Cilj Direktive (EU) 2015/849 (četvrta direktiva o borbi protiv pranja novca, 4AMLD) jest suzbijanje pranja novca1 i financiranja terorizma2 sprečavanjem zlouporabe financijskog tržišta u te svrhe.
Zamjenjuje prethodnu Direktivu 2005/60/EZ (treća direktiva o suzbijanju pranja novca, 3AMLD) koja je stupila na snagu 2007.
Njezina je svrha ukloniti sve nejasnoće u prethodnoj direktivi i pridruženom zakonodavstvu i poboljšati dosljednost pravila o suzbijanju pranja novca i antiterorističkog financiranja u svim državama članicamaEuropske unije (EU).
Da bi odražavala te ažurirane preporuke, u Uredbi (EU) 2023/1113 o izmjeni uvode se dodatne kategorije pružatelja usluga povezanih s virtualnom imovinom koji prethodno nisu bili obuhvaćeni direktivom, a koji su definirani u Uredbi (EU) 2023/1114, tj. u uredbi o tržištima kriptoimovine (vidjeti sažetak). U Uredbi (EU) 2023/1113 o izmjeni također se propisuju pravila kako bi se osiguralo da pružatelji3 usluga povezanih s kriptoimovinom4 mogu na odgovarajući način ublažiti rizike od pranja novca i financiranja terorizma kojima su izloženi.
KLJUČNE TOČKE
Direktiva se primjenjuje na:
kreditne institucije;
financijske institucije
određene nefinancijske poslovne subjekte i zanimanja, kao što su:
revizori
vanjski računovođe
porezni savjetnici
javni bilježnici i odvjetnici, u određenim uvjetima
posrednici u prometu nekretnina, kada djeluju kao posrednici u iznajmljivanju nekretnina, u vezi s transakcijama u kojima mjesečna najamnina iznosi 10 000 EUR ili više
trgovci robom (npr. plemeniti metali i drago kamenje kada se plaćanja od 10 000 EUR ili više obavljaju u gotovini)
trgovci umjetninama kad je vrijednost transakcije 10 000 EUR ili viša
pružatelji usluga igara na sreću.
Direktiva:
pojačavaju pravila o transparentnosti u pogledu identifikacije stranaka, osobito stvarnih vlasnika5 društava i pravnih aranžmana (trustovi);
zahtijeva da se informacije o stvarnom vlasništvu društava vode u svakoj državi članici u središnjem registru, kao što su trgovački registar, registar trgovačkih društava ili javni registar;
poboljšavaju svijest i reagiranje na sve slabosti pranja novca / financiranja terorizma – osim nacionalnih procjena rizika koje trebaju provesti države članice, Europska komisija također provodi procjene rizika pranja novca i financiranja terorizma koji utječu na unutarnje tržište i povezani su s prekograničnim aktivnostima (prvo izvješće objavljeno je u lipnju 2017.);
donosi koordinirana europska politika za suočavanje sa zemljama koje nisu članice EU-a (treće zemlje) koje imaju neučinkovite režime SPNFT-a, a za zaštitu financijskog sustava EU-a – prvi EU-ov popis „visokorizičnih trećih zemalja” donijela je Komisija delegiranim aktom u srpnju 2016. i popis je otad nekoliko puta izmijenjen;
jača i poboljšava suradnju između financijsko-obavještajnih jedinica (FOJ-evi), koje su među ključnim sudionicima u suzbijanju pranja novca i financiranja terorizma – sustavna razmjena informacija između FOJ-eva trebala bi se odvijati kroz naprednu tehničku infrastrukturu upotrebom FIU.net, decentralizirane računalne mreže koja upotrebljava sofisticiranu tehnologiju podudaranja;
specificira da se sumnje u pranje novca ili financiranje terorizma mora prijaviti javnim tijelima, obično FOJ-u;
od onih kojima je namijenjena zahtijeva uvođenje:
mjera podrške, poput osiguranja ispravnog osposobljavanja osoblja i uspostavljanja prikladnih preventivnih politika i postupaka,
dodatnih mehanizama zaštite, kao što je postupak pojačane dubinske analize stranke za situacije višeg rizika, poput trgovanja s bankama koje se nalaze izvan EU-a, a posebno kada se radi s fizičkim ili pravnim osobama sa sjedištem u trećim zemljama, a koje je Komisija označila kao visokorizične treće zemlje;
zabranjuje bankama da vode anonimne sefove uz anonimne račune i štedne knjižice;
uključuju mjere za rješavanje rizika povezanih s pretplatnim karticama i virtualnim valutama:
snižavanjem praga identifikacije za vlasnike pretplatnih kartica s 250 EUR na 150 EUR,
omogućivanjem nacionalnim FOJ-evima da dobiju informacije koje će im omogućiti da prate identitet vlasnika virtualne valute;
ojačava suradnja između FOJ-eva omogućujući im razmjenu više informacija;
daju se Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo (EBA) zadaci da od sprječava korištenje financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma te za vođenje, koordiniranje i praćenje napora svih pružatelja financijskih usluga i nadležnih tijela u ovoj domeni u EU-u (vidjeti sažetak).
Uredba (EU) 2023/1113 o izmjeni
Uredbom (EU) 2023/1113 stvara se sustav za postupanje s razmjenama kripto imovine kako bi se osiguralo da se ne upotrebljavaju nezakonito, primjerice za zaobilaženje sankcija ili financiranje terorizma ili rata. Da bi bili u skladu s međunarodnim standardima o prijenosima kriptoimovine te kako bi se osigurala sljedivost te imovine, od pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom zahtijeva da prikupljaju i, kad je to potrebno, tijelima otkrivaju određene informacije o pošiljateljima i korisnicima bilo kakvih prijenosa te imovine koje poduzmu, neovisno o njihovoj vrijednosti.
Uredbom (EU) 2023/1113 izmijenjena je Direktiva (EU) 2015/849 kako bi:
u definiciju „financijskih ustanova” iz Direktive (EU) 2015/849 (Članak 3.) uključila sve kategorije pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom kako je definirano u Uredbi (EU) 2023/1114;
od pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom zahtijevala da primjenjuju mjere za ublažavanje rizika razmjerne rizicima povezanima s prijenosima koji uključuju adrese s vlastitim hostingom te da, kad je to primjereno, provode pojačane mjere dubinske analize (Članak 19.a);
od pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom zahtijevala da primjenjuju odgovarajuće mjere za ublažavanje rizika pri uspostavi prekograničnih korespondentnih odnosa koji uključuju izvršavanje usluga povezanih s kriptoimovinom s respondentnim subjektom koji nema poslovni nastan u EU-u (novi Članak 19.b);
državama članicama dopustila da od pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom s poslovnim nastanom na njihovu državnom području u oblicima koji nisu podružnica i čije je sjedište smješteno u drugoj državi članici zahtijevaju da imenuju središnju kontaktnu točku na njihovu državnom području (Članak 45. stavak 9.);
uklonila zahtjeve u pogledu registracije za one kategorije pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom na koje će se primjenjivati jedinstven sustav licenciranja na temelju Uredbe (EU) 2023/1114 (Članak 47. stavak 1.) – te izmjene Direktive (EU) 2015/849 također zahtijevaju od Europskog nadzornog tijela za bankarstvo da izdaje smjernice o brojnim temama, uključujući:
kriterije i elemente koje pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom moraju uzeti u obzir pri provedbi procjene svojih prekograničnih korespondentnih odnosa koji uključuju izvršavanje usluga povezanih s kriptoimovinom, uz mjere za ublažavanje rizika povezane s respondentnim subjektima, uključujući minimalne mjere koje trebaju poduzeti pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom ako respondentni subjekt nije registriran ili nema dozvolu za rad (novi Članak 19.b),
varijable rizika i čimbenike rizika koje pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom trebaju uzeti u obzir pri sklapanju poslovnih odnosa ili obavljanju transakcija kriptoimovinom (Članak 18.),
mjere koje pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom moraju uspostaviti kako bi utvrdili i procijenili rizik od pranja novca i financiranja terorizma povezan s prijenosima kriptoimovine koji su usmjereni na adresu s vlastitim hostingom6 ili potječu s nje (novi Članak 19.a),
na koji se način primjenjuju mjere pojačane dubinske analize stranke te koje odgovarajuće mjere za ublažavanje rizika treba poduzeti kada obveznici obavljaju usluge povezane s kriptoimovinom s neregistriranim subjektima ili subjektima koji nemaju dozvolu za rad, koji pružaju usluge povezane s kriptoimovinom (novi Članak 24.a).
Dopuna Direktivi (EU) 2015/849
Delegiranim aktom, Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2019/758 utvrđuje se niz dodatnih mjera, uključujući minimalno djelovanje, koje kreditne i financijske institucije moraju poduzeti da bi se učinkovito suočile s rizikom pranja novca i financiranja terorizma kad pravo treće zemlje ne dopušta provedbu politika i postupaka unutar grupe na razini podružnica i društva kćeri u većinskom vlasništvu koji su dio grupe i osnovani u trećoj zemlji.
Stavljanje izvan snage
Direktiva (EU) 2015/849 stavit će se izvan snage i zamijeniti Direktivom (EU) 2024/1640 (vidjeti sažetak) od
OTKAD SE PRIMJENJUJU TA PRAVILA?
Direktiva (EU) 2015/849 primjenjuje se od i prvotno je trebala stupiti na snagu u zemljama državama članicama do Taj je rok, međutim, produljen nekolicinom izmjena, konkretno Direktive (EU) 2018/843, koja je do morala biti u potpunosti prenesenau nacionalno pravo. Taj se isti datum odnosio i na uspostavu registara navedenih u Članku 30. Direktive (EU) 2015/849, u skladu s izmjenama i dopunama, dok su se registri iz Članka 31. navedene Direktive trebali uspostaviti do .
Izmjene uvedene Uredbom (EU) 2023/1113 o izmjeni primjenjuju se od
POZADINA
Direktiva je dio paketa zakonodavnih mjera EU-a s ciljem sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma koji uključuje Uredbu (EU) 2015/847 o sljedivosti prijenosa novčanih sredstava (vidjeti sažetak). Također je dio šire strategije EU-a u borbi protiv financijskog kriminala koja uključuje rad:
Pranje novca. Konverzija kriminalnih aktivnosti u naizgled čista sredstva, najčešće putem financijskog sustava, primjerice prikrivanjem izvora novca, mijenjanjem njegovog oblika ili prebacivanjem sredstava na mjesto koje neće privući veliku pozornost.
Financiranje terorizma. Pružanje ili skup financiranja namijenjenih za obavljanje terorističkih djela.
Pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom. Pravna osoba ili drugi poduzetnik čija je djelatnost ili poslovanje pružanje jedne ili više usluga povezanih s kriptoimovinom klijentima na profesionalnoj osnovi i kojem je dopušteno pružanje usluga povezanih s kriptoimovinom u skladu s Uredbom (EU) 2023/1114.
Kriptoimovina. Digitalni prikaz vrijednosti ili prava koje se može prenositi i pohranjivati elektronički u repozitoriju s pomoću tehnologije distribuiranog zapisa (DLT) ili slične tehnologije (odnosno, dijeli se kroz skup mrežnih čvorova DLT i te se među tim mrežnim čvorovima sinkronizira).
Stvarni vlasnik. Osoba koja u konačnici posjeduje ili kontrolira društvo.
Adresa s vlastitim hostingom. Adresa distribuiranog zapisa koja nije povezana ni s jednim pružateljem usluga povezanih s kriptoimovinom te ni s jednim subjektom koji nema poslovni nastan u EU-u i koji pruža usluge slične uslugama pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom.
GLAVNI DOKUMENT
Direktiva (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ (SL L 141, , str. 73.–117.).
Naknadne izmjene i dopune Direktive (EU) 2015/849 uključene su u izvorni tekst. Ovaj pročišćeni tekst namijenjen je isključivo dokumentiranju.
VEZANI DOKUMENTI
Uredba (EU) 2023/1113 Europskog parlamenta i Vijeća od o informacijama koje se prilažu prijenosima novčanih sredstava i određene kriptoimovine i o izmjeni Direktive (EU) 2015/849 (SL L 150, , str. 1.–39.).
Uredba (EU) 2023/1114 Europskog parlamenta i Vijeća od o tržištima kriptoimovine i izmjeni uredaba (EU) br. 1093/2010 i (EU) br. 1095/2010 te direktiva 2013/36/EU i (EU) 2019/1937 (SL L 150, , str. 40.–205.).
Direktiva (EU) 2019/2177 Europskog parlamenta i Vijeća od o izmjeni Direktive 2009/138/EZ o osnivanju i obavljanju djelatnosti osiguranja i reosiguranja (Solventnost II), Direktive 2014/65/EU o tržištu financijskih instrumenata i Direktive (EU) 2015/849 o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma (SL L 334, , str. 155.–163.).
Izvješće Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o procjeni rizika od pranja novca i financiranja terorizma koji utječu na unutarnje tržište i odnose se na prekogranične aktivnosti (COM(2022) 554 final, ).
Preporuka Komisije (EU) 2020/1039 od o uvjetovanju državne financijske potpore poduzećima u Uniji nepostojanjem veza s nekooperativnim jurisdikcijama (SL L 227, , str. 76.–79.).
Izvješće Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o procjeni rizika od pranja novca i financiranja terorizma koji utječu na unutarnje tržište i odnose se na prekogranične aktivnosti (COM(2019) 370 final, ).
Izvješće Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o ocjeni okvira za suradnju među financijsko-obavještajnim jedinicama (COM(2019) 371 final, ).
Delegirana uredba Komisije (EU) 2019/758 od o dopuni Direktive (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda za minimalno djelovanje i vrstu dodatnih mjera koje kreditne i financijske institucije moraju poduzeti kako bi se ublažili rizici pranja novca i financiranja terorizma u određenim trećim zemljama (SL L 125, , str. 4.–10.).
Direktiva (EU) 2018/843 Europskog parlamenta i Vijeća od o izmjeni Direktive (EU) 2015/849 o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma i o izmjeni direktiva 2009/138/EZ i 2013/36/EU (SL L 156, , str. 43.–74.).
Izvješće Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o procjeni rizika od pranja novca i financiranja terorizma koji utječu na unutarnje tržište i odnose se na prekogranične aktivnosti (COM(2017) 340 final, ).
Delegirana uredba Komisije (EU) 2016/1675 od o dopuni Direktive (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća utvrđivanjem visokorizičnih trećih zemalja sa strateškim nedostacima (SL L 254, , str. 1.–4.).
Uredba (EU) 2015/847 Europskog parlamenta i Vijeća od o informacijama koje su priložene prijenosu novčanih sredstava i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1781/2006 (SL L 141, , str. 1.–18.).
Uredba (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od o osnivanju Europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo), o izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i o stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/78/EZ (SL L 331, , str. 12.–47.).