Osiguranje od katastrofe

U okviru svoje ukupne strategije prilagodbe klimatskim promjenama te s obzirom na sve češće prirodne katastrofe i katastrofe izazvane ljudskim djelovanjem, EU je pokrenuo raspravu s ciljem procjene razine pripremljenosti tržišta osiguranja za događaje ove vrste.

DOKUMENT

Zelena knjiga o osiguranju od prirodnih katastrofa i katastrofa izazvanih ljudskim djelovanjem (COM(2013) 213 završna verzija od 16.4.2013. - nije objavljeno u Službenom listu).

SAŽETAK

Europa je između 1980. i 2011. godine pretrpjela financijske gubitke od 445 milijardi eura zbog raznih katastrofa, kao što su poplave i bujice, olujni udari, šumski požari i potresi, što dokazuje da je Europska unija (EU) osjetljiva na gotovo sve vrste prirodnih katastrofa.

S obzirom da se takve katastrofe mogu pojaviti još češće u budućnosti, Europska komisija je 2013. godine izdala Zelenu knjigu s ciljem pokretanja rasprave o toj temi. Ovaj dokument daje prikaz trenutnog sustava osiguranja od katastrofe i postavlja pitanje raspolaže li on s dovoljno resursa, je li potrebno uvesti poboljšanja i bi li EU trebao poduzeti aktivnosti u tom pogledu.

Osiguranje: Alat za upravljanje rizicima.

Zelena knjiga nastoji povećati znanje onih koji rade u sektoru osiguranja, vezano uz glavne značajke osiguranja od katastrofe. Ona ističe kako je potrebno razviti kulturu opreza i znanja o upravljanju rizicima.

Istraživanje pokazuje da trenutno postoji vrlo malo tržište za osiguranja od katastrofe u državama EU-a i da ljudi i tvrtke često podcjenjuju pravi trošak osiguranja.

Ovo pitanje je od posebnog interesa za EU budući da katastrofe mogu imati velike prekogranične učinke potencijalno opasne za područja susjednih zemalja.

Čak i tamo gdje su troškovi velike katastrofe koncentrirani na jednom području ili u jednoj državi, ako su nedovoljno pokriveni osiguranjem, onda pogođena država snosi velike troškove i opterećenja.

Uspostavljanje tržišta za osiguranja od katastrofe

U knjizi se također navodi niz metoda koje se mogu koristiti pri uspostavljanju tržišta osiguranja od katastrofe. One uključuju:

• povezivanje nekoliko vrsta scenarija u jednu policu osiguranja, primjerice, požar i oluja ili požar i poplava. Stoga, budući da je svaki rizik nezavisan od drugog u povezanoj polici, to bi smanjilo akumulirane rizike na bilo koju opasnost u polici;
• uvođenje obveznog osiguranja od katastrofe koje bi eliminiralo probleme gdje ljudi nisu adekvatno osigurali svoju imovinu jer podcjenjuju rizik. Tu je i problem ljudi koji smatraju da su u opasnosti i plaćaju ogromne premije jer ne postoji dovoljno velik broj kupaca i stoga je cijena visoka;
• kako bi se smanjio pritisak na vlade država članica, EU također sugerira da vlade razmotre svoje uključivanje kao osiguravatelja ili pokretanje državnih pulova osiguranja. Uspostavu pulova osiguranja od katastrofe koji bi omogućili povećanje kapaciteta tržišta osiguranja kako bi ono apsorbiralo više rizika.

Konačno, Zelena knjiga također ističe kako osiguravatelji mogu osigurati poticaje za promicanje svijesti o rizicima i prevenciju kako bi potaknuli ljude da osiguraju svoju imovinu i smanjili njihovu osjetljivost. Ti poticaji uključuju popuste za ljude koji preuzimaju inicijativu u osiguravanju svoje imovine od određenih događaja, što bi zauzvrat moglo dovesti do povećane prodaje takvih polica.

10.04.2014