Plava karta EU-a – ulazak i boravak visokokvalificiranih radnika (od 2023.)

KLJUČNE TOČKE

Direktiva ima sljedeće područje primjene.

• Primjenjuje se na državljane zemalja izvan EU-a koji se prijavljuju ili su se prijavili za zapošljavanje visokokvalificiranih radnika u državi članici.
• Ne primjenjuje se na državljane zemalja izvan EU-a:
  • koji traže međunarodnu zaštitu;
  • koji provode istraživački projekt;
  • kojima je dodijeljen status osobe s dugotrajnim boravkom u državi članici;
  • koji su obuhvaćeni međunarodnim sporazumom kojim se dopušta privremeni boravak, pravo na slobodno kretanje ili čije je protjerivanje odgođeno.
• Ne utječe na:
  • povoljnija pravila prava EU-a, uključujući bilateralne ili multilateralne sporazume;
  • pravo države članice da odluči koliko državljana zemalja izvan EU-a može ući na njezino državno područje.

Podnositelji zahtjeva za plavu kartu EU-a moraju predočiti:

• valjan ugovor o radu ili obvezujuću ponudu za posao u vezi sa zapošljavanjem visokokvalificiranih radnika na najmanje šest mjeseci;
• dokumente kojima se potvrđuju njihove stručne kvalifikacije;
• valjanu putnu ispravu te, prema potrebi, vizu;
• dokaz o tome da je podnesen zahtjev za zdravstveno osiguranje ako ono nije obuhvaćeno ugovorom.

Države članice:

• zahtijevaju da budu ispunjeni uvjeti na temelju mjerodavnog nacionalnog prava, utvrđeni u kolektivnim ugovorima ili uspostavljeni praksom;
• osiguravaju da je prag plaće koji utvrde najmanje jednak prosječnoj bruto godišnjoj plaći ili je od nje do 1,6 puta veći, pri čemu se niži prag od 80 % primjenjuje na zanimanja u kojima manjka radne snage i na osobe koje su nedavno diplomirale izvan zemalja EU-a (prije najviše tri godine);
• određuju podnose li zahtjeve državljanin zemlje izvan EU-a, poslodavac ili bilo tko od njih dvojice;
• mogu naplaćivati pristojbe za obradu zahtjeva sve dok one nisu nerazmjerne ili pretjerane;
• podnositeljima zahtjeva omogućuju jednostavan pristup dokaznoj dokumentaciji potrebnoj za podnošenje zahtjeva kao i informacijama o priloženim uvjetima;
• imenuju kontaktne točke nadležne za zaprimanje i slanje informacija.

U pravilima o odbijanju navodi se kako slijedi.

• Države članice moraju odbiti zahtjeve u sljedećim slučajevima:
  • nisu ispunjeni kriteriji za prihvat;
  • predočeni dokumenti nisu valjani;
  • podnositelj zahtjeva smatra se prijetnjom za javni poredak, javnu sigurnost ili javno zdravlje;
  • glavna svrha poslovanja poslodavca jest dovesti državljane zemalja izvan EU-a.
• Države članice mogu odbiti zahtjeve u sljedećim slučajevima:
  • na slobodno radno mjesto može se zaposliti državljanin, građanin EU-a ili državljanin treće zemlje sa zakonitim boravkom u EU-u;
  • poslodavac nije izvršio svoje obveze u pogledu poreza i ostale zakonske obveze, bankrotirao je, prijeti mu nesolventnost ili je nezakonito zaposlio državljane zemalja izvan EU-a;
  • u domovini podnositelja zahtjeva nedostaje kvalificiranih radnika u predmetnoj profesiji.

Pravilima o oduzimanju ili odbijanju produljenja utvrđuje se sljedeće.

• Države članice moraju oduzeti ili odbiti produljiti plavu kartu kada:
  • karta ili dokumenti nisu valjani;
  • državljanin zemlje izvan EU-a više nema valjani ugovor o radu ili potrebne kvalifikacije, ili više ne ispunjava prag plaće.
• Države članice mogu oduzeti ili odbiti produljiti plavu kartu kada:
  • su ugroženi javni poredak, javna sigurnost ili javno zdravlje;
  • poslodavac nije izvršio svoje zakonske obveze;
  • nositelj plave karte ne zadovoljava uvjete o osobnim primanjima, boravku i ostale uvjete iz Direktive.

Plave karte:

• valjane su najmanje 24 mjeseca ili, ako je ugovorom o radu obuhvaćeno kraće razdoblje, dodatna tri mjeseca nakon završetka ugovora;
• ovlašćuju nositelje na ulazak, ponovni ulazak i boravak u državi članici i na uživanje prava na temelju ove Direktive.

Poslodavci:

• imaju koristi od pojednostavnjenog postupka za plavu kartu ako im država članica dodijeli status priznatog poslodavca;
• suočavaju se s djelotvornim, razmjernim i odvraćajućim nacionalnim sankcijama ako se ne pridržavaju zakonodavstva.

Za nositelje plave karte EU-a vrijedi:

• možda će morati obavijestiti nacionalna nadležna tijela o svakoj promjeni poslodavca ili okolnosti tijekom prvih 12 mjeseci zakonitog zaposlenja;
• s njima se postupa na jednak način kao i s državljanima EU-a u područjima kao što su uvjeti zapošljavanja, sloboda udruživanja, obrazovanje i strukovno osposobljavanje, uzajamno priznavanje diploma te pristup robi i uslugama;
• mogu ih pratiti članovi obitelji koji također imaju pravo raditi;
• ovisno o određenim uvjetima, mogu steći status osobe s dugotrajnim boravkom u EU-u;
• nakon 12 mjeseci zakonitog boravka u državi članici koja je izdala plavu kartu mogu se s obitelji preseliti u drugu državu članicu te u njoj boraviti i raditi.

Direktivom se zahtjeva sljedeće.

• Države članice moraju do 18. studenoga 2025. i potom svake godine nakon toga dostaviti detaljne statističke podatke o izdanim, odbijenim i oduzetim plavim kartama te su dužne navesti razloge za to.
• Europska komisija mora Europskom parlamentu i Vijeću Europske unije do 18. studenoga 2026. podnijeti izvješća o svojoj procjeni:
  • popis visokokvalificiranih zanimanja u Prilogu I. te to potom mora činiti svake dvije godine uzimajući u obzir promjenjive potrebe tržišta rada;
  • o primjeni ove Direktive, predlažući izmjene ako su one potrebne te je to potom dužna činiti svake četiri godine.

Direktivom se:

• izmjenjuje i dopunjuje Direktiva (EU) 2016/801 o uvjetima ulaska i boravka državljana trećih zemalja radi istraživanja, studija, osposobljavanja, volonterstva, srednjoškolskog obrazovanja i obavljanja poslova au pair (vidjeti sažetak);
• od 19. studenoga 2023. stavlja izvan snage izvornu direktivu o plavoj karti, Direktivu 2009/50/EZ (vidjeti sažetak).