATOR = 1,2 |
|
00 |
Ne mogu se navesti uobičajeni sati rada jer sati variraju od tjedna do tjedna ili od mjeseca do mjeseca |
||||
|
01-98 |
Broj uobičajenih sati rada na glavnom poslu |
||||
|
99 |
Nije primjenjivo (WSTATOR = 3-5,9) |
||||
|
prazno |
Nema odgovora |
||||
|
HWACTUAL |
63/64 |
TROMJESEČNO |
|
Broj stvarno sati rada tijekom referentnog tjedna na glavnom poslu |
WSTATOR = 1,2 |
|
00 |
Osoba koja ima posao ili djelatnost, a nije uopće radila u glavnoj djelatnosti u referentnom tjednu |
||||
|
01-98 |
Broj stvarnih sati rada na glavnom poslu tijekom referentnog tjedna |
||||
|
99 |
Nije primjenjivo (WSTATOR = 3-5,9) |
||||
|
prazno |
Nema odgovora |
||||
|
HWOVERP |
65/66 |
TROMJESEČNO |
|
Plaćeni prekovremeni rad u referentnom tjednu na glavnom poslu |
STAPRO = 3 |
|
00-98 |
Broj plaćenih prekovremenih sati |
||||
|
99 |
Nije primjenjivo (STAPRO ≠ 3) |
||||
|
prazno |
Nema odgovora |
||||
|
HWOVERPU |
67/68 |
TROMJESEČNO |
|
Neplaćeni prekovremeni rad u referentnom tjednu na glavnom poslu |
STAPRO = 3 |
|
00-98 | |
Broj neplaćenih prekovremenih sati |
||||
|
99 |
Nije primjenjivo (STAPRO ≠ 3) |
||||
|
prazno |
Nema odgovora |
||||
|
HOURREAS |
69/70 |
TROMJESEČNO |
|
Glavni razlog razlike između stvarnih sati rada tijekom referentnog tjedna od uobičajenih sati osobe |
HWUSUAL = 00-98 & HWACTUAL = 00-98 & WSTATOR = 1 |
|
|
Osoba je radila više nego obično zbog: |
||||
|
01 |
|
||||
|
16 |
|
||||
|
02 |
|
||||
|
|
Osoba je radila manje nego obično zbog: |
||||
|
03 |
|
||||
|
04 |
|
||||
|
05 |
|
||||
|
06 |
|
||||
|
07 |
|
||||
|
08 |
|
||||
|
09 |
|
||||
|
10 |
|
||||
|
11 |
|
||||
|
12 |
|
||||
|
13 |
|
||||
|
14 |
|
||||
|
15 |
|
||||
|
97 |
Osoba je radila uobičajene sate tijekom referentnog tjedna (HWUSUAL = HWACTUAL = 01-98) |
||||
|
98 |
Osoba čiji sati značajno variraju od tjedna do tjedna ili od mjeseca do mjeseca i koja nije navela razlog za odstupanje između stvarnih i uobičajenih sati rada (HWUSUAL = 00 & HOURREAS # 01-16) |
||||
|
99 |
Nije primjenjivo (WSTATOR = 2-5,9 ili HWUSUAL = prazno ili HWACTUAL = prazno) |
||||
|
prazno |
Nema odgovora |
||||
|
WISHMORE |
71 |
TROMJESEČNO |
|
Želja za uobičajeno više rada od trenutačnog broja sati |
(WSTATOR = 1 ili WSTATOR = 2) |
|
0 |
Ne |
||||
|
1 |
Da |
||||
|
9 |
Nije primjenjivo (WSTATOR = 3-5,9) |
||||
|
prazno |
Nema odgovora |
||||
|
WAYMORE |
72 |
GODIŠNJE |
|
Način na koji osoba želi raditi više sati |
WISHMORE = 1 |
|
1 |
Kroz dodatni posao |
||||
|
2 |
Kroz novi posao s više sati nego na sadašnjem poslu |
||||
|
3 |
Samo na sadašnjem poslu |
||||
|
4 |
Na bilo koji od gore navedenih načina |
||||
|
9 |
Nije primjenjivo (WISHMORE ≠ 1) |
||||
|
prazno |
Nema odgovora |
||||
|
HWWISH |
73/74 |
TROMJESEČNO |
|
Broj sati koliko bi osoba željela ukupno raditi |
WSTATOR = 1 ili WSTATOR = 2 |
|
01-98 |
Broj sati koji se želi ukupno raditi |
||||
|
99 |
Nije primjenjivo (WSTATOR = 3-5,9) |
||||
|
prazno |
Nema odgovora |
||||
|
HOMEWK |
75 |
GODIŠNJE |
|
Rad kod kuće |
WSTATOR = 1 ili WSTATOR = 2 |
|
1 |
Osoba obično radi kod kuće |
||||
|
2 |
Osoba ponekad radi kod kuće |
||||
|
3 |
Osoba nikada ne radi kod kuće |
||||
|
9 |
Nije primjenjivo (WSTATOR = 3-5,9) |
||||
|
prazno |
Nema odgovora |
||||
|
LOOKOJ |
76 |
TROMJESEČNO |
|
Traženje drugog posla |
WSTATOR = 1 ili WSTATOR = 2 |
|
0 |
Osoba ne traži drugi posao |
||||
|
1 |
Osoba traži drugi posao |
||||
|
9 |
Nije primjenjivo (WSTATOR = 3-5,9) |
||||
|
prazno |
Nema odgovora |
||||
|
LOOKREAS |
77 |
GODIŠNJE |
|
Razlozi za traženje drugog posla |
LOOKOJ = 1 |
|
1 |
|
||||
|
2 |
|
||||
|
3 |
|
||||
|
4 |
|
||||
|
5 |
|
||||
|
6 |
|
||||
|
7 |
|
||||
|
9 |
Nije primjenjivo (LOOKOJ ≠ 1) |
||||
|
prazno |
Nema odgovora |
||||
|
DRUGI POSAO |
|||||
|
EXIST2J |
78 |
TROMJESEČNO |
|
Postojanje više od jednog posla ili poslovanja |
WSTATOR = 1 ili WSTATOR = 2 |
|
1 |
Osoba je imala samo jedan posao ili poslovanje u referentnom tjednu |
||||
|
2 |
Osoba je imala više od jednog posla ili poslovanja u referentnom tjednu (ne zbog promjene posla ili poslovanja) |
||||
|
9 |
Nije primjenjivo (WSTATOR = 3-5,9 |
||||
|
prazno |
Nema odgovora |
||||
|
STAPRO2J |
79 |
TROMJESEČNO |
|
Profesionalni status (na drugom poslu) |
EXIST2J = 2 |
|
1 |
Samozaposleni sa zaposlenima |
||||
|
2 |
Samozaposleni bez zaposlenih |
||||
|
3 |
Zaposlenik |
||||
|
4 |
Pomažući član |
||||
|
9 |
Nije primjenjivo (EXIST2J = 1,9, prazno) |
||||
|
prazno |
Nema odgovora |
||||
|
NACE2J2D |
80/81 |
TROMJESEČNO |
|
Gospodarska aktivnost lokalnih jedinica (na drugom poslu) |
EXIST2J = 2 |
|
|
NACE Rev. 2 |
||||
|
00 |
Nije primjenjivo (EXIST2J = 1,9, prazno) |
||||
|
prazno |
Nema odgovora |
||||
|
HWACTUA2 |
82/83 |
TROMJESEČNO |
|
Broj stvarnih sati rada tijekom referentnog tjedna na drugom poslu |
EXIST2J = 2 |
|
00 |
Osoba nije radila na drugom poslu tijekom referentnog tjedna |
||||
|
01-98 |
Broj stvarno odrađenih sati tijekom referentnog tjedna na drugom poslu |
||||
|
99 |
Nije primjenjivo (EXIST2J = 1,9, prazno) |
||||
|
prazno |
Nema odgovora |
||||
|
PRIJAŠNJE RADNO ISKUSTVO NEZAPOSLENE OSOBE |
|||||
|
EXISTPR |
84 |
TROMJESEČNO |
|
Postojanje prijašnjeg radnog iskustva |
WSTATOR = 3-5 |
|
0 |
Osoba nikad nije bila zaposlena (samo povremeni rad, kao što su rad preko praznika, obvezno služenje vojnog roka ili rad u zajednici se ne smatraju zaposlenjem) |
||||
|
1 |
Osoba je već bila zaposlena (samo povremeni rad, kao što su rad preko praznika, obvezno služenje vojnog roka ili usluge u zajednici se ne smatraju zaposlenjem) |
||||
|
9 |
Nije primjenjivo (WSTATOR = 1,2 ili 9) |
||||
|
prazno |
Nema odgovora |
||||
|
YEARPR |
85/88 |
TROMJESEČNO |
|
Godina u kojoj je osoba posljednji put radila |
EXISTPR = 1 |
|
|
Unesite 4 znamenke godine u kojoj je osoba posljednji put radila |
||||
|
9999 |
Nije primjenjivo (EXISTPR = 0,9, prazno) |
||||
|
prazno |
Nema odgovora |
||||
|
MONTHPR |
89/90 |
TROMJESEČNO |
|
Mjesec u kojem je osoba posljednji put radila |
YEARPR ≠ 9999, prazno & REFYEAR-YEARPR <= 2 |
|
01-12 |
Unesite broj mjeseca u kojem je osoba posljednji put radila |
||||
|
99 |
Nije primjenjivo (YEARPR = 9999, prazno ili REFYEAR-YEARPR> 2) |
||||
|
prazno |
Nema odgovora |
||||
|
LEAVREAS |
91/92 |
GODIŠNJE |
|
Glavni razlog za napuštanje posljednjeg posla ili poslovanja |
EXISTPR = 1 i REFYEAR-YEARPR < 8 |
|
00 |
Otpuštanje ili tehnološki višak |
||||
|
01 |
Završetak posla na određeno vrijeme |
||||
|
02 |
Briga o djeci ili nemoćnim (starijim) osobama |
||||
|
03 |
Ostale osobne ili obiteljske obveze |
||||
|
04 |
Vlastita bolest ili invaliditet |
||||
|
05 |
Obrazovanje ili osposobljavanje |
||||
|
06 |
Prijevremena mirovina |
||||
|
07 |
Redovna mirovina |
||||
|
08 |
Obvezni vojni rok ili rad u zajednici |
||||
|
09 |
Ostali razlozi |
||||
|
99 |
Nije primjenjivo (EXISTPR = 0,9, prazno, ili EXISTPR = 1 i nije radila u posljednjih 8 godina) |
||||
|
prazno |
Nema odgovora |
||||
|
STAPROPR |
93 |
TROMJESEČNO samo ako se radilo u posljednjih 12 mjeseci, u ostalim slučajevima GODIŠNJE |
|
Profesionalni status na posljednjim poslu |
EXISTPR = 1 i REFYEAR-YEARPR < 8 |
|
1 |
Samozaposleni s radnicima |
||||
|
2 |
Samozaposleni bez radnika |
||||
|
3 |
Radnik |
||||
|
4 |
Pomažući član |
||||
|
9 |
Nije primjenjivo (EXISTPR = 0,9, prazno, ili EXISTPR = 1 i nije radila u posljednjih 8 godina) |
||||
|
prazno |
Nema odgovora |
||||
|
NACEPR2D |
94/95 |
TROMJESEČNO ako se radilo u posljednjih 12 mjeseci, u ostalim slučajevima GODIŠNJE |
|
Gospodarska aktivnost lokalne jedinice u kojoj je osoba posljednji put radila |
EXISTPR = 1 i REFYEAR-YEARPR < 8 |
|
|
NACE Rev. 2 |
||||
|
00 |
Nije primjenjivo (EXISTPR = 0,9, prazno, ili EXISTPR = 1 i nije radila u posljednjih 8 godina |
||||
|
prazno |
Nema odgovora |
||||
|
ISCOPR3D |
96/98 |
TROMJESEČNO ako se radilo u posljednjih 12 mjeseci, u ostalim slučajevima GODIŠNJE |
|
Zanimanje na zadnjem poslu |
EXISTPR = 1 i REFYEAR-YEARPR < 8 |
|
|
ISCO-88 (COM) |
||||
|
999 |
Nije primjenjivo (EXISTPR = 0,9, prazno, ili EXISTPR = 1 i nije radila u posljednjih 8 godina) |
||||
|
prazno |
Nema odgovora |
||||
|
TRAŽENJE POSLA |
|||||
|
SEEKWORK |
99 |
TROMJESEČNO |
|
Traženje posla tijekom prethodna četiri tjedna |
(WSTATOR = 3-5 ili SIGNISAL = 3) i dob < 75 |
|
1 |
Osoba je već pronašla posao koji će početi u roku od najviše 3 mjeseca |
||||
|
2 |
Osoba je već pronašla posao koji će početi u roku od više od 3 mjeseca i ne traži zaposlenje |
||||
|
3 |
Osoba ne traži zaposlenje i nije pronašla nikakav posao koji počinje kasnije |
||||
|
4 |
Osoba traži posao |
||||
|
9 |
Nije primjenjivo (WSTATOR = 1,2 ili 9 i SIGNISAL ≠ 3) ili dob jednaka ili veća od 75 |
||||
|
SEEKREAS |
100 |
GODIŠNJE |
|
Razlozi za netraženje posla |
SEEKWORK = 3 |
|
|
Osoba ne traži posao jer: |
||||
|
1 |
|
||||
|
2 |
|
||||
|
3 |
|
||||
|
4 |
|
||||
|
5 |
|
||||
|
6 |
|
||||
|
7 |
|
||||
|
8 |
|
||||
|
9 |
Nije primjenjivo (SEEKWORK ≠ 3) |
||||
|
prazno |
Nema odgovora |
||||
|
SEEKTYPE |
101 |
TROMJESEČNO |
|
Vrsta traženog (ili nađenog) posla |
SEEKWORK = 1,2,4 ili LOOKOJ = 1 |
|
|
Traženi posao (za SEEKWORK = 1,2 nađeni posao) je: |
||||
|
1 |
kao samozaposlen |
||||
|
|
kao radnik: |
||||
|
2 |
|
||||
|
3 |
|
||||
|
4 |
|
||||
|
5 |
|
||||
|
6 |
|
||||
|
9 |
Nije primjenjivo (SEEKWORK ≠ 1,2,4 i LOOKOJ ≠ 1) |
||||
|
prazno |
Nema odgovora |
||||
|
SEEKDUR |
102 |
TROMJESEČNO |
|
Trajanje traženja posla |
SEEKWORK = 1,4 ili LOOKOJ = 1 |
|
0 |
Traženje još nije počelo |
||||
|
1 |
Manje od 1 mjesec |
||||
|
2 |
1 - 2 mjeseca |
||||
|
3 |
3 - 5 mjeseci |
||||
|
4 |
6 - 11 mjeseci |
||||
|
5 |
12 - 17 mjeseci |
||||
|
6 |
18 - 23 mjeseca |
||||
|
7 |
24 - 47 mjeseci |
||||
|
8 |
4 godine ili duže |
||||
|
9 |
Nije primjenjivo (SEEKWORK ≠ 1,4 i LOOKOJ ≠ 1) |
||||
|
prazno |
Nema odgovora |
||||
|
METODE KORIŠTENE TIJEKOM PRETHODNA ČETIRI TJEDNA ZA TRAŽENJE POSLA |
|||||
|
METHODA |
103 |
TROMJESEČNO |
|
Kontaktirani su javni zavodi za zapošljavanje u traženju posla |
SEEKWORK = 4 ili LOOKOJ = 1 |
|
0 |
Ne |
||||
|
1 |
Da |
||||
|
9 |
Nije primjenjivo (SEEKWORK ≠ 4 i LOOKOJ ≠ 1) |
||||
|
METHODB |
104 |
TROMJESEČNO |
|
Kontaktirane su privatne agencije za zapošljavanje u traženju posla |
SEEKWORK = 4 ili LOOKOJ = 1 |
|
0 |
Ne |
||||
|
1 |
Da |
||||
|
9 |
Nije primjenjivo (SEEKWORK ≠ 4 i LOOKOJ ≠ 1) |
||||
|
METHODC |
105 |
TROMJESEČNO |
|
Izravno javljanje poslodavcima |
SEEKWORK = 4 ili LOOKOJ = 1 |
|
0 |
Ne |
||||
|
1 |
Da |
||||
|
9 |
Nije primjenjivo (SEEKWORK ≠ 4 i LOOKOJ ≠ 1) |
||||
|
METHODD |
106 |
TROMJESEČNO |
|
Raspitivanje kod prijatelja, rodbine, sindikata itd. |
SEEKWORK = 4 ili LOOKOJ = 1 |
|
0 |
Ne |
||||
|
1 |
Da |
||||
|
9 |
Nije primjenjivo (SEEKWORK ≠ 4 i LOOKOJ ≠ 1) |
||||
|
METHODE| |
107 |
TROMJESEČNO |
|
Davanje ili odgovaranje na oglase u novinama ili časopisima |
SEEKWORK = 4 ili LOOKOJ = 1 |
|
0 |
Ne |
||||
|
1 |
Da |
||||
|
9 |
Nije primjenjivo (SEEKWORK ≠ 4 i LOOKOJ ≠ 1) |
||||
|
METHODF |
108 |
TROMJESEČNO |
|
Proučavanje oglasa u novinama ili časopisima |
SEEKWORK = 4 ili LOOKOJ = 1 |
|
0 |
Ne |
||||
|
1 |
Da |
||||
|
9 |
Nije primjenjivo (SEEKWORK ≠ 4 i LOOKOJ ≠ 1) |
||||
|
METHODG |
109 |
TROMJESEČNO |
|
Testiranje, razgovor ili ispitivanje |
SEEKWORK = 4 ili LOOKOJ = 1 |
|
0 |
Ne |
||||
|
1 |
Da |
||||
|
9 |
Nije primjenjivo (SEEKWORK ≠ 4 i LOOKOJ ≠ 1) |
||||
|
METHODH |
110 |
TROMJESEČNO |
|
Traženje zemljišta, radnih prostorija ili opreme za rad |
SEEKWORK = 4 ili LOOKOJ = 1 |
|
0 |
Ne |
||||
|
1 |
Da |
||||
|
9 |
Nije primjenjivo (SEEKWORK ≠ 4 i LOOKOJ ≠ 1) |
||||
|
METHODI |
111 |
TROMJESEČNO |
|
Traženje dozvola, licencija, financijskih sredstava |
SEEKWORK = 4 ili LOOKOJ = 1 |
|
0 |
Ne |
||||
|
1 |
Da |
||||
|
9 |
Nije primjenjivo (SEEKWORK ≠ 4 i LOOKOJ ≠ 1) |
||||
|
METHODJ |
112 |
TROMJESEČNO |
|
Čekanje rezultata prijave za posao |
SEEKWORK = 4 ili LOOKOJ = 1 |
|
0 |
Ne |
||||
|
1 |
Da |
||||
|
9 |
Nije primjenjivo (SEEKWORK ≠ 4 i LOOKOJ ≠ 1) |
||||
|
METHODK |
113 |
TROMJESEČNO |
|
Čekanje poziva od javnog zavoda za zapošljavanje |
SEEKWORK = 4 ili LOOKOJ = 1 |
|
0 |
Ne |
||||
|
1 |
Da |
||||
|
9 |
Nije primjenjivo (SEEKWORK ≠ 4 i LOOKOJ ≠ 1) |
||||
|
METHODL |
114 |
TROMJESEČNO |
|
Čekanje rezultata natječaja za zapošljavanje u javnom sektoru |
SEEKWORK = 4 ili LOOKOJ = 1 |
|
0 |
Ne |
||||
|
1 |
Da |
||||
|
9 |
Nije primjenjivo (SEEKWORK ≠ 4 i LOOKOJ ≠ 1) |
||||
|
METHODM |
115 |
TROMJESEČNO |
|
Ostale korištene metode |
SEEKWORK = 4 ili LOOKOJ = 1 |
|
0 |
Ne |
||||
|
1 |
Da |
||||
|
9 |
Nije primjenjivo (SEEKWORK ≠ 4 i LOOKOJ ≠ 1) |
||||
|
WANTWORK |
116 |
TROMJESEČNO |
|
Spremnost na rad osobe koja ne traži zaposlenje |
SEEKWORK = 3 |
|
|
Osoba ne traži zaposlenje: |
||||
|
1 |
|
||||
|
2 |
|
||||
|
9 |
Nije primjenjivo (SEEKWORK ≠ 3 |
||||
|
prazno |
Nema odgovora |
||||
|
AVAILBLE |
117 |
TROMJESEČNO |
|
Raspoloživost za početak rada u roku od dva tjedna |
SEEKWORK = 1,4 ili WANTWORK = 1, prazno ili WISHMORE = 1 |
|
|
Ako je posao pronađen danas: |
||||
|
1 |
Osoba može početi raditi odmah (u roku od 2 tjedna) |
||||
|
2 |
Osoba ne može početi raditi odmah (u roku od 2 tjedna) |
||||
|
9 |
Nije primjenjivo (SEEKWORK ≠ 1, 4 i WANTWORK ≠ 1, prazno i WISHMORE ≠ 1 |
||||
|
AVAIREAS |
118 |
GODIŠNJE |
|
Razlozi za neraspoloživost za početak rada u roku od dva tjedna |
AVAILBLE = 2 |
|
|
Osoba ne može početi raditi odmah (u roku od 2 tjedna), jer: |
||||
|
1 |
|
||||
|
2 |
|
||||
|
3 |
|
||||
|
4 |
|
||||
|
5 |
|
||||
|
6 |
|
||||
|
9 |
Nije primjenjivo (AVAILBLE ≠ 2) |
||||
|
prazno |
Nema odgovora |
||||
|
PRESEEK |
119 |
GODIŠNJE |
|
Situacija neposredno prije nego što je osoba počela tražiti posao (ili je čekala početak novog posla) |
SEEKWORK = 1,2,4 |
|
1 |
Osoba je radila (uključujući naučnike, vježbenika) |
||||
|
2 |
Osoba je bila na redovnom školovanju (osim naučnika, vježbenika) |
||||
|
3 |
Osoba je služila obvezni vojni rok ili je radila u zajednici |
||||
|
4 |
Osoba je imala kućnih/obiteljskih obveza |
||||
|
5 |
Ostalo (npr. u mirovini) |
||||
|
9 |
Nije primjenjivo (SEEKWORK = 3,9) |
||||
|
prazno |
Nema odgovora |
||||
|
NEEDCARE |
120 |
GODIŠNJE |
|
Potreba za uslugama skrbi |
FTPTREAS = 3 ili SEEKREAS = 3 |
|
|
Osoba ne traži posao ili radi u nepunom radnom vremenu jer: |
||||
|
1 |
odgovarajuća skrb za djecu nije raspoloživa ili je preskupa |
||||
|
2 |
odgovarajuća skrb za bolesne, nemoćne, starije osobe nije raspoloživa ili je preskupa |
||||
|
3 |
odgovarajuća skrb za djecu te bolesne, nemoćne, starije osobe nije raspoloživa ili je preskupa |
||||
|
4 |
usluge skrbi nemaju utjecaja na odluku za rad u nepunom radnom vremenu ili netraženje posla |
||||
|
9 |
Nije primjenjivo (FTPTREAS ≠ 3 i SEEKREAS ≠ 3) |
||||
|
prazno |
Nema odgovora |
||||
|
REGISTER |
121 |
GODIŠNJE |
|
Prijava u javni zavod za zapošljavanje |
Svi u dobi od 15 do 74 godina |
|
1 |
Osoba je prijavljena u javni zavod za zapošljavanje i prima naknadu ili pomoć |
||||
|
2 |
Osoba je prijavljena u javni zavod za zapošljavanje, ali ne prima naknadu ili pomoć |
||||
|
3 |
Osoba nije prijavljena u javni zavod za zapošljavanje, ali prima naknadu ili pomoć |
||||
|
4 |
Osoba nije prijavljena u javni zavod za zapošljavanje i ne prima naknadu ili pomoć |
||||
|
9 |
Nije primjenjivo (osoba mlađe od 15 godina ili starije od 75) |
||||
|
prazno |
Nema odgovora |
||||
|
GLAVNI STATUS RADA |
|||||
|
MAINSTAT (neobavezno) |
122 |
GODIŠNJE |
|
Glavni status |
Svi u dobi od 15 godina ili više |
|
1 |
Obavlja posao ili zanimanje, uključujući i neplaćeni rad za obiteljski posao ili gospodarstvo, uključujući naukovanje ili plaćeni vježbenički staž itd. |
||||
|
2 |
Nezaposlen |
||||
|
3 |
Učenik, student, usavršavanje, neplaćeno radno iskustvo |
||||
|
4 |
U mirovini ili prijevremenoj mirovini ili je odustao od posla |
||||
|
5 |
S trajnim invaliditetom |
||||
|
6 |
U obveznom vojnom roku |
||||
|
7 |
Obavljanje kućanskih zadataka |
||||
|
8 |
Ostale neaktivne osobe |
||||
|
9 |
Nije primjenjivo (dijete mlađe od 15 godina) |
||||
|
prazno |
Nema odgovora |
||||
|
OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE |
|||||
|
EDUCSTAT |
123 |
TROMJESEČNO |
|
Student ili vježbenik na redovitom školovanju tijekom posljednja četiri tjedna |
Svi u dobi od 15 godina ili više |
|
1 |
Student ili vježbenik |
||||
|
3 |
Osoba na redovitom školovanju, ali na odmoru |
||||
|
2 |
Nije student ili vježbenik |
||||
|
9 |
Nije primjenjivo (dijete mlađe od 15 godina) |
||||
|
prazno |
Nema odgovora |
||||
|
EDUCLEVL |
124 |
TROMJESEČNO |
|
Razina obrazovanja ili osposobljavanja |
EDUCSTAT = 1 ili 3 |
|
1 |
ISCED 1 |
||||
|
2 |
ISCED 2 |
||||
|
3 |
ISCED 3 |
||||
|
4 |
ISCED 4 |
||||
|
5 |
ISCED 5 |
||||
|
6 |
ISCED 6 |
||||
|
9 |
Nije primjenjivo (EDUCSTAT = 2,9, prazno) |
||||
|
prazno |
Nema odgovora |
||||
|
EDUCFILD (neobavezno) |
125/127 |
GODIŠNJE |
|
Područje ovog obrazovanja ili osposobljavanja |
EDUCSTAT = 1 ili 3 i EDUCLEVL = 3 - 6 |
|
000 |
Opći programi |
||||
|
100 |
Obrazovanje učitelja i obrazovne djelatnosti |
||||
|
200 |
Humanističke znanosti, jezici i umjetnost |
||||
|
222 |
Strani jezici |
||||
|
300 |
Društvene znanosti, poslovanje i pravo |
||||
|
400 |
Prirodne znanosti, matematika i informatika |
||||
|
420 |
Biološke znanosti (uključujući biologiju i znanost o okolišu - ekologiju) |
||||
|
440 |
Fizikalne znanosti (uključujući fiziku, kemiju i znanosti o zemlji) |
||||
|
460 |
Matematika i statistika |
||||
|
481 |
Računarstvo |
||||
|
482 |
Korištenje računalima |
||||
|
500 |
Inženjerstvo, proizvodnja i građevinarstvo |
||||
|
600 |
Poljoprivreda i veterinarske usluge |
||||
|
700 |
Zdravstvo i socijalna skrb |
||||
|
800 |
Usluge |
||||
|
900 |
Nepoznato |
||||
|
999 |
Nije primjenjivo (EDUCSTAT = 2,9, prazno ili EDUCLEVL ≠ (3 do 6)) |
||||
|
prazno |
Nema odgovora |
||||
|
COURATT |
128 |
TROMJESEČNO |
|
Jeste li sudjelovali na bilo kakvim tečajevima, seminarima, konferencijama ili primali privatne satove ili instrukcije izvan redovitog obrazovnog sustava (dalje u tekstu programi obrazovanja, osposobljavanja ili pouke) u posljednja četiri tjedna? |
Svi su u dobi od 15 ili više godina |
|
1 |
Da |
||||
|
2 |
Ne |
||||
|
9 |
Nije primjenjivo (dijete mlađe od 15 godina) |
||||
|
prazno |
Nema odgovora |
||||
|
COURLEN |
129/131 |
TROMJESEČNO |
|
Broj sati provedenih na svim programa obrazovanja, osposobljavanja ili pouke unutar posljednja četiri tjedna |
COURATT = 1 |
|
3 znamenke |
Broj sati |
||||
|
999 |
Nije primjenjivo (COURATT = 2,9, prazno) |
||||
|
|
|
||||
|
COURPURP (neobavezno) |
132 |
GODIŠNJE |
|
Svrha posljednjeg programa obrazovanja, osposobljavanja ili pouke |
COURATT = 1 |
|
1 |
Uglavnom poslovna (profesionalna) |
||||
|
2 |
Uglavnom osobna/društvena |
||||
|
9 |
Nije primjenjivo (COURATT = 2,9, prazno) |
||||
|
prazno |
Nema odgovora |
||||
|
COURFILD (neobavezno) |
133/135 |
GODIŠNJE |
|
Područje posljednjeg programa obrazovanja, osposobljavanja ili pouke |
COURATT = 1 |
|
000 |
Opći programi |
||||
|
100 |
Obrazovanje učitelja i obrazovne djelatnosti |
||||
|
200 |
Humanističke znanosti, jezici i umjetnost |
||||
|
222 |
Strani jezici |
||||
|
300 |
Društvene znanosti, poslovanje i pravo |
||||
|
400 |
Prirodne znanosti, matematika i informatika |
||||
|
420 |
Biološke znanosti (uključujući biologiju i znanost o okolišu - ekologiju) |
||||
|
440 |
Fizikalne znanosti (uključujući fiziku, kemiju i znanosti o zemlji) |
||||
|
460 |
Matematika i statistika |
||||
|
481 |
Računarstvo |
||||
|
482 |
Korištenje računalima |
||||
|
500 |
Inženjerstvo, proizvodnja i građevinarstvo |
||||
|
600 |
Poljoprivreda i veterinarske usluge |
||||
|
700 |
Zdravstvo i socijalna skrb |
||||
|
800 |
Usluge |
||||
|
900 |
Nepoznato |
||||
|
999 |
Nije primjenjivo (COURATT = 2,9, prazno) |
||||
|
prazno |
Nema odgovora |
||||
|
COURWORH (neobavezno) |
136 |
GODIŠNJE |
|
Jesu li se posljednje aktivnosti obrazovanja, osposobljavanja ili pouke odvijale tijekom plaćenog radnog vremena? |
COURATT = 1 |
|
1 |
Samo tijekom plaćenog radnog vremena |
||||
|
2 |
Uglavnom tijekom plaćenog radnog vremena |
||||
|
3 |
Uglavnom izvan plaćenog radnog vremena |
||||
|
4 |
Samo izvan plaćenog radnog vremena |
||||
|
5 |
Nezaposlen u to vrijeme |
||||
|
9 |
Nije primjenjivo (COURATT = 2,9, prazno) |
||||
|
prazno |
Nema odgovora |
||||
|
HATLEVEL |
137/138 |
TROMJESEČNO |
|
Najviša uspješno završena razina obrazovanja ili osposobljavanja |
Svi u dobi od 15 godina ili više |
|
00 |
Nema formalnog obrazovanja ili ispod ISCED 1 |
||||
|
11 |
ISCED 1 |
||||
|
21 |
ISCED 2 |
||||
|
22 |
ISCED 3c (kraće od dvije godine) |
||||
|
31 |
ISCED 3c (dvije godine i više) |
||||
|
32 |
ISCED 3 a, b |
||||
|
30 |
ISCED 3 (bez razlike moguće a, b ili c, 2 god. +) |
||||
|
41 |
ISCED 4a, b |
||||
|
42 |
ISCED 4c |
||||
|
43 |
ISCED 4 (bez razlike moguće a, b ili c) |
||||
|
51 |
ISCED 5b |
||||
|
52 |
ISCED 5a |
||||
|
60 |
ICSED 6 |
||||
|
99 |
Nije primjenjivo (dijete mlađe od 15 godina) |
||||
|
prazno |
Nema odgovora |
||||
|
HATFIELD |
139/141 |
GODIŠNJE |
|
Područje uspješno završene najviše razine obrazovanja ili osposobljavanja |
HATLEVEL = 22 - 60 |
|
000 |
Opći programi (1) |
||||
|
100 |
Obrazovanje učitelja i obrazovne djelatnosti (1) |
||||
|
200 |
Humanističke znanosti, jezici i umjetnost (1) |
||||
|
222 |
Strani jezici |
||||
|
300 |
Društvene znanosti, poslovanje i pravo (1) |
||||
|
400 |
Prirodne znanosti, matematika i informatika (1) |
||||
|
420 |
Biološke znanosti (uključujući biologiju i znanost o okolišu - ekologiju) (1) |
||||
|
440 |
Fizikalne znanosti (uključujući fiziku, kemiju i znanosti o zemlji) (1) |
||||
|
460 |
Matematika i statistika (1) |
||||
|
481 |
Računarstvo |
||||
|
482 |
Korištenje računalima |
||||
|
500 |
Inženjerstvo, proizvodnja i građevinarstvo (1) |
||||
|
600 |
Poljoprivreda i veterinarske usluge (1) |
||||
|
700 |
Zdravstvo i socijalna skrb (1) |
||||
|
800 |
Usluge (1) |
||||
|
900 |
Nepoznato |
||||
|
999 |
Nije primjenjivo (HATLEVEL = 00, 11, 21, 99, prazno) |
||||
|
prazno |
Nema odgovora |
||||
|
HATYEAR |
142/145 |
GODIŠNJE |
|
Godina kada je uspješno završena najviša razina obrazovanja ili osposobljavanja |
HATLEVEL = 11-60 |
|
|
Unose se 4 znamenke godine kada je uspješno završena najviša razina obrazovanja ili osposobljavanja |
||||
|
9999 |
Nije primjenjivo (HATLEVEL = 00, 99, prazno) |
||||
|
prazno |
Nema odgovora |
||||
|
SITUACIJA GODINU DANA PRIJE ANKETE |
|||||
|
WSTAT1Y |
146 |
GODIŠNJE |
|
Situacija s obzirom na aktivnost godinu dana prije ankete |
Svi u dobi od 15 godina ili više |
|
1 |
Obavlja posao ili zanimanje, uključujući i neplaćeni rad za obiteljski posao ili gospodarstvo, uključujući naukovanje ili plaćeni vježbenički staž itd. |
||||
|
2 |
Nezaposlen |
||||
|
3 |
Učenik, student, usavršavanje, neplaćeno radno iskustvo |
||||
|
4 |
U mirovini ili prijevremenoj mirovini ili je odustao od posla |
||||
|
5 |
S trajnim invaliditetom |
||||
|
6 |
U obveznom vojnom roku |
||||
|
7 |
Obavljanje kućanskih zadataka |
||||
|
8 |
Ostale neaktivne osobe |
||||
|
9 |
Nije primjenjivo (dijete mlađe od 15 godina) |
||||
|
prazno |
Nema odgovora |
||||
|
STAPRO1Y |
147 |
GODIŠNJE |
|
Profesionalni status godinu dana prije ankete |
WSTAT1Y = 1 |
|
1 |
Samozaposleni s radnicima |
||||
|
2 |
Samozaposleni bez radnika |
||||
|
3 |
Radnik |
||||
|
4 |
Pomažući član |
||||
|
9 |
Nije primjenjivo (WSTAT1Y ≠ 1) |
||||
|
prazno |
Nema odgovora |
||||
|
NACE1Y2D |
148/149 |
GODIŠNJE |
|
Gospodarska aktivnost lokalne jedinice u kojoj je osoba radila godinu dana prije ankete |
WSTAT1Y = 1 |
|
|
NACE Rev. 2 |
||||
|
00 |
Nije primjenjivo (WSTAT1Y ≠ 1) |
||||
|
prazno |
Nema odgovora |
||||
|
COUNTR1Y |
150/151 |
GODIŠNJE |
|
Zemlja boravišta godinu dana prije ankete |
Svi u dobi od 1 godine ili više |
|
|
Za šifriranje, vidjeti ISO slovne kratice i brojčane oznake za zemlje |
||||
|
99 |
Nije primjenjivo (dijete mlađe od jedne godine) |
||||
|
prazno |
Nema odgovora |
||||
|
REGION1Y |
152/153 |
GODIŠNJE |
|
Regija boravišta godinu dana prije ankete |
Svi u dobi od 1 godine ili više |
|
|
NUTS 2 |
||||
|
99 |
Nije primjenjivo (osoba koja je promijenila zemlju boravišta ili dijete mlađe od jedne godine) |
||||
|
prazno |
Nema odgovora |
||||
|
PRIHOD |
|||||
|
INCDECIL |
154/155 |
GODIŠNJE |
|
Mjesečna(neto) plaća za glavni posao |
STAPRO = 3 |
|
01-10 |
Red decila |
||||
|
99 |
Nije primjenjivo (STAPRO ≠ 3) |
||||
|
prazno |
Nema odgovora |
||||
|
TEHNIČKE STAVKE KOJE SE ODNOSE NA RAZGOVOR |
|||||
|
REFYEAR |
156/159 |
TROMJESEČNO |
|
Godina ankete |
Svi |
|
|
4 znamenke godine |
||||
|
REFWEEK |
160/161 |
TROMJESEČNO |
|
Referentni tjedan |
Svi |
|
|
Broj tjedna od ponedjeljka do nedjelje |
||||
|
INTWEEK |
162/163 |
TROMJESEČNO |
|
Tjedan razgovora |
Svi |
|
|
Broj tjedna od ponedjeljka do nedjelje |
||||
|
COUNTRY |
164/165 |
TROMJESEČNO |
|
Zemlja |
Svi |
|
|
Za šifriranje, vidjeti ISO slovne kratice i brojčane oznake za zemlje |
||||
|
REGION |
166/167 |
TROMJESEČNO |
|
Regija kućanstva |
Svi |
|
|
NUTS 2 |
||||
|
DEGURBA |
168 |
TROMJESEČNO |
|
Razina urbanizacije |
Svi |
|
1 |
Gusto naseljeno područje |
||||
|
2 |
Srednje naseljeno područje |
||||
|
3 |
Rijetko naseljeno područje |
||||
|
HHNUM |
169/174 |
TROMJESEČNO |
|
Serijski broj kućanstva |
Svi |
|
|
Nacionalni zavodi za statistiku dodijelili su serijske brojeve i ostaju isti za sve valove istraživanja |
||||
|
|
Podaci u vezi s različitim članovima istog kućanstva nose isti serijski broj |
||||
|
HHTYPE |
175 |
TROMJESEČNO |
|
Vrsta kućanstva |
Svi |
|
1 |
Osoba živi u privatnom kućanstvu (ili trajno u hotelu) i anketirana je u ovom kućanstvu |
||||
|
2 |
Osoba živi u ustanovi i anketirana je u ovoj ustanovi |
||||
|
3 |
Osoba živi u ustanovi, ali je anketirana u ovom privatnom kućanstvu |
||||
|
4 |
Osoba živi u drugom privatnom kućanstvu na području zemlje, ali je anketirana u ovom kućanstvu podrijetla |
||||
|
HHINST |
176 |
TROMJESEČNO |
|
Vrsta ustanove |
HHTYPE = 2,3 |
|
1 |
Obrazovna ustanova |
||||
|
2 |
Bolnica |
||||
|
3 |
Ostale socijalne ustanove |
||||
|
4 |
Vjerske ustanove (nisu već uključene u 1-3) |
||||
|
5 |
Radnički hostel, radničke četvrti na gradilištima, studentski hostel, sveučilišni smještaj itd. |
||||
|
6 |
Vojna ustanova |
||||
|
7 |
Ostalo (npr. zatvor) |
||||
|
9 |
Nije primjenjivo (HHTYPE = 1,4) |
||||
|
prazno |
Nema odgovora |
||||
|
COEFFY |
177/182 |
GODIŠNJE |
|
Godišnji ponderi |
Svi |
|
0000-9999 |
Stupci 177-180 sadržavaju cijele brojeve |
||||
|
00-99 |
Stupci 181-182 sadržavaju decimalna mjesta |
||||
|
COEFFQ |
183/188 |
TROMJESEČNO |
|
Tromjesečni ponderi |
Svi |
|
0000-9999 |
Stupci 183-186 sadržavaju cijele brojeve |
||||
|
00-99 |
Stupci 187-188 sadržavaju decimalna mjesta |
||||
|
COEFFH |
189/194 |
GODIŠNJE |
|
Godišnji ponderi uzorka za karakteristike kućanstva (u slučaju uzorka pojedinaca) |
|
|
0000-9999 |
Stupci 189-192 sadržavaju cijele brojeve |
|
|||
|
00-99 |
Stupci 193-194 sadržavaju decimalna mjesta |
|
|||
|
INTWAVE |
195 |
TROMJESEČNO |
|
Redni broj anketnog vala |
Svi |
|
1-8 |
Redni broj vala |
||||
|
INTQUEST |
196 |
TROMJESEČNO |
|
Korišteni upitnik |
Svi |
|
1 |
Samo temeljne varijable |
||||
|
2 |
Cijeli upitnik |
||||
(1) Ili podskupina ISCED 1997 – područje obrazovanja – šifrirano na 3 znamenke.
|
14/Sv. 003 |
HR |
Službeni list Europske unije |
119 |
32008D0787
|
L 271/41 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
03.10.2008. |
ODLUKA KOMISIJE
od 3. listopada 2008.
o izmjeni Odluke 2006/410/EZ o utvrđivanju iznosa dostupnih EPFRR-u u skladu s člankom 10. stavkom 2., člancima 143.d i 143.e Uredbe Vijeća br. 1782/2003/EZ i iznosa dostupnih za izdatke EFJP-a
(2008/787/EZ)
KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,
uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1290/2005 od 21. lipnja 2005. o financiranju zajedničke poljoprivredne politike (1), a posebno njezin članak 12. stavke 2. i 3.,
budući da:
|
(1) |
Odlukom Komisije 2006/410/EZ (2) utvrđuju se iznosi dostupni EPFRR-u i dostupni neto iznosi za izdatke EFJP-a, u skladu s člankom 10. stavkom 2. i člancima 143.d i 143.e Uredbe Vijeća (EZ) br. 1782/2003 (3) o zajedničkim pravilima za programe izravne potpore u sklopu zajedničke poljoprivredne politike i o uvođenju određenih programa potpore poljoprivrednicima u skladu s člankom 4. stavkom 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 378/2007 (4) o određivanju pravila za dobrovoljnu modulaciju izravnih plaćanja predviđenih Uredbom (EZ) br. 1782/2003. |
|
(2) |
Promijenio se izračun iznosa na temelju primjene članka 10. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 1782/2003, zbog povećanja iznosa koji podliježu modulaciji i revizije dodatnih iznosa potpore dodijeljenih u skladu s člankom 12. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 1782/2003. |
|
(3) |
Odlukom Komisije 2008/788/EZ (5) utvrđuju se neto iznosi nastali primjenom dobrovoljne modulacije u Portugalu za godine od 2009. do 2012. u skladu s člankom 4. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 378/2007. |
|
(4) |
Člankom 23. stavkom 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 479/2008 od 29. travnja 2008. o zajedničkom uređenju tržišta vina, o izmjeni uredbi (EZ) br. 1493/1999, (EZ) br. 1782/2003, (EZ) br. 1290/2005, (EZ) br. 3/2008 i o stavljanju izvan snage uredbi (EEZ) br. 2392/86 i (EZ) br. 1493/1999 (6) utvrđuju se iznosi dostupni kao dodatna sredstva Zajednice za mjere u regijama u kojima se proizvodi vino, u okviru programiranja ruralnog razvoja financiranog u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1698/2005 od 20. rujna 2005. o potpori ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) (7). |
|
(5) |
Odluku 2006/410/EZ trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti, |
ODLUČILA JE:
Jedini članak
Odluka 2006/410/EZ mijenja se kako slijedi:
|
1. |
Naziv se zamjenjuje sljedećim: „Odluka Komisije od 24. svibnja 2006. o utvrđivanju iznosa dostupnih EPFRR-u i iznosa dostupnih za izdatke EFJP-a, u skladu s člankom 10. stavkom 2. i člancima 143.d i 143.e Uredbe Vijeća (EZ) br. 1782/2003, člankom 4. stavkom 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 378/2007 i člankom 23. stavkom 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 479/2008.”. |
|
2. |
Jedini članak zamjenjuje se sljedećim: „Jedini članak Iznosi dostupni za proračunske godine od 2007. do 2013., za Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR), u skladu s člankom 10. stavkom 2. i člancima 143.d i 143.e Uredbe (EZ) br. 1782/2003, člankom 4. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 378/2007 i člankom 23. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 479/2008, kao i neto iznos dostupan za izdatke Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP-u) predviđeni su u Prilogu ovoj Odluci.”. |
|
3. |
Prilog se zamjenjuje tekstom predviđenim u Prilogu ovoj Odluci. |
Sastavljeno u Bruxellesu 3. listopada 2008.
Za Komisiju
Mariann FISCHER BOEL
Članica Komisije
(1) SL L 209, 11.8.2005., str. 1.
(2) SL L 163, 15.6.2006., str. 10.
(3) SL L 270, 21.10.2003., str. 1.
(4) SL L 95, 5.4.2007., str. 1.
(5) SL L 271, 11.10.2005., str. 44.
(6) SL L 148, 6.6.2008., str. 1.
(7) SL L 277, 21.10.2005., str. 1.
PRILOG
„PRILOG
|
(u milijunima eura) |
||||||
|
Financijska godina |
Iznosi dostupni EPFRR-u |
Neto iznos dostupan za izdatke EFJP-a |
||||
|
Članak 10. stavak 2. Uredbe (EZ) br. 1782/2003 |
Članak 143.d Uredbe (EZ) br. 1782/2003 |
Članak 143.e Uredbe (EZ) br. 1782/2003 |
Članak 4. stavak 1. Uredbe (EZ) br. 378/2007 |
Članak 23. stavak 2. Uredbe (EZ) br. 479/2008 |
||
|
2007. |
984 |
22 |
|
|
|
44 753 |
|
2008. |
1 241 |
22 |
|
362,0 |
|
44 592 |
|
2009. |
1 305,7 |
22 |
|
424,0 |
40,5 |
44 886,8 |
|
2010. |
1 310,8 |
22 |
|
506 |
80,9 |
45 226,3 |
|
2011. |
1 290,8 |
22 |
484 |
516,3 |
121,4 |
45 182,5 |
|
2012. |
1 292,3 |
22 |
484 |
522,4 |
121,4 |
45 650,9 |
|
2013. |
1 293,0 |
22 |
484 |
522,4 |
121,4 |
46 131,2” |
|
14/Sv. 003 |
HR |
Službeni list Europske unije |
122 |
32008D0955
|
L 338/67 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
16.12.2008. |
ODLUKA KOMISIJE
od 16. prosinca 2008.
o izmjeni Odluke 2006/410/EZ o utvrđivanju iznosa dostupnih EPFRR-u i iznosa dostupnih za izdatke EFJP-a, u skladu s člankom 10. stavkom 2. i člancima 143.d i 143.e Uredbe Vijeća (EZ) br. 1782/2003, člankom 4. stavkom 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 378/2007 i člankom 23. stavkom 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 479/2008
(2008/955/EZ)
KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,
uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1290/2005 od 21. lipnja 2005. o financiranju zajedničke poljoprivredne politike (1), a posebno njezin članak 12. stavke 2. i 3.,
budući da:
|
(1) |
Odlukom Komisije 2006/410/EZ (2) utvrđuju se iznosi dostupni EPFRR-u i dostupni neto iznosi namijenjeni izdacima iz EFJP-a, u skladu s člankom 10. stavkom 2. i člancima 143.d i 143.e Uredbe Vijeća (EZ) br. 1782/2003 od 29. rujna 2003. o zajedničkim pravilima za programe izravne potpore u sklopu zajedničke poljoprivredne politike i o uvođenju određenih programa potpore poljoprivrednicima (3), u skladu s člankom 4. stavkom 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 378/2007 (4) o određivanju pravila za dobrovoljnu modulaciju izravnih plaćanja i člankom 23. stavkom 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 479/2008 od 29. travnja 2008. o zajedničkom uređenju tržišta vina (5). |
|
(2) |
Iznosi za financijski prijenos s programa potpora za vina, na ruralni razvoj, utvrđeni u članku 23. stavku 2. i u prilozima II. i III. Uredbi (EZ) br. 479/2008 izmijenjeni su Uredbom Komisije (EZ) br. 1246/2008 (6). |
|
(3) |
Odluku 2006/410/EZ trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti, |
ODLUČILA JE:
Jedini članak
Prilog Odluci 2006/410/EZ zamjenjuje se tekstom iz Priloga ovoj Odluci.
Sastavljeno u Bruxellesu 16. prosinca 2008.
Za Komisiju
Mariann FISCHER BOEL
Članica Komisije
(1) SL L 209, 11.8.2005., str. 1.
(2) SL L 163, 15.6.2006., str. 10.
(3) SL L 270, 21.10.2003., str. 1.
(4) SL L 95, 5.4.2007., str. 1.
(5) SL L 148, 6.6.2008., str. 1.
(6) SL L 335, 13.12.2008., str. 32.
PRILOG
„PRILOG
|
(u milijunima EUR) |
||||||
|
Financijska godina |
Iznosi dostupni EPFRR-u |
Neto iznos dostupan za izdatke EFJP-a |
||||
|
Članak 10. stavak 2. Uredbe (EZ) br. 1782/2003 |
Članak 143.d Uredbe (EZ) br. 1782/2003 |
Članak 143.e Uredbe (EZ) br. 1782/2003 |
Članak 4. stavak 1. Uredbe (EZ) br. 378/2007 |
Članak 23. stavak 2. Uredbe (EZ) br. 479/2008 |
||
|
2007. |
984 |
22 |
|
|
|
44 753 |
|
2008. |
1 241 |
22 |
|
362 |
|
44 592 |
|
2009. |
1 305,7 |
22 |
|
424 |
40,66 |
44 886,64 |
|
2010. |
1 310,8 |
22 |
|
506 |
82,11 |
45 225,09 |
|
2011. |
1 290,8 |
22 |
484 |
516,3 |
122,61 |
45 181,29 |
|
2012. |
1 292,3 |
22 |
484 |
522,4 |
122,61 |
45 649,69 |
|
2013. |
1 293 |
22 |
484 |
522,4 |
122,61 |
46 129,99” |
|
14/Sv. 003 |
HR |
Službeni list Europske unije |
124 |
32009R0284
|
L 094/10 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
07.04.2009. |
UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 284/2009
od 7. travnja 2009.
o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1083/2006 o utvrđivanju općih odredaba o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu i Kohezijskom fondu, s obzirom na određene odredbe koje se odnose na financijsko upravljanje
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 161. treći podstavak,
uzimajući u obzir prijedlog Komisije,
uzimajući u obzir suglasnost Europskog parlamenta,
uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskoga i socijalnoga odbora,
uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija,
budući da:
|
(1) |
Besprimjerna kriza koja je pogodila međunarodna financijska tržišta Zajednici postavila je značajne izazove koji zahtijevaju brzi odgovor, kako bi se suzbili nepovoljni učinci na gospodarstvo u cjelini te osobito kako bi se podržala ulaganja s ciljem promicanja rasta i zapošljavanja. |
|
(2) |
Regulatorni okvir za programsko razdoblje 2007. - 2013. donesen je u svrhu postizanja daljnjeg pojednostavljenja programiranja i upravljanja Europskog fonda za regionalni razvoj, Europskog socijalnog fonda i Kohezijskog fonda, njihove djelotvornosti i supsidijarnosti s obzirom na njihovu provedbu. |
|
(3) |
Potrebna je prilagodba određenih odredbi Uredbe (EZ) br. 1083/2006 (1), kako bi se olakšalo aktiviranje financijskih resursa Zajednice za pokretanje operativnih programa i potpomognutih projekata u okviru tih programa kako bi se ubrzala provedba i učinak takvih ulaganja na gospodarstvo. |
|
(4) |
Potrebno je ojačati mogućnost pružanja pomoći Europske investicijske banke (EIB) i Europskog investicijskog fonda (EIF) državama članicama u pripremi i provedbi operativnih programa). |
|
(5) |
Uzimajući u obzir status EIB-a i EIF-a kao financijskih subjekata priznatih Ugovorom, kada su operacije financijskog inženjeringa osmišljene tako da ih uključuju kao holding fondove, treba biti moguće izravno sklapanje ugovora s tim subjektima. |
|
(6) |
Kako bi se olakšalo korištenje instrumenata financijskog inženjeringa, posebno u području održivog urbanog razvoja, potrebno je kod uspostave fondova ili davanja doprinosa istima u prihvatljive izdatke uključiti i doprinose u naravi. |
|
(7) |
Kako bi se pružila podrška poduzećima, a osobito malim i srednjim poduzećima, također je potrebno utvrditi fleksibilnije uvjete kojima se uređuje plaćanje predujma u okviru državnih potpora, u sladu s člankom 87. Ugovora. |
|
(8) |
Kako bi se ubrzala provedba velikih projekata, potrebno je omogućiti unošenje izdataka vezanih uz velike projekte koje Komisija još nije usvojila u izjave o izdacima. |
|
(9) |
Kako bi se ojačali financijski resursi država članica čime bi se omogućilo žurno pokretanje operativnih programa u kriznim okolnostima, potrebno je izmijeniti odredbe o pretfinanciranju. |
|
(10) |
Avansno plaćanje na početku provedbe operativnih programa trebalo bi omogućiti redoviti novčani tok i olakšati plaćanja korisnicima tijekom provedbe programa. Zbog tih razloga, a kako bi se ubrzala provedba operativnih programa, trebalo bi utvrditi odredbe za takva avansna plaćanja za strukturne fondove: 7,5 % (za države članice koje su bile članice Europske unije prije 1. svibnja 2004.) i 9 % (za države članice koje su pristupile Europskoj uniji na dan i nakon 1. svibnja 2004.). |
|
(11) |
Zbog načela jednakosti postupanja i pravne sigurnosti, izmjene vezane uz članak 56. stavak 2. i članak 78. stavak 1. trebale bi se primjenjivati tijekom cijelog programskog razdoblja 2007.-2013. Retroaktivna primjena stoga je neophodna s učinkom od 1. kolovoza 2006., datuma kada je Uredba (EZ) br. 1083/2006 stupila na snagu. Budući da besprimjerna kriza koja pogađa međunarodna financijska tržišta zahtijeva brzi odgovor kako bi se suzbili nepovoljni učinci na gospodarstvo u cjelini, druge izmjene trebale bi stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije. |
|
(12) |
Uredbu (EZ) br. 1083/2006 trebalo bi stoga izmijeniti, |
DONIJELO JE OVU DIREKTIVU:
Članak 1.
Uredba (EZ) br. 1083/2006 mijenja se kako slijedi:
|
1. |
u članku 44. drugi stavak zamjenjuje se sljedećim:
|
|
2. |
u članku 46. stavku 1. dodaje se sljedeći drugi podstavak: „EIB ili EIF mogu, na zahtjev države članice, sudjelovati u aktivnostima tehničke pomoći iz prvog podstavka.”; |
|
3. |
članak 56. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim: „2. Odstupajući od stavka 1., doprinosi u naravi, troškovi amortizacije i režijski troškovi mogu se smatrati nastalim izdacima koje plaćaju korisnici za provedbu operacija pod uvjetima utvrđenima u trećem podstavku ovog stavka. Odstupajući od stavka 1., doprinosi u naravi, s obzirom na instrumente financijskog inženjeringa kako su definirani u članku 78. stavku 6. prvome podstavku, mogu se smatrati izdacima plaćenima prilikom uspostave fondova ili holding fondova ili davanja doprinosa tim fondovima ili holding fondovima, pod uvjetima utvrđenima u trećem podstavku ovog stavka. Izdaci navedeni u prvom i drugom podstavku moraju ispunjavati sljedeće uvjete:
|
|
4. |
članak 78. zamjenjuje se sljedećim:
|
|
5. |
u članku 82. stavku 1. drugom podstavku točke (a), (b) i (c) zamjenjuju se sljedećim:
|
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Međutim, članak 1. stavak 3. i članak 1. stavak 4. točka (a) primjenjuju se od 1. kolovoza 2006.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Luxembourgu 7. travnja 2009.
Za Vijeće
Predsjednik
K. SCHWARZENBERG
(1) SL L 210, 31.7.2006., str. 25.
|
14/Sv. 003 |
HR |
Službeni list Europske unije |
127 |
32009R0396
|
L 126/1 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
06.05.2009. |
UREDBA (EZ) br. 396/2009 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
od 6. svibnja 2009.
o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1081/2006 o Europskom socijalnom fondu (ESF) radi proširenja vrsta troškova prihvatljivih za doprinos iz ESF-a
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 148.,
uzimajući u obzir prijedlog Komisije,
uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),
nakon savjetovanja s Odborom regija,
djelujući u skladu s postupkom utvrđenim u članku 251. Ugovora (2),
budući da:
|
(1) |
Članak 56. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 od 11. srpnja 2006. o utvrđivanju općih odredaba o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu i Kohezijskom fondu (3), propisuje da pravila o prihvatljivosti izdataka treba utvrditi na nacionalnoj razini, uz određene izuzetke utvrđene za Europski fond za regionalni razvoj i Europski socijalni fond (ESF). |
|
(2) |
Članak 11. stavak 3. Uredbe (EZ) br. 1081/2006 Europskog parlamenta i Vijeća (4) utvrđuje koji su izdaci prihvatljivi za doprinos iz ESF-a, kako je definirano člankom 11. stavkom 1. te Uredbe. |
|
(3) |
Financijska kriza opravdava potrebu za daljnjim pojednostavljenjima kako bi se olakšao pristup bespovratnim sredstvima sufinanciranima u okviru ESF-a. |
|
(4) |
Europski revizorski sud je u svojem godišnjem izvješću za 2007. preporučio zakonodavnim tijelima i Komisiji spremnost da dalje razmotre osmišljavanje budućih programa izdataka, stavljajući naglasak na pojednostavljenje temeljnog izračuna prihvatljivih troškova i bolje iskorištavanje paušalnih plaćanja ili plaćanja prema utvrđenim tarifama, umjesto davanja naknade za „stvarne troškove”. |
|
(5) |
Kako bi se osiguralo odgovarajuće pojednostavljenje upravljanja, administriranja i kontrole operacija koje primaju bespovratna sredstva iz ESF-a, osobito ako su vezani uz sustav naknade na temelju rezultata, prikladno je dodati dva dodatna oblika prihvatljivih troškova, prije svega, paušalna plaćanja i paušalna plaćanja na temelju standardne skale utvrđenih jediničnih troškova. |
|
(6) |
Kako bi se osigurala pravna sigurnost u odnosu na prihvatljivost izdataka, navedeno pojednostavljenje trebalo bi biti primjenjivo na sva bespovratna sredstva iz ESF-a. Retroaktivna primjena trebala bi stoga biti potrebna s učinkom od 1. kolovoza 2006., što je dan stupanja na snagu Uredbe (EZ) br. 1081/2006. |
|
(7) |
Uredbu (EZ) br. 1081/2006 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti, |
DONIJELI SU OVU UREDBU:
Članak 1.
Stavak 3. članka 11. Uredbe (EZ) br. 1081/2006 mijenja se kako slijedi:
|
1. |
točka (b) zamjenjuje se sljedećim:
|
|
2. |
dodaju se sljedeći podstavci: „Mogućnosti predviđene u alinejama i., ii. te iii. točke (b) mogu se kombinirati samo kada svaka od njih obuhvaća različitu kategoriju prihvatljivih troškova ili kada se koriste za različite projekte u okviru iste operacije. Troškovi navedeni u alinejama i., ii. te iii. točke (b) utvrđuju se unaprijed na temelju pravednog, pravičnog i provjerljivog izračuna. Paušalni iznos iz alineje iii. točke (b) ne smije prelaziti 50 000 EUR.” |
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Međutim, primjenjuje se s učinkom od 1. kolovoza 2006.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Strasbourgu 6. svibnja 2009.
Za Europski parlament
Predsjednik
H.-G. PÖTTERING
Za Vijeće
Predsjednik
J. KOHOUT
(1) Mišljenje od 25. veljače 2009. (još nije objavljeno u Službenom listu).
(2) Mišljenje Europskog parlamenta od 2. travnja 2009. (još nije objavljeno u Službenom listu) i Odluka Vijeća od 5. svibnja 2009.,
(3) SL L 210, 31.7.2006., str. 25.
(4) SL L 210, 31.7.2006., str. 12.
|
14/Sv. 003 |
HR |
Službeni list Europske unije |
129 |
32009R0397
|
L 126/3 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
06.05.2009. |
UREDBA (EZ) br. 397/2009 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
od 6. svibnja 2009.
o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1080/2006 o Europskom fondu za regionalni razvoj vezano za prihvatljivost ulaganja u stambene jedinice u segmentu energetske učinkovitosti i obnovljive energije
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 162.,
uzimajući u obzir prijedlog Komisije,
uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),
nakon savjetovanja s Odborom regija,
u skladu s postupkom predviđenim u članku 251. Ugovora (2),
budući da:
|
(1) |
S ciljem jačanja dugoročnog potencijala Europe za održivim razvojem, Komisija je 26. studenoga 2008. donijela Komunikaciju o Europskom planu za gospodarski oporavak koji se bavi važnošću ulaganja u poboljšanje energetske učinkovitosti zgrada, uključujući u stambenom sektoru. |
|
(2) |
Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) podržava intervencije u stambenom sektoru, uključujući u energetsku učinkovitost, samo u državama članicama koje su pristupile Europskoj uniji dana 1. svibnja 2004. ili nakon toga, kada su ispunjeni uvjeti određeni člankom 7. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1080/2006 Europskog parlamenta i Vijeća (3). Takvu potporu ulaganjima u energetsku učinkovitost i obnovljivu energiju u stambenom sektoru treba učiniti dostupnom svim državama članicama. |
|
(3) |
Trebalo bi poduprijeti ona ulaganja koja se odvijaju u okviru javnih sustava u skladu s ciljevima Direktive 2006/32/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. travnja 2006. o energetskoj učinkovitosti u krajnjoj potrošnji i energetskim uslugama (4). |
|
(4) |
Kako bi se osiguralo postizanje ciljeva kohezijske politike kako su određeni u članku 158. Ugovora, intervencije bi trebale podržavati socijalnu koheziju. |
|
(5) |
Europski revizorski sud u svojem godišnjem izvješću za 2007. preporučio je da zakonodavna tijela i Komisija budu spremni ponovno razmotriti strukturu budućih programa izdataka tako da se u obzir uzme pojednostavljenje osnovice za izračun prihvatljivih troškova i veće korištenje paušalnih plaćanja ili plaćanja prema utvrđenim tarifama umjesto naknade „stvarnih troškova”. |
|
(6) |
Kako bi se osiguralo potrebno pojednostavljenje upravljanja, administracije i kontrole operacija koje primaju bespovratna sredstva iz ERFF-a, osobito ona povezana sa sustavom naknade na temelju rezultata, primjereno je dodati tri dodana oblika prihvatljivih troškova, i to indirektne troškove, paušalne iznose i troškove prema standardnim skalama utvrđenih jediničnih troškova. |
|
(7) |
Kako bi se osigurala pravna sigurnost u odnosu na prihvatljivost izdataka, ti dodatni oblici prihvatljivih troškova trebali bi se primjenjivati na sva bespovratna sredstva koja se dodjeljuju iz EFRR-a. Stoga je potrebna retroaktivna primjena s učinkom od 1. kolovoza 2006. godine, što je datum stupanja na snagu Uredbe (EZ) br. 1080/2006. |
|
(8) |
Uredbu (EZ) br. 1080/2006 trebala bi se stoga na odgovarajući način izmijeniti, |
DONIJELI SU OVU UREDBU:
Članak 1.
Članak 7. Uredbe (EZ) br. 1080/2006 mijenja se kako slijedi:
|
1. |
umeće se sljedeći stavak: „1.a U svakoj državi članici izdaci za poboljšanja energetske učinkovitosti i korištenje obnovljive energije u postojećim stambenim jedinicama prihvatljiva su do iznosa od 4 % od ukupne alokacije za EFRR. Države članice utvrđuju kategorije prihvatljivih stambenih jedinica u nacionalnim propisima, u skladu s člankom 56. stavkom 4. Uredbe (EZ) br. 1083/2006, kako bi poduprle socijalnu koheziju.”; |
|
2. |
uvodna rečenica u stavku 2. zamjenjuje se sljedećim: „2. Izdaci za stambene jedinice, osim za energetsku učinkovitost i korištenje obnovljive energije kako je utvrđeno u stavku 1.a, prihvatljivi su samo u onim državama članicama koje su pristupile Europskoj uniji dana 1. svibnja 2004. ili nakon toga, u slučajevima kad su ispunjeni sljedeći uvjeti:”; |
|
3. |
dodaje se sljedeći stavak: „4. U slučaju bespovratnih sredstava, sljedeći troškovi su izdaci koji ispunjavaju uvjete za doprinos iz EFRR-a, uz uvjet da su nastali u skladu s nacionalnim propisima, uključujući računovodstvena pravila, i pod sljedećim posebnim uvjetima:
Mogućnosti iz točaka i., ii. i iii. mogu se kombinirati samo kada svaka od njih pokriva različitu kategoriju prihvatljivih troškova ili kada se koriste za različite projekte u sklopu iste operacije. Troškovi iz točaka i., ii. i iii. utvrđuju se unaprijed na temelju pravednog, pravičnog i provjerljivog izračuna. Paušalni iznos iz točke iii. ne smije prijeći 50 000 EUR.”. |
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Međutim članak 1. stavak 3. primjenjuje se s učinkom od 1. kolovoza 2006.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Strasbourgu 6. svibnja 2009.
Za Europski parlament
Predsjednik
H.-G. PÖTTERING
Za Vijeće
Predsjednik
J. KOHOUT
(1) Mišljenje od 25. veljače 2009. (još nije objavljeno u Službenom listu).
(2) Mišljenje Europskog parlamenta od 2. travnja 2009. (još nije objavljeno u Službenom listu) i Odluka Vijeća od 5. svibnja 2009.
(3) SL L 210, 31.7.2006., str. 1.
(4) SL L 114, 27.4.2006., str. 64.
|
14/Sv. 003 |
HR |
Službeni list Europske unije |
131 |
32009R0720
|
L 205/15 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
06.08.2009. |
UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 720/2009
od 6. kolovoza 2009.
o izmjeni Uredbe (EZ) br. 884/2006 o određivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1290/2005 u pogledu referentnih cijena, izračuna troškova financiranja i fizičke provjere riže
KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,
uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1290/2005 od 21. lipnja 2005. o financiranju zajedničke poljoprivredne politike (1), a posebno njezin članak 42.,
budući da:
|
(1) |
U skladu s Prilogom IV. Uredbi Komisije (EZ) br. 884/2006 od 21. lipnja 2006. o određivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1290/2005 u vezi s financiranjem interventnih mjera u obliku operacija javnog skladištenja koje provodi Europski fond za jamstva u poljoprivredi (EFJP) te vođenjem računovodstva za operacije javnog skladištenja koje provode agencije za plaćanja država članica (2) i metoda za izračun troškova financiranja za fondove koje države članice pokreću radi otkupa proizvoda, zahtijeva utvrđivanje kamatnih stopa primjenjivih za određenu obračunsku godinu. |
|
(2) |
Navedeno utvrđivanje temelji se na stvarnoj prosječnoj kamatnoj stopi tijekom utvrđenog referentnog razdoblja, o kojoj država članica na zahtjev i do određenog roka treba obavijestiti Komisiju. Za potrebe homogenosti, takva obavijest trebala bi se podnijeti u obliku kako ga je državama članicama zadala Komisija. |
|
(3) |
Ako države članice ne odgovore na zahtjev Komisije slanjem svoje obavijesti u odgovarajućem obliku i do utvrđenog roka, trebalo bi se smatrati da nisu snosile nikakve troškove kamata tijekom referentnog razdoblja. |
|
(4) |
Za države članice koje u svojoj obavijesti izjave da nisu snosile nikakve troškove kamata tijekom tog referentnog razdoblja, budući da nisu javno skladištile nikakve poljoprivredne proizvode, trebalo bi jasno odrediti kamatnu stopu za financiranje troškova za sredstva koja države članice planiraju koristiti za otkup proizvoda. |
|
(5) |
Uredba Vijeća (EZ) br. 1234/2007 od 22. listopada 2007. o uspostavljanju zajedničke organizacije poljoprivrednih tržišta i o posebnim odredbama za određene poljoprivredne proizvode (Uredba o jedinstvenom ZOT-u) (3) uvodi razlikovanje između referentnih i interventnih cijena. Stoga je potrebno prilagoditi određene odredbe Uredbe (EZ) br. 884/2006. |
|
(6) |
Uredba Komisije (EZ) br. 670/2009 od 24. srpnja 2009. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1234/2007 o javnoj intervenciji putem poziva na podnošenje ponuda za kupnju tvrde pšenice ili neoljuštene riže i o izmjeni Uredbi (EZ) br. 428/2008 i (EZ) br. 687/2008 (4) uvodi nova pravila o fizičkoj provjeri riže. Stoga je potrebno prilagoditi određene odredbe Uredbe (EZ) br. 884/2006. |
|
(7) |
Uredbu (EZ) br. 884/2006 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti. |
|
(8) |
Za potrebe dobrog upravljanja interventnim mjerama koje uključuju javno skladištenje, izmjene u vezi s razlikovanjem između referentne i interventne cijene trebale bi se početi primjenjivati od 1. listopada 2009., početnog datuma nove obračunske godine. |
|
(9) |
Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora za poljoprivredne fondove, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Prilozi I., IV., VI., VII., X. i XII. Uredbi (EZ) br. 884/2006 mijenjaju se u skladu s Prilogom ovoj Uredbi.
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Točke 3. do 6. Priloga primjenjuju se od 1. listopada 2009.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 6. kolovoza 2009.
Za Komisiju
Mariann FISCHER BOEL
Članica Komisije
(1) SL L 209, 11.8.2005., str. 1.
(2) SL L 171, 23.6.2006., str. 35.
(3) SL L 299, 16.11.2007., str. 1.
(4) SL L 194, 25.7.2009., str. 22.
PRILOG
Prilozi I., IV., VI., VII., X. i XII. Uredbi (EZ) br. 884/2006 mijenjaju se kako slijedi:
|
1. |
U Prilogu I. točki B.III.2., drugi odlomak zamjenjuje se sljedećim: „U slučaju skladištenja u silosima i podnim skladištima, pravila utvrđena u Prilogu II. točki II. primjenjuju se kada se težina skladištenih proizvoda zabilježena tijekom fizičke provjere razlikuje od knjigovodstvene vrijednosti za 5 % ili više za žitarice i rižu.”. |
|
2. |
Prilog IV. mijenja se kako slijedi:
|
|
3. |
U Prilogu VI., točki II.1., treći odlomak zamjenjuje se sljedećim: „Povećanje predviđeno prvim podstavkom izračunava se množenjem referentne cijene, kako je utvrđeno u članku 8. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1234/2007 (1), za predmetni proizvod s granicom dozvoljenog odstupanja za taj proizvod iz članka 8. stavka 2. te Uredbe. |
|
4. |
U Prilogu VII., točka III. zamjenjuje se sljedećim: „III. GOVEDINA I TELETINA Za potrebe Priloga X. i Priloga XII. točke 2. podtočaka (a) i (c), osnovna cijena koju je potrebno koristiti za otkoštenu govedinu je referentna cijena, kako je navedena u članku 8. Uredbe (EZ) br. 1234/2007, pomnožena s koeficijentom 1,47.”; |
|
5. |
Prilog X. mijenja se kako slijedi:
|
|
6. |
U Prilogu XII. točki 2. podtočka (a) zamjenjuje se sljedećim:
|
(1) SL L 299, 16.11.2007., str. 1.”
|
14/Sv. 003 |
HR |
Službeni list Europske unije |
135 |
32009D0781
|
L 278/60 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
22.10.2009. |
ODLUKA KOMISIJE
od 22. listopada 2009.
o izmjeni Odluke 2009/379/EZ o utvrđivanju iznosa koji su u skladu s uredbama Vijeća (EZ) br. 1782/2003, (EZ) br. 378/2007, (EZ) br. 479/2008 i (EZ) br. 73/2009 raspoloživi u okviru EPFRR-a i iznosa koji su raspoloživi za izdatke EFJP-a
(2009/781/EZ)
KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,
uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1290/2005 od 21. lipnja 2005. o financiranju zajedničke poljoprivredne politike (1), a posebno njezin članak 12. stavke 2. i 3.,
budući da:
|
(1) |
Odlukom Komisije 2009/379/EZ (2) utvrđuju se iznosi raspoloživi u okviru Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) i raspoloživi iznosi za izdatke u okviru Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP), u skladu s člankom 10. stavkom 2., člankom 143.d Uredbe Vijeća (EZ) br. 1782/2003 (3), člankom 4. stavkom 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 378/2007 (4), člankom 190.a Uredbe Vijeća (EZ) br. 1234/2007 (5) i člankom 9. stavkom 1., člankom 10. stavkom 3., člancima 134. i 135. Uredbe Vijeća (EZ) br. 73/2009 (6). |
|
(2) |
Članak 136. Uredbe (EZ) br. 73/2009 dopušta državama članicama prijenos iznosa iz financijske godine 2011., u EPFRR izračunanog u skladu s člankom 69. stavkom 7. Uredbe (EZ) br. 73/2009 umjesto pozivanja na članak 69. stavak 6. točku (a) iste Uredbe. |
|
(3) |
Iznosi raspoloživi za prijenos izračunani su i utvrđeni u Prilogu III. Uredbi Komisije (EZ) br. 639/2009 od 22. srpnja 2009. o detaljnim pravilima provedbe Uredbe Vijeća (EZ) br. 73/2009 u odnosu na posebnu potporu (7). |
|
(4) |
Njemačka i Švedska odlučile su primijeniti članak 136. Uredbe (EZ) br. 73/2009. |
|
(5) |
Odluka Komisije 2008/788/EZ od 3. listopada 2008. o utvrđivanju neto iznosa koji proizlaze iz primjene dobrovoljne modulacije u Portugalu za kalendarske godine od 2009. do 2012 (8). stavljena je izvan snage i zamijenjena Odlukom Komisije 2009/780/EZ (9) kako bi se u obzir uzela odluka Portugala o neprimjenjivanju dobrovoljne modulacije za kalendarsku godinu 2009. |
|
(6) |
Odluku 2009/379/EZ trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti, |
ODLUČILA JE:
Jedini članak
Prilog Odluci 2009/379/EZ zamjenjuje se tekstom predviđenim u Prilogu ovoj Odluci.
Sastavljeno u Bruxellesu 22. listopada 2009.
Za Komisiju
Mariann FISCHER BOEL
Članica Komisije
(1) SL L 209, 11.8.2005., str. 1.
(2) SL L 117, 12.5.2009., str. 10.
(3) SL L 270, 21.10.2003., str. 1.
(4) SL L 95, 5.4.2007., str. 1.
(5) SL L 299, 16.11.2007., str. 1.
(6) SL L 30, 31.1.2009., str. 16.
(7) SL L 191, 23.7.2009., str. 17.
(8) SL L 271, 11.10.2008., str. 44.
(9) SL L 278, 23.10.2009., str. 59.
PRILOG
„PRILOG
|
(u milijunima eura) |
|||||||||
|
Financijska godina |
Iznosi dostupni za EPFRR |
Neto iznos raspoloživ za izdatke u okviru EFJP-a |
|||||||
|
Članak 10. stavak 2. Uredbe (EZ) br. 1782/2003 |
Članak 143.d Uredbe (EZ) br. 1782/2003 |
Članak 9. stavak 1. Uredbe (EZ) br. 73/2009 |
Članak 134. Uredbe (EZ) br. 73/2009 |
Članak 135. Uredbe (EZ) br. 73/2009 |
Članak 136. Uredbe (EZ) br. 73/2009 |
Članak 4. stavak 1. Uredbe (EZ) br. 378/2007 |
Članak 190.a stavak 2. Uredbe (EZ) br. 1234/2007 |
||
|
2007. |
984 |
22 |
|
|
|
|
|
|
44 753 |
|
2008. |
1 241 |
22 |
|
|
|
|
362 |
|
44 592 |
|
2009. |
1 305,7 |
22 |
|
|
|
|
424 |
40,66 |
44 886,64 |
|
2010. |
|
|
1 867,1 |
22 |
|
|
397 |
82,11 |
44 777,79 |
|
2011. |
|
|
2 095,3 |
22 |
484 |
51,6 |
403,9 |
122,61 |
44 437,59 |
|
2012. |
|
|
2 355,3 |
22 |
484 |
51,6 |
372,3 |
122,61 |
44 685,19 |
|
2013. |
|
|
2 640,9 |
22 |
484 |
51,6 |
334,9 |
122,61 |
44 917,99” |
|
14/Sv. 003 |
HR |
Službeni list Europske unije |
137 |
32010R0715
|
L 210/1 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
10.08.2010. |
UREDBA KOMISIJE (EU) br. 715/2010
od 10. kolovoza 2010.
o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 2223/96 u pogledu prilagodbi nakon revizije statističke klasifikacije ekonomskih djelatnosti NACE Revizija 2 i statističke klasifikacije proizvoda prema djelatnosti (KPD) u nacionalnim računima
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 2223/96 od 25. lipnja 1996. o Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa u Zajednici (1), a posebno njezin članak 2. stavak 2. i članak 3. stavak 2.,
budući da:
|
(1) |
Uvođenje ažuriranog sustava klasifikacije od središnje je važnosti za trajno nastojanje Komisije da održi relevantnost europske statistike, uzimajući u obzir tehnološki razvoj i strukturne promjene u gospodarstvu. |
|
(2) |
Uredbom (EZ) br. 1893/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2006. o utvrđivanju statističke klasifikacije ekonomskih djelatnosti NACE Revizija 2 te izmjeni Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3037/90 kao i određenih uredbi EZ-a o posebnim statističkim područjima (2), utvrđuje se revidirana statistička klasifikacija ekonomskih djelatnosti nazvana NACE Revizija 2 (dalje u tekstu „NACE Rev. 2”). |
|
(3) |
Uredbom (EZ) br. 451/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2008. o uspostavi nove statističke klasifikacije proizvoda prema djelatnosti (KPD) i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3696/93 (3) uspostavljena je revidirana statistička klasifikaciju proizvoda prema djelatnosti (dalje u tekstu „KPD 2008.”). |
|
(4) |
Uredbom (EZ) br. 2223/96 o uspostavi Europskog sustava računa 1995. (dalje u tekstu „ESA 95”), propisuje se metodologija zajedničkih standarda, definicija, klasifikacija i računovodstvenih pravila za izradu računa država članica. |
|
(5) |
Uspostava revidirane statističke klasifikacije ekonomskih djelatnosti i revidirane statističke klasifikacije proizvoda prema djelatnosti zahtijeva prilagodbu Uredbe (EZ) br. 2223/96. |
|
(6) |
Zatraženo je mišljenje Odbora za monetarnu, financijsku i platnobilančnu statistiku (CMFB), koje je uspostavljeno Odlukom Vijeća 2006/856/EZ (4). |
|
(7) |
Nakon savjetovanja s Odborom za europski statistički sustav, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Uredba (EZ) br. 2223/96 mijenja se kako slijedi:
|
1. |
Izraz „NACE rev. 1” zamjenjuje se s „NACE Rev. 2” kroz cijeli tekst osim u stavku 8.153. |
|
2. |
U stavku 2.34, „odjeljak 70” zamjenjuje se s „odjeljak 68”. |
|
3. |
Tekst bilješke 1. uz stavak 2.103 zamjenjuje se s „NACE Rev. 2: Statistička klasifikacija ekonomskih djelatnosti u Europskoj zajednici u skladu s Uredbom (EZ) br. 1893/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2006. o utvrđivanju statističke klasifikacije ekonomskih djelatnosti NACE Revizija 2 te izmjeni Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3037/90 kao i određenih uredbi EZ-a o posebnim statističkim područjima.”. |
|
4. |
U bilješki 2. uz stavak 2.106, „ISIC Rev. 3” zamjenjuje se s „ISIC Rev. 4”. |
|
5. |
Tekst bilješke uz stavak 2.118 zamjenjuje se sljedećim: „KPD: Statistička klasifikacija proizvoda prema djelatnosti u skladu s Uredbom (EZ) br. 451/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2008. o uspostavi nove statističke klasifikacije proizvoda prema djelatnosti (KPD) i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3696/93.”. |
|
6. |
U Prilogu 7.1 poglavlju 7. definicija „Oprema za prijevoz (AN.11131)” zamjenjuje se sljedećim: „Oprema za prijevoz ljudi i objekata. Primjeri uključuju proizvode, osim dijelova, koji su uključeni u KPD (1) odjeljke 29. i 30., kao što su motorna vozila, prikolice i poluprikolice, brodovi, željezničke i tramvajske lokomotive i vagoni, zrakoplovi i svemirske letjelice, motocikli, bicikli itd.”. |
|
7. |
U Prilogu 7.1 poglavlju 7., definicija „Ostali strojevi i oprema (AN.11132)” zamjenjuje se sljedećim: „Strojevi i oprema koji nisu drugdje klasificirani. Primjeri obuhvaćaju proizvode osim dijelova, instalacija, usluga popravka i održavanja koji su uključeni u KPD skupine 28.1, strojevi za opće namjene; 28.2, ostali strojevi za opće namjene; 28.3, oprema za poljoprivredu i šumarstvo; 28.4, strojevi za obradu metala i alatnih strojeva; 28.9, ostali strojevi za posebne namjene; 26.2, računala i periferna oprema; 26.3, komunikacijska oprema; 26.4, elektronički uređaji za široku potrošnju; 26.5, instrumenti i aparati za mjerenje, ispitivanje i navigaciju; ručni i zidni satovi; 26.6, oprema za zračenje te elektromedicinska i elektroterapeutska oprema; 26.7, optički instrumenti i fotografska oprema; te u odjeljku 27. KPD-a, električna oprema. Ostali primjeri su proizvodi osim dijelova, instalacija, usluga popravaka i održavanja, koji su uključeni u potkategorije KPD-a 20.13.14, neozračeni gorivni elementi (ulošci) za nuklearne reaktore; u odjeljku 31. KPD-a, namještaj; u grupama KPD-a 32.2, glazbeni instrumenti; 32.3, sportska oprema; te 25.3, uređaji za proizvodnju pare, osim kotlova vruće vode za centralno grijanje.”. |
|
8. |
Tekst bilješke 1. uz Prilog 7.1 poglavlju 7. zamjenjuje se sljedećim: „Statistička klasifikacija proizvoda prema djelatnosti (KPD)”. |
|
9. |
U Prilogu II. stavak 7., „razred 70.20 ‚Iznajmljivanje vlastite imovine’ ” zamjenjuje se s „razred 68.20 ‚Iznajmljivanje i upravljanje vlastitim nekretninama ili nekretninama uzetima u zakup’ ”, „odjeljak 71. ‚Iznajmljivanje strojeva i opreme bez osoblja te dobara za osobnu upotrebu i domaćinstvo’ ” zamjenjuje se s „odjeljak 77. ‚Djelatnosti iznajmljivanja i davanja u zakup (leasing)’ ” te „razred 60.24” zamjenjuje se s „razred 49.41”. |
|
10. |
U Prilogu II. stavak 11. „razred 65.21” zamjenjuje se s „razred 64.91”. |
|
11. |
U Prilogu II. stavak 14. „razred 65.22” zamjenjuje se s „razred 64.92”. |
|
12. |
U Prilogu III. stavak 14. „razred 75.30” zamjenjuje se s „razred 84.30”. |
|
13. |
U Prilogu III. stavak 17. „razred 66.02” zamjenjuje se s „razred 65.30”. |
|
14. |
U Prilogu III. stavak 32. „razred 66.01” zamjenjuje se s „razred 65.11”. |
|
15. |
U Prilogu III. stavak 37. „razred 66.03” zamjenjuje se s „razred 65.12”. |
|
16. |
U Prilogu III. stavak 41. „razred 67.20” zamjenjuje se s „razred 66.2”. |
|
17. |
U tablici 8.22,naslov tablice „DJELATNOSTI (po odjeljcima NACE-a)” zamjenjuje se s „DJELATNOSTI (po odjeljcima NACE rev. 1)”. |
|
18. |
U Prilogu IV., naslov odjeljka „PREGRUPIRANJE I ŠIFRIRANJE DJELATNOSTI (A), PROIZVODA (P) I INVESTICIJA (INVESTICIJE U FIKSNI KAPITAL) (PI)” zamjenjuje se s: „PREGRUPIRANJE I ŠIFRIRANJE DJELATNOSTI (A*), PROIZVODA (P*) I FIKSNE AKTIVE (INVESTICIJE U FIKSNI KAPITAL) (AN)”. |
|
19. |
U Prilogu IV., tekst koji slijedi nakon naslova: „PREGRUPIRANJE I ŠIFRIRANJE DJELATNOSTI (A), PROIZVODA (P) I INVESTICIJA (INVESTICIJE U FIKSNI KAPITAL) (PI)” zamjenjuje se Prilogom ovoj Uredbi. |
|
20. |
U Prilogu B, „A3” zamjenjuje se s „A*3”, „A6” zamjenjuje se s „A*10”, „A6†” zamjenjuje se s „A*10”, „A17” zamjenjuje se s „A*21”, „A31” zamjenjuje se s „A*38”, te „A60” zamjenjuje se s „A*64” kroz čitavi tekst. |
|
21. |
U Prilogu B, u tablici „Pregled tablica”:
|
|
22. |
U Prilogu B, „n = 60” zamjenjuje se s „n = 64” i „m = 60” zamjenjuje se s „m = 64” kroz čitavi tekst. |
|
23. |
U Prilogu B, tablica 10. zamjenjuje se sljedećim: „Tablica 10. — Tablice po djelatnostima i regijama (NUTS II)
|
|
24. |
U Prilogu B, tablica 12. zamjenjuje se sljedećim: „Tablica 12. — Tablice po djelatnostima i regijama (NUTS III)
|
|
25. |
U Prilogu B, u tablicama 15. i 16. „Proizvodi (KPD)” zamjenjuje se s „Proizvodi (P*64)” i „Djelatnosti (NACE A60)” zamjenjuje se s „Djelatnosti (A*64)”. |
|
26. |
U Prilogu B, u tablicama 17., 18. i 19., „Proizvodi” zamjenjuje se s „Proizvodi (P*64)”. |
|
27. |
U Prilogu B, u odjeljku „Odstupanja po državama članicama”:
|
|
28. |
U Prilogu B, iza tablice 26. dodaje se sljedeće: „PRIJENOS PODATAKA
|
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 10. kolovoza 2010.
Za Komisiju
Predsjednik
José Manuel BARROSO
(1) SL L 310, 30.11.1996., str. 1.
(2) SL L 393, 30.12.2006., str. 1.
(3) SL L 145, 4.6.2008., str. 65.
(4) SL L 332, 30.11.2006., str. 21.
PRILOG
„A*3
|
Redni broj |
Područja NACE Rev. 2 |
Opis |
|
1. |
A |
Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo |
|
2. |
B, C, D, E i F |
Rudarstvo i vađenje; prerađivačka industrija; opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija; opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša; građevinarstvo |
|
3. |
G, H, I, J, K, L, M, N, O, P, Q, R, S, T i U |
Usluge |
A*10
|
Redni broj |
Područja NACE Rev. 2 |
Opis |
|
1. |
A |
Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo |
|
2. |
B, C, D i E |
Rudarstvo i vađenje; prerađivačka industrija; opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija; opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša |
|
2.a |
C |
od čega: prerađivačka industrija |
|
3. |
F |
Građevinarstvo |
|
4. |
G, H i I |
Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala; prijevoz i skladištenje; djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane |
|
5. |
J |
Informacije i komunikacija |
|
6. |
K |
Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja |
|
7. |
L |
Poslovanje nekretninama |
|
8. |
M i N |
Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti; administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti |
|
9. |
O, P, i Q |
Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje; obrazovanje; djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi |
|
10. |
R, S, T i U |
Umjetnost, zabava i rekreacija, popravak predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo, i ostale djelatnosti |
A*21
|
Redni broj |
Područja NACE Rev. 2 |
Odjeljci NACE Rev. 2 |
Opis |
|
1. |
A |
01-03 |
Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo |
|
2. |
B |
05-09 |
Rudarstvo i vađenje |
|
3. |
C |
10-33 |
Prerađivačka industrija |
|
4. |
D |
35 |
Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija |
|
5. |
E |
36-39 |
Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša |
|
6. |
F |
41-43 |
Građevinarstvo |
|
7. |
G |
45-47 |
Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala |
|
8. |
H |
49-53 |
Prijevoz i skladištenje |
|
9. |
I |
55-56 |
Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane |
|
10. |
J |
58-63 |
Informacije i komunikacija |
|
11. |
K |
64-66 |
Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja |
|
12. |
L |
68 |
Poslovanje nekretninama |
|
13. |
M |
69-75 |
Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti |
|
14. |
N |
77-82 |
Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti |
|
15. |
O |
84 |
Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje |
|
16. |
P |
85 |
Obrazovanje |
|
17. |
Q |
86-88 |
Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi |
|
18. |
R |
90-93 |
Umjetnost, zabava i rekreacija |
|
19. |
S |
94-96 |
Ostale uslužne djelatnosti |
|
20. |
T |
97-98 |
Djelatnosti kućanstava kao poslodavaca; djelatnosti kućanstava koja proizvode različitu robu i obavljaju različite usluge za vlastite potrebe |
|
21. |
U |
99 |
Djelatnosti izvanteritorijalnih organizacija i tijela |
A*38
|
Redni broj |
Odjeljci NACE Rev. 2 |
Opis |
|
1. |
01-03 |
Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo |
|
2. |
05-09 |
Rudarstvo i vađenje |
|
3. |
10-12 |
Proizvodnja prehrambenih proizvoda, pića i duhanskih proizvoda |
|
4. |
13-15 |
Proizvodnja tekstila, odjeće i kože i srodnih proizvoda |
|
5. |
16-18 |
Proizvodnja drva i proizvoda od drva, papira i proizvoda od papira i tiskanje |
|
6. |
19 |
Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda |
|
7. |
20 |
Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda |
|
8. |
21 |
Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka |
|
9. |
22-23 |
Proizvodnja proizvoda od gume i plastike i ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda |
|
10. |
24-25 |
Proizvodnja metala i gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme |
|
11. |
26 |
Proizvodnja računala te elektroničkih i optičkih proizvoda |
|
12. |
27 |
Proizvodnja električne opreme |
|
13. |
28 |
Proizvodnja strojeva i uređaja, d. n. |
|
14. |
29-30 |
Proizvodnja prijevoznih sredstava |
|
15. |
31-33 |
Proizvodnja namještaja; ostala prerađivačka industrija; popravak i instaliranje strojeva i opreme |
|
16. |
35 |
Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija |
|
17. |
36-39 |
Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša |
|
18. |
41-43 |
Građevinarstvo |
|
19. |
45-47 |
Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala |
|
20. |
49-53 |
Prijevoz i skladištenje |
|
21. |
55-56 |
Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane |
|
22. |
58-60 |
Izdavačke djelatnosti, audiovizualne aktivnosti i emitiranje |
|
23. |
61 |
Telekomunikacije |
|
24. |
62-63 |
Računalno programiranje, savjetovanje i djelatnosti povezane s njima; informacijske uslužne djelatnosti |
|
25. |
64-66 |
Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja |
|
26. |
68 |
Poslovanje nekretninama |
|
26.a |
|
od čega: imputirana najamnina nekretnine u kojoj stanuje vlasnik |
|
27. |
69-71 |
Pravne i računovodstvene djelatnosti; upravljačke djelatnosti; savjetovanje u vezi s upravljanjem; arhitektonske djelatnosti i inženjerstvo; tehničko ispitivanje i analiza |
|
28. |
72 |
Znanstveno istraživanje i razvoj |
|
29. |
73-75 |
Promidžba (reklama i propaganda) i istraživanje tržišta; ostale stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti; veterinarske djelatnosti |
|
30. |
77-82 |
Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti |
|
31. |
84 |
Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje |
|
32. |
85 |
Obrazovanje |
|
33. |
86 |
Djelatnosti zdravstvene zaštite |
|
34. |
87-88 |
Djelatnosti socijalne skrbi |
|
35. |
90-93 |
Umjetnost, zabava i rekreacija |
|
36. |
94-96 |
Ostale uslužne djelatnosti |
|
37. |
97-98 |
Djelatnosti kućanstava kao poslodavaca; djelatnosti kućanstava koja proizvode različitu robu i obavljaju različite usluge za vlastite potrebe |
|
38. |
99 |
Djelatnosti izvanteritorijalnih organizacija i tijela |
A*64
|
Redni broj |
Odjeljci NACE Rev. 2 |
Opis |
|
1. |
01 |
Biljna i stočarska proizvodnja, lovstvo i uslužne djelatnosti povezane s njima |
|
2. |
02 |
Šumarstvo i sječa drva |
|
3. |
03 |
Ribarstvo i akvakultura |
|
4. |
05-09 |
Rudarstvo i vađenje |
|
5. |
10-12 |
Proizvodnja prehrambenih proizvoda, pića i duhanskih proizvoda |
|
6. |
13-15 |
Proizvodnja tekstila, odjeće i kože i srodnih proizvoda |
|
7. |
16 |
Prerada drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja; proizvodnja proizvoda od slame i pletarskih materijala |
|
8. |
17 |
Proizvodnja papira i proizvoda od papira |
|
9. |
18 |
Tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa |
|
10. |
19 |
Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda |
|
11. |
20 |
Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda |
|
12. |
21 |
Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka |
|
13. |
22 |
Proizvodnja proizvoda od gume i plastike |
|
14. |
23 |
Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda |
|
15. |
24 |
Proizvodnja metala |
|
16. |
25 |
Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme |
|
17. |
26 |
Proizvodnja računala te elektroničkih i optičkih proizvoda |
|
18. |
27 |
Proizvodnja električne opreme |
|
19. |
28 |
Proizvodnja strojeva i uređaja, d. n. |
|
20. |
29 |
Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica |
|
21. |
30 |
Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava |
|
22. |
31-32 |
Proizvodnja namještaja; ostala prerađivačka industrija |
|
23. |
33 |
Popravak i instaliranje strojeva i opreme |
|
24. |
35 |
Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija |
|
25. |
36 |
Skupljanje, pročišćavanje i opskrba vodom |
|
26. |
37-39 |
Uklanjanje otpadnih voda; skupljanje otpada, djelatnosti obrade i zbrinjavanja otpada; oporaba materijala; djelatnosti sanacije okoliša te ostale djelatnosti gospodarenja otpadom |
|
27. |
41-43 |
Građevinarstvo |
|
28. |
45 |
Trgovina na veliko i na malo motornim vozilima i motociklima; popravak motornih vozila i motocikala |
|
29. |
46 |
Trgovina na veliko, osim trgovine motornim vozilima i motociklima |
|
30. |
47 |
Trgovina na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima |
|
31. |
49 |
Kopneni prijevoz i cjevovodni transport |
|
32. |
50 |
Vodeni prijevoz |
|
33. |
51 |
Zračni prijevoz |
|
34. |
52 |
Skladištenje i prateće djelatnosti u prijevozu |
|
35. |
53 |
Poštanske i kurirske djelatnosti |
|
36. |
55-56 |
Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane |
|
37. |
58 |
Izdavačke djelatnosti |
|
38. |
59-60 |
Proizvodnja filmova, video filmova i televizijskog programa, djelatnosti snimanja zvučnih zapisa i izdavanja glazbenih zapisa; emitiranje programa |
|
39. |
61 |
Telekomunikacije |
|
40. |
62-63 |
Računalno programiranje, savjetovanje i djelatnosti povezane s njima; informacijske uslužne djelatnosti |
|
41. |
64 |
Financijske uslužne djelatnosti, osim osiguranja i mirovinskih fondova |
|
42. |
65 |
Osiguranje, reosiguranje i mirovinski fondovi, osim obveznoga socijalnog osiguranja |
|
43. |
66 |
Pomoćne djelatnosti kod financijskih usluga i djelatnosti osiguranja |
|
44. |
68 |
Poslovanje nekretninama |
|
44.a |
|
od čega: imputirana najamnina nekretnine u kojoj stanuje vlasnik |
|
45. |
69-70 |
Pravne i računovodstvene djelatnosti; upravljačke djelatnosti; savjetovanje u vezi s upravljanjem |
|
46. |
71 |
Arhitektonske djelatnosti i inženjerstvo; tehničko ispitivanje i analiza |
|
47. |
72 |
Znanstveno istraživanje i razvoj |
|
48. |
73 |
Promidžba (reklama i propaganda) i istraživanje tržišta |
|
49. |
74-75 |
Ostale stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti; veterinarske djelatnosti |
|
50. |
77 |
Djelatnosti iznajmljivanja i davanja u zakup (leasing) |
|
51. |
78 |
Djelatnosti zapošljavanja |
|
52. |
79 |
Putničke agencije, organizatori putovanja (turoperatori) i ostale rezervacijske usluge te djelatnosti povezane s njima |
|
53. |
80-82 |
Zaštitne i istražne djelatnosti; usluge u vezi s upravljanjem i održavanjem zgrada te djelatnosti uređenja i održavanja krajolika; uredske administrativne i pomoćne djelatnosti te ostale poslovne pomoćne djelatnosti |
|
54. |
84 |
Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje |
|
55. |
85 |
Obrazovanje |
|
56. |
86 |
Djelatnosti zdravstvene zaštite |
|
57. |
87-88 |
Djelatnosti socijalne skrbi |
|
58. |
90-92 |
Kreativne, umjetničke i zabavne djelatnosti; knjižnice, arhivi, muzeji i ostale kulturne djelatnosti; djelatnosti kockanja i klađenja |
|
59. |
93 |
Sportske djelatnosti te zabavne i rekreacijske djelatnosti |
|
60. |
94 |
Djelatnosti članskih organizacija |
|
61. |
95 |
Popravak računala i predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo |
|
62. |
96 |
Ostale osobne uslužne djelatnosti |
|
63. |
97-98 |
Djelatnosti kućanstava kao poslodavaca; djelatnosti kućanstava koja proizvode različitu robu i obavljaju različite usluge za vlastite potrebe |
|
64. |
99 |
Djelatnosti izvanteritorijalnih organizacija i tijela |
P*3
|
Redni broj |
Područja KPD 2008. |
Opis |
|
1. |
A |
Proizvodi poljoprivrede, šumarstva i ribarstva |
|
2. |
B, C, D, E i F |
Rudarstvo i vađenje; prerađivačka industrija; opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija; opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša; građevinarstvo i građevinski radovi |
|
3. |
G, H, I, J, K, L, M, N, O, P, Q, R, S, T i U |
Usluge |
P*10
|
Redni broj |
Područja KPD 2008. |
Opis |
|
1. |
A |
Proizvodi poljoprivrede, šumarstva i ribarstva |
|
2. |
B, C, D i E |
Rudarstvo i vađenje; prerađivačka industrija; opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija; opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša |
|
2.a |
C |
od čega: prerađivačka industrija |
|
3. |
F |
Građevinarstvo i građevinski radovi |
|
4. |
G, H, I |
Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala; djelatnosti prijevoza i skladištenja; djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane |
|
5. |
J |
Informacijske i komunikacijske usluge |
|
6. |
K |
Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja |
|
7. |
L |
Poslovanje nekretninama |
|
8. |
M i N |
Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti; administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti |
|
9. |
O, P, i Q |
Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje; obrazovanje; djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi |
|
10. |
R, S, T i U |
Umjetnost, zabava i rekreacija, popravak predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo i ostale djelatnosti |
P*21
|
Redni broj |
Područja KPD 2008. |
Odjeljci KPD 2008. |
Opis |
|
1. |
A |
01-03 |
Proizvodi poljoprivrede, šumarstva i ribarstva |
|
2. |
B |
05-09 |
Rudarstvo i vađenje |
|
3. |
C |
10-33 |
Prerađivačka industrija |
|
4. |
D |
35 |
Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija |
|
5. |
E |
36-39 |
Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša |
|
6. |
F |
41-43 |
Građevinarstvo i građevinski radovi |
|
7. |
G |
45-47 |
Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala |
|
8. |
H |
49-53 |
Prijevoz i skladištenje |
|
9. |
I |
55-56 |
Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane |
|
10. |
J |
58-63 |
Informacijske i komunikacijske usluge |
|
11. |
K |
64-66 |
Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja |
|
12. |
L |
68 |
Poslovanje nekretninama |
|
13. |
M |
69-75 |
Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti |
|
14. |
N |
77-82 |
Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti |
|
15. |
O |
84 |
Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje |
|
16. |
P |
85 |
Obrazovanje |
|
17. |
Q |
86-88 |
Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi |
|
18. |
R |
90-93 |
Umjetnost, zabava i rekreacija |
|
19. |
S |
94-96 |
Ostale uslužne djelatnosti |
|
20. |
T |
97-98 |
Djelatnosti kućanstava kao poslodavaca; djelatnosti kućanstava koja proizvode različitu robu i obavljaju različite usluge za vlastite potrebe |
|
21. |
U |
99 |
Djelatnosti izvanteritorijalnih organizacija i tijela |
P*38
|
Redni broj |
Odjeljci KPD 2008. |
Opis |
|
1. |
01-03 |
Proizvodi poljoprivrede, šumarstva i ribarstva |
|
2. |
05-09 |
Rudarstvo i vađenje |
|
3. |
10-12 |
Prehrambeni proizvodi, pića i duhanski proizvodi |
|
4. |
13-15 |
Tekstil, odjeća i koža i srodni proizvodi |
|
5. |
16-18 |
Drvo i proizvodi od drva, papir i proizvodi od papira i tiskanje |
|
6. |
19 |
Proizvodi od koksa i rafiniranih naftnih proizvoda |
|
7. |
20 |
Kemikalije i kemijski proizvodi |
|
8. |
21 |
Osnovni farmaceutski proizvodi i farmaceutski pripravci |
|
9. |
22-23 |
Proizvodi od gume i plastike te ostali nemetalni mineralni proizvodi |
|
10. |
24-25 |
Metali i gotovi metalni proizvodi, osim strojeva i opreme |
|
11. |
26 |
Računala, elektronički i optički proizvodi |
|
12. |
27 |
Električna oprema |
|
13. |
28 |
Strojevi i uređaji, d. n. |
|
14. |
29-30 |
Prijevozna sredstva |
|
15. |
31-33 |
Namještaj; ostala prerađivačka industrija; popravak i instaliranje strojeva i opreme |
|
16. |
35 |
Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija |
|
17. |
36-39 |
Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša |
|
18. |
41-43 |
Građevinarstvo i građevinski radovi |
|
19. |
45-47 |
Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala |
|
20. |
49-53 |
Prijevoz i skladištenje |
|
21. |
55-56 |
Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane |
|
22. |
58-60 |
Izdavačke djelatnosti, audiovizualne aktivnosti i emitiranje |
|
23. |
61 |
Telekomunikacije |
|
24. |
62-63 |
Računalno programiranje, savjetovanje i djelatnosti povezane s njima; informacijske uslužne djelatnosti |
|
25. |
64-66 |
Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja |
|
26. |
68 |
Poslovanje nekretninama |
|
26.a |
|
od čega: imputirana najamnina nekretnine u kojoj stanuje vlasnik |
|
27. |
69-71 |
Pravne i računovodstvene djelatnosti; upravljačke djelatnosti; savjetovanje u vezi s upravljanjem; arhitektonske djelatnosti i inženjerstvo; tehničko ispitivanje i analiza |
|
28. |
72 |
Znanstveno istraživanje i razvoj |
|
29. |
73-75 |
Promidžba (reklama i propaganda) i istraživanje tržišta; ostale stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti; veterinarske djelatnosti |
|
30. |
77-82 |
Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti |
|
31. |
84 |
Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje |
|
32. |
85 |
Obrazovanje |
|
33. |
86 |
Djelatnosti zdravstvene zaštite |
|
34. |
87-88 |
Djelatnosti socijalne skrbi |
|
35. |
90-93 |
Umjetnost, zabava i rekreacija |
|
36. |
94-96 |
Ostale uslužne djelatnosti |
|
37. |
97-98 |
Djelatnosti kućanstava kao poslodavaca; djelatnosti kućanstava koja proizvode različitu robu i obavljaju različite usluge za vlastite potrebe |
|
38. |
99 |
Djelatnosti izvanteritorijalnih organizacija i tijela |
P*64
|
Redni broj |
Odjeljci KPD 2008. |
Opis |
|
1. |
01 |
Proizvodi biljne i stočarske proizvodnje, lovstva i uslužne djelatnosti povezane s njima |
|
2. |
02 |
Proizvodi šumarstva, sječe drva i povezanih uslužnih djelatnosti |
|
3. |
03 |
Riba i ostali proizvodi ribarstva; proizvodi akvakulture; ostale pomoćne djelatnosti ribarstvu |
|
4. |
05-09 |
Rudarstvo i vađenje |
|
5. |
10-12 |
Prehrambeni proizvodi, pića i duhanski proizvodi |
|
6. |
13-15 |
Tekstil; odjeća; koža i srodni proizvodi |
|
7. |
16 |
Proizvodi od drva i pluta, osim namještaja; proizvodi od slame i pletarskih materijala |
|
8. |
17 |
Papir i proizvodi od papira |
|
9. |
18 |
Tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa |
|
10. |
19 |
Proizvodi od koksa i rafiniranih naftnih proizvoda |
|
11. |
20 |
Kemikalije i kemijski proizvodi |
|
12. |
21 |
Osnovni farmaceutski proizvodi i farmaceutski pripravci |
|
13. |
22 |
Proizvodi od gume i plastike |
|
14. |
23 |
Ostali nemetalni mineralni proizvodi |
|
15. |
24 |
Osnovni metali |
|
16. |
25 |
Gotovi metalni proizvodi, osim strojeva i opreme |
|
17. |
26 |
Računala te elektronički i optički proizvodi |
|
18. |
27 |
Električna oprema |
|
19. |
28 |
Strojevi i uređaji, d. n. |
|
20. |
29 |
Motorna vozila, prikolice i poluprikolice |
|
21. |
30 |
Ostala prijevozna sredstva |
|
22. |
31-32 |
Namještaj; ostala prerađivačka industrija |
|
23. |
33 |
Popravak i instaliranje strojeva i opreme |
|
24. |
35 |
Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija |
|
25. |
36 |
Skupljanje, pročišćavanje i opskrba vodom |
|
26. |
37-39 |
Uklanjanje otpadnih voda; skupljanje otpada, djelatnosti obrade i zbrinjavanja otpada; oporaba materijala; djelatnosti sanacije okoliša te ostale djelatnosti gospodarenja otpadom |
|
27. |
41-43 |
Građevinarstvo i građevinski radovi |
|
28. |
45 |
Trgovina na veliko i na malo i popravak motornih vozila i motocikala |
|
29. |
46 |
Trgovina na veliko, osim trgovine motornim vozilima i motociklima |
|
30. |
47 |
Trgovina na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima |
|
31. |
49 |
Kopneni prijevoz i cjevovodni transport |
|
32. |
50 |
Vodeni prijevoz |
|
33. |
51 |
Zračni prijevoz |
|
34. |
52 |
Skladištenje i prateće djelatnosti u prijevozu |
|
35. |
53 |
Poštanske i kurirske djelatnosti |
|
36. |
55-56 |
Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane |
|
37. |
58 |
Izdavačke djelatnosti |
|
38. |
59-60 |
Proizvodnja filmova, video filmova i televizijskog programa, djelatnosti snimanja zvučnih zapisa i izdavanja glazbenih zapisa; emitiranje programa |
|
39. |
61 |
Telekomunikacije |
|
40. |
62-63 |
Računalno programiranje, savjetovanje i djelatnosti povezane s njima; informacijske uslužne djelatnosti |
|
41. |
64 |
Financijske uslužne djelatnosti, osim osiguranja i mirovinskih fondova |
|
42. |
65 |
Osiguranje, reosiguranje i mirovinski fondovi, osim obveznoga socijalnog osiguranja |
|
43. |
66 |
Pomoćne djelatnosti kod financijskih usluga i djelatnosti osiguranja |
|
44. |
68 |
Poslovanje nekretninama |
|
44.a |
|
od čega: imputirana najamnina nekretnine u kojoj stanuje vlasnik |
|
45. |
69-70 |
Pravne i računovodstvene djelatnosti; upravljačke djelatnosti; savjetovanje u vezi s upravljanjem |
|
46. |
71 |
Arhitektonske djelatnosti i inženjerstvo; tehničko ispitivanje i analiza |
|
47. |
72 |
Znanstveno istraživanje i razvoj |
|
48. |
73 |
Promidžba (reklama i propaganda) i istraživanje tržišta |
|
49. |
74-75 |
Ostale stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti; veterinarske djelatnosti |
|
50. |
77 |
Djelatnosti iznajmljivanja i davanja u zakup (leasing) |
|
51. |
78 |
Djelatnosti zapošljavanja |
|
52. |
79 |
Putničke agencije, organizatori putovanja (turoperatori) i ostale rezervacijske usluge te djelatnosti povezane s njima |
|
53. |
80-82 |
Zaštitne i istražne djelatnosti; usluge u vezi s upravljanjem i održavanjem zgrada te djelatnosti uređenja i održavanja krajolika; uredske administrativne i pomoćne djelatnosti te ostale poslovne pomoćne djelatnosti |
|
54. |
84 |
Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje |
|
55. |
85 |
Obrazovanje |
|
56. |
86 |
Djelatnosti zdravstvene zaštite |
|
57. |
87-88 |
Djelatnosti njege u kući; djelatnosti socijalne skrbi bez smještaja |
|
58. |
90-92 |
Kreativne, umjetničke i zabavne djelatnosti; knjižnice, arhivi, muzeji i ostale kulturne djelatnosti; djelatnosti kockanja i klađenja |
|
59. |
93 |
Sportske djelatnosti te zabavne i rekreacijske djelatnost |
|
60. |
94 |
Djelatnosti članskih organizacija |
|
61. |
95 |
Popravak računala i predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo |
|
62. |
96 |
Ostale osobne uslužne djelatnosti |
|
63. |
97-98 |
Djelatnosti kućanstava kao poslodavaca; djelatnosti kućanstava koja proizvode različitu robu i obavljaju različite usluge za vlastite potrebe |
|
64. |
99 |
Djelatnosti izvanteritorijalnih organizacija i tijela |
AN_F6: Raspodjela fiksne aktive
|
Kategorija aktive |
Opis |
|
AN.1111 |
stambene zgrade |
|
AN.1112 |
ostale zgrade i druge građevine |
|
AN.11131 |
transportna oprema |
|
AN.11132 |
ostali strojevi i oprema |
|
AN.1114 |
obrađeno prirodno bogatstvo |
|
AN.112 |
neopipljiva fiksna aktiva |
AN_F6†: Raspodjela fiksne aktive
|
Kategorija aktive |
Opis |
|
AN.1111 |
stambene zgrade |
|
AN.1112 |
ostale zgrade i druge građevine |
|
AN.11131 |
transportna oprema |
|
AN.11132 |
ostali strojevi i oprema |
|
od čega: AN.111321 |
uredski strojevi i oprema uključujući računala |
|
od čega: AN.111322 |
radio, televizijska i komunikacijska oprema |
|
AN.1114 |
obrađeno prirodno bogatstvo |
|
AN.112 |
neopipljiva fiksna aktiva |
|
od čega: AN.1122 |
računalni programi” |
|
14/Sv. 003 |
HR |
Službeni list Europske unije |
158 |
32011R0193
|
L 056/1 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
28.02.2011. |
UREDBA KOMISIJE (EU) br. 193/2011
od 28. veljače 2011.
o provedbi Uredbe (EZ) br. 1445/2007 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavu kontrole kvalitete s obzirom na paritete kupovne moći
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1445/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2007. o utvrđivanju zajedničkih pravila za davanje osnovnih informacija o paritetima kupovne moći i za njihov izračun i diseminaciju (1), a posebno njezin članak 7. stavak 4.,
budući da:
|
(1) |
Uredbom (EZ) br. 1445/2007 utvrđuju se zajednička pravila za davanje osnovnih informacija o paritetima kupovne moći te za njihov izračun i diseminaciju. |
|
(2) |
Minimalni standardi kvalitete za osnovne informacije koje trebaju pribaviti države članice, minimalni standardi kvalitete za potvrdu rezultata istraživanja cijena i zahtjevi u pogledu izvješćivanje i procjenu utvrđeni su u odjeljku 5. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 1445/2007. |
|
(3) |
Potrebno je dodatno definirati zajedničke kriterije kvalitete i strukturu izvješća o kvaliteti. |
|
(4) |
Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora za europski statistički sustav, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Zajednički kriteriji kvalitete i struktura izvješća o kvaliteti s obzirom na paritete kupovne moći, kako je predviđeno u Uredbi (EZ) br. 1445/2007 utvrđuju se u Prilogu ovoj Uredbi.
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 28. veljače 2011.
Za Komisiju
Predsjednik
José Manuel BARROSO
(1) SL L 336, 20.12.2007., str. 1.
PRILOG
Zajednički kriteriji kvalitete i struktura izvješća o kvaliteti
1. Popis izvora i metoda korištenih pri provođenju istraživanja Eurostata o PKM-u („popis PKM-a”)
Za ispunjavanje zahtjeva iz stavka 5.3.1. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 1445/2007, svaka država članica osigurava popis izvora i metoda korištenih pri provođenju istraživanja Eurostata o PKM-u (dalje u tekstu „popis PKM-a”).
Struktura popisa PKM-a temelji se na različitim stavkama osnovnih informacija, dostavljenih u kontekstu Uredbe (EZ) br. 1445/2007, kako slijedi:
1. organizacija istraživanja PKM-a na nacionalnoj razini i popratni podaci;
2. potrošačka roba i usluge;
2.1. istraživanja o cijenama potrošačke robe;
|
— |
uključuje informacije o organizaciji istraživanja, uzimanju uzoraka, zastupljenosti, vrednovanju, vremenskim i prostornim čimbenicima prilagodbe; |
2.2. usluge smještaja;
|
— |
uključuje informacije o izvorima podataka i njihovoj kvaliteti, sukladnosti s definicijama i izvršene prilagodbe; |
3. vladine službe (samo istraživanje o plaćama zaposlenika);
|
— |
uključuje informacije o izvorima podataka i njihovoj kvaliteti, sukladnosti s definicijama i izvršene prilagodbe; |
4. kapitalni proizvodi i usluge;
4.1. osnovna sredstva;
|
— |
uključuje informacije o organizaciji istraživanja, uzimanju uzoraka, zastupljenosti, vrednovanju; |
4.2. graditeljstvo;
|
— |
uključuje informacije o organizaciji istraživanja, izvorima podataka i njihovoj kvaliteti, zastupljenosti, vrednovanju; |
5. konačni izdaci za BDP;
|
— |
uključuje informacije o izvorima podataka i njihovoj kvaliteti, sukladnosti s definicijama i izvršene prilagodbe; |
U siječnju svake godine, svaka država članica dostavlja ažurirani popis PKM-a, ako tijekom protekle godine dođe do izmjena izvora i metoda.
2. Izvješća o istraživanjima cijena potrošačke robe
Kako bi se ispunili zahtjevi iz stavka 5.3.3. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 1445/2007, svaka država članica podnosi izvješće za svako istraživanje cijena potrošačke robe. Struktura izvješća je kako slijedi:
|
1. |
predistraživanje; |
|
2. |
prikupljanje cijena; |
|
3. |
vrednovanje unutar države; |
|
4. |
vrednovanje između država; |
Izvješća o istraživanjima sadrže informacije koje nadopunjuju popise PKM-a.
3. Kriteriji kvalitete
Kriteriji korišteni u procjeni kvalitete osnovnih informacija su oni utvrđeni u članku 12. Uredbe (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2009. o europskoj statistici (1), uz minimalne standarde utvrđene u odjeljku 5. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 1445/2007.
(1) SL L 87, 31.3.2009., str. 164.
|
14/Sv. 003 |
HR |
Službeni list Europske unije |
160 |
32011R0307
|
L 082/1 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
29.03.2011. |
UREDBA KOMISIJE (EU) br. 307/2011
od 29. ožujka 2011.
o izmjeni Priloga IV. i Priloga VIII. Uredbi Vijeća (EZ) br. 73/2009 o utvrđivanju zajedničkih pravila za programe izravne potpore za poljoprivrednike u okviru Zajedničke poljoprivredne politike
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 73/2009 od 19. siječnja 2009. o utvrđivanju zajedničkih pravila za programe izravne potpore u okviru Zajedničke poljoprivredne politike i određenih programa potpore za poljoprivrednike u okviru Zajedničke poljoprivredne politike i određenih programa potpore za poljoprivrednike, te o izmjeni Uredbi (EZ) br. 1290/2005, (EZ) br. 247/2006, (EZ) br. 378/2007, te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1782/2003 (1), a posebno njezin članak 8. stavak 2. točku (a) i članak 40.,
budući da:
|
(1) |
Prilog VIII. Uredbi (EZ) br. 73/2009 utvrđuje za svaku državu članicu maksimalne vrijednosti dodijeljenih prava na plaćanje, dostupnih za dodjelu tijekom određene kalendarske godine. U skladu s člankom 40. stavkom 1. drugim podstavkom, Prilog VIII. trebao bi se prilagoditi tako da uzme u obzir obavijesti država članica u skladu s člankom 188.a stavkom 3. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1234/2007 od 22. listopada 2007. o uspostavljanju zajedničke organizacije poljoprivrednih tržišta i o posebnim odredbama za određene poljoprivredne proizvode (Uredba o jedinstvenom ZOT-u) (2) s obzirom na vino. |
|
(2) |
U skladu s člankom 188.a stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 1234/2007 i člankom 40. stavkom 1. drugim podstavkom Uredbe (EZ) br. 73/2009, Njemačka, Grčka, Španjolska, Francuska, Italija, Luksemburg, Austrija, Portugal i Slovenija obavijestile su Komisiju o iskrčenim područjima i prosjeku vrijednosti dodijeljenih prava prema regijama, kako je navedeno u Prilogu IX. točki B Uredbi (EZ) br. 73/2009. |
|
(3) |
Prilogom IV. Uredbi (EZ) br. 73/2009 za svaku državu članicu utvrđuju se gornje granice koje ukupni iznosi izravnih plaćanja ne smiju prekoračiti, neto iznos modulacije koja se može dodijeliti s obzirom na kalendarsku godinu u dotičnoj državi članici. |
|
(4) |
Slijedom obavijesti državačlanica u skladu s člankom 188.a stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 1234/2007 i člankom 40. stavkom 1. drsugim podstavkom Uredbe (EZ) br. 73/2009, povećava se ukupni maksimalni iznos izravnih plaćanja koja se mogu dodijeliti. Stoga, u skladu s člankom 8. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EZ) br. 73/2009, potrebno je ponovno revidirati Prilog IV. toj Uredbi. |
|
(5) |
Priloge IV. i VIII. Uredbi (EZ) br. 73/2009 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti. |
|
(6) |
Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Upravnog odbora za izravna plaćanja, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Prilog IV. Uredbi (EZ) br. 73/2009 zamjenjuje se tekstom predviđenim u Prilogu I. ovoj Uredbi.
Članak 2.
Prilog VIII. Uredbi (EZ) br. 73/2009 zamjenjuje se tekstom predviđenim u Prilogu II. ovoj Uredbi.
Članak 3.
Ova Uredba stupa na snagu sedmog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 29. ožujka 2011.
Za Komisiju
Predsjednik
José Manuel BARROSO
(1) SL L 30, 31.1.2009., str. 16.
(2) SL L 299, 16.11.2007., str. 1.
PRILOG I.
„PRILOG IV.
|
(u milijunima EUR) |
||||
|
Kalendarska godina |
2009. |
2010. |
2011. |
2012. |
|
Belgija |
583,2 |
575,4 |
570,8 |
569,0 |
|
Češka |
|
|
|
825,9 |
|
Danska |
987,4 |
974,9 |
966,5 |
964,3 |
|
Njemačka |
5 524,8 |
5 402,6 |
5 357,1 |
5 329,6 |
|
Estonija |
|
|
|
92,0 |
|
Irska |
1 283,1 |
1 272,4 |
1 263,8 |
1 255,5 |
|
Grčka |
2 561,4 |
2 365,4 |
2 359,4 |
2 344,3 |
|
Španjolska |
5 043,7 |
5 066,4 |
5 037,4 |
5 049,2 |
|
Francuska |
8 064,4 |
7 946,1 |
7 880,7 |
7 851,3 |
|
Italija |
4 345,9 |
4 151,6 |
4 128,2 |
4 125,1 |
|
Cipar |
|
|
|
49,1 |
|
Latvija |
|
|
|
133,9 |
|
Litva |
|
|
|
346,7 |
|
Luksemburg |
35,6 |
35,2 |
35,1 |
34,7 |
|
Mađarska |
|
|
|
1 204,5 |
|
Malta |
|
|
|
5,1 |
|
Nizozemska |
836,9 |
829,1 |
822,5 |
830,6 |
|
Austrija |
727,6 |
721,7 |
718,2 |
715,7 |
|
Poljska |
|
|
|
2 787,1 |
|
Portugal |
590,5 |
574,3 |
570,5 |
566,5 |
|
Slovenija |
|
|
|
131,5 |
|
Slovačka |
|
|
|
357,9 |
|
Finska |
550,0 |
544,5 |
541,1 |
539,2 |
|
Švedska |
733,1 |
717,7 |
712,3 |
708,5 |
|
Ujedinjena Kraljevina |
3 373,1 |
3 345,4 |
3 339,4 |
3 336,1” |
PRILOG II.
„PRILOG VIII.
Nacionalne gornje granice iz članka 40.
Tablica 1.
|
(u 1000 EUR) |
||||||||
|
Država članica |
2009. |
2010. |
2011. |
2012. |
2013. |
2014. |
2015. |
2016. i sljedeće godine |
|
Belgija |
614 179 |
611 817 |
611 817 |
614 855 |
614 855 |
614 855 |
614 855 |
614 855 |
|
Danska |
1 030 478 |
1 031 321 |
1 031 321 |
1 049 002 |
1 049 002 |
1 049 002 |
1 049 002 |
1 049 002 |
|
Njemačka |
5 770 254 |
5 771 981 |
5 771 994 |
5 852 925 |
5 852 925 |
5 852 925 |
5 852 925 |
5 852 925 |
|
Grčka |
2 380 713 |
2 228 588 |
2 231 798 |
2 233 036 |
2 217 036 |
2 217 036 |
2 217 036 |
2 217 036 |
|
Španjolska |
4 858 043 |
5 119 045 |
5 125 032 |
5 298 575 |
5 155 826 |
5 155 826 |
5 155 826 |
5 155 826 |
|
Francuska |
8 407 555 |
8 423 196 |
8 425 326 |
8 525 740 |
8 525 740 |
8 525 740 |
8 525 740 |
8 525 740 |
|
Irska |
1 342 268 |
1 340 521 |
1 340 521 |
1 340 869 |
1 340 869 |
1 340 869 |
1 340 869 |
1 340 869 |
|
Italija |
4 143 175 |
4 210 875 |
4 234 364 |
4 377 211 |
4 377 211 |
4 377 211 |
4 377 211 |
4 377 211 |
|
Luksemburg |
37 518 |
37 569 |
37 679 |
37 671 |
37 084 |
37 084 |
37 084 |
37 084 |
|
Nizozemska |
853 090 |
853 169 |
853 169 |
897 751 |
897 751 |
897 751 |
897 751 |
897 751 |
|
Austrija |
745 561 |
747 344 |
747 425 |
751 733 |
751 733 |
751 733 |
751 733 |
751 733 |
|
Portugal |
608 751 |
589 811 |
589 991 |
606 454 |
606 454 |
606 454 |
606 454 |
606 454 |
|
Finska |
566 801 |
565 520 |
565 823 |
570 548 |
570 548 |
570 548 |
570 548 |
570 548 |
|
Švedska |
763 082 |
765 229 |
765 229 |
770 906 |
770 906 |
770 906 |
770 906 |
770 906 |
|
Ujedinjena Kraljevina |
3 985 895 |
3 976 425 |
3 976 482 |
3 988 042 |
3 987 922 |
3 987 922 |
3 987 922 |
3 987 922 |
Tablica 2. (1)
|
(u 1000 EUR) |
||||||||
|
Država članica |
2009. |
2010. |
2011. |
2012. |
2013. |
2014. |
2015. |
2016. i sljedeće godine |
|
Bugarska |
287 399 |
336 041 |
416 372 |
499 327 |
580 087 |
660 848 |
741 606 |
814 295 |
|
Češka |
559 622 |
654 241 |
739 941 |
832 144 |
909 313 |
909 313 |
909 313 |
909 313 |
|
Estonija |
60 500 |
71 603 |
81 703 |
92 042 |
101 165 |
101 165 |
101 165 |
101 165 |
|
Cipar |
31 670 |
38 928 |
43 749 |
49 146 |
53 499 |
53 499 |
53 499 |
53 499 |
|
Latvija |
90 016 |
105 368 |
119 268 |
133 978 |
146 479 |
146 479 |
146 479 |
146 479 |
|
Litva |
230 560 |
271 029 |
307 729 |
346 958 |
380 109 |
380 109 |
380 109 |
380 109 |
|
Mađarska |
807 366 |
947 114 |
1 073 824 |
1 205 037 |
1 318 975 |
1 318 975 |
1 318 975 |
1 318 975 |
|
Malta |
3 752 |
4 231 |
4 726 |
5 137 |
5 102 |
5 102 |
5 102 |
5 102 |
|
Poljska |
1 877 107 |
2 192 294 |
2 477 294 |
2 788 247 |
3 044 518 |
3 044 518 |
3 044 518 |
3 044 518 |
|
Rumunjska |
623 399 |
729 863 |
907 473 |
1 086 608 |
1 264 472 |
1 442 335 |
1 620 201 |
1 780 406 |
|
Slovenija |
87 942 |
103 394 |
117 423 |
131 554 |
144 253 |
144 253 |
144 253 |
144 253 |
|
Slovačka |
240 014 |
280 364 |
316 964 |
355 242 |
388 176 |
388 176 |
388 176 |
388 176 |
(1) Pragovi izračunani uzimajući u obzir raspored povećanja iz članka 121.”
|
14/Sv. 003 |
HR |
Službeni list Europske unije |
164 |
32011R0410
|
L 108/24 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
27.04.2011. |
PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) br. 410/2011
od 27. travnja 2011.
o izmjeni Uredbe (EZ) br. 259/2008 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1290/2005 u pogledu objavljivanju informacija o korisnicima sredstava iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR)
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1290/2005 od 21. lipnja 2005. o financiranju zajedničke poljoprivredne politike (1), a posebno točku 8.b njezinog članka 42.,
nakon savjetovanja s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka,
budući da:
|
(1) |
U svojoj presudi u spojenim predmetima C-92/09 i 93/09 (2) o obvezi objave podataka o korisnicima europskih poljoprivrednih fondova, Sud Europske unije zaključio je da objavljivanje osobnih podataka u vezi s fizičkim osobama, bez razlikovanja na temelju odgovarajućih kriterija, kao što su razdoblja tijekom kojih su te osobe primile takve potpore, ili učestalost, vrsta i iznos potpore, nije proporcionalna. Sukladno s tim, Sud je odgovarajuće odredbe proglasio ništavima. Budući da je zaštita osobnih podataka u interesu fizičkih osoba te s u svrhu usuglašavanja različitih ciljeva temeljenih na obvezi objavljivanja podataka o korisnicima sredstava koji proizlaze iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR), u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 259/2008 (3), trebalo bi propisati da se navedene obveze ne primjenjuju na fizičke osobe. |
|
(2) |
Zbog transparentnosti, Uredbu (EZ) br. 259/2008 trebalo bi stoga na odgovarajući način formalno izmijeniti, u očekivanju donošenja novih pravila Parlamenta i Vijeća, koja uzimaju u obzir primjedbe Suda. |
|
(3) |
Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora o poljoprivrednim fondovima, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Članak 1. Uredbe (EZ) br. 259/2008 mijenja se kako slijedi:
|
1. |
Stavak 1. mijenja se kako slijedi:
|
|
2. |
Stavak 2. zamjenjuje se sljedećim: „2. U slučaju pravnih osoba, države članice mogu objaviti detaljnije podatke od onih predviđenih stavkom 1.” |
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 27. travnja 2011.
Za Komisiju
Predsjednik
José Manuel BARROSO
(1) SL L 209, 11.8.2005., str. 1.
(2) Presuda od 9. studenoga 2010. u spojenim predmetima C-92/09 i C-93/09, Volker und Markus Schecke GbR i Hartmut Eifert v Land Hessen, još nije objavljeno u ECR.
(3) SL L 76, 19.3.2008., str. 28.
|
14/Sv. 003 |
HR |
Službeni list Europske unije |
166 |
32011R1310
|
L 337/1 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
13.12.2011. |
UREDBA (EU) br. 1310/2011 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
od 13. prosinca 2011.
o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 o povratnoj pomoći, financijskom inženjeringu i određenim odredbama u vezi s izjavom o izdacima
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 177.,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,
uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (1),
nakon savjetovanja s Odborom regija,
u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (2),
budući da:
|
(1) |
Države članice imale su pozitivna iskustva s programima povratne pomoći na razini operacija tijekom programskog razdoblja 2000. do 2006. i stoga su nastavile s takvim programima ili su započele provoditi programe povratne pomoći tijekom tekućeg programskog razdoblja 2007. do 2013. Neke države članice također su uključile opise tih programa u svoje programske dokumente, koje je odobrila Komisija. |
|
(2) |
Uredba Vijeća (EZ) br. 1083/2006 od 11. srpnja 2006. o utvrđivanju općih odredaba o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu i Kohezijskom fondu (3) utvrđuje instrumente financijskog inženjeringa s točnim područjima i opsegom intervencija. Međutim, programi povratne pomoći koje provode države članice u obliku dodjele povratnih sredstava i kreditnih linija kojima upravljaju upravljačka tijela putem posredničkih tijela nisu odgovarajuće obuhvaćeni odredbama o instrumentima financijskog inženjeringa, niti drugim odredbama iz Uredbe (EZ) br. 1083/2006. Stoga je potrebno, u skladu s člankom 11. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 1081/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2006. o Europskom socijalnom fondu (4), u kojoj se već predviđa pomoć u obliku povratnih sredstava, izmijeniti Uredbu (EZ) br. 1083/2006 da bi se predvidjela mogućnost sufinanciranja povratne pomoći u okviru strukturnih fondova. Ta izmjena trebala bi obuhvaćati povratne potpore i kreditne linije kojima upravlja upravljačko tijelo putem posredničkih tijela koja su financijske institucije. |
|
(3) |
Budući da financijske resurse korištene putem povratne pomoći korisnici u potpunosti ili djelomice nadoknađuju, neophodno je uvesti odgovarajuće odredbe o ponovnom korištenju nadoknađene povratne pomoći za iste potrebe ili u skladu s ciljevima predmetnog operativnog programa da bi se osiguralo da se vraćena sredstva na odgovarajući način koriste te da se financijska podrška Unije koristi što je moguće učinkovitije. |
|
(4) |
Potrebno je pojasniti da se odredbe o velikim projektima, projektima koji ostvaruju prihode i trajnosti operacija načelno ne bi trebale primjenjivati na instrumente financijskog inženjeringa, budući da su te odredbe namijenjene drugim vrstama operacija. |
|
(5) |
Države članice i Komisija trebaju poboljšati transparentnost provedbenog procesa i osigurati odgovarajući nadzor provedbe instrumenata financijskog inženjeringa od strane država članica i Komisije, između ostalog da bi se omogućilo državama članicama da Komisiji daju odgovarajuće informacije o vrsti uspostavljenih instrumenata i o praktičnoj provedbi odgovarajućih mjera putem tih instrumenata. Stoga je potrebno uvesti odredbu o izvješćivanju o instrumentima financijskog inženjeringa. Takvo izvješćivanje trebalo bi također Komisiji omogućiti bolju procjenu cjelokupnog djelovanja instrumenata financijskog inženjeringa i osigurati sažeti pregled napretka na razini Unije i država članica. |
|
(6) |
Da bi se osigurala sukladnost s člankom 61. stavkom 2. Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 od 25. lipnja 2002. o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica (5), izjava o izdacima koja se podnosi Komisiji trebala bi obuhvatiti sve informacije koje su Komisiji potrebne za izradu transparentnih financijskih izvještaja koji prikazuju stvarno stanje imovine Unije i izvršenja proračuna. Za te potrebe, uz svaku izjavu o izdacima trebao bi biti priložen privitak s informacijama o ukupnim rashodima za potrebe uspostave ili doprinosa instrumentima financijskog inženjeringa i o predujmima isplaćenim korisnicima u kontekstu državnih potpora. Oblik privitka trebalo bi definirati u Prilogu Uredbi (EZ) br. 1083/2006 za potrebe pravne sigurnosti i dosljednosti. Međutim, praktična provedba prikupljanja podataka potrebnih za privitak trebala bi se provoditi na nacionalnoj razini i u onoj mjeri u kojoj to dozvoljava primjenjivi pravni okvir te ne bi trebala imati za posljedicu izmjene u nacionalnim računalnim sustavima. |
|
(7) |
Izmjene u pogledu različitih oblika i ponovnog korištenja povratne pomoći, kao i isključenja od primjene odredaba o velikim projektima, projektima koji ostvaruju prihode i trajnosti operacija, na operacije obuhvaćene člankom 44. (instrumenti financijskog inženjeringa), teže k osiguravanju veće pravne sigurnosti i jasnoće s obzirom na primjenu postojeće prakse u navedenim područjima, od početka razdoblja prihvatljivosti kako je utvrđeno Uredbom (EZ) br. 1083/2006. Navedene izmjene trebale bi stoga imati retroaktivan učinak od početka tekućeg programskog razdoblja 2007. do 2013. |
|
(8) |
Uredbu (EZ) br. 1083/2006 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti, |
DONIJELI SU OVU UREDBU:
Članak 1.
Uredba (EZ) br. 1083/2006 mijenja se kako slijedi:
|
(1) |
u članku 2. dodaju se sljedeće točke: „(8) ‚povratno sredstvo’: izravni financijski doprinos u obliku donacije, koji se djelomično ili u potpunosti vraća, bez kamata; (9) ‚kreditna linija’: financijski instrument koji korisniku omogućuje povlačenje financijskog doprinosa, koji se djelomično ili u potpunosti vraća, s obzirom na izdatke koje je platio korisnik i koji su potkrijepljeni računima s potvrdom plaćanja ili računovodstvenim dokumentima jednake dokazne snage.”; |
|
(2) |
u glavi III., poglavlju II., dodaje se sljedeći odjeljak: „ODJELJAK 3.A Povratna pomoć Članak 43.a Oblici povratne pomoći 1. U okviru operativnog programa, iz strukturnih fondova može se sufinancirati povratna pomoć u obliku:
2. Izjava o izdacima za povratnu pomoć podnosi se u skladu s člankom 78. stavcima 1. do 5. Članak 43.b Ponovno korištenje povratne pomoći Povratna pomoć koja je vraćena tijelu koje je osiguralo predmetnu pomoć ili drugom nadležnom tijelu države članice koristi se ponovno za iste potrebe ili u skladu s ciljevima odgovarajućeg operativnog programa. Države članice osiguravaju da je vraćena povratna pomoć na odgovarajući način evidentirana u računovodstvenom sustavu odgovarajućeg tijela.”; |
|
(3) |
umeće se sljedeći članak: „članak 44.a Neprimjenjivanje određenih odredbi Članci 39., 55. i 57. ne primjenjuju se na operacije u okviru članka 44.”; |
|
(4) |
članak 67. mijenja se kako slijedi:
|
|
(5) |
umeće se sljedeći članak: „Članak 78.a Obveza pružanja dodatnih informacija u izjavi o izdacima s obzirom na instrumente financijskog inženjeringa i predujmove isplaćene korisnicima u kontekstu državnih potpora Privitak svakoj izjavi o izdacima koju je potrebno podnijeti Komisiji, u obliku kako je naveden u Prilogu V., navodi sljedeće informacije u odnosu na ukupne rashode uključene u izjavu o izdacima:
|
|
(6) |
tekst kako je utvrđen u Prilogu ovoj Uredbi dodaje se Prilogu V. Uredbi (EZ) br. 1083/2006. |
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Točke 1., 2. i 3. članka 1. primjenjuju se retroaktivno od 1. siječnja 2007.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Strasbourgu 13. prosinca 2011.
Za Europski parlament
Predsjednik
J. BUZEK
Za Vijeće
Predsjednik
M. SZPUNAR
(1) Mišljenje od 27. listopada 2011. (još nije objavljeno u Službenom listu).
(2) Stajalište Europskog parlamenta od 1. prosinca 2011. (još nije objavljeno u Službenom listu) i odluka Vijeća od 12. prosinca 2011.
(3) SL L 210, 31.7.2006., str. 25.
(4) SL L 210, 31.7.2006., str. 12.
(5) SL L 248, 16.9.2002., str. 1.
PRILOG
„PRILOG V.
Privitak izjavi o izdacima iz članka 78.a
Upućivanje na operativni program (CCI br.):
Naziv operativnog programa:
Datum privremenog zatvaranja računa:
Datum podnošenja Komisiji:
Instrumenti financijskog inženjeringa (članak 78. stavak 6.) (kumulativni iznosi):
|
Prioritetna os |
Temelj za izračun doprinosa Zajednice (javni ili ukupni) |
2007.-2015. |
|
|
Ukupni iznos prihvatljivih izdataka prijavljenih u skladu s člankom 78. stavkom 6. |
Odgovarajući javni doprinos |
||
|
Prioritetna os 1. |
|
|
|
|
Prioritetna os 2. |
|
|
|
|
Prioritetna os 3. |
|
|
|
|
Ukupno |
|
|
|
Predujmovi isplaćeni u kontekstu državnih potpora (članak 78. stavak 2.) (kumulativni iznosi):
|
Prioritetna os |
Temelj za izračun doprinosa Zajednice (javni ili ukupni) |
2007.-2015. |
|
|
Ukupni iznos prihvatljivih izdataka prijavljenih u skladu s člankom 78. stavkom 2. |
Odgovarajući javni doprinos |
||
|
Prioritetna os 1. |
|
|
|
|
Prioritetna os 2. |
|
|
|
|
Prioritetna os 3. |
|
|
|
|
Ukupno |
|
|
|
Napomena: Ako operativni program ima više ciljeva i koristi sredstva iz više fondova, prioritetna os ističe predmetni(e) cilj(eve) i fond(ove).”
|
14/Sv. 003 |
HR |
Službeni list Europske unije |
170 |
32011R1311
|
L 337/5 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
13.12.2011. |
UREDBA (EU) br. 1311/2011 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
od 13. prosinca 2011.
o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 u pogledu određenih odredbi o financijskom upravljanju određenih država članica u poteškoćama ili kojima prijete poteškoće u odnosu na njihovu financijsku stabilnost
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 177.,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
nakon prosljeđivanja nacrta zakonskog akta nacionalnim parlamentima,
uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (1),
nakon savjetovanja s Odborom regija,
u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (2),
budući da:
|
(1) |
Besprimjerna globalna financijska i gospodarska kriza ozbiljno je naštetila gospodarskom razvoju i financijskoj stabilnosti te uzrokovala snažno propadanje financijskih, gospodarskih i socijalnih uvjeta u više država članica. Posebno, određene države članice proživljavaju ozbiljne poteškoće ili im prijeti nastajanje takvih poteškoća, prije svega u pogledu gospodarskog rasta i financijske stabilnosti te pogoršanja stanja njihovog deficita i duga, također zbog međunarodnog gospodarskog i financijskog okruženja. |
|
(2) |
Iako su već poduzete određene važne mjere za susprezanje nepovoljnih učinaka krize, uključujući i izmjene zakonskog okvira, utjecaj financijske krize na stvarnu ekonomiju, tržište rada i građane još uvijek je značajan. Pritisak na financijske resurse povećava se i potrebno je žurno poduzeti daljnje korake da bi se taj pritisak olakšao maksimalnim korištenjem financiranja iz strukturnih fondova i Kohezijskog fonda. |
|
(3) |
U skladu s člankom 122. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije kojim se predviđa mogućnost dodjeljivanja financijske pomoći Unije određenoj državi članici u poteškoćama ili kojoj prijete ozbiljne poteškoće uzrokovane iznimnim okolnostima izvan njezine kontrole, Uredba Vijeća (EU) br. 407/2010 od 11. svibnja 2010. o uspostavi Mehanizma za europsku financijsku stabilnost (3) uspostavila je takav instrument s ciljem očuvanja financijske stabilnosti Unije. |
|
(4) |
Provedbenim uredbama Vijeća 2011/77/EU (4) i 2011/344/EU (5) Irska i Portugal pojedinačno su primile takvu financijsku pomoć. |
|
(5) |
Grčka se već nalazila u ozbiljnim poteškoćama s obzirom na svoju financijsku stabilnost prije stupanja na snagu Uredbe (EU) br. 407/2010. Financijska pomoć Grčkoj nije se stoga mogla temeljiti na toj Uredbi. |
|
(6) |
Sporazum o međusobnom kreditiranju i Sporazum o jamstvenom instrumentu za Grčku, sklopljeni 8. svibnja 2010., stupili su na snagu 11. svibnja 2010. Za Sporazum o međusobnom kreditiranju predviđa se trajanje od tri programske godine, sve dok ima dostupnih iznosa u okviru Sporazuma o jamstvenom instrumentu. |
|
(7) |
Uredbom Vijeća (EZ) br. 332/2002 od 18. veljače 2002. o uvođenju programa kojim se osigurava srednjoročna financijska pomoć za platne bilance država članica (6) utvrđuje se da Vijeće može dodijeliti srednjoročnu financijsku pomoć kada je država članica koja nije uvela euro u poteškoćama ili joj prijete ozbiljne poteškoće s obzirom na njezinu bilancu plaćanja. |
|
(8) |
Odlukama Vijeća 2009/102/EZ (7), 2009/290/EZ (8) i 2009/459/EZ (9), Mađarska, Latvija i Rumunjska pojedinačno su primile takvu financijsku pomoć. |
|
(9) |
Razdoblje tijekom kojeg je financijska pomoć dostupna Irskoj, Mađarskoj, Latviji, Portugalu i Rumunjskoj utvrđeno je u odgovarajućim Odlukama Vijeća. Razdoblje tijekom kojeg je financijska pomoć bila dostupna Mađarskoj isteklo je 4. studenoga 2010. |
|
(10) |
Razdoblje tijekom kojeg je Grčkoj dostupna financijska pomoć prema Sporazumu o međusobnom kreditiranju i Sporazumu o jamstvenom instrumentu razlikuje se od ostalih država članica koje sudjeluju u tim instrumentima. |
|
(11) |
Ministri financija 17 država članica europodručja potpisali su 11. srpnja 2011. Fiskalni ugovor o Europskom stabilizacijskom mehanizmu (ESM). Prema tom ugovoru, koji slijedi Odluku Europskog vijeća 2011/199/EU od 25. ožujka 2011. o izmjeni članka 136. Ugovora o funkcioniranju Europske unije s obzirom na mehanizam za stabilizaciju država članica čija valuta je euro (10), najkasnije do 2013. ESM će preuzeti zadatke koji se trenutačno obavljaju putem Europskog fonda za financijsku stabilnost i Mehanizma za europsku financijsku stabilnost (MEFS). ESM bi stoga već trebalo uzeti u obzir u ovoj Uredbi. |
|
(12) |
U svojim zaključcima od 23. i 24. lipnja 2011. Europsko vijeće pozdravilo je namjeru Komisije za jačanje sinergije između dva programa zajmova za Grčku i fondova Unije i podržalo nastojanja s obzirom na povećanje kapaciteta Grčke za apsorpciju fondova Unije da bi se potaknuo rast i zapošljavanje usmjeravanjem na poboljšanje konkurentnosti i stvaranje radnih mjesta. Nadalje, pozdravilo je i podržalo pripremu Komisije, uz pomoć država članica, sveobuhvatnog programa tehničke pomoći Grčkoj. Navedena izmjena Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 od 11. srpnja 2006. o utvrđivanju općih odredaba o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu i Kohezijskom fondu (11) doprinosi spomenutom poticanju sinergije. |
|
(13) |
Da bi se olakšalo upravljanje sredstvima Unije, pomoglo ubrzati ulaganja u državama članicama i regijama i popravila dostupnost financiranja za provedbu kohezijske politike, neophodno je u opravdanim slučajevima dopustiti, privremeno i bez dovođenja u pitanje programskog razdoblja 2014. do 2020., povećati privremena plaćanja i konačne isplate iz strukturnih fondova i Kohezijskog fonda, za iznos koji odgovara deset postotnih bodova iznad stope sufinanciranja primjenjive na svaku prioritetnu os, za države članice koje se suočavaju s ozbiljnim poteškoćama s obzirom na njihovu financijsku stabilnost i koje su zatražile pomoć u okviru ove mjere. Kao posljedica toga, sukladno se smanjuje potrebno nacionalno sufinanciranje. Zbog privremene prirode tog povećanja i da bi se održala razina početnih stopa sufinanciranja, kao referentna točka za izračun privremeno povećanih iznosa, promjene koje proizlaze iz primjene mehanizama ne bi se trebale očitovati u financijskim tablicama uključenim u operativne programe. Međutim, operativne programe moguće će trebati ažurirati da bi se fondove usmjerilo na konkurentnost, rast i zapošljavanje te da bi se njihovi ciljevi uskladili sa smanjenjem ukupnih raspoloživih sredstava. |
|
(14) |
Država članica koja Komisiji podnosi zahtjev za korištenje odstupanja prema članku 77. stavku 2. Uredbe (EZ) br. 1083/2006 trebala bi u svojem zahtjevu jasno navesti datum od kojeg odstupanje smatra opravdanim. U tom zahtjevu predmetna država članica također bi trebala podnijeti sve neophodne podatke za utvrđivanje, u vidu podataka o svojim makroekonomskim i fiskalnim okolnostima, nemogućnosti osiguravanja nacionalnog sufinanciranja. Također bi trebala pokazati da je povećanje u plaćanjima na temelju odstupanja neophodno za očuvanje neprestane provedbe operativnih programa i da poteškoće s apsorpcijskim kapacitetima i dalje postoje iako se koriste maksimalne gornje granice primjenjive na stope sufinanciranja utvrđene u Prilogu III. Uredbi (EZ) br. 1083/2006. Spomenuta država članica također bi trebala osigurati uputu na odgovarajuću odluku Vijeća ili drugi zakonski akt koji joj dozvoljava korištenje tog odstupanja. Komisija bi trebala potvrditi ispravnost podnesenih podataka i imati 30 dana od dana podnošenja za iznošenje prigovora. Da bi odstupanje bilo učinkovito i operativno, trebala bi postojati pretpostavka da je zahtjev države članice opravdan ako Komisija ne iznese prigovor. Međutim, Komisija bi putem provedbenog akta trebala biti ovlaštena za donošenje odluke o bilo kakvom prigovoru na zahtjev države članice, u kojem slučaju Komisija mora navesti svoje razloge. |
|
(15) |
Pravila o izračunavanju privremenih plaćanja i konačne isplate za operativne programe tijekom razdoblja u kojem države članice primaju financijsku pomoć za rješavanje ozbiljnih poteškoća s obzirom na svoju financijsku stabilnost trebala bi se odgovarajuće revidirati. |
|
(16) |
Neophodno je osigurati odgovarajuće izvješćivanje o korištenju uvećanih iznosa dostupnih državama članicama koje koriste privremeno povećanje privremenih plaćanja i konačne isplate u skladu s odstupanjima prema članku 77. stavku 2. Uredbe (EZ) br. 1083/2006. |
|
(17) |
Nakon završetka razdoblja tijekom kojeg je dostupna financijska pomoć, evaluacije izvršene u skladu s člankom 48. stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 1083/2006 trebale bi među ostalim moći procijeniti uzrokuje li smanjenje nacionalnog sufinanciranja značajno odstupanje od prvotno utvrđenih ciljeva. Takve evaluacije mogle bi dovesti do revidiranja operativnog programa. |
|
(18) |
Budući da besprimjerna kriza koja utječe na međunarodna financijska tržišta i slabljenje gospodarstva, koji su ozbiljno naštetili financijskoj stabilnosti nekoliko država članica, zahtijevaju brzo djelovanje da bi se usporilo negativno djelovanje na cjelokupno gospodarstvo, ova Uredba trebala bi stupiti na snagu što je prije moguće. Uzimajući u obzir iznimne okolnosti u kojima se nalaze dotične države članice, trebala bi se primijeniti retroaktivno počevši od proračunske godine 2010. ili od datuma od kojeg je financijska pomoć dostupna, ovisno o statusu države članice koja podnosi zahtjev, za razdoblja tijekom kojih su države članice primale pomoć Unije ili drugih država članica europodručja da bi se ublažilo ozbiljne poteškoće vezane uz njihovu financijsku stabilnost. |
|
(19) |
Kada je predviđeno povećanje privremenih plaćanja ili konačne isplate u skladu s odstupanjem prema članku 77. stavku 2. Uredbe (EZ) br. 1083/2006, ono bi se također trebalo razmatrati u kontekstu proračunskih ograničenja s kojima se suočavaju sve države članice, što bi se trebalo razmjerno očitovati u općem proračunu Europske unije. K tome, budući da je glavna namjena mehanizma ublažiti posebne tekuće poteškoće, njegova bi se primjena trebala vremenski ograničiti. Stoga bi primjena mehanizma trebala započeti 1. siječnja 2010. i njegovo bi se trajanje trebalo ograničiti na 31. prosinca 2013. |
|
(20) |
Uredba (EZ) br. 1083/2006 trebala bi se stoga na odgovarajući način izmijeniti, |
DONIJELI SU OVU UREDBU:
Članak 1.
Članak 77. Uredbe (EZ) br. 1083/2006 zamjenjuje se sljedećim:
„Članak 77.
Zajednička pravila za izračunavanje privremenih plaćanja i konačne isplate
1. Privremena plaćanja i konačne isplate izračunavaju se primjenom stope sufinanciranja utvrđene u odluci o predmetnom operativnom programu za svaku prioritetnu os na prihvatljive izdatke istaknute u okviru te prioritetne osi u svakoj izjavi o izdacima koju je ovjerilo tijelo za ovjeravanje.
2. Odstupajući od članka 53. stavka 2., članka 53. stavka 4. druge rečenice i od ograničenja utvrđenih u Prilogu III., privremena plaćanja i konačne isplate uvećavaju se za iznos koji odgovara 10 postotnih bodova iznad stope sufinanciranja primjenjive na svaku prioritetnu os, no ne prelazi 100 %, koji se primjenjuje na iznova podnesen iznos prihvatljivih izdataka u svakoj ovjerenoj izjavi o prihvatljivim izdacima podnesenoj tijekom razdoblja u kojem država članica zadovolji jedan od sljedećih uvjeta:
|
(a) |
financijska pomoć dostupna je u skladu s Uredbom Vijeća (EU) br. 407/2010 od 11. svibnja 2010. o Europskom stabilizacijskom mehanizmu (12) ili financijska pomoć dostupna je putem drugih država članica prije stupanja na snagu te Uredbe; |
|
(b) |
srednjoročna financijska pomoć dostupna je u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 332/2002 od 18. veljače 2002. o uvođenju programa kojim se osigurava srednjoročna financijska pomoć za platne bilance država članica (13); |
|
(c) |
financijska pomoć dostupna je u skladu s Ugovorom o Europskom stabilizacijskom mehanizmu nakon njegovog stupanja na snagu. |
3. Država članica koja želi koristiti odstupanje u skladu sa stavkom 2., podnosi pisani zahtjev Komisiji do 21. veljače 2012. ili unutar 2 mjeseca od datuma kada država članica zadovolji jedan od uvjeta iz stavka 2.
4. U svojem zahtjevu iz stavka 3. država članica opravdava potrebu odstupanja podnošenjem informacija potrebnih za utvrđivanje istog:
|
(a) |
pomoću podataka o svojim makroekonomskim i fiskalnim okolnostima, nemogućnosti osiguravanja nacionalnog sufinanciranja; |
|
(b) |
da je povećanje u plaćanjima, kako je utvrđeno u stavku 2., neophodno za očuvanje neprekidne provedbe operativnih programa; |
|
(c) |
da se poteškoće nastavljaju čak i kada se primijene maksimalni iznosi primjenjivi na stope sufinanciranja iz Priloga III.; |
|
(d) |
da zadovoljava jedan od uvjeta iz točaka (a), (b) ili (c) stavka 2., osiguravanjem upute na Odluku Vijeća ili drugi pravni akt, kao i konkretni datum od kojeg je državi članici dostupna financijska pomoć. |
Komisija izvršava provjeru dostavljenih informacija te opravdavaju li iste dopuštenje korištenja odstupanja iz stavka 2. Komisija ima 30 dana od datuma podnošenja zahtjeva za iznošenje prigovora s obzirom na točnost podnesenih informacija.
Ako Komisija odluči prigovoriti na zahtjev države članice, Komisija donosi odluku putem provedbenog akta, navodeći svoje razloge.
Ako Komisija ne odluči iznijeti prigovor na zahtjev države članice prema stavku 3., zahtjev se smatra opravdanim.
5. Zahtjev države članice također iscrpno opisuje plan korištenja odstupanja navedenog u stavku 2. i daje informacije o komplementarnim mjerama predviđenim s ciljem da se fondovi usredotoče na konkurentnost, rast i zapošljavanje, uključujući i prema potrebi modifikaciju operativnih programa.
6. Odstupanje navedeno u stavku 2. ne primjenjuje se na izjave o izdacima podnesene nakon 31. prosinca 2013.
7. Za potrebe izračuna privremenih plaćanja i konačne isplate nakon što država članica prestane koristiti financijsku pomoć iz stavka 2., Komisija ne uzima u obzir uvećane iznose plaćene u skladu s tim stavkom.
Međutim, ti iznosi uzimaju se u obzir za potrebe članka 79. stavka 1.
8. Uvećana privremena plaćanja kao posljedica primjene stavka 2. upravljačkim tijelima dostupna su što je prije moguće i koriste se samo za obavljanje plaćanja u provedbi operativnog programa.
9. U smislu strateškog izvješćivanja prema članku 29. stavku 1., države članice Komisiji podnose odgovarajuće informacije o korištenju odstupanja prema stavku 2. ovog članka, prikazujući kako je uvećana svota podrške doprinijela promicanju konkurentnosti, rastu i zapošljavanju u dotičnoj državi članici. Tu informaciju Komisija uzima u obzir pri pripremi strateškog izvješća iz članka 30. stavka 1.
10. Neovisno o stavku 2., doprinos Unije putem privremenih plaćanja i konačne isplate ne smije biti viši od javnog doprinosa i maksimalnog iznosa pomoći iz fondova za svaku prioritetnu os, kako je utvrđeno u odluci Komisije o odobrenju operativnog programa.
11. Stavci 2. do 9. ne primjenjuju se na operativne programe u okviru cilja Europske teritorijalne suradnje.
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu na dan njezine objave u Službenom listu Europske unije.
Međutim, primjenjuje se retroaktivno na sljedeće države članice: u slučaju Irske, Grčke i Portugala s učinkom od datuma od kojeg je financijska pomoć dostupna onim državama članicama kako je utvrđeno u članku 77. stavku 2. Uredbe (EZ) br. 1083/2006 i u slučaju Mađarske, Latvije i Rumunjske od 1. siječnja 2010.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Strasbourgu 13. prosinca 2011.
Za Europski parlament
Predsjednik
J. BUZEK
Za Vijeće
Predsjednik
M. SZPUNAR
(1) Mišljenje od 27. listopada 2011. (još nije objavljeno u Službenom listu).
(2) Stajalište Europskog parlamenta od 1. prosinca 2011. (još nije objavljeno u Službenom listu) i Odluka Vijeća od 12. prosinca 2011.
(3) SL L 118, 12.5.2010., str. 1.
(4) SL L 30, 4.2.2011., str. 34.
(5) SL L 159, 17.6.2011., str. 88.
(6) SL L 53, 23.2.2002., str. 1.
(7) SL L 37, 6.2.2009., str. 5.
(8) SL L 79, 25.3.2009., str. 39.
(9) SL L 150, 13.6.2009., str. 8.
(10) SL L 91, 6.4.2011., str. 1.
(11) SL L 210, 31.7.2006., str. 25.
(12) SL L 118, 12.5.2010., str. 1.
(13) SL L 53, 23.2.2002., str. 1.”
