—

uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravim i ostale sporazume o ljudskim pravima i instrumente usvojene na razini UN-a, osobito Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima,

—

uzimajući u obzir Europsku konvenciju o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda (ECHR) i njezine protokole,

—

uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji (UEU), Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i Povelju Europske unije o temeljnim pravima,

—

uzimajući u obzir Europsku povelju o pravima pacijenata,

—

uzimajući u obzir izjave glavnog tajnika UN-a, visoke povjerenice UN-a za ljudska prava, posebnih izvjestitelja UN-a, Agencije UN-a za izbjeglice (UNHCR) i drugih UN-ovih tijela o utjecaju mjera donesenih uslijed pandemije bolesti COVID-19 na demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava,

—

uzimajući u obzir ciljeve UN-a za održivi razvoj,

—

uzimajući u obzir izjave i dokumente koje su sastavili predstavnici i tijela Vijeća Europe, posebice njegova glavna tajnica, predsjednik i izvjestitelji njegove Parlamentarne skupštine (PSVE), povjerenik za ljudska prava, Komisija za učinkovitost pravosuđa (CEPEJ), Odbor za sprečavanje mučenja i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (CPT), Kongres lokalnih i regionalnih vlasti i Skupina država protiv korupcije (GRECO) o utjecaju mjera donesenih uslijed pandemije bolesti COVID-19 na demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava,

—

uzimajući u obzir publikaciju Vijeća Europe naslovljenu „Poštovanje demokracije, vladavine prava i ljudskih prava u okviru javnozdravstvene krize izazvane bolešću COVID-19 – Instrumentarij za države članice” od 7. travnja 2020.,

—

uzimajući u obzir relevantne dokumente Venecijanske komisije Vijeća Europe, uključujući i Zbirku mišljenja i izvješća Venecijanske komisije o izvanrednim stanjima (1) objavljenu 16. travnja 2020., izvješće od 26. svibnja 2020. naslovljeno „Poštovanje demokracije, ljudskih prava i vladavine prava tijekom izvanrednih stanja – razmatranja” (2), Promatračke skupine za izvanredna stanja u državama člancima Venecijanske komisije (3), odnosno njezino izvješće o vladavini prava iz 2011. (4) i njezin Kontrolni popis za vladavinu prava iz 2016. (5),

—

uzimajući u obzir zahtjev svog predsjednika upućen Venecijanskoj komisiji 1. srpnja 2020. na temelju prijedloga Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (LIBE), i kasnije privremeno izvješće od 8. listopada 2020. o mjerama donesenim u državama članicama EU-a slijedom krize izazvane pandemijom bolesti COVID-19 i njihovom utjecaju na demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava (6),

—

uzimajući u obzir rezolucije PACE-a od 13. listopada 2020. o suočavanju demokracija s pandemijom bolesti COVID-19 (7) i utjecaju pandemije bolesti COVID-19 na ljudska prava i vladavinu prava (8),

—

uzimajući u obzir mišljenje Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) od 27. travnja 2020. o nacrtu akta o posebnim pravilima za provođenje općih izbora predsjednika Republike Poljske naloženog 2020. (dokument Senata br. 99) i izjave predstavnika OESS-a o slobodi medija,

—

uzimajući u obzir izjavu o Mađarskoj, Ruperta Colvillea, glasnogovornika visoke povjerenice UN-a za ljudska prava, od 27. ožujka 2020.,

—

uzimajući u obzir zajedničku izjavu o Bugarskoj posebnih izvjestitelja UN-a za suvremene oblike rasizma i za prava manjina od 13. svibnja 2020.,

—

uzimajući u obzir publikaciju Međunarodnog instituta za demokraciju i pomoć pri izborima (International IDEA) od 11. svibnja 2020. naslovljenu „Parlamenti u krizi: izazovi i inovacije” (9) i publikaciju od 26. ožujka 2020., naslovljenu „Izbori i COVID-19” (10),

—

uzimajući u obzir postojanje široke rasprave o utjecaju mjera donesenih uslijed pandemije bolesti COVID-19 na demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava koja uključuje građane, akademsku zajednicu, civilno društvo i društvo općenito (11),

—

uzimajući u obzir postupanje Komisije u odnosu na pandemiju bolesti COVID-19 u svim područjima njezine nadležnosti i njezine napore za koordiniranje europskog odgovora na pandemiju u raznim područjima, od schengenskog prostora do dezinformacija o virusu, od zaštite podataka i aplikacija do postupaka azila, vraćanja i preseljenja,

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka, te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (12),

—

uzimajući u obzir Direktivu 2002/58/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 2002. o obradi osobnih podataka i zaštiti privatnosti u području elektroničkih komunikacija (13),

—

uzimajući u obzir Smjernice 4/2020 Europskog odbora za zaštitu podataka (EDPB) o upotrebi podataka o lokaciji i alatima za praćenje kontakata u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 i Smjernice 3/2020 o obradi podataka koji se odnose na zdravlje u svrhu znanstvenog istraživanja u kontekstu pandemije bolesti COVID-19,

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 16. travnja 2020. naslovljenu „Smjernice za zaštitu podataka u aplikacijama kojima se podupire suzbijanje pandemije bolesti COVID-19” (C(2020)2523),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 30. rujna 2020. naslovljenu „Izvješće o vladavini prava za 2020. – Stanje vladavine prava u Europskoj uniji” (COM(2020)0580) i pripadajućih 27 poglavlja o vladavini prava u svakoj od država članica (SWD(2020)0300-0326), koja se odnose na utjecaj mjera donesenih u državama članicama uslijed pandemije bolesti COVID-19 na demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava,

—

uzimajući u obzir izjavu 19 država članica od 1. travnja 2020. kojom su izrazile duboku zabrinutost „u vezi s rizikom povrede načela vladavine prava, demokracije i temeljnih prava koji proizlazi iz usvajanja određenih izvanrednih mjera” (14),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. travnja 2020. o usklađenom djelovanju EU-a za suzbijanje pandemije bolesti COVID-19 i njezinih posljedica (15),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. lipnja 2020. o situaciji u schengenskom području nakon izbijanja bolesti COVID-19 (16),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. lipnja 2020. o europskoj zaštiti prekograničnih i sezonskih radnika u kontekstu krize prouzročene bolešću COVID-19 (17),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. srpnja 2020. o strategiji za javno zdravlje EU-a nakon pandemije bolesti COVID-19 (18),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. rujna 2020. naslovljenu „Bolest COVID-19: koordinacija zdravstvenih procjena i klasifikacije rizika na razini EU-a te posljedice za Schengen i jedinstveno tržište” (19),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. rujna 2020. o Prijedlogu odluke Vijeća o utvrđivanju da postoji očita opasnost da Republika Poljska teško prekrši vladavinu prava (20),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 7. listopada 2020. o uspostavi mehanizma EU-a za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava (21),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. listopada 2020. o vladavini prava i temeljnim pravima u Bugarskoj (22),

—

uzimajući u obzir brifing koji je 23. travnja 2020. objavio Resorni odjel Parlamenta za prava građana i ustavna pitanja, naslovljen „Utjecaj mjera donesenih uslijed pandemije bolesti COVID-19 na demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava” (23), koji sažima glavne zaključke praćenja koje je započelo tjednim pregledima mjera poduzetih uslijed pandemije bolesti COVID-19 u državama članicama,

—

uzimajući u obzir brifinge Europskog centra za parlamentarna istraživanja i dokumentaciju o parlamentarnim aktivnostima tijekom izbijanja bolesti COVID-19 (24),

—

uzimajući u obzir brifinge Službe Europskog parlamenta za usluge parlamentarnih istraživanja (EPRS) u vezi s izvanrednim stanjem kao odgovorom na krizu uzrokovanu koronavirusom u nekoliko država članica i druge relevantne brifinge o toj temi (25),

—

uzimajući u obzir pet glasila Agencije Europske unije za temeljna prava (FRA) o posljedicama pandemije koronavirusa u EU-u na temeljna prava (26),

—

uzimajući u obzir izjavu potpredsjednika Komisije/visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku (VP/HR) Josepa Borrella od 18. lipnja 2020. o rješavanju dezinformacija o bolesti COVID-19 i utjecaju na slobodu izražavanja,

—

uzimajući u obzir Europolovu procjenu prijetnje organiziranog kriminala na internetu (IOCTA) od 5. listopada 2020.,

—

uzimajući u obzir izvješće Europola od 19. lipnja 2020. naslovljeno „Iskorištavanje izolacije: počinitelji i žrtve seksualnog zlostavljanja djece na internetu tijekom pandemije bolesti COVID-19”,

—

uzimajući u obzir izvješće Europola od 30. travnja 2020. naslovljeno „Više od pandemije – Kako će bolest COVID-19 oblikovati kontekst teškog i organiziranog kriminala u EU-u”,

—

uzimajući u obzir pripremne akte koje je za potrebe ove rezolucije pripremila Skupina za praćenje demokracije, vladavine prava i temeljnih prava (DRFMG) Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (LIBE), uključujući njezino izvješće Odboru LIBE od 10. srpnja 2020. (27),

—

uzimajući u obzir pitanje Komisiji o utjecaju mjera donesenih uslijed pandemije bolesti COVID-19 na demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava (O-000065/2020 – B9-0023/2020),

—

uzimajući u obzir članak 136. stavak 5. i članak 132. stavak 2. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir Prijedlog rezolucije Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove,

A.

budući da je pandemija uzrokovana bolešću COVID-19 prouzročila probleme diljem EU-a i snažno utjecala na stanovništvo; budući da mnoga područja svijeta, uključujući i EU, upravo prolaze kroz drugi val slučajâ bolesti COVID-19 i vlade donose nove mjere ograničavanja kako bi se nosile s naglim porastom oboljelih, uključujući ponovno uvođenje zabrana kretanja i sanitarnih mjera, upotrebu maski i strože kazne za nepoštovanje tih mjera;

B.

budući da su vladine hitne mjere kojima se poštuju vladavina prava, temeljna prava i demokratska odgovornost potrebne za suzbijanje pandemije i trebale bi biti temelj svih napora za kontrolu širenja bolesti COVID-19; budući da izvanredne ovlasti zahtijevaju dodatni nadzor kako bi se osiguralo da ih se ne koristi kao izgovor za trajniju promjenu ravnoteže ovlasti; budući da mjere koje poduzimaju vlade trebaju biti nužne, proporcionalne i privremene; budući da izvanredne ovlasti nose sa sobom rizik od zlouporabe ovlasti izvršne vlasti i rizik da ostanu u nacionalnom zakonodavnom okviru i nakon izvanrednog stanja, te je stoga, kako bi se taj rizik ograničio, potrebno osigurati odgovarajući, unutarnji i vanjski, parlamentarni i sudski nadzor i protutežu;

C.

budući da bolest COVID-19 izazvala krizu bez presedana; budući da u budućnosti trebamo ponovno razmotriti svoje načine upravljanja krizom kako na razini država članica tako i na razini EU-a;

D.

budući da je određen broj država članica EU-a proglasio izvanredno stanje (28) na temelju svojih ustava (29), što je u nekim slučajevima otvorilo pravna pitanja, dok su druge pribjegle izvanrednim ovlastima predviđenim općim pravnim pravilima (30) ili su iskoristile redovno zakonodavstvo (31) kako bi se hitno usvojile mjere ograničavanja radi suzbijanja epidemije bolesti COVID-19; budući da te mjere imaju utjecaj na demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava jer utječu na ostvarivanje prava i sloboda pojedinaca, kao što su sloboda kretanja, sloboda okupljanja i udruživanja, sloboda izražavanja i informiranja, sloboda vjeroispovijesti, pravo na obiteljski život, pravo na azil, načelo jednakosti i nediskriminacije, pravo na privatnost i zaštitu podataka, pravo na obrazovanje i pravo na rad; budući da te mjere imaju učinak i na gospodarstvo država članica;

E.

budući da na funkcioniranje demokracija i sustav provjere i ravnoteže, kojemu one podliježu, utječu situacije u kojima izvanredno zdravstveno stanje uzrokuje promjene u raspodjeli nadležnosti, kao što je omogućavanje izvršnoj vlasti da stekne nove ovlasti za ograničavanje prava pojedinaca i provedbu nadležnosti koje obično pripadaju zakonodavnoj vlasti i tijelima lokalne vlasti, uz nametanje ograničenja ulogama parlamenata, sudstva, civilnog društva i medija, kao i aktivnostima i uključenosti građana; budući da u većini država članica ne postoje posebna ograničenja za sudstvo, no mjere ograničenja kretanja gotovo da onemogućavaju uobičajeni rad sudova;

F.

budući da je unutarnji sudski nadzor, uz vanjski nadzor, i dalje ključan jer se pravo na pošteno suđenje i pravo na djelotvorne pravne lijekove i dalje primjenjuju tijekom izvanrednog stanja kako bi pojedinci na koje se odnose izvanredne mjere imali djelotvornu pravnu zaštitu u slučaju da državne vlasti zadiru u njihova temeljna prava i kako bi se zajamčilo da izvršna vlast ne prekorači svoje ovlasti;

G.

budući da Venecijanska komisija podržava de jure izvanredno stanje u skladu s ustavom, a ne de facto izvanredno stanje na temelju općih pravnih pravila, jer „sustav de jure izvanrednih ovlasti u skladu s ustavom može osigurati bolja jamstva temeljnih prava, demokracije i vladavine prava i bolje slijediti načelo pravne sigurnosti koje iz njih proizlazi” (32);

H.

budući da je kriza uzrokovana pandemijom bolesti COVID-19 bila i dalje jest test otpornosti na stres za demokracije i otpornost nacionalnih mjera zaštite vladavine prava i temeljnih prava;

I.

budući da je povjerenje u djelovanje vlada i država iznimno važno kako bi se osigurala potpora i provedba donesenih hitnih mjera; budući da su za postizanje navedenoga u demokraciji ključne transparentne, znanstveno utemeljene i demokratske odluke, kao i dijalog koji uključuje oporbu, civilno društvo i dionike;

J.

budući da Komisija prati hitne mjere koje su donijele vlade država članica za cijelo vrijeme trajanja krize; budući da je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen 31. ožujka 2020. izjavila da „sve hitne mjere moraju biti ograničene samo na ono što je nužno i strogo proporcionalne. One ne smiju trajati neograničeno dugo. Također, vlade moraju osigurati da se te mjere podvrgavaju redovitoj kontroli. Europska će komisija, u duhu suradnje, pomno pratiti primjenu izvanrednih mjera u svim državama članicama” (33), i budući da je povjerenik Didier Reynders dao sličnu izjavu 26. ožujka 2020.;

K.

budući da su „gotovo sve države članice EU-a uvele privremene (odnosno vremenski ograničene) hitne mjere s ciljem nošenja s krizom uzrokovanom bolešću COVID-19 (34) […] većinom na temelju općih pravnih pravila”; budući da „su prve hitne mjere većinom uvedene na razdoblje od 15 dana do otprilike jednog mjeseca u svim državama članicama EU-a” i zatim se njihovo trajanje produljilo barem jednom; budući da prema Venecijanskoj komisiji „samo nekoliko država članica EU-a nije odredilo vremensko ograničenje za primjenu hitnih mjera” (35);

L.

budući da Venecijanska komisija preporučuje da se „proglašenja ili mjere koje nemaju određeno vremensko ograničenje, uključujući one čije je ukidanje uvjetovano rješavanjem izvanredne situacije, ne bi trebali smatrati zakonitima ako nema redovitog preispitivanja situacije” (36);

M.

budući da hitne mjere moraju biti nediskriminirajuće i da vlade ne smiju koristiti izvanredno zakonodavstvo kako bi progurale ograničenja temeljnih prava; budući da vlade također moraju poduzeti niz dodatnih radnji kako bi smanjile potencijalni negativni učinak koji bi takve mjere mogle imati na živote ljudi;

N.

budući da je izvanredno stanje barem jednom bilo produženo u gotovo svim državama članicama koje su ga proglasile; budući da je Venecijanska komisija naglasila da je ključno preispitivanje proglašenja ili produljenja izvanrednog stanja, kao i pokretanja i provedbe izvanrednih ovlasti, te da je potrebno omogućiti parlamentarni i sudski nadzor (37);

O.

budući da je parlamentarni nadzor u većini država članica ograničen zbog upotrebe izvanrednih ovlasti izvršne vlasti, dok je parlamentima nekih država članica dodijeljena tek sekundarna uloga, čime se vladama omogućilo brzo uvođenje hitnih mjera bez dostatnog nadzora;

P.

budući da Europski parlament, konkretno Odbor LIBE i njegova Skupina za praćenje demokracije, vladavine prava i temeljnih prava, od ožujka 2020. stalno prati situaciju unutar EU-a i redovito razmjenjuje informacije s dionicima, što je vidljivo iz radnog dokumenta Skupine za praćenje demokracije, vladavine prava i temeljnih prava o utjecaju bolesti COVID-19 na demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava (38);

Q.

budući da institucije pučkih pravobranitelja i nacionalne institucije za ljudska prava imaju važnu ulogu u prepoznavanju problema vezanih uz temeljna prava i osiguravanju kontrole, nadzora i pravne zaštite te time sudjeluju u zaštiti građana u odnosu na hitne mjere;

R.

budući da je sloboda kretanja ograničena diljem država članica zbog obavezne ili preporučene samoizolacije i zabrana kretanja koje nije nužno; budući da je, kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19, većina država članica schengenskog područja ponovno uvela kontrole na unutarnjim granicama ili ih je zatvorila, djelomično, potpuno ili za određene vrste putnika, uključujući građane EU-a i članove njihovih obitelji, ili za državljane trećih zemalja koji borave na njihovom državnom području ili na državnom području druge države članice; budući da je prilikom uvođenja tih mjera postojao očit nedostatak koordinacije među državama članicama i s institucijama Unije (39); budući da su neke države članice uvele nezakonita i diskriminirajuća ograničenja time što nisu dopustile državljanima druge države EU-a ulazak na njihovo državno područje;

S.

budući da je sloboda okupljanja i udruživanja važan temelj demokracije; budući da je mogućnost ostvarivanja tih prava ograničena zbog nužnih pravila o ograničavanju socijalnih kontakata i mjera opreza u području javnog zdravlja u većini država članica; budući da su neke države članice odlučile dopustiti okupljanja u skladu s pravilima o ograničavanju socijalnih kontakata dok su ih druge u potpunosti zabranile; budući da su u nekim državama članicama uvedeni kontroverzni zakoni i mjere nevezani za izvanredno stanje bez mogućnosti slobodnog prosvjeda građana;

T.

budući da je u nekim državama članicama ograničena sloboda izražavanja pod izgovorom suzbijanja dezinformacija; budući da je došlo do uhićenja zbog „izazivanja straha” ili „ugrožavanja javnosti” nakon objave kritičkih razmišljanja na društvenim mrežama; budući da je pandemija bolesti COVID-19 popraćena nizom lažnih i obmanjujućih informacija, prevarama, varanjem potrošača, kiberkriminalitetom i teorijama zavjere, kao i ciljanim kampanjama dezinformiranja koje vode strani akteri ili čak javna tijela država članica, što predstavlja potencijalnu prijetnju građanima EU-a, njihovom zdravlju i povjerenju u javne institucije;

U.

budući da su tijela kaznenopravnog progona posljednjih mjeseci zabilježila globalni porast količine materijala o seksualnom iskorištavanju djece dostupnih na internetu;

V.

budući da teška kaznena djela i organizirani kriminal imaju koristi od promjenjivih okolnosti uzrokovanih pandemijom; budući da se mora prepoznati važna uloga Europola u praćenju utjecaja pandemije bolesti COVID-19 na teška kaznena djela i organizirani kriminal i terorizam u EU-u od početka pandemije;

W.

budući da mediji imaju ključnu ulogu u kontroli i nadzoru te su također glavni izvori informacija za građane; budući da se sloboda medija našla pod pritiskom zbog otkazivanja konferencija za novinare koje se odvijaju uživo bez pružanja odgovarajuće zamjene za njih, i budući da su neke države članice ograničile pristup informacijama o javnom zdravlju i slobodu objavljivanja o politici javnog zdravlja; budući da postoje brojni slučajevi u kojima su vlade zanemarile ili odbacile pitanja medijskih kuća; budući da novinarima i medijskim djelatnicima treba pružiti zaštitu prilikom izvješćivanja s demonstracija i prosvjeda; budući da su neke države članice ograničile pristup informacijama produljivanjem ili ukidanjem rokova unutar kojih vlasti trebaju odgovoriti na zahtjeve za pristup informacijama;

X.

budući da bi države članice trebale osigurati zaštitu zviždača tijekom krize uzrokovane bolešću COVID-19, i nakon nje, jer su se pokazali kao snažan alat za suzbijanje i sprečavanje djelovanja koje ugrožava javni interes (40);

Y.

budući da su neke države članice pribjegle nerazmjerno represivnim mjerama provođenja ograničenja, kao što je kriminalizacija kršenja pravila zabrane kretanja i karantene koja je dovela do visokih novčanih kazni i trajne kaznene evidencije (41);

Z.

budući da su opća ograničenja utjecala na pravosudne sustave, uz privremeno zatvaranje mnogih sudova ili smanjenje njihove aktivnosti, zbog čega ponekad dolazi do zaostataka u rješavanju predmeta i dužeg čekanja rasprave; budući da su postupovna prava osumnjičenikâ i pravo na pošteno suđenje ugrožena zbog otežanog pristupa odvjetnicima uslijed općih ograničenja i zbog toga što suci sve više rasprava održavaju putem interneta;

AA.

budući da mjere za suzbijanje pandemije koje ograničavaju pravo na privatnost i zaštitu podataka trebaju uvijek biti nužne, proporcionalne i privremene prirode, uz čvrstu pravnu osnovu; budući da nove tehnologije imaju važnu ulogu u suzbijanju pandemije, ali istovremeno donose nove izazove i izazivaju zabrinutost; budući da su vlade nekih država članica pribjegle izvanrednom nadzoru svojih građana upotrebom bespilotnih letjelica ili policijskih nadzornih vozila s kamerama, praćenjem pomoću podataka o lokaciji dobivenih od pružatelja telekomunikacijskih usluga, policije i vojnih ophodnji, nadzorom obveznih karantena putem poziva policije na kućni telefonski broj ili obveznim izvješćivanjem preko aplikacije; budući da su neke države članice uvele aplikacije za praćenje kontakata, iako ne postoji konsenzus o njihovoj učinkovitosti i ne koristi se uvijek sustav koji je najviše decentraliziran i koji najviše poštuje privatnost; budući da je u nekim državama članicama ponovno otvaranje javnih prostora popraćeno prikupljanjem podataka obveznim provjerama tjelesne temperature i upitnicima te obvezom navođenja kontaktnih podataka, ponekad ne uzimajući u obzir obveze koje proizlaze iz Opće uredbe o zaštiti podataka;

AB.

budući da su mjere ograničenja kretanja i zatvaranje granica značajno utjecali na pristup postupku azila; budući da su mnoge države članice privremeno ograničile ili čak privremeno obustavile obradu zahtjeva za azil, a većina ih je ukinula transfere, vraćanje i preseljenje u skladu s Dublinskom uredbom; budući da su neke države članice svoje luke proglasile nesigurnima ili nisu dopustile iskrcavanje migranata spašenih tijekom operacija traganja i spašavanja, čime su ih na neograničeno vrijeme stavile u neizvjesnu situaciju na moru i ugrozile im život; budući da je većina država članica sada ponovno započela s navedenim aktivnostima; budući da je u nekoliko prihvatnih centara za azilante prijavljeno izbijanje bolesti COVID-19, čime su ranjive skupine izravno izložene riziku, te budući da prenapučeni kampovi na vanjskim granicama EU-a i dalje predstavljaju poseban rizik od masovnog izbijanja jer se pravila o ograničavanju socijalnih kontakata ne mogu primjenjivati, dok su, i za one koji su se zarazili bolešću COVID-19, vrlo ograničeni zaklon i pristup hrani, vodi, sanitarnim čvorovima, i zaštiti mentalnog i fizičkog zdravlja;

AC.

budući da su zatvori osobito izloženi visokom riziku izbijanja bolesti COVID-19 zato što je često nemoguće provoditi pravila o ograničavanju socijalnih kontakata i higijenska pravila, a sanitarne su mjere dovele do ograničenja vremena koje se provodi na otvorenom kao i do zabrane posjeta, što utječe na pravo zatvorenikâ na komunikaciju s njihovim obiteljima; budući da je tijekom pandemije zdravlje zatvorskog osoblja posebno izloženo riziku; budući da su u nekim državama članicama određene kategorije zatvorenika puštene na slobodu radi smanjenja zdravstvenih rizika tijekom pandemije;

AD.

budući da bi provedba ograničenja povezanih s bolešću COVID-19 trebala biti proporcionalna i nediskriminirajuća kako bi se izbjeglo ciljanje pripadnika etničkih manjina i marginaliziranih skupina; budući da pandemija nerazmjerno zahvaća Rome, pri čemu su žene i djeca često najranjivije skupine, osobito oni koji žive u društveno izoliranom i marginaliziranom okruženju bez pristupa pitkoj vodi ili sanitarnim uslugama, u kojem je gotovo nemoguće poštovati pravila o ograničavanju socijalnih kontakata ili stroge higijenske mjere; budući da postoje izvješća o rasističkim i ksenofobnim incidentima u nekoliko država članica gdje je došlo do diskriminacije u odnosu na osobe određenog porijekla ili nacionalnosti; budući da su osobe azijskog podrijetla i Romi meta govora mržnje i napada; budući da su određeni političari u nekim državama članicama koristili medijska izvješća o masovnom povratku radnika migranata Roma iz zemalja s velikim brojem oboljelih od bolesti COVID-19 kako bi širili strah od virusa, jačajući tako negativna stajališta i stereotipe;

AE.

budući da su zbog mjera ograničenja kretanja djeca izložena neproporcionalnom riziku od socijalne i gospodarske isključenosti i suočavaju se s povećanim rizikom povrede njihovih temeljnih prava zbog zlouporabe, nasilja, izrabljivanja i siromaštva; budući da je u mnogim državama članicama došlo do povećanja obiteljskog nasilja zbog mjera ograničenja kretanja; budući da su žene i djevojke, (42) djeca i LBGTI+ osobe izloženi neproporcionalnom riziku tijekom zabrana kretanja zato što tijekom dugih razdoblja mogu biti izloženi zlostavljačima i lišeni socijalne i institucionalne podrške; budući da je podrška zajednice tim ranjivim skupinama drastično ograničena s obzirom na mjere donesene kao odgovor na pandemiju;

AF.

budući da je jednak pristup zdravstvenoj skrbi, pravo koje je utvrđeno u članku 35. Povelje o temeljnim pravima, potencijalno ugrožen zbog mjera poduzetih za zaustavljanje širenja bolesti COVID-19, posebno kada je riječ o skupinama osoba u ranjivom položaju kao što su starije ili kronično bolesne osobe, osobe s invaliditetom, pripadnici zajednice LGBTI+, djeca, roditelji, trudnice, beskućnici, svi migranti, uključujući one bez osobnih dokumenata, tražitelji azila, izbjeglice te etničke i druge manjine; budući da je ova zdravstvena kriza negativno utjecala na usluge vezane za spolno i reproduktivno zdravlje i prava; budući da je u nekim državama članicama znatno ograničen pristup reproduktivnom zdravlju i pravima, među ostalim i pravu na pobačaj, što je dovelo do de facto zabrane zbog koje su prosvjednici izašli na ulice usred pandemije; budući da nestašice lijekova, preusmjeravanje resursa s drugih zdravstvenih problema i naglo otkazivanje određenih tretmana, uključujući izvantjelesnu oplodnju i promjenu spola, mogu predstavljati rizike za pacijente koji boluju od drugih bolesti (43); budući da žalovanje, izolacija, dodatni napori vezani za održavanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života za roditelje i stručnjake na terenu, gubitak prihoda i strah potiču mentalna oboljenja ili pogoršavaju ona postojeća, što dovodi do rastuće potražnje za uslugama zaštite mentalnog zdravlja i do hitne potrebe za povećanjem financijskih sredstava za te usluge;

AG.

budući da su mnoge države članice odgodile izbore (44), a jedna i referendum (45), zbog zabrane kretanja koja je uvedena u prvoj fazi ove zdravstvene krize; budući da se izbori ponovno održavaju nakon što je pandemija ušla u svoju drugu fazu; budući da problem održavanja ili odgode izbora predstavlja osjetljivo pitanje ravnoteže, o kojem je Venecijanska komisija izradila razmatranja i smjernice (46); budući da je opće, slobodno, tajno i izravno glasovanje moguće jedino kada su zajamčene otvorena i poštena izborna kampanja, sloboda izražavanja, sloboda medija te sloboda okupljanja i udruživanja u političke svrhe;

AH.

budući da odredbe Ugovorâ u području slobode, sigurnosti i pravde ne smiju utjecati na ispunjavanje obveza država članica u pogledu održavanja javnog reda i mira i zaštite unutarnje sigurnosti, u okviru granica Unijinih vrijednosti demokracije, vladavine prava i temeljnih prava, kao što je određeno člankom 2. UEU-a;

AI.

budući da su, u skladu s Ugovorima, granice nadležnosti Unije uređene načelom dodjeljivanja, a izvršavanje nadležnosti Unije uređeno je načelima supsidijarnosti i proporcionalnosti;

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.