Uspostavljaju unutarnju organizaciju i rad jedine sveeuropske institucije EU-a koja se izravno bira. U skladu s člankom 232. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, Europski parlament ima ovlasti usvajanja vlastitog poslovnika.
Dokumentom su obuhvaćeni svi proceduralni aspekti parlamentarnog rada.

KLJUČNE TOČKE

Poslovnikom su obuhvaćeni sljedeći aspekti parlamentarnog rada:

Zastupnici Europskog parlamenta:

moraju neovisno izvršavati svoje mandate;
uživaju određene povlastice i imunitete;
moraju poštovati statut zastupnika Europskog parlamentai nekolicinu drugih pravnih obaveza, uključujući pravila o transparentnosti svojih financijskih interesa.

Parlamentarni obnašatelji dužnosti

Zastupnici Europskog parlamenta biraju predsjednika, 14 potpredsjednika i petero kvestora tajnim glasovanjem na razdoblje od 2,5 godine.

Predsjednik:
- upravlja cjelokupnim Parlamentom i njegovim različitim aktivnostima;
- predstavlja Parlament;
- osigurava pridržavanje Poslovniku i održava red;
- otvara, prekida i zaključuje sjednice, vodi rasprave i nadgleda glasovanje;
- odlučuje o dopuštenosti amandmana, o drugim tekstovima o kojima se glasuje i o parlamentarnim pitanjima; i
- Parlamentarnim odborima upućuje pitanja koja se odnose na njih.
Potpredsjednici imaju određene odgovornosti i prema potrebi zamjenjuju predsjednika.
Kvestori su nadležni za administrativna i financijska pitanja koja se izravno odnose na zastupnike.
Predsjedništvo se sastoji od predsjednika i 14 potpredsjednika. Odlučuje o financijskim, organizacijskim i administrativnim pitanjima koja imaju utjecaja na Parlament.
Konferencija predsjednika sastoji se od predsjednika i predsjednika klubova zastupnika (vidjeti u nastavku). Organizira politički rad Parlamenta i odlučuje o zakonodavnom planiranju.
Konferencija predsjednika odbora sastoji se od predsjednika svih stalnih i posebnih parlamentarnih odbora. Može davati preporuke o radu odbora i o dnevnom redu plenarnih sjednica.
Konferencija predsjednika izaslanstava sastoji se od predsjednika svih stalnih međuparlamentarnih izaslanstava. Može davati preporuke u vezi s radom izaslanstava.
Klubove zastupnika osnivaju zastupnici Europskog parlamenta na temelju svoje političke pripadnosti. Za osnivanje kluba zastupnika potrebno je najmanje 23 zastupnika koji su izabrani iz najmanje jedne četvrtine država članica EU-a. Oni dobivaju financijsku i administrativnu podršku ovisno o svojoj veličini.
- Neki zastupnici Europskog parlamenta ne pripadaju nijednom klubu zastupnika. Oni dobivaju potporu za svoje parlamentarne djelatnosti.
- Pojedinačni zastupnici iz različitih klubova zastupnika mogu osnivati međustranački međuklub o određenim pitanjima kao što su skrb o životinjama i javno zdravstvo.

Zakonodavni postupci

redovni zakonodavni postupci (prvo, drugo i treće čitanje) u kojima Parlament donosi zakone zajedno s Vijećem;
postupci savjetovanja u kojima Parlament podnosi mišljenje o nacrtu pravnog dokumenta;
postupci sukladnosti u kojima je potreban dogovor Parlamenta prije usvajanja pravnog dokumenta.

Tijekom tih zakonodavnih postupaka Parlament osobito obraća pozornost na pitanja kao što su poštivanje temeljnih prava, pravna osnova, delegacija zakonodavnih ovlasti, financijska usklađenost te poštivanje supsidijarnosti.

Postupci na vlastitu inicijativu

U slučaju izvješća na vlastitu inicijativu Parlament traži od Europske komisije da podnese prijedloge (Pravilo 47) ili podnosi prijedloge u slučajevima koji su predviđeni ugovorima (Pravilo 46).

Nezakonodavna izvješća

Parlament može sastaviti i nezakonodavna izvješća na vlastitu inicijativu o određenim pitanjima:

ustavna pitanja u kojima je Poslovnikom obuhvaćena uloga Parlamenta pri izmjeni ugovora EU-a, pridruživanju nove zemlje EU-u ili kada zemlja odluči napustiti EU.
proračunski postupci u kojima su Poslovnikom obuhvaćena razmatranja godišnjeg proračuna EU-a i njegov višegodišnji financijski okvir.
međunarodni sporazumi u kojima se traži odobrenje ili mišljenje Parlamenta za međunarodne sporazume. Može se tražiti mišljenje o aspektima zajedničke vanjske i sigurnosne politike EU-a.

Odnosi s drugim institucijama i tijelima EU-a

Parlament:

bira predsjednika Komisije i cjelokupnu Komisiju;
može usvojiti prijedlog za izglasavanje nepovjerenja Komisiji;
uključen je u imenovanje za institucije kao što su Europska središnja banka i Revizorski sud.

Parlamentarna pitanja

Zastupnici mogu postaviti pitanja u pisanom obliku:

Vijeću;
Komisiji ili
potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjska pitanja i sigurnosnu politiku.

Također mogu postaviti usmena pitanja Vijeću ili Komisiji nakon kojih slijedi rasprava.

Odnosi s nacionalnim parlamentima

Parlament o svojim aktivnostima redovno obavještava nacionalne parlamente. Zastupnici Europskog parlamenta i zastupnici parlamenata povremeno se sastaju na Konferenciji parlamentarnih odbora za europske poslove.

Zasjedanja Parlamenta

Parlament održava četverodnevne plenarne sjednice 12 puta godišnje u Strasbourgu te dodatna djelomična zasjedanja u Bruxellesu.
Detaljna pravila obuhvaćaju pitanja kao što su:
- vrijeme izlaganja;
- upotreba jezika;
- distribucija dokumenata;
- glasovanje.

Odbori

Stalni odbori pripremaju odluke Parlamenta na plenarnoj razini podnošenjem izvješća i drugih dokumenata u svom određenom području nadležnosti.
Posebni odbori mogu se osnovati za određeni mandat i posebna pitanja.
Istražni odbori mogu se osnovati kako bi se istražila navodna kršenja prava zakona EU-a ili moguće nepravilnosti.

Međuparlamentarna izaslanstva

Parlament osniva zajedničke odbore s nacionalnim parlamentima diljem svijeta te surađuje s Parlamentarnom skupštinom Vijeća Europe.

Predstavke

Svi građani Europske unije mogu Parlamentu podnijeti predstavku u vezi s pitanjima koja su u području djelovanja Europske unije i koja ih se izravno tiču.

DATUM STUPANJA NA SNAGU

Stupio je na snagu 2. srpnja 2019.

POZADINA

Najnoviju iteraciju Poslovnika potražite ovdje: