Jačanje EU-ove otpornosti i planiranje prevencije i pripravnosti na katastrofe

KLJUČNE TOČKE

Ciljevi

Glavni je cilj mehanizma poboljšanje učinkovitosti sustavâ za sprečavanje, pripremu i odgovor na prirodne katastrofe te katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem svih vrsta u EU-u i izvan njega. Iako je naglasak na zaštiti ljudi, obuhvaća i okoliš i dobra, uključujući prirodno naslijeđe.

Posebni ciljevi mehanizma jesu:

• postizanje visoke razine zaštite od katastrofa:
  • sprečavanjem ili smanjenjem njihovih potencijalnih učinaka
  • poticanjem kulture prevencije i
  • poboljšanjem suradnje između službi civilne zaštite i drugih mjerodavnih službi;
• poboljšanje pripravnosti na nacionalnoj razini i na razini EU-a za odgovor na katastrofe
• olakšavanje brzog i učinkovitog odgovora u slučaju katastrofa ili neposredne opasnosti od katastrofa
• podizanje svijesti javnosti o katastrofama i pripravnosti za katastrofe
• povećanje dostupnosti i upotrebe znanstvenih saznanja o katastrofama i
• pojačanje aktivnosti suradnje i koordinacije na prekograničnoj razini i među državama članicama podložnima istim vrstama katastrofa.

Prevencija rizika i upravljanje rizikom

Sprečavanje katastrofa glavni je cilj mehanizma, s posebnim naglaskom na procjenu rizika i planiranje upravljanja rizikom. Uredbom br. 1313/2013/EU kako je izmijenjena Odlukom (EU) 2019/420 od država članica zahtijeva se da:

• dodatno razvijaju procjenu sposobnosti upravljanja rizicima na nacionalnoj ili odgovarajućoj podnacionalnoj razini
• Europskoj komisiji svake tri godine podnose sažetak relevantnih elemenata procjena s naglaskom na ključnim rizicima
• sudjeluju, na dobrovoljnoj osnovi, u stručnim provjerama procjene sposobnosti upravljanja rizicima.

Kako je utvrđeno u Uredbi o izmjeni (EU) 2021/836 Komisija će s državama članicama definirati i razraditi ciljeve EU-a u pogledu otpornosti na katastrofe. Ti neobvezujući ciljevi bit će utvrđeni u preporukama Komisije i temeljit će se na scenarijima u kojima se iskorištavaju sadašnje situacije i na budućim scenarijima, pri čemu se u obzir uzimaju podaci o prošlim događajima i utjecaji klimatskih promjena na rizik od katastrofa.

Mreža znanja Unije u području civilne zaštite

Kako bi se poboljšalo osposobljavanje i razmjena znanja, Odlukom o izmjeni (EU) 2019/420 zahtijeva se od Komisije da uspostavi mrežu relevantnih istraživača, tijela i institucija u području civilne zaštite i upravljanja katastrofama, uključujući centre izvrsnosti i sveučilišta. Oni će zajedno s Komisijom činiti Mrežu znanja Unije u području civilne zaštite.

Dana 10. studenoga 2021. Komisija je službeno osnovala mrežu znanja (provedbena Odluka 2021/1956). Provedbenom odlukom utvrđuju se struktura upravljanja mrežom znanja te njezin način rada. Struktura upravljanja mrežom znanja sastoji se od odbora i dvaju stupa radnih skupina (razvoj kapaciteta i znanost). Usluge tajništva pruža Komisija.

Komisija također treba:

• jačati suradnju u pogledu osposobljavanja i razmjene znanja i iskustava između Mreže znanja Unije u području civilne zaštite i međunarodnih organizacija i trećih zemalja
• izraditi komunikacijsku strategiju kako bi se građanima predstavili konkretni rezultati mjera poduzetih u okviru mehanizma i
• dodijeliti medalje kako bi odala priznanje za dugotrajnu predanost i izvanredne doprinose mehanizmu.

Koordinacijski centar za odgovor na hitne situacije(ERCC)

Kako bi se poboljšala pripravnost za i odgovor na katastrofe na razini EU-a, postoji ERCC koji djeluje 24 sata dnevno, sedam dana tjedno, a kojim upravlja Komisija u Bruxellesu. ERCC je koordinacijsko čvorište i operativna ruka mehanizma.

Dodatni alati uključuju:

• Zajednički komunikacijski i informacijski sustav za hitne situacije, informatički alat koji omogućava neposrednu komunikaciju u hitnim slučajevima između zemalja sudionica
• vježbe i program osposobljavanja za poboljšanje kapaciteta odgovora na katastrofu država članica i koordinacije pružanja civilne zaštite
• module civilne zaštite: odnosno osoblje i oprema koji su spremni za mobilizaciju
• Europska udružena sredstva za civilnu zaštitu, koja prethodno namijenjeni dobrovoljno udruženi resurs za odgovor država članica, spreman za mobilizaciju za operacije civilne zaštite EU-a. To uključuje visokokvalitetne module timova za pružanje pomoći, stručnjake i opremu te više iznose sufinanciranja EU-a.

Uredbom o izmjeni (EU) 2021/836 ERCC dobiva pristup unaprjeđenim operativnim, analitičkim, nadzornim i komunikacijskim sposobnostima te sposobnostima upravljanja informacijama.

rescEU

Odlukom o izmjeni (EU) 2019/420 također se uspostavlja rescEU, dodatna udružena sredstva resursa za pružanje pomoći u situacijama kada ukupni postojeći resursi na nacionalnoj razini i resursi koje su države članice prethodno dodijelile Europskim udruženim resursima za civilnu zaštitu nisu dovoljni da osiguraju učinkovit odgovor.

Početni sastav mehanizma rescEU u pogledu resursa i zahtjeva kvalitete naveden je u Provedbenoj odluci (EU) 2019/570. rescEU se u početku sastojao od resursa za:

• gašenje šumskih požara
• medicinsku zračnu evakuaciju
• timove hitne medicinske pomoći i
• stvaranje medicinskih zaliha.

Njegov se opseg naknadno proširio kako bi obuhvatio kapacitete za stvaranja zaliha, dekontaminaciju u području KBRN incidenata i prijevoznih i logističkih resursa (vidjeti u nastavku).

Uredbom o izmjeni (EU) 2021/836 uvedena je mogućnost da Komisija izravno pribavi resurse mehanizma rescEU u području prijevoza i logistike te druge resurse (samo u valjano opravdanim slučajevima hitnosti). rescEU resurse u potpunosti financira Komisija.

Provedbenim aktima Komisija definira rescEU resurse, uzimajući u obzir

• utvrđene i nove rizike; i
• ukupne resurse i nedostatke na razini EU-a, posebno u područjima:
  • gašenja šumskih požara
  • KBRN incidenata
  • hitne medicinske pomoći i
  • prijevoza i logistike.

Komisija je Provedbenu odluku (EU) 2019/570 izmijenila osam puta.

• Provedbenom odlukom (EU) 2019/1930 predviđene su dvije različite vrste kapaciteta za resurse medicinske evakuacije za:
  • žrtve katastrofa s vrlo zaraznim bolestima i
  • žrtve katastrofa s bolestima koje nisu zarazne.
• Provedbenom odlukom (EU) 2020/414, kao odgovor na zaključke Vijeća Europske unije o bolesti COVID-19, dodaju se u odgovornosti mehanizma rescEU zalihe zdravstvenih protumjera, medicinske opreme za intenzivnu njegu i osobne zaštitne opreme usmjerene na borbu protiv ozbiljnih prekograničnih prijetnji zdravlju.
• Provedbenom odlukom (EU) 2020/452 uspostavljaju se resursi sustava rescEU kao odgovor na rizike male vjerojatnosti, ali visokog učinka. Da bi se uspostavili ovi resursi, definirane su kategorije rizika male vjerojatnosti, ali visokog učinka, uzimajući u obzir moguće scenarije takvih rizika.
• Provedbenom odlukom (EU) 2021/88 mijenja se Provedbena odluka (EU) 2019/570 te se proširuje njezino područje primjene kako bi se u odgovornosti mehanizma rescEU uključila dekontaminacija infrastrukture, zgrada, vozila, opreme i kritičnih dokaza od agensa KBRN-a. Odgovornost također može obuhvaćati odgovarajuću dekontaminaciju pogođenih osoba, uključujući smrtne slučajeve.
• Provebenom odlukom (EU) 2022/288 izmjenjuje se Provedbena odluka (EU) 2019/570 i tako širi njezin opseg na objekte privremenih skloništa i timove hitne medicinske pomoći kao dio rezerve mehanizma rescEU.
• Provebenom odlukom (EU) 2022/461 izmjenjuje se Provedbena odluka (EU) 2019/570 i tako širi njezin opseg na objekte resurse prijevoza i logistike kao dio rezerve mehanizma rescEU.
• Provedbenom odlukom (EU) 2022/465 izmjenjuje se Provedbena odluka (EU) 2019/570 i tako širi njezin opseg na objekte mobilne laboratorijske objekte uz resurse KBRN detekcije, uzorkovanja, identifikacije i nadzora kao dio rezerve mehanizma rescEU.
• Provedbenom odlukom (EU) 2022/1198 izmjenjuje se Provedbena odluka (EU) 2019/570 kao odgovor na ugroženost kritične infrastrukture u vezi s energijom koju je razotkrio rat u Ukrajini, uključivanjem hitnih resursa za opskrbu energijom kao dio rezerve mehanizma rescEU.

Dodatna provedbena pravila za rescEU utvrđena su u Provedbenoj odluci (EU) 2019/1310. Tim se provedbenim aktom utvrđuju sva pravila potrebna za rad sustava resceEU kao što su kriteriji za raspoređivanje i zahtjevi, pravila za demobilizaciju i pravila o nacionalnoj uporabi.

Proračun

• Malo više od 574,02 milijuna EUR dodijeljeno je za provedbu Mehanizma Unije za razdoblje 2014. – 2020.
• Financijska sredstva znatno su povećana za razdoblje 2021. – 2027., uz dodjelu 1,26 milijarde EUR i uz iznos od do 2,06 milijardi EUR za mjere povezane sa civilnom zaštitom kojima se želi otkloniti kriza bolesti COVID-19, a koje su uspostavljene u okviru Instrumenta EU-a za oporavak (vidjeti sažetak).

Sudjelovanje

Sudjelovanje u mehanizmu i različitim prethodno navedenim alatima otvoreno je za zemlje Europskoga gospodarskog prostora, zemlje pristupnice, zemlje kandidatkinje i zemlje potencijalne kandidatkinje. Osim država članica, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Island, Norveška, Sjeverna Makedonija, Srbija i Turska sudjeluju u mehanizmu.

Ostalo

Dana 5. svibnja 2022. Komisija je donijela Odluku (EU) 2022/706 kojom se utvrđuju kriteriji i postupci za dodjeljivanje medalja da bi se odalo priznanje za dugotrajnu predanost i izvanredne doprinose mehanizmu. Provedbenim aktom predviđaju se dvije vrste medalja, jedna za dugotrajnu predanost i jedna za izvanredni doprinos, dok se opsegom nagrade pokrivaju aktivnosti cijelog ciklusa upravljanja katastrofama. Medalje će se dodijeliti na Europskom forumu civilne zaštite ili na nekim drugim službenim ceremonijama na ad hoc temelju.