Europski parlament

Europski parlament (EP) jedino je tijelo EU-a koje se izravno bira i jedna od najvećih demokratskih skupština na svijetu. Europski parlament broji 705 članova koji zastupaju 450 milijuna građana EU-a. Zastupnike svakih pet godina biraju birači iz 27 država članica EU-a. Osobe izabrane u Europski parlament zovu se zastupnicima Europskog parlamenta (MEP-ovi).

Broj MEP-ova izabranih u pojedinačnoj državi članici EU-a uglavnom se određuje na temelju njezina stanovništva. Raspodjela mjesta do kraja parlamentarnog saziva 2019. – 2024. je sljedeća: Belgija: 21, Bugarska: 17, Češka: 21, Danska: 14, Njemačka: 96, Estonija: 7, Irska: 13, Grčka: 21, Španjolska: 59, Francuska: 79, Hrvatska: 12, Italija: 76, Cipar: 6, Latvija: 8, Litva: 11, Luksemburg: 6, Mađarska: 21, Malta: 6, Nizozemska: 29, Austrija: 19, Poljska: 52, Portugal: 21, Rumunjska: 33, Slovenija: 8, Slovačka: 14, Finska: 14 i Švedska: 21.

Raspodjela mjesta za parlamentarni saziv 2024. – 2029. ažurirat će se u skladu s Odlukom Europskog vijeća (EU) 2023/2061, a ukupno će biti izabrano 720 MEP-ova.

Otprilike 40 % MEP-ova čine žene. MEP-ovi mogu formirati klubove zastupnika prema svojim sklonostima, ne nacionalnosti.

Dana 15. ožujka 2024. zastupnička mjesta dijelilo je sedam političkih skupina:

• klub zastupnika Europske pučke stranke (178 MEP-ova),
• klub zastupnika Progresivnog saveza socijalista i demokrata u Europskom parlamentu (140),
• klub zastupnika Renew Europe (102),
• klub zastupnika Zeleni / Europski slobodni savez (71),
• klub zastupnika Europski konzervativci i reformisti (68),
• klub zastupnika Identitet i demokracija (59),
• klub zastupnika Ujedinjena europska ljevica / Nordijska zelena ljevica (37).

Na taj datum 49 MEP-ova nije pripadalo nijednoj političkoj skupini.

Glavne funkcije EP-a su kako slijedi.

• Zakonodavna ovlast: za većinu pravnih akata EP zakonodavnu ovlast dijeli s Vijećem Europske unije kroz redovne zakonodavne postupke.
• Proračunska ovlast: EP proračunsku ovlast dijeli s Vijećem u glasanju o godišnjem proračunu koji postaje provediv kad ga potpiše predsjednik EP-a, dok njegovu provedbu nadgleda EP.
• Nadzorna ovlast nad institucijama EU-a, posebice nad Europskom komisijom: EP može dati ili uskratiti odobrenje za imenovanje povjerenika te ima ovlast raspustiti Komisiju kao tijelo izglasavanjem nepovjerenja. Kroz postavljanje pisanih i usmenih pitanja Komisiji i Vijeću, također i ima nadzornu ovlast nad aktivnostima EU-a. Imenuje specijalizirane i istražne odbore čiji djelokrug nije nužno ograničen na aktivnosti institucija EU-a, već se može proširiti na mjere koje poduzimaju države članice EU-a pri provedbi politika EU-a.

Ugovor iz Lisabona osnažio je ulogu EP-a izjednačavajući ga s Vijećem:

• proširivanjem redovnih zakonodavnih postupaka na 40 novih područja, uključujući poljoprivredu, energetsku sigurnost, imigraciju, pravo i unutarnje poslove, zdravstvo i strukturne fondove;
• jačanjem uloge EP-a u donošenju proračuna EU-a – EP je, uz Vijeće, odgovoran za donošenje cjelokupnog proračuna;
• omogućivanjem zastupnicima Europskog parlamenta da daju svoj pristanak na širok raspon međunarodnih sporazuma oko kojih je EU pregovarao, poput međunarodnih trgovinskih sporazuma;
• uvođenjem novih prava na informiranje o aktivnostima Europskog vijeća, rotirajućeg predsjedništva Vijeća i Europske službe za vanjsko djelovanje;
• davanjem EP-u prava predlaganja promjena Ugovora;
• unapređenjem nadzorne ovlast EP-a izborom predsjednika Europske komisije i izglasavanjem članova Komisije.

Zastupnici Europskog parlamenta nazoče plenarnom zasjedanju EP-a u Strasbourgu i Bruxellesu te sjednicama odbora i političkih skupina u Bruxellesu.

Člankom 223. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju EU-a od EP-a se zahtijeva donošenja statuta za MEP-ove. Time se utvrđuju pravila kojima se uređuje izvršavanje zadaća MEP-ova.

Kodeksom ponašanja od MEP-ova se zahtijeva da djeluju isključivo u interesu javnosti te svoj posao obavljaju uz nepristranost, integritet, transparentnost, marljivost, čestitost, odgovornost i poštovanje prema ugledu Europskog parlamenta.

Člankom 232. Ugovora o funkcioniranju EU-a od EP-a se zahtijeva donošenje poslovnika – internih organizacijskih i operativnih pravila EP-a.

VIDJETI I

• Proračun EU-a
• Procedura za pristanak
• Postupak savjetovanja
• Vijeće Europske unije
• Europska komisija
• Europsko vijeće
• Institucije Europske unije
• Europske političke stranke
• Nacionalni parlamenti i donošenje odluka EU-a
• Europski Ombudsman
• Predsjedanje Vijećem Europske unije
• Predsjednik Europske komisije
• Redovni zakonodavni postupak (suodlučivanje)
• Parlamentarni odbori
• Posebni zakonodavni postupak
• Statut zastupnika Europskog parlamenta
• Ugovori
• Jedinstveni izborni postupak za Europski parlament
• Europska služba za vanjsko djelovanje (sažetak)
• Poslovnik Europskog parlamenta (sažetak)
• Zakonodavni postupci (sažetak)
• Europski parlament (sažetak)
• Ugovor iz Lisabona (sažetak)
• Ugovor o funkcioniranju Europske unije (sažetak)
• Biračko pravo i uvjeti za njegovo ostvarivanje na izborima za Europski parlament (sažetak).