Pravosudna politika EU-a: budući planovi

Ovom komunikacijom Europske komisije (EK) utvrđuju se politički prioriteti kako bi se do 2020. ostvario daljnji napredak prema zajedničkom europskom području pravde temeljenom na povjerenju, mobilnosti i rastu.

DOKUMENT

Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: Agenda EU-a za pravosuđe - Jačanje povjerenja, mobilnosti i rasta unutar Unije (COM(2014) 144 završna verzija od 11.3.2014.).

SAŽETAK

Ovom komunikacijom Europske komisije (EK) utvrđuju se politički prioriteti kako bi se do 2020. ostvario daljnji napredak prema zajedničkom europskom području pravde temeljenom na povjerenju, mobilnosti i rastu.

KLJUČNE TOČKE

Pravosudna politika Europske unije (EU) mora osigurati da pojedinci i poduzeća mogu imati potpunu korist od pouzdanog i u potpunosti funkcionalnog zajedničkog europskog područja pravde.

Ova komunikacija predstavlja viziju EK-a o budućnosti pravosudne politike EU-a u obliku Agende EU-a za pravosuđe za 2020.

Povjerenje, mobilnost, rast: potrebno je riješiti tri ključna izazova kako bi se do 2020. stvorilo zajedničko područje pravde:

• uzajamno povjerenje: temelj je na kojem se treba graditi pravosudna politika EU-a. Instrumenti poput Europskog uhidbenog naloga ili pravila o pitanju sukoba zakonodavstava među državama EU-a zahtijevaju visoku razinu uzajamnog povjerenja između nacionalnih pravosudnih tijela. Građani, odvjetnici i suci također moraju biti u mogućnosti u potpunosti vjerovati sudskim odlukama koje donesu druge države EU-a;
• mobilnost: Europljani sve više koriste prava koja su im dana ugovorima EU-a. Trenutačno gotovo 14 milijuna građana EU-a boravi u državi EU-a čiji nisu državljani. Međutim, još su uvijek izloženi praktičnim i zakonskim preprekama kada putuju, studiraju, vjenčaju se, zasnivaju obitelj, kupuju i prodaju proizvode i usluge u drugim državama EU-a. Pravosudna politika trebala bi nastaviti uklanjati zapreke građana EU-a pri ostvarivanju prava na slobodno kretanje i život u bilo kojoj državi EU-a;
• rast: Pravosudnom politikom EU-a treba se nastaviti podržavati gospodarski oporavak, rast te nastavak rješavanja problema nezaposlenosti. Potrebno je provesti strukturne reforme kako bi se osiguralo da pravosudni sustavi mogu jamčiti brzu, pouzdanu i vjerodostojnu pravdu. Poduzeća i potrošači moraju biti sigurni da će moći učinkovito provesti ugovore i voditi sudske ili, prema potrebi, izvansudske parnice diljem EU-a u razumnom trajanju.

Agenda EU-a za pravosuđe za 2020.

EK predlaže rješavanje tih izazova primjenom sljedećih metoda ili njihovih kombinacija:

• 1

  konsolidacija postojećeg pravnog okvira: to bi osiguralo poštovanje učinkovitog pravnog lijeka te obranu temeljnih prava EU-a. Potrebno je uložiti napore kako bi se poboljšala uporaba e-zakonodavstva te za izobrazbu sudaca i pravnih stručnjaka;

• 2

  kodifikacija zakona i prakse EU-a: to bi osiguralo jasnije i dosljednije pravo EU-a za građane i poduzeća;

• 3

  dopuna postojećeg pravnog okvira: gdje je to potrebno, potrebno je osmisliti nove inicijative koje olakšavaju život građana i dodatno pridonose gospodarskom rastu.

Više informacija nalazi se na mrežnoj stranici Glavne uprave za pravosuđe EK-a ili na mrežnoj stranici Učinkovito pravosuđe - novosti EK-a.

Također pogledajte Memorandum EK-a o budućim agendama EU-a za pravosuđe i unutarnje poslove.

VEZANI DOKUMENTI

Izvadak iz zaključaka Europskog vijeća od 26. i 27. lipnja 2014. u vezi s područjem slobode, sigurnosti i pravde i nekim povezanim horizontalnim pitanjima (SL C 240, 24.7.2014., str. 13.-15.).

Posljednje ažuriranje 26.12.2014