|
Službeni list Europske unije |
1977-0588 doi:10.3002/19770588.2013.11.054.hrv |
|
Hrvatsko izdanje |
11. Vanjski odnosi Svezak 054 Posebno izdanje 2013. |
|
|
Referenca |
|
Sadržaj |
|
|||
|
Godina |
SL |
Stranica |
|
|
||
|
|
|
Uvodna napomena |
||||
|
1972 |
L 293 |
1 |
|
|
31972R2760 |
|
|
|
|
|||||
|
1972 |
L 293 |
4 |
|
|
21970A1123(01) |
|
|
|
|
|||||
|
1992 |
L 094 |
1 |
|
|
31992D0205 |
|
|
|
|
|||||
|
1992 |
L 094 |
2 |
|
|
21992A0408(01) |
|
|
|
|
Okvirni sporazum o suradnji između Europske ekonomske zajednice i Istočne Republike Urugvaja |
||||
|
1996 |
L 069 |
1 |
|
|
31996D0205 |
|
|
|
|
|||||
|
1996 |
L 069 |
4 |
|
|
21996A0319(02) |
|
|
|
|
|||||
|
1997 |
L 021 |
3 |
|
|
21997D0123(02) |
|
|
|
|
|||||
|
1997 |
L 242 |
81 |
|
|
21997D0904(12) |
|
|
|
|
|||||
|
2002 |
L 032 |
1 |
|
|
42002X0201(01) |
|
|
|
|
|||||
|
2002 |
L 155 |
1 |
|
|
32002R1011 |
|
|
|
|
|||||
|
2007 |
L 089 |
8 |
|
|
22006D0142 |
|
|
|
|
|||||
|
2007 |
L 089 |
40 |
|
|
22006D0161 |
|
|
|
|
|||||
|
2008 |
L 042 |
11 |
|
|
32008R0139 |
|
|
|
|
|||||
|
2008 |
L 100 |
86 |
|
|
22007D0144 |
|
|
|
|
|||||
|
2008 |
L 124 |
3 |
|
|
22007D0149 |
|
|
|
|
|||||
|
2008 |
L 182 |
5 |
|
|
22008D0022 |
|
|
|
|
|||||
|
2008 |
L 182 |
9 |
|
|
22008D0024 |
|
|
|
|
|||||
|
2008 |
L 182 |
15 |
|
|
22008D0026 |
|
|
|
|
|||||
|
2008 |
L 182 |
19 |
|
|
22008D0028 |
|
|
|
|
|||||
|
2008 |
L 182 |
26 |
|
|
22008D0031 |
|
|
|
|
|||||
|
2008 |
L 182 |
30 |
|
|
22008D0033 |
|
|
|
|
|||||
|
2008 |
L 182 |
40 |
|
|
22008D0038 |
|
|
|
|
|||||
|
2008 |
L 182 |
42 |
|
|
22008D0039 |
|
|
|
|
|||||
|
2008 |
L 220 |
1 |
|
|
32008R0812 |
|
|
|
|
|||||
|
2008 |
L 223 |
31 |
|
|
22008D0041 |
|
|
|
|
|||||
|
2008 |
L 223 |
36 |
|
|
22008D0043 |
|
|
|
|
|||||
|
2008 |
L 251 |
1 |
|
|
32008R0906 |
|
|
|
|
|||||
|
2008 |
L 257 |
46 |
|
|
22008D0077 |
|
|
|
|
|||||
|
2008 |
L 277 |
23 |
|
|
32008R1024 |
|
|
|
|
|||||
|
2008 |
L 280 |
16 |
|
|
22008D0082(01) |
|
|
|
|
|||||
|
2008 |
L 280 |
17 |
|
|
22008D0083(01) |
|
|
|
|
|||||
|
2008 |
L 323 |
1 |
|
|
32008R1193 |
|
|
|
|
|||||
|
2008 |
L 340 |
1 |
|
|
32008R1286 |
|
|
|
|
|||||
|
2009 |
L 109 |
6 |
|
|
32009R0356 |
|
|
|
|
|||||
|
2009 |
L 125 |
1 |
|
|
32009R0412 |
|
|
|
|
|||||
|
2009 |
L 153 |
6 |
|
|
32009R0512 |
|
|
|
|
|||||
|
2009 |
L 162 |
31 |
|
|
22009D0050 |
|
|
|
|
|||||
|
2009 |
L 185 |
1 |
|
|
32009R0625 |
|
|
|
|
|||||
|
2009 |
L 197 |
18 |
|
|
32009R0681 |
|
|
|
|
|||||
|
2009 |
L 197 |
20 |
|
|
32009R0682 |
|
|
|
|
|||||
|
2009 |
L 203 |
1 |
|
|
32009R0703 |
|
|
|
|
|||||
|
2009 |
L 208 |
7 |
|
|
32009R0734 |
|
|
|
|
|||||
|
2009 |
L 262 |
19 |
|
|
32009R0926 |
|
|
|
|
|||||
|
11/Sv. 054 |
HR |
Službeni list Europske unije |
1 |
|
/ |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
01.07.2013. |
Uvodna napomena
U skladu s člankom 52. Akta o uvjetima pristupanja Republike Hrvatske i prilagodbama Ugovora o Europskoj uniji, Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, potpisanog 9. prosinca 2011., tekstovi akata institucija donesenih prije pristupanja koje su te institucije sastavile na hrvatskom jeziku od dana pristupanja vjerodostojni su pod istim uvjetima kao i tekstovi sastavljeni na sadašnjim službenim jezicima. Tim se člankom također predviđa da se tekstovi objavljuju u Službenom listu Europske unije ako su tekstovi na sadašnjim jezicima tako objavljeni.
U skladu s tim člankom objavljuje se posebno izdanje Službenog lista Europske unije na hrvatskom jeziku, koje sadržava tekstove obvezujućih općih akata. To izdanje obuhvaća akte usvojene u razdoblju od 1952. godine do dana pristupanja.
Objavljeni tekstovi podijeljeni su na 20 poglavlja koja slijede raspored iz Registra važećeg zakonodavstva Europske unije, i to:
|
01 |
Opća, financijska i institucionalna pitanja |
|
02 |
Carinska unija i slobodno kretanje robe |
|
03 |
Poljoprivreda |
|
04 |
Ribarstvo |
|
05 |
Sloboda kretanja radnika i socijalna politika |
|
06 |
Pravo poslovnog nastana i sloboda pružanja usluga |
|
07 |
Prometna politika |
|
08 |
Politika tržišnog natjecanja |
|
09 |
Porezi |
|
10 |
Ekonomska i monetarna politika i slobodno kretanje kapitala |
|
11 |
Vanjski odnosi |
|
12 |
Energetika |
|
13 |
Industrijska politika i unutarnje tržište |
|
14 |
Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata |
|
15 |
Okoliš, potrošači i zaštita zdravlja |
|
16 |
Znanost, informiranje, obrazovanje i kultura |
|
17 |
Pravo poduzećâ |
|
18 |
Zajednička vanjska i sigurnosna politika |
|
19 |
Područje slobode, sigurnosti i pravde |
|
20 |
Europa građana |
Spomenuti registar, koji vodi Ured za publikacije, dostupan je na internetu (eur-lex.europa.eu) na službenim jezicima Europske unije. Bibliografskoj bilješci svakog akta može se pristupiti putem registra, gdje se mogu pronaći upućivanja na posebno izdanje i na ostale analitičke metapodatke.
Akti objavljeni u posebnom izdanju, uz određene iznimke, objavljuju se u obliku u kojem su bili objavljeni u Službenom listu na izvornim službenim jezicima. Stoga pri uporabi posebnog izdanja treba uzeti u obzir naknadne izmjene, prilagodbe ili odstupanja koje su usvojile institucije, Europska središnja banka ili su predviđene u Aktu o pristupanju.
Iznimno, kad se opsežni tehnički prilozi poslije zamijene novim prilozima, navodi se samo upućivanje na posljednji akt koji zamjenjuje prilog. Takav je slučaj u pojedinim aktima koji sadržavaju popise carinskih oznaka (poglavlje 02), aktima o prijevozu opasnih tvari, aktima o pakiranju i označivanju tih tvari (poglavlja 07 i 13) te nekima od protokola i priloga Sporazumu o Europskom gospodarskom prostoru.
Također, Pravilnik o osoblju objavljuje se kao pročišćeni tekst koji obuhvaća sve izmjene do kraja 2012. godine. Daljnje izmjene objavljuju se u izvornom obliku.
Posebno izdanje sadržava dva sustava numeracije stranica:
|
i. |
izvorna numeracija stranica, zajedno s datumom objave francuskog, talijanskog, njemačkog i nizozemskog izdanja Službenog lista, engleskog i danskog izdanja od 1. siječnja 1973., grčkog izdanja od 1. siječnja 1981., španjolskog i portugalskog izdanja od 1. siječnja 1986., finskog i švedskog izdanja od 1. siječnja 1995., češkog, estonskog, latvijskog, litavskog, mađarskog, malteškog, poljskog, slovačkog i slovenskog izdanja od 1. svibnja 2004. te bugarskog i rumunjskog izdanja od 1. siječnja 2007. U numeraciji stranica postoje praznine jer svi akti objavljeni u to vrijeme nisu objavljeni u posebnom izdanju. Kada se prilikom citiranja akata upućuje na Službeni list, potrebno je navesti stranicu sukladno izvornoj numeraciji; |
|
ii. |
numeracija stranica posebnog izdanja neprekinuta je i ne smije se navoditi prilikom citiranja akata. |
Do lipnja 1967. numeracija stranica u Službenom listu počinjala je iznova svake godine. Od tada nadalje svaki broj Službenog lista počinje na prvoj stranici.
Od 1. siječnja 1968. Službeni list podijeljen je na dva dijela:
|
— |
Zakonodavstvo („L”), |
|
— |
Informacije i objave („C”). |
Od 1. veljače 2003. prijašnje ime „Službeni list Europskih zajednica” promijenjeno je, na temelju Ugovora iz Nice, u „Službeni list Europske unije”.
|
11/Sv. 054 |
HR |
Službeni list Europske unije |
3 |
31972R2760
|
L 293/1 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
19.12.1972. |
UREDBA VIJEĆA (EEZ) br. 2760/72
od 19. prosinca 1972.
o sklapanju Dodatnog protokola i Financijskog protokola potpisanih 23. studenoga 1970. i priloženih Sporazumu o pridruživanju između Europske ekonomske zajednice i Turske te o mjerama potrebnima za njihovo stupanje na snagu
VIJEĆE EUROPSKIH ZAJEDNICA,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice, a posebno njegov članak 238.,
uzimajući u obzir Sporazum o pridruživanju između Europske ekonomske zajednice i Turske,
uzimajući u obzir mišljenje Skupštine,
budući da je 23. studenoga 1970. u Bruxellesu potpisan Dodatni protokol, kojim se određuju uvjeti, načini i vremenski okviri za ostvarenje prijelaznog razdoblja iz članka 4. Sporazuma o pridruživanju između Europske ekonomske zajednice i Turske, zajedno s Financijskim protokolom i Završnim aktom,
DONIJELO JE OVU UREDBU:
Članak 1.
U ime Zajednice sklapaju se, odobravaju i potvrđuju Dodatni protokol, kojim se određuju uvjeti, načini i vremenski okviri za ostvarenje prijelaznog razdoblja iz članka 4. Sporazuma o pridruživanju između Europske ekonomske zajednice i Turske, s njegovim prilozima, Financijski protokol i izjave priložene Završnom aktu.
Tekstovi obaju protokola i Završnog akta priloženi su ovoj Uredbi.
Oba protokola stupaju na snagu, sukladno članku 63. stavku 2., odnosno članku 12. stavku 2., prvog dana mjeseca koji slijedi nakon dana razmjene isprava o ratifikaciji i akta o notifikaciji iz stavka 1. navedenih članaka.
Članak 2.
Sukladno članku 63., odnosno članku 12. tih protokola, predsjednik Vijeća Europskih zajednica sastavlja akt o notifikaciji.
Članak 3.
Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europskih zajednica.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 19. prosinca 1972.
Za Vijeće
Predsjednik
T. WESTERTERP
|
11/Sv. 054 |
HR |
Službeni list Europske unije |
5 |
21970A1123(01)
|
L 293/4 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
23.11.1970. |
DODATNI PROTOKOL
PREAMBULA
NJEGOVO VELIČANSTVO KRALJ BELGIJANACA,
PREDSJEDNIK SAVEZNE REPUBLIKE NJEMAČKE,
PREDSJEDNIK FRANCUSKE REPUBLIKE,
PREDSJEDNIK TALIJANSKE REPUBLIKE,
NJEGOVA KRALJEVSKA VISOST VELIKI VOJVODA OD LUKSEMBURGA,
NJEZINO VELIČANSTVO KRALJICA NIZOZEMSKE,
i
VIJEĆE EUROPSKIH ZAJEDNICA,
s jedne strane, i
PREDSJEDNIK REPUBLIKE TURSKE,
s druge strane,
BUDUĆI DA Sporazum o pridruživanju između Europske ekonomske zajednice i Turske predviđa da će nakon pripremnog razdoblja pridruživanja slijediti prijelazno razdoblje;
PRIZNAJUĆI da je pripremno razdoblje, u velikoj mjeri i u skladu s ciljevima Sporazuma o pridruživanju, doprinijelo jačanju gospodarskih odnosa općenito i posebno širenju trgovine između Europske ekonomske zajednice i Turske;
VJERUJUĆI da su ostvareni uvjeti za prijelaz iz pripremnog u prijelazno razdoblje;
ODLUČNI usvojiti, u obliku Dodatnog protokola, odredbe u vezi s uvjetima, načinima i vremenskim okvirima za provedbu prijelaznog razdoblja;
BUDUĆI DA tijekom prijelaznog razdoblja ugovorne stranke moraju osigurati, na temelju uzajamnih i uravnoteženih obveza, postupno uspostavljanje carinske unije između Turske i Zajednice i bolje usklađivanje gospodarskih politika Turske i Zajednice kako bi se osiguralo ispravno funkcioniranje pridruživanja kao i razvoj za to potrebnih zajedničkih mjera;
NJEGOVO VELIČANSTVO KRALJ BELGIJANACA:
g. Pierrea HARMELA,
ministra vanjskih poslova;
PREDSJEDNIK SAVEZNE REPUBLIKE NJEMAČKE:
g. Waltera SCHEELA,
ministra vanjskih poslova;
PREDSJEDNIK FRANCUSKE REPUBLIKE:
g. Mauricea SCHUMANNA,
ministra vanjskih poslova;
PREDSJEDNIK TALIJANSKE REPUBLIKE:
g. Marija PEDINIJA,
državnog podtajnika za vanjske poslove;
NJEGOVA KRALJEVSKA VISOST VELIKI VOJVODA OD LUKSEMBURGA:
g. Gastona THORNA,
ministra vanjskih poslova;
NJEZINO VELIČANSTVO KRALJICA NIZOZEMSKE:
g. J.M.A.H. LUNSA,
ministra vanjskih poslova;
VIJEĆE EUROPSKIH ZAJEDNICA:
g. Waltera SCHEELA,
vršitelja dužnosti predsjednika Vijeća Europskih zajednica;
g. Franca Mariju MALFATTIJA,
predsjednika Komisije Europskih zajednica;
PREDSJEDNIK REPUBLIKE TURSKE:
g. Ihsana Sabrija ÇAGLAYANGÍLA,
ministra vanjskih poslova;
SPORAZUMJELI o sljedećim odredbama koje se prilažu Sporazumu o pridruživanju:
Članak 1.
Ovim se Protokolom utvrđuju uvjeti, načini i vremenski okviri za provedbu prijelaznog razdoblja iz članka 4. Sporazuma o pridruživanju između Europske ekonomske zajednice i Turske.
GLAVA I.
SLOBODNO KRETANJE ROBE
Članak 2.
1. Odredbe poglavlja I. odjeljka I. i poglavlja II. ove glave primjenjuju se:
|
(a) |
na robu proizvedenu u Zajednici ili u Turskoj, uključujući robu koja je u cijelosti ili djelomično dobivena ili proizvedena iz proizvoda iz trećih zemalja koji su u slobodnom prometu u Zajednici ili u Turskoj; |
|
(b) |
na robu iz trećih zemalja koja je u slobodnom prometu u Zajednici ili u Turskoj. |
2. Za proizvode iz trećih zemalja smatra se da su u slobodnom prometu u Zajednici ili u Turskoj ako su ispunjene uvozne formalnosti i obračunane sve plative carine ili davanja s istovrsnim učinkom u Zajednici ili u Turskoj i ako se na njih nije primijenila povlastica potpunog ili djelomičnog povrata takvih carina ili davanja.
3. Roba uvezena iz trećih zemalja u Zajednicu ili u Tursku i kojoj se radi zemlje podrijetla ili izvoza priznaje poseban carinski tretman ne smatra se robom u slobodnom prometu na području jedne od ugovornih stranaka ako se ponovno izveze u drugu ugovornu stranku. Međutim, Vijeće za pridruživanje može, pod uvjetima koje sâmo odredi, predvidjeti iznimke od ovog pravila.
4. Odredbe stavaka 1. i 2. primjenjuju se samo na robu koja se izvozi iz Zajednice ili iz Turske na dan potpisivanja ovog Protokola ili nakon tog dana.
Članak 3.
1. Odredbe poglavlja I. odjeljka I. i poglavlja II. ove glave također se primjenjuju na robu dobivenu ili proizvedenu u Zajednici ili u Turskoj za čiju su proizvodnju bili korišteni proizvodi iz trećih zemalja koji nisu u slobodnom prometu u Zajednici ili u Turskoj. Međutim, te se odredbe primjenjuju na uvoz navedene robe samo ako država izvoznica naplaćuje kompenzacijsku pristojbu čija je stopa jednaka postotku carina utvrđenih u Zajedničkoj carinskoj tarifi za proizvode iz trećih zemalja koji se koriste u njihovoj proizvodnji. Taj se postotak, koji Vijeće za pridruživanje utvrđuje za svako od razdoblja koje odredi, temelji na tarifnom sniženju koje za navedenu robu odobri država uvoznica. Vijeće za pridruživanje također određuje načine naplate kompenzacijske pristojbe, vodeći računa o odgovarajućim pravilima koja su prije 1. srpnja 1968. bila na snazi u trgovini između država članica.
2. Međutim, kompenzacijska se pristojba ne naplaćuje prilikom izvoza iz Zajednice ili iz Turske robe dobivene ili proizvedene pod uvjetima iz ovog članka ako za većinu robe uvezene na područje druge ugovorne stranke stopa sniženje carina ne premašuje 20 %, vodeći pritom računa o različitim rokovima za tarifna sniženja koji su utvrđeni ovim Protokolom.
Članak 4.
Vijeće za pridruživanje određuje načine administrativne suradnje koji se primjenjuju prilikom provedbe članaka 2. i 3., vodeći pritom računa o načinima utvrđenima od strane Zajednice u pogledu trgovine između država članica.
Članak 5.
1. Svaka ugovorna stranka koja smatra da bi razlike koje proizlaze iz primjene carina, količinskih ograničenja ili bilo koje druge mjere s istovrsnim učinkom na uvoz, ili iz bilo koje druge mjere trgovinske politike, mogle preusmjeriti trgovinu ili prouzročiti gospodarske teškoće na njezinu području, može uputiti predmet Vijeću za pridruživanje koje prema potrebi preporučuje odgovarajuće načine radi izbjegavanja štete koja bi mogla uslijed toga nastati.
2. Ako dođe do preusmjeravanja trgovine ili gospodarskih teškoća te ako dotična stranka smatra da je zbog toga nužno neposredno djelovanje, ona može sama poduzeti potrebne zaštitne mjere, o čemu bez odlaganja obavješćuje Vijeće za pridruživanje koje može odlučiti mora li dotična stranka izmijeniti ili ukinuti navedene mjere.
3. Prilikom odabira takvih mjera prednost imaju mjere koje najmanje narušavaju funkcioniranje pridruživanja te, posebno, normalan razvoj trgovine.
Članak 6.
Tijekom prijelaznog razdoblja ugovorne stranke, u mjeri u kojoj je to potrebno za dobro funkcioniranje pridruživanja, poduzimaju korake kako bi približile svoje zakone, druge propise ili administrativne mjere u području carinskih pitanja, vodeći pritom računa o približavanju koje su države članice Zajednice već izvršile.
POGLAVLJE I.
CARINSKA UNIJA
Odjeljak 1.
Ukidanje carina između Zajednice i Turske
Članak 7.
1. Ugovorne stranke među sobom ne uvode nove uvozne i izvozne carine niti davanja s istovrsnim učinkom te ne povećavaju one koje primjenjuju u svojim međusobnim trgovinskim odnosima na dan stupanja na snagu ovog Protokola.
2. Međutim, Vijeće za pridruživanje može ovlastiti ugovorne stranke da uvedu nove izvozne carine ili davanja s istovrsnim učinkom ako se one pokažu potrebnima za ostvarenje ciljeva Sporazuma.
Članak 8.
Uvozne carine kao i davanja s istovrsnim učinkom, koji su na snazi između Zajednice i Turske, postupno se ukidaju u skladu s uvjetima iz članaka 9. do 11.
Članak 9.
Stupanjem na snagu ovog Protokola Zajednica ukida carine i davanja s istovrsnim učinkom na uvoz iz Turske.
Članak 10.
1. Za svaki je proizvod osnovna carina na koju Turska primjenjuje uzastopna sniženja ona carina koja se stvarno primjenjuje u odnosu na Zajednicu na dan potpisivanja ovog Protokola.
2. Vremenski raspored sniženja koji Turska provodi određen je na sljedeći način: stupanjem na snagu ovog Protokola provodi se prvo sniženje. Tri, odnosno pet godina kasnije provodi se drugo, odnosno treće sniženje. Četvrto sniženje i daljnja sniženja provode se svake naredne godine i to tako da se na kraju prijelaznog razdoblja provede posljednje sniženje.
3. Svako se sniženje provodi tako da se osnovna carina na svaki proizvod snizi za 10 %.
Članak 11.
Neovisno o članku 10. stavcima 2. i 3., Turska postupno, tijekom razdoblja od dvadeset i dvije godine, ukida osnovne carine u odnosu na Zajednicu na proizvode iz Priloga 3. u skladu sa sljedećim rasporedom: stupanjem na snagu ovog Protokola provodi se sniženje svih carina za 5 %. Tri daljnja sniženja, svako od 5 %, provode se tri, šest, odnosno deset godina kasnije.
Osam narednih sniženja, od kojih svako iznosi 10 %, provodi se dvanaest, trinaest, petnaest, sedamnaest, osamnaest, dvadeset, dvadeset i jednu, odnosno dvadeset i dvije godine od stupanja na snagu ovog Protokola.
Članak 12.
1. Turska može tijekom prvih osam godina prijelaznog razdoblja izvršiti izmjene Priloga 3. potrebne radi zaštite razvoja nove prerađivačke industrije koja nije postojala u Turskoj u trenutku stupanja na snagu ovog Protokola u Turskoj ili radi osiguranja širenja postojeće prerađivačke industrije u skladu s razvojnim planom Turske koji je u danom trenutku na snazi. Takve su izmjene moguće jedino ako:
|
— |
se ukupnost tih izmjena ne odnosi na više od 10 % vrijednosti uvoza iz Zajednice u 1967. godini, izračunane na temelju cijena iz 1967. godine, |
|
— |
se vrijednost uvoza iz Zajednice svih proizvoda iz Priloga 3., izračunana na temelju cijena iz 1967. godine, nije povećala. |
Proizvodi dodani Prilogu 3. mogu odmah podlijegati plaćanju carina obračunanih u skladu s odredbama članka 11.; oni proizvodi koji su izbrisani s tog popisa odmah podliježu plaćanju carina obračunanih u skladu s odredbama članka 10.
2. Turska obavješćuje Vijeće za pridruživanje o mjerama koje predlaže poduzeti u skladu s gore navedenim odredbama.
3. U istu svrhu kao u gore navedenom stavku 1. i u okviru ograničenja od 10 % uvoza iz Zajednice u 1967. godini, Vijeće za pridruživanje može ovlastiti Tursku da tijekom prijelaznog razdoblja ponovo uvede, poveća ili uvede carine na uvoz proizvoda na koje se primjenjuje režim iz članka 10.
Te tarifne mjere ne smiju, niti za jedan od tarifnih brojeva na koje utječu, povećati carine koje se primjenjuju na uvoz iz Zajednice na razinu veću od 25 % ad valorem.
4. Vijeće za pridruživanje može odstupiti od odredaba stavaka 1. i 3.
Članak 13.
1. Bez obzira na odredbe članaka 9. do 11., svaka ugovorna stranka može, u cijelosti ili djelomično, suspendirati naplatu carina koje se primjenjuju na proizvode uvezene iz druge stranke, posebno, što se tiče Turske, radi olakšanja uvoza određenih proizvoda potrebnih za poticanje njezinoga gospodarskog razvoja; drugu se drugu ugovornu stranku obavješćuje o takvim mjerama.
2. Ugovorne stranke izjavljuju da su spremne sniziti svoje carine u trgovini s drugom strankom brže nego što je predviđeno člancima 9. do 11. ako to dopusti njihovo opće gospodarsko stanje i stanje predmetnoga gospodarskog sektora. Vijeće za pridruživanje u tom smislu daje preporuke.
Članak 14.
Ako Turska u odnosu na treću zemlju koja ne pripada pridruživanju primjenjuje kraći vremenski raspored od onog predviđenog u člancima 10. i 11. za ukidanje davanja s učinkom istovrsnim carinama, isti se vremenski raspored primjenjivati na ukidanje tog davanja u odnosu na Zajednicu.
Članak 15.
Ne dovodeći u pitanje odredbe članka 7. stavka 2., ugovorne stranke najkasnije četiri godine od stupanja na snagu ovog Protokola među sobom ukidaju izvozne carine i davanja s istovrsnim učinkom.
Članak 16.
1. Članak 7. stavak 1. i članci 8. do 15. primjenjuju će se i na carine fiskalne naravi.
2. Stupanjem na snagu ovog Protokola Zajednica i Turska obavješćuju Vijeće za pridruživanje o svojim carinama fiskalne naravi.
3. Turska zadržava pravo zamjene tih carina fiskalne naravi domaćim porezom koji je u skladu s odredbama članka 44.
4. Ako Vijeće za pridruživanje utvrdi da zamjena bilo kojih carina fiskalne naravi nailazi na ozbiljne teškoće u Turskoj, ono ovlašćuje tu zemlju da zadrži tu carinu pod uvjetom da je ukine najkasnije na kraju prijelaznog razdoblja. Takvo se ovlaštenje mora zatražiti u roku od dvanaest mjeseci od stupanja na snagu ovog Protokola.
Dok Vijeće za pridruživanje ne donese odluku, Turska može privremeno nastaviti primjenjivati dotičnu carinu.
Odjeljak II.
Usvajanje Zajedničke carinske tarife od strane Turske
Članak 17.
Usklađivanje turske carinske tarife sa Zajedničkom carinskom tarifom provodi se tijekom prijelaznog razdoblja na temelju carina koje Turska stvarno primjenjuje u pogledu trećih zemalja na dan potpisivanja ovog Protokola i u skladu sa sljedećim pravilima:
|
1. |
U slučaju proizvoda kod kojih carine, koje Turska stvarno primjenjuje na gore navedeni dan, ne odstupaju više od 15 % od carina iz Zajedničke carinske tarife, potonje carine počinju se primjenjivati godinu dana od drugog sniženja carina predviđenog u članku 10. |
|
2. |
U svim ostalim slučajevima Turska počinje primjenjivati, godinu dana od drugog sniženja carina predviđenog u članku 10., carine koje za 20 % smanjuju razliku između carine koja se stvarno primjenjuje na dan potpisivanja ovog Protokola i carine iz Zajedničke carinske tarife. |
|
3. |
Ta se razlika smanjuje za daljnjih 20 % na dan primjene petog i sedmog sniženja carina predviđenog u članku 10. |
|
4. |
Zajednička carinska tarifa primjenjuje se u cijelosti od dana primjene desetog sniženja carina predviđenog u članku 10. |
Članak 18.
Neovisno o članku 17., u odnosu na proizvode navedene u Prilogu 3. Turska provodi usklađivanje svoje carinske tarife tijekom razdoblja od dvadeset i dvije godine u skladu sa sljedećim pravilima:
|
1. |
U slučaju proizvoda kod kojih carine koje Turska stvarno primjenjuje na dan potpisivanja ovog Protokola ne odstupaju više od 15 % od carina iz Zajedničke carinske tarife, potonje carine primjenjuju se od dana četvrtog sniženja carina predviđenog u članku 11. |
|
2. |
U svim ostalim slučajevima Turska primjenjuje, od dana četvrtog sniženja carina predviđenog u članku 11., carine koje za 20 % smanjuju razliku između carine koja se stvarno primjenjuje na dan potpisivanja ovog Protokola i carine iz Zajedničke carinske tarife. |
|
3. |
Ta se razlika smanjuje za daljnjih 30 %, odnosno 20 %, na dan primjene sedmog, odnosno devetog sniženja carina predviđenog u članku 10. |
|
4. |
Zajednička carinska tarifa primjenjuje se u cijelosti na kraju dvadeset i druge godine. |
Članak 19.
1. Za određen broj proizvoda koji ne predstavljaju više od 10 % vrijednosti njezina ukupnog uvoza u 1967., Turska može, nakon savjetovanja u Vijeću za pridruživanje, do kraja dvadeset i druge godine od stupanja na snagu ovog Protokola odgoditi sniženja carina za treće zemlje koja bi inače morala primjenjivati u skladu s člancima 17. i 18.
2. Za određeni broj proizvoda koji ne predstavljaju više od 5 % vrijednosti njezina ukupnog uvoza u 1967. godini, Turska može, nakon savjetovanja u Vijeću za pridruživanje i nakon isteka razdoblja od dvadeset i dvije godine, zadržati carine za treće zemlje koje su više od carina iz Zajedničke carinske tarife.
3. Međutim, primjena odredaba prethodnih stavaka ne smije dovesti u pitanje slobodno kretanje robe unutar pridruživanja te Turskoj ne daje pravo da se pozove na odredbe članka 5.
4. U slučaju ubrzanja usklađivanja turske carinske tarife sa Zajedničkom carinskom tarifom, Turska u korist Zajednice zadržava povlasticu jednaku povlastici koja proizlazi iz mehanizama koji su predviđeni ovim poglavljem.
U vezi s proizvodima iz Priloga 3., takvo ubrzanje ne može nastupiti prije kraja prijelaznog razdoblja, osim u slučaju prethodnog odobrenja Vijeća za pridruživanje.
5. Odredbe članaka 17. i 18. nije potrebno primjenjivati na carine koje su bile predmetom ovlaštenja u skladu s člankom 16. stavkom 4. prvim podstavkom ili na carine s čijom primjenom Turska može privremeno nastaviti u skladu s člankom 16. stavkom 4. drugim podstavkom. Po isteku ovlaštenja Turska primjenjuje carine predviđene u člancima 17. i 18.
Članak 20.
1. Kako bi se olakšao uvoz pojedinih proizvoda iz zemalja s kojima je Turska sklopila bilateralne trgovinske sporazume, Turska može, uz prethodno odobrenje Vijeća za pridruživanje, odobriti carinske kvote po sniženim ili nultim stopama ako bi primjena odredaba ovog Protokola ili mjera poduzetih na temelju njega znatno utjecala na funkcioniranje tih sporazuma.
2. Smatra se da je takvo odobrenje dano ako carinske kvote navedene u prethodnom stavku ispunjavaju sljedeće uvjete:
|
(a) |
ukupna godišnja vrijednost tih kvota ne premašuje 10 % prosječne vrijednosti turskog uvoza iz trećih zemalja tijekom protekle tri godine za koje su na raspolaganju statistički podaci, pri čemu je iz takvog uvoza izuzet uvoz ostvaren pomoću sredstava iz Priloga 4. Vrijednost uvoza iz trećih zemalja koji je oslobođen carine u okviru Priloga 4. oduzima se od ovih 10 %; |
|
(b) |
za svaki proizvod, vrijednost uvoza predviđenog u okviru carinskih kvota, ne premašuje jednu trećinu prosječne vrijednosti turskog uvoza tog proizvoda iz trećih zemalja tijekom protekle tri godine za koje su na raspolaganju statistički podaci. |
3. Turska obavješćuje Vijeće za pridruživanje o mjerama koje namjerava poduzeti u skladu s odredbama stavka 2.
Na kraju prijelaznog razdoblja Vijeće za pridruživanje može odlučiti treba li odredbe stavka 2. ukinuti ili izmijeniti.
4. Stopa u okviru carinske kvote ni u kojem slučaju ne smije biti niža od stope koju Turska stvarno primjenjuje na uvoz iz Zajednice.
POGLAVLJE II.
UKIDANJE KOLIČINSKIH OGRANIČENJA IZMEĐU UGOVORNIH STRANAKA
Članak 21.
Ne dovodeći u pitanje sljedeće odredbe, količinska ograničenja uvoza kao i sve mjere s istovrsnim učinkom zabranjeni su između ugovornih stranaka.
Članak 22.
1. Ugovorne stranke među sobom ne uvode nova količinska ograničenja uvoza niti mjere s istovrsnim učinkom.
2. Međutim, što se tiče Turske, ta se obveza na dan stupanja na snagu ovog Protokola primjenjuje samo na 35 % turskog privatnog uvoza iz Zajednice u 1967. godini.
Taj se postotak povećava na 40 %, 45 %, 60 %, odnosno na 80 % tri, osam, trinaest, odnosno osamnaest godina od stupanja na snagu ovog Protokola.
3. Šest mjeseci prije početka svakog od posljednjih triju povećanja Vijeće za pridruživanje preispituje posljedice povećanja stupnja liberalizacije za gospodarski razvoj Turske te, ako je to potrebno radi postizanja ubrzanoga gospodarskog razvoja Turske, donosi odluku o odgodi povećanja za onoliko vremena koliko samo odredi.
Ako ne donese odluku, povećanje se odgađa za godinu dana. Postupak preispitivanja ponavlja se šest mjeseci prije isteka tog roka. Ako Vijeće za pridruživanje ponovo ne donese odluku, povećanje se odgađa za još godinu dana.
Nakon isteka tog drugog razdoblja Turska provodi povećanje stupnja liberalizacije, osim ako Vijeće za pridruživanje donese suprotnu odluku.
4. Popis proizvoda čiji je uvoz iz Zajednice u Tursku liberaliziran dostavlja se Zajednici u trenutku potpisivanja ovog Protokola. Taj se popis konsolidira za Zajednicu. Popis proizvoda liberaliziranih u svakom od rokova iz stavka 2. dostavlja se Zajednici i za nju konsolidiran.
5. Turska može ponovo uvesti količinska ograničenja na uvoz proizvoda koji su liberalizirani ali nisu konsolidirani u skladu s ovim člankom, pod uvjetom da u korist Zajednice otvori kvote u visini od barem 75 % prosječnog uvoza iz Zajednice tijekom razdoblja od tri godine koje prethode tom ponovnom uvođenju. Te kvote podliježu odredbama članka 25. stavka 4.
6. Turska ni u kojem slučaju ne smije u odnosu na Zajednicu primjenjivati tretman koji je nepovoljniji od tretmana koji primjenjuje u odnosu na treće zemlje.
Članak 23.
Ne dovodeći u pitanje odredbe članka 22. stavka 5., ugovorne stranke u međusobnoj trgovini ne uvode restriktivnija količinska ograničenja uvoza niti restriktivnije mjere s istovrsnim učinkom od onih ograničenja i mjera koje postoje na dan stupanja na snagu ovog Protokola.
Članak 24.
Stupanjem na snagu ovog Protokola Zajednica ukida sva količinska ograničenja uvoza iz Turske. Ta se liberalizacija konsolidira za Tursku.
Članak 25.
1. Turska postupno ukida količinska ograničenja na uvoz iz Zajednice u skladu s odredbama sljedećih stavaka.
2. Godinu dana od stupanja na snagu ovog Protokola u korist Zajednice otvaraju se kvote za uvoz svih onih proizvoda koji nisu liberalizirani u Turskoj. Te se kvote utvrđuju tako da odgovaraju prosječnom ostvarenom uvozu iz Zajednice tijekom posljednje tri godine za koje su na raspolaganju statistički podaci, osim uvoza koji se financira:
|
(a) |
iz posebnih izvora pomoći povezanih sa specifičnim investicijskim projektima; |
|
(b) |
bez alokacije strane valute; |
|
(c) |
u okviru zakona o poticanju ulaganja stranog kapitala. |
3. Ako u prvoj godini od stupanja na snagu ovog Protokola uvoz proizvoda iz Zajednice koji nije liberaliziran ne dosegne 7 % ukupnog uvoza dotičnog proizvoda, kvota u visini od 7 % dotičnog uvoza otvara se godinu dana od stupanja na snagu ovog Protokola.
4. Tri godine od stupanja na snagu ovog Protokola Turska povećava ukupnu vrijednost tako otvorenih kvota za najmanje 10 % u odnosu na ukupnu vrijednost u prethodnoj godini i za najmanje 5 % u odnosu na vrijednost kvote za svaki proizvod. Te se vrijednosti svake dvije godine povećavaju u jednakom omjeru u odnosu na prethodno razdoblje.
5. Od trinaeste godine od stupanja na snagu ovog Protokola svaka se kvota svake dvije godine povećava za najmanje 20 % u odnosu na prethodno razdoblje.
6. Ako se proizvod, koji nije liberaliziran, u prvoj godini od stupanja na snagu ovog Protokola nije uvozio u Tursku, Vijeće za pridruživanje utvrđuje pravila otvaranja i povećanja kvota.
7. Ako Vijeće za pridruživanje utvrdi da je uvoz neliberaliziranog proizvoda tijekom uzastopne dvije godine bio znatno manji od otvorene kvote, dotična se kvota ne smije uzeti u obzir prilikom izračuna ukupne vrijednosti kvota. U tom slučaju Turska ukida kvotna ograničenja za taj proizvod u odnosu na Zajednicu.
8. Sva količinska ograničenja uvoza u Tursku ukidaju se najkasnije dvadeset i dvije godine od stupanja na snagu ovog Protokola.
Članak 26.
1. Ugovorne stranke međusobno ukidaju sve mjere s učinkom istovrsnim količinskim ograničenjima uvoza u roku od dvadeset i dvije godine. Vijeće za pridruživanje preporučuje postupne prilagodbe koje je potrebno izvršiti tijekom tog razdoblja, poštujući odredbe donesene u Zajednici.
2. Posebno Turska, poštujući vremenske rasporede predviđene u člancima 10. i 11., postupno ukida pologe koji se zahtijevaju od uvoznika za uvoz robe iz Zajednice.
Pored toga, polozi koji premašuju 140 % carinske vrijednosti robe uvezene iz Zajednice, što se tiče dijelova, rezervnih dijelova i dodatne opreme za motorna vozila obuhvaćenih tarifnim brojem 87.06 turske carinske tarife, te 120 % carinske vrijednosti što se tiče ostalih proizvoda, stupanjem na snagu ovog Protokola snižavaju se na navedene razine.
Članak 27.
1. Količinska ograničenja izvoza kao i sve mjere s istovrsnim učinkom zabranjeni su među ugovornim strankama.
Zajednica i Turska, najkasnije do kraja prijelaznog razdoblja, u međusobnoj trgovini ukidaju količinska ograničenja izvoza i sve mjere s istovrsnim učinkom.
2. Neovisno o prethodnom stavku, Zajednica i Turska mogu, nakon savjetovanja u Vijeću za pridruživanje, zadržati ili uvesti ograničenja na uvoz osnovnih proizvoda u mjeri potrebnoj za promicanje razvoja određenih sektora njihovih gospodarstava ili kako bi se mogli nositi s mogućom nestašicom tih proizvoda.
U tom slučaju dotična stranka u korist druge strane otvara kvotu koja uzima u obzir, s jedne strane, prosječni izvoz tijekom posljednje tri godine za koje su na raspolaganju statistički podaci i, s druge strane, normalni razvoj trgovine koji proizlazi iz postupnog ostvarenja carinske unije.
Članak 28.
Turska izjavljuje da je spremna ukinuti svoja količinska ograničenja na uvoz iz Zajednice i izvoz u Zajednicu brže nego što je to predviđeno u prethodnim člancima ako to dopusti njezino opće gospodarsko stanje i stanje predmetnoga gospodarskog sektora. U tu svrhu Vijeće za pridruživanje Turskoj daje preporuke.
Članak 29.
Odredbe članaka 21. do 27. ne isključuju zabrane ili ograničenja uvoza, izvoza ili provoza robe opravdane iz razloga javnog morala, javnog poretka, javne sigurnosti, zaštite zdravlja i života ljudi, životinja ili očuvanja biljaka, zaštite nacionalnog blaga umjetničke, povijesne ili arheološke vrijednosti, ili zaštite intelektualnog, industrijskog i trgovačkog vlasništva. Međutim, takve zabrane ili ograničenja ne smiju biti sredstvo proizvoljne diskriminacije ili prikrivenog ograničavanja trgovine između ugovornih stranaka.
Članak 30.
1. Ugovorne stranke postupno prilagođuju sve državne monopole tržišne naravi kako bi osigurale da istekom razdoblja od dvadeset i dvije godine između državljana država članica Zajednice i Turske više ne postoji nikakva diskriminacija s obzirom na uvjete nabave i prodaje robe.
Odredbe ovog članka primjenjuju se na svako tijelo putem kojega neka država članica ili Turska, de jure ili de facto, izravno ili neizravno nadzire, upravlja ili znatno utječe na uvoz ili izvoz između Zajednice i Turske. Te se odredbe također primjenjuju na monopole koje država prenese drugima.
2. Ugovorne stranke ne uvode nikakvu novu mjeru koja je u suprotnosti s načelima utvrđenima u stavku 1. ili koja ograničuje područje primjene članaka koji se odnose na ukidanje carina i količinskih ograničenja između ugovornih stranaka.
3. Postupak i vremenski raspored u skladu s kojima se moraju prilagoditi turski monopoli iz ovog članka i smanjiti prepreke trgovini između Zajednice i Turske utvrđuje Vijeće za pridruživanje najkasnije šest godina od stupanja na snagu ovog Protokola.
Dok Vijeće za pridruživanje ne donese odluku predviđenu u prethodnom podstavku, ugovorne stranke na proizvode koji podliježu monopolu na području druge ugovorne stranke primjenjuju tretman koji je barem jednako povoljan kao tretman koji se primjenjuje na iste proizvode iz najpovlaštenije treće zemlje.
4. Obveze ugovornih stranaka obvezuju samo u mjeri u kojoj su u skladu s postojećim međunarodnim sporazumima.
POGLAVLJE III.
PROIZVODI ZA KOJE PRILIKOM UVOZA U ZAJEDNICU VRIJEDE POSEBNA PRAVILA KAO POSLJEDICA PROVEDBE ZAJEDNIČKE POLJOPRIVREDNE POLITIKE
Članak 31.
Režim određen u poglavlju IV. za poljoprivredne proizvode primjenjuje se na proizvode za koje prilikom uvoza u Zajednicu vrijede posebna pravila kao posljedica provedbe zajedničke poljoprivredne politike.
POGLAVLJE IV.
POLJOPRIVREDA
Članak 32.
Odredbe ovog Protokola primjenjuju se na poljoprivredne proizvode, osim kako je drukčije predviđeno u člancima 33. do 35.
Članak 33.
1. Turska tijekom razdoblja od dvadeset i dvije godine prilagođuje svoju poljoprivrednu politiku kako bi na kraju tog razdoblja usvojila mjere zajedničke poljoprivredne politike čija je primjena u Turskoj nužna za uspostavu slobodnog kretanja poljoprivrednih proizvoda između Zajednice i Turske.
2. Tijekom razdoblja navedenog u stavku 1. Zajednica, prilikom uspostavljanja i daljnjeg razvoja svoje poljoprivredne politike, vodi računa o interesima turske poljoprivrede. Turska Zajednici dostavlja sve relevantne informacije iz tog područja.
3. Zajednica obavješćuje Tursku o prijedlozima Komisije u vezi s uspostavljanjem i razvojem zajedničke poljoprivredne politike kao i o danim mišljenjima i donesenim odlukama u vezi s tim prijedlozima.
4. Vijeće za pridruživanje odlučuje koje informacije iz područja poljoprivrede Turska mora dostaviti Zajednici.
5. Prijedlozi Komisije iz stavka 3. i mjere iz područja poljoprivrede koje Turska namjerava poduzeti u skladu sa stavkom 1. mogu biti predmetom savjetovanja u Vijeću za pridruživanje.
Članak 34.
1. Na kraju dvadesetdvogodišnjeg razdoblja Vijeće za pridruživanje, nakon što utvrdi da je Turska usvojila mjere zajedničke poljoprivredne politike koje su navedene u članku 33. stavku 1., donosi odredbe potrebne za ostvarenje slobodnog kretanja poljoprivrednih proizvoda između Zajednice i Turske.
2. Odredbe iz stavka 1. mogu sadržavati sva potrebna izuzeća od pravila utvrđenih ovim Protokolom.
3. Vijeće za pridruživanje može izmijeniti datum iz stavka 1.
Članak 35.
1. Do usvajanja odredaba iz članka 34. i odstupajući od članaka 7. do 11., 15. do 18., članka 19. stavaka 1. i 5., članaka 21. do 27. i članka 30. Zajednica i Turska jedna drugoj dodjeljuju povlašteni tretman u međusobnoj trgovini poljoprivrednim proizvodima. O opsegu takvog povlaštenog tretmana i pripadajućim mjerama odlučuje Vijeće za pridruživanje.
2. Međutim, tretman koji se dodjeljuje od početka prijelaznog razdoblja utvrđen je u Prilogu 6.
3. Godinu dana od stupanja na snagu ovog Protokola i nakon toga svake dvije godine Vijeće za pridruživanje, na zahtjev bilo koje ugovorne stranke, preispituje rezultate povlaštenog tretmana za poljoprivredne proizvode. Ono može odlučiti o poboljšanjima koja bi se pokazala potrebnima za postupno postizanje ciljeva Sporazuma o pridruživanju.
4. Primjenjuju se odredbe članka 34. stavka 2.
GLAVA II.
KRETANJE OSOBA I USLUGA
POGLAVLJE I.
RADNICI
Članak 36.
Sloboda kretanja radnika između država članica Zajednice i Turske osigurava se postupno u skladu s načelima iz članka 12. Sporazuma o pridruživanju u razdoblju između kraja dvanaeste i kraja dvadeset i druge godine od stupanja na snagu navedenog Sporazuma.
U tu svrhu Vijeće za pridruživanje donosi odgovarajuća pravila.
Članak 37.
U pogledu uvjeta rada i naknade za rad, pravilima koja svaka država članica primjenjuje na radnike s turskim državljanstvom koji su zaposleni u Zajednici ne smije se provoditi diskriminacija na temelju državljanstva između takvih radnika i radnika koji su državljani ostalih država članica Zajednice.
Članak 38.
Za vrijeme dok se postupno ostvaruje sloboda kretanja radnika između država članica Zajednice i Turske, Vijeće za pridruživanje može preispitati sva pitanja u vezi s prostornom i profesionalnom pokretljivošću radnika s turskim državljanstvom, posebno što se tiče produljenja radnih i boravišnih dozvola, kako bi se olakšalo zapošljavanje tih radnika u pojedinačnim državama članicama.
U tu svrhu Vijeće za pridruživanje može državama članicama davati preporuke.
Članak 39.
1. Prije isteka prve godine od stupanja na snagu ovog Protokola Vijeće za pridruživanje usvaja mjere socijalne sigurnosti za radnike s turskim državljanstvom koji se kreću u Zajednici i za članove njihovih obitelji koji borave u Zajednici.
2. Te odredbe moraju radnicima s turskim državljanstvom, u skladu s režimom koji će se utvrditi, pružiti mogućnost zbrajanja razdoblja osiguranja ili zaposlenja koja su ti radnici proveli u pojedinačnim državama članicama radi ostvarivanja njihova prava na starosnu mirovinu, naknadu u slučaju smrti i invalidsku mirovinu te radi zdravstvene zaštite tih radnika i članova njihovih obitelji koji borave u Zajednici. Te mjere ne obvezuju države članice Zajednice da uzmu u obzir razdoblja provedena u Turskoj.
3. Gore navedene mjere moraju osigurati isplatu obiteljskih dodataka ako obitelj radnika boravi u Zajednici.
4. Mora biti omogućen prijenos starosnih mirovina, naknada u slučaju smrti i invalidskih mirovina u Tursku stečenih na temelju mjera usvojenih u skladu sa stavkom 2.
5. Mjere predviđene u ovom članku ne utječu na prava i obveze koje proizlaze iz bilateralnih sporazuma koji postoje između Turske i država članica Zajednice u mjeri u kojoj ti sporazumi predviđaju povoljniji tretman za turske državljane.
Članak 40.
Vijeće za pridruživanje može davati preporuke državama članicama i Turskoj za poticanje razmjene mladih radnika, pritom se vodeći mjerama koje su države članice usvojile prilikom provedbe članka 50. Ugovora o osnivanju Zajednice.
POGLAVLJE II.
PRAVO POSLOVNOG NASTANA, USLUGE I PROMET
Članak 41.
1. Ugovorne stranke među sobom ne uvode nikakva nova ograničenja u pogledu slobode poslovnog nastana i slobode pružanja usluga.
2. Vijeće za pridruživanje, u skladu s načelima utvrđenima u člancima 13. i 14. Sporazuma o pridruživanju, određuje vremenski raspored i pravila prema kojima ugovorne stranke postupno među sobom ukidaju ograničenja u području slobode poslovnog nastana i slobode pružanja usluga.
Vijeće za pridruživanje, prilikom utvrđivanja takvog vremenskog rasporeda i pravila za različite vrste djelatnosti, vodi računa o odgovarajućim mjerama koje je Zajednica već donijela u tim područjima kao i o posebnim gospodarskim i socijalnim prilikama u Turskoj. Prednost imaju djelatnosti koje posebno doprinose razvoju proizvodnje i trgovine.
Članak 42.
1. Vijeće za pridruživanje, u skladu s pravilima koja utvrdi te uzimajući posebno u obzir geografski položaj Turske, proširuje na Tursku odredbe Ugovora o osnivanju Zajednice koje se primjenjuju na promet. Ono može pod istim uvjetima na Tursku proširiti mjere koje je Zajednica poduzela prilikom primjene tih odredaba na željeznički i cestovni promet te promet unutrašnjim plovnim putovima.
2. Ako Zajednica donese odredbe o pomorskom i zračnom prometu u skladu s člankom 84. stavkom 2. Ugovora o osnivanju Zajednice, Vijeće za pridruživanje odlučuje mogu li se, u kojem opsegu i po kojem postupku donijeti odredbe o turskom pomorskom i zračnom prometu.
GLAVA III.
USKLAĐIVANJE GOSPODARSKIH POLITIKA
POGLAVLJE I.
TRŽIŠNO NATJECANJE, OPOREZIVANJE I USKLAĐIVANJE ZAKONODAVSTAVA
Članak 43.
1. Vijeće za pridruživanje, u roku od šest tjedana od stupanja na snagu ovog Protokola, donosi uvjete i pravila za primjenu načela utvrđenih u člancima 85., 86., 90. i 92. Ugovora o osnivanju Zajednice.
2. Tijekom prijelaznog razdoblja može se smatrati da je Turska u položaju navedenom u članku 92. stavku 3. točki (a) Ugovora o osnivanju Zajednice. Prema tomu, smatra se da je pomoć namijenjena poticanju njezina gospodarskog razvoja u skladu s pravilnim funkcioniranjem pridruživanja ako takva pomoć ne mijenja trgovinske uvjete u mjeri koja bi bila u suprotnosti sa zajedničkim interesima ugovornih stranaka.
Na kraju prijelaznog razdoblja Vijeće za pridruživanje, uzimajući u obzir gospodarsko stanje u Turskoj u tom trenutku, odlučuje je li potrebno produljiti razdoblje u kojem se primjenjuje prethodni podstavak.
Članak 44.
1. Niti jedna ugovorna stranka ne uvodi nikakve izravne ili neizravne domaće poreze na proizvode druge stranke koji bi bili viši od izravnih ili neizravnih poreza na slične domaće proizvode.
Niti jedna ugovorna stranka ne uvodi nikakve domaće poreze na proizvode druge ugovorne stranke koji bi neizravno štitili druge proizvode.
Ugovorne stranke najkasnije na početku treće godine od stupanja na snagu ovog Protokola ukidaju sve odredbe koje su na snazi na dan njegovog potpisivanja, a koje su u suprotnosti s gore navedenim pravilima.
2. U trgovini između Zajednice i Turske povrat domaćih poreza na izvezene proizvode ne smije premašiti izravne ili neizravne domaće poreze na te proizvode.
3. Kada je porez na promet obračunan prema kumulativnom višefaznom poreznom sustavu, mogu se, u slučaju domaćeg oporezivanja uvezenih proizvoda ili povrata na izvezene proizvode, odrediti prosječne stope za proizvode ili skupine proizvoda pod uvjetom da nisu prekršena načela iz prethodnih stavaka.
4. Vijeće za pridruživanje osigurava primjenu gore navedenih odredaba, vodeći računa o iskustvu Zajednice u području obuhvaćenom ovim člankom.
Članak 45.
U trgovini između Zajednice i Turske u slučaju davanja, izuzev poreza na promet, trošarina i ostalih oblika neizravnih poreza, ne mogu se odobriti oslobođenja i povrat poreza na izvoz niti se mogu uvesti kompenzacijske pristojbe na uvoz, osim ako Vijeće za pridruživanje prethodno odobri razmatrane mjere za ograničeno razdoblje.
Članak 46.
Ugovorne stranke mogu usvojiti zaštitne mjere koje smatraju potrebnima radi prevladavanja poteškoća koje nastanu zbog toga što Vijeće za pridruživanje nije donijelo odluku o uvjetima i pravilima primjene predviđenima člankom 43. stavkom 1. ili zbog toga što se te odluke ili odredbe članaka 44. i 45. ne primjenjuju.
Članak 47.
1. Ako, tijekom razdoblja od dvadeset i dvije godine, Vijeće za pridruživanje, na zahtjev jedne od ugovornih stranaka, utvrdi da se u trgovini između Zajednice i Turske primjenjuje damping, ono osobi ili osobama od kojih damping potječe upućuje preporuke kako bi se takvoj praksi stalo na kraj.
2. Oštećena stranka može, nakon što je o tome obavijestila Vijeće za pridruživanje, poduzeti odgovarajuće zaštitne mjere ako:
|
(a) |
Vijeće za pridruživanje ne donese nikakvu odluku u skladu sa stavkom 1. u roku od tri mjeseca od podnošenja zahtjeva; |
|
(b) |
se damping nastavlja unatoč izdavanju preporuka iz stavka 1. |
Pored toga, ako interesi oštećene stranke zahtijevaju da se smjesta poduzmu mjere, ta stranka može, nakon što o tome obavijesti Vijeće za pridruživanje, uvesti privremene zaštitne mjere, uključujući protudampinške carine. Navedene mjere ne smiju se primjenjivati dulje od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva ili od dana kada oštećena stranka poduzme zaštitne mjere na temelju točke (b) iz prethodnog podstavka.
3. Kada su zaštitne mjere bile poduzete na temelju stavka 2. prvog podstavka točke (a) ili drugoga podstavka toga stavka, Vijeće za pridruživanje može u bilo kojem trenutku odlučiti da se takve zaštitne mjere suspendiraju do izdavanja preporuka u skladu sa stavkom 1.
Vijeće za pridruživanje može preporučiti ukidanje ili izmjenu navedenih zaštitnih mjera poduzetih u skladu s stavkom 2. prvim podstavkom točkom (b).
4. Proizvodi podrijetlom iz jedne od ugovornih stranaka ili proizvodi koji su u jednoj od njih bili u slobodnom prometu i koji su bili izvezeni u drugu ugovornu stranku mogu se ponovo uvoziti na područje prve ugovorne stranke bez ikakvih carina, količinskih ograničenja ili mjera s istovrsnim učinkom.
Vijeće za pridruživanje može dati odgovarajuće preporuke za primjenu ovog stavka, oslanjajući se na iskustvo Zajednice u tom području.
Članak 48.
Vijeće za pridruživanje može svakoj od ugovornih stranaka preporučiti poduzimanje mjera kojima je cilj približavanje zakona, drugih propisa ili administrativnih mjera u područjima koja nisu obuhvaćena ovim Protokolom, ali koja izravno utječu na funkcioniranje pridruživanja i u područjima za koja, iako su obuhvaćena ovim Protokolom, u njemu nisu utvrđeni posebni postupci.
POGLAVLJE II.
GOSPODARSKA POLITIKA
Članak 49.
Radi lakšeg ostvarivanja ciljeva iz članka 17. Sporazuma o pridruživanju ugovorne stranke redovito se međusobno savjetuju u Vijeću za pridruživanje radi usklađivanja svojih gospodarskih politika.
Vijeće za pridruživanje prema potrebi preporučuje odgovarajuće mjere.
Članak 50.
1. Ugovorne stranke izjavljuju da su spremne liberalizirati plaćanja u većoj mjeri nego što je to predviđeno u članku 19. Sporazuma o pridruživanju u mjeri u kojoj to bude dopustilo njihovo opće gospodarsko stanje i posebno stanje njihovih bilanca plaćanja.
2. U mjeri u kojoj su kretanja robe, usluga i kapitala ograničena samo u pogledu plaćanja u vezi s navedenim kretanjima, ta se ograničenja postupno ukidaju primjenjujući, mutatis mutandis, odredbe koje se odnose na ukidanje količinskih ograničenja, pružanje usluga i kretanje kapitala.
3. Ugovorne stranke obvezuju se da režim koji primjenjuju na transfere povezane s nevidljivim transakcijama navedenima u Prilogu III. Ugovoru o osnivanju Zajednice neće učiniti restriktivnijim bez prethodne suglasnosti Vijeća za pridruživanje.
4. Ugovorne stranke prema potrebi se međusobno savjetuju o mjerama koje je potrebno poduzeti kako bi se omogućilo obavljanje plaćanja i transfera spomenutih u članku 19. Sporazuma o pridruživanju i u ovom članku.
Članak 51.
Kako bi se potaknulo ostvarivanje ciljeva iz članka 20. Sporazuma o pridruživanju, Turska stupanjem na snagu ovog Protokola nastoji poboljšati tretman koji primjenjuje na privatni kapital iz Zajednice, a koji može doprinijeti razvoju turskoga gospodarstva.
Članak 52.
Ugovorne stranke nastoje ne uvoditi nikakva nova devizna ograničenja koja utječu na kretanje kapitala i s tim povezana tekuća plaćanja među njima te nastoje postojeći režim ne učiniti restriktivnijim.
Ugovorne stranke u najvećoj mogućoj mjeri pojednostavljuju formalnosti u vezi s izdavanjem odobrenja i nadzorom koje se primjenjuju na sklapanje i provedbu kapitalnih transakcija i transfera te se, prema potrebi, međusobno savjetuju radi postizanja takvog pojednostavljenja.
POGLAVLJE III.
TRGOVINSKA POLITIKA
Članak 53.
1. Ugovorne stranke međusobno se savjetuju u Vijeću za pridruživanje kako bi tijekom prijelaznog razdoblja postigle usklađenost svojih trgovinskih politika u odnosu na treće zemlje, posebno u područjima spomenutima u članku 113. stavku 1. Ugovora o osnivanju Zajednice.
U tu svrhu svaka ugovorna stranka, na zahtjev druge ugovorne stranke, pruža sve relevantne informacije o sporazumima koje sklapa i koji sadrže tarifne ili trgovinske odredbe kao i o promjenama svojeg vanjskotrgovinskog režima.
Ako bi takvi sporazumi ili promjene mogli imati izravan i poseban učinak na funkcioniranje pridruživanja, u Vijeću za pridruživanje održavaju se odgovarajuća savjetovanja kako bi se u obzir uzeli interesi ugovornih stranaka.
2. Ugovorne stranke po isteku prijelaznog razdoblja, u okviru Vijeća za pridruživanje, bolje usklađuju svoje trgovinske politike radi postizanja trgovinske politike utemeljene na jedinstvenim načelima.
Članak 54.
1. Ako Zajednica sklopi sporazum o pridruživanju ili sporazum o povlaštenom tretmanu koji ima izravan i poseban učinak na funkcioniranje pridruživanja, u Vijeću za pridruživanje održava se odgovarajuće savjetovanje kako bi Zajednica mogla uzeti u obzir zajedničke interese navedene u Sporazumu o pridruživanju između Zajednice i Turske.
2. Turska, ako je to potrebno radi otklanjanja prepreka kretanju robe u pridruživanju, nastoji poduzeti sve odgovarajuće mjere radi rješavanja praktičnih problema koji bi se mogli pojaviti u vezi s trgovinom između Turske i zemalja koje su sa Zajednicom povezane sporazumom o pridruživanju ili sporazumom o povlaštenom tretmanu.
Ako takve mjere nisu bile poduzete, Vijeće za pridruživanje može usvojiti potrebne odredbe u svrhu osiguranja pravilnog funkcioniranja pridruživanja.
Članak 55.
Savjetovanja se održavaju u Vijeću za pridruživanje o provedbi „Regionalne suradnje za razvoj (RSR)”.
Vijeće za pridruživanje može, prema potrebi, donijeti sve potrebne odredbe. Te odredbe ne smiju ometati pravilno funkcioniranje pridruživanja.
Članak 56.
U slučaju pristupanja treće zemlje Zajednici, u Vijeću za pridruživanje održavaju se odgovarajuća savjetovanja kako bi se osiguralo uzimanje u obzir obostranih interesa Zajednice i Turske navedenih u Sporazumu o pridruživanju.
GLAVA IV.
OPĆE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 57.
Ugovorne stranke postupno prilagođuju uvjete sudjelovanja u ugovorima koje dodjeljuju javna tijela ili javna poduzeća te privatna poduzeća koja imaju posebna ili isključiva prava, kako po isteku razdoblja od dvadeset i dvije godine više ne bi bilo diskriminacije između državljana država članica i državljana Turske koji imaju poslovni nastan na području ugovornih stranaka.
Vijeće za pridruživanje određuje vremenski raspored i pravila za tu prilagodbu oslanjajući se pritom na rješenja koja je u tom području donijela Zajednica.
Članak 58.
U područjima obuhvaćenima ovim Protokolom:
|
— |
režim koji Turska primjenjuje u odnosu na Zajednicu ne smije dovesti ni do kakve diskriminacije između država članica, njihovih državljana ili njihovih trgovačkih društava, |
|
— |
režim koja Zajednica primjenjuje u odnosu na Tursku ne smije dovesti ni do kakve diskriminacije između turskih državljana ili turskih trgovačkih društava. |
Članak 59.
U područjima obuhvaćenima ovim Protokolom Turska ne može imati povoljniji tretman od onog koji države članice dodjeljuju jedna drugoj na temelju Ugovora o osnivanju Zajednice.
Članak 60.
1. Ako se u nekom od sektora turskoga gospodarstva pojave ozbiljni poremećaji ili ako oni ugroze njezinu vanjsku financijsku stabilnost, ili ako se pojave teškoće koje nepovoljno utječu na gospodarsko stanje bilo koje od regija Turske, Turska može poduzeti odgovarajuće zaštitne mjere.
Vijeće za pridruživanje odmah se obavješćuje o takvim mjerama i o načinima njihove primjene.
2. Ako se u nekom od sektora gospodarstva Zajednice ili jedne ili više država članica pojave ozbiljni poremećaji ili ako oni ugroze vanjsku financijsku stabilnost jedne ili više država članica, ili ako se pojave teškoće koje nepovoljno utječu na gospodarsko stanje bilo koje od regija Zajednice, Zajednica može poduzeti odgovarajuće zaštitne mjere, ili ovlastiti dotičnu državu članicu ili države članice da ih poduzmu.
Vijeće za pridruživanje odmah se obavješćuje o takvim mjerama i o načinima njihove primjene.
3. Prilikom odabira odgovarajućih mjera koje će se poduzeti u skladu sa stavcima 1. i 2. prednost imaju mjere koje najmanje ometaju funkcioniranje pridruživanja. Te mjere ne smiju premašiti onu razinu koja je nužna za rješavanje nastalih poteškoća.
4. U Vijeću za pridruživanje mogu se održati savjetovanja o mjerama poduzetima u skladu sa stavcima 1. i 2.
Članak 61.
Ne dovodeći u pitanje posebne odredbe ovog Protokola, prijelazno razdoblje traje dvanaest godina.
Članak 62.
Ovaj Protokol i njegovi prilozi čine sastavni dio Sporazuma o pridruživanju između Europske ekonomske zajednice i Turske.
Članak 63.
1. Države potpisnice ovaj Protokol ratificiraju u skladu sa svojim ustavnim zahtjevima, a u ime Zajednice valjano se sklapa odlukom Vijeća donesenom u skladu s odredbama Ugovora o osnivanju Zajednice; odluka se notificira ugovornim strankama Sporazuma o pridruživanju između Europske ekonomske zajednice i Turske.
Gore navedene isprave o ratifikaciji i akt o notifikaciji sklapanja razmjenjuju se u Bruxellesu.
2. Ovaj Protokol stupa na snagu prvog dana prvog mjeseca koji slijedi nakon dana razmjene isprava o ratifikaciji i akta o notifikaciji predviđenih stavkom 1.
3. Ako ovaj Protokol ne stupi na snagu početkom kalendarske godine, Vijeće za pridruživanje može skratiti ili produljiti razdoblja utvrđena u ovom Protokolu, posebno ona koja se odnose na postizanje slobodnog kretanja robe, tako da isteknu na kraju kalendarske godine.
Članak 64.
Ovaj je Protokol sastavljen u po dva primjerka na francuskom, nizozemskom njemačkom, talijanskom i turskom jeziku, pri čemu je svaki od tih tekstova jednako vjerodostojan.
Zu Urkund dessen haben die unterzeichneten Bevollmächtigten ihre Unterschriften unter dieses Zustzprotokoll gesetzt.
En foi de quoi, les plénipotentiaires soussignés ont apposé leurs signatures au bas du présent protocole additionnel.
In fede di che, i plenipotenziari sottoscritti hanno apposto le loro firme in calce al presente protocollo addizionale.
Ten blijke waarvan de ondergetekende gevolmachtigden hun handtekening onder dit Financieel Protocol hebben gesteld.
Bunun belgesi olarak, asagida adlari yazili tam yertkili temsilciler hu Mali Protokolün altina imzalarini atmislardir.
Geschehen zu Brüssel am dreiundzwanzigsten November neunzehnhundertsiebzig.
Fait à Bruxelles, le vingt-trois novembre mil neuf cent soixante-dix.
Fatto a Bruxelles, addi noventitré novembre millenovecentosettanta.
Gedaan te Brussel, de drieėntwintigste november negentienhonderdzeventig.
Brüksel’de, yirmi üç Kasim bin dokuz yüz yetmis gününde yapilmistir.
Pour Sa Majesté le Roi des Belges,
Voor Zijne Majesteit de Koning der Belgen,
Pierre HARMEL
Für den Präsidenten der Bundesrepublik Deutschland,
Walter SCHEEL
Pour le Président de la République française,
Maurice SCHUMANN
Per il Presidente della Repubblica italiana,
Mario PEDINI
Pour Son Altesse Royale le Grand-Duc de Luxembourg,
Gaston THORN
Voor Hare Majesteit de Koningin der Nederlanden,
J.M.A.H. LUNS
In Namen des Rates der Europäischen Gemeinschaften,
Pour le Conseil des Communautés européennes,
Per il Consiglio delle Comunità europee,
Voor de Raad der Europese Gemeeschappen,
Walter SCHELL
Franco Maria MALFATTI
Türkiye Cumhurbaskani adina,
Ihsan SABRI ÇAGLAYANGÍL
PRILOZI
PRILOG 1.
o režimu koji se primjenjuje na uvoz naftnih derivata iz Turske u Zajednicu
Jedini članak
1. Neovisno o članku 9. i člancima od 21. do 30. Dodatnog protokola, niže navedeni derivati koji su bili rafinirani u Turskoj uvoze se u Zajednicu bez carina u granicama ukupne godišnje carinske kvote Zajednice koja iznosi 200 000 metričkih tona:
|
Tarifna oznaka |
Naziv |
||||||||||||||||||||||||
|
27.10 |
Naftna ulja ili ulja iz bitumenskih minerala (osim sirovih); proizvodi nespomenuti niti obuhvaćeni na drugom mjestu, koji po masi sadrže 70 % ili više naftnih ulja ili ulja dobivenih od bitumenskih minerala, ako čine osnovne sastojke tih proizvoda:
|
||||||||||||||||||||||||
|
27.11 |
Naftni plinovi i ostali plinoviti ugljikovodici:
|
||||||||||||||||||||||||
|
27.12 |
Vazelin:
|
||||||||||||||||||||||||
|
27.13 |
Parafin, mikro-kristalni naftni vosak, prešani parafini, ozokerit, vosak od lignita, vosak od treseta, ostali mineralni voskovi, obojeni ili ne:
|
||||||||||||||||||||||||
|
27.14. |
Naftni bitumen, naftni koks i drugi ostaci iz nafte ili iz ulja od bitumenskih minerala:
|
2. Zajednica ima pravo izmijeniti režim naveden u stavku 1.:
|
— |
ako se donosi zajednička definicija podrijetla za naftne derivate iz trećih zemalja i pridruženih zemalja, |
|
— |
ako se donose odluke u okviru zajedničke trgovinske politike, |
|
— |
ako se uspostavlja zajednička trgovinska politika. |
U tom slučaju Zajednica za uvoz iz stavka 1. osigurava primjenu pogodnosti jednakih onima predviđenima u navedenom stavku.
3. U Vijeću za pridruživanje mogu se održati savjetovanja o mjerama poduzetima u skladu sa stavkom 2.
4. Ako Zajednica u roku od tri godine ne donese mjere iz stavka 2., Vijeće za pridruživanje može preispitati opseg kvote utvrđene u stavku 1.
5. Osim stavaka 1. i 2., odredbe Dodatnog protokola ne utječu na pravila koja se primjenjuju na uvoz naftnih derivata.
PRILOG 2.
o režimu koji se primjenjuje na uvoz određenih tekstilnih proizvoda iz Turske u Zajednicu
Članak 1.
1. Neovisno o članku 2. Dodatnog protokola, Zajednica postupno ukida carine iz Zajedničke carinske tarife na niže navedene proizvode uvezene iz Turske primjenom četiriju uzastopnih sniženja od 25 % tijekom razdoblja od dvanaest godina. Ta se sniženja provode na dan stupanja na snagu Dodatnog protokola, odnosno četiri, osam i dvanaest godina kasnije:
|
Tarifna oznaka |
Naziv |
||
|
55.05 |
Pamučna pređa nepripremljena u pakiranja za pojedinačnu prodaju |
||
|
55.09 |
Ostale pamučne tkanine |
||
|
58.01 |
Sagovi, podni pokrivači, uzlani, dovršeni i nedovršeni:
|
2. Međutim, za proizvode iz tarifnih brojeva 55.05 i 55.09, uvezene iz Turske, Zajednica stupanjem na snagu Dodatnog protokola snižava za 75 % carine iz Zajedničke carinske tarife u granicama godišnjih carinskih kvota Zajednice koje iznose 300 metričkih tona za tarifni broj 55.05 i 1 000 metričkih tona za tarifni broj 55.09.
Članak 2.
Neovisno o odredbama članaka 21. do 24. Dodatnog protokola, Zajednica ima pravo uvesti nova količinska ograničenja na uvoz sljedećih proizvoda iz Turske:
|
Tarifna oznaka |
Naziv |
|
50.01 |
Čahure svilenih buba prikladne za odmotavanje |
|
50.02 |
Sirova svila (neupredena) |
PRILOG 3.
Popis proizvoda koji podliježu vremenskom rasporedu tarifnih sniženja utvrđenom u članku 11.
|
Tarifna oznaka |
Naziv |
||
|
15.05 |
|
Masti od vune i masne tvari dobivene od tih masti, uključujući lanolin: |
|
|
— 90 |
Ostalo: |
||
|
15.09 |
|
Degras |
|
|
15.10 |
|
Masne kiseline, kisela ulja od rafinacije, industrijski masni alkoholi: |
|
|
— 10 |
Industrijske masne kiseline |
||
|
15.11 |
|
Glicerin, glicerinske vode i baze: |
|
|
— 10 |
Glicerin |
||
|
17.04 |
|
Proizvodi od šećera koji ne sadrže kakao: |
|
|
— 90 |
Ostalo |
||
|
17.05 |
|
Šećeri, sirupi i melase s dodanim tvarima za aromatizaciju i bojenje (uključujući šećer s vanilinom ili etilvanilinom), osim voćnih sokova koji sadrže bilo koji udio dodanih šećera |
|
|
18.06 |
|
Čokolada i ostali prehrambeni proizvodi koji sadrže kakao |
|
|
19.02 |
|
Proizvodi za dječju hranu ili za dijetalnu ili kulinarsku upotrebu na bazi brašna, krupice, škroba i sladnog ekstrakta bez dodanog kakao praha ili s dodanim kakao prahom u količini manjoj od 50 masenih % kakaa |
|
|
21.07 |
|
Prehrambeni proizvodi nespomenuti i neobuhvaćeni na drugom mjestu |
|
|
22.08 |
|
Nedenaturirani etilni alkohol, alkoholne jačine od 80 % i više; etilni alkohol i ostali denaturirani alkoholi, bilo koje jačine |
|
|
24.02 |
|
Prerađeni duhan; duhanski ekstrakti i sokovi |
|
|
25.32 |
|
Stroncijev karbonat (stroncijanit) (kalcinirani ili nekalcinirani), osim stroncijeva oksida; mineralne tvari koje nisu spomenute ili obuhvaćene drugdje; ulomci i otpaci lončarskih proizvoda: |
|
|
ex 90 |
Stroncijev karbonat (stroncijanit) (kalcinirani ili nekalcinirani) |
||
|
27.04 |
|
Koks i polukoks od kamenog ugljena, mrkog ugljena, lignita ili treseta: |
|
|
— 21 |
Koks i polukoks od kamenog ugljena |
||
|
28.06 |
|
Klorovodična kiselina, klorosulfonska kiselina: |
|
|
— 10 |
Klorovodična kiselina |
||
|
28.08 |
|
Sumporna kiselina; oleum: |
|
|
— 30 |
Oleum |
||
|
28.15 |
|
Sulfidi nemetala, uključujući fosforni trisulfid: |
|
|
— 20 |
Ugljični disulfide |
||
|
28.17 |
|
Natrijev hidroksid (kaustična soda); kalijev hidroksid (kaustična potaša); natrijevi i kalijevi peroksidi: |
|
|
— 11 |
Natrijev hidroksid, kemijski čist |
||
|
— 12 |
Natrijev hidroksid |
||
|
28.20 |
|
Aluminijev oksid i hidroksid; umjetni korund: |
|
|
— 10 |
Aluminijev oksid |
||
|
— 20 |
Aluminijev hidroksid |
||
|
28.21 |
|
Kromovi oksidi i hidroksidi |
|
|
28.22 |
|
Manganovi oksidi: |
|
|
— 10 |
Manganov dioksid |
||
|
28.23 |
|
Željezni oksidi i hidroksidi (zemljane boje koje sadrže 70 masenih % ili više vezanog željeza, preračunanog kao Fe2O3) |
|
|
28.27 |
|
Olovni oksid, uključujući minij i narančasto olovo |
|
|
28.30 |
|
Kloridi i oksikloridi: |
|
|
— 30 |
Amonijev klorid |
||
|
28.32 |
|
Klorati i perklorati |
|
|
28.35 |
|
Sulfidi; polisulfidi: |
|
|
— 20 |
Natrij |
||
|
28.37 |
|
Sulfiti; tiosulfati: |
|
|
28.38 |
|
Sulfati; stipse; persulfati: |
|
|
— 31 |
Natrijevi sulfati |
||
|
— 40 |
Aluminijevi sulfati |
||
|
— 71 |
Željezni sulfati |
||
|
28.40 |
|
Fosfiti, hipofosfiti i fosfati |
|
|
— 11 |
Natrijevi fosfati |
||
|
28.42 |
|
Karbonati i perkarbonati, uključujući komercijalni amonijev karbonat koji sadrži amonijev karbamat: |
|
|
— 11 |
Natrijev bikarbonat |
||
|
— 12 |
Natrijev perkarbonat |
||
|
— 13 |
Natrijev karbonat (kalciniran) |
||
|
— 14 |
Natrijev karbonat (kristalni) |
||
|
— 42 |
Precipitat kalcijevog karbonata |
||
|
28.45 |
|
Silikati, uključujući komercijalne natrijeve i kalijeve silikate |
|
|
— 10 |
Natrij |
||
|
— 20 |
Kalij |
||
|
28.47 |
|
Soli oksimetalnih kiselina (kromati, permanganati, stanati itd.): |
|
|
— 32 |
Natrijev kromat |
||
|
— 33 |
Kalijev kromat |
||
|
— 34 |
Olovni kromat |
||
|
— 35 |
Natrijev dikromat |
||
|
— 36 |
Kalijev dikromat |
||
|
28.54 |
|
Vodikov peroksid, uključujući tvrdi vodikov peroksid |
|
|
28.56 |
|
Karbidi (silicijevi, borovi; karbidi metala itd.) |
|
|
29.02 |
|
Halogeni derivati ugljikovodika: |
|
|
— 30 |
Trikloretilen |
||
|
— 40 |
Ugljikov tetraklorid |
||
|
— 60 |
Perkloretilen |
||
|
— 80 |
Klorfluormetan |
||
|
— 90 |
Ostalo |
||
|
29.03 |
|
Sulfo-, nitro- i nitrozo-derivati ugljikovodika (osim mošus ksilena iz tarifnog broja 29.03.10) |
|
|
29.04 |
|
Aciklični alkoholi i njihovi halogeni, sulfo-, nitro-, nitrozo-derivati: |
|
|
— 10 |
Pentaeritritol |
||
|
— 21 |
Čisti metanol |
||
|
— 22 |
Butilalkohol |
||
|
— 23 |
Propilalkohol i izopropilalkohol |
||
|
— 24 |
Stearilalkohol i cetilalkohol |
||
|
— 25 |
Sorbitol, manitol |
||
|
— 26 |
Propilen glikol |
||
|
— 39 |
Ostalo |
||
|
29.09 |
|
Epoksidi epoksialkoholi, epoksifenoli i epoksieteri s tročlanim ili četveročlanim prstenom i njihovi halogeni, sulfo-, nitro- i nitrozo-derivati: |
|
|
— 90 |
Ostalo |
||
|
29.14 |
|
Monokarbonske kiseline i njihovi anhidridi, halogenidi, peroksidi i perkiseline te njihovi halogeni, sulfo-, nitro- i nitrozo-derivati: |
|
|
— 21 |
Anhidrid octene kiseline |
||
|
— 22 |
Octena kiselina, osim anhidrida octene kiseline |
||
|
— 30 |
Oleinska kiselina |
||
|
— 41 |
Mravlja kiselina |
||
|
— 42 |
Natrijev acetate |
||
|
— 43 |
Aluminijev acetate |
||
|
— 46 |
Magnezijev acetate |
||
|
— 47 |
Butilacetat |
||
|
— 48 |
Etilstearat |
||
|
— 49 |
Ostalo |
||
|
29.15 |
|
Polikarbonske kiseline, njihovi anhidridi, halogenidi, peroksidi i perkiseline; njihovi halogeni-, sulfo-, nitro- i nitrozo-derivati: |
|
|
— 51 |
Dioktil-ftalat |
||
|
— 52 |
Dibutil-ftalat |
||
|
— 53 |
Dietil-ftalat |
||
|
— 54 |
Dimetil-ftalat |
||
|
29.16 |
|
Kiseline s alkoholnom, aldehidnom, ketonskom i fenolnom funkcijom i druge jednostavne ili složene kiseline s kisikovom funkcijom i njihovi anhidridi, halogenidi, peroksidi i perkiseline; njihovi halogeni, sulfo-, nitro- i nitrozo-derivati: |
|
|
— 41 |
Citronska kiselina |
||
|
— 53 |
Kalcijev glukonat |
||
|
— 54 |
Kalcijev laktat |
||
|
29.28 |
|
Diazo-,azo- i azoksi spojevi |
|
|
29.33 |
|
Organski živini spojevi |
|
|
29.35 |
|
Heterociklični spojevi, uključujući nukleinske kiseline: |
|
|
— 30 |
Furfuraldehid (furfurol) |
||
|
— 59 |
Ostalo |
||
|
29.43 |
|
Šećeri, kemijski čisti, osim saharoze: |
|
|
— 10 |
Glukoza |
||
|
— 20 |
Laktoza |
||
|
— 90 |
Ostalo |
||
|
30.03 |
|
Lijekovi (uključujući veterinarske lijekove): |
|
|
|
|
||
|
— 41 |
Prva kategorija |
||
|
— 42 |
Druga kategorija |
||
|
— 43 |
Treća kategorija |
||
|
32.03 |
|
Sintetski proizvodi za štavljenje, uključujući i one koji sadrže prirodne tvari za štavljenje; umjetni preparati za štavljenje (koji npr. potječu iz enzima, pankreasa, bakterija itd.) |
|
|
32.05 |
|
Sintetske organske tvari za bojenje; sintetski organski proizvodi koji se upotrebljavaju kao luminofori; proizvodi koji se rabe kao optička bjelila koja se pričvršćuju na vlakna; prirodni indigo (osim prirodnog indiga iz tarifnog podbroja 32.05.10, sintetskih organskih proizvoda vrsta koje se upotrebljavaju kao luminofori iz tarifnog podbroja 32.05.30 i proizvodi koji su vrste optičkih bjelila koja se pričvršćuju na vlakna iz tarifnog podbroja 32.05.40) |
|
|
32.06 |
|
Lak boje |
|
|
32.07 |
|
Ostale tvari za bojenje; anorganske proizvode koji se upotrebljavaju kao luminofori: |
|
|
— 22 |
Litopon |
||
|
32.09 |
|
Boje i lakovi; vodene boje, pigmenti pripremljeni u vodi koji se upotrebljavaju za doradu kože; boje i emajli; pigmenti u lanenom ulju, bijelom špiritu, terpentinskom ulju, laku ili ostalim medijima koji se upotrebljavaju u proizvodnji boja; tiskovne folije; boje i ostale tvari za bojenje pripremljeni u oblicima ili pakiranjima za prodaju na malo (osim pigmenata pripremljenih u vodi koji se upotrebljavaju za doradu kože iz tarifnog podbroja 32.09.22 i tiskovnih folija iz tarifnog podbroja 32.09.32) |
|
|
32.13 |
|
Crnila za pisanje ili crtanje, tiskarske boje i ostala crnila: |
|
|
— 19 |
Ostale tiskarske boje |
||
|
— 22 |
Koncentrirana crnila za pisanje |
||
|
— 23 |
Crnila za kopiranje i umnožavanje |
||
|
— 24 |
Paste za kemijske olovke |
||
|
— 25 |
Toneri za fotokopirne strojeve, crnila za jastučiće i za trake za pisaće strojeve |
||
|
33.06 |
|
Parfimerijski, kozmetički ili toaletni proizvodi |
|
|
34.01 |
|
Sapuni, uključujući medicinske sapune |
|
|
34.02 |
|
Organska površinska aktivna sredstva; površinski aktivni preparati i preparati za pranje s dodatkom ili bez dodataka sapuna |
|
|
34.05 |
|
Politure i laštila za obuću, pokućstvo, podove, kovine, paste i praškovi za čišćenje i slični preparati, osim voskova iz tarifnog broja 34.04 |
|
|
35.06 |
|
Pripremljena ljepila nespomenuta i neobuhvaćena na drugom mjestu; proizvodi prikladni za uporabu kao ljepila pripremljeni za prodaju na malo kao ljepila u pakiranjima neto mase do 1 kg: |
|
|
— 20 |
Ostalo |
||
|
36.05 |
|
Pirotehnički proizvodi (na primjer, proizvodi za vatromete, signalne rakete, rakete protiv tuče, signalne rakete za gustu maglu i drugi pirotehnički proizvodi) |
|
|
36.06 |
|
Šibice |
|
|
38.03 |
|
Aktivni ugljen (za izbjeljivanje, depolarizaciju ili apsorpciju); aktivni diatomit, aktivna glina, aktivni boksit i ostali aktivni prirodni mineralni proizvodi (osim ostalih proizvoda iz tarifnog podbroja 38.03.90) |
|
|
38.05 |
|
Tal ulje |
|
|
38.12 |
|
Pripravljena sredstva za glaziranje, apreturu i nagrizanje koja se upotrebljavaju u industriji tekstilnoj, papirnoj, kožarskoj i sličnim industrijama |
|
|
39.01 |
|
Proizvodi dobiveni kondenzacijom, polikondenzacijom i poliadicijom, modificirani ili polimerizirani ili ne, linearni ili ne (na primjer, fenoplasti, aminoplasti, alkidi, polialil ester ii ostali nezasićeni poliesteri, silikoni itd.) (osim ostalih proizvoda iz tarifnog podbroja 39.01.19, poliamida i superpoliamida iz tarifnog podbroja 39.01.23 i ostalih proizvoda iz tarifnog podbroja 39.01.29) |
|
|
39.02 |
|
Polimerizacijski i kopolimerizacijski proizvodi (na primjer, polietilen, politetrahaloetileni, poliizobutilen, polistiren, polivinil klorid, polivinil acetat, polivinil kloracetat i ostali polivinilni derivati, poliakrilni i polimetakrilni derivati, kumaron-inden smole itd.): |
|
|
|
— Tekućine i paste, uključujući emulzije, disperzije i otopine: |
||
|
— 12 |
Acetat i polivinil |
||
|
— 16 |
Polakrilni i polimetakrilni derivati |
||
|
— 17 |
Kumaron-inden smole |
||
|
— 19 |
Ostalo: |
||
|
|
|
||
|
— 22 |
Polivinilacetat |
||
|
— 26 |
Derivati poliakrila i polimetakrila |
||
|
— 27 |
Kumaron-inden smole |
||
|
— 29 |
Ostalo |
||
|
|
|
||
|
— 32 |
Polivinilacetat |
||
|
— 39 |
Ostalo |
||
|
39.03 |
|
Regenerirana celuloza; nitrat celuloze, acetat celuloze i ostali celulozni esteri, celulozni eteri i ostali kemijski derivati celuloze, plastificirani ili ne (na primjer, kolodije, celuloid itd.); vulkanizirana vlakna: |
|
|
|
|
||
|
— 11 |
Kolodije |
||
|
|
|
||
|
— 22 |
Nitrat celuloze |
||
|
— 23 |
Celulozni acetat |
||
|
|
|
||
|
— 31 |
Regenerirana celuloza |
||
|
— 32 |
Vulkanizirana vlakna |
||
|
— 34 |
Celulozni acetat |
||
|
39.07 |
|
Proizvodi od materijala opisanih u tarifnim brojevima 39.01 do 39.06 |
|
|
40.02 |
|
Lateks iz sintetičkog kaučuka; predvulkanizirani lateks iz sintetičkog kaučuka; sintetički kaučuk; faktis dobiven iz ulja: |
|
|
|
|
||
|
— 12 |
Sintetički lateks |
||
|
|
|
||
|
— 22 |
Sintetički lateks |
||
|
— 23 |
Faktis dobiven iz ulja |
||
|
40.09 |
|
Cijevi od vulkanizirane gume osim od tvrde gume |
|
|
40.13 |
|
Odjeća i pribor za odjeću (uključujući rukavice) za sve svrhe od vulkanizirane gume osim od tvrde gume |
|
|
40.14 |
|
Ostali proizvodi od vulkanizirane gume osim od tvrde gume |
|
|
— 21 |
Gume za brisanje |
||
|
41.10 |
|
Umjetna koža na bazi kože ili kožnih vlakana, u pločama, listovima ili trakama, uključujući i u smocima |
|
|
42.01 |
|
Sedlarski i remenarski proizvodi od kože bilo koje životinje (uključujući štrange za hamove, povoce, koljenice, košare za njušku, podmetaće i jastuke za sedla, torbe-bisage, kapute za pse i slično), od bilo od kojeg materijala |
|
|
42.02 |
|
Proizvodi za putovanja (kovčezi, kuferi, neseseri ataše-kuferi, torbe za spise, đačke tarbe, futrole za naočale, futrole za dalekozore, futrole za fotoaparate, futrole za glazbala, futrole za puške i za pištolje, te slični spremnici; putne torbe, toaletne torbe, rančevi, ženske torbice, torbe za kupovanje, novčanici za kovani novac, futrole i korice za mape ili dokumente, tabakere, duhanske vrećice, torbe za alat, sportske torbe, omotači za boce, kutije za nakit, kutije za puder, kutije za pribor za jelo i slični spremnici), od kože, umjetne kože, od folija od plastičnih masa, od tekstilnih materijala, vulkanfibera ili od kartona |
|
|
42.06 |
|
Proizvodi od crijeva (osim svilenog katguta), crijevnih potkožica, mjehura ili od žila |
|
|
43.01 |
|
Sirovo krzno: |
|
|
— 40 |
Karakul, astrahanska janjad |
||
|
— 90 |
Ostalo |
||
|
43.02 |
|
Štavljena ili obrađena krzna, nesastavljena ili sastavljena u nape, četvorine i slične oblike; nesastavljene štavljene ili obrađene kožice krzna (uključujući glave, repove ili druge dijelove ili odsječke) |
|
|
43.03 |
|
Proizvodi od krzna |
|
|
43.04 |
|
Umjetno krzno i proizvodi od umjetnog krzna |
|
|
44.11 |
|
Profilirano drvo; drvo obrađeno za šibice; drvene zakovice za cipele |
|
|
44.15 |
|
Vezane drvene ploče, blok table, slojevite table, table s letvicama i slični proizvodi od laminatnog drva (uključujući furnir ploče), marketerija ili intarzija od drva: |
|
|
— 20 |
Vezane drvene ploče ili marketerija ili intarzija od drva |
||
|
44.16 |
|
Drvene ploče sa saćem, s licem od osnovne kovine ili bez nje |
|
|
44.17 |
|
Poboljšano (sabijeno) drvo u pločama, blokovima i sličnim oblicima |
|
|
44.18 |
|
Regenerirano drvo, bez obzira radi li se o blanjevini, piljevini, drvenom brašnu ili drugim drvenim otpacima, aglomerirani prirodnom ili umjetnom smolom ili drugim organskim vezivnim sredstvima, u listovima, komadima ili sličnim oblicima |
|
|
44.23 |
|
Građevinska stolarija i ostali proizvodi za građevinarstvo, uključujući ploče sa saćem, sastavljene parketne ploče, rezanu i cijepanu šindru |
|
|
44.25 |
|
Alati, tijela alata, držala za alate, tijela i držala za za metle i četke, od drva; postolarski kalupi od drva: |
|
|
— 10 |
Postolarski kalupi |
||
|
44.28 |
|
Ostali drveni proizvodi |
|
|
45.03 |
|
Proizvodi od prirodnog pluta |
|
|
45.04 |
|
Pluto aglomerirano (s vezivnim sredstvima ili bez vezivnih sredstava) i proizvodi od aglomeriranog pluta |
|
|
47.01 |
|
Drvna celuloza ili celuloza od ostalih vlaknastih celuloznih materijala dobivena mehaničkim ili kemijskim postupkom |
|
|
48.01 |
|
Papir i karton (uključujući celuloznu vatu), strojno izrađen, u svicima ili listovima: |
|
|
|
|
||
|
— 21 |
Novinski papir |
||
|
— 29 |
Ostalo |
||
|
— 40 |
Papir koji se upotrebljava za tiskanje i pisanje |
||
|
— 50 |
Kraft-papir |
||
|
|
|
||
|
— 61 |
Običan ovojni papir koji teži 30 g/m2 ili manje |
||
|
— 62 |
Običan ovojni papir koji teži više od 30 g/m2 |
||
|
— 63 |
Cigaretni papir |
||
|
— 64 |
Bugačica |
||
|
— 67 |
Karton u svicima za izradu kartica za strojeve s bušenim karticama |
||
|
— 68 |
Karton |
||
|
48.02 |
|
Ručno izrađen papir i karton |
|
|
48.03 |
|
Biljni pergament-papir i karton, papir što ne propušta mast, paus-papir i kristal-papir te ostali satinirani prozirni papir ili papir što propušta svjetlo, u svicima ili listovima |
|
|
48.04 |
|
Složeni papir i karton (izrađen sljepljivanjem ravnih slojeva papira ili kartona), površinski nepremazan niti impregniran, neovisno je li ojačan u unutrašnjosti ili ne, u svicima ili listovima |
|
|
48.05 |
|
Papir i karton, valoviti (sa ili bez zalijepljenih ravnih površinskih listova), nabrani, naborani, reljefirani ili bušeni, u svicima ili listovima |
|
|
48.06 |
|
Papir i karton samo s crtama ili kvadratima, iako bez drugog tiska, u svicima ili listovima |
|
|
48.07 |
|
Papir, karton, premazani, impregnirani, prevučeni, površinski obojeni, površinski ukrašeni ili tiskani, u svicima ili pravokutnim (uključujući kvadratnim) listovima, svih veličina (osim proizvoda iz tarifnih brojeva 48.06 i iz poglavlja 49) |
|
|
48.09 |
|
Građevinske ploče od drvne celuloze ili celuloznih vlakana, vezani prirodnim ili umjetnim smolama ili sličnim vezivnim sredstvima ili ne |
|
|
48.10 |
|
Cigaretni papir, rezani ili nerezani u određene veličine ili u obliku knjižica ili cjevčica |
|
|
48.11 |
|
Zidne tapete i slične papirne pozidnice, papirne vitrofanije za prozore |
|
|
48.12 |
|
Podni pokrivači na papirnoj ili kartonskoj podlozi, nesječeni ili sječeni u određene veličine, s premazom, koji sadrže linoleum ili bez njega |
|
|
48.13 |
|
Karbonski papir, samokopirajući papir i ostali papiri za kopiranje ili prenošenje (uključujući premazani ili impregnirani papir za matrice za umnožavanje ili ofset ploče), sječeni u određene oblike ili veličine, u kutijama ili ne |
|
|
48.14 |
|
Papirne ili kartonske kutije, pisma-omotnice, dopisnice i karte za dopisivanje, bez slike; setovi za dopisivanje u kutijama, vrećicama, notesima i sličnim pakiranjima od papira ili kartona |
|
|
48.15 |
|
Ostali papiri i kartoni, sječeni u određene oblike ili veličine (osim filter-papira iz tarifnog podbroja 48.15.30) |
|
|
48.16 |
|
Kutije, vreće i vrećice i drugi spremnici za pakiranje, od papira, kartona, celulozne vate i koprene od celuloznih vlakana |
|
|
48.17 |
|
Kartonažni proizvodi od papira ili kartona, registratori i slični proizvodi, što ih se rabi u uredima, prodavaonicama ili slično |
|
|
48.18 |
|
Registri, knjigovodstvene knjige, podsjetnici, knjige za narudžbe, priznanične knjige, blokovi za pisma, memorandum blokovi, dnevnici i slični proizvodi, bilježnice, blokovi s upijajućim papirom, korice (za slobodne listove ili druge), mape, košuljice, fascikli za spise, poslovni obrasci u više primjeraka, slogovi s umetnutim karbon-papirom i drugi proizvodi za pisanje, od papira ili kartona; albumi za uzorke ili zbirke i omoti za knjige, od papira ili kartona |
|
|
48.19 |
|
Etikete od papira ili kartona svih vrsta, tiskane ili netiskane |
|
|
48.20 |
|
Bobine, svici, vretena (kopsovi) i slične podloge od papirne mase, papira ili kartona (bušeni ili nebušeni, stvrdnuti ili nestvrdnuti) |
|
|
48.21 |
|
Ostali papiri, karton, celulozna vata i koprene od celuloznih vlakana, izrezani u određene veličine ili oblike; ostali proizvodi od papirne mase, papira, kartona, celulozne vate i koprene od celuloznih vlakana |
|
|
— 31 |
Kartice nebušene za strojeve s bušenim karticama |
||
|
— 39 |
Ostalo |
||
|
49.08 |
|
Papiri za preslikavanje (dekalkomanije) |
|
|
49.09 |
|
Poštanske razglednice, čestitke i karte koje imaju osobne poruke, tiskane, ilustrirane ili neilustrirane, s kuvertama ili bez kuverata ili ukrasa |
|
|
49.10 |
|
Kalendari svih vrsta od papira ili kartona, tiskani, uključujući i kalendarske blokove |
|
|
50.04 |
|
Svilena pređa (osim pređe od svilenih otpadaka) (šap-svila), nepripremljena za prodaju na malo |
|
|
50.05 |
|
Pređa od svilenih otpadaka, nepripremljena za prodaju na malo |
|
|
50.06 |
|
Buret-svila, nepripremljena za prodaju na malo |
|
|
50.07 |
|
Svilena pređa i pređa od svilenih otpadaka, pripremljena za prodaju na malo |
|
|
50.09 |
|
Svilene tkanine i tkanine od svilenih otpadaka (šap-svila) |
|
|
50.10 |
|
Tkanine od buret-svile |
|
|
51.01 |
|
Pređa od umjetnih ili sintetičkih nerezanih filamenata, nepripremljena za prodaju na malo |
|
|
|
|
||
|
|
|
||
|
— 23 |
Od vinila |
||
|
— 24 |
Od akrila |
||
|
— 25 |
Od polipropilena |
||
|
— 29 |
Ostalo |
||
|
|
|
||
|
— 31 |
Viskozna umjetna svila |
||
|
— 32 |
Acetatna umjetna svila |
||
|
— 33 |
Pređa od umjetnih filamenata od bjelančevina |
||
|
— 39 |
Ostalo |
||
|
|
|
||
|
|
|
||
|
— 43 |
Od vinila |
||
|
— 44 |
Od akrila |
||
|
— 45 |
Od polipropilena |
||
|
— 49 |
Ostalo |
||
|
|
|
||
|
— 51 |
Viskozni rajon |
||
|
— 52 |
Acetatni rajon |
||
|
— 53 |
Pređa od umjetnih filamenata od bjelančevina |
||
|
— 59 |
Ostalo |
||
|
51.02 |
|
Monofili, vrpce i slično (npr. umjetna slama) i imitacije katguta, od sintetičkih i umjetnih tekstilnih materijala |
|
|
51.03 |
|
Pređa od umjetnih ili sintetičnih filamenata (rezanih), pripremljena za prodaju na malo: |
|
|
|
|
||
|
— 21 |
Pređa od umjetnih filamenata |
||
|
— 22 |
Pređa od sintetičkih filamenata |
||
|
51.04 |
|
Tkanine od umjetnih ili sintetičkih nerezanih filamenata (uključujući tkanine od monofila ili vrpca iz tarifnih brojeva 51.01 ili 51.02) (osim tkanina od sintetičkih nerezanih filamenata za proizvodnju guma sa zračnim komorama i vanjskih pneumatskih guma za sve vrste transportnih vozila iz tarifnog broja 51.04.11) |
|
|
54.05 |
|
Lanene tkanine i tkanine od ramija |
|
|
56.01 |
|
Umjetni i sintetički rezani filamenti, nevlačeni i nečešljani, a ni drukčije pripremljeni za predenje (osim sintetičkih filamenata od poliamida iz tarifnog broja 56.01.11, poliestera iz tarifnog podbroja 56.01.12 i akrila iz tarifnog podbroja 56.01.14) |
|
|
56.02 |
|
Kabeli od sintetičkih i umjetnih filamenata (rezanih) |
|
|
— 20 |
Od umjetnih filamenata |
||
|
56.03 |
|
Otpaci (uključujaći kratka vlakna dobivena pri češljanju, otpatke od prediva i raščupane tekstilne otpatke) od umjetnih i sintetičkih vlakana (rezanih ili nerezanih), nevlačenih i nečešljanih, a ni drukčije pripremljenih za predenje |
|
|
56.04 |
|
Umjetna i sintetička nerezana vlakna i otpaci od umjetnih i sintetičkih vlakana (rezanih ili nerezanih), nevlačeni, nečešljani niti drukčije pripremljeni za predenje (osim vlakana i otpadaka sintetičkih vlakana od poliamida iz tarifnog broja 56.04.11, poliestera iz tarifnog podbroja 56.04.12 i akrila iz tarifnog podbroja 56.04.14) |
|
|
56.05 |
|
Pređa od sintetičnih i umjetnih rezanih vlakana (ili ostataka umjetnih i sintetičkih nerezanih vlakana), nepripremljena za prodaju na malo |
|
|
56.06 |
|
Pređa od sintetičnih i umjetnih rezanih vlakana (ili ostataka umjetnih i sintetičkih nerezanih vlakana), pripremljena za prodaju na malo |
|
|
56.07 |
|
Tkanine od umjetnih ili sintetičkih rezanih filamenata |
|
|
57.05 |
|
Pređa od konoplje |
|
|
57.08 |
|
Papirna pređa |
|
|
57.09 |
|
Tkanine od konoplje |
|
|
57.11 |
|
Tkanine od ostalih biljnih tekstilnih vlakana |
|
|
57.12 |
|
Tkanine od papirne pređe |
|
|
58.02 |
|
Sagovi i ostali podni pokrivači, ali ne taftovani, neflokirani, dovršeni ili nedovršeni, uključujući „kelim”, „šumrak”, „karamani” i slične ručno tkane prostirače |
|
|
— 10 |
Sagovi i ostali podni pokrivači, strojno izrađeni |
||
|
58.04 |
|
Tkanine s florom i tkanine od žanila-pređe, osim tkanina iz tarifnih brojeva 58.08 i 58.05: |
|
|
— 20 |
Od svile |
||
|
— 40 |
Od sintetičkih vlakana |
||
|
— 50 |
Od umjetnih vlakana |
||
|
58.08 |
|
Til i ostali mrežasti materijali osim tkanih, pletenih ili kačkanih; običan: |
|
|
— 20 |
Od sintetičkih vlakana |
||
|
58.09 |
|
Til i ostali mrežasti materijali osim tkanih, pletenih ili kačkanih; čipke u metraži, vrpcama ili motivima: |
|
|
58.10 |
|
Vez u metraži, u vrpcama ili motivima |
|
|
59.03 |
|
Tekstilne tkanine impregnirane, premazane, prevučene ili prekrivene |
|
|
59.08 |
|
Tekstilni materijali impregnirani ili premazani pripravkom od celuloznih derivata ili ostalih umjetnih plastičnih masa |
|
|
59.10 |
|
Linoleum, uključujući rezani u oblike; podni pokrivači na tekstilnoj podlozi, premazanoj, prevučenoj ili prekrivenoj, uključujući sječene u oblike |
|
|
59.11 |
|
Gumirani tekstilni materijali, osim gumirane pletene ili kačkane robe |
|
|
59.13 |
|
Elastične tkanine i pozamenterija od elastičnih materijala (osim pletene ili kačkane robe), proizvedeni od tekstilnih materijala koji sadrži niti od kaučuka |
|
|
60.01 |
|
Pleten ili kačkan material, neelastičan i negumiran |
|
|
60.02 |
|
Rukavice svih vrsta, pletene ili kačkane, neelastične i negumirane |
|
|
60.03 |
|
Hula-hop čarape, čarape, uključujući čarape za vene i natikače bez potplata, pletene ili kačkane, neelastične i negumirane |
|
|
60.04 |
|
Pododjeća, pletena ili kačkana, neelastična i negumirana |
|
|
60.05 |
|
Gornja odjeća i ostali proizvodi, pleteni ili kačkani, neelastični i negumirani |
|
|
60.06 |
|
Pleteni i kačkani materijali i proizvodi od njih (uključujući ženske dugačke čarape ili dokoljenice), elastični ili gumirani |
|
|
61.01 |
|
Gornja odjeća za muškarce i dječake |
|
|
61.02 |
|
Gornja odjeća za žene i djevojčice |
|
|
61.03 |
|
Pododjeća (rublje) za muškarce i dječake, uključujući ovratnike i manšete |
|
|
61.04 |
|
Pododjeća (rublje) za žene i djevojčice |
|
|
61.05 |
|
Rupčići |
|
|
61.06 |
|
Šalovi, ešarpe, rupci, šamije, velovi i slični proizvodi |
|
|
61.07 |
|
Mašne, leptir-mašne i kravate |
|
|
61.08 |
|
Ovratnici, ukrasni dodaci, donji dio steznika, manšete i slični pribor i pozamenterija za odjeću za žene i djevojčice |
|
|
61.09 |
|
Prslučići, mideri, steznici, naramenice, držači čarapa, podvezice i slični proizvodi te njihovi dijelovi, uključujući pletene ili kačkane, elastične ili neelastične |
|
|
61.10 |
|
Rukavice svih vrsta, dokoljenke, čarape, koje nisu pletene ili kačkane |
|
|
61.11 |
|
Gotov pribor za odjeću; dijelovi odjeće ili pribora za odjeću |
|
|
62.05 |
|
Ostali gotovi tekstilni proizvodi (uključujući krojeve za odjeću) |
|
|
65.01 |
|
Tuljci, čunjevi i slični proizvodi od pusta, neuobličeni i bez oboda; krugovi i cilindri (uključujući sječene cilindre) od pusta |
|
|
65.02 |
|
Tuljci, čunjevi i slični proizvodi pleteni ili izrađeni sastavljanjem vrpci bilo od kojega materijala, neuobličeni i bez oboda |
|
|
65.03 |
|
Šeširi i druga pokrivala za glavu, pusteni, izrađeni od tuljaka, konusa i drugih proizvoda iz tarifnog broja 65.01, uključujući i podstavljene ili ukrašene |
|
|
65.04 |
|
Šeširi i druga pokrivala za glavu, pleteni ili izrađeni sastavljanjem vrpci bilo od kojeg materijala, uključujući i podstavljene ili ukrašene |
|
|
65.05 |
|
Šeširi i druga pokrivala za glavu, pleteni ili kačkani, ili izrađeni od čipke, pusta ili ostalih tekstilnih metražnih materijala (osim od vrpci), uključujući podstavljene ili ukrašene |
|
|
65.06 |
|
Ostala pokrivala za glavu, uključujući podstavljena ili ukrašena |
|
|
65.07 |
|
Vrpce za unutarnje opšivanje, podstave, navlake, osnove, okviri, štitnici i vrpce za vezanje ispod brade, za pokrivala glave |
|
|
66.01 |
|
Kišobrani i suncobrani (uključujući štapove-kišobrane, vrtne kišobrane i slične kišobrane) |
|
|
66.03 |
|
Dijelovi, ukrasi i pribor proizvoda iz tarifnog broja 66.01 ili 66.02 |
|
|
67.01 |
|
Kože i drugi dijelovi ptica s njihovim perjem i paperjem, perje, dijelovi perja, paperje i proizvodi od njih (osim proizvoda iz tarifnog broja 05.07 i obrađenih badrljica od perja) |
|
|
67.02 |
|
Umjetno cvijeće, lišće i plodovi i njihovi dijelovi; proizvodi izrađeni od umjetnog cvijeća, lišća i plodova |
|
|
67.04 |
|
Vlasulje, lažne brade, obrve, trepavice, pletenice i slično, od ljudske kose, životinjske dlake ili od tekstilnih materijala; proizvodi od ljudske kose (uključujući mrežice od ljudske kose) |
|
|
67.05 |
|
Ventilatori i ručne lepeze, nemehanički, od bilo kojeg materijala; okviri za njih i njihovi dijelovi i ručke od bilo kojeg materijala |
|
|
68.04 |
|
Mlinsko kamenje, brusovi, brusne ploče i slično, bez postolja, za mljevenje, brušenje, oštrenje, poliranje, izravnavanje ili rezanje, brusovi za ručno oštrenje ili poliranje, i njihovi dijelovi, od prirodnoga kamena, od aglomeriranoga prirodnog ili umjetnoga abrazivnog materijala, ili od keramike, sa ili bez dijelova od drugih materijala: |
|
|
— 20 |
Ostalo |
||
|
68.06 |
|
Prirodni ili umjetni abrazivni materijali u prahu ili zrnu, na podlozi od tekstila, papira, kartona ili drugih materijala, uključujući izrezane u oblike, prošivene ili drukčije izrađene: |
|
|
— 90 |
Ostalo: |
||
|
68.07 |
|
Vuna od troske, vuna od kamena i slične mineralne vune; ekspandirani ili listasti vermikulit, ekspandirane gline, pjenušava troska i slični ekspandirani mineralni materijali; smjese i proizvodi od mineralnih materijala za toplinsku ili zvučnu izolaciju ili za apsorbiranje zvuka, osim onih iz tarifnih brojeva 68.12, 68.13 ili iz poglavlja 69. |
|
|
68.08 |
|
Proizvodi od asfalta ili od sličnih materijala (npr. od bitumena od nafte ili od smole katrana kamenog ugljena) |
|
|
68.11 |
|
Proizvodi od cementa, betona ili umjetnog kamena (uključujući granulirani mramor, aglomeriran s cementom), pojačani ili nepojačani |
|
|
68.13 |
|
Prerađena azbestna vlakna; smjese na osnovi azbesta ili na osnovi azbesta i magnezijeva karbonata; proizvodi od tih smjesa ili od azbesta (npr. pređa, tkanine, odjeća, pokrivala za glavu, obuća, brtve), pojačani ili nepojačani, osim proizvoda iz tarifnog broja 68.14 |
|
|
68.16 |
|
Proizvodi od kamena ili ostalih mineralnih materijala (uključujući vlakna ugljika, proizvode od vlakana ugljika i proizvode od treseta), nespomenuti niti uključeni na drugom mjestu: |
|
|
— 20 |
Pečena opeka od terdolomita |
||
|
69.11 |
|
Stolni proizvodi, kuhinjski proizvodi, ostali kućanski proizvodi te toaletni proizvodi, porculanski |
|
|
69.12 |
|
Stolni proizvodi, kuhinjski proizvodi, ostali kućanski proizvodi te toaletni proizvodi, osim porculanskih |
|
|
69.13 |
|
Statue i drugi ukrasni keramički proizvodi |
|
|
69.14 |
|
Ostali keramički proizvodi |
|
|
70.02 |
|
Staklo, poznato pod nazivom „emajlirano” staklo, u masi ili u obliku šipki ili cijevi, neobrađeno |
|
|
70.03 |
|
Staklo u obliku kugla, šipke ili cijevi, neobrađeno (koje nije optičko staklo) |
|
|
70.04 |
|
Lijevano ili valjano staklo, u obliku listova, ploča ili profila sa ili bez sloja za apsorpciju ili refleksiju, sa ili bez nereflektirajućeg sloja, ali drukčije neobrađeno |
|
|
70.05 |
|
Vučeno ili puhano staklo, u obliku listova ili ploča, sa ili bez sloja za apsorpciju ili refleksiju, sa ili bez nereflektirajućeg sloja, ali drukčije neobrađeno: |
|
|
— 20 |
Staklo bojeno u masi (nijansirano u masi), neprozirno, plakirano ili sa slojem za apsorpciju ili refleksiju ili s nereflektirajućim slojem |
||
|
— 30 |
Ostalo |
||
|
70.06 |
|
Float-staklo i površinski brušeno ili polirano staklo, u obliku listova ili ploča, sa ili bez sloja za apsorpciju ili refleksiju, sa ili bez nereflektirajućeg sloja, ali dalje neobrađeno |
|
|
70.07 |
|
Lijevano, valjano, vučeno ili puhano staklo (uključujući plakirano ili armirano staklo), rezano u nepravokutne oblike, ili savijeno ili drukčije obrađeno (na primjer, s obrađenim rubovima ili gravirano), uključujući površinski obrađeno ili polirano; višeslojno staklo za izolaciju; vitražno staklo i slično |
|
|
70.08 |
|
Sigurnosno staklo, kaljeno ili slojevito staklo |
|
|
70.13 |
|
Stakleni proizvodi koji se upotrebljavaju za stolom, u kuhinji, u toaletne svrhe, u uredima, proizvodi za unutarnje opremanje ili slične namjene osim onih iz tarifnog broja 70.19 |
|
|
70.14 |
|
Stakleni proizvodi za signalizaciju i optički dijelovi od stakla, optički neobrađeni |
|
|
70.15 |
|
Stakla za satove i slična stakla, stakla za nekorekcijske i korekcijske naočale, zakrivljena, savijena, izdubljena i slično obrađena, optički neobrađena; šuplje kugle od stakla i njihovi segmenti za proizvodnju takvih stakala |
|
|
70.16 |
|
Blokovi, opeke, kocke, pločice i ostali proizvodi od prešanog ili lijevanog stakla, armirani ili nearmirani, što ih se rabi u građevinarstvu; kockice od stakla i drugi sitni stakleni proizvodi, na podlozi ili bez podloge, za mozaik ili slične ukrasne uporabe; umjetnički ostakljene površine („vitraži”) i slično; multicelularno ili pjenasto staklo u obliku blokova, panela, ploča ili sličnih oblika |
|
|
70.19 |
|
Staklene biserke (perlice), imitacije bisera, imitacije dragulja ili poludragulja i slični sitni stakleni proizvodi, te predmeti od njih, osim imitacija draguljarskih predmeta; staklene oči, osim za uporabu u protetici; statue i ostali ukrasi od stakla izrađeni plinom, osim imitacija draguljarskih predmeta; staklene kuglice promjera ne većeg od 1 mm |
|
|
70.20 |
|
Staklena vlakna (uključujući staklenu vunu) i proizvodi od njih (npr. pređa, tkanine): |
|
|
— 11 |
Staklena vuna |
||
|
— 20 |
Pust od staklenih vlakana |
||
|
71.01 |
|
Prirodni ili kultivirani biseri, obrađeni ili neobrađeni, nesortirani ili sortirani, ali nenanizani, nemontirani ili neumetnuti; prirodni ili kultivirani biseri, privremeno nanizani radi lakšeg transporta |
|
|
71.02 |
|
Dragulji i poludragulji, neobrađeni, brušeni ili drukčije obrađeni, ali nenanizani, nemontirani ili neumetnuti; dragulji i poludragulji, privremeno nanizani radi lakšeg transporta (osim industrijskih dijamanata iz tarifnog podbroja 71.02.10) |
|
|
71.03 |
|
Sintetički ili rekonstituirani dragulji ili poludragulji, obrađeni ili neobrađeni, nesortirani ili sortirani, ali nenanizani, nemontirani ili neumetnuti; nesortirani sintetički ili rekonstituirani dragulji ili poludragulji, privremeno nanizani radi lakšeg transporta |
|
|
71.06 |
|
Obične kovine platirane srebrom, u obliku poluproizvoda ili dalje neobrađene |
|
|
71.10 |
|
Obične kovine, srebro ili zlato, platirani platinom, u obliku poluproizvoda ili dalje neobrađeni |
|
|
71.12 |
|
Draguljarski predmeti i njihovi dijelovi, od plemenitih kovina ili od kovina platiranih plemenitim kovinama |
|
|
71.13 |
|
Predmeti zlatarstva ili filigranstva i njihovi dijelovi, od plemenitih kovina ili od običnih kovina platiranih plemenitim kovinama |
|
|
71.14 |
|
Ostali predmeti od plemenitih kovina ili od kovina platiranih plemenitim kovinama |
|
|
71.15 |
|
Predmeti od prirodnih ili kultiviranih bisera, dragulja ili poludragulja (prirodnih, sintetičkih ili rekonstituiranih) |
|
|
71.16 |
|
Imitacije draguljarskih predmeta |
|
|
73.02 |
|
Ferolegure (osim feromangana iz tarifnog podbroja 73.02.21) |
|
|
73.07 |
|
Poluproizvodi od željeza ili nelegiranog čelika: |
|
|
— 90 |
Ostalo |
||
|
73.10 |
|
Šipke (uključujući valjanu žicu) od željeza ili čelika, kovane, toplo valjane, toplo vučene ili toplo istiskivane; šipke od željeza ili čelika, hladno dobivene ili hladno dovršene; šuplje čelične šipke za rudarska svrdla: |
|
|
|
|
||
|
|
|
||
|
ex 49 |
Ostalo (osim proizvoda ESPJ) |
||
|
|
|
||
|
— 51 |
Šipke kružnog poprečnog presjeka |
||
|
— 52 |
Šipke pravokutnog poprečnog presjeka |
||
|
— 59 |
Ostalo |
||
|
73.14 |
|
Željezna ili čelična žica, presvučena ili ne, ali neizolirana |
|
|
73.17 |
|
Cijevi i šuplji profili, od lijevanog željeza |
|
|
73.18 |
|
Bešavne cijevi i šuplji profili, od željeza (osim od lijevanog željeza) ili čelika, osim proizvoda iz tarifnog broja 73.19: |
|
|
|
|
||
|
— 11 |
Unutarnjeg promjera manjeg od jednog palca |
||
|
— 12 |
Unutarnjeg promjera jednog palca ili većeg, ali manjeg od 2.5 palca |
||
|
— 13 |
Unutarnjeg promjera 2.5 palca ili većeg, ali manjeg od 6 palaca |
||
|
— 14 |
Unutarnjeg promjera 6 palaca ili većeg |
||
|
|
|
||
|
— 31 |
Unutarnjeg promjera manjeg od jednog palca |
||
|
— 32 |
Unutarnjeg promjera jednog palca ili većeg, ali manjeg od 2.5 palca |
||
|
— 33 |
Unutarnjeg promjera 2.5 palca ili većeg, ali manjeg od 6 palaca |
||
|
— 34 |
Unutarnjeg promjera 6 palaca ili većeg |
||
|
73.19 |
|
Visokotlačni navoji za hidrocentrale od čelika, ojačane ili ne |
|
|
73.20 |
|
Pribor za cijevi (npr. spojnice, koljena, naglavci), od željeza ili čelika |
|
|
73.21 |
|
Željezne ili čelične konstrukcije, dovršene ili nedovršene, sastavljene ili ne, i dijelovi konstrukcija (npr. hangari i druge zgrade, mostovi i sekcije mostova, vrata prijevodnica (splavnica), tornjevi, rešetkasti i drugi stupovi, upornjaci, krovovi, krovišta (krovni kosturi), vrata i prozori te okviri za njih, pragovi za vrata, roloi i ograde); željezni ili čelični limovi, šipke, profili, cijevi i slično pripremljeni za uporabu u konstrukcijama |
|
|
73.22 |
|
Željezni ili čelični rezervoari, cisterne, burad, bačve, kante, limenke i slični spremnici za bilo koji materijal (osim stlačenih ili ukapljenih plinova) obujma većeg od 300 litara, s oblogom ili bez obloge ili toplinske izolacije, uključujući opremljene mehaničkim ili toplinskim uređajima |
|
|
73.24 |
|
Željezni ili čelični spremnici za stlačene ili ukapljene plinove |
|
|
73.25 |
|
Željezni ili čelični strukovi od žice, užad, kabeli, pletene vrpce, grljci i slično, električno neizolirani (osim pletenih vrpca od željezne ili čelične žice) |
|
|
73.26 |
|
Bodljikava žica od željeza ili čelika; usukana vrpca ili jednostruka plosnata žica s bodljama ili bez njih i lagano usukana dvostruka žica što je se rabi za ograđivanje, željezna ili čelična |
|
|
73.27 |
|
Tkanine (uključujući beskrajne vrpce), rešetke, mreže i ograde od željezne ili čelične žice |
|
|
73.28 |
|
Željezne ili čelične rešetke dobivene prosijecanjem i razvlačenjem lima ili vrpce |
|
|
73.29 |
|
Željezni ili čelični lanci i njihovi dijelovi: |
|
|
— 11 |
Transmisijski lanci |
||
|
— 91 |
Dijelovi lanaca |
||
|
73.32 |
|
Vijci, matice, vijci za pragove, vijci s kukom, zakovice, klinovi, rascjepke, podloške (uključujući elastične podloške) i slični proizvodi, od željeza ili čelika |
|
|
73.33 |
|
Željezne ili čelične igle za šivanje, igle za pletenje, igle za uvlačenje, igle za kačkanje, igle za vezenje i slični proizvodi, za ručnu uporabu; željezne ili čelične igle sigurnice, pribadače i druge igle što nisu nigdje drugdje spomenute niti uključene |
|
|
73.36 |
|
Peći za grijanje prostorija, štednjaci (uključujući i one s pomoćnim kotlom za centralno grijanje), rešetkasta ognjišta, roštilji, žeravnice, plinska kuhala, grijala za održavanje topline hrane i slični kućanski aparati, neelektrični i njihovi dijelovi, željezni ili čelični |
|
|
73.37 |
|
Željezni ili čelični neelektrično grijani radijatori za centralno grijanje i njihovi dijelovi; željezni ili čelični neelektrično grijani generatori toplog zraka i razdjelnici toplog zraka (uključujući razdjelnike što mogu raspodjelivati i svježi ili kondicionirani zrak) s ugrađenim motornim ventilatorom i njihovi dijelovi |
|
|
73.38 |
|
Željezni ili čelični stolni, kuhinjski i drugi predmeti za kućanstvo te njihovi dijelovi; sanitarni proizvodi i njihovi dijelovi, od željeza ili čelika |
|
|
73.40 |
|
Ostali proizvodi od željeza ili čelika: |
|
|
— 10 |
Ostali proizvodi od lijevanog željeza |
||
|
ex 20 |
Ostali proizvodi od željeza ili čelika (osim aktinijskih) |
||
|
74.10 |
|
Strukovi od žice, užad, pletene vrpce i slično, od bakra, električno neizolirani |
|
|
74.15 |
|
Vijci, svornjaci, matice, vijci s kukom, zakovice, klinovi, rascjepke, podloške (uključujući i elastične podloške) i slični proizvodi, od bakra: |
|
|
— 10 |
Svornjaci i matice |
||
|
— 20 |
Vijci |
||
|
74.19 |
|
Ostali proizvodi od bakra |
|
|
75.06 |
|
Ostali proizvodi od nikla |
|
|
76.01 |
|
Aluminij u sirovim oblicima; otpaci i lomljevina, od aluminija |
|
|
76.02 |
|
Šipke, profili od aluminija; žica od aluminija |
|
|
76.03 |
|
Ploče, limovi i vrpce, od aluminija, debljine veće od 0,20 mm |
|
|
76.04 |
|
Folije od aluminija (uključujući i tiskane ili s podlogom od papira, kartona, plastičnih masa ili sličnih materijala) debljine (ne računajući podlogu) ne veće od 0,20 mm |
|
|
76.06 |
|
Cijevi i šuplji profili od aluminija; |
|
|
76.07 |
|
Pribor za cijevi od aluminija (npr. spojnice, koljena, naglavci) |
|
|
76.08 |
|
Konstrukcije i dijelovi konstrukcija (npr. hangari i druge zgrade, mostovi i sekcije mostova, tornjevi, rešetkasti stupovi, krovovi, krovišta, vrata i prozori te okviri za njih, pragovi za vrata i ograde), od aluminija; limovi, šipke, profili, cijevi i slično, od aluminija, pripremljeni za uporabu u konstrukcijama |
|
|
76.09 |
|
Spremnici, cisterne, bačve i slično, od aluminija, za bilo koji materijal (osim stlačenih ili ukapljenih plinova), obujma većeg od 300 l, s oblogom ili bez obloge ili toplinske izolacije, što nisu opremljeni mehaničkim ni toplinskim uređajima |
|
|
76.10 |
|
Bačve, posude u obliku bubnja, limenke, kutije i slični spremnici od aluminija (uključujući krute i sklopive cjevaste spremnike) koji se upotrebljavaju za prenošenje ili pakiranje robe |
|
|
76.11 |
|
Spremnici od aluminija za stlačene ili ukapljene plinove |
|
|
76.12 |
|
Strukovi od žice, užad, pletene vrpce i slično, od aluminija, električno neizolirani |
|
|
76.13 |
|
Tkanine, rešetke, mreže i ograde, od aluminijske žice |
|
|
76.14 |
|
Ekspandirana kovina, od aluminija |
|
|
76.15 |
|
Stolni, kuhinjski i drugi predmeti za kućanstvo te njihovi dijelovi, od aluminija; sanitarni proizvodi i njihovi dijelovi, od aluminija |
|
|
76.16 |
|
Ostali proizvodi od aluminija |
|
|
77.01 |
|
Magnezij u sirovim oblicima: otpaci i lomljevina od magnezija |
|
|
77.02 |
|
Šipke, profili, žica, limovi, ploče, vrpce i folije, od magnezija; prah i ljuskice od magnezija |
|
|
77.03 |
|
Ostali proizvodi od magnezija |
|
|
77.04 |
|
Berilij, u sirovim oblicima ili obrađen, i proizvodi od njega |
|
|
82.02 |
|
Ručne pile; listovi za pile svih vrsta (uključujući pilasta glodala ili listove bez zuba) |
|
|
— 20 |
Listovi vrpčanih (pojasnih, tračnih) pila |
||
|
— 30 |
Kružni listovi za pile (uključujući pilasta glodala ili listove bez zuba) |
||
|
82.05 |
|
Izmjenjivi alati za ručne sprave sa ili bez mehaničkog pogona ili za alatne strojeve (npr. za prešanje, utiskivanje, probijanje, urezivanje navoja, narezivanje navoja, bušenje, proširivanje provrta, glodanje, tokarenje ili odvijanje vijaka), uključujući matrice za izvlačenje ili istiskivanje kovina, i alat za bušenje stijena ili zemlje: |
|
|
— 20 |
Alati za glodanje |
||
|
82.06 |
|
Noževi i rezne oštrice za strojeve ili za mehaničke uređaje |
|
|
82.07 |
|
Pločice, štapići, vrhovi i slično za alate, neugrađeno, od sinteriranih karbida metala ili kermeta |
|
|
82.09 |
|
Noževi s reznim oštricama, pa i ozubljenim (uključujući vrtlarske noževe), osim noževa iz tarifnog broja 82.06 |
|
|
82.10 |
|
Oštrice noževa iz tarifnog broja 82.09 |
|
|
82.12 |
|
Škare, krojačke i slične škare, i njihove oštrice |
|
|
82.13 |
|
Ostali nožarski proizvodi (npr. strojevi za šišanje ili striženje, mesarske ili kuhinjske sjeckalice, bradve (sjekire s dugom oštricom i kratkim drškom, satare) i bradvilji, noževi za papir); sprave i slogovi sprava za njegu ruku ili nogu (manikir i pedikir) (uključujući rašpe za nokte): |
|
|
— 10 |
Sprave i slogovi sprava za njegu ruku ili nogu (manikir i pedikir) (uključujući rašpe za nokte) |
||
|
82.14 |
|
Žlice, vilice, grabilice, žlice za obiranje, lopatice za serviranje kolača, noževi za ribu, noževi za maslac, štipaljke za šećer i slični kuhinjski ili stolni proizvodi |
|
|
82.15 |
|
Ručke od običnih kovina za proizvode iz tarifnih brojeva 82.09, 82.13 i 82.14 |
|
|
83.01 |
|
Lokoti i brave (na ključ, šifru ili električni), od običnih kovina; kopče i okovi s kopčama, s ugrađenim bravama, od običnih kovina; ključevi za bilo koji od spomenutih proizvoda, od običnih kovina |
|
|
83.02 |
|
Okov, pribor i slični proizvodi za pokućstvo, vrata, stubišta, prozore, rolete, karoserije, sedlarske proizvode, kovčege, sanduke, kutije i slično, od običnih kovina; kuke za vješanje šešira, konzole i slično, od običnih kovina; zglobni kotačići, s elementima za pričvršćivanje od običnih kovina; automatski zatvarači vrata, od običnih kovina |
|
|
83.03 |
|
Oklopljene ili ojačane blagajne (sefovi), prenosive sigurnosne blagajne te vrata i pregrade za trezore, kutije (kasete) za novac ili isprave i slično, od običnih kovina |
|
|
83.04 |
|
Ormari za arhive, ormari za kartoteke, kutije za sortiranje dokumenata, regali za papir, stalci za pera, stalci za pečate i slična uredska ili stolna oprema, od običnih kovina, osim uredskog pokućstva iz tarifnog broja 94.03 |
|
|
83.05 |
|
Mehanizmi za korice sa slobodnim listovima ili za fascikle, spajalice za spise i pisma, uglovi za papir, jahači za kartoteke i slični uredski predmeti, od običnih kovina; spojnice u traci (npr. za urede, tapeciranje, pakiranje), od običnih kovina |
|
|
83.06 |
|
Kipići i drugi ukrasni predmeti, od običnih kovina |
|
|
83.07 |
|
Svjetiljke i pribor za njih, od običnih kovina, i dijelovi za njih, od običnih kovina (osim električnih automobilskih svjetiljki, električnih baterija ili magnetskih svjetiljki te ostalih proizvoda iz poglavlja 85., osim tarifnog broja 85.22), (osim rudarskih svjetiljki iz tarifnog podbroja 83.07.10) |
|
|
83.10 |
|
Biserke (perle) i titrejke (šljokice), od običnih kovina |
|
|
83.11 |
|
Zvona, gongovi i slično, neelektrična, od običnih kovina te dijelovi za njih, od običnih kovina |
|
|
83.12 |
|
Okviri za fotografije, slike i slično, od običnih kovina; zrcala od običnih kovina |
|
|
84.01 |
|
Kotlovi za proizvodnju vodene i druge pare |
|
|
84.02 |
|
Pomoćni uređaji za kotlove za proizvodnju vodene i druge pare (npr. predgrijači napojne vode, pregrijači, uređaji za uklanjanje čađe, uređaji za povrat dimnih plinova); kondenzatori za parne strojeve: |
|
|
— 10 |
Predgrijači napojne vode, uređaji za grijanje zraka |
||
|
— 20 |
Pregrijači, toplinske sisaljke |
||
|
— 30 |
Parni i toplinski akumulatori |
||
|
— 40 |
Ostalo |
||
|
84.03 |
|
Generatori generatorskog ili vodenog plina, pa i s pročistačima; generatori acetilena i slični generatori vlažnog postupka, pa i s pročistačima |
|
|
84.06 |
|
Klipni motori s unutarnjim izgaranjem na paljenje pomoću svjećica s pravocrtnim i rotacijskim kretanjem klipa (osim motora za zrakoplove iz tarifnog broja 84.06.11 i izvanbrodskih motora iz tarifnog podbroja 84.06.14) |
|
|
84.07 |
|
Hidraulične (vodne) turbine, vodenična kola i regulatori za njih: |
|
|
|
|
||
|
— 11 |
Peltonova turbina |
||
|
— 12 |
Francisova turbina |
||
|
84.09 |
|
Valjci za ceste na mehanički pogon |
|
|
84.10 |
|
Sisaljke za tekućine, pa i s mjernim uređajima; elevatori tekućina (osim dovodnih sisaljki s mjernim uređajem za izračunavanje cijene iz tarifnog podbroja 84.10.11 dovodnih sisaljki s mjernim uređajem iz tarifnog podbroja 84.10.12) |
|
|
84.11 |
|
Zračne ili vakuumske sisaljke, zračni ili plinski kompresori i ventilatori; ventilacijska ili recirkulacijska hvatala pare (nape) s ugrađenim ventilatorom, pa i s filterima |
|
|
84.12 |
|
Uređaji za klimatizaciju, s ventilatorom na motorni pogon i elementima za mijenjanje temperature i vlažnosti, uključujući strojeve u kojima se vlažnost ne može posebno regulirati (osim uređaja koji teže 100 kg ili manje iz tarifnog podbroja 84.12.10) |
|
|
84.13 |
|
Plamenici za ložišta na tekuće gorivo, na kruto gorivo u prahu ili na plin; automatska ložišta uključujući i mehaničke dodavače goriva, mehaničke rešetke, mehaničke uklanjače pepela i slične uređaje: |
|
|
— 19 |
Ostali plamenici za ložišta, uključujući kombinirane plamenike |
||
|
— 20 |
Automatska ložišta, uključujući mehaničke dodavače goriva, mehaničke rešetke, mehaničke uklanjače pepela i slične uređaje |
||
|
84.14 |
|
Neelektrične industrijske i laboratorijske peći, pa i peći za spaljivanje |
|
|
84.16 |
|
Kalandri i drugi strojevi za valjanje, osim za kovine ili staklo, te valjci za njih |
|
|
84.17 |
|
Strojevi, uređaji i laboratorijska oprema, pa i električno grijana, za obradu materijala postupcima što se temelje na promjeni temperature kao što je grijanje, kuhanje, prženje, destilacija, rektifikacija, sterilizacija, pasterizacija, parenje, sušenje, isparavanje, kondenzacija ili hlađenje, osim strojeva ili uređaja za kućanstvo; neelektrična protočna i akumulacijska grijala vode: |
|
|
|
|
||
|
— 11 |
Uređaji za pasterizaciju |
||
|
— 12 |
Uređaji za sterilizaciju |
||
|
— 15 |
Dijelovi: |
||
|
|
|
||
|
ex 29 |
Ostalo (osim uređaja za proizvodnju deuterija i njegovih spojeva) |
||
|
— 35 |
Dijelovi |
||
|
84.18 |
|
Centrifuge, uključujući centrifuge za sušenje; uređaji za filtriranje i pročišćavanje tekućina ili plinova: |
|
|
— 30 |
Uređaji za filtriranje i pročišćavanje tekućina |
||
|
84.20 |
|
Vage (osim vaga osjetljivosti 5 centigrama i finijih) uključujući i strojeve za brojenje i provjeru što rade na osnovi vaganja mase; utezi za sve vrste vaga (osim utega za osjetljive vage iz tarifnog podbroja 84.21.24) |
|
|
84.21 |
|
Mehanički uređaji (pa i na ručni pogon) za izbacivanje, štrcanje i raspršivanje tekućina ili praha; aparati za gašenje požara, pa i s punjenjem; pištolji za štrcanje i slični uređaji; strojevi za izbacivanje mlaza pare ili pijeska i slični strojevi za izbacivanje mlaza (osim aparata za gašenje požara iz tarifnog podbroja 84.21.24) |
|
|
84.22 |
|
Dizalice-koloturnici; vodoravna i uspravna vitla; dizalice za velike terete s malom visinom dizanja (osim uređaja iz tarifnog broja 84.23), (osim mehaničkih uređaja za rukovanje radioaktivnim tvarima iz tarifnog podbroja ex. 84.22.90) |
|
|
84.24 |
|
Strojevi za pripremu ili kultiviranje zemlje za poljoprivredu, hortikulturu ili šumarstvo; valjci za travnjake i športske terene |
|
|
84.25 |
|
Strojevi i uređaji za berbu, žetvu ili vršidbu, uključujući strojeve za baliranje slame i stočne hrane; kosilice za travu i druge kosilice; strojevi za čišćenje ili sortiranje jaja, voća ili drugih poljoprivrednih proizvoda, osim strojeva iz tarifnog broja 84.29: |
|
|
— 10 |
Kosilice za košenje sijena itd. |
||
|
— 15 |
Kosilice, uključujući polužne kosilice za priključivanje na traktor |
||
|
— 20 |
Strojevi za berbu, žetvu i vršidbu, uključujući strojeve za skupljanje i vezivanje u bale |
||
|
— 30 |
Strojevi i uređaji za vršidbu |
||
|
— 35 |
Preše za baliranje slame i stočne hrane |
||
|
— 40 |
Strojevi za skupljanje i vezivanje u bale |
||
|
— 45 |
Kosilice za travnjake, perivoje ili športske terene |
||
|
|
|
||
|
— 92 |
Strojevi i uređaji za vršidbu |
||
|
84.30 |
|
Strojevi i uređaji što nisu spomenuti niti uključeni u druge tarifne brojeve ovog poglavlja, za industrijsku pripremu ili proizvodnju hrane ili pića, osim strojeva za dobivanje (ekstrakciju) ili pripremu životinjskih ili stabilnih biljnih masti ili ulja: |
|
|
— 60 |
Strojevi za pivovarstvo |
||
|
84.31 |
|
Strojevi za proizvodnju celuloze od vlaknastih celuloznih materijala ili strojevi za proizvodnju i dovršavanje papira ili kartona |
|
|
84.36 |
|
Strojevi za ispredanje (protiskivanje, ekstruziju), istezanje, teksturiranje ili rezanje umjetnih ili sintetičkih tekstilnih filamenata; Strojevi za pripravu tekstilnih vlakana; strojevi za predenje, udvajanje (dubliranje) ili končanje i ostali strojevi za proizvodnju tekstilne pređe; tekstilni strojevi za namotavanje (uključujući za namotavanje potke) (osim strojeva za ispredanje (protiskivanje, ekstruziju) umjetnih ili sintetičkih tekstilnih filamenata pod tlakom i ubrizgavanjem iz tarifnog podbroja) 84.36.10 i strojeva za tučenje, rezuckanje, trganje i čišćenje iz tarifnog podbroja 84.36.25) |
|
|
84.37 |
|
Tkalački strojevi; strojevi za pletenje, prepletanje, pletenje prošivanjem (bondiranje iglanjem) i strojevi za proizvodnju obavijene pređe, tila, čipke, veza, pozamenterije, pletenica ili mreža i tafting-strojevi (osim strojeva za pletenje iz tarifnog podbroja 84.37.21 i strojeva za proizvodnju tila iz tarifnog podbroja 84.37.22) |
|
|
84.38 |
|
Pomoćni strojevi i uređaji za uporabu sa strojevima iz tarifnog broja 84.37 (npr. listovni strojevi, žakarski strojevi, automatski uređaji za zaustavljanje i mehanizmi za mijenjanje čunova); dijelovi i pribor prepoznatljivi kao prikladni za uporabu isključivo ili uglavnom za strojeve iz ovog tarifnog broja ili iz tarifnih brojeva 84.36 i 84.37 (npr. vretena i krilca za vretena, obloge za vlačare, češljevi, ekstruzijske sapnice, čunovi, kotlaci, listovi za kotlace i igle za pletenje) (osim češljeva za vretena iz tarifnog broja 84.38.40 i metalnih kotlaca iz tarifnog podbroja 84.38.60) |
|
|
84.43 |
|
Konvertori, lonci za lijevanje, kalupi za ingote i strojevi za lijevanje, što ih se rabi u metalurgiji ili ljevaonicama kovina: |
|
|
— 10 |
Konvertori |
||
|
84.44 |
|
Valjački stanovi i pruge za kovine te valjci za njih: |
|
|
|
|
||
|
— 91 |
Valjci za valjačke stanove i pruge |
||
|
— 99 |
Ostalo |
||
|
84.45 |
|
Alatni strojevi za obradu kovina ili kovinskih karbida, osim strojeva iz tarifnih brojeva 84.49 i 84.50 (osim automatskih točila iz tarifnog podbroja 84.45.11, brusnih strojeva iz tarifnog podbroja 84.45.20, strojeva za glodanje iz tarifnog podbroja 84.45.20, strojeva za mljevenje iz tarifnog podbroja 84.45.45 i strojeva za vučenje iz tarifnog podbroja 84.45.85) |
|
|
84.47 |
|
Alatni strojevi (uključujući strojeve za spajanje čavlima, žičanim spojnicama (kopčama), lijepljenjem ili drukčije) za obradu drva, pluta, kosti, tvrde gume, tvrde plastike ili sličnih tvrdih materijala, osim strojeva iz tarifnog broja 84.49 |
|
|
84.50 |
|
Strojevi i aparati na plin za lemljenje i zavarivanje, uključujući i one što mogu rezati; plinski strojevi i aparati za (autogeno) kaljenje površine (osim uređaja za površinsko kaljenje iz tarifnog podbroja 84.50.20) |
|
|
84.56 |
|
Strojevi za sortiranje, prosijavanje, razdvajanje (separaciju), pranje, drobljenje, mljevenje, miješanje ili gnječenje zemlje, kamena, rudača ili drugih mineralnih tvari u krutom stanju (uključujući u prahu ili u tjestastom stanju); strojevi za aglomeriranje, modeliranje ili oblikovanje krutih mineralnih goriva, keramičke mase, cementa, sadre ili drugih mineralnih tvari u obliku praha ili tijesta; strojevi za izradu kalupa za lijevanje od pijeska: |
|
|
|
|
||
|
— 29 |
Ostalo |
||
|
|
|
||
|
— 99 |
Ostalo |
||
|
84.59 |
|
Strojevi i mehanički uređaji s vlastitom (posebnom) funkcijom što nisu spomenuti niti uključeni na drugom mjestu u ovom poglavlju (osim strojeva za proizvodnju glinenih proizvoda iz tarifnog podbroja 84.59.10, nuklearnih reaktora iz tarifnog podbroja 84.59.20, strojeva za proizvodnju cigareta i cigara iz tarifnog podbroja 84.59.32, strojeva i uređaja za navijanje na tuljce iz tarifnog podbroja 84.59.42, strojeva i uređaja za proizvodnju četki iz tarifnog podbroja 84.59.43 i strojeva za automatsko mazanje s crpkom iz tarifnog podbroja 84.59.45) |
|
|
84.60 |
|
Kalupnici za ljevaonice kovina; modelne ploče; modeli za kalupe; kalupi za kovine (osim kalupa za ingote), kovinske karbide, staklo, mineralne tvari, gumu i plastične mase |
|
|
84.61 |
|
Slavine, ventili i slični uređaji za cjevovode, kotlove, spremnike, posude i slično, uključujući ventile za smanjenje pritiska i termostatski upravljane ventile |
|
|
84.63 |
|
Transmisijska vratila (uključujući bregasta i koljeničasta vratila) i koljena vratila; kućišta za ležaje i klizni ležaji; zupčani prijenosi; navojna vretena s kuglicama ili valjcima; mjenjačke kutije i drugi mjenjači brzina uključujući pretvarače momenta vrtnje; zamašnjaci, remenice i užnice (uključujući sklop užnica za koloturnike); uključno-isključne spojke i spojke za vratila (uključujući zglobne spojke) |
|
|
85.01 |
|
Električni generatorski agregati i rotacijski pretvarači (konvertori); električni transformatori, statički pretvarači (npr. ispravljači) te reaktantni svici i druge prigušnice (osim električnih generatora snage veće od 100 kVA iz tarifnog podbroja 85.01.40) |
|
|
85.05 |
|
Elektromehanički alat za rad u ruci, s ugrađenim elektromotorom |
|
|
85.07 |
|
Aparati za brijanje, šišanje i skidanje dlaka (depiliranje) s ugrađenim elektromotorom |
|
|
85.08 |
|
Električna oprema za paljenje i pokretanje motora s unutarnjim izgaranjem što ih se pali uz pomoć svjećice ili kompresije (npr. magneti za paljenje, dinamo-magneti, svici za paljenje, svjećice za paljenje i žarne svjećice, elektropokretači); generatori (npr. dinama i alternatori) i regleri za njih (osim reglera iz tarifnog podbroja 85.08.10 i svjećica za paljenje iz tarifnog podbroja 85.08.20) |
|
|
85.09 |
|
Električna oprema za rasvjetu i upozoravanje, brisači vjetrobrana, uređaji za odmrzavanje i uređaji za odmagljivanje, za bicikle i motorna vozila (osim opreme za zvučno upozoravanje, sirena i ostalih električnih uređaja za zvučnu signalizaciju iz tarifnog podbroja 85.09.13) |
|
|
85.11 |
|
Industrijske ili laboratorijske električne peći (uključujući zasnovane na načelu indukcije ili dielektričnih gubitaka); ostala industrijska i laboratorijska oprema za toplinsku obradu materijala na načelu indukcije ili dielektričnih gubitaka; strojevi i aparati za meko i tvrdo lemljenje i zavarivanje, električni (uključujući i s električno grijanim plinom), na načelu laserskog ili drugog svjetlosnog ili fotonskog snopa, ultrazvuka, elektronskog snopa, magnetnih impulsa ili luka plazme, uključujući i one što mogu sjeći; električni strojevi i aparati za vruće štrcanje kovina ili kermeta (osim industrijskih ili laboratorijskih električnih peći iz tarifnog podbroja 85.11.11 i raznih dijelova iz tarifnog podbroja 85.11.91) |
|
|
85.12 |
|
Električna protočna ili akumulacijska grijala vode i uronjiva grijala; električni aparati za grijanje prostora i električni uređaji za grijanje tla; elektrotoplinski aparati za uređivanje kose (npr. aparati za sušenje kose, aparati za kovrčanje kose) i aparati za sušenje ruku; električna glačala; ostali elektrotoplinski uređaji za kućanstvo; električni otpornici za grijanje, osim onih iz tarifnog broja 85.24: |
|
|
— 20 |
Električni aparati za grijanje prostora i električni aparati za grijanje tla i za slične namjene |
||
|
— 30 |
Elektrotoplinski aparati za uređivanje kose |
||
|
— 50 |
Elektrotoplinski uređaji koji se rabe u kućanstvu |
||
|
— 91 |
Dijelovi |
||
|
85.13 |
|
Električni aparati za žičnu telefoniju i telegrafiju, uključujući žične telefone s bežičnom mikrotelefonskom kombinacijom i telekomunikacijske aparate za žične sustave s nosivom strujom: |
|
|
— 43 |
Telekomunikacijski aparati za žične sustave s nosivom strujom na velike daljine |
||
|
85.14 |
|
Mikrofoni i njihovi stalci; zvučnici, uključujući i zvučnike u zvučnim kutijama; audiofrekventna električna pojačala: |
|
|
— 20 |
Zvučnici |
||
|
— 30 |
Audiofrekventna električna pojačala |
||
|
85.15 |
|
Odašiljači radio-telefonije, radio-telegrafije, radiodifuzije ili televizije, uključujući s ugrađenim prijamnikom ili aparatom za snimanje ili reprodukciju zvuka; televizijske kamere; radari, radionavigacijski uređaji i uređaji za radio-daljinsko upravljanje: |
|
|
ex 91 |
Dijelovi (osim antena i dijelova za pojačala, frekvencijskih pretvarača i ostale opreme i pribora za antene) |
||
|
85.18 |
|
Električni kondenzatori, stalni, promjenljivi i udesivi |
|
|
85.19 |
|
Električni aparati za uklapanje, isklapanje, zaštitu ili spajanje električnih strujnih krugova (npr. sklopke, osigurači, odvodnici prenapona, ograničavala napona, prigušivači putujućih valova, utične naprave i spojni ormarići); električni otpornici (uključujući reostate i potenciometre), osim grijaćih otpornika; ploče (uključujući ploče za numeričko upravljanje), pultovi, stolovi, ormari i ostale osnove za električno upravljanje ili razdiobu električne struje, uključujući one s ugrađenim instrumentima ili aparatima iz poglavlja 90, te aparati za numeričko upravljanje (osim osigurača iz tarifnog podbroja 85.19.15, odvodnika prenapona iz tarifnog podbroja 85.19.16 te pultova, stolova, ormara i ostalih osnova za električno upravljanje ili razdiobu električne struje iz tarifnog podbroja 85.19.30) |
|
|
85.23 |
|
Izolirana žica (uključujući lakiranu žicu i anodiziranu žicu), kabeli (uključujući koaksijalne kabele) i ostali izolirani električni vodiči, s priključnim uređajima ili bez njih; kabeli od optičkih, pojedinačno oplaštenih vlakana (svjetlovodi), čak i kada sadrže električne vodiče ili su opremljeni priključnim uređajima |
|
|
85.24 |
|
Ugljene elektrode, ugljene četkice, ugljen za žarulje, ugljen za baterije i drugi proizvodi od grafita ili od drugih vrsta ugljika, s kovinom ili bez nje, za namjenu u elektrotehnici: |
|
|
— 10 |
Ugljene četkice za električne uređaje i aparate |
||
|
— 26 |
Toplinski otpornici za uređaje za grijanje |
||
|
— 29 |
Ostalo |
||
|
85.28 |
|
Električni dijelovi strojeva i aparata, što nisu spomenuti niti uključeni na drugom mjestu u ovom poglavlju |
|
|
86.10 |
|
Kolosiječni sklopovi i pribor; mehanička (uključujući elektromehanička) oprema za signalizaciju, sigurnost, nadzor ili upravljanje u prometu na prugama, cestama, unutarnjim vodenim putevima, parkiralištima, u lučkim postrojenjima i zračnim lukama; njihovi dijelovi |
|
|
87.01 |
|
Vučna vozila (osim onih iz tarifnog broja 87.07) |
|
|
87.02 |
|
Osobni automobili i druga motorna vozila uglavnom zasnovana (konstruirana) za prijevoz osoba (osim motornih vozila za prijevoz osoba iz tarifnog podbroja 87.02.11), uključujući motorna vozila za kombinirani prijevoz osoba i robe tipa „karavan”, „kombi” itd. i trkaće automobile |
|
|
87.03 |
|
Motorna vozila za posebne namjene (na pr. samoutovarna vozila za prijevoz neispravnih ili oštećenih vozila, dizalična vozila, vatrogasna vozila, vozila s ugrađenom miješalicom za beton, vozila za čišćenje cesta, vozila za štrcanje ili posipanje, vozila-pokretne radionice, pokretne radiološke jedinice), osim onih namijenjenih prije svega prijevozu osoba ili robe: |
|
|
— 10 |
Samoutovarna vozila za prijevoz neispravnih ili oštećenih vozila |
||
|
— 20 |
Vozila za štrcanje ili posipanje |
||
|
— 30 |
Vozila za čišćenje snijega |
||
|
87.04 |
|
Podvozja s ugrađenim motorima motornih vozila iz tarifnih brojeva 87.01 do 87.03 |
|
|
87.05 |
|
Karoserije (uključujući i kabine) za motorna vozila iz tarifnih brojeva 87.01 do 87.03 |
|
|
87.06 |
|
Dijelovi i pribor motornih vozila iz tarifnih brojeva 87.01 do 87.03 |
|
|
87.07 |
|
Samokretna radna kolica (autokare), bez uređaja za dizanje ili rukovanje, što ih se rabi u tvornicama, skladištima, lukama i zračnim lukama za prijevoz robe na kratkim udaljenostima; vučna vozila što ih se rabi na peronima željezničkih kolodvora; dijelovi navedenih vozila |
|
|
87.09 |
|
Motocikli (uključujući i mopede), bicikli i slična vozila s pomoćnim motorom, s bočnom prikolicom ili bez nje; bočne prikolice |
|
|
87.10 |
|
Bicikli i druga slična vozila (uključujući dostavne tricikle), bez motornog pogona: |
|
|
— 10 |
Bicikli i druga slična vozila na dva kotača |
||
|
87.12 |
|
Dijelovi i pribor vozila iz tarifnih brojeva 87.09 do 87.11: |
|
|
— 91 |
Dijelovi i pribor vozila iz tarifnih brojeva 87.09 |
||
|
— 92 |
Dijelovi i pribor vozila iz tarifnih brojeva 87.10 |
||
|
89.01 |
|
Putnički i izletnički brodovi, trajekti, teretni brodovi, teglenice i slična plovila za prijevoz osoba ili robe koja se ne razvrstavaju u tarifne brojeve 89.02, 89.03, 89.04 ili 89.05 |
|
|
89.02 |
|
Brodovi tegljači (remorkeri) |
|
|
89.05 |
|
Ostale plutajuće konstrukcije (na pr. splavi, spremnici, kesoni, platforme za iskrcavanje, plutače i svjetionici) |
|
|
90.04 |
|
Naočale i slični proizvodi, korekcijski, zaštitni i ostali |
|
|
90.14 |
|
Instrumenti i aparati za geodetsku izmjeru zemljišta (uključujući fotogrametriju), hidrografiju, oceanografiju, hidrologiju, meteorologiju i geofiziku; kompasi; daljinomjeri: |
|
|
— 40 |
Meteorološki instrumenti i aparati |
||
|
— 91 |
Dijelovi meteoroloških instrumenata i aparata |
||
|
90.27 |
|
Brojila okretaja, brojila proizvodnje, taksimetri, brojila kilometara, brojila koraka i slično; mjerači brzine i tahometri, osim onih koji se razvrstavaju u tarifni broj 90.14; stroboskopi |
|
|
90.28 |
|
Električni uređaji za mjerenje, provjeru, analizu ili samokretni kontrolni instrumenti i aparati: |
|
|
— 10 |
Voltmetri, potenciometri, elektrometri |
||
|
— 20 |
Ampermetri, galvanometri |
||
|
— 30 |
Vatmetri |
||
|
91.02 |
|
Kućni, uredski i slični satovi s mehanizmom za osobne satove |
|
|
91.04 |
|
Ostali satovi (osim satova s mehanizmom za osobne satove) |
|
|
92.11 |
|
Gramofoni s ugrađenim pojačalom ili bez njega, kasetofoni, diktafoni i drugi aparati za snimanje i reprodukciju zvuka, uključujući gramofone i magnetofone sa zvučnim glavama ili bez njih; aparati za snimanje ili reprodukciju televizijske slike i zvuka, magnetski (osim gramofona iz tarifnog podbroja 92.11.10) |
|
|
92.12 |
|
Gramofonske ploče i drugi nosači zvuka ili sličnog; matrice za proizvodnju ploča, pripremljeni galvanski otisci, film za mehaničko snimanje zvuka, pripremljene kasete, žice, trake i slični proizvodi koji se obično koriste za zvučno i drugo snimanje |
|
|
92.13 |
|
Ostali dijelovi i pribor za aparate iz tarifnog broja 92.11: |
|
|
— 40 |
Magnetske zvučne glave |
||
|
— 90 |
Ostalo |
||
|
93.04 |
|
Ostalo vatreno oružje, uključujući signalne pištolje, pištolje i revolvere za ispaljivanje manevarskog streljiva, pištolje za izbacivanje brodske užadi i slično |
|
|
93.05 |
|
Ostalo oružje (npr. opružne, zračne ili plinske puške i pištolji, pendreci) |
|
|
93.06 |
|
Dijelovi i pribor za proizvode osim onih iz tarifnog broja 93.01: |
|
|
— 93 |
Dijelovi za lovačke i športske puške |
||
|
93.07 |
|
Bombe, granate, torpeda, mine, rakete i slično vojno streljivo te dijelovi za njih; meci (patrone) i ostalo streljivo i projektili te dijelovi za njih, uključujući sačmu i čepove za metke (patrone): |
|
|
— 21 |
Streljivo za lovačko i športsko oružje |
||
|
94.04 |
|
Nosači madraca; oprema za krevete i slični proizvodi (npr. madraci, popluni, perine, jastuci i jastučići) s oprugama ili punjeni bilo kojim materijalom ili od celularne gume ili plastičnih masa, uključujući presvučene |
|
|
95.01 |
|
Obrađena kornjačevina i proizvodi od kornjačevine |
|
|
95.02 |
|
Obrađeni sedef i proizvodi od sedefa |
|
|
95.03 |
|
Obrađena slonovača i proizvodi od slonovače |
|
|
95.04 |
|
Obrađena kost (osim kitove kosti) i proizvodi od kosti (osim kitove kosti) |
|
|
96.02 |
|
Metle, četke i kistovi (uključujući četke što su dijelovi strojeva, aparata ili vozila), ručno pogonjene mehaničke naprave za čišćenje poda, bez motora, četke za paučinu i peruške; pripremljene vezice i snopovi za izradu metli, četaka i kistova; jastučići za nanošenje boje i soboslikarski valjci; brisači za podove, prozore i slično (osim brisača s valjkom): |
|
|
— 22 |
Četkice za zube, četkice za brijanje, četke za kosu, četke za nokte, četke za trepavice i druge toaletne četke za osobnu toaletu, uključujući četke što su dijelovi aparata |
||
|
97.01 |
|
Dječje igračke s kotačima za vožnju (npr. tricikli, romobili, automobili s pedalama); kolica za lutke |
|
|
97.02 |
|
Lutke |
|
|
97.03 |
|
Ostale igračke; umanjeni modeli i slični modeli za igru, uključujući s pogonom; slagalice svih vrsta: |
|
|
— 90 |
Ostalo |
||
|
97.04 |
|
Proizvodi za sajamske, stolne ili društvene igre, uključujući flipere, biljar, posebne stolove za kasino-igre i opremu za automatske kuglane |
|
|
97.05 |
|
Praznični, karnevalski i drugi proizvodi za razonodu, uključujući one za opsjenarske (mađioničarske) varke i slično; proizvodi za božićne svetkovine (na primjer umjetne jelke, jaslice i figurice za njih, cjepanice, djedovi božićnjaci itd.) |
|
|
97.06 |
|
Proizvodi i oprema za sve vrste tjelovježbi, gimnastiku, atletiku, druge športove (uključujući stolni tenis) ili igre na otvorenom (osim proizvoda iz tarifnog broja 97.04) |
|
|
97.07 |
|
Prutovi (štapovi), udice i ostali pribor za ribolov udicom; mreže za prihvat ulovljenih riba (sačići, janke, oprare), mreže za leptire i slične mreže; „ptice” za mamljenje i slični rekviziti za lov i streljaštvo (osim udica iz tarifnog podbroja 97.07.10) |
|
|
97.08 |
|
Vrtuljci, ljuljačke, streljane i druga oprema za sajamsku razonodu; putujući cirkusi i putujući zvjerinjaci; putujuća kazališta |
|
|
98.01 |
|
Dugmad, kopčice što ih se zatvara utiskivanjem ili na drugi način, dugmad za presvlačenje i ostali dijelovi tih proizvoda; nedovršena dugmad |
|
|
98.05 |
|
Olovke (osim olovaka iz tarifnog broja 98.03), krajoni, mine za olovke, pasteli, ugljen za crtanje, krede za pisanje ili crtanje i krojačke krede |
|
PRILOG 4
o korištenju posebnih izvora pomoći od strane Turske
UGOVORNE STRANKE,
u želji da ne priječe korištenje posebnih izvora pomoći od strane Turske,
SPORAZUMJELE SU SE:
|
1. |
Ako odredbe Sporazuma o pridruživanju ili Dodatnog protokola predstavljaju prepreku Turskoj da koristi posebne izvore pomoći koji su na raspolaganju njezinu gospodarstvu, Turska je, nakon što o tome obavijesti Vijeće za pridruživanje, ovlaštena:
|
|
2. |
Proizvodi uvezeni u Tursku u skladu s ovim Prilogom ne smiju se ponovo izvesti u Zajednicu u nepromijenjenu stanju niti obrađeni ili prerađeni. |
|
3. |
Odredbe ovog Priloga ne smiju priječiti pravilno funkcioniranje pridruživanja. |
|
4. |
Na kraju prijelaznog razdoblja Vijeće za pridruživanje može odlučiti hoće li ovaj Prilog ostati na snazi. Ako u međuvremenu dođe do bilo kakvih promjena u prirodi izvora pomoći iz stavka 1. ovog Priloga ili u postupcima njihova korištenja, ili ako nastanu bilo kakve poteškoće prilikom njihova korištenja, Vijeće za pridruživanje preispituje situaciju u svrhu poduzimanja odgovarajućih mjera. |
PRILOG 5
o njemačkoj unutarnjoj trgovini i s tim povezanim poteškoćama
UGOVORNE STRANKE,
uzimajući u obzir uvjete koji trenutačno postoje zbog podjele Njemačke,
SPORAZUMJELE SU SE:
|
1. |
Budući da trgovina između njemačkih područja u kojima se primjenjuje Temeljni zakon Savezne Republike Njemačke i njemačkih područja u kojima se Temeljni zakon ne primjenjuje predstavlja dio njemačke unutarnje trgovine, primjena Sporazuma o pridruživanju ili Dodatnog protokola u Njemačkoj ne zahtijeva nikakvu promjenu sadašnjeg trgovinskog režima u Njemačkoj. |
|
2. |
Svaka ugovorna stranka obavješćuje drugu ugovornu stranku o svim sporazumima o trgovini s njemačkim područjima u kojima se Temeljni zakon Savezne Republike Njemačke ne primjenjuje i o svim provedbenim odredbama. Svaka ugovorna stranka osigurava da provedba takvih sporazuma nije u suprotnosti s načelima pridruživanja te osobito poduzima odgovarajuće mjere kako ne bi prouzročila štetu gospodarstvu druge ugovorne stranke. |
|
3. |
Svaka ugovorna stranka može poduzeti odgovarajuće mjere za sprečavanje možebitnih teškoća koje bi joj mogla prouzročiti trgovina između druge ugovorne stranke i njemačkih područja u kojima se ne primjenjuje Temeljni zakon Savezne Republike Njemačke. |
PRILOG 6.
o tretmanu koji se primjenjuje na poljoprivredne proizvode
Članak 1.
Tretman predviđen u članku 35. stavku 2. Dodatnog protokola utvrđen je u sljedećim člancima.
POGLAVLJE I.
POVLAŠTENI TRETMAN UVOZA U ZAJEDNICU
Članak 2.
Na uvoz niže navedenih proizvoda podrijetlom iz Turske u Zajednicu primjenjuju se carine u visini od 50 % carina iz Zajedničke carinske tarife.
|
Tarifna oznaka |
Naziv |
||||||||||||||||||||||
|
07.01 |
Povrće, svježe ili rashlađeno:
|
||||||||||||||||||||||
|
07.03 |
Povrće privremeno konzervirano (npr. sumpornim dioksidom, u slanoj vodi, u sumpornoj vodi ili drugim otopinama za konzerviranje), ali u stanju neprikladnom za neposrednu prehranu:
|
||||||||||||||||||||||
|
08.03 |
Smokve, svježe ili suhe:
|
||||||||||||||||||||||
|
08.04 |
Grožđe, svježe ili suho:
|
||||||||||||||||||||||
|
08.05 |
Ostali orašasti plodovi (osim orašastih plodova iz tarifnog broja 08.01), svježi ili suhi, oljušteni ili neoljušteni:
|
||||||||||||||||||||||
|
08.06 |
Jabuke, kruške i dunje, svježe:
|
||||||||||||||||||||||
|
08.12 |
Voće, suho, osim onog iz tarifnih brojeva 08.01 do 08.05:
|
||||||||||||||||||||||
|
20.01 |
Povrće, voće, orašasti plodovi i ostali jestivi dijelovi biljaka, pripremljeni ili konzervirani u octu ili octenoj kiselini, uključujući i sa solju, začinima, gorušicom ili šećerom:
|
||||||||||||||||||||||
|
20.02 |
Ostalo povrće, pripremljeno ili konzervirano na drugi način osim u octu ili octenoj kiselini:
|
||||||||||||||||||||||
|
20.05 |
Džemovi, voćni želei, marmelade, pirei i paste od voća ili od orašastih plodova dobiveni kuhanjem, uključujući i s dodanim šećerom ili drugim sladilima:
|
||||||||||||||||||||||
|
20.06 |
Voće, orašasti plodovi i ostali jestivi dijelovi biljaka, drukčije pripremljeni ili konzervirani, uključujući i s dodanim šećerom ili drugim sladilima ili alkoholom, što nisu spomenuti niti uključeni na drugom mjestu:
|
Članak 3.
Niže navedeni proizvodi podrijetlom iz Turske uvoze se u Zajednicu bez carina i davanja s istovrsnim učinkom:
|
Tarifna oznaka |
Naziv |
||||
|
08.04 |
Grožđe, svježe ili suho:
|
Članak 4.
1. Na uvoz niže navedenih proizvoda podrijetlom iz Turske u Zajednicu primjenjuju se carine u visini od 60 % carina iz Zajedničke carinske tarife:
|
Tarifna oznaka |
Naziv |
|
ex 08.02 A |
Svježe naranče |
2. Na uvoz niže navedenih proizvoda podrijetlom iz Turske u Zajednicu primjenjuju se carine u visini od 50 % carina iz Zajedničke carinske tarife:
|
Tarifna oznaka |
Naziv |
|
ex 08.02 B |
Mandarine (uključujući tangerske i satsuma mandarine); klementine, wilking mandarine i slični hibridi agruma, svježi |
|
08.02 C |
Svježi limuni |
3. Tijekom razdoblja primjene referentnih cijena primjenjuju se odredbe stavaka 1. i 2. pod uvjetom da na unutarnjem tržištu Zajednice cijene agruma uvezenih iz Turske nakon carinjenja, vodeći računa o pretvorbenim faktorima koji vrijede za različite kategorije agruma te nakon odbitka troškova prijevoza i uvoznih davanja koja nisu carine, nisu niže od referentnih cijena za dotično razdoblje uvećanih za učinak Zajedničke carinske tarife na navedene referentne cijene i za fiksni iznos u visini od 1,20 obračunskih jedinica na 100 kilograma.
4. Troškovi prijevoza i uvozna davanja koja nisu carine, navedeni u stavku 3., jednaki su onima utvrđenima za izračun ulaznih cijena iz Uredbe br. 23 o postupnom uspostavljanju zajedničkog uređenja tržišta voćem i povrćem.
Međutim, Zajednica zadržava pravo izračunati iznos koji se oduzima na ime uvoznih davanja koja nisu carine iz stavka 3., tako da spriječi poteškoće koje bi mogle nastati zbog učinka tih davanja na ulazne cijene, ovisno o podrijetlu.
5. Odredbe članka 11. Uredbe br. 23 i dalje se primjenjuju.
6. Ako bi neuobičajeni uvjeti tržišnog natjecanja ugrozili ili mogli ugroziti prednosti koje proizlaze iz odredaba gore navedenih stavaka 1. i 2., u Vijeću za pridruživanje mogu se održati savjetovanja radi sagledavanja poteškoća koje proizlaze iz takve situacije.
Članak 5.
Na uvoz niže navedenih proizvoda podrijetlom iz Turske u Zajednicu primjenjuje se carina ad valorem u visini od 3 %. Ta se carina snižava na 2 % godinu dana od stupanja na snagu Dodatnog protokola i na 1 % dvije godine od tog dana. Na kraju treće godine carina se ukida.
|
Tarifna oznaka |
Naziv |
||||
|
08.03 |
Smokve, svježe ili suhe:
|
Članak 6.
Na uvoz niže navedenih proizvoda podrijetlom iz Turske u Zajednicu primjenjuje se carina ad valorem u visini od 2.5 % u okviru godišnje carinske kvote Zajednice od 18 700 metričkih tona:
|
Tarifna oznaka |
Naziv |
||||
|
08.05 |
Ostali orašasti plodovi (osim orašastih plodova iz tarifnog broja 08.01), svježi ili suhi, oljušteni ili neoljušteni:
|
Članak 7.
1. Zajednica poduzima sve potrebne mjere kako bi osigurala da je prelevman prilikom uvoza u Zajednicu maslinovog ulja, osim rafiniranog maslinovog ulja, iz tarifnog broja 15.07 A II Zajedničke carinske tarife, koje je u cijelosti proizvedeno u Turskoj i neposredno prevezeno iz te zemlje u Zajednicu, uvozni prelevman izračunan u skladu s odredbama članka 13. Uredbe br. 136/66/EEZ o uspostavljanju zajedničkog uređenja tržišta ulja i masti i koji se primjenjuje na dan uvoza umanjen za 0.5 obračunskih jedinica na 100 kilograma.
2. Osim toga te pod uvjetom da Turska primjenjuje posebno izvozno davanje koja se odražava na uvoznoj cijeni, Zajednica snižava prelevman izračunan u skladu s odredbama stavka 1. za iznos koji je jednak plaćenom davanju, ali nije veći od 4.5 obračunskih jedinica na 100 kilograma.
Svaka ugovorna stranka poduzima potrebne mjere za provedbu ovog stavka.
3. U Vijeću za pridruživanje mogu se održati savjetovanja o funkcioniranju režima predviđenog u ovom članku.
Članak 8.
Niže navedeni proizvodi podrijetlom iz Turske oslobođeni su od plaćanja carine prilikom uvoza u Zajednicu:
|
Tarifna oznaka |
Naziv |
|
24.01 |
Neprerađeni duhan; duhanski otpaci |
Članak 9.
Na uvoz niže navedenih proizvoda podrijetlom iz Turske u Zajednicu primjenjuju se carine u visini od 25 % carina iz Zajedničke carinske tarife. Te se carine snižavaju na 10 % carina iz Zajedničke carinske tarife na kraju druge godine od stupanja na snagu Dodatnog protokola. Carine se ukidaju na kraju treće godine.
|
Tarifna oznaka |
Naziv |
||||||||||||||||||||||||
|
01.01 |
Živi konji, magarci, mazge i mule:
|
||||||||||||||||||||||||
|
01.02 |
Žive životinje vrste goveda:
|
||||||||||||||||||||||||
|
01.03 |
Žive svinje:
|
||||||||||||||||||||||||
|
02.01 |
Meso i jestivi klaonički proizvodi životinja iz tarifnih podbrojeva 01.01, 01.02, 01.03 ili 01. 04, svježi, rashlađeni ili smrznuti:
|
||||||||||||||||||||||||
|
02.04 |
Ostalo meso i jestivi mesni klaonički proizvodi, svježi, rashlađeni ili smrznuti |
||||||||||||||||||||||||
|
02.06 |
Meso i jestivi mesni klaonički proizvodi (osim jetre od peradi), soljeni, u salamuri, sušeni ili dimljeni:
|
||||||||||||||||||||||||
|
04.05 |
Ptičja jaja i žumanjci jaja, svježi, sušeni, kuhani u vodi ili pari, oblikovani, smrznuti ili na drugi način konzervirani, s dodanim šećerom ili drugim sladilima ili bez njih:
|
||||||||||||||||||||||||
|
05.04 |
Životinjska crijeva, mjehuri i želuci (osim ribljih), cijeli ili u komadima |
||||||||||||||||||||||||
|
05.15 |
Proizvodi životinjskog podrijetla što nisu spomenuti niti uključeni na drugom mjestu; mrtve životinje iz 1. i 3. poglavlja, neuporabive za ljudsku prehranu ex B. ostalo:
|
||||||||||||||||||||||||
|
ex 07.05 |
Osušeno mahunasto povrće, u zrnu, oljušteno ili neoljušteno ili lomljeno (osim sjemenskog) |
||||||||||||||||||||||||
|
08.01 |
Datulje, banane, ananas, mango, mangusta, avokado, guava, kokosov orah, brazilski orah, kašev orah, svježi ili osušeni, oljušteni ili neoljušteni:
|
||||||||||||||||||||||||
|
ex Poglavlje 9. |
Čaj i začini, osim mate čaja (tarifni broj 09.03) |
||||||||||||||||||||||||
|
11.03 |
Brašno, krupica i prah od osušenoga mahunastoga povrća iz tarifnog broja 07.05 |
||||||||||||||||||||||||
|
11.04 |
Brašno od voća iz bilo kojeg tarifnog broja poglavlja 8. |
||||||||||||||||||||||||
|
11.08 |
Škrob; inulin:
|
||||||||||||||||||||||||
|
12.07 |
Bilje i dijelovi bilja (uključujući sjemenje i plodove), svježi ili osušeni, rezani ili cijeli, drobljeni ili mljeveni, vrsta što ih se poglavito rabi u parfumeriji, farmaciji ili za insekticidne, fungicidne ili slične svrhe |
||||||||||||||||||||||||
|
12.08 |
Rogači, svježi ili suhi, uključujući drobljene ili mljevene; koštice i jezgre iz koštica voća i ostali biljni proizvodi što ih se poglavito rabi za ljudsku prehranu, što nisu spomenuti niti uključeni na drugom mjestu |
||||||||||||||||||||||||
|
12.09 |
Slama i pljeva od žitarica, neprerađene, uključujući i sječene |
||||||||||||||||||||||||
|
ex 12.10 |
Švedska repa, krmna cikla, krmno korijenje, sijeno, lucerna (alfalfa), djetelina, esparzeta, krmni kelj, lupine, grahorice i slični proizvodi za stočnu hranu, uključujući i u obliku peleta, osim dehidratiziranog brašna od zelene stočne hrane |
||||||||||||||||||||||||
|
ex 15.02 |
Neprerađene kozje masti, loj (uključujući premier jus – početni sok) dobiven od kozje masti |
||||||||||||||||||||||||
|
15.03 |
Stearin od svinjske masti, ulje od svinjske masti, oleostearin, oleo ulje i ulje od loja, neemulgirani, nemiješani niti na drugi način pripremljeni |
||||||||||||||||||||||||
|
ex 16.01 |
Kobasice i slični proizvodi, od mesa, drugih mesnih klaoničkih proizvoda ili krvi, osim onih koji sadrže meso ili jestive mesne klaoničke proizvode svinja, goveda, ovaca ili koza |
||||||||||||||||||||||||
|
16.03 |
Ekstrakti i sokovi od mesa |
||||||||||||||||||||||||
|
18.01 |
Kakao u zrnu, cijeli ili lomljeni, sirovi ili prženi |
||||||||||||||||||||||||
|
18.02 |
Ljuske, kore, opne i ostali otpaci od kakaa |
||||||||||||||||||||||||
|
22.07 |
Ostala fermentirana pića (npr. jabukovača, kruškovača, medovina) |
||||||||||||||||||||||||
|
23.01 |
Brašno, krupica i pelete, od mesa ili mesnih klaoničkih proizvoda, od riba ili rakova, mekušaca ili ostalih vodenih beskralježnjaka, neprikladni za ljudsku uporabu; čvarci:
|
||||||||||||||||||||||||
|
23.02 |
Posije i ostali ostaci, dobiveni prosijavanjem, mljevenjem ili drugom obradom žitarica ili mahunarki, nepeletirani ili peletirani:
|
||||||||||||||||||||||||
|
ex 23.03 |
Ostaci i otpaci iz pivovara i destilerija; ostaci od proizvodnje škroba i slični ostaci |
||||||||||||||||||||||||
|
23.06 |
Biljni materijali i biljni otpaci, biljni ostaci i sporedni proizvodi, peletirani ili nepeletirani, što ih se rabi za prehranu životinja, što nisu spomenuti niti uključeni na drugom mjestu:
|
||||||||||||||||||||||||
|
23.07 |
Pripravci što ih se rabi za prehranu životinja:
|
Članak 10.
Prilikom provedbe zajedničke ribarstvene politike Zajednica poduzima sve mjere koje bi mogle biti potrebne kako bi se osiguralo da Turska zadrži izvozne mogućnosti koje su barem jednake onima predviđenima na temelju članka 6. Privremenog protokola.
Vijeće za pridruživanje proučava mjere koje bi mogle služiti za poboljšanje navedenih mogućnosti.
Članak 11.
Vijeće za pridruživanje određuje povlašteni tretman koji se primjenjuje na vino podrijetlom iz Turske.
Članak 12.
Zajednica poduzima sve potrebne mjere kako bi osigurala da su prelevmani na sljedeću robu, proizvedenu u Turskoj i neposredno uvezenu iz te zemlje u Zajednicu, prelevmani izračunani u skladu s odredbama članka 13. Uredbe br. 120/67/EEZ o zajedničkom uređenju tržišta žitarica, umanjeni za 0,5 obračunske jedinice na metričku tonu:
|
Tarifna oznaka |
Naziv |
||||
|
10.01 |
Wheat and meslin
|
||||
|
10.07 |
Heljda, proso i sjeme za ptice; ostale žitarice:
|
Članak 13.
1. Pod uvjetom da Turska primjenjuje posebno izvozno davanje koje se odražava na uvoznoj cijeni raži iz tarifnog broja 10.02 Zajedničke carinske tarife, proizvedene u Turskoj i neposredno uvezene iz te zemlje u Zajednicu, Zajednica snižava prelevman na uvoz tog proizvoda, izračunan u skladu s člankom 13. Uredbe br. 120/67/EEZ o zajedničkom uređenju tržišta žitarica, za iznos koji je jednak plaćenom davanju do visine od 8 obračunskih jedinica na metričku tonu.
Svaka ugovorna stranka poduzima potrebne mjere za provedbu ovog stavka.
2. U Vijeću za pridruživanje mogu se održati savjetovanja o funkcioniranju režima predviđenog u ovom članku.
Članak 14.
Ne dovodeći u pitanje ubiranje varijabilne komponente određene u skladu s člankom 5. Uredbe (EEZ) br. 1059/69 o određivanju trgovinskog režima koji se primjenjuje na određenu robu dobivenu preradom poljoprivrednih proizvoda, Zajednica, u skladu s vremenskim rasporedom utvrđenim u članku 9. ovog Priloga, poduzima sve potrebne mjere za postupno snižavanje fiksne komponente koja se ubire prilikom uvoza sljedećih proizvoda podrijetlom iz Turske u Zajednicu:
|
Tarifna oznaka |
Naziv |
||||||||
|
ex 17.04 |
Proizvodi od šećera bez kakaa, osim ekstrakta slatkog korijena s masenim udjelom saharoze većim od 10 %, ali bez drugih dodataka |
||||||||
|
19.01 |
Sladni ekstrakt |
||||||||
|
19.02 |
Proizvodi za dječju prehranu; prehrambeni proizvodi od brašna, prekrupe, krupice, škroba ili sladnog ekstrakta, što ne sadrže kakao ili što sadrže manje od 50 % masenog udjela kakaa |
||||||||
|
19.05 |
Prehrambeni proizvodi dobiveni bubrenjem ili prženjem žitarica ili proizvoda od žitarica (npr. kukuruzne pahuljice); žitarice (osim kukuruza) u zrnu ili u obliku pahuljica ili drukčije obrađenih zrna (osim brašna, prekrupe i krupice), prethodno kuhane ili drukčije pripremljene, što nisu spomenute niti uključene na drugom mjestu |
||||||||
|
19.06 |
Hostije, prazne kapsule za farmaceutske proizvode, oblate, rižin papir i slični proizvodi |
||||||||
|
19.07 |
Kruh, pecivo, kolači, keksi i ostali pekarski proizvodi, što ne sadrže šećer, med, jaja, masti, sir ili voće |
||||||||
|
19.08 |
Pecivo, kolači, keksi i ostali pekarski proizvodi, neovisno sadrže li kakao ili ne |
||||||||
|
21.01 |
Pržena cikorija i drugi prženi nadomjesci kave i ekstrakti, esencije i koncentrati tih proizvoda:
|
||||||||
|
21.06 |
Prirodni kvasci (aktivni ili neaktivni); pripremljeni praškovi za peciva:
|
||||||||
|
29.04 |
Aciklički alkoholi i njihovi halogeni-, sulfo-, nitro- i nitrozo derivati:
|
||||||||
|
ex 35.01 |
Kazein, kazeinati i drugi derivati kazeina |
||||||||
|
35.05 |
Dekstrini i drugi modificirani škrobovi (npr. preželatinirani i esterificirani škrobovi); ljepila na osnovi škrobova ili na osnovi dekstrina ili drugih modificiranih škrobova |
||||||||
|
38.12 |
Sredstva za doradu, nosači bojila, sredstva za ubrzavanje bojenja i fiksiranje bojila i drugi proizvodi i pripravci (npr. sredstva za apreturu i nagrizanje), što se rabe u tekstilnoj, papirnoj, kožarskoj i sličnim industrijama:
|
Članak 15.
Ako se propisi Zajednice u vezi s proizvodima iz ovog Priloga izmijene, Zajednica zadržava pravo promijeniti režim koji je za njih predviđen u ovom Prilogu.
Prilikom izmjene takvog režima Zajednica uvezenim proizvodima podrijetlom iz Turske dodjeljuje pogodnosti koje su usporedive s onima predviđenima u ovom Prilogu.
Članak 16.
Vijeće za pridruživanje određuje definiciju pojma „proizvoda s podrijetlom” za potrebe primjene ovog poglavlja.
POGLAVLJE II.
TRETMAN UVOZA U TURSKU
Članak 17.
Turska u vezi s komercijalnim uvozom dodjeljuje Zajednici povlašteni tretman koji osigurava zadovoljavajuće povećanje uvoza poljoprivrednih proizvoda podrijetlom iz Zajednice.
(1) Proizvodi tog tarifnog podbroja razvrstavaju se pod uvjetima koje utvrđuju nadležna tijela.
(2) Na razvrstavanje u ovaj tarifni podbroj primjenjuju se uvjeti koje utvrde nadležna tijela.
(3) Ovaj tarifni broj između ostalog obuhvaća prženi slanutak.
(4) Na razvrstavanje u ovaj tarifni podbroj primjenjuju se uvjeti koje utvrde nadležna tijela.
FINANCIJSKI PROTOKOL
NJEGOVO VELIČANSTVO KRALJ BELGIJANACA,
PREDSJEDNIK SAVEZNE REPUBLIKE NJEMAČKE,
PREDSJEDNIK FRANCUSKE REPUBLIKE,
PREDSJEDNIK TALIJANSKE REPUBLIKE,
NJEGOVA KRALJEVSKA VISOST VELIKI VOJVODA OD LUKSEMBURGA,
NJEZINO VELIČANSTVO KRALJICA NIZOZEMSKE, i
VIJEĆE EUROPSKIH ZAJEDNICA,
s jedne strane, i
PREDSJEDNIK REPUBLIKE TURSKE,
s druge strane,
U ŽELJI da promiču ubrzani razvoj turskoga gospodarstva kako bi se olakšalo ostvarivanje ciljeva iz Sporazuma o pridruživanju između Europske ekonomske zajednice i Turske,
NJEGOVO VELIČANSTVO KRALJ BELGIJANACA:
g. Pierrea HARMELA,
ministra vanjskih poslova;
PREDSJEDNIK SAVEZNE REPUBLIKE NJEMAČKE,
g. Waltera SCHEELA,
ministra vanjskih poslova;
PREDSJEDNIK FRANCUSKE REPUBLIKE,
g. Mauricea SCHUMANNA,
ministra vanjskih poslova;
PREDSJEDNIK TALIJANSKE REPUBLIKE:
g. Marija PEDINIJA,
državnog podtajnika za vanjske poslove;
NJEGOVA KRALJEVSKA VISOST VELIKI VOJVODA OD LUKSEMBURGA:
g. Gastona THORNA,
ministra vanjskih poslova;
NJEZINO VELIČANSTVO KRALJICA NIZOZEMSKE:
g. J.M.A.H. LUNSA,
ministra vanjskih poslova;
VIJEĆE EUROPSKIH ZAJEDNICA:
g. Waltera SCHEELA,
vršitelja dužnosti predsjednika Vijeća Europskih zajednica;
g. Franca Mariju MALFATTIJA,
predsjednika Komisije Europskih zajednica;
PREDSJEDNIK REPUBLIKE TURSKE:
g. Ihsana Sabrija ÇAGLAYANGÍLA,
ministra vanjskih poslova;
SPORAZUMJELI KAKO SLIJEDI:
Članak 1.
U okviru pridruživanja između Europske ekonomske zajednice i Turske, Zajednica nadopunjuje vlastita nastojanja Turske tako da sudjeluje, na način utvrđen ovim Protokolom, u mjerama za promicanje razvoja te zemlje.
Članak 2.
1. Zahtjeve za financiranje Europskoj investicijskoj banci mogu podnijeti turska država, ovlašteno tijelo te javna ili privatna poduzeća čije se sjedište ili mjesto poslovanja nalazi u Turskoj; Banka ih obavješćuje o radnji poduzetoj u vezi s njihovim zahtjevom.
2. Investicijski projekti prihvatljivi su za financiranje kada:
|
(a) |
pomažu pri povećanju produktivnosti turskoga gospodarstva te posebno ako imaju za cilj Turskoj pružiti bolju gospodarsku infrastrukturu, veći obujam poljoprivredne proizvodnje te suvremena i učinkovito vođena javna ili privatna poduzeća u industrijskom i uslužnom sektoru; |
|
(b) |
pomažu postizanje ciljeva Sporazuma o pridruživanju; |
|
(c) |
su dio turskog razvojnog plana koji je u to vrijeme na snazi. |
3. U pogledu izbora investicijskih projekata u okviru gore navedenih odredaba:
|
(a) |
mogu se financirati samo pojedinačni projekti; |
|
(b) |
u pravilu, investicijski projekti koji se provode na turskom državnom području mogu se financirati neovisno o sektorima gospodarstva na koje se odnose. |
4. Posebna se pozornost pridaje projektima koji mogu poslužiti poboljšanju turske bilance plaćanja.
Članak 3.
1. Odobreni zahtjevi financiraju se zajmovima Europske investicijske banke koja djeluje prema ovlaštenju država članica Zajednice.
2. Ti se zajmovi mogu odobriti do ukupnog iznosa od 195 milijuna obračunskih jedinica i mogu se povući u razdoblju koje završava 23. svibnja 1976. Eventualni preostali iznos po isteku tog razdoblja koristi se sukladno odredbama ovog Protokola dok se ne potroši.
3. Sredstva povučena svake godine kao rezultat odobrenja zajmova raspoređuju se jednakomjerno koliko god je to moguće tijekom čitavog razdoblja u kojem je ovaj Protokol na snazi. Međutim, relativno veliki iznosi mogu se, u razumnim granicama, povući u prvom dijelu tog razdoblja.
4. Iznosu navedenom u stavku 2. dodaje se neisplaćeni dio zajmova povučenih u okviru prvog Financijskog protokola koji su poništeni prije cjelokupne ili djelomične isplate.
Članak 4.
1. Zahtjevi za financiranje koje ne podnese turska vlada ne mogu biti odobreni bez suglasnosti te vlade.
2. Ako se zajam odobrava poduzeću ili ovlaštenom tijelu koje nije turska država, taj zajam mora imati jamstvo turske države.
3. Poduzeća čiji rizični kapital u cijelosti ili djelomično potječe iz zemalja Zajednice imaju pristup sredstvima predviđenima ovim Protokolom pod istim uvjetima kao i poduzeća s turskim kapitalom.
Članak 5.
1. Zajmovi se dodjeljuju na temelju gospodarskih značajki projekata koji se njima trebaju financirati.
2. Zajmovi, posebno oni za projekte kapitalnog ulaganja čija je profitabilnost posredna ili dugoročna, mogu se odobriti na najviše trideset godina, a otplata se može odgoditi do najviše osam godina. Kamatna stopa na takve zajmove ne smije biti manja od 2,5 % godišnje.
3. Zajmovi za financiranje projekata uobičajene profitabilnosti, koji moraju iznositi najmanje 30 % od ukupnih zajmova odobrenih Turskoj na godišnjoj razini, mogu se odobriti prema sljedećim uvjetima:
|
(a) |
vrijeme zajma i razdoblje odgode otplate koje određuje Banka, podložno ograničenjima utvrđenima stavkom 2., s namjerom da Turskoj olakša otplatu zajmova; |
|
(b) |
kamatna stopa koja iznosi najmanje 4,5 % godišnje. |
4. Zajmovi iz prethodnog stavka mogu se odobriti posredstvom odgovarajućih turskih agencija.
Banka mora prethodno odobriti izbor projekata koji će biti financirani preko tih agencija te uvjete prema kojima predmetna agencija ili predmetne agencije zajmove Banke daju poduzećima.
5. Sredstva kojima poduzeća otplaćuju zajmove i koja posredničke agencije trenutačno ne trebaju za otplatu zajmova Banke, uplaćuju se na poseban račun; korištenje tih sredstava podliježe odobrenju Banke.
Članak 6.
1. Sve fizičke i pravne osobe koje imaju državljanstvo odnosno državnu pripadnost Turske ili država članica Zajednice mogu pod jednakim uvjetima sudjelovati u natječajnim postupcima, pozivima na dostavljanje ponude, transakcijama i ugovorima koji se odnose na projekte za koje su zajmovi dodijeljeni.
2. Zajmovi se mogu koristiti za pokrivanje troškova uvoza ili domaćih troškova kada su takvi troškovi potrebni za izvršavanje odobrenih projekata kapitalnog ulaganja, uključujući troškove planiranja, savjetodavnih inženjerskih usluga te tehničke pomoći.
3. Banka osigurava da se sredstva koriste što je razboritije moguće te u skladu s ciljevima Sporazuma o pridruživanju.
Članak 7.
Turska tijekom cjelokupnog trajanja zajma primateljima zajma daje na raspolaganje valutu potrebnu za plaćanje kamata i provizije, kao i za vraćanje glavnice.
Članak 8.
Pomoć za izvršenje određenih projekata predviđena ovim Protokolom može biti u obliku sudjelovanja u poslovima financiranja koji se posebno tiču trećih zemalja, međunarodnih financijskih organizacija ili kreditnih i razvojnih tijela i institucija u Turskoj ili državama članicama Zajednice.
Članak 9.
1. Tijekom razdoblja u kojem je ovaj Protokol na snazi, Zajednica razmatra mogućnost dopune iznosa zajmova navedenog u članku 3. zajmovima koje Europska investicijska banka dodjeljuje iz vlastitih sredstava i prema tržišnim uvjetima te čiji ukupan iznos može iznositi 25 milijuna obračunskih jedinica.
2. Ti bi se zajmovi koristili za financiranje projekata uobičajene profitabilnosti, a koje u Turskoj provode privatna poduzeća.
3. Na te se zajmove primjenjuje Statut Europske investicijske banke te članci 4., 7. i 8. ovog Protokola.
Članak 10.
Ugovorne stranke godinu dana prije isteka ovog Protokola razmatraju koju od njegovih odredaba koje se odnose na financijsku pomoć mogu donijeti za daljnje razdoblje.
Članak 11.
Ovaj je Protokol priložen Sporazumu o pridruživanju između Europske ekonomske zajednice i Turske.
Članak 12.
1. Države potpisnice ovaj Protokol ratificiraju u skladu sa svojim ustavnim zahtjevima, a u ime Zajednice valjano se sklapa odlukom Vijeća koja se donosi u skladu s odredbama Ugovora o osnivanju Zajednice i koja se notificira ugovornim strankama Sporazuma o pridruživanju između Europske ekonomske zajednice i Turske.
Gore navedene isprave o ratifikaciji i akt o notifikaciji sklapanja razmjenjuju se u Bruxellesu.
2. Ovaj Protokol stupa na snagu prvog dana mjeseca koji slijedi nakon dana razmjene isprava o ratifikaciji i akta o notifikaciji sklapanja iz stavka 1.
Članak 13.
Ovaj je Protokol sastavljen u po dva primjerka na francuskom, nizozemskom, njemačkom, talijanskom i turskom jeziku, pri čemu je svaki od tih tekstova jednako vjerodostojan.
Zu Urkund dessen haben die unterzeichneten Bevollmächtigten ihre Unterschriften unter dieses Zustzprotokoll gesetzt.
En foi de quoi, les plénipotentiaires soussignés ont apposé leurs signatures au bas du présent protocole additionnel.
In fede di che, i plenipotenziari sottoscritti hanno apposto le loro firme in calce al presente protocollo addizionale.
Ten blijke waarvan de ondergetekende gevolmachtigden hun handtekening onder dit Financieel Protocol hebben gesteld.
Bunun belgesi olarak, asagida adlari yazili tam yertkili temsilciler hu Mali Protokolün altina imzalarini atmoislardir.
Geschehen zu Brüssel am dreiundzwanzigsten November neunzehnhundertsiebzig.
Fait à Bruxelles, le vingt-trois novembre mil neuf cent soixante-dix.
Fatto a Bruxelles, addi noventitré novembre millenovecentosettanta.
Gedaan te Brussel, de drieëntwintigste november negentienhonderdzeventig.
Brüksel’de, yirmi üç Kasim bin dokuz yüz yetmis gününde yapilmistir.
Pour Sa Majesté le Roi des Belges,
Voor Zijne Majesteit de Koning der Belgen,
Pierre HARMEL
Für den Presidenten der Bundesrepublik Deutschland,
Walter SCHEEL
Pour le Président de la République française,
Maurice SCHUMANN
Per il Presidente della Repubblica italiana,
Mario PEDINI
Pour Son Altesse Royale le Grand-Duc de Luxembourg,
Gaston THORN
Voor Hare Majesteit de Koningin der Nederlanden,
J.M.A.H. LUNS
In Namen des Rates der Europaischen Gemeinschaften,
Pour le Conseil des Communautés européennes,
Per il Consiglio delle Comunità europee,
Voor de Raad der Europese Gemeeschappen,
Walter SCHEEL
Franco Maria MALFATTI;
Türkiye Cumhurbaskani adina,
Ihsan Sabri ÇAGLAYANGÍL
ZAVRŠNI AKT
Opunomoćenici:
NJEGOVOG VELIČANSTVA KRALJA BELGIJANACA
PREDSJEDNIKA SAVEZNE REPUBLIKE NJEMAČKE,
PREDSJEDNIKA FRANCUSKE REPUBLIKE,
PREDSJEDNIKA TALIJANSKE REPUBLIKE,
NJEGOVE KRALJEVSKE VISOSTI VELIKOG VOJVODE OD LUKSEMBURGA,
NJEZINOG VELIČANSTVA KRALJICE NIZOZEMSKE,
i
VIJEĆA EUROPSKIH ZAJEDNICA,
s jedne strane, i
PREDSJEDNIKA REPUBLIKE TURSKE,
s druge strane,
koji su se sastali u Bruxellesu dana dvadeset trećeg studenoga godine tisuću devetsto sedamdesete prigodom potpisivanja:
|
— |
Dodatnog protokola, kojem je priloženo šest priloga, |
|
— |
Financijskog protokola, |
i
|
— |
Sporazuma o proizvodima iz nadležnosti Europske zajednice za ugljen i čelik, kojem je priložen Prilog, |
donijeli su sljedeće zajedničke izjave ugovornih stranaka koje se odnose na Dodatni protokol:
|
1. |
Zajedničku izjavu o izračunu carina i davanja, |
|
2. |
Zajedničku izjavu o članku 12. stavku 2., |
|
3. |
Zajedničku izjavu o članku 17. točki 1. i članku 18. točki 1., |
|
4. |
Zajedničku izjavu o članku 25. stavku 4., |
|
5. |
Zajedničku izjavu o članku 27. stavku 2., |
|
6. |
Zajedničku izjavu o članku 34., |
|
7. |
Zajedničku izjavu o carinama iz Zajedničke carinske tarife navedenima u prilozima 2. i 6. |
Također su donijeli sljedeće izjave o tumačenju:
|
— |
Izjavu o tumačenju članka 25. Dodatnog protokola, |
|
— |
Izjavu o tumačenju vrijednosti obračunske jedinice iz članka 3. Financijskog protokola. |
Pored toga su primili na znanje sljedeće izjave Vlade Savezne Republike Njemačke o Sporazumu o proizvodima iz nadležnosti Europske zajednice za ugljen i čelik:
|
1. |
Izjavu o definiciji izraza „njemački državljanin”; |
|
2. |
Izjavu o primjeni Sporazuma o proizvodima iz nadležnosti Europske zajednice za ugljen i čelik na Berlin. |
Te izjave priložene su ovom Završnom aktu.
Opunomoćenici su suglasni da izjave priložene ovom Aktu podliježu svim internim postupcima koji mogu biti potrebni za osiguranje njihove valjanosti.
Zu Urkund dessen haben die unterzeichneten Bevollmächtigten ihre Unterschriften unter diese Schlußakte gesetzt.
En foi de quoi, les plénipotentiaires soussignés ont apposé leurs signatures au bas du présent acte final.
In fede di che, i plenipotenziari sottoscritti hanno apposto le loro firme in calce al presente atto finale.
Ten blijke waarvan de ondergetekende gevolmachtigden hun handtekening onder deze Slotakte hebben gesteld.
Bunun belgesi olarak, asagida adlari yazili tam yetkili temsilciler bu Son Senedin imzalarini atmislardir.
Încheiat la Bruxelles, douăzeci și trei noiembrie o mie nouă sute șaptezeci.
Geschehen zu Brüssel am dreiundzwanzigsten November neunzehnhundertsiebzig.
Fait à Bruxelles, le vingt-trois novembre mil neuf cent soixante-dix.
Fatto a Bruxelles, addi noventitré novembre millenovecentosettanta.
Gedaan te Brussel, de drieėntwintigste november negentienhonderdzeventig.
Brüksel’de, yirmi üíKasim bin dokuz yüz yetmis gününde yapilmistir.
Pour Sa Majesté le Roi des Belges,
Voor Zijne Majesteit de Koning der Belgen,
Pierre HARMEL
Für den Präsidenten der Bundesrepublik Deutschland,
Walter SCHEEL
Pour le Président de la République française,
Maurice SCHUMANN
Per il Presidente della Repubblica italiana,
Mario PEDINI
Pour Son Altesse Royale le Grand-Duc de Luxembourg,
Gaston THORN
Voor Hare Majesteit de Koningin der Nederlanden,
J.M.A.H. LUNS
In Namen des Rates der Europäischen Gemeinschaften,
Pour le Conseil des Communautés européennes,
Per il Consiglio delle Comunità europee,
Voor de Raad der Europese Gemeeschappen,
Walter SCHELL
Franco Maria MALFATTI
Türkiye Cumhurbaskani adina,
Ihsan SABRI ÇAGLAYANGÍL
PRILOG
ZAJEDNIČKE IZJAVE UGOVORNIH STRANAKA KOJE SE ODNOSE NA DODATNI PROTOKOL
1. Zajednička izjava o izračunu carina i davanja
Ugovorne stranke suglasne su da se carine i davanja s istovrsnim učinkom, izračunana u skladu s pravilima Dodatnog protokola, zaokružuju na prvu decimalu.
2. Zajednička izjavu o članku 12. stavku 2.
Ugovorne stranke suglasne su da se na robu koja se već nalazi na carinskom skladištu ili u izvoznom transportu, ili je predmet čvrstog prodajnog ugovora u trenutku kada Turska obavijesti Vijeća za pridruživanje u skladu s člankom 12. stavkom 2. Dodatnog protokola, primjenjuje carina koja je važila prije nego što je Turska donijela mjere u skladu s tim člankom.
3. Zajednička izjava o članku 17. točki 1. i članku 18. točki 1.
Carine iz Zajedničke carinske tarife iz članka 17. točke 1. i članka 18. točke 1. Dodatnog protokola jesu carine iz Zajedničke carinske tarife koje se stvarno primjenjuju u vrijeme usklađivanja turske carinske tarife sa Zajedničkom carinskom tarifom.
4. Zajednička izjava o članku 25. stavku 4.
Ugovorne stranke izjavljuju da se pri izračunu ukupne vrijednosti svih kvota koje će se povećavati u redovitim razdobljima za 10 % u skladu s člankom 25. stavkom 4. Dodatnog protokola ne uzima u obzir vrijednost uvoza koji je Turska liberalizirala tijekom razdoblja iz tog stavka.
5. Zajednička izjava o članku 27. stavku 2.
Ugovorne stranke izjavljuju da se odredbe članka 27. stavka 2. Dodatnog protokola primjenjuju i na obojene metale.
6. Zajednička izjava o članku 34.
Ugovorne stranke suglasne su da pripremni radovi u vezi stanja koje treba zabilježiti Vijeće za pridruživanje na temelju članka 34. Dodatnog protokola mogu započeti godinu dana prije isteka dvadesetdvogodišnjeg razdoblja.
7. Zajednička izjava o carinama iz Zajedničke carinske tarife navedenima u prilozima 2. i 6.
Carine iz Zajedničke carinske tarife navedene u prilozima 2. i 6. jesu carine iz Zajedničke carinske tarife koje se u svakom trenutku stvarno primjenjuju u odnosu na ugovorne stranke GATT-a.
IZJAVE O TUMAČENJU
Izjava o tumačenju članka 25. Dodatnog protokola
Podrazumijeva se da uvoz realiziran:
|
(a) |
posebnim sredstvima za pomoć u vezi s određenim investicijskim projektima; |
|
(b) |
bez izdvajanja strane valute; |
|
(c) |
u okviru zakona o promicanju stranih kapitalnih ulaganja; |
ne ulazi u iznos otvorenih kvota u korist Zajednice u skladu s člankom 25. Dodatnog protokola, a posebno njegovim stavcima 4. i 5.
Izjava o tumačenju vrijednosti obračunske jedinice iz članka 3. Financijskog protokola.
Ugovorne stranke izjavljuju da:
|
1. |
Vrijednost obračunske jedinice koja se koristi da bi se izrazio iznos naveden u članku 3. Financijskog protokola iznosi 0,88867088 grama čistog zlata. |
|
2. |
Paritet valute države članice Zajednice u odnosu na obračunsku jedinicu definiranu u stavku 1. jest odnos između težine čistog zlata sadržanog u obračunskoj jedinici i težine čistog zlata koja odgovara nominalnoj vrijednosti te valute priopćenoj Međunarodnom monetarnom fondu. Ako nominalna vrijednost nije priopćena ili ako se na tekuća plaćanja primjenjuje tečaj koji se od nominalne vrijednosti razlikuje za razliku koja premašuje onu koju je odobrio Međunarodni monetarni fond, težina čistog zlata koja odgovara paritetu valute izračunava se na temelju tečaja za valutu neposredno ili posredno izraženog u zlatu i zamjenjivog za zlato, koji se u državi članici primjenjuje na tekuća plaćanja na dan izračuna te na temelju nominalne vrijednosti koja je za tu konvertibilnu valutu priopćena Međunarodnom monetarnom fondu. |
|
3. |
Obračunska jedinica definirana u stavku 1. ostaje nepromijenjena tijekom cijelog razdoblja u kojem je Financijski protokol na snazi. Međutim, ako prije kraja tog razdoblja Međunarodni monetarni fond sukladno članku IV. odjeljku 7. svojeg Statuta odluči o jedinstvenoj proporcionalnoj promjeni nominalnih vrijednosti svih valuta u odnosu na zlato, težina čistog zlata sadržanog u obračunskoj jedinici mijenja se obrnuto proporcionalno toj promjeni. Ako jedna ili više država članica ne primijeni odluku iz prethodnog podstavka koju je donio Međunarodni monetarni fond, težina čistog zlata sadržanog u obračunskoj jedinici mijenja se obrnuto proporcionalno promjeni koju utvrdi Međunarodni monetarni fond. Međutim, Vijeće Europskih zajednica ispituje tako nastalo stanje i poduzima potrebne mjere, odlučujući kvalificiranom većinom, nakon što primi prijedlog Komisije i mišljenje Monetarnog odbora. |
IZJAVE VLADE SAVEZNE REPUBLIKE NJEMAČKE O SPORAZUMU O PROIZVODIMA IZ NADLEŽNOSTI EUROPSKE ZAJEDNICE ZA UGLJEN I ČELIK
1. Izjava o definiciji izraza „njemački državljanin”
Svi Nijemci kako su definirani Temeljnim zakonom Savezne Republike Njemačke smatraju se državljanima Savezne Republike Njemačke.
2. Izjava o primjeni Sporazuma o proizvodima iz nadležnosti Europske zajednice za ugljen i čelik na Berlin
Sporazum o proizvodima iz nadležnosti Europske zajednice za ugljen i čelik jednako se primjenjuje na Land Berlin, osim ako Vlada Savezne Republike Njemačke u roku od tri mjeseca ostalim ugovornim strankama izjavi suprotno.
|
11/Sv. 054 |
HR |
Službeni list Europske unije |
66 |
31992D0205
|
L 094/1 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
16.03.1992. |
ODLUKA VIJEĆA
od 16. ožujka 1992.
o sklapanju Okvirnog sporazuma o suradnji između Europske ekonomske zajednice i Istočne Republike Urugvaja
(92/205/EEZ)
VIJEĆE EUROPSKIH ZAJEDNICA,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegove članke 113. i 235.,
uzimajući u obzir prijedlog Komisije (1),
uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta (2),
budući da bi, radi postizanja svojih ciljeva u vezi s vanjskim gospodarskim odnosima, Zajednica trebala odobriti Okvirni sporazum o suradnji s Istočnom Republikom Urugvajem,
ODLUČILO JE:
Članak 1.
Ovim se u ime Zajednice odobrava Okvirni sporazum o suradnji između Europske ekonomske zajednice i Istočne Republike Urugvaja.
Tekst Sporazuma priložen je ovoj Odluci.
Članak 2.
Predsjednik Vijeća daje obavijest predviđenu člankom 25. Sporazuma (3).
Članak 3.
Zajednicu u Zajedničkom odboru predviđenom člankom 21. Sporazuma predstavlja Komisija kojoj pomažu predstavnici država članica.
Članak 4.
Ova se Uredba objavljuje u Službenom listu Europskih zajednica i stupa na snagu na dan objave.
Sastavljeno u Bruxellesu 16. ožujka 1992.
Za Vijeće
Predsjednik
Jorge BRAGA DE MACEDO
(1) SL C 228, 3.9.1991., str. 20.
(2) Mišljenje od 14. veljače 1992. (još nije objavljeno u Službenom listu).
(3) Dan stupanja na snagu Sporazuma objavit će Glavno tajništvo vijeća u Službenom listu Europskih zajednica.
|
11/Sv. 054 |
HR |
Službeni list Europske unije |
67 |
21992A0408(01)
|
L 094/2 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
04.11.1991. |
OKVIRNI SPORAZUM O SURADNJI
između Europske ekonomske zajednice i Istočne Republike Urugvaja
VIJEĆE EUROPSKIH ZAJEDNICA,
s jedne strane,
VLADA ISTOČNE REPUBLIKE URUGVAJA,
s druge strane,
UZIMAJUĆI U OBZIR tradicionalno prijateljske odnose između država članica Europske ekonomske zajednice, dalje u tekstu: „Zajednica” i Istočne Republike Urugvaja, dalje u tekstu: „Urugvaj”,
PONOVNO POTVRĐUJUĆI važnost koju pridaju načelima Povelje Ujedinjenih naroda, demokratskim vrijednostima i poštovanju ljudskih prava,
UZIMAJUĆI U OBZIR da je posljednjih godina Zajednica razvila novu strategiju za suradnju s Latinskom Amerikom posebno usmjerenu na rješavanje problema Latinske Amerike i njezinih različitih regija,
IMAJUĆI NA UMU činjenicu da Sporazum između Zajednice i Urugvaja koji je sada na snazi datira iz 1973. godine i da ne osigurava odgovarajući pravni okvir za razvoj šire i jače gospodarske suradnje koja obuhvaća sve planirane instrumente za provedbu te nove strategije,
UZIMAJUĆI U OBZIR zajednički interes za uspostavljanjem novih ugovornih odnosa s ciljem razvoja opsežne suradnje u područjima od strateške važnosti za socijalni i gospodarski napredak, te za jačanje i diversifikaciju trgovine i poticanje protoka ulaganja,
VODEĆI RAČUNA o interesu obiju stranaka za poboljšanjem životnog standarda i kvalitete života njihova stanovništva,
IMAJUĆI NA UMU posebnu situaciju Urugvaja kao zemlje u razvoju koja je posebno izložena povremenim oscilacijama međunarodnoga gospodarstva i utjecajima okoline, kao i njene posebne proizvodne i izvozne strukture, što je jedno od njezinih obilježja u ovoj fazi njezina gospodarskoga razvoja,
POTVRĐUJUĆI interes obiju stranaka da promiču zaštitu okoliša i da je potpuno uključe u svaku razvojnu politiku,
IMAJUĆI NA UMU da je važno osigurati sudjelovanje u suradnji izravno zainteresiranim osobama i poduzećima, posebno gospodarskim subjektima i tijelima koja ih zastupaju,
UZIMAJUĆI U OBZIR njihov status ugovornih stranaka u Općem sporazumu o carinama i trgovini (GATT) i potrebu da održe i poboljšaju pravila slobodne i neometane međunarodne trgovine,
BUDUĆI DA je Urugvaj uključen u proces regionalne integracije s Argentinom, Brazilom i Paragvajem i budući da bi s tom skupinom zemalja trebala razviti jednaku i usporedivu suradnju koja podržava njihov proces integracije,
S OBZIROM NA nove smjernice Zajednice za suradnju s Latinskom Amerikom i azijskim zemljama u razvoju,
S OBZIROM NA Rimsku deklaraciju od 20. prosinca 1990. i Luksemburšku deklaraciju od 27. travnja 1991. između Zajednice i njezinih država članica i država članica Grupe Rio,
ZA VIJEĆE Europskih zajednica:
Pieta DANKERTA,
ministra vanjskih poslova Kraljevine Nizozemske,
predsjednika u službi Vijeća Europskih zajednica,
Abela MATUTESA,
člana Komisije Europskih zajednica,
ZA ISTOČNU REPUBLIKU URUGVAJ:
Hectora GROS ESPIELLA,
ministra vanjskih poslova Istočne Republike Urugvaj,
SPORAZUMJELI KAKO SLIJEDI:
Članak 1.
Demokratska osnova suradnje
Suradnja između Zajednice i Urugvaja i sve odredbe ovog Sporazuma temelje se na poštovanju demokratskih načela i ljudskih prava kojima se vodi unutarnja i vanjska politika Zajednice i Urugvaja.
Članak 2.
Razvoj uzajamnih odnosa
Ugovorne se stranke obvezuju svim mogućim sredstvima promicati razvoj uzajamnih odnosa i zaključuju da će, između ostalog suradnju razvijati u području trgovine, ulaganja, financija i tehnologije. U tu svrhu stranke uzimaju u obzir posebnu situaciju Urugvaja kao zemlje u razvoju i razne dogovore koji su između njih sklopljeni ili bi se tek mogli sklopiti.
Članak 3.
Gospodarska suradnja
1. Vodeći računa o zajedničkom interesu i dugoročnim i srednjoročnim gospodarskim ciljevima, ugovorne se stranke obvezuju uspostaviti gospodarsku suradnju najširih mogućih razmjera. Ciljevi takve suradnje poglavito su:
|
(a) |
opće unapređivanje i diversifikacija njihovih gospodarskih veza; |
|
(b) |
doprinos razvoju njihovih gospodarstava i poboljšanju životnog standarda; |
|
(c) |
iskorištavanje novih resursa i novih tržišta; |
|
(d) |
poticanje protoka ulaganja i prijenosa tehnologije; |
|
(e) |
promicanje suradnje između gospodarskih subjekata, posebice malih i srednje velikih poduzeća; |
|
(f) |
stvaranje novih radnih mjesta, posebice u najzapostavljenijim sektorima; |
|
(g) |
zaštita i unapređenje okoliša; |
|
(h) |
poticanje ruralnog razvoja, uključujući povećanje poljoprivredne i prehrambene proizvodnje; |
|
(i) |
podupiranje procesa integracije Zajedničkoga tržišta južnoameričkog juga (Mercosur); |
|
(j) |
promicanje razvoja zaostalih graničnih područja. |
2. Ne isključujući unaprijed ostala područja, ugovorne stranke zajedničkim dogovorom utvrđuju područja obuhvaćena gospodarskom suradnjom. Suradnja je posebno usredotočena na:
|
(a) |
energiju i rudarstvo; |
|
(b) |
poljoprivredu, ribarstvo i šumarstvo; |
|
(c) |
upravljanje prirodnim resursima; |
|
(d) |
industriju, posebno investicijska dobra te druge privredne grane povezane sa sektorima navedenim pod točkama (a) i (b), kao i prateće usluge; |
|
(e) |
ekonomske i monetarne poslove; |
|
(f) |
usluge koje uključuju financijske, bankarske i osiguravateljske usluge; |
|
(g) |
promet, telekomunikacije, telematiku, turizam i ostale tercijarne djelatnosti; |
|
(h) |
intelektualno i industrijsko vlasništvo; |
|
(i) |
norme, tehničke specifikacije i kontrolu kvalitete. |
3. Oblici suradnje
U interesu ostvarenja ciljeva gospodarske suradnje, ugovorne stranke nastoje promicati djelatnosti koje uključuju sljedeće:
|
(a) |
neprekidnu razmjenu informacija, prvenstveno osiguravanjem pristupa postojećim bazama podataka ili stvaranjem novih; |
|
(b) |
uspostavu zajedničkih ulaganja; |
|
(c) |
sklapanje licenčnih ugovora i sporazuma o prijenosu tehničkoga znanja i iskustva, podugovaranje i zastupanje; |
|
(d) |
suradnju između financijskih institucija; |
|
(e) |
sklapanje konvencija između država članica Zajednice i Urugvaja za sprečavanje dvostrukog oporezivanja; |
|
(f) |
posjete, skupove i aktivnosti za promicanje suradnje između predstavnika tvrtki i gospodarskih organizacija te uspostava odgovarajućih mehanizama i osnivanje institucija; |
|
(g) |
organizaciju seminara i poslovnih tjedana, specijaliziranih sajmova, izložaba i simpozija; |
|
(h) |
poticanje poduzeća jedne ugovorne stranke na sudjelovanje na sajmovima i izložbama druge stranke; |
|
(i) |
stvaranje mreža gospodarskih subjekata, posebno industrijskih poduzeća; |
|
(j) |
promicanje savjetodavnih službi i tehničke pomoći, posebno u području unapređivanja trgovine i marketinga; |
Članak 4.
Poljoprivredna suradnja
1. Zajednica i Urugvaj obvezuju se uspostaviti suradnju u poljoprivredi. Ta se suradnja posebno usredotočuje na:
|
(a) |
opseg razvijanja zajedničkih trgovinskih tokova za poljoprivredne proizvode; |
|
(b) |
zdravstvene mjere i mjere za zaštitu bilja, te njihove učinke, koji ne bi smjeli ometati trgovinu već bi trebali uzimati u obzir interese obiju ugovornih stranaka u smislu zakona o zaštiti okoliša, bilja i zdravlja životinja. |
U tu je svrhu moguće održavati savjetovanja između nadležnih stručnjaka ugovornih stranaka.
2. Zajednica sudjeluje u nastojanjima Urugvaja da diversificira izvoz svojih poljoprivrednih proizvoda.
Članak 5.
Industrijska suradnja
1. Ugovorne su stranke suglasne promicati proširenje i diversifikaciju proizvodne baze Urugvaja u sektorima industrije i usluga. U tu svrhu svoje aktivnosti suradnje usmjeravaju posebno na mala i srednje velika poduzeća i podupiru mjere koje tim poduzećima olakšavaju pristup izvorima kapitala, tržištima i odgovarajućoj tehnologiji, te potiču aktivnosti zajedničkih ulaganja usmjerene na tržišta trećih zemalja. Ta suradnja može uključiti uspostavu odgovarajućih mehanizama i institucija.
2. Ugovorne se stranke isto tako slažu da će razmotriti mogućnosti zajedničkog poticanja projekata za preustroj industrijskog sektora radi lakše integracije Urugvaja u zajedničko južno tržište.
Članak 6.
Suradnja u području zaštite okoliša
1. Ugovorne se stranke obvezuju surađivati u zaštiti i unapređenju okoliša radi rješavanja pitanja onečišćenja voda, tla i zraka, erozije, širenja pustinje i odšumljavanja, te prekomjerne eksploatacije prirodnih bogatstava i širenja gradova. One se također obvezuju poticati produktivno očuvanje šumske i vodene flore i faune.
2. U tu svrhu, ugovorne stranke svoje napore posebno usmjeravaju na:
|
(a) |
uspostavu i jačanje struktura za zaštitu okoliša u javnim i privatnim sektorima; |
|
(b) |
razvoj i poboljšanje zakona, normi i tehničkih specifikacija; |
|
(c) |
istraživanje, obrazovanje i informiranje te upozoravanje javnosti na predmetna pitanja; |
|
(d) |
izradu studija i provođenje projekata te osiguravanje tehničke pomoći; |
|
(e) |
organizaciju sastanaka, seminara, radionica, konferencija i posjeta državnih službenika, stručnjaka, inženjera, poslovnih ljudi i ostalih osoba koje obnašaju dužnosti povezane s okolišem. |
|
(f) |
razmjenu informacija i iskustava u odnosu na glavne svjetske ekološke probleme; |
|
(g) |
razvoj programa i projekata koji se bave proučavanjem i istraživanje katastrofa i njihovim sprečavanjem. |
3. Ugovorne su stranke suglasne razvijati suradnju u pogledu svih aspekata vodnih resursa, uključujući istraživanje i primjenu tehnologije koja je povezana s upravljanjem, korištenjem i očuvanjem vodnih resursa.
Članak 7.
Ulaganja
Ugovorne se stranke slažu da:
|
(a) |
u okviru svojih ovlasti, provedbenih propisa i politike, potiču rast obostrano korisnih ulaganja; |
|
(b) |
poboljšaju uvjete za međusobna ulaganja država članica Zajednice i Urugvaja, i to ponajprije poticanjem i zaštitom takvih ulaganja kroz sporazume koji se temelje na načelima nediskriminacije i uzajamnosti. |
Članak 8.
Znanstvena i tehnološka suradnja
1. U skladu sa zajedničkim interesom i ciljevima svojih strategija razvoja ugovorne se stranke obvezuju promicati znanstvenu i tehnološku suradnju sa sljedećim ciljevima:
|
(a) |
olakšavanje mobilnosti i razmjene znanstvenika između zajednice i Urugvaja; |
|
(b) |
uspostavljanje stalnih veza između znanstvenih i tehnoloških zajednica obiju stranaka; |
|
(c) |
poticanje prijenosa tehnologije; |
|
(d) |
sudjelovanje istraživačkih centara obiju stranaka radi zajedničkog rješavanja problema od obostranog interesa; |
|
(e) |
stvaranje mogućnosti za gospodarsku, industrijsku i trgovinsku suradnju; |
|
(f) |
jačanje znanstvenih i tehnoloških kapaciteta i poticanje inovacija. |
2. Ne isključujući unaprijed druga područja, ugovorne stranke suglasno utvrđuju područja gospodarske suradnje. Suradnja posebno uključuje:
|
(a) |
znanstveno i tehnološko istraživanje na visokoj razini, posebno biotehnologiju, nove materijale, mikroelektroniku, informatiku i telekomunikacije; |
|
(b) |
poboljšavanje istraživačkih kapaciteta u deficitarnim područjima; |
|
(c) |
razvijanje i upravljanje znanstvenom i tehnološkom politikom; |
|
(d) |
zaštitu i unapređenje okoliša; |
|
(e) |
učinkovito korištenje prirodnih resursa; |
|
(f) |
regionalnu integraciju i suradnju u znanosti i tehnologiji; |
|
(g) |
širenje znanstvenih i tehnoloških informacija i znanja; |
|
(h) |
tehnološki razvoj u području poljoprivrede, agroindustrije i znanosti o moru; |
|
(i) |
veze između visokih škola i istraživačkih ustanova i proizvodnog sektora. |
3. Ugovorne stranke olakšavaju i potiču uvođenje mjera koje su usmjerene na postizanje ciljeva njihove znanstvene i tehnološke suradnje, posebice:
|
(a) |
zajedničke istraživačke projekte između istraživačkih centara stranaka i drugih odgovarajućih institucija; |
|
(b) |
obučavanje znanstvenika, posebno kroz istraživačku praksu u istraživačkim centrima druge ugovorne stranke; |
|
(c) |
razmjenu znanstvenih informacija, posebno putem zajednički organiziranih seminara, radnih sastanaka i konferencija na kojima sudjeluju znanstvenici obiju ugovornih stranaka. |
4. Ugovorne se stranke obvezuju utvrditi odgovarajuće postupke da se znanstvenicima i istraživačkim centrima omogući da u najvećoj mogućoj mjeri sudjeluju u njihovoj suradnji.
Članak 9.
Unapređivanje trgovine
Ugovorne se stranke obvezuju razvijati i diversificirati trgovinske tokove u najvećoj mogućoj mjeri, uzimajući pritom u obzir gospodarsku situaciju svake stranke i odobravajući jedna drugoj najveće moguće olakšice.
Članak 10.
Tretman najpovlaštenije države
U skladu s Općim sporazumom o carinama i trgovini (GATT) ugovorne stranke u trgovinskim odnosima jedna drugoj odobravaju tretman najpovlaštenije države.
Stranke potvrđuju svoju spremnost da trgovinu razvijaju sukladno GATT-u.
Članak 11.
Privremeni uvoz robe
Ugovorne se stranke obvezuju razmotriti oslobođenje od plaćanja carina i poreza za robu, privremeno uvezenu na njihovo državno područje, a koja je predmetom međunarodnih sporazuma i namijenjena je za ponovni izvoz.
Članak 12.
Trgovinska suradnja
1. Ugovorne se stranke slažu ispitati načine i sredstva ukidanja međusobnih trgovinskih zapreka, posebno bescarinskih zapreka, vodeći pritom računa o radu koji u tom smislu obave međunarodne organizacije. Također će na konstruktivan način, kako bilateralno tako i multilateralno, ispitati sve trgovinske poteškoće koje bi se među njima mogle pojaviti, uključujući posljedice primjene mjera u području zdravstva, zaštite bilja i zaštite okoliša.
2. Ugovorne se stranke nadalje obvezuju da, svaka od njih sukladno svojim zakonima, slijede politiku koja je između ostalog usmjerena na sljedeće:
|
(a) |
pojednostavljenje međusobnih trgovinskih transakcija koliko god je to moguće; |
|
(b) |
bilateralnu i multilateralnu suradnju s ciljem rješavanja problema od zajedničke važnosti, uključujući probleme u pogledu intelektualnog i industrijskog vlasništva, oznake podrijetla te robe i sirovina, poluproizvoda i gotovih proizvoda; |
|
(c) |
olakšavanje suradnje između njihovih carinskih uprava, posebno u pogledu strukovnog osposobljavanja, pojednostavljenje postupaka i otkrivanja prekršaja; |
|
(d) |
uvažavanje međusobnih interesa u odnosu na pristup resursima i njihovu preradu; |
|
(e) |
stvaranje preduvjeta za bolji pristup njihovih proizvoda pripadajućim tržištima; |
|
(f) |
uspostavljanje veza između gospodarskih subjekata s ciljem diversifikacije i jačanja obostranih trgovinskih tokova; |
|
(g) |
ispitivanje i preporučivanje mjera trgovinske promidžbe u interesu poticanja uvoza i izvoza; |
|
(h) |
poticanje i podupiranje aktivnosti trgovinske promidžbe, kao što su seminari, simpoziji, trgovinski i industrijski sajmovi i izložbe, trgovinske misije, uzajamni posjeti, poslovni tjedni i slične aktivnosti; |
|
(i) |
uzimanje u obzir, koliko god je to moguće, mišljenja druge ugovorne stranke o mjerama koje bi mogle imati štetan učinak na međusobnu trgovinu. |
3. Ako nadležna tijela obiju ugovornih stranaka tako odluče, Zajednica može u okviru ovih ciljeva financijski poduprijeti neke aktivnosti za trgovinske promidžbe koje su navedene u ovome članku, uključujući istraživanje tržišta za proizvode koji su od interesa za Urugvaj.
Članak 13.
Suradnja u području socijalnog razvoja
1. Ugovorne stranke uspostavljaju suradnju u području socijalnog razvoja kako bi poboljšale životni standard i kvalitetu života najsiromašnijeg stanovništva.
2. Aktivnosti za realizaciju ovog cilja mogu između ostalog uključivati podupiranje sljedećih mjera, posebice kroz tehničku pomoć:
|
(a) |
rukovođenje i upravljanje socijalnim uslugama; |
|
(b) |
programe za strukovno osposobljavanje i stvaranje radnih mjesta; |
|
(c) |
utvrđivanje i promicanje aktivnosti osnovnih organizacija; |
|
(d) |
programe ili projekte za poboljšanje stambenih uvjeta u urbanim i ruralnim sredinama; |
|
(e) |
kampanje za suzbijanje zlouporabe droga i informiranje. |
Članak 14.
Suradnja u području javnoga zdravstva
Ugovorne su stranke suglasne surađivati u području javnoga zdravstva, te se u tu svrhu obvezuju provoditi zajednička istraživanja, prijenos tehnologije, razmjenu iskustava i tehničke pomoći, uključujući posebno mjere koje se odnose na sljedeće:
|
(a) |
rukovođenje i upravljanje nadležnim tijelima; |
|
(b) |
organizaciju znanstvenih skupova i razmjenu stručnjaka; |
|
(c) |
razvijanje programa strukovnog osposobljavanja; |
|
(d) |
provedbu programa i projekata za poboljšanje zdravstvene i socijalne skrbi u urbanim i ruralnim područjima. |
Članak 15.
Suradnja u području javne uprave
1. Ugovorne stranke surađuju u području javne uprave s ciljem njezine racionalizacije i modernizacije na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.
2. Kako bi se postigli ovi ciljevi, ugovorne stranke između ostalog promiču:
|
(a) |
pružanje tehničke pomoći za projekte usmjerene na reformu ili poboljšanje rada javne uprave; |
|
(b) |
skupove, posjete, razmjene, seminare i tečajeve za državne službenike i osoblje javnih ustanova i vladinih tijela. |
Članak 16.
Suradnja u području informiranja, komunikacije i kulture
Ugovorne se stranke obvezuju surađivati u području informiranja, komunikacije i kulture radi promicanja i jačanja već postojećih veza između stranaka.
Ove aktivnosti poglavito uključuju:
|
(a) |
razmjenu informacija o pitanjima od zajedničkog interesa; |
|
(b) |
pipremne studije i tehničku pomoć za očuvanje kulturne baštine; |
|
(c) |
organizaciju kulturnih događaja; |
|
(d) |
kulturnu i akademsku razmjenu; |
|
(e) |
prevođenje književnih djela. |
Članak 17.
Suradnja u području turizma
Ugovorne stranke, svaka u skladu sa svojim zakonima, promiču suradnju u turizmu i to posebnim mjerama koje ponajprije uključuju:
|
(a) |
razmjenu službenika i stručnjaka, kao i informacija i tehnologije; |
|
(b) |
razvoj djelatnosti koje potiču turistički promet; |
|
(c) |
podršku osposobljavanju u području rukovođenja i upravljanja u hotelijerstvu; |
|
(d) |
sudjelovanje na sajmovima i izložbama s ciljem poticanja turizma. |
Članak 18.
Osposobljavanje
1. Aktivnosti suradnje koje se provode u okviru ovog sporazuma uključuju odgovarajuće vidove osposobljavanja. Međutim, ugovorne stranke također dogovaraju specifične programe osposobljavanja u područjima od obostranog interesa.
2. Te su aktivnosti osposobljavanja ponajprije namijenjene instruktorima, nastavnicima i rukovodećem osoblju na odgovornim mjestima u tvrtkama, vladinim tijelima, javnim službama i drugim područjima gospodarske i društvene djelatnosti. One mogu uključivati promicanje ugovora o suradnji između ustanova ugovornih strana, posebice u sektorima tehničkih znanosti i strukovnog osposobljavanja.
3. Suradnja također obuhvaća mjere za razvitak programa izobrazbe rukovodećeg osoblja odgovornog za regionalnu i subregionalnu integraciju.
Članak 19.
Regionalna suradnja i integracija
1. Suradnja ugovornih stranaka može se proširiti na aktivnost koje se provodi u okviru sporazuma o suradnji ili integraciji s trećim zemljama iste regije, pod uvjetom da je ta aktivnost u skladu s tim sporazumima.
2. Ne isključujući unaprijed ostala područja djelovanja, poseban naglasak stavlja se na:
|
(a) |
suradnju u pitanjima okoliša na regionalnoj razini; |
|
(b) |
razvoj trgovine unutar regije; |
|
(c) |
jačanje regionalnih ustanova javnog i privatnog sektora i podršku zajedničkoj politici i aktivnostima; |
|
(d) |
regionalnu komunikaciju, posebno riječni promet; |
|
(e) |
suradnju u zdravstvu i zaštiti bilja na regionalnoj i subregionalnoj razini; |
|
(f) |
prijenos iskustava Zajednice u integraciji na regionalnoj i subregionalnoj razini. |
Članak 20.
Sredstva za ostvarivanje suradnje
Kako bi se olakšalo postizanje ciljeva predviđenih ovim Sporazumom, ugovorne se stranke obvezuju da u okviru svojih mogućnosti i putem vlastitih kanala osiguraju odgovarajuća sredstva, uključujući i financijska.
Članak 21.
Zajednički odbor za suradnju
1. Osniva se Zajednički odbor za suradnju koji se sastoji od predstavnika Zajednice i Urugvaja. Odbor se sastaje jednom godišnje, naizmjence u Bruxellesu i Montevideu, na dan i s dnevnim redom koji se utvrđuju zajedničkim dogovorom. Uz suglasnost obiju stranaka mogu se sazvati i izvanredne sjednice.
2. Zajednički odbor osigurava ispravnu provedbu Sporazuma i razmatra sva pitanja vezana uz njegovu primjenu. U ispunjavanju ove uloge njegovi su glavni zadaci:
|
(a) |
razmatranje mjera za razvoj i diversifikaciju trgovine u skladu s ciljevima ovog Sporazuma; |
|
(b) |
razmjena mišljenja o svim pitanjima od zajedničkog interesa koja se odnose na trgovinu i suradnju, uključujući buduće dostupne mjere i sredstva za njihovu realizaciju; |
|
(c) |
davanje preporuka za promicanje širenja trgovine i za jačanje suradnje uz potrebnu koordinaciju planiranih mjera; |
|
(d) |
općenito, preporučivanje rješenja koja pomažu postizanju ciljeva ovog Sporazuma. |
3. Zajednički odbor može osnovati specijalizirane pododbore i radne skupine koje mu pomažu u ispunjavanju njegovih dužnosti.
Članak 22.
Ostali sporazumi
1. Ne dovodeći u pitanje odredbe Ugovora o osnivanju Europskih zajednica, ovaj Sporazum, kao i djelovanja poduzeta na temelju ovog Sporazuma ni na koji način ne utječu na ovlasti država članica Zajednice da u području gospodarske suradnje s Urugvajem provode bilateralne aktivnosti, ili da prema potrebi s Urugvajem sklapaju nove sporazume o gospodarskoj suradnji.
2. Pridržavajući se odredaba prethodnog stavka koje se tiču gospodarske suradnje, odredbe ovog Sporazuma zamjenjuju odredbe sporazuma koji su sklopljeni između država članica Zajednice i Urugvaja u slučajevima kada su te odredbe protuslovne ili istovjetne odredbama ovog Sporazuma.
Članak 23.
Teritorijalna primjena
Ovaj Sporazum primjenjuje se, s jedne strane, na državnim područjima u kojima se primjenjuje Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice i pod uvjetima koji su utvrđeni u tom Ugovoru, a s druge strane, na državnom području Istočne Republike Urugvaj.
Članak 24.
Budući razvoj
1. Ugovorne stranke mogu ovaj Sporazum suglasno proširiti s ciljem da unaprijede i dopune razine suradnje, svaka sukladno svojim zakonima, pomoću sporazuma za određene sektore ili djelatnosti.
2. U pogledu primjene ovog Sporazuma, svaka ugovorna stranka može iznijeti svoje prijedloge za proširenje opsega međusobne suradnje, uzimajući pritom u obzir iskustvo stečeno tijekom njegove provedbe.
Članak 25.
Stupanje na snagu i trajanje
1. Ovaj Sporazum stupa na snagu prvoga dana u mjesecu nakon što ugovorne stranke obavijeste jedna drugu o okončanju postupaka koji su potrebni za tu svrhu.
2. Ovaj je Sporazum sklopljen za razdoblje od pet godina. Svake se godine obnavlja ako ga jedna od ugovornih stranaka ne otkaže šest mjeseci prije isteka roka.
Članak 26.
Prilozi
Prilozi čine sastavni dio ovog Sporazuma.
Članak 27.
Vjerodostojni jezici
Ovaj je Sporazum sastavljen u po dva primjerka na danskom, nizozemskom, engleskom, francuskom, njemačkom, grčkom, talijanskom, portugalskom i španjolskom jeziku, pri čemu je svaki tekst jednako vjerodostojan.
EN FE DE LO CUAL, los plenipotenciarios abajo firmantes suscriben el presente Acuerdo marco.
TIL BEKRÆFTELSE HERAF har undertegnede befuldmægtigede underskrevet denne rammeaftale.
ZU URKUND DESSEN haben die unterzeichneten Bevollmächtigten ihre Unterschriften unter dieses Rahmenabkommen gesetzt.
ΕΙΣ ΠΙΣΤΩΣΗ ΤΩΝ ΑΝΩΤΕΡΩ, οι υπογεγραμμένοι πληρεξούσιοι έθεσαν τις υπογραφές τους στη παρούσα συμφωνία-πλαίσιο.
IN WITNESS WHEREOF the undersigned Plenipotentiaries have signed this Framework Agreement.
EN FOI DE QUOI, les plénipotentiaires soussignés ont apposé leurs signatures au bas du présent accord-cadre.
IN FEDE DI CHE, i plenipotenziari sottoscritti hanno apposto le loro firme in calce al presente accordo quadro.
TEN BLIJKE WAARVAN de ondergetekende gevolmachtigden hun handtekening onder deze Kaderovereenkomst hebben gesteld.
EM FÉ DO QUE, os plenipotenciários abaixo assinados apuseram as suas assinaturas no final do presente acordo-quadro.
Hecho en Bruselas, el cuatro de noviembre de mil novecientos noventa y uno.
Udfærdiget i Bruxelles, den fjerde november nitten hundrede og enoghalvfems.
Geschehen zu Brüssel am vierten November neunzehnhunderteinundneunzig.
Έγινε στις Βρυξέλλες, στις τέσσερις Νοεμβρίου χίλια εννιακόσια ενενήντα ένα.
Done at Brussels on the fourth day of November in the year one thousand nine hundred and ninety-one.
Fait à Bruxelles, le quatre novembre mil neuf cent quatre-vingt-onze.
Fatto a Bruxelles, addì quattro novembre millenovecentonovantuno.
Gedaan te Brussel, de vierde november negentienhonderd eenennegentig.
Feito em Bruxelas, em quatro de Novembro de mil novecentos e noventa e um.
Por el Consejo de las Comunidades Europeas
For Rådet for De Europæiske Fællesskaber
Für den Rat der Europäischen Gemeinschaften
Για το Συμβούλιο των Ευρωπαϊκών Κοινοτήτων
For the Council of the European Communities
Pour le Conseil des Communautés européennes
Per il Consiglio delle Comunità europee
Voor de Raad van de Europese Gemeenschappen
Pelo Conselho das Comunidades Europeias
Por el Gobierno de la República Oriental del Uruguay
For regeringen for Den Østlige Republik Uruguay
Für die Regierung der Republik Östlich des Uruguay
Για την κυβέρνηση της Ανατολικής Δημοκρατίας της Ουρουγουάης
For the Government of the Eastern Republic of Uruguay
Pour le gouvernement de la république orientale de l'Uruguay
Per il governo della Repubblica orientale dell'Uruguay
Voor de Regering van de Republiek ten Oosten van de Uruguay
Pelo Governo da República Oriental do Uruguai
PRILOG I.
RAZMJENA PISAMA O POMORSKOM PROMETU
Poštovani gospodine,
bili bismo Vam zahvalni kad biste potvrdili da je Vaša Vlada suglasna sa sljedećim:
prilikom potpisivanja Sporazuma o suradnji između Europske ekonomske zajednice i Urugvaja, stranke su se obvezale na primjeren način se osvrnuti na pitanja koja se odnose na pomorski promet, posebno kada bi on mogao ometati razvoj trgovine. U tom se pogledu traže obostrana zadovoljavajuća rješenja uz poštovanje načela slobodnog i poštenog tržišnog natjecanja.
Isto tako je dogovoreno da se o tim pitanjima raspravlja na sjednicama Zajedničkog odbora.
Primite, gospodine, izraze našeg najdubljeg poštovanja.
U ime Vijeća Europskih zajednica
Poštovani gospodine,
Čast mi je potvrditi primitak Vašeg pisma i suglasnost moje Vlade sa sljedećim:
„prilikom potpisivanja Sporazuma o suradnji između Europske ekonomske zajednice i Urugvaja, stranke su se obvezale na primjeren način se osvrnuti na pitanja koja se odnose na pomorski promet, posebno kada bi on mogao ometati razvoj trgovine. U tom se pogledu traže obostrana zadovoljavajuća rješenja uz poštovanje načela slobodnog i poštenog tržišnog natjecanja.
Isto tako je dogovoreno da se o tim pitanjima raspravlja na sjednicama Zajedničkog odbora”.
Primite, gospodine, izraze mojeg najdubljeg poštovanja.
Za Vladu Istočne Republike Urugvaja
PRILOG II.
JEDNOSTRANA DEKLARACIJA ZAJEDNICE O SUSTAVU OPĆIH POVLASTICA (GSP)
Europska ekonomska zajednica ovim potvrđuje važnost koju pridaje sustavu općih povlastica, koji je uveden prema Rezoluciji 21. (II.) Druge konferencije Ujedinjenih naroda o trgovini i razvoju.
Europska zajednica spremna je razmotriti sve prijedloge Urugvaja kako bi se toj zemlji omogućilo da maksimalno iskoristi sustav općih povlastica koji je Zajednica uvela u skladu s prethodno navedenom Rezolucijom.
Zajednica u Urugvaju organizira informativne seminare kako bi se službenici i gospodarski subjekti u toj zemlji bolje upoznali s programom Zajednice.
|
11/Sv. 054 |
HR |
Službeni list Europske unije |
78 |
31996D0205
|
L 069/1 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
20.12.1995. |
ODLUKA VIJEĆA
od 20. studenoga 1995.
o privremenoj primjeni određenih odredaba Međuregionalnog okvirnog sporazuma o suradnji između Europske zajednice i njezinih država članica, s jedne strane, i Zajedničkog južnog tržišta i njegovih država članica, s druge strane (1)
(96/205/EZ)
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,
uzimajući u obzir prijedlog Komisije,
budući da su se Zajednica i Zajedničko južno tržište (Mercosur) obvezali usvojiti postupke za prijevremenu primjenu određenih odredaba Međuregionalnog okvirnog sporazuma o suradnji između Europske zajednice i njezinih država članica, s jedne strane, i Zajedničkog južnog tržišta i njegovih država članica, s druge strane, koje se odnose na trgovinsku suradnju između stranaka i institucionalni okvir za takvu suradnju;
budući da će privremena primjena dotičnih odredaba doprinijeti olakšavanju i promicanju jačih trgovinskih odnosa između Zajednice i Mercosura do dovršetka postupaka potrebnih za stupanje Sporazuma na snagu,
ODLUČILO JE:
Članak 1.
Ovim se u ime Zajednice odobrava razmjena pisama između Zajednice i Mercosura koja predviđa privremenu primjenu određenih odredaba Međuregionalnog okvirnog sporazuma o suradnji između Europske zajednice i njezinih država članica, s jedne strane, i Zajedničkog južnog tržišta i njegovih država članica, s druge strane.
Tekst razmjene pisama priložen je ovoj Odluci.
Članak 2.
Komisija predstavlja Zajednicu u tijelima iz članaka 27. i 29. Sporazuma.
Članak 3.
Ova se Odluka objavljuje u Službenom listu Europskih zajednica.
Sastavljeno u Bruxellesu 20. studenoga 1995.
Za Vijeće
Predsjednik
J. SOLANA
(1) Međuregionalni okvirni sporazum o suradnji između Europske zajednice i njezinih država članica, s jedne strane, i Zajedničkog južnog tržišta i njegovih država članica, s druge strane, potpisan je, pod uvjetom da bude sklopljen, u Madridu od 15. do 31. prosinca 1995.
|
11/Sv. 054 |
HR |
Službeni list Europske unije |
79 |
21996A0319(02)
|
L 069/4 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
15.12.1995. |
MEĐUREGIONALNI OKVIRNI SPORAZUM O SURADNJI
između Europske zajednice i njezinih država članica, s jedne strane, i Zajedničkog tržišta južnoameričkog juga i njegovih država članica, s druge strane
KRALJEVINA BELGIJA,
KRALJEVINA DANSKA,
SAVEZNA REPUBLIKA NJEMAČKA,
HELENSKA REPUBLIKA,
KRALJEVINA ŠPANJOLSKA,
FRANCUSKA REPUBLIKA,
IRSKA,
TALIJANSKA REPUBLIKA,
VELIKO VOJVODSTVO LUKSEMBURG,
KRALJEVINA NIZOZEMSKA,
REPUBLIKA AUSTRIJA,
PORTUGALSKA REPUBLIKA,
REPUBLIKA FINSKA
KRALJEVINA ŠVEDSKA,
UJEDINJENA KRALJEVINA VELIKE BRITANIJE I IRSKE,
stranke Ugovora o osnivanju Europske zajednice i Ugovora o Europskoj uniji, dalje u tekstu „države članice Europske zajednice”, i
EUROPSKA ZAJEDNICA,
dalje u tekstu „Zajednica”, s jedne strane, i
ARGENTINSKA REPUBLIKA,
SAVEZNA REPUBLIKA BRAZIL,
REPUBLIKA PARAGVAJ,
ISTOČNA REPUBLIKA URUGVAJ,
stranke Ugovora iz Asuncióna o osnivanju Zajedničkog tržišta južnoameričkog juga i dodatnog Protokola iz Ouro Preta, dalje u tekstu „države članice Mercosura”, i
ZAJEDNIČKO TRŽIŠTE JUŽNOAMERIČKOG JUGA,
dalje u tekstu „Mercosur”, s druge strane,
UZIMAJUĆI U OBZIR duboke povijesne, kulturne, političke i gospodarske veze koje ih povezuju te nalazeći nadahnuće u vrijednostima koje su zajedničke njihovim narodima;
UZIMAJUĆI U OBZIR njihovu punu posvećenost sadržaju i načelima Povelje Ujedinjenih naroda i demokratskim vrijednostima, vladavini prava, kao i promicanju i poštovanju ljudskih prava;
UZIMAJUĆI U OBZIR važnost koju obje stranke pridaju načelima i vrijednostima sadržanima u Završnoj deklaraciji Konferencije Ujedinjenih naroda o zaštiti okoliša i razvoju koja je održana u Rio de Janeiru u lipnju 1992., kao i onima sadržanima u Završnoj deklaraciji Svjetskog sastanka na vrhu za društveni razvoj koji je održan u Kopenhagenu u ožujku 1995.;
IMAJUĆI NA UMU činjenicu da obje stranke smatraju proces regionalne integracije instrumentom gospodarskog i društvenog razvoja koji olakšava njihovim gospodarstvima da postanu dijelom svjetskoga gospodarstva i, konačno, promiče bliskije odnose među narodima i doprinosi većoj međunarodnoj stabilnosti;
POTVRĐUJUĆI svoju želju da očuvaju i ojačaju postavke međunarodne slobodne trgovine, u skladu s propisima Svjetske trgovačke organizacije, s posebnim naglaskom na važnost otvorenog regionalizma;
SMATRAJUĆI da i Zajednica i Mercosur imaju specifična iskustva na polju regionalnih integracija koja bi mogla biti od obostrane koristi u procesu stvaranja bliskijih odnosa kakve određuju njihove potrebe;
IMAJUĆI NA UMU odnose suradnje koji su uspostavljeni na temelju bilateralnih sporazuma među državama obiju regija i na temelju okvirnih sporazuma o suradnji koje su države članice Mercosura potpisale na bilateralnoj osnovi s Europskom zajednicom;
IMAJUĆI NA UMU rezultate proizašle iz Sporazuma o međuinstitucionalnoj suradnji od 29. svibnja 1992. između Vijeća Zajedničkog tržišta južnoameričkog juga i Komisije Europskih zajednica te naglašavajući potrebu za nastavkom aktivnosti koje su ostvarene tim sporazumom;
UZIMAJUĆI U OBZIR političku volju obiju stranaka da se ostvari ono što će u konačnici predstavljati političko i gospodarsko međuregionalno pridruživanje utemeljeno na snažnijoj političkoj suradnji te postupnoj i uzajamnoj liberalizaciji cjelokupne trgovine, koja uvažava osjetljivost određene robe i u skladu je s propisima Svjetske trgovinske organizacije, te utemeljeno, konačno, na promicanju ulaganja i tješnjoj suradnji;
IMAJUĆI NA UMU uvjete Zajedničke svečane izjave u kojoj obje stranke predlažu sklapanje Međuregionalnog okvirnog sporazuma koji obuhvaća trgovačku i gospodarsku suradnju i stvara temelje za postupnu i uzajamnu liberalizaciju trgovine između dviju regija kao uvod u njihove pregovore o Međuregionalnom sporazumu o pridruživanju,
KRALJEVINA BELGIJA:
Erika DERYCKEA,
ministra vanjskih poslova,
KRALJEVINA DANSKA:
Nielsa HELVEGA PETERSENA
ministra vanjskih poslova,
SAVEZNA REPUBLIKA NJEMAČKA:
Klausa KINKELA,
ministra vanjskih poslova i vicekancelara,
HELENSKA REPUBLIKA:
Karolosa PAPOULIASA,
ministra vanjskih poslova,
KRALJEVINA ŠPANJOLSKA:
Javiera SOLANU MADARIAGU,
ministra vanjskih poslova,
FRANCUSKA REPUBLIKA:
Hervéa de CHARETTEA,
ministra vanjskih poslova,
IRSKA:
Dicka SPRINGA,
ministra vanjskih poslova,
TALIJANSKA REPUBLIKA:
Susannu AGNELLI,
ministricu vanjskih poslova,
VELIKO VOJVODSTVO LUKSEMBURG:
Jacquesa F. POOSA,
ministra vanjskih poslova,
KRALJEVINA NIZOZEMSKA:
Hansa van MIERLA,
ministra vanjskih poslova,
REPUBLIKA AUSTRIJA:
Wolfganga SCHÜSSELA,
saveznog ministra vanjskih poslova i vicekancelara,
PORTUGALSKA REPUBLIKA:
Jaimea GAMU,
ministra vanjskih poslova,
REPUBLIKA FINSKA,
Tarju HALONEN,
ministricu vanjskih poslova,
KRALJEVINA ŠVEDSKA:
Matsa HELLSTRÖMA,
ministra europskih poslova i vanjske trgovine,
UJEDINJENA KRALJEVINA VELIKE BRITANIJE I IRSKE:
Malcolma RIFKINDA,
državnog tajnika za vanjske poslove i Commonwealth,
EUROPSKA ZAJEDNICA:
Javiera SOLANU MADARIAGU,
ministra vanjskih poslova,
predsjedavajućeg Vijeća Europske unije,
Manuela MARÍNA,
potpredsjednika Komisije Europskih zajednica,
ARGENTINSKA REPUBLIKA:
Guida di TELLU,
ministra vanjskih poslova,
SAVEZNA REPUBLIKA BRAZIL:
Luiza Felipea Palmeiru LAMPREIU,
ministra vanjskih poslova,
REPUBLIKA PARAGVAJ:
Luisa Maríju Ramíreza BOETTENERA,
ministra vanjskih poslova,
ISTOČNA REPUBLIKA URUGVAJ:
Alvara Ramosa TRIGA,
ministra vanjskih poslova,
ZAJEDNIČKO TRŽIŠTE JUŽNOAMERIČKOG JUGA:
Alvara Ramosa TRIGA,
ministra vanjskih poslova,
predsjedavajućeg Zajedničkog tržišta južnoameričkog juga,
SPORAZUMJELI:
GLAVA I.
CILJEVI, NAČELA I PODRUČJE PRIMJENE
Članak 1.
Temelj suradnje
Poštovanje demokratskih načela i temeljnih ljudskih prava uspostavljenih Općom deklaracijom o ljudskim pravima nadahnjuje unutarnju i vanjsku politiku stranaka i predstavlja bitan element ovog Sporazuma.
Članak 2.
Ciljevi i područje primjene
1. Ciljevi ovog Sporazuma jesu jačanje postojećih odnosa među strankama i priprema uvjeta koji će omogućiti stvaranje međuregionalnog pridruživanja.
2. U tu svrhu, Sporazum se primjenjuje na trgovinska i gospodarska pitanja, suradnju u području integracije i ostala područja od obostranog interesa kako bi se ostvarili bliskiji odnosi među strankama i njihovim odgovarajućim institucijama.
Članak 3.
Politički dijalog
1. Stranke uspostavljaju redovit politički dijalog kako bi poduprle i ojačale bliskije odnose između Europske unije i Mercosura. Taj se dijalog odvija u skladu s uvjetima sadržanima u Zajedničkoj izjavi koja je priložena ovom Sporazumu.
2. Ministarski dijalog predviđen u Zajedničkoj izjavi odvija se u okviru Vijeća za suradnju osnovanog na temelju članka 25. ovog Sporazuma ili u okviru drugih dogovorenih foruma na istoj razini.
GLAVA II.
TRGOVINA
Članak 4.
Ciljevi
Stranke se obvezuju uspostaviti bliskije odnose s ciljem poticanja veće i raznovrsnije trgovine, pripreme za kasniju postupnu i uzajamnu liberalizaciju trgovine i stvaranja uvjeta koji su korisni za osnivanje međuregionalnog pridruživanja, uzimajući u obzir, u skladu s propisima WTO-a, osjetljivost određene vrste robe.
Članak 5.
Dijalog o trgovinskim i gospodarskim pitanjima
1. Stranke sporazumno određuju područje suradnje u trgovinskim pitanjima, ne isključujući ni jedan sektor.
2. U tu svrhu, stranke se obvezuju provoditi periodični dijalog o trgovinskim i gospodarskim pitanjima unutar institucionalnog okvira uspostavljenog na temelju odredaba glave VIII. ovog Sporazuma.
3. Suradnja ove vrste usredotočuje se osobito na sljedeća područja:
|
(a) |
pristup tržištu, liberalizaciju trgovine (carinske i necarinske prepreke) i trgovinsku disciplina, kao što su, na primjer, restriktivni trgovinski postupci, pravila o podrijetlu, zaštitne mjere i posebni carinski režimi; |
|
(b) |
trgovinske odnose stranaka s trećim zemljama; |
|
(c) |
kompatibilnost liberalizacije trgovine s odredbama GATT-a i propisima WTO-a; |
|
(d) |
identificiranje robe koju stranke smatraju osjetljivom ili od prioritetne važnosti; |
|
(e) |
suradnju i razmjenu informacija o uslugama, u okviru nadležnosti svake od stranaka. |
Članak 6.
Suradnja u području poljoprivredno-prehrambenih i industrijskih normi te izdavanja potvrda
1. Stranke su suglasne surađivati na promicanju približavanja normi kvalitete za poljoprivredno-prehrambene proizvode i industrijsku robu te izdavanja potvrda u skladu s međunarodnim kriterijima.
2. U okvirima svojih područja nadležnosti, stranke ispituju izglede za početak pregovora o sklapanju sporazumâ o međusobnom priznavanju.
3. Glavni je cilj suradnje promicanje svih onih mjera koje mogu unaprijediti kvalitetu proizvoda i poduzeća stranaka.
Članak 7.
Suradnja u području carina
1. Stranke promiču suradnju u području carina kako bi unaprijedile i ojačale pravni okvir za međusobne trgovinske odnose.
Cilj suradnje u području carina može također biti jačanje carinske infrastrukture stranaka i unapređenje njihova djelovanja u okviru međuinstitucionalne suradnje.
2. Suradnju je moguće preobličiti u djelovanje kroz mjere koje uključuju:
|
(a) |
razmjenu informacija; |
|
(b) |
razvoj novih metoda osposobljavanja i koordinaciju aktivnosti u mjerodavnim međunarodnim organizacijama; |
|
(c) |
razmjenu dužnosnika i viših razina službenika carinskih i poreznih tijela; |
|
(d) |
pojednostavnjenje carinskih postupaka; |
|
(e) |
tehničku pomoć. |
3. Stranke ovim izražavaju svoju zainteresiranost da se u budućnosti razmotri, unutar institucionalnog okvira uspostavljenog na temelju ovog Sporazuma, sklapanje Protokola o carinskoj suradnji.
Članak 8.
Suradnja u području statistike
Stranke su suglasne promicati usklađivanje statističkih metoda s ciljem ostvarivanja međusobnog priznavanja i korištenja statističkih podataka o trgovini robom i uslugama te, općenito, podataka koji se odnose na bilo koje područje za koje je moguće prikupljati statističke podatke.
Članak 9.
Suradnja u području intelektualnog vlasništva
1. Stranke su suglasne surađivati u pitanjima koja se odnose na intelektualno vlasništvo kako bi potakle ulaganja, prijenos tehnologije, trgovinu i sve povezane gospodarske aktivnosti te spriječile narušavanje trgovine.
2. U okvirima svojih zakona, drugih propisa i politika, a u skladu s obvezama preuzetima na temelju Sporazuma TRIPS, stranke osiguravaju odgovarajuću i djelotvornu zaštitu prava intelektualnog vlasništva, a ako je potrebno, odlučuju i pojačati tu zaštitu.
3. U tu svrhu, kako je opisano u stavku 2., pitanja u vezi s pravom intelektualnog vlasništva obuhvaćaju autorsko pravo i srodna prava, trgovačke marke ili žigove, zemljopisne oznake i oznake podrijetla, industrijski dizajn i korisne modele, patente i topografiju integriranih krugova.
GLAVA III.
GOSPODARSKA SURADNJA
Članak 10.
Ciljevi i načela
1. Rukovođene svojim obostranim interesima te srednjoročnim i dugoročnim gospodarskim ciljevima, stranke promiču gospodarsku suradnju na način koji će pomoći u razvoju njihovih gospodarstava, povećati njihovu međunarodnu konkurentnost, poticati tehnički i znanstveni razvoj, unaprijediti životni standard, stvoriti uvjete pogodne za otvaranje novih radnih mjesta i veću kvalitetu radnih mjesta te obogatiti i ojačati gospodarske veze među njima.
2. Stranke potiču regionalni karakter svih onih aspekata suradnje koji, s obzirom na njihovo područje primjene ili ekonomiju razmjera, prema mišljenju stranaka predstavljaju racionalnije i učinkovitije korištenje raspoloživih sredstava i donose bolje rezultate.
3. Gospodarska suradnja među strankama odvija se na što široj osnovi. Ni jedan sektor ne smije biti isključen a priori, a moraju se uzeti u obzir prioriteti, obostrani interesi i područja nadležnosti stranaka.
4. U svjetlu gore navedenog, stranke surađuju u svim područjima koja će potaknuti stvaranje gospodarskih i društvenih veza između njih i približavanje njihovih gospodarstava, kao i u svim područjima gdje dolazi do prijenosa stručnih znanja i iskustava u vezi s regionalnom integracijom.
5. U okviru te suradnje, stranke promiču razmjenu informacija o svojim gospodarskim pokazateljima.
6. Stranke vode računa o zaštiti okoliša i ekološkoj ravnoteži u svim svojim aktivnostima suradnje.
7. U provođenju mjera u ovom području stranke se rukovode brigom za društveni razvoj, a osobito promicanjem temeljnih socijalnih prava.
Članak 11.
Suradnja među poduzećima
1. Stranke promiču suradnju među poduzećima s ciljem stvaranja klime koja pogoduje gospodarskom razvoju u njihovom obostranom interesu.
2. Ta je suradnja usredotočena osobito na:
|
(a) |
povećanje trgovinskih tokova, ulaganja, projekata u području industrijske suradnje i prijenosa tehnologije; |
|
(b) |
poticanje modernizacije i raznolikosti u industriji; |
|
(c) |
određivanje prepreka industrijskoj suradnji između stranaka i uklanjanje tih prepreka služeći se mjerama koje stavljaju naglasak na poštovanje propisa o tržišnom natjecanju i potiču prilagodbu tih propisa tržišnim potrebama, pri čemu se potrebna pažnja pridaje uključivanju gospodarskih subjekata i savjetovanju s njima; |
|
(d) |
stimuliranje suradnje među gospodarskim subjektima stranaka, a osobito među malim i srednjim poduzećima; |
|
(e) |
promicanje industrijskih inovacija kroz razvoj integriranog i decentraliziranog koncepta suradnje među gospodarskim subjektima u objema regijama; |
|
(f) |
očuvanje jedinstvenosti i cjelovitosti svih radnji kojima se nastoji ostvariti pozitivan utjecaj na suradnju među poduzećima u objema regijama. |
3. Suradnja se uglavnom odvija kroz sljedeće oblike:
|
(a) |
organiziraniji kontakti među gospodarskim subjektima i mrežama stranaka kroz konferencije, stručne seminare, misije za utvrđivanje činjenica, sudjelovanje na općim i specijaliziranim sajmovima i poslovnim sastancima; |
|
(b) |
odgovarajuće inicijative kako bi se poduprla suradnja među malim i srednjim poduzećima, kao što je promicanje zajedničkih ulaganja, osnivanje informacijskih mreža, poticanje otvaranja trgovačkih ureda, prijenos specijalističkih stručnih znanja, angažiranje podizvođača, primijenjena istraživanja, davanje licenci i franšiza; |
|
(c) |
promicanje inicijativa radi jačanja suradnje među gospodarskim subjektima na području Mercosura i europskih udruženja s ciljem uspostavljanja dijaloga među mrežama; |
|
(d) |
programi edukacije, poticanje stvaranja mreža i potpora istraživanjima. |
Članak 12.
Promicanje ulaganja
1. U okviru svojih područja nadležnosti stranke promiču stvaranje poželjne i stabilne klime za veća ulaganja od obostrane koristi.
2. Ovaj oblik suradnje obuhvaća mjere kao što su:
|
(a) |
promicanje redovite razmjene informacija, utvrđivanje i distribucija informacija o zakonodavstvu i prilikama za ulaganje; |
|
(b) |
promicanje stvaranja pravnog okruženja koje pogoduje ulaganjima među strankama, a osobito, gdje je to moguće, kroz sklapanje bilateralnih sporazuma između zainteresiranih država članica Zajednice i država članica Mercosura o promicanju i zaštiti ulaganja te bilateralnih sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja; |
|
(c) |
promicanje zajedničkih pothvata, osobito između malih i srednjih poduzeća. |
Članak 13.
Suradnja u području energetike
1. Suradnja među strankama usmjerava se u pravcu poticanja bliskijih odnosa među njihovim gospodarstvima u području energetike, uzimajući pritom u obzir potrebu da se energija koristi racionalno i vodeći brigu o okolišu.
2. Suradnja na polju energetike odvija se uglavnom kroz sljedeće oblike:
|
(a) |
razmjenu informacija u svim odgovarajućim oblicima, a osobito kroz zajedničke sastanke; |
|
(b) |
prijenose tehnologije; |
|
(c) |
poticanje uključivanja gospodarskih subjekata stranaka u zajednički tehnološki razvoj ili infrastrukturne projekte; |
|
(d) |
programe tehničkog osposobljavanja; |
|
(e) |
dijalog o energetskoj politici u okviru njihovih nadležnosti. |
3. Gdje je to primjereno, stranke mogu sklapati posebne sporazume od zajedničkog interesa.
Članak 14.
Suradnja u području prometa
1. Cilj suradnje među strankama u području prometa jest dati potporu restrukturiranju i modernizaciji njihovih prometnih sustava i pronaći obostrano prihvatljiva rješenja za prijevoz osoba i robe svim prijevoznim sredstvima.
2. Suradnja se ponajprije provodi kroz:
|
(a) |
razmjenu informacija o prometnim politikama obiju stranaka i pitanjima od obostranog interesa; |
|
(b) |
programe osposobljavanja za sve vrste prijevoznika. |
3. U okviru dijaloga o trgovinskim i gospodarskim pitanjima iz članka 5. te uzimajući u obzir perspektivu međuregionalnog pridruživanja, obje stranke posvećuju pozornost svim aspektima međunarodnog prometa kako bi se izbjeglo eventualno stvaranje prepreka za uzajamno širenje trgovine.
Članak 15.
Suradnja u području znanosti i tehnologije
1. Stranke su suglasne surađivati u području znanosti i tehnologije s ciljem promicanja trajne suradnje među svojim znanstvenim zajednicama i razmjene informacija i stručnih znanja između regija u području znanosti i tehnologije.
2. Suradnja u području znanosti i tehnologije ponajprije se odvija kroz:
|
(a) |
zajedničke istraživačke projekte u područjima od obostranog interesa; |
|
(b) |
razmjenu znanstvenika s ciljem poticanja zajedničkog istraživanja, pripreme projekata i osposobljavanja na visokoj razini; |
|
(c) |
zajedničke znanstvene konferencije radi razmjene informacija, promicanja interakcije i lakšeg odabira tema za zajednička istraživanja; |
|
(d) |
objavljivanje rezultata i razvoj veza između javnog i privatnog sektora. |
3. U takvu suradnju uključene su institucije za visoko obrazovanje obiju stranaka, istraživački centri te proizvodne djelatnosti, a osobito mala i srednja poduzeća.
4. Stranke međusobno dogovaraju opseg, prirodu i prioritete suradnje kroz višegodišnji program koji je moguće prilagoditi kako bi odgovarao konkretnim okolnostima.
Članak 16.
Suradnja u području telekomunikacija i informacijske tehnologije
1. Stranke su suglasne uspostaviti suradnju u području telekomunikacija i informacijske tehnologije s ciljem poticanja gospodarskog i društvenog razvoja, unapređenja informacijskog društva i lakše modernizacije društva.
2. Suradnjom u tom području osobito se nastoji:
|
(a) |
olakšati uspostavu dijaloga o različitim aspektima informacijskog društva i promicati razmjenu informacija o normama, inspekciji i izdavanju potvrda u području informacijske tehnologije i telekomunikacija; |
|
(b) |
širiti nove telekomunikacijske i informacijske tehnologije, posebno u područjima digitalnih mreža integriranih usluga, prijenosa podataka i uvođenja novih vrsta komunikacijskih i informacijskih usluga; |
|
(c) |
stimulirati pokretanje zajedničkih istraživanja, projekata industrijskog i tehnološkog razvoja u području novih komunikacijskih tehnologija, telematike i informacijskog društva. |
Članak 17.
Suradnja u području zaštite okoliša
1. S ciljem ostvarivanja održivog razvoja, stranke se zalažu za jačanje svijesti o pitanjima zaštite okoliša i racionalnog korištenja prirodnih resursa u svim područjima međuregionalne suradnje.
2. Stranke su suglasne posvetiti posebnu pozornost mjerama koje su povezane s međunarodnom dimenzijom okolišnih problema.
3. Suradnja bi mogla obuhvaćati osobito sljedeća područja:
|
(a) |
razmjenu informacija i stručnih znanja i iskustava, uključujući o pitanjima koja se odnose na propise i norme; |
|
(b) |
osposobljavanje i obrazovanje u području okoliša; |
|
(c) |
tehničku pomoć, provedbu zajedničkih istraživačkih projekata i, gdje je to moguće, institucionalnu pomoć. |
GLAVA IV.
POTICANJE INTEGRACIJE
Članak 18.
Ciljevi i područje primjene
1. Cilj suradnje između stranaka jest promicati ciljeve procesa integracije koji je pokrenuo Mercosur te obuhvaća sva područja na koja se primjenjuje ovaj Sporazum.
2. U tu svrhu, aktivnosti suradnje razmatraju se u kontekstu posebnih zahtjeva Mercosura.
3. Suradnja bi se trebala odvijati u bilo kojem obliku koji se smatra odgovarajućim, a posebno kroz:
|
(a) |
sustave za razmjenu informacija na bilo koji prikladan način, uključujući uspostavu računalnih mreža; |
|
(b) |
osposobljavanje i institucionalnu potporu; |
|
(c) |
studije i zajedničke projekte; |
|
(d) |
tehničku pomoć. |
4. Stranke surađuju kako bi osigurale najvišu razinu učinkovitosti u korištenju svojih sredstava kod prikupljanja, analiziranja, objavljivanja i distribuiranja informacija, ne dovodeći u pitanje bilo koje druge mjere koje mogu biti potrebne radi zaštite povjerljivosti nekih od tih informacija. Također se obvezuju osigurati zaštitu osobnih podataka u svim onim slučajevima gdje se razmjena informacija predviđa putem računalnih mreža.
GLAVA V.
MEĐUINSTITUCIONALNA SURADNJA
Članak 19.
Ciljevi i područje primjene
1. Stranke promiču tješnju suradnju među svojim institucijama i posebno potiču redovite kontakte među njima.
2. Suradnja se odvija na što široj osnovi te je usredotočena na:
|
(a) |
sva sredstva za poticanje redovite razmjene informacija, uključujući zajednički razvoj računalnih mreža za komunikaciju; |
|
(b) |
prijenos stručnih znanja; |
|
(c) |
savjetovanje i informiranje. |
GLAVA VI.
OSTALA PODRUČJA SURADNJE
Članak 20.
Suradnja u području osposobljavanja i obrazovanja
1. U okvirima svojih nadležnosti, stranke nastoje pronaći načine za unapređenje obrazovanja i osposobljavanja u području regionalne integracije, bilo da se radi o osposobljavanju za mlade i strukovnom osposobljavanju ili o suradnji između sveučilišta ili poduzeća.
2. Stranke poklanjaju posebnu pozornost radnjama koje bi promicale uspostavljanje veza među specijaliziranim tijelima i poticale korištenje tehničkih resursa i razmjenu stručnih znanja.
3. Stranke potiču sklapanje sporazuma između centara za edukaciju i održavanje sastanaka među tijelima odgovornima za obrazovanje i osposobljavanje u području regionalne integracije.
Članak 21.
Suradnja u području informiranja, komunikacija i kulture
1. U okvirima svojih nadležnosti, a s ciljem boljeg međusobnog upoznavanja političkih, gospodarskih i društvenih prilika, stranke su suglasne jačati međusobne kulturne veze i poticati širenje informacija o prirodi, ciljevima i opsegu svojih integracijskih procesa kako bi se promicalo njihovo razumijevanje od strane građana.
Stranke su također suglasne proširivati međusobnu razmjenu informacija o pitanjima od obostranog interesa.
2. Takvom suradnjom nastoji se promicati kontakte među informacijskim i komunikacijskim medijima stranaka u različitim oblicima, uključujući tehničku pomoć.
Suradnja bi mogla obuhvaćati organizaciju kulturnih aktivnosti ako njihova regionalna važnost opravdava takve aktivnosti.
Članak 22.
Suradnja u području borbe protiv trgovine drogom
1. U skladu sa svojim nadležnostima, stranke promiču koordinaciju i jačanje svojih napora u borbi protiv trgovine drogom i njezinih mnogobrojnih posljedica, koje uključuju i financijske posljedice.
2. Ovaj oblik suradnje obuhvaća promicanje savjetovanja i bolju koordinaciju među strankama na regionalnoj razini te, gdje je to primjereno, među nadležnim regionalnim institucijama.
Članak 23.
Budući razvoj
1. Na temelju obostrane suglasnosti, a u okvirima svojih zakonodavstava, stranke mogu proširiti područje primjene ovog Sporazuma kroz sporazume o konkretnim sektorima ili aktivnostima s ciljem unapređivanja i nadopunjavanja postojeće suradnje.
2. U pogledu provedbe ovog Sporazuma, bilo koja od stranaka može iznijeti prijedloge za proširenje područja suradnje uzimajući u obzir iskustva stečena kroz primjenu ovog Sporazuma.
GLAVA VII.
SREDSTVA ZA SURADNJU
Članak 24.
1. Kako bi se olakšalo ostvarenje ciljeva sadržanih u ovom Sporazumu, stranke stavljaju na raspolaganje, u okviru svojih mogućnosti i kroz svoje vlastite kanale, odgovarajuća sredstva, uključujući i financijska sredstva.
2. Ovisno o postignutim rezultatima, stranke se mogu obratiti Europskoj investicijskoj banci da intenzivira svoje aktivnosti na području Mercosura u skladu sa svojim postupcima i kriterijima financiranja.
3. Odredbe ovog Sporazuma ne utječu na bilateralnu suradnju koja proizlazi iz postojećih sporazuma o suradnji.
GLAVA VIII.
INSTITUCIONALNI OKVIR
Članak 25.
1. Ovim se osniva Vijeće za suradnju koje je odgovorno za provedbu ovog Sporazuma; Vijeće za suradnju sastaje se na ministarskoj razini periodično te kad god to zahtijevaju konkretne okolnosti.
2. Vijeće za suradnju raspravlja o važnim pitanjima u vezi s ovim Sporazumom, kao i svim drugim bilateralnim ili međunarodnim pitanjima od zajedničkog interesa, s ciljem ostvarivanja ciljeva ovog Sporazuma.
3. Uz suglasnost stranaka, Vijeće za suradnju može također davati i odgovarajuće prijedloge. U obavljanju svojih dužnosti Vijeće za suradnju osobito se obvezuje davati preporuke kojima doprinosi ostvarenju konačnog cilja međuregionalnog pridruživanja.
Članak 26.
1. Vijeće za suradnju sastavljeno je, s jedne strane, od članova Vijeća Europske unije i članova Europske komisije te, s druge strane, od članova Vijeća Zajedničkog tržišta Mercosura i članova Grupe Zajedničkog tržišta Mercosura.
2. Vijeće za suradnju donosi svoj poslovnik.
3. Vijećem za suradnju naizmjenično predsjedavaju predstavnik Zajednice i predstavnik Mercosura.
Članak 27.
1. U obavljanju njegovih dužnosti, Vijeću za suradnju pomaže Zajednički odbor za suradnju koji je sastavljen od članova Vijeća Europske unije i članova Europske komisije, s jedne strane, te predstavnika Mercosura, s druge strane.
2. Zajednički odbor u pravilu se sastaje jednom godišnje, naizmjenično u Bruxellesu i jednoj od država članica Mercosura, na datum i s dnevnim redom koji se dogovorno određuju. Izvanredne sjednice mogu se sazivati na temelju zajedničkog dogovora, na zahtjev bilo koje od stranaka. Dužnost predsjednika Zajedničkog odbora naizmjenično obnašaju predstavnici svake od stranaka.
3. Vijeće za suradnju određuje način rada Zajedničkog odbora u svojem poslovniku.
4. Vijeće za suradnju može prenijeti sve svoje ovlasti ili dio njih na Zajednički odbor, koji osigurava kontinuitet rada između sjednica Vijeća za suradnju.
5. Zajednički odbor pomaže Vijeću za suradnju u obavljanju njegovih zadaća. U obavljanju svojih funkcija, Zajednički odbor osobito je odgovoran za sljedeće:
|
(a) |
stimuliranje trgovinskih odnosa u skladu s ciljevima ovog Sporazuma te u skladu s odredbama glave II.; |
|
(b) |
razmjenu mišljenja o bilo kojem pitanju od zajedničkog interesa koje se odnosi na liberalizaciju trgovine i suradnju, uključujući buduće programe suradnje i sredstva koja su raspoloživa za njihovu provedbu; |
|
(c) |
davanje prijedloga Vijeću za suradnju s ciljem stimuliranja priprema za liberalizaciju trgovine i jačanja suradnje, vodeći računa o potrebi za koordinacijom predloženih aktivnosti; i |
|
(d) |
općenitije govoreći, davanje prijedloga Vijeću za suradnju koji doprinose ostvarivanju konačnog cilja međuregionalnog pridruživanja između EU-a i Mercosura. |
Članak 28.
Vijeće za suradnju može donijeti odluku o osnivanju bilo kojeg drugog tijela koje će mu pomoći u obavljanju njegovih zadaća; ono odlučuje o sastavu tog tijela, njegovim ciljevima i načinima rada.
Članak 29.
1. U skladu s postupcima utvrđenima u članku 5. ovog Sporazuma, stranke osnivaju Zajednički pododbor za trgovinu koji osigurava ostvarenje ciljeva ovog Sporazuma koji se odnose na trgovinu i provodi pripremne aktivnosti za kasniju liberalizaciju trgovine.
2. Zajednički pododbor za trgovinu sastavljen je od članova Vijeća Europske unije i članova Europske komisije, s jedne strane, te predstavnika Mercosura, s druge strane.
Odbor može zatražiti provođenje bilo kakvih studija ili tehničkih analiza koje smatra potrebnima.
3. Zajednički pododbor za trgovinu jednom godišnje podnosi izvješće o napretku svojih aktivnosti Zajedničkom odboru za suradnju osnovanom sukladno članku 27. ovog Sporazuma te daje prijedloge u vezi s kasnijom liberalizacijom trgovine.
4. Zajednički pododbor za trgovinu podnosi svoj poslovnik Zajedničkom odboru na odobrenje.
Članak 30.
Savjetovanje
U okvirima svojih nadležnosti, stranke se obvezuju održavati savjetovanje o bilo kojem pitanju obuhvaćenom ovim Sporazumom.
Postupak savjetovanja iz prethodnog stavka utvrđuje se poslovnikom Zajedničkog odbora.
GLAVA IX.
ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 31.
Drugi sporazumi
Ne dovodeći u pitanje odredbe Ugovora o osnivanju Europske zajednice i Ugovora o osnivanju Mercosura, niti ovaj Sporazum niti bilo koja radnja poduzeta na temelju njega ne utječe ni na koji način na ovlasti država članica Europske zajednice ili država članica Mercosura za poduzimanje bilateralnih aktivnosti u okvirima svojih nadležnosti, odnosno, prema potrebi, za sklapanje novih sporazuma.
Članak 32.
Definicija stranaka
Za potrebe ovog Sporazuma, pojam „stranke” znači, s jedne strane, Zajednica ili njezine države članice, odnosno Zajednica i njezine države članice, u skladu s njihovim nadležnostima koje proizlaze iz Ugovora o osnivanju Europske zajednice te, s druge strane, Mercosur ili njegove države članice, u skladu s Ugovorom o osnivanju Zajedničkog tržišta južnoameričkog juga.
Članak 33.
Teritorijalna primjena
Ovaj se Sporazum primjenjuje, s jedne strane, u područjima u kojima se primjenjuje Ugovor o osnivanju Europske zajednice i pod uvjetima predviđenima tim Ugovorom te, s druge strane, u područjima u kojima se primjenjuje Ugovor o osnivanju Zajedničkog tržišta južnoameričkog juga i pod uvjetima predviđenima tim Ugovorom i njegovim dodatnim protokolima.
Članak 34.
Trajanje sporazuma i stupanje na snagu
1. Ovaj se Sporazum sklapa na neograničeno vrijeme.
2. Stranke odlučuju o primjerenosti, vremenu i uvjetima početka pregovora o međuregionalnom pridruživanju u skladu sa svojim postupcima i s obzirom na provedene aktivnosti i podnesene prijedloge unutar institucionalnog okvira ovog Sporazuma.
3. Ovaj sporazum stupa na snagu prvog dana mjeseca koji slijedi nakon mjeseca u kojem stranke jedna drugu obavijeste o okončanju postupaka potrebnih u tu svrhu.
4. Te se obavijesti se šalju Vijeću Europske unije i Grupi Zajedničkog tržišta Mercosur.
5. Sporazum se za Zajednicu pohranjuje kod glavnog tajnika Vijeća, a za Mercosur kod Vlade Republike Paragvaja.
Članak 35.
Ispunjenje obveza
1. Stranke donose sve opće ili posebne mjere koje su potrebne kako bi one ispunile svoje obveze iz ovog Sporazuma i osigurale ostvarenje ciljeva utvrđenih ovim Sporazumom.
Ako jedna od stranaka smatra da druga stranka nije ispunila neku od obveza iz ovog sporazuma, ona može poduzeti odgovarajuće mjere. Prije toga, osim u posebno hitnim slučajevima, Zajedničkom odboru dostavlja sve relevantne informacije potrebne za temeljito ispitivanje situacije kako bi se pronašlo rješenje prihvatljivo za obje stranke.
Kod odabira mjera prioritet se mora dati onim mjerama koje u najmanjoj mjeri remete funkcioniranje ovog Sporazuma. O mjerama se bez odlaganja obavješćuje Zajednički odbor te su one predmetom savjetovanja u okviru tog odbora ako tako zahtijeva suprotna stranka.
2. Stranke su suglasne da pojam „posebno hitni slučajevi” iz stavka 1. ovog članka znači svaki slučaj značajne povrede odredaba ovog Sporazuma od strane bilo koje stranke. Značajnu povredu odredaba ovog Sporazuma predstavlja:
|
(a) |
odbijanje ispunjenja ovog Sporazuma koje nije sankcionirano općim pravilima međunarodnog prava; ili |
|
(b) |
povreda bitnih elemenata Sporazuma koji su navedeni u članku 1. |
3. Stranke su suglasne da pojam „odgovarajuće mjere” iz ovog članka podrazumijeva mjere poduzete u skladu s međunarodnim pravom. Ako neka od stranaka poduzme određenu mjeru u posebno hitnom slučaju, kako je predviđeno ovim člankom, druga stranka može zatražiti sazivanje hitnog sastanka kako bi se obje stranke sastale u roku od 15 dana.
Članak 36.
Vjerodostojni tekstovi
Ovaj je Sporazum sastavljen u po dva primjerka na danskom, engleskom, finskom, francuskom, grčkom, nizozemskom, njemačkom, portugalskom, španjolskom, švedskom i talijanskom jeziku, pri čemu je svaki od tih tekstova jednako vjerodostojan.
Članak 37.
Potpisivanje
Ovaj će Sporazum biti otvoren za potpisivanje u Madridu između 15. i 31. prosinca 1995.
Hecho en Madrid, el quince de diciembre de mil novecientos noventa y cinco.
Udfærdiget i Madrid, den femtende december nitten hundrede og femoghalvfems.
Geschehen zu Madrid am fünfzehnten Dezember neunzehnhundertfünfundneunzig.
Έγινε στη Μαδρίτη, στις δέκα πέντε Δεκεμβρίου χίλια εννιακόσια ενενήντα πέντε.
Done at Madrid on the fifteenth day of December in the year one thousand nine hundred and ninety-five.
Fait à Madrid, le quinze décembre mil neuf cent quatre-vingt-quinze.
Fatto a Madrid, addì quindici dicembre millenovecentonovantacinque.
Gedaan te Madrid, de vijftiende december negentienhonderd vijfennegentig.
Feito em Madrid, em quinze de Dezembro de mil novecentos e noventa e cinco.
Tehty Madridissa viidentenätoista päivänä joulukuuta vuonna tuhatyhdeksänsataayhdeksänkymmentäviisi.
Som skedde i Madrid den femtonde december nittonhundranittiofem.
Pour le Royaume de Belgique
Voor het Koninkrijk België
Für das Königreich Belgien
Cette signature engage également la Communauté française, la Communauté flamande, la Communauté germanophone, la Région wallonne, la Région flamande et la Région de Bruxelles-Capitale.
Deze handtekening verbindt eveneens de Vlaamse Gemeenschap, de Franse Gemeenschap, de Duitstalige Gemeenschap, het Vlaamse Gewest, het Waalse Gewest en het Brusselse Hoofdstedelijke Gewest.
Diese Unterschrift verbindet zugleich die Deutschsprachige Gemeinschaft, die Flämische Gemeinschaft, die Französische Gemeinschaft, die Wallonische Region, die Flämische Region und die Region Brüssel-Hauptstadt.
På Kongeriget Danmarks vegne
Für die Bundesrepublik Deutschland
Για την Ελληνική Δημοκρατία
Por el Reino de España
Pour la République française
Thar ceann na hÉireann
For Ireland
Per la Repubblica italiana
Pour le Grand-Duché de Luxembourg
Voor het Koninkrijk der Nederlanden
Für die Republik Österreich
Pela República Portuguesa
Suomen tasavallan puolesta
För Konungariket Sverige
For the United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland
Por la Comunidad Europea
For Det Europæiske Fællesskab
Für die Europäische Gemeinschaft
Για την Ευρωπαϊκή Κοινότητα
For the European Community
Pour la Communauté européenne
Per la Comunità europea
Voor de Europese Gemeenschap
Pela Comunidade Europeia
Euroopan yhteisön puolesta
För Europeiska gemenskapen
Por la República Argentina
Pela República Federativa do Brasil
Por la República del Paraguay
Por la República Oriental del Uruguay
Por el Mercado Común del Sur
Pelo Mercado Comum do Sul
Zajednička izjava o političkom dijalogu između Europske unije i Mercosura
Preambula
EUROPSKA UNIJA I DRŽAVE ČLANICE MERCOSURA,
|
— |
svjesne svojih povijesnih, političkih i gospodarskih veza, svojeg zajedničkog kulturnog nasljeđa i spona prijateljstva među svojim narodima, |
|
— |
imajući na umu da političke i gospodarske slobode čine temelj društva u državama članicama Europske unije i Mercosura, |
|
— |
potvrđujući ljudsko dostojanstvo i promicanje ljudskih prava kao temeljne osnove demokratskog društva, u skladu s Poveljom Ujedinjenih naroda, |
|
— |
potvrđujući ključnu ulogu načela i demokratskih institucija temeljenih na vladavini prava, na čijem poštovanju počivaju unutarnje i vanjske politike stranaka, |
|
— |
želeći osnažiti međunarodni mir i sigurnost u skladu s načelima sadržanima u Povelji Ujedinjenih naroda, |
|
— |
dijeleći zanimanje za regionalnu integraciju kao sredstvo koje će njihovim građanima omogućiti održiv i skladan razvoj utemeljen na društvenom napretku i solidarnosti među njihovim članovima, |
|
— |
oslanjajući se na povlaštene odnose koji su uspostavljeni na temelju okvirnih sporazuma o suradnji koje je Europska zajednica potpisala sa svakom od država članica Mercosura, |
|
— |
pozivajući se na načela sadržana u Zajedničkoj svečanoj izjavi koju su stranke potpisale 22. prosinca 1994., |
ODLUČILE SU razvijati odnose na dugoročnoj osnovi.
Ciljevi
|
— |
Mercosur i Europska unija svečano potvrđuju svoju predanost napretku u pravcu međuregionalnog pridruživanja i uspostavljanju šireg političkog dijaloga u tu svrhu, |
|
— |
regionalna integracija predstavlja jedno od sredstava za postizanje održivog i društveno skladnog razvoja te sredstvo za osiguravanje konkurentnosti u svjetskom gospodarstvu, |
|
— |
svrha ovog dijaloga također je osigurati višu razinu savjetovanja o pitanjima koja se tiču obiju regija i o multilateralnim pitanjima, a osobito kroz koordinaciju stavova odnosnih stranaka u nadležnim multilateralnim organizacijama. |
Mehanizmi provedbe dijaloga
|
— |
Stranke će provoditi ovaj politički dijalog kroz kontakte, razmjenu informacija i savjetovanje, a posebno kroz sastanke na odgovarajućoj razini između različitih tijela Mercosura i Europske unije te koristeći u potpunosti diplomatske kanale, |
|
— |
posebno, s ciljem uspostavljanja i razvijanja političkog dijaloga o bilateralnim i multilateralnim pitanjima od obostranog interesa, stranke su suglasne održavati:
|
|
11/Sv. 054 |
HR |
Službeni list Europske unije |
98 |
21997D0123(02)
|
L 021/3 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
04.10.1996. |
ODLUKA ZAJEDNIČKOG ODBORA EGP-a
br. 49/96
od 4. listopada 1996.
o izmjeni Priloga II. (Tehnički propisi, norme, ispitivanje i potvrđivanje) Sporazumu o EGP-u
ZAJEDNIČKI ODBOR EGP-a,
uzimajući u obzir Sporazum o Europskom gospodarskom prostoru, kako je prilagođen Protokolom o prilagodbi Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru, dalje u tekstu „Sporazum”, a posebno njegov članak 98.,
budući da je Prilog II. Sporazumu izmijenjen Odlukom Zajedničkog odbora EGP-a br. 18/96 (1);
budući da Osamnaestu direktivu Komisije 95/34/EZ od 10. srpnja 1995. o prilagodbi tehničkom napretku Priloga II., III., VI. i VII. Direktivi Vijeća 76/768/EEZ o usklađivanju zakonodavstava država članica koji se odnose na kozmetičke proizvode (2) treba unijeti u Sporazum,
ODLUČIO JE:
Članak 1.
U točku 1. (Direktiva Vijeća 76/768/EEZ) poglavlja XVI. Priloga II. Sporazumu dodaje se sljedeća alineja:
|
„— |
395 L 0034: Osamnaesta direktiva Komisije 95/34/EZ od 10. srpnja 1995. (SL L 167, 18.7.1995., str. 19.).” |
Članak 2.
Tekstovi Osamnaeste Direktive 95/34/EZ na islandskom i norveškom jeziku, koji su priloženi odnosnim jezičnim inačicama ove Odluke, vjerodostojni su.
Članak 3.
Ova Odluka stupa na snagu 1. studenoga 1996., pod uvjetom da su sve obavijesti iz članka 103. stavka 1. Sporazuma podnesene Zajedničkom odboru EGP-a.
Članak 4.
Ova se Odluka objavljuje u odjeljku o EGP-u i Dodatku o EGP-u Službenom listu Europskih zajednica.
Sastavljeno u Bruxellesu 4. listopada 1996.
Za Zajednički odbor EGP-a
Predsjednik
H. HAFSTEIN
(1) SL L 124, 23.5.1996., str. 26.
(2) SL L 167, 18.7.1995., str. 19.
|
11/Sv. 054 |
HR |
Službeni list Europske unije |
99 |
21997D0904(12)
|
L 242/81 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
12.06.1997. |
ODLUKA ZAJEDNIČKOG ODBORA EGP-a
br. 32/97
od 12. lipnja 1997.
o izmjeni Priloga II. (Tehnički propisi, norme, ispitivanje i potvrđivanje) Sporazumu o EGP-u
ZAJEDNIČKI ODBOR EGP-a,
uzimajući u obzir Sporazum o Europskom gospodarskom prostoru, kako je prilagođen Protokolom o prilagodbi Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru, dalje u tekstu ‚Sporazum’, a posebno njegov članak 98.,
budući da je Prilog II. Sporazumu izmijenjen Odlukom Zajedničkog odbora EGP-a br. 21/97 (1);
budući da Uredbu Komisije (EZ) br. 282/96 od 14. veljače 1996. o izmjeni Priloga I., II. i III. Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2377/90 o utvrđivanju postupka Zajednice za određivanje najvećih dopuštenih količina rezidua veterinarsko-medicinskih proizvoda u hrani životinjskog podrijetla (2) treba unijeti u Sporazum,
ODLUČIO JE:
Članak 1.
U točku 14. (Uredba Vijeća (EEZ) br. 2377/90) poglavlja XIII. Priloga II. Sporazumu dodaje se sljedeća alineja:
|
„— |
396 R 0282: Uredba Komisije (EZ) br. 282/96 od 14. veljače 1996. (SL L 37, 15.2.1996., str. 12.).” |
Članak 2.
Tekstovi Uredbe (EZ) br. 282/96 na islandskom i norveškom jeziku, koji su priloženi odnosnim jezičnim inačicama ove Odluke, vjerodostojni su.
Članak 3.
Ova Odluka stupa na snagu 13. lipnja 1997., pod uvjetom da su sve obavijesti iz članka 103. stavka 1. Sporazuma podnesene Zajedničkom odboru EGP-a.
Članak 4.
Ova se Odluka objavljuje u odjeljku o EGP-u i Dodatku o EGP-u Službenom listu Europskih zajednica.
Sastavljeno u Bruxellesu 12. lipnja 1997.
Za Zajednički odbor EGP-a
Predsjednik
C. DAY
(1) SL L 242/81, 4.9.1997., str. 67.
(2) SL L 37, 15.2.1996., str. 12.
|
11/Sv. 054 |
HR |
Službeni list Europske unije |
100 |
42002X0201(01)
|
L 032/1 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
01.02.2002. |
Pravilnik br. 93 Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UN/ECE) – Jedinstvene odredbe o napravama za zaštitu od prednjeg podlijetanja vozila s obzirom na ugradnju homologiranog tipa naprave za zaštitu od prednjeg podlijetanja i vozila s obzirom na njihovu zaštitu od prednjeg podlijetanja (1)
1. PODRUČJE PRIMJENE
1.1. Ovaj se Pravilnik primjenjuje na:
1.1.1. DIO I.: naprave za zaštitu od prednjeg podlijetanja za primjenu na vozilima kategorije N2 i N3 (2)
1.1.2. DIO II.: ugradnju naprava za zaštitu od prednjeg podlijetanja homologiranih u skladu s dijelom I. ovog Pravilnika u vozila kategorija N2 i N3 (2).
1.1.3. DIO III.: vozila kategorija N2 i N3 s obzirom na zaštitu od prednjeg podlijetanja, opremljena napravom za zaštitu od prednjeg podlijetanja koja nije zasebno homologirana u skladu s dijelom I. ovog Pravilnika ili koja su oblikovana i/ili opremljena tako da se može smatrati kako njihovi sastavni dijelovi vrše funkciju naprave za zaštitu od prednjeg podlijetanja.
1.2. Vozila kategorije N2 čija najveća masa ne prelazi 7,5 tona moraju ispunjavati jedino zahtjev za najmanju visinu iznad tla od 400 mm u skladu s ovim Pravilnikom.
1.3. Odredbe ovog Pravilnika ne primjenjuju se na:
1.3.1. izvancestovna terenska vozila kategorija N2G i N3G (2);
1.3.2. vozila čija je namjena nespojiva s odredbama za zaštitu od prednjeg podlijetanja.
2. SVRHA
Svrha je ovog Pravilnika ponuditi učinkovitu zaštitu vozila kategorije M1 ili N1 (2) od prednjeg podlijetanja vozila iz stavka 1. ovog Pravilnika u slučaju čelnog sudara.
3. DEFINICIJE
3.1. Za potrebe ovog Pravilnika:
3.1.1. „najveća masa” vozila znači masa koju proizvođač navodi kao najveću tehnički dopuštenu masu (što može biti više od „najveće dopuštene mase” koju propisuje nacionalna administracija);
3.1.2. „najveća težina” vozila znači uspravna sila (u njutnima) potrebna da nosi isto vozilo opterećeno njegovom najvećom masom;
3.1.3. „neopterećeno vozilo” znači vozilo u voznom stanju, bez putnika i neopterećeno, ali s gorivom, rashladnom tekućinom, uljem, alatom i rezervnim kotačem (ako ga proizvođač ubraja u standardnu opremu);
3.1.4. „homologacija naprave za zaštitu od prednjeg podlijetanja” znači homologacija tipa naprave za zaštitu od prednjeg podlijetanja (FUPD, Front Underrun Protective Device) u skladu s odredbama iz stavka 7.;
3.1.5. „tip naprave za zaštitu od prednjeg podlijetanja” znači naprave za zaštitu od prednjeg podlijetanja koje se ne razlikuju u svojim osnovnim značajkama kao što su oblik, dimenzije, materijali i oznake navedeni u stavku 4.2.;
3.1.6. „zaštita od prednjeg polijetanja (FUP)” znači da se na prednjem dijelu vozila nalazi ili:
3.1.6.1. posebna naprava (FUPD, Front Underrun Protection); ili
3.1.6.2. dijelovi nadogradnje, šasije ili drugi dijelovi koji se prema svojem obliku i značajkama mogu smatrati vršiteljima funkcije naprave za zaštitu od prednjeg podlijetanja;
3.1.7. „homologacija vozila” znači homologacija tipa vozila:
|
— |
za dio II. ovog Pravilnika – s obzirom na ugradnju homologiranog FUPD-a u skladu s dijelom I. Pravilnika; ili |
|
— |
za dio III. ovog Pravilnika – s obzirom na FUP; |
3.1.8. „tip vozila” znači vozila koja se u osnovi ne razlikuju u odnosu na
|
— |
širinu prednje osovine mjerene na vanjskim dijelovima guma ne uzimajući u obzir izbočinu gume na podlozi; |
|
— |
strukturu, dimenzije, oblik i materijale prednjeg dijela vozila ako imaju utjecaj na odredbe iz odgovarajućeg dijela ovog Pravilnika; |
|
— |
homologirane naprave za zaštitu od prednjeg podlijetanja ugrađene u vozilo ako je zahtjev u skladu s odredbama dijela II. ovog Pravilnika; |
|
— |
najveću masu tipa vozila. |
4. ZAHTJEV ZA HOMOLOGACIJU
4.1. Zahtjev za homologaciju u skladu s dijelom ovog Pravilnika podnosi proizvođač tipa (vozila ili naprave za zaštitu od prednjeg podlijetanja) ili njegov propisno ovlašteni predstavnik.
4.2. Uz zahtjev se prilaže:
4.2.1. dokumentacija u tri primjerka koja sadrži opis tehničkih značajki tipa vozila ili naprave za zaštitu od prednjeg podlijetanja: njegove dimenzije, linije i sastavni materijali u mjeri u kojoj to zahtijeva ovaj Pravilnik;
4.2.2. u slučaju uzorka tipa naprave za zaštitu od prednjeg podlijetanja: na sve glavne dijelove uzorka koji su od važnosti za prednje podlijetanje mora se postaviti jasan i neizbrisiv trgovački naziv ili oznaka proizvoda podnositelja zahtjeva i oznaka tipa;
4.2.3. ogledno vozilo ili naprava za koje se traži homologacija dostavljaju se za svako ispitivanje tehničkoj službi odgovornoj za provođenje homologacijskih ispitivanja;
4.2.4. za zahtjeve u skladu s dijelovima I. i II. Pravilnika vozilo koje ne sadrži sve dijelove svojstvene dotičnom tipu može se ispitivati ako to nema negativan utjecaj na zaštitu od prednjeg podlijetanja;
4.2.5. određivanje položaja točaka P1, P2 i P3 prema odredbama Priloga 5. Za zahtjeve sukladno ispunjavanju dijela I. ovog Pravilnika mora se voditi računa o odredbama dijela II.
4.3. Zahtjevima u skladu s dijelom II. Pravilnika potrebno je priložiti:
4.3.1. popis naprava za zaštitu od prednjeg podlijetanja koje se namjeravaju ugraditi u tip vozila;
4.3.2. na zahtjev nadležnog tijela mora se priložiti homologacijski obrazac u skladu s Prilogom 1. ovom Pravilniku za svaku napravu za zaštitu od prednjeg podlijetanja za koju se traži homologacija.
4.4. Zahtjevi u skladu s dijelovima I. i II. ovog Pravilnika moraju sadržavati informaciju o tipu vozila sukladno stavku 3.1.8.
4.5. Nadležna tijela koriste administrativne postupke u skladu s Prilogom 6. za:
4.5.1. utvrđivanje postojanja zadovoljavajućih mjera koje osiguravaju učinkovitu kontrolu sukladnosti proizvodnje prije izdavanja homologacije;
4.5.2. sankcije u slučaju nesukladnosti proizvodnje;
4.5.3. preinaku ili proširenje homologacije;
4.5.4. slučaj konačne obustave proizvodnje.
DIO I. — HOMOLOGACIJA NAPRAVA ZA ZAŠTITU OD PREDNJEG PODLIJETANJA
5. HOMOLOGACIJA NAPRAVA ZA ZAŠTITU OD PREDNJEG PODLIJETANJA
5.1. Ako naprava za zaštitu od prednjeg podlijetanja za koji se traži homologacija u skladu s ovim Pravilnikom zadovoljava odredbe iz stavka 6. izdaje se homologacija navedenog tipa naprave za zaštitu od prednjeg podlijetanja u skladu s odredbama iz Priloga 4.
5.2. Obavijest o homologaciji ili o proširenju ili odbijanju homologacije određenog tipa naprave za zaštitu od prednjeg podlijetanja u skladu s ovim Pravilnikom dostavlja se ugovornim strankama Sporazuma iz 1958. koje primjenjuje ovaj Pravilnik putem obrasca u skladu s predloškom iz Priloga 1. ovom Pravilniku.
6. ZAHTJEVI KOJI SE ODNOSE NA NAPRAVE ZA ZAŠTITU OD PREDNJEG PODLIJETANJA
6.1. Naprave za zaštitu od prednjeg podlijetanja pružaju odgovarajući otpor silama koje djeluju usporedno s poprečnom osovinom vozila, a moraju zadovoljavati i neke uvjete u pogledu dimenzija. U tom smislu primjenjuju se postupci ispitivanja i uvjeti iz Priloga 5. ovom Pravilniku.
6.2. Visina presjeka poprečne letve naprave za zaštitu od prednjeg podlijetanja ne smije biti manja od 100 mm za vozila kategorije N2 i 120 mm za vozila kategorije N3. Krajnji bočni dijelovi poprečne letve ne smiju se savijati prema naprijed ili imati oštar vanjski rub; ovaj je uvjet ispunjen kada su krajnji bočni dijelovi letve na vanjskoj strani zaobljeni, a polumjer zakrivljenosti im nije manji od 2,5 mm.
6.3. Naprava se može dizajnirati tako da se njegov položaj na prednjem dijelu vozila može mijenjati. U tom slučaju u radnom položaju mora postojati blokada kako bi se onemogućila svaka nenamjerna promjena položaja. Operater mora moći promijeniti položaj naprave primjenom sile koja ne prelazi 40 daN-a.
6.4. Krajnje vanjske površine naprave moraju biti glatke ili vodoravno valovite, a samo glave zatvarača ili zakovica mogu biti izbočene najviše 10 mm u odnosu na površinu.
DIO II. — HOMOLOGACIJA VOZILA S OBZIROM NA UGRADNJU HOMOLOGIRANOG TIPA NAPRAVE ZA ZAŠTITU OD PREDNJEG PODLIJETANJA
7. HOMOLOGACIJA UGRADNJE HOMOLOGIRANE NAPRAVE ZA ZAŠTITU OD PREDNJEG PODLIJETANJA
7.1. Ako je vozilo za koje se traži homologacija sukladno ovom dijelu Pravilnika opremljeno homologiranom napravom za zaštitu od prednjeg podlijetanja i udovoljava uvjetima iz stavka 8., izdaje se homologacija dotičnog tipa vozila u skladu s odredbama iz Priloga 4.
7.2. Obavijest o homologaciji ili proširenju ili odbijanju homologacije tipa vozila u skladu s ovim Pravilnikom šalje se ugovornim strankama Sporazuma iz 1958. koje primjenjuju ovaj Pravilnik putem obrasca u skladu s predloškom iz Priloga 2. ovom Pravilniku.
8. ODREDBE ZA UGRADNJU HOMOLOGIRANE NAPRAVE ZA ZAŠTITU OD PREDNJEG PODLIJETANJA
8.1. Najveća masa tipa vozila za koje se traži homologacija ne smije prelaziti vrijednost označenu na homologacijskom obrascu o homologaciji tipa svake naprave za zaštitu od prednjeg podlijetanja koji se namjerava ugraditi u dotično vozilo.
8.2. Vozilo s ugrađenom napravom za zaštitu od prednjeg podlijetanja mora udovoljavati određenim zahtjevima s obzirom na dimenzije u skladu s Prilogom 5. vodeći računa o uvjetima ispitivanja i informacijama iz homologacijskog obrasca iz Priloga 1. koji se odnosi na naprave za zaštitu od prednjeg podlijetanja.
8.3. Naprava za zaštitu od prednjeg podlijetanja ugrađuje se u vozilo tako da vodoravna udaljenost mjerena unatrag od prednje strane vozila do prednje strane naprave za zaštitu od prednjeg podlijetanja ne prelazi 400 mm, od čega se odbija zabilježena deformacija (Prilog 1. točka 9.) mjerena na svim točkama na koje je primijenjena sila prilikom ispitivanja za homologaciju tipa naprave za zaštitu od prednjeg podlijetanja u skladu s odredbama dijela I. ovog Pravilnika i zabilježena na homologacijskom obrascu o homologaciji tipa (vidjeti slike 1. i 2.).
8.4. Pri mjerenju ovih udaljenosti, ne uzima se u obzir bilo koji dio vozila koji se nalazi više od 2 m iznad zemlje.
8.5. Najveća slobodna udaljenost od tla donjeg dijela naprave za zaštitu od prednjeg podlijetanja ne prelazi 400 mm, kako je utvrđeno u Prilogu 5. točki 2., između dvaju točaka P1 nakon ugradnje. S vanjske strane svake točke P1 ova visina može iznositi više od 400 mm pod uvjetom da se donja strana naprave ne nalazi iznad ravnine koja prolazeći kroz donji dio naprave za zaštitu od prednjeg podlijetanja izravno ispod točke P1 tvori kut od 15° u odnosu na vodoravnu ravninu (vidjeti sliku 3.).
8.6. Visina od tla točaka na kojima su provedena ispitivanja sile na napravama za zaštitu od prednjeg podlijetanja u skladu s I. dijelom ovog Pravilnika i zabilježena u homologacijskom obrascu (Prilog 1. točka 8.) ne prelazi 445 mm kako je predviđeno u Prilogu 5. točki 2.
8.7. Najveća slobodna visina od tla u odnosu na donji dio naprave za zaštitu od prednjeg podlijetanja između dvaju točaka P1 ne iznosi više od 450 mm uzimajući u obzir njihovo pomicanje za vrijeme primjene testnog tereta, u skladu s dijelom I.
8.8. Širina naprave za zaštitu od prednjeg podlijetanja niti u jednoj točki ne smije prelaziti širinu blatobrana koji pokrivaju kotače prednje osovine niti smije biti preko 100 mm kraća na svakoj strani od prednje osovine mjereno na najisturenijim točkama guma, isključujući zadebljanja gume na podlozi (vidjeti sliku 1.), ili 200 mm kraća na svakoj strani, mjereno od najisturenijih točaka stepenica vozačeve kabine.
DIO III. — HOMOLOGACIJA VOZILA OPREMLJENOG NAPRAVOM ZA ZAŠTITU OD PREDNJEG PODLIJETANJA
9. HOMOLOGACIJA VOZILA S NAPRAVOM ZA ZAŠTITU OD PREDNJEG PODLIJETANJA
9.1. Ako je vozilo za koje se traži homologacija u skladu s ovim Pravilnikom opremljeno napravom za zaštitu od prednjeg podlijetanja koji udovoljava standardima iz stavka 10., homologacija tog tipa vozila izdaje se u skladu s odredbama iz Priloga 4.
9.2. Obavijest o homologaciji tipa ili proširenju ili odbijanju homologacije tipa vozila u skladu s ovim Pravilnikom dostavlja se ugovornim strankama Sporazuma iz 1958. koje primjenjuju ovaj Pravilnik putem obrasca u skladu s predloškom modelom iz Priloga 3. ovom Pravilniku.
10. ZAHTJEVI KOJE SE ODNOSE NA TIP VOZILA OPREMLJENOG NAPRAVOM ZA ZAŠTITU OD PREDNJEG PODLIJETANJA
10.1. Svako vozilo kategorije N2 ili N3 zadovoljava uvjete propisane u stavku 2. ako je vozilo opremljeno napravom za zaštitu od prednjeg podlijetanja koji nije posebno homologiran u skladu s dijelom I. ovog Pravilnika ili je njegov prednji dio dizajniran i/ili opremljen tako da se po svojem obliku i karakteristikama njegovi dijelovi mogu smatrati vršiteljima funkcije naprave za zaštitu od prednjeg podlijetanja. Elementi čije kombinirane funkcije zadovoljavaju sljedeće uvjete izjednačeni su s napravom za zaštitu od prednjeg podlijetanja.
10.2. Zaštita od prednjeg podlijetanja pruža odgovarajući otpor silama koje djeluju paralelno s uzdužnom osi vozila. Zaštita od prednjeg podlijetanja također mora zadovoljavati neke uvjete u pogledu dimenzija. U tu svrhu primjenjuje se postupak kao i uvjeti ispitivanja u skladu s Prilogom 5. ovom Pravilniku.
10.3. Za zahtjeve u skladu s dijelom III., visina presjeka poprečne letve naprave za zaštitu od prednjeg podlijetanja (koji nije posebno homologiran u skladu s dijelom I.) ne može prelaziti 100 mm za vozila kategorije N2 i 120 mm za vozila kategorije N3.
10.4. Naprava može biti konstruirana tako da može imati više položaja na prednjoj strani vozila. U tom slučaju u radnom položaju mora postojati blokada kako bi se onemogućila svaka nenamjerna promjena položaja. Rukovatelj mora moći promijeniti položaj naprave primjenom sile koja ne prelazi 40 daN-a;
10.5. Zaštita od prednjeg podlijetanja mora pružati toliki otpor da vodoravna udaljenost mjerena prema natrag između krajnjeg dijela vozila nakon primjene utjecaja sile (u skladu s ovim Prilogom) i kontaktne površine na vozilu na kojem je ispitivani udarac ne prelazi 400 mm.
10.6. Pri mjerenju tih udaljenosti isključuju se dijelovi čiji je razmak od tla veći od 2 metra.
10.7. Najveća visina od tla donjeg dijela naprave za zaštitu od prednjeg podlijetanja ne prelazi 400 mm, kako je utvrđeno u Prilogu 5. točki 2., između dvije točke P1. S vanjske strane svake točke P1 ova visina može iznositi više od 400 mm pod uvjetom da se donja strana naprave ne nalazi iznad ravnine koja prolazeći kroz donji dio zaštite od prednjeg podlijetanja izravno ispod točke P1 tvori kut od 15° u odnosu na vodoravnu ravninu (vidjeti sliku 3.).
10.8. Najveća visina od podloge donjeg dijela zaštite od prednjeg podlijetanja između dvije točke P1 ne iznosi više od 450 mm, uzimajući u obzir njihovo pomicanje prilikom primjene ispitnog opterećenja.
10.9. Širina naprave za zaštitu od prednjeg podlijetanja ni u jednoj točki ne smije prelaziti širinu blatobrana koji pokrivaju kotače prednje osovine niti smije biti preko 100 mm kraća na svakoj strani od prednje osovine mjereno na krajnjim točkama guma, isključujući zadebljanja gume na podlozi (vidjeti sliku 1.), ili 200 mm kraća na svakoj strani, mjereno od krajnjih točaka stepenica vozačeve kabine.
Slika 1.
Slika 2.
Slika 3.
(1) Uredba Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu objavljena u skladu s odredbama članka 4. točke 5. Odluke Vijeća 97/836/EZ (SL L 346, 17.12.1997., str. 78.).
(2) Vidjeti pročišćenu Rezoluciju o izradi vozila (R.E.3., Prilog 7.) (Trans/SC1/WP29/78/3. izmjena).
PRILOG 1.
Izjava
(Najveći format: A4 (210 × 297 mm))
|
Izdalo: |
naziv tijela … … … |
||||||||||
|
o (2): |
|
||||||||||
|
tipa naprave za zaštitu od prednjeg podlijetanja u skladu s Pravilnikom br. 93 (dio I.) |
|||||||||||
Homologacijski br. … Proširenje br. …
1. Trgovački naziv ili oznaka tehničke jedinice: …
2. Prema potrebi tip vozila i kategorija kojima su namijenjene tehničke jedinice: …
3. Najveća masa vozila na koje se ugrađuje naprava za zaštitu od prednjeg podlijetanja: …
4. Naziv i adresa proizvođača: …
5. Naziv i adresa ovlaštenog predstavnika: …
6. Značajke tehničke jedinice: …
7. Eventualna ograničenja uporabe i uvjeta ugradnje: …
8. Položaj točaka na napravi na koju se primjenjuje ispitivanje utjecaja sile: …
9. Najveća vodoravna i okomita deformacija probnih točaka za vrijeme i nakon ispitivanja utjecaja sile: …
10. Datum upućivanja vozila na homologacijska ispitivanja: …
11. Tehnička služba odgovorna za provođenje homologacijskih ispitivanja na napravama: …
12. Datum izvješća o ispitivanju koje je izdala tehnička služba: …
13. Broj izvješća o ispitivanju koje je izdala tehnička služba …
14. Homologacija izdana/odbijena/proširena/povučena: (2)
15. Razlozi proširenja homologacije: …
16. Položaj homologacijske oznake: …
17. Mjesto: …
18. Datum: …
19. Potpis: …
Ime: …
20. Ovoj se izjavi prilaže popis dokumenata pohranjenih pri tijelu koje je izdalo homologaciju te se isti može dobiti na zahtjev.
21. Primjedbe (ako ih ima): …
(1) Razlikovni broj države koja je izdala/proširila/odbila/povukla homologaciju (vidjeti odredbe o homologaciji u Pravilniku).
(2) Prekrižiti nepotrebno.
PRILOG 2.
Izjava
(Najveći format: A4 (210 × 297 mm))
|
Izdalo: |
naziv tijela: … … … |
||||||||||
|
o (2): |
|
||||||||||
|
tipa vozila u odnosu na ugradnju naprave za zaštitu od prednjeg podlijetanja u skladu s Pravilnikom br. 93 (dio II.) |
|||||||||||
Homologacijski br. … Proširenje br. …
1. Trgovački naziv ili marka vozila: …
2. Tip i kategorija vozila: …
3. Najveća masa vozila: …
4. Naziv i adresa proizvođača: …
5. Naziv i adresa ovlaštenog predstavnika (ako postoji): …
6. Kratak opis tipa vozila što se tiče dimenzija i linija: …
7. Trgovačko ime ili oznaka naprave za zaštitu od prednjeg podlijetanja i broj homologacije: …
8. Datum upućivanja vozila na homologacijska ispitivanja: …
9. Tehnička služba odgovorna za provođenje homologacijskih ispitivanja na napravama: …
10. Datum izvješća o ispitivanju koje je izdala tehnička služba: …
11. Broj izvješća o ispitivanju koje je izdala tehnička služba: …
12. Homologacija izdana/odbijena/proširena/povučena (2):
13. Razlozi proširenja homologacije: …
14. Položaj homologacijske oznake: …
15. Mjesto: …
16. Datum: …
17. Potpis: …
Ime: …
18. Priložen je popis dokumenata koji sačinjavaju homologacijsku dokumentaciju pohranjenu pri tijelu koje je dodijelilo homologaciju; preslika se može dobiti na zahtjev.
19. Primjedbe (ako ih ima): …
(1) Razlikovni broj države koja je idzala/proširila/odbila/povukla homologaciju (vidjeti odredbe o homologaciji u Pravilniku).
(2) Prekrižiti nepotrebno.
PRILOG 3.
Izjava
(Najveći format: A4 (210 × 297 mm))
|
Izdalo: |
naziv tijela … … … |
||||||||||
|
o (2): |
|
||||||||||
|
vozila s obzirom na njegovu zaštitu od prednjeg podlijetanja u skladu s Pravilnikom br. 93 (dio III.) |
|||||||||||
Homologacijski br. … Proširenje br. …
1. Trgovačko ime ili marka vozila: …
2. Tip i kategorija vozila: …
3. Najveća masa vozila: …
4. Naziv i adresa proizvođača: …
5. Naziv i adresa ovlaštenog predstavnika (ako postoji): …
6. Značajke dijelova za prednju zaštitu: …
7. Datum upućivanja vozila na homologacijska ispitivanja: …
8. Položaj točaka na napravi na koje se primjenjuje ispitivanje sile: …
9. Najveća vodoravna i okomita deformacija probnih točaka za vrijeme i nakon ispitivanja utjecaja sile: …
10. Tehnička služba odgovorna za provođenje homologacijskih ispitivanja na napravama: …
11. Datum izvješća o ispitivanju koje je izdala tehnička služba: …
12. Broj izvješća o ispitivanju koje je izdala tehnička služba: …
13. Homologacija izdana/odbijena/proširena/povučena (2):
14. Razlozi proširenja homologacije: …
15. Položaj homologacijske oznake: …
16. Mjesto: …
17. Datum: …
18. Potpis: …
Ime: …
19. Priložen je popis dokumenata koji sačinjavaju homologacijsku dokumentaciju pohranjenu pri tijelu koje je dodijelilo homologaciju; preslika se može dobiti na zahtjev.
20. Primjedbe (ako ih ima): …
(1) Razlikovni broj države koja je izdala/proširila/odbila/povukla homologaciju (vidjeti odredbe o homologaciji u Pravilniku).
(2) Prekrižiti nepotrebno.
PRILOG 4.
Postavljanje homologacijskih oznaka
1. HOMOLOGACIJSKI BROJ
1.1. Homologacijski broj dodjeljuje se svakom homologiranom tipu. Prva dva broja (trenutačno 00) označuju seriju izmjena koje obuhvaćaju najnovije veće tehničke promjene u Pravilniku na dan izdavanja homologacije. Ista ugovorna stranka ne može dodijeliti isti broj drugom tipu.
1.2. Obavijest o homologaciji, proširenju ili odbijanju homologacije u skladu s ovim Pravilnikom upućuje se strankama Ugovora iz 1958. koje primjenjuju ovaj Pravilnik putem obrasca u skladu s jednim od predložaka iz priloga 1., 2. ili 3. Pravilniku.
1.3 Na svaki element serije sukladan s tipom homologiranim u smislu ovog Pravilnika postavlja se na vidljivo mjesto i, u slučaju kada se radi o tehničkoj cjelini, na točku koja je lako dostupna u položaju ugradnje i navedena na homologacijskom obrascu, međunarodna oznaka koja se sastoji od:
1.3.1. kruga oko slova „E” iza kojeg je razlikovni broj zemlje koja je dodijelila homologaciju tipa (1);
1.3.2. broja ovog Pravilnika iza kojeg se nalazi slovo „R”, crtica i homologacijski broj desno od kruga propisanog u podtočki 1.3.1.;
1.3.3. dodatnog simbola odvojenog uspravnom crtom od broja ovog Pravilnika koji se sastoji od rimskog broja koji znači dio Pravilnika (I., II. ili III.) na temelju kojeg je homologirana naprava ili vozilo.
1.4. Ako je vozilo sukladno s homologiranim tipom vozila u smislu jednog ili više pravilnika priloženih Sporazumu, u državi koja je dodijelila homologaciju tipa u skladu s ovim Pravilnikom, simbol predviđen u podtočki 1.3.1. ovog Priloga ne mora se ponavljati; u takvom slučaju brojevi Pravilnika i homologacijski brojevi kao i dodatni simboli svih pravilnika prema kojima je dodijeljena homologacija u državi koja je dodijelila homologaciju na temelju ovog Pravilnika stavljaju se u okomite stupce desno od simbola propisanog u podtočki 1.3.1. ovog Priloga.
1.5. Homologacijska oznaka mora biti jasno čitljiva i neizbrisiva.
2. POSTAVLJANJE HOMOLOGACIJSKIH OZNAKA
2.1. Primjer A
2.1.1. Gornja homologacijska oznaka postavljena na vozilo pokazuje da je vozilo navedenog tipa, što se tiče zaštite od prednjeg podlijetanja u slučaju sudara, homologirano u Ujedinjenoj Kraljevini (E11) sukladno Pravilniku br. 93, dio II. (ugradnja naprave za zaštitu od prednjeg podlijetanja homologiranog tipa) pod homologacijskim brojem 002439. Prve dvije znamenke homologacijskog broja pokazuju da je homologacija izdana u skladu sa zahtjevima iz Pravilnika br. 93, dio II., u njegovom prvobitnom obliku.
2.2. Primjer B
2.2.1. Gornja homologacijska oznaka postavljena na vozilo pokazuje da je vozilo navedenog tipa homologirano u Ujedinjenoj Kraljevini (E11) sukladno Pravilniku br. 93, dio II. i Pravilniku br. 31 (2). Homologacijski brojevi znače da je na datum kada su homologacije izdane Pravilnik br. 93 bio u svom prvobitnom obliku, a Pravilnik br. 31 uključivao seriju izmjena 02.
(1) 1 za Njemačku, 2 za Francusku, 3 za Italiju, 4 za Nizozemsku, 5 za Švedsku, 6 za Belgiju, 7 za Mađarsku, 8 za Češku, 9 za Španjolsku, 10 za Jugoslaviju, 11 za Ujedinjenu Kraljevinu, 12 za Austriju, 13 za Luksemburg, 14 za Švicarsku, 15 (prazno), 16 za Norvešku, 17 za Finsku, 18 za Dansku, 19 za Rumunjsku, 20 za Poljsku, 21 za Portugal, 22 za Rusku Federaciju, 23 za Grčku, 24, 25 (prazno), 26 za Sloveniju i 27 za Slovačku. Naredni brojevi dodjeljuju se ostalim državama vremenskim redoslijedom kojim ratificiraju ili pristupaju Sporazumu o priznavanju homologacije opreme motornih vozila i dijelova, a dodijeljene brojeve ugovornim strankama Sporazuma dostavlja glavni tajnik Ujedinjenih naroda.
(2) Navedeni je broj uzet samo za primjer.
PRILOG 5.
Uvjeti i postupci ispitivanja
1. UVJETI ISPITIVANJA KOJI SE ODNOSE NA NAPRAVE ZA PREDNJU ZAŠTITU OD PODLIJETANJA
1.1. Na zahtjev proizvođača ispitivanje se može provesti ili:
1.1.1. na tipu vozila kojem je naprava za prednju zaštitu od podlijetanja namijenjena; u tom slučaju poštuju se uvjeti iz točke 2.; ili
1.1.2. na dijelu šasije tipa vozila kojem je naprava za prednju zaštitu od podlijetanja namijenjena; taj dio predstavlja navedeni tip vozila; ili
1.1.3. na čvrstom stolu za ispitivanje.
1.2. U slučaju podtočaka 1.1.2. i 1.1.3. dijelovi korišteni za učvršćivanje naprave za prednju zaštitu od podlijetanja na šasiju vozila ili čvrsti stol za ispitivanje isti su kao oni koji se koriste za učvršćivanje naprave ugrađene u vozilo.
1.3. Na zahtjev proizvođača i uz pristanak tehničke službe postupak ispitivanja sukladno točki 3. može se simulirati pomoću proračuna ili sličnom metodom pod uvjetom da je njihova jednakovrijednost dokazana.
2. UVJETI ISPITIVANJA VOZILA
2.1. Vozilo se može, ako je to neophodno za postizanje snage potrebne za ispitivanje u skladu s točkom 3.1., učvrstiti primjenom bilo koje metode koju odredi proizvođač.
2.2. Uzimaju se dimenzije koje bi postojale u uvjetima da:
2.2.1. je vozilo neopterećeno;
2.2.2. je vozilo u stanju mirovanja na vodoravnoj, ravnoj, čvrstoj i glatkoj površini;
2.2.3. su prednji kotači u položaju prema naprijed;
2.2.4. su gume napuhane do pritiska koji preporučuje proizvođač;
2.2.5. su vozila, opremljena hidro-pneumatskim, hidrauličnim ili pneumatskim ovjesom ili uređajem za automatsko izjednačavanje u skladu s teretom, u uobičajenim radnim uvjetima koje je odredio proizvođač.
3. POSTUPAK ISPITIVANJA
3.1. Točke P1 postavljene su na udaljenost do 200 mm od uzdužnih ravnina koje dodiruju krajnje vanjske točke guma na prednjoj osovini, izuzevši izbočinu guma koja nastaje zbog pritiska na podlogu; točke P2 simetrične su u odnosu na središnju uzdužnu ravninu vozila na udaljenosti jedna od druge od 700 do uključivo 1 200 mm. Točan položaj određuje proizvođač.
3.2. Visinu točaka P1 i P2 od tla određuje proizvođač vozila unutar linija koje omeđuju prednju stranu naprave. Visina neopterećenog vozila ne smije prelaziti 445 mm. P3 se nalazi na okomitoj uzdužnoj središnjoj ravnini (vidjeti sliku 1. Pravilnika).
3.3. Pri ispitivanju se niže navedena sila primjenjuje na svaku točku ispitivanja kod zasebnih ispitivanja na istom vozilu ili napravi ili, ako to zatraži proizvođač ili zastupnik, na različitim vozilima ili uzorcima.
3.3.1. Ako su struktura i elementi vozila značajni za prednju zaštitu od podlijetanja smješteni potpuno simetrično u odnosu na središnju uzdužnu ravninu, ispitivanje na točkama P1 i P2 provodi se samo na jednoj strani.
3.3.2. Prilikom ispitivanja, sile se mora primijeniti što je brže moguće te naprava ili vozilo moraju podnijeti sile opisane u sljedećim stavcima u trajanju od najmanje 0,2 sekunde.
3.3.3. Na obje točke P1 uzastopno se primjenjuje vodoravna sila koja iznosi 50 % najveće težine vozila ili tipa vozila kojem je naprava namijenjena, ali koja ne prelazi 80 × 103 N.
3.3.4. Na obje točke P2 uzastopno se primjenjuje vodoravna sila koja iznosi 100 % najveće težine vozila ili tipa vozila kojem je naprava namijenjena, ali koja ne prelazi 160 × 103 N. Ako se radi o diskontinuiranoj napravi koja se smanjuje u poprečnom presjeku između dvije točke P2, ispitivanje se nastavlja primjenom iste vodoravne sile na točku P3 koja je primijenjena na točke P1.
3.4. Najveća vodoravna i uspravna pomicanja svake ispitivane točke za trajanja primjene navedenih sila bilježe se, a ona najviša upisuju se u homologacijski obrazac.
3.5. Kada se praktično ispitivanje provodi s ciljem utvrđivanja sukladnosti s gore navedenim odredbama potrebno je ispuniti sljedeće uvjete:
3.5.1. kod zahtjeva za homologaciju na temelju dijela III., naprava za zaštitu od prednjeg podlijetanja (koja nije posebno homologirana na temelju dijela I.) povezuje se nosačima na boku šasije vozila ili onime što ih zamjenjuje ili strukturom koja ima dokazano istovjetne izvedbene sposobnosti;
3.5.2. navedene sile primjenjuju se pomoću klipa s odgovarajućom zglobnom vezom (npr. primjenom univerzalnih zglobova) usporedno sa središnjom uzdužnom ravninom vozila preko površine koja nije veća od 250 mm po visini (točnu visinu i širinu određuje proizvođač) i koja nije šira od 400 mm, s polumjerom zakrivljenosti od 5 ± 1 mm na uspravnim rubovima; središte površine postavlja se redom na točke P1, P2 i P3.
PRILOG 6.
Sukladnost proizvodnje i drugi administrativni postupci
1. SUKLADNOST PROIZVODNJE
1.1. Naprave za zaštitu od prednjeg podlijetanja i vozila homologirana na temelju ovog Pravilnika moraju se proizvesti tako da odgovaraju homologiranom tipu i moraju ispunjavati zahtjeve koje propisuje ovaj Pravilnik.
1.2. Kako bi se provjerilo jesu li zadovoljeni uvjeti iz podtočke 1.1. vrše se odgovarajući nadzori proizvodnje.
1.3. Nositelj homologacije posebno je dužan:
1.3.1. osigurati postojanje postupka za učinkoviti nadzor kvalitete vozila ili naprave;
1.3.2. imati pristup opremi za ispitivanje neophodnoj za provjeru sukladnosti sa svakim homologiranim tipom;
1.3.3. bilježiti rezultate ispitivanja i priloženih dokumenata koji određeno razdoblje, utvrđeno u dogovoru s administrativnom službom, ostaju na raspolaganju;
1.3.4. analizirati rezultate svakog tipa ispitivanja kako bi se provjerila i osigurala postojanost značajki vozila ili naprava, vodeći računa o promjenama u industrijskoj proizvodnji;
1.3.5. osigurati provođenje dovoljnog broja provjera i ispitivanja za svaki tip vozila ili naprave što se tiče dimenzija, materijala i učinkovitosti sastavnih dijelova koji vrše funkciju zaštite od prednjeg podlijetanja i onih koji se ugrađuju u vozilo;
1.3.6. osigurati da pri svakoj seriji uzoraka ili ispitivanih dijelova koji se pokažu nesukladnim s razmatranim tipom ispitivanja pristupi novom uzimanju uzoraka i novom ispitivanju. Poduzimaju se svi potrebni koraci za ponovno postizanje sukladnosti odgovarajuće proizvodnje.
1.4. Nadležna služba koja je dodijelila homologaciju tipa može u bilo kojem trenutku provjeriti metode nadzora sukladnosti primjenjivih na svaku proizvodnu cjelinu.
1.4.1. Prilikom svake inspekcije, zapisi s ispitivanja i nadzora proizvodnje moraju se dati na uvid inspektoru koji provodi nadzor.
1.4.2. Inspektor može metodom slučajnog odabira uzeti uzorke za ispitivanje u laboratoriju proizvođača. Najmanji broj uzoraka može se odrediti u skladu s rezultatima koje je proizvođač dobio na temelju svoje vlastite provjere.
1.4.3. Ako se pokaže da je razina kvalitete nedovoljna ili ako se ustanovi da je potrebno provjeriti valjanost ispitivanja koja se provode na temelju podtočke 1.4.2., inspektor može izabrati uzorke koji se šalju tehničkoj službi koja je provodila homologacijska ispitivanja.
1.4.4. Nadležna služba može provesti bilo koje ispitivanje propisano ovim Pravilnikom.
1.4.5. Uobičajena učestalost inspekcija koje nadležno tijelo odobrava je jednom u dvije godine. U slučaju kada se za vrijeme inspekcijskog nadzora zabilježe negativni rezultati, nadležno tijelo poduzima sve potrebne mjere s ciljem ponovnog uspostavljanja sukladnosti proizvodnje u što kraćem roku.
2. KAZNE ZA NESUKLADNOST PROIZVODNJE
2.1. Homologacija izdana za tip naprave za zaštitu od prednjeg podlijetanja ili vozila u skladu s ovim Pravilnikom može se povući ako gornji zahtjevi nisu ispunjeni ili ako zaštitna naprava nije ispunila ispitivanja propisana ovim Pravilnikom.
2.2. Ako ugovorna stranka Sporazuma koja primjenjuje ovaj Pravilnik povuče prethodno izdanu homologaciju, ona o tome odmah obavješćuje druge ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik putem homologacijskog obrasca u skladu s uzorkom iz priloga 1., 2. ili 3. ovom Pravilniku.
3. PREINAKA I PROŠIRENJE HOMOLOGACIJE
3.1. Obavijest o svakoj preinaci tipa naprave za zaštitu od prednjeg podlijetanja ili vozila šalje se na znanje administrativnom tijelu koje je izdalo homologaciju. Služba tada može:
3.1.1. smatrati da provedene preinake nemaju značajniji negativan utjecaj te da u svakom slučaju naprava za zaštitu od prednjeg podlijetanja i dalje ispunjava zahtjeve; ili
3.1.2. zahtijevati od tehničke službe koja je odgovorna za provedbu ispitivanja novo izvješće o ispitivanju.
3.2. Potvrda ili odbijanje homologacije s opisom promjena dostavlja se putem obrasca u skladu s obrascem iz priloga 1., 2. i 3. ovom Pravilniku strankama Sporazuma koje primjenjuju ovaj Pravilnik.
3.3. Nadležna služba koja izdaje proširenje homologacije dodjeljuje serijski broj takvom proširenju i o tome obavješćuje ostale stranke Sporazuma iz 1958. koje primjenjuju ovaj Pravilnik putem homologacijskog obrasca u skladu s primjerom iz priloga 1., 2. i 3. ovom Pravilniku.
4. KONAČNA OBUSTAVA PROIZVODNJE
Ako nositelj homologacije trajno obustavi proizvodnju tipa naprave za zaštitu od prednjeg podlijetanja ili zaštite od prednjeg podlijetanja homologirane u skladu s ovim Pravilnikom, on o tome obavješćuje tijelo koje je izdalo homologaciju. Nakon što primi obavijest, tijelo o tome obavješćuje ostale stranke Sporazuma iz 1958. koje primjenjuju ovaj Pravilnik putem obrasca u skladu s predloškom iz Priloga 1., 2. ili 3. ovom Pravilniku.
5. IMENA I ADRESE TEHNIČKIH SLUŽBI ODGOVORNIH ZA PROVOĐENJE HOMOLOGACIJSKIH ISPITIVANJA I ADMINISTRATIVNIH TIJELA
Ugovorne stranke Sporazuma iz 1958. koje primjenjuju ovaj Pravilnik dostavljaju Tajništvu Ujedinjenih naroda imena i adrese tehničkih službi odgovornih za provođenje homologacijskih ispitivanja i administrativnih tijela koja izdaju homologaciju i kojima se šalju obrasci izdani u drugim državama koji potvrđuju homologaciju ili proširenje, odbijanje ili povlačenje homologacije ili konačnu obustavu proizvodnje.
|
11/Sv. 054 |
HR |
Službeni list Europske unije |
121 |
32002R1011
|
L 155/1 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
10.06.2002. |
UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 1011/2002
od 10. lipnja 2002.
o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz aktivnog ugljena u prahu podrijetlom iz Narodne Republike Kine
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,
uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 384/96 od 22. prosinca 1995. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske zajednice (1), a posebno njezin članak 11. stavak 2.,
uzimajući u obzir prijedlog koji je podnijela Komisija nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom,
budući da:
A. PRETHODNI ISPITNI POSTUPAK
|
(1) |
Vijeće je Uredbom (EZ) br. 1006/96 od 3. lipnja 1996. (2) uvelo konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz aktivnog ugljena u prahu podrijetlom iz Narodne Republike Kine. |
B. SADAŠNJI ISPITNI POSTUPAK
|
(2) |
Nakon objave obavijesti o skorom isteku (3) antidampinških mjera na snazi, Komisija je zaprimila zahtjev za reviziju nakon isteka mjera, koji je podnijelo Vijeće europske kemijske industrije (CEFIC) u ime dvaju proizvođača, koji zajedno predstavljaju većinski udio (više od 80 %) u ukupnoj proizvodnji aktivnog ugljena u prahu u Zajednici. U zahtjevu je navedeno da bi se štetni dampinški uvoz podrijetlom iz Narodne Republike Kine (Kina) vjerojatno ponovio ako bi mjere istekle. |
|
(3) |
Utvrdivši, nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom, da postoje dostatni dokazi za pokretanje revizije, Komisija je pokrenula ispitni postupak (4) u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 384/96 (Osnovna uredba). |
|
(4) |
Ispitni postupak o vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga obuhvatio je razdoblje od 1. lipnja 2000. do 31. svibnja 2001. (razdoblje ispitnog postupka). Ispitivanje kretanja bitnih za procjenu vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete obuhvatilo je razdoblje od 1997. do kraja razdoblja ispitnog postupka (razdoblje analize). |
|
(5) |
Komisija je o pokretanju revizije službeno obavijestila proizvođače podnositelje zahtjeva iz Zajednice, izvoznike i proizvođače izvoznike iz Kine, uvoznike/trgovce, korisnike i dobavljače, za koje se znalo da su zainteresirani. Svim ovim strankama, kao i strankama koje su se javile u roku iz obavijesti o pokretanju postupka, Komisija je poslala upitnike. Komisija je, također, svim strankama kojih se to izravno tiče dala mogućnost da pisanim putem iznesu svoje stavove i da zatraže raspravu. |
|
(6) |
Komisija je poslala 26 upitnika nepovezanim uvoznicima/trgovcima i 49 upitnika izvoznicima i proizvođačima izvoznicima u Kini. Nadalje, s obzirom na vidljivo velik broj izvoznika i proizvođača izvoznika dotičnog proizvoda u Kini, Komisija je poslala upitnik u kojem je zatražila posebne podatke o prosječnom obujmu prodaje i cijenama aktivnog ugljena u prahu (upitnik za uzorak) od svakog zainteresiranog izvoznika i proizvođača izvoznika kako bi odredila je li potrebno uzorkovanje. Uvoznici/trgovci nisu dostavili nikakav odgovor, dok je jedan izvoznik iz Kine odgovorio na upitnik za uzorak, ali je nakon toga prestao surađivati. |
|
(7) |
Komisija je također poslala upitnike svim ostalim strankama za koje se znalo da su zainteresirane te zaprimila odgovore od dvaju proizvođača Zajednice u čije je ime podnesen zahtjev za reviziju, dvaju dobavljača sirovina i dvaju korisnika. |
|
(8) |
Komisija je prikupila i provjerila sve podatke koje je smatrala potrebnima za utvrđivanje vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga i za utvrđivanje interesa Zajednice. Posjeti radi provjere obavljeni su u prostorijama sljedećih trgovačkih društava:
|
C. DOTIČNI PROIZVOD I ISTOVJETNI PROIZVOD
|
(9) |
Dotični proizvod isti je kao u izvornom ispitnom postupku, to jest aktivni ugljen u prahu koji trenutačno potpada pod oznaku KN ex 3802 10 00. To je mikroporozni oblik ugljena koji se dobiva od različitih sirovina kao što su ugljen, treset, drvo, lignit, koštice masline ili ljuska kokosa, koje se aktiviraju u dodiru s parom ili kemijskim postupkom. Aktivni ugljen u prahu je vrlo fini prah. Aktivni ugljen također se prodaje u granuliranom obliku (granulirani aktivni ugljen) koji nije obuhvaćen mjerama na snazi. |
|
(10) |
Nakon uvođenja konačnih mjera 1996., nastale su određene poteškoće u vezi s razlikovanjem aktivnog ugljena koji se prodaje u prahu i aktivnog ugljena koji se prodaje u granuliranom obliku. U tom pogledu, važno je napomenuti da se oba proizvoda izrađuju od skupina čestica ugljena različitih veličina, te da ne postoji međunarodna norma za aktivni ugljen u prahu. Stoga, za potrebe primjene mjera, Odbor za Carinski zakonik Zajednice definirao je aktivni ugljen u prahu kako slijedi: „aktivni ugljen u prahu sastoji se od najmanje 90 % masenog udjela (% m/m) čestica čija je veličina manja od 0,5 mm”. Ispitnim je postupkom potvrđena točnost ove definicije. |
|
(11) |
Opće primjene aktivnog ugljena u prahu su: pročišćavanje voda (postupak pročišćavanja pitke vode i obrada otpadnih voda), pročišćavanje plinova i zraka, organska otapala, dekolorizacija šećera, biljnih ulja i masnoća, deodoriranje i pročišćavanje različitih proizvoda u kemijskoj (tj. organske kiseline) ili farmaceutskoj (tj. gastrointestinalne kapsule) ili prehrambenoj (tj. alkoholna i bezalkoholna pića) industriji. |
|
(12) |
Kako je pokazao prethodni ispitni postupak, i kako potvrđuje sadašnji ispitni postupak, utvrđeno je da su aktivni ugljen u prahu, kojeg proizvode i prodaju proizvođači Zajednice, i aktivni ugljen u prahu koji se uvozi iz Kine, u svakom pogledu istovjetni te stoga imaju ista osnovna fizička i kemijska svojstva. Kina je država s gospodarstvom u tranziciji te se, kako je spomenuto u uvodnoj izjavi 18., uobičajena vrijednost morala utvrditi na temelju podataka dobivenih u trećoj zemlji tržišnog gospodarstva. Prema raspoloživim podacima, aktivni ugljen u prahu, koji se proizvodi i prodaje u trećoj zemlji tržišnog gospodarstva, tj. Sjedinjenim Američkim Državama, ima ista osnovna fizička i kemijska svojstva kao i aktivni ugljen u prahu koji se proizvodi u Kini i izvozi u Zajednicu. Stoga se smatraju istovjetnim proizvodima u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe. |
D. VJEROJATNOST NASTAVKA ILI PONAVLJANJA DAMPINGA
1. Uvodne napomene
|
(13) |
U skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe, svrha je revizije nakon isteka mjera, utvrditi je li vjerojatno da bi istek mjera doveo do nastavka ili ponavljanja dampinga. |
|
(14) |
S tim u vezi, provjeren je obujam izvezen u Zajednicu tijekom razdoblja ispitnog postupka. Potrebno je napomenuti da su podaci o izvozu utvrđeni u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe, tj. na temelju raspoloživih podataka, budući da nijedan kineski izvoznik, kao nijedan uvoznik u Zajednici, nisu surađivali u sadašnjem ispitnom postupku. Od uvođenja konačnih antidampinških pristojbi u 1996., dostupni su statistički podaci Zajednice o uvozu aktivnog ugljena u prahu. Ove su podatke potvrdili podaci dobiveni istraživanjem tržišta, koje su dostavili proizvođači podnositelji zahtjeva iz Zajednice. Na temelju navedenoga, a budući da nije bilo nikakvih drugih pouzdanih podataka, upotrijebljeni su ovi statistički podaci. Oni su pokazali da su tijekom razdoblja ispitnog postupka u Zajednicu iz Kine uvezene 993 tone aktivnog ugljena u prahu. |
|
(15) |
Tijekom izvornog ispitnog postupka, uvoz kineskog aktivnog ugljena u prahu u Zajednicu iznosio je 4 008 tona, tj. oko 10 % potrošnje Zajednice. Uvoz se nakon uvođenja antidampinške pristojbe u 1996. smanjio na 960 tona te ostao relativno stabilan u narednim godinama, kada je dosegao 842 tone u 1999. i 811 tona u 2000. |
|
(16) |
Tržišni udio kineskog uvoza aktivnog ugljena u prahu u Zajednicu zabilježen u Eurostatu je manji od 3 %, ali ipak značajan, tj. iznad praga de minimis iz Osnovne uredbe (5). |
2. Vjerojatnost nastavka dampinga
|
(17) |
U kontekstu vjerojatnosti nastavka dampinga ispitano je odvija li se trenutačno dampinški izvoz iz Kine. To je učinjeno s obrazloženjem da, ako se sada odvija damping, to bi mogao biti važan pokazatelj da bi se on vjerojatno nastavio i ubuduće ako bi se dopustio istek mjera. |
(a) Analogna država
|
(18) |
Budući da je Kina država s gospodarstvom u tranziciji, stvarna se vrijednost odredila na temelju podataka dobivenih u primjerenoj trećoj zemlji tržišnog gospodarstva odabranoj sukladno članku 2. stavku 7. Osnovne uredbe. |
|
(19) |
U izvornom postupku Sjedinjene Američke Države odabrane su kao primjerena analogna država. Kako je navedeno u obavijesti o pokretanju ispitnog postupka, Komisija je i u sadašnjem postupku predvidjela korištenje Sjedinjenih Američkih Država kao primjerene analogne države. S tim u vezi, ispitni je postupak pokazao da su Sjedinjene Američke Države najprimjerenija analogna država zbog sljedećih razloga: Sjedinjene Američke Države su jedan od najvećih proizvođača aktivnog ugljena u prahu u svijetu. Brojke koje je dostavio proizvođač iz Sjedinjenih Američkih Država, koji je surađivao u ispitnom postupku, i proizvođači Zajednice, koji su podnijeli zahtjev za reviziju, pokazale su da je obujam proizvodnje obiju država usporediv. Nadalje, kako je spomenuto u uvodnoj izjavi 12., utvrđeno je da je aktivni ugljen u prahu koji se proizvodio i prodavao u Sjedinjenim Američkim Državama istovjetan aktivnom ugljenu u prahu koji se proizvodio u Kini i izvozio u Zajednicu. Domaća prodaja koju je ostvario proizvođač iz SAD-a, koji je surađivao u ispitnom postupku (u smislu obujma) bila je reprezentativna u usporedbi s uvozom aktivnog ugljena u prahu iz Kine u Zajednicu. Naposljetku, utvrđeno je da je razina konkurencija u Sjedinjenim Američkim Državama vrlo visoka. Osim konkurencije između nekoliko proizvođača u Sjedinjenim Američkim Državama, postojala je i konkurencija uvoznog aktivnog ugljena u prahu (uglavnom iz Kine, s Filipina i iz Šri Lanke) koji se mogao uvoziti bez količinskog ograničenja i bez uvoznih pristojbi. Glavni američki proizvođač aktivnog ugljena u prahu je, pored toga, bio spreman surađivati. |
|
(20) |
S obzirom na gore navedeno, i s obzirom da nijedna zainteresirana stranka nije iznijela nikakve primjedbe na izbor analogne države, Sjedinjene Američke Države su izabrane kao najprimjerenija analogna država. |
(b) Uobičajena vrijednost
|
(21) |
U skladu s člankom 2. stavkom 1. Osnovne uredbe, razmatralo se bi li se, s obzirom na zaračunatu cijenu, domaća prodaja aktivnog ugljena u prahu u Sjedinjenim Američkim Državama mogla smatrati ostvarenom u uobičajenom toku trgovine. U tu svrhu je Komisija ispitala je li domaća prodaja profitabilna. Radi toga je ukupni trošak proizvodnje po jedinici za svaki tip u razdoblju ispitnog postupka, uspoređen s prosječnom jediničnom cijenom za prodajne transakcije svakog tipa proizvoda obavljene tijekom istog razdoblja. Utvrđeno je da je svaka prodaja obavljena uz dobit. Ispitni je postupak također pokazao da su sve prodaje obavljene nezavisnim kupcima. Zbog toga su cijene koje su nezavisni kupci na američkom domaćem tržištu stvarno plaćali ili trebali platiti za aktivni ugljen u prahu u uobičajenom toku trgovine uporabljene za utvrđivanje uobičajene vrijednosti sukladno članku 2. stavku 1. Osnovne uredbe. |
(c) Izvozna cijena
|
(22) |
Kao što je već spomenuto, u postupku nisu surađivali ni kineski izvoznici ni proizvođači izvoznici, kao ni uvoznici aktivnog ugljena u prahu u Zajednici. Stoga je izvozna cijena utvrđena na temelju raspoloživih činjenica u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe. Kao što je već spomenuto u uvodnoj izjavi 14. ove Uredbe, i budući da nije bilo nikakvih drugih pouzdanijih podataka, izvozna je cijena određena pozivanjem na Eurostat. |
|
(23) |
Podaci Eurostata bilježe se na temelju granica CIF Europske zajednice. Ove su cijene preračunate na FOB, oduzimanjem troškova pomorske vozarine i osiguranja. Potrebne informacije o ovim troškovima dostavila je industrija Zajednice i oni su korišteni za izračun jer nije bilo nikakvih drugih pouzdanijih informacija. |
(d) Usporedba
|
(24) |
Kako bi se osigurala primjerena usporedba između uobičajene vrijednosti i izvozne cijene, u obzir su uzete razlike u čimbenicima za koje je utvrđeno da utječu na cijene i usporedivost cijena, sukladno članku 2. stavku 10. Osnovne uredbe. U tom pogledu, izvršene su prilagodbe za razlike u razini trgovine, provizijama, troškovima pakiranja i troškovima unutarnjeg prijevoza. |
|
(25) |
Što se tiče uobičajene vrijednosti, ponderirani prosjek troškova unutarnjeg prijevoza i troškovi pakiranja po jedinici oduzeti su od domaće prodajne cijene. Troškovi unutarnjeg prijevoza uključivali su troškove osiguranja, utovara i istovara. S obzirom da kineski izvoznici ni proizvođači izvoznici nisu surađivali u postupku, i budući da nije bilo nikakvih pouzdanijih podataka, isti je iznos za unutarnji prijevoz i pakiranje oduzet od izvozne cijene FOB. |
|
(26) |
Što se tiče troškova pakiranja, industrija Zajednice koja je podnositelj zahtjeva dostavila je Komisiji dokaz koji je pokazao da je barem dio proizvoda izvezenih u Zajednicu bio pakiran u vreće, dok je uobičajena vrijednost ustanovljena na temelju troška izlaznog pakiranja. Stoga je izvozna cijena prilagođena prema dolje za primjereni iznos troškova pakiranja. |
|
(27) |
Domaća prodaja u Sjedinjenim Američkim Državama uglavnom je obavljana krajnjim korisnicima, dok je kineski izvoz aktivnog ugljena u prahu, prema raspoloživim podacima, uglavnom obavljan trgovcima/distributerima. Stoga je uobičajena vrijednost prilagođena za distributerski popust koji se primjenjuje na domaćem tržištu Sjedinjenih Američkih Država. |
|
(28) |
Nadalje, i prema dokazima koje je dostavila industrija Zajednice, skoro je sva izvozna prodaja iz Kine obavljena putem izvoznih agencija zbog traženih izvoznih dozvola. Stoga je od izvozne cijene oduzeta provizija od 1 %. |
(e) Dampinška marža
|
(29) |
Ponderirani prosjek uobičajene vrijednosti i ponderirani prosjek izvozne cijene svih tipova uspoređeni su na istoj razini trgovine, tj. na razini distributera/trgovaca. Usporedba je pokazala postojanje značajne dampinške marže pri izvozu aktivnog ugljena u prahu u Zajednicu tijekom razdoblja ispitnog postupka. Dampinška marža bila je jednaka iznosu za koji je uobičajena vrijednost premašila cijene izvoza u Zajednicu. Ponderirana prosječna dampinška marža premašila je 40 %. |
3. Razvoj uvoza u slučaju isteka mjera
|
(30) |
Također je ispitano kako bi se uvoz aktivnog ugljena u prahu razvijao ako bi mjere istekle. Stoga je ispitan slobodni proizvodni kapacitet u Kini, obujam izvoza i domaće tržište u Kini, kao i kineske cijene u odnosu na ostale treće zemlje. Budući da proizvođači izvoznici nisu surađivali u postupku, korišteni su podaci o istraživanju tržišta koje je dostavila industrija Zajednice. |
(a) Proizvodni kapacitet, domaće tržište u Kini i obujam izvoza
|
(31) |
Podaci dostupni Komisiji pokazali su da je Kina, zajedno sa Sjedinjenim Američkim Državama, najveći svjetski proizvođač i izvoznik aktivnog ugljena (u granuliranom obliku i u prahu). Prema statističkom industrijskom popisu, koji je dostavila industrija Zajednice, stvarna proizvodnja aktivnog ugljena u Kini iznosila je oko 100 000 tona u 1998., od čega je 40 % ili 40 000 tona bilo u prahu. Proizvodni kapacitet procijenjeni je na 140 000 tona tijekom istog razdoblja na temelju kapaciteta najvažnijih kineskih proizvođača, koji predstavljaju 31 % u ukupnom kineskom kapacitetu, od čega se najmanje polovica može namijeniti za proizvodnju aktivnog ugljena u prahu, tj. 70 000 tona. Stoga je u 1998. za proizvodnju aktivnog ugljena u prahu, raspoloživo bilo oko 30 000 tona slobodnog kapaciteta. |
|
(32) |
Na temelju raspoloživih podataka za prethodne godine uključenih u gore spomenuti statistički industrijski popis, procijenjeno je da je godišnji porast stope potrošnje, proizvodnje i proizvodnog kapaciteta aktivnog ugljena u prahu u Kini iznosio najmanje 5 %. S obzirom na to, slobodni kapaciteti za proizvodnju aktivnog ugljena dosegnut će do 36 000 tona u 2003. Zbog posebnog položaja na domaćem tržištu (vidjeti u nastavku) ukupni slobodni kapaciteti bili bi na raspolaganju za izvoz. |
|
(33) |
Nadalje, prema gore spomenutom statističkom industrijskom popisu, domaće kinesko tržište karakterizirala je značajna prekomjerna ponuda, što je za posljedicu imalo nestabilne cijene. Stoga su se kineski proizvođači aktivnog ugljena u prahu sve više okretali k izvoznim tržištima, što je često bila jedina mogućnost da uopće održe proizvodnju. Važno je napomenuti da u Kini nije bilo nikakvih ograničenja izvoza (osim izvoznih dozvola) za aktivni ugljen u prahu. S obzirom na stanje na kineskom domaćem tržištu, značajne slobodne kapacitete i posljedičnu potrebu da se istraže izvozna tržišta, smatralo se vjerojatnim da bi izvozne cijene bile na niskoj razini i dampinške. |
|
(34) |
Glavna izvozna tržišta za kineski aktivni ugljen u prahu bila su jugoistočna Azija, Japan, Republika Koreja, Sjedinjene Američke Države i Europa. Međutim, prema dokazima koje je dostavila industrija Zajednice, dodatna potreba za uvoznim aktivnim ugljenom u prahu u trećim državama bila bi minimalna te bi, stoga, mogućnost prihvaćanja dodatnog kineskog izvoza bila skoro zanemariva. Nadalje, potrebno je napomenuti da određeni broj mogućih izvoznih tržišta u azijskoj regiji, kao što su Indija i Indonezija, primjenjuje visoke carine za aktivni ugljen u prahu. |
|
(35) |
Nasuprot tomu, ako bi se uklonila antidampinška pristojba, tržište Zajednice bi moglo prihvatiti velike količine kineskog aktivnog ugljena u prahu zbog značajne potrošnje Zajednice. S tim u vezi, također je potrebno napomenuti da su kineski izvoznici još uvijek prisutni na tržištu Zajednice preko povezanih uvoznika, što olakšava povećanje uvoza i distribuciju aktivnog ugljena u prahu. |
|
(36) |
Zaključno, ako bi se mjere ukinule, vjerojatno bi kineski proizvođači povećali iskorištenost svojih kapaciteta budući da bi Zajednica postala privlačno izvozno tržište. |
(b) Ponašanje cijena
|
(37) |
Analiza ponašanja kineskih izvoznika u vezi s cijenama za ostale treće zemlje, kao što su Sjedinjene Američke Države i Japan, pokazala je da se izvoz aktivnog ugljena u prahu u ove zemlje obavljao po vrlo niskim cijenama te da je bio dampinški u usporedbi s uobičajenom vrijednosti utvrđenom u ovom ispitnom postupku. Što se tiče Sjedinjenih Američkih Država i prema dokazima koje je pružila industrija Zajednice, kao i podacima koje je pružio proizvođač iz Sjedinjenih Američkih Država, koji je surađivao u ispitnom postupku, razina dampinga prelazila bi 40 %, dok bi dampinška marža za izvoz u Japan bila preko 90 %. |
|
(38) |
Uzimajući u obzir ogromni rezervni kapacitet raspoloživ za izvoz, te izvozno orijentiranu kinesku proizvodnju aktivnog ugljena u prahu, razumno se može pretpostaviti da bi moguća dampinška marža u Zajednici vjerojatno bila najmanje na istoj razini kao marže na drugim glavnim izvoznim tržištima kineskog aktivnog ugljena u prahu, ako bi antidampinške mjere istekle. |
4. Zaključak o vjerojatnosti nastavka dampinga
|
(39) |
Uvoz kineskog aktivnog ugljena u prahu tijekom razdoblja ispitnog postupka bio je iznad razine de minimis i još uvijek dampinški. Utvrđeno je da se damping nastavio i da postoji velika vjerojatnost da bi se nastavio ako bi se dopustilo da mjere isteknu. Osim toga, vjerojatno je da će izvoz kineskog aktivnog ugljena u prahu u Zajednicu značajno porasti (i vratiti se barem na razinu utvrđenu u izvornom razdoblju ispitnog postupka) te da će cijene ovih dodatnih uvoznih količina vjerojatno biti na značajnim razinama dampinga ako bi antidampinške mjere istekle. |
E. DEFINICIJA INDUSTRIJE ZAJEDNICE
|
(40) |
Dva proizvođača Zajednice u čije je ime podnesen zahtjev surađivala su u ispitnom postupku. Oni su predstavljali više od 80 % proizvodnje aktivnog ugljena u prahu u Zajednici te, prema tomu, čine industriju Zajednice u smislu članka 4. stavka 1. i članka 5. stavka 4. Osnovne uredbe. |
F. STANJE TRŽIŠTA ZAJEDNICE
1. Potrošnja Zajednice
|
(41) |
Vidljiva potrošnja aktivnog ugljena u prahu u Zajednici utvrđena je na temelju obujma prodaje industrije Zajednice na tržištu Zajednice, podataka iz zahtjeva za reviziju u vezi s drugim proizvođačima Zajednice i podataka Eurostata o uvozu aktivnog ugljena u prahu. |
|
(42) |
Na temelju navedenoga, potrošnja Zajednice bila je tijekom razdoblja analize praktično stabilna, neznatno niža od 40 000 tona godišnje. |
2. Uvoz iz Kine
(a) Obujam, tržišni udio i cijene
|
(43) |
Na temelju podataka Eurostata, obujam uvezen iz Kine tijekom razdoblja analize neznatno se povećao, ali je ostao ispod 3 % potrošnje, dok je njegov tržišni udio u prethodnom ispitnom postupku bio iznad 10 %. |
|
(44) |
U razdoblju analize, cijene uvoza iz Kine povećale su se za 28 %, uglavnom zbog dva razloga. Prvo, zbog razvoja tečaja euro/dolar, posebno između 1999. i 2000. Drugo, svjetske cijene ugljena su porasle kako su pokazali podaci o istraživanju tržišta.
|
(b) Ponašanje uvozne cijene
|
(45) |
Čak i nakon uvođenja antidampinške pristojbe u 1996., cijene aktivnog ugljena u prahu podrijetlom iz Kine ostale su niže od cijena industrije Zajednice. Razlika u odnosu na cijene industrije Zajednice bila je 15 % tijekom razdoblja ispitnog postupka. Razlika je utvrđena na temelju prosječnih prodajnih cijena (franko tvornica) industrije Zajednice, kineskih uvoznih cijena dobivenih s Eurostata i koje su prilagođene za troškove nastale nakon uvoza, carine i antidampinške pristojbe. |
3. Gospodarsko stanje industrije Zajednice
(a) Uvodne napomene
|
(46) |
Budući da industriju Zajednice čine dva trgovačka društva, radi zaštite povjerljivosti, informacije o industriji Zajednice morale su se indeksirati, dok je tržišni udio za sve sudionike na tržištu bio zaokružen. |
(b) Proizvodnja, kapacitet i stope iskorištenosti kapaciteta
|
(47) |
Proizvodnja aktivnog ugljena u prahu industrije Zajednice smanjena je u razdoblju analize za 5 %, na jedva iznad 30 000 tona. Ukupni proizvodni kapacitet industrije Zajednice je od 1998. do razdoblja ispitnog postupka ostao stabilan, na oko 35 000 tona, uz visoku stopu iskorištenosti. |
(c) Prodaja u Zajednici i tržišni udio
|
(48) |
Obujam prodaje industrije Zajednice smanjio se za 11 % između 1997. i 1999. Neznatno se povećao u 2000. i u razdoblju ispitnog postupka, ali je ostao 6 % ispod razine u 1997. Kako je potrošnja bila praktično stabilna, tržišni je udio pokazao isto kretanje kao i prodaja. Ukupno je u analiziranom razdoblju pao za 7 postotnih bodova te je dosegao približno 60 % u razdoblju ispitnog postupka.
|
(d) Zalihe
|
(49) |
U razdoblju analize, godišnje zalihe aktivnog ugljena u prahu industrije Zajednice povećale su se za 15 % kako se smanjivala prodaja, a strojevi su stalno bili u radu kako bi se izbjegli vrlo visoki troškovi ponovnog paljenja peći. |
(e) Prodajne cijene u Zajednici
|
(50) |
Prosječna neto prodajna cijena industrije Zajednice povećana je za 7 % u razdoblju analize. Cijene su u 1999. i 2000. bile više nego u razdoblju ispitnog postupka.
|
(f) Profitabilnost i povrat ulaganja
|
(51) |
Nakon zabilježenih gubitaka od 10 % u 1993., u razdoblju ispitnog postupka prethodnog ispitnog postupka, industrija Zajednice ostvarila je dobit u 1997. Izuzev 2000., za koju je dobit bila zadovoljavajuća zahvaljujući kombinaciji visoke razine cijene i prilično niskih jediničnih troškova, stopa dobiti, međutim, koju je ostvarivala industrija Zajednice nikad nije prelazila 6 %. Povrat ulaganja bio je stabilan i pozitivan tijekom razdoblja analize.
|
(g) Novčani tok
|
(52) |
Industrija Zajednice pokazala je da može održati novčani tok tijekom cijelog razdoblja, s istim kretanjem kao kod profitabilnosti. |
(h) Sposobnost prikupljanja sredstava
|
(53) |
Tijekom razdoblja analize industrija Zajednice nije imala posebnih problema s prikupljanjem sredstava ili dobivanjem zajmova. |
(i) Zaposlenost i nadnice
|
(54) |
U razdoblju analize zaposlenost u industriji Zajednice pala je za 9 %, na manje od 350 zaposlenika, dok su ukupni troškovi radne snage povećani za 11 % (povećanje za oko 20 % po zaposleniku). |
(j) Ulaganje
|
(55) |
Tijekom razdoblja analize industrija Zajednice ostvarila je održiva ulaganja kako bi povećala svoju proizvodnost i racionalizirala proizvodni postupak. Iznosi koji su svake godine uloženi bili su prilično stabilni. |
(k) Proizvodnost
|
(56) |
Proizvodnost industrije Zajednice, koja se temeljila na tonama po zaposleniku za proizvodnju i prodaju aktivnog ugljena u prahu, u razdoblju analize povećala se za 7 %. |
(l) Opseg dampinga i oporavak od prošlog dampinga
|
(57) |
Što se tiče učinka opsega stvarne dampinške marže na stanje industrije Zajednice, utvrđenog tijekom razdoblja ispitnog postupka, potrebno je napomenuti da je marža utvrđena za Kinu značajna. Međutim, zbog postojanja antidampinških mjera, industrija Zajednice mogla se oporaviti od prošlog dampinga. |
4. Izvozna djelatnost industrije Zajednice
|
(58) |
Izvoz aktivnog ugljena u prahu industrije Zajednice neznatno se povećao tijekom razdoblja analize te predstavlja nešto više od trećine ukupne proizvodnje. |
5. Obujam uvoza i cijene iz ostalih trećih zemalja
|
(59) |
Ukupni uvoz aktivnog ugljena u prahu iz trećih zemalja osim Kine smanjio se tijekom razdoblja analize, s oko 7 600 tona u 1997. na 5 400 tona u razdoblju ispitnog postupka, što odgovara tržišnom udjelu od oko 20 % u 1997. i 15 % u razdoblju ispitnog postupka. Glavni izvoznici u Zajednicu bile su Sjedinjene Američke Države, Malezija i Indonezija. Dok se uvoz iz Sjedinjenih Američkih država prepolovio, uvoz iz ovih drugih dviju država povećao se s oko 1 100 tona u 1997. na 1 900 tona u razdoblju ispitnog postupka. Prosječne cijene uvoza iz Malezije i Indonezije bile su niže od cijena industrije Zajednice, i na jednakoj razini kao cijene uvoza podrijetlom iz Kine. |
6. Prodaja ostalih proizvođača Zajednice
|
(60) |
Ostali proizvođači aktivnog ugljena u prahu u Zajednici uglavnom su prerađivači granuliranog aktivnog ugljena koji ne podliježe antidampinškim mjerama. Oni su u razdoblju analize počeli uvoziti više granuliranog aktivnog ugljena iz Kine da bi ga samljeli u aktivni ugljen u prahu. Stoga su mogli dobiti tržišni udio s 10 % u 1997. na više od 20 % u razdoblju ispitnog postupka. Ova konkurencija, međutim, nije spriječila industriju Zajednice da prodaje svoj aktivni ugljen u prahu po cijeni koja je omogućavala razumnu profitabilnost. |
7. Zaključak
|
(61) |
Mjere su industriji Zajednice omogućile da se vrati na dobit i ublažile su pritisak na cijene od strane dampinškog uvoza podrijetlom iz Kine. Međutim, industrija Zajednice i dalje je gubila tržišni udio budući da su drugi proizvođači Zajednice počeli prodavati aktivni ugljen u prahu proizveden od granuliranog aktivnog ugljena podrijetlom iz Kine. Prema tome, premda je njezino financijsko stanje zadovoljavajuće, njezin položaj na tržištu ostaje osjetljiv. |
G. VJEROJATNOST PONAVLJANJA ŠTETE
|
(62) |
Podsjeća se da je u uvodnoj izjavi 39. zaključeno da bi istek mjera vjerojatno doveo do značajnog povećanja dampinškog uvoza iz Kine u Zajednicu. |
|
(63) |
Zaista, vjerojatno je da će se u slučaju isteka mjera, znatne količine otpremati na tržište Zajednice po vrlo niskim cijenama koje će značajno sniziti cijene industrije Zajednice. Trenutna razlika od 15 % između cijena uvezenog proizvoda i cijena proizvoda Zajednice (vidjeti uvodnu izjavu 45.) mogla bi se povećati i prijeći 30 % (iznos pristojbe u odnosu na sadašnje uvozne cijene) ako se dopusti istek mjera. Potrebno je napomenuti da je trenutačna kineska izvozna cijena u Zajednicu (na paritetu CIF) u skladu s kineskom izvoznom cijenom u ostale treće zemlje. |
|
(64) |
Procjenjuje se da bi se najmanje 10 000 tona aktivnog ugljena podrijetlom iz Kine moglo izvesti u Zajednicu čim istekne pristojba. To bi predstavljalo više od četvrtine tržišta Zajednice. Kako su u ovoj vrsti industrije fiksni troškovi visoki, kao i troškovi ponovnog paljenja peći u slučaju zaustavljanja proizvodnje, prispijeće takve količine dampinškog uvoza odmah bi prouzročilo ozbiljno snižavanje cijena na tržištu budući da bi industrija Zajednice najprije pokušala održati svoj tržišni udio umjesto smanjiti proizvodnju. To bi zatim potpuno potkopalo profitabilnost industrije Zajednice pa bi industrija opet poslovala s gubitkom sličnim gubitku koji je pretrpjela u 1993. Srednjoročno bi industrija Zajednice mogla biti istisnuta s tržišta budući da nema dovoljno prostora za značajne dobitke u proizvodnosti koji bi joj omogućili poslovanje po nižoj jediničnoj cijeni. |
|
(65) |
Navedeno treba promatrati u sljedećem kontekstu. Stanje industrije Zajednice nedvojbeno se poboljšalo (premda je ova industrija još uvijek osjetljiva). Na primjer, industrija Zajednice zabilježila je gubitak od 10,8 % u izvornom razdoblju ispitnog postupka, koji je prerastao u dobit od oko 6 %. Vjerojatni učinak povećanog uvoza po dampinškim cijenama, kako je utvrđeno u prethodnom stavku, također se potvrđuje kada se promatraju glavne promjene koje su se dogodile na tržištu u razdoblju između izvornog i sadašnjeg ispitnog razdoblja.
Na temelju navedenoga, zaključuje se da je glavna promjena, koja je dovela da poboljšanja stanja industrije Zajednice, bila obnova jednakih uvjeta za sve sudionike na tržištu što se tiče uvoza aktivnog ugljena u prahu iz Kine. Stoga bi se pozitivno stanje industrije Zajednice brzo pogoršalo ako bi kineski proizvođači izvoznici mogli ponovno izvoziti značajne povećane količine po dampinškim cijenama na tržište Zajednice. |
|
(66) |
Na temelju navedenoga, zaključuje se da postoji vjerojatnost ponavljanja štete ako bi se dopustilo da mjere isteknu. |
H. INTERES ZAJEDNICE
1. Uvodne napomene
|
(67) |
U skladu s člankom 21. Osnovne uredbe, ispitivalo se bi li produljenje postojećih antidampinških mjera bilo protivno interesu Zajednice kao cjeline. Određivanje interesa Zajednice temeljilo se na pravednoj procjeni svih različitih uključenih interesa, to jest interesa industrije Zajednice, ostalih proizvođača Zajednice, uvoznika/trgovaca, kao i korisnika i dobavljača dotičnog proizvoda. |
|
(68) |
Potrebno je podsjetiti da se u prethodnom ispitnom postupku smatralo da usvajanje mjera nije protivno interesu Zajednice. Nadalje, sadašnji ispitni postupak je revizija kojom se analizira stanje u kojem su antidampinške mjere već bile na snazi, što bi omogućilo procjenu svih neopravdanih negativnih učinaka sadašnjih antidampinških mjera na zainteresirane strane. |
|
(69) |
Na temelju toga ispitano je postoje li, usprkos zaključku o koristi mjera za industriju Zajednice i o vjerojatnosti ponavljanja štetnog dampinga ako bi mjere istekle, snažni razlozi koji bi doveli do zaključka da, u ovom slučaju, zadržavanje mjera nije u interesu Zajednice. |
2. Interesi industrije Zajednice
|
(70) |
Industrija Zajednice dokazala je da je strukturno održiva industrija, koja je sposobna prilagođavati se promjenjivim uvjetima na tržištu. To je posebno potvrđeno pozitivnim razvojem njezinog stanja u vrijeme kada je obnovljena djelotvorna konkurencija nakon uvođenja antidampinških mjera na uvoz podrijetlom iz Kine i ulaganja industrije u najnovije proizvodne kapacitete. Međutim, može se zaključiti da će se stanje industrije vjerojatno ozbiljno pogoršati ako antidampinške mjere ne ostanu na snazi. |
3. Interesi ostalih proizvođača
|
(71) |
Uzimajući u obzir vjerojatne količine i cijene kineskog aktivnog ugljena u prahu, koji bi se vjerojatno izvozio u Zajednicu ako bi se dopustilo da mjere isteknu, također bi se pogoršali tržišni udio i gospodarsko stanje ostalih proizvođača aktivnog ugljena u prahu, uključujući i one koji proizvode granulirani aktivni ugljen podrijetlom iz Kine. |
4. Interesi nepovezanih uvoznika/trgovaca
|
(72) |
Komisija je poslala upitnike za 26 nepovezanih uvoznika/trgovaca. Nije zaprimila nikakav odgovor. |
|
(73) |
U tim okolnostima je zaključeno da nastavljanje mjera ne bi utjecalo na nepovezane uvoznike/trgovce. |
5. Interesi korisnika
|
(74) |
Komisija je poslala upitnike za 42 korisnika. Primljena su dva nepotpuna odgovora iz kojih je bilo očito da aktivni ugljen u prahu ima vrlo mali učinak na troškove (manji od 0,1 %). |
6. Interesi dobavljača
|
(75) |
Komisija je poslala upitnike za 11 dobavljača sirovina za proizvođače aktivnog ugljena u prahu na koje je zaprimila samo dva odgovora. Odgovori su podržavali zadržavanje mjera na snazi jer bi to značilo nastavak sigurne prodaje u Zajednici. |
7. Zaključak
|
(76) |
S obzirom na gore navedeno, zaključuje se da na temelju interesa Zajednice ne postoje nikakvi snažni razlozi protiv produljenja antidampinških mjera. |
I. ANTIDAMPINŠKE MJERE
|
(77) |
Sve su stranke obaviještene o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjerava preporučiti zadržavanje postojećih mjera. Također im je dan rok za iznošenje prigovora nakon objave nalaza. Nisu primljene nikakve primjedbe. |
|
(78) |
Iz gore spomenutog slijedi da bi se, sukladno članku 11. stavku 2. Osnovne uredbe, trebale zadržati antidampinške mjere koje se primjenjuju na uvoz aktivnog ugljena u prahu podrijetlom iz Kine, a koje su uvedene Uredbom (EZ) br. 1006/96, |
DONIJELO JE OVU UREDBU:
Članak 1.
1. Ovim se uvodi konačna antidampinška pristojba na uvoz aktivnog ugljena u prahu koji potpada pod oznaku KN ex 3802 10 00 (oznaka TARIC 38021000*20) podrijetlom iz Narodne Republike Kine.
2. Konačna antidampinška pristojba iznosi 323 EUR po toni (neto masa).
Članak 2.
Osim ako je drukčije određeno, primjenjuju se važeće odredbe o carinskim pristojbama.
Članak 3.
Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europskih zajednica.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Luxembourgu 10. lipnja 2002.
Za Vijeće
Predsjednik
J. PIQUÉ I CAMPS
(1) SL L 56, 6.3.1996., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 2238/2000 (SL L 257, 11.10.2000., str. 2.).
(2) SL L 134, 5.6.1996., str. 20.
(3) SL C 349, 6.12.2000., str. 5.
(4) Obavijest o pokretanju ispitnog postupka: SL C 163, 6.6.2001., str. 7.
(5) Članak 5. stavak 7. i članak 9. stavak 3.
|
11/Sv. 054 |
HR |
Službeni list Europske unije |
131 |
22006D0142
|
L 089/8 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
08.12.2006. |
ODLUKA ZAJEDNIČKOG ODBORA EGP-a
br. 142/2006
od 8. prosinca 2006.
o izmjeni Priloga I. (Veterinarska i fitosanitarna pitanja) Sporazumu o EGP-u
ZAJEDNIČKI ODBOR EGP-a,
uzimajući u obzir Sporazum o Europskom gospodarskom prostoru, kako je izmijenjen Protokolom o prilagodbi Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru, dalje u tekstu „Sporazum”, a posebno njegov članak 98.,
budući da:
|
(1) |
Prilog I. Sporazumu izmijenjen je Odlukom Zajedničkog odbora EGP-a br. 107/2006 od 22. rujna 2006. (1). |
|
(2) |
Uredbu Komisije (EZ-a) br. 773/2006 od 22. svibnja 2006. o privremenom i trajnom odobrenju određenih aditiva za stočnu hranu i privremenom odobrenju novog korištenja aditiva već odobrenog za stočnu hranu (2) treba unijeti u Sporazum, |
ODLUČIO JE:
Članak 1.
Iza točke 1.zzv (Uredba Komisije (EZ) br. 492/2006) poglavlja II. Priloga I. Sporazumu umeće se sljedeća točka:
|
„1zzw. |
32006 R 0773: Uredba Komisije (EZ-a) br. 773/2006 od 22. svibnja 2006. o privremenom i trajnom odobrenju određenih aditiva za stočnu hranu i privremenom odobrenju novog korištenja aditiva već odobrenog za stočnu hranu (SL L 135, 23.5.2006., str. 3.).” |
Članak 2.
Tekst Uredbe (EZ) br. 773/2006 na islandskom i norveškom jeziku, koji se objavljuje u Dodatku o EGP-u Službenom listu Europske unije, vjerodostojan je.
Članak 3.
Ova Odluka stupa na snagu 9. prosinca 2006., pod uvjetom da su sve obavijesti iz članka 103. stavka 1. Sporazuma podnesene Zajedničkom odboru EGP-a (3).
Članak 4.
Ova se Odluka objavljuje u odjeljku o EGP-u i Dodatku o EGP-u Službenom listu Europske unije.
Sastavljeno u Bruxellesu 8. prosinca 2006.
Za Zajednički odbor EGP-a
Predsjednica
Oda Helen SLETNES
(1) SL L 333, 30.11.2006., str. 21.
(2) SL L 135, 23.5.2006., str. 3.
(3) Ustavni zahtjevi nisu navedeni.
|
11/Sv. 054 |
HR |
Službeni list Europske unije |
132 |
22006D0161
|
L 089/40 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
08.12.2006. |
ODLUKA ZAJEDNIČKOG ODBORA EGP-a
br. 161/2006
od 8. prosinca 2006.
o izmjeni Protokola br. 47 uz Sporazum o EGP-u o ukidanju tehničkih prepreka u trgovini vinom
ZAJEDNIČKI ODBOR EGP-a,
uzimajući u obzir Sporazum o Europskom gospodarskom prostoru, kako je izmijenjen Protokolom o prilagodbi Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru, dalje u tekstu „Sporazum”, a posebno njegov članak 98.,
budući da:
|
(1) |
Protokol 47 uz Sporazum izmijenjen je Odlukom Zajedničkog odbora EGP-a br. 128/2006 od 22. rujna 2006. (1) |
|
(2) |
Uredbu Komisije (EZ) br. 643/2006 od 27. travnja 2006. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1622/2000 o utvrđivanju određenih detaljnih pravila za provedbu Uredbe (EZ) br. 1493/1999 o zajedničkom uređenju tržišta vina i o uspostavi zakonika enoloških praksi i postupaka Zajednice te Uredbu (EZ) br. 884/2001 o utvrđivanju detaljnih pravila primjene u pogledu pratećih dokumenata za prijevoz vinskih proizvoda i evidenciji koja se vodi u sektoru vina (2) treba unijeti u Sporazum, |
ODLUČIO JE:
Članak 1.
U točku 4. (Uredba Komisije (EZ) br. 1622/2000) u dodatka 1. Protokola 47 uz Sporazum dodaje se sljedeća alineja:
|
„— |
32006 R 0643: Uredba Komisije (EZ) br. 643/2006 od 27. travnja 2006. (SL L 115, 28.4.2006., str. 6.).” |
Članak 2.
Tekst Uredbe (EZ) br. 643/2006 na islandskom i norveškom jeziku, koji se objavljuje u Dodatku o EGP-u Službenom listu Europske unije, vjerodostojan je.
Članak 3.
Ova Odluka stupa na snagu 9. prosinca 2006., pod uvjetom da su sve obavijesti iz članka 103. stavka 1. Sporazuma podnesene Zajedničkom odboru EGP-a (3).
Članak 4.
Ova se Odluka objavljuje u odjeljku o EGP-u i Dodatku o EGP-u Službenom listu Europske unije.
Sastavljeno u Bruxellesu 8. prosinca 2006.
Za Zajednički odbor EGP-a
Predsjednica
Oda Helen SLETNES
(1) SL L 333, 30.11.2006., str. 60.
(2) SL L 115, 28.4.2006., str. 6.
(3) Ustavni zahtjevi nisu navedeni.
|
11/Sv. 054 |
HR |
Službeni list Europske unije |
133 |
32008R0139
|
L 042/11 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
15.02.2008. |
UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 139/2008
od 15. veljače 2008.
o izmjeni priloga I., II., III., V. i VII. Uredbi Vijeća (EEZ) br. 3030/93 o zajedničkim pravilima za uvoz određenih tekstilnih proizvoda iz trećih zemalja
KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,
uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EEZ) br. 3030/93 od 12. listopada 1993. o zajedničkim pravilima za uvoz određenih tekstilnih proizvoda iz trećih zemalja (1), a posebno njezin članak 19.,
budući da:
|
(1) |
Zajednička pravila za uvoz tekstilnih proizvoda iz trećih zemalja trebala bi se ažurirati kako bi se uzele u obzir novije promjene. |
|
(2) |
Vijetnam je postao punopravni član Svjetske trgovinske organizacije 11. siječnja 2007. |
|
(3) |
Vijeće je u Odluci 2007/861/EZ (2) odobrilo potpisivanje i privremenu primjenu bilateralnog sporazuma između Europske zajednice i Republike Bjelarus o trgovini tekstilnim proizvodima. |
|
(4) |
Izmjene Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2658/87 od 23. srpnja 1987. o carinskoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj tarifi (3) također utječu na određene oznake u Prilogu I. Uredbi (EEZ) br. 3030/93. |
|
(5) |
Uredbu (EEZ) br. 3030/93 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti. |
|
(6) |
Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora za tekstil, koji je uspostavljen u skladu s člankom 17. Uredbe (EEZ) br. 3030/93, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Prilozi I., II., III., V. i VII. Uredbi (EEZ) br. 3030/93 mijenjaju se kako je navedeno u prilozima ovoj Uredbi.
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.
Primjenjuje se od 1. siječnja 2008.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 15. veljače 2008.
Za Komisiju
Peter MANDELSON
Član Komisije
(1) SL L 275, 8.11.1993., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom Komisije (EZ) br. 1217/2007 (SL L 275, 19.10.2007., str. 16.).
(2) SL L 337, 21.12.2007., str. 113.
(3) SL L 256, 7.9.1987., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom Komisije (EZ) br. 1214/2007 (SL L 286, 31.10.2007., str. 1.).
PRILOG I.
Prilog I. Uredbi (EEZ) br. 3030/93 zamjenjuje se sljedećim:
PRILOG I.
TEKSTILNI PROIZVODI IZ ČLANKA 1. (1)
|
1. |
Ne dovodeći u pitanje pravila tumačenja Kombinirane nomenklature, smatra se da tekstovi opisa robe imaju samo indikativnu vrijednost jer su proizvodi obuhvaćeni svakom pojedinom kategorijom unutar ovog priloga određeni oznakama KN. Kada se oznaka ‚ex’ nalazi ispred oznake KN, proizvodi obuhvaćeni tom kategorijom određeni su područjem primjene oznake KN i odgovarajućim opisima. |
|
2. |
Kada sastavni materijal proizvoda obuhvaćenih kategorijama 1. do 114., podrijetlom iz Kine, nije posebno naveden, smatra se da su dotični proizvodi izrađeni isključivo od vune, fine životinjske dlake, pamuka ili umjetnih vlakana. |
|
3. |
Odjevni predmeti koji se ne mogu definirati ni kao odjevni predmeti za muškarce ili dječake ni kao odjevni predmeti za žene ili djevojčice razvrstavaju se među potonje. |
|
4. |
Izraz ‚odjeća za dojenčad’ obuhvaća odjeću do trgovačke veličine 86, uključujući i tu veličinu. |
|
Kategorija |
Opis Oznaka KN 2008. |
Tablica jednakosti |
|
|
kom/kg |
g/kom |
||
|
(1) |
(2) |
(3) |
(4) |
|
SKUPINA I.A |
|||
|
1. |
Pamučna pređa, nepakirana za maloprodaju 5204 11 00, 5204 19 00, 5205 11 00, 5205 12 00, 5205 13 00, 5205 14 00, 5205 15 10, 5205 15 90, 5205 21 00, 5205 22 00, 5205 23 00, 5205 24 00, 5205 26 00, 5205 27 00, 5205 28 00, 5205 31 00, 5205 32 00, 5205 33 00, 5205 34 00, 5205 35 00, 5205 41 00, 5205 42 00, 5205 43 00, 5205 44 00, 5205 46 00, 5205 47 00, 5205 48 00, 5206 11 00, 5206 12 00, 5206 13 00, 5206 14 00, 5206 15 00, 5206 21 00, 5206 22 00, 5206 23 00, 5206 24 00, 5206 25 00, 5206 31 00, 5206 32 00, 5206 33 00, 5206 34 00, 5206 35 00, 5206 41 00, 5206 42 00, 5206 43 00, 5206 44 00, 5206 45 00, ex 5604 90 90 |
|
|
|
2. |
Tkani materijali od pamuka, koji nisu gaza, materijali od frotira, raščupani materijali, šenil materijali, til i drugi mrežasti materijali 5208 11 10, 5208 11 90, 5208 12 16, 5208 12 19, 5208 12 96, 5208 12 99, 5208 13 00, 5208 19 00, 5208 21 10, 5208 21 90, 5208 22 16, 5208 22 19, 5208 22 96, 5208 22 99, 5208 23 00, 5208 29 00, 5208 31 00, 5208 32 16, 5208 32 19, 5208 32 96, 5208 32 99, 5208 33 00, 5208 39 00, 5208 41 00, 5208 42 00, 5208 43 00, 5208 49 00, 5208 51 00, 5208 52 10, 5208 52 90, 5208 59 10, 5208 59 90, 5209 11 00, 5209 12 00, 5209 19 00, 5209 21 00, 5209 22 00, 5209 29 00, 5209 31 00, 5209 32 00, 5209 39 00, 5209 41 00, 5209 42 00, 5209 43 00, 5209 49 00, 5209 51 00, 5209 52 00, 5209 59 00, 5210 11 00, 5210 19 00, 5210 21 00, 5210 29 00, 5210 31 00, 5210 32 00, 5210 39 00, 5210 41 00, 5210 49 00, 5210 51 00, 5210 59 00, 5211 11 00, 5211 12 00, 5211 19 00, 5211 20 00, 5211 31 00, 5211 32 00, 5211 39 00, 5211 41 00, 5211 42 00, 5211 43 00, 5211 49 10, 5211 49 90, 5211 51 00, 5211 52 00, 5211 59 00, 5212 11 10, 5212 11 90, 5212 12 10, 5212 12 90, 5212 13 10, 5212 13 90, 5212 14 10, 5212 14 90, 5212 15 10, 5212 15 90, 5212 21 10, 5212 21 90, 5212 22 10, 5212 22 90, 5212 23 10, 5212 23 90, 5212 24 10, 5212 24 90, 5212 25 10, 5212 25 90, ex 5811 00 00, ex 6308 00 00 |
|
|
|
2.a |
Od čega: osim nebijeljenih ili bijeljenih 5208 31 00, 5208 32 16, 5208 32 19, 5208 32 96, 5208 32 99, 5208 33 00, 5208 39 00, 5208 41 00, 5208 42 00, 5208 43 00, 5208 49 00, 5208 51 00, 5208 52 10, 5208 52 90, 5208 59 10, 5208 59 90, 5209 31 00, 5209 32 00, 5209 39 00, 5209 41 00, 5209 42 00, 5209 43 00, 5209 49 00, 5209 51 00, 5209 52 00, 5209 59 00, 5210 31 00, 5210 32 00, 5210 39 00, 5210 41 00, 5210 49 00, 5210 51 00, 5210 59 00, 5211 31 00, 5211 32 00, 5211 39 00, 5211 41 00, 5211 42 00, 5211 43 00, 5211 49 10, 5211 49 90, 5211 51 00, 5211 52 00, 5211 59 00, 5212 13 10, 5212 13 90, 5212 14 10, 5212 14 90, 5212 15 10, 5212 15 90, 5212 23 10, 5212 23 90, 5212 24 10, 5212 24 90, 5212 25 10, 5212 25 90, ex 5811 00 00, ex 6308 00 00 |
|
|
|
3. |
Tkanine od sintetičkih vlakana (rezane ili otpadne), osim uskih tkanina, čupavih tkanina (uključujući frotirne tkanine) i šenil tkanina 5512 11 00, 5512 19 10, 5512 19 90, 5512 21 00, 5512 29 10, 5512 29 90, 5512 91 00, 5512 99 10, 5512 99 90, 5513 11 20, 5513 11 90, 5513 12 00, 5513 13 00, 5513 19 00, 5513 21 10, 5513 21 30, 5513 21 90, 5513 23 10, 5513 23 90, 5513 29 00, 5513 31 00, 5513 39 00, 5513 41 00, 5513 49 00, 5514 11 00, 5514 12 00, 5514 19 10, 5514 19 90, 5514 21 00, 5514 22 00, 5514 23 00, 5514 29 00, 5514 30 10, 5514 30 30, 5514 30 50, 5514 30 90, 5514 41 00, 5514 42 00, 5514 43 00, 5514 49 00, 5515 11 10, 5515 11 30, 5515 11 90, 5515 12 10, 5515 12 30, 5515 12 90, 5515 13 11, 5515 13 19, 5515 13 91, 5515 13 99, 5515 19 10, 5515 19 30, 5515 19 90, 5515 21 10, 5515 21 30, 5515 21 90, 5515 22 11, 5515 22 19, 5515 22 91, 5515 22 99, 5515 29 00, 5515 91 10, 5515 91 30, 5515 91 90, 5515 99 20, 5515 99 40, 5515 99 80, ex 5803 00 90, ex 5905 00 70, ex 6308 00 00 |
|
|
|
3.a |
Od čega: Osim nebijeljenih ili bijeljenih 5512 19 10, 5512 19 90, 5512 29 10, 5512 29 90, 5512 99 10, 5512 99 90, 5513 21 10, 5513 21 30, 5513 21 90, 5513 23 10, 5513 23 90, 5513 29 00, 5513 31 00, 5513 39 00, 5513 41 00, 5513 49 00, 5514 21 00, 5514 22 00, 5514 23 00, 5514 29 00, 5514 30 10, 5514 30 30, 5514 30 50, 5514 30 90, 5514 41 00, 5514 42 00, 5514 43 00, 5514 49 00, 5515 11 30, 5515 11 90, 5515 12 30, 5515 12 90, 5515 13 19, 5515 13 99, 5515 19 30, 5515 19 90, 5515 21 30, 5515 21 90, 5515 22 19, 5515 22 99, ex 5515 29 00, 5515 91 30, 5515 91 90, 5515 99 20, 5515 99 40, 5515 99 80, ex 5803 00 90, ex 5905 00 70, ex 6308 00 00 |
|
|
|
SKUPINA I.B |
|||
|
4. |
Košulje, T-majice, lagani fino pleteni džemperi i puloveri s rol, polo ili dolčevita ovratnikom (osim onih od vune ili fine životinjske dlake), potkošulje i slično, pletene ili kukičane 6105 10 00, 6105 20 10, 6105 20 90, 6105 90 10, 6109 10 00, 6109 90 20, 6110 20 10, 6110 30 10 |
6,48 |
154 |
|
5. |
Sportske majice, puloveri s rukavima i bez njih, prsluci, kompleti (twinsetovi), veste na kopčanje, posteljni ogrtači i džemperi (osim jakni i sakoa (blejzera)), vjetrovke s kapuljačom (anorak), ostale vjetrovke, bluzoni i slično, pleteni ili kukičani ex 6101 90 80, 6101 20 90, 6101 30 90, 6102 10 90, 6102 20 90, 6102 30 90, 6110 11 10, 6110 11 30, 6110 11 90, 6110 12 10, 6110 12 90, 6110 19 10, 6110 19 90, 6110 20 91, 6110 20 99, 6110 30 91, 6110 30 99 |
4,53 |
221 |
|
6. |
Muške ili dječačke tkane jahaće hlače, kratke hlače, osim kupaćih hlača, i duge hlače (uključujući hlače za slobodno vrijeme); ženske ili djevojačke tkane hlače i hlače za slobodno vrijeme, od vune, pamuka ili umjetnih vlakana; donji dio trenirke s podstavom, osim kategorija 16. ili 29., od pamuka ili umjetnih vlakana 6203 41 10, 6203 41 90, 6203 42 31, 6203 42 33, 6203 42 35, 6203 42 90, 6203 43 19, 6203 43 90, 6203 49 19, 6203 49 50, 6204 61 10, 6204 62 31, 6204 62 33, 6204 62 39, 6204 63 18, 6204 69 18, 6211 32 42, 6211 33 42, 6211 42 42, 6211 43 42 |
1,76 |
568 |
|
7. |
Ženske ili djevojačke bluze, košulje i košulje-bluze, uključujući pletene ili kukičane, od vune, pamuka ili umjetnih vlakana 6106 10 00, 6106 20 00, 6106 90 10, 6206 20 00, 6206 30 00, 6206 40 00 |
5,55 |
180 |
|
8. |
Muške ili dječačke košulje, osim pletenih ili kukičanih, od vune, pamuka ili umjetnih vlakana ex 6205 90 80, 6205 20 00, 6205 30 00 |
4,60 |
217 |
|
SKUPINA II.A |
|||
|
9. |
Frotirna tkanina za ručnike i slične frotirne pamučne tkanine; toaletno i kuhinjsko rublje, osim pletenog i kukičanog, od frotirne tkanine za ručnike i drugih frotirnih tkanina, od pamuka 5802 11 00, 5802 19 00, ex 6302 60 00 |
|
|
|
20. |
Posteljno rublje, osim pletenog ili kukičanog 6302 21 00, 6302 22 90, 6302 29 90, 6302 31 00, 6302 32 90, 6302 39 90 |
|
|
|
22. |
Pređa od rezanih ili otpadnih sintetičkih vlakana, nepakirana za maloprodaju 5508 10 10, 5509 11 00, 5509 12 00, 5509 21 00, 5509 22 00, 5509 31 00, 5509 32 00, 5509 41 00, 5509 42 00, 5509 51 00, 5509 52 00, 5509 53 00, 5509 59 00, 5509 61 00, 5509 62 00, 5509 69 00, 5509 91 00, 5509 92 00, 5509 99 00 |
|
|
|
22.a |
Od čega akrilno ex 5508 10 10, 5509 31 00, 5509 32 00, 5509 61 00, 5509 62 00, 5509 69 00 |
|
|
|
23. |
Pređa od rezanih ili otpadnih umjetnih vlakana, nepakirana za maloprodaju 5508 20 10, 5510 11 00, 5510 12 00, 5510 20 00, 5510 30 00, 5510 90 00 |
|
|
|
32. |
Čupave i šenil tkanine (osim frotirnih tkanina za ručnike ili drugih frotirnih pamučnih tkanina i uskih tkanina) i taftane tekstilne površine, od vune, pamuka ili umjetnih tekstilnih vlakana 5801 10 00, 5801 21 00, 5801 22 00, 5801 23 00, 5801 24 00, 5801 25 00, 5801 26 00, 5801 31 00, 5801 32 00, 5801 33 00, 5801 34 00, 5801 35 00, 5801 36 00, 5802 20 00, 5802 30 00 |
|
|
|
32.a |
Od čega: pamučni kord-samt 5801 22 00 |
|
|
|
39. |
Stolno, toaletno i kuhinjsko rublje, osim pletenog ili kukičanog, osim onog od frotirne tkanine za ručnike ili sličnih frotirnih pamučnih tkanina 6302 51 00, 6302 53 90, ex 6302 59 90, 6302 91 00, 6302 93 90, ex 6302 99 90 |
|
|
|
SKUPINA II.B |
|||
|
12. |
Hulahop-čarape i trikoi, duge ženske čarape, podčarape, sokne, kratke sokne, stopalnice i slično, pletene ili kukičane, osim onih za dojenčad, uključujući duge ženske čarape za proširene vene, osim proizvoda kategorije 70. 6115 10 10, ex 6115 10 90, 6115 22 00, 6115 29 00, 6115 30 11, 6115 30 90, 6115 94 00, 6115 95 00, 6115 96 10, 6115 96 99, 6115 99 00 |
24,3 para |
41 |
|
13. |
Muške ili dječačke gaće i gaće s kratkim nogavicama, ženske ili djevojačke gaćice i gaćice s kratkim nogavicama, pletene ili kukičane, od vune, pamuka ili umjetnih vlakna 6107 11 00, 6107 12 00, 6107 19 00, 6108 21 00, 6108 22 00, 6108 29 00, ex 6212 10 10 |
17 |
59 |
|
14. |
Muški ili dječački tkani ogrtači, baloneri i drugi kaputi, plaštevi i pelerine, od vune, pamuka ili umjetnih tekstilnih vlakana (osim zimskih jakni s kapuljačom) (iz kategorije 21.) 6201 11 00, ex 6201 12 10, ex 6201 12 90, ex 6201 13 10, ex 6201 13 90, 6210 20 00 |
0,72 |
1 389 |
|
15. |
Ženski ili djevojački tkani ogrtači, baloneri i drugi kaputi, plaštevi i pelerine; jakne i sakoi (blejzeri), od vune, pamuka ili umjetnih tekstilnih vlakana (osim zimskih jakni s kapuljačom) (iz kategorije 21.) 6202 11 00, ex 6202 12 10, ex 6202 12 90, ex 6202 13 10, ex 6202 13 90, 6204 31 00, 6204 32 90, 6204 33 90, 6204 39 19, 6210 30 00 |
0,84 |
1 190 |
|
16. |
Muška ili dječačka odijela i kompleti, osim pletenih ili kukičanih, od vune, pamuka ili umjetnih vlakana, isključujući skijaška odijela; muške ili dječačke trenirke s podstavom, s vanjskim dijelom od jedne tkanine, od pamuka ili umjetnih vlakana 6203 11 00, 6203 12 00, 6203 19 10, 6203 19 30, 6203 22 80, 6203 23 80, 6203 29 18, 6203 29 30, 6211 32 31, 6211 33 31 |
0,80 |
1 250 |
|
17. |
Muške ili dječačke jakne ili sakoi (blejzeri), osim pletenih ili kukičanih, od vune, pamuka ili umjetnih vlakana 6203 31 00, 6203 32 90, 6203 33 90, 6203 39 19 |
1,43 |
700 |
|
18. |
Muške ili dječačke potkošulje sa i bez rukava, gaće, gaće s kratkim nogavicama, noćne košulje, pidžame, kupaći ogrtači, kućni ogrtači i slični proizvodi, osim pletenih ili kukičanih 6207 11 00, 6207 19 00, 6207 21 00, 6207 22 00, 6207 29 00, 6207 91 00, 6207 99 10, 6207 99 90 Ženske ili djevojačke potkošulje sa i bez rukava, kombinei, podsuknje, gaćice s kratkim nogavicama, gaćice, spavaćice, pidžame, negližei, kupaći ogrtači, kućni ogrtači i slični proizvodi, osim pletenih ili kukičanih 6208 11 00, 6208 19 00, 6208 21 00, 6208 22 00, 6208 29 00, 6208 91 00, 6208 92 00, 6208 99 00, ex 6212 10 10 |
|
|
|
19. |
Rupčići, osim pletenih ili kukičanih 6213 20 00, ex 6213 90 00 |
59 |
17 |
|
21. |
Zimske jakne s kapuljačom; vjetrovke s kapuljačom (anorak), ostale vjetrovke, bluzoni i slično, osim pletenih ili kukičanih, od vune, pamuka ili umjetnih vlakana; gornji dio trenirke s podstavom, osim kategorija 16. ili 29., od pamuka ili umjetnih vlakana ex 6201 12 10, ex 6201 12 90, ex 6201 13 10, ex 6201 13 90, 6201 91 00, 6201 92 00, 6201 93 00, ex 6202 12 10, ex 6202 12 90, ex 6202 13 10, ex 6202 13 90, 6202 91 00, 6202 92 00, 6202 93 00, 6211 32 41, 6211 33 41, 6211 42 41, 6211 43 41 |
2,3 |
435 |
|
24. |
Muške ili dječačke noćne košulje, pidžame, kupaći ogrtači, kućni ogrtači i slični proizvodi, pleteni ili kukičani 6107 21 00, 6107 22 00, 6107 29 00, 6107 91 00, 6107 99 00 Ženske ili djevojačke spavaćice, pidžame, negližei, kupaći ogrtači, kućni ogrtači i slični proizvodi, pleteni ili kukičani 6108 31 00, 6108 32 00, 6108 39 00, 6108 91 00, 6108 92 00, ex 6108 99 00 |
3,9 |
257 |
|
26. |
Ženske ili djevojačke haljine, od vune, pamuka ili umjetnih vlakana 6104 41 00, 6104 42 00, 6104 43 00, 6104 44 00, 6204 41 00, 6204 42 00, 6204 43 00, 6204 44 00 |
3,1 |
323 |
|
27. |
Ženske ili djevojačke suknje, uključujući i suknja-hlače 6104 51 00, 6104 52 00, 6104 53 00, 6104 59 00, 6204 51 00, 6204 52 00, 6204 53 00, 6204 59 10 |
2,6 |
385 |
|
28. |
Hlače, hlače s plastronom i naramenicama, jahaće hlače i kratke hlače (osim kupaćih hlača), pletene ili kukičane, od vune, pamuka ili umjetnih vlakana 6103 41 00, 6103 42 00, 6103 43 00, ex 6103 49 00, 6104 61 00, 6104 62 00, 6104 63 00, ex 6104 69 00 |
1,61 |
620 |
|
29. |
Ženska ili djevojačka odijela i kompleti, osim pletenih ili kukičanih, od vune, pamuka ili umjetnih vlakana, isključujući skijaška odijela; ženske ili djevojačke trenirke s podstavom, s vanjskim dijelom od jedne tkanine, od pamuka ili umjetnih vlakana 6204 11 00, 6204 12 00, 6204 13 00, 6204 19 10, 6204 21 00, 6204 22 80, 6204 23 80, 6204 29 18, 6211 42 31, 6211 43 31 |
1,37 |
730 |
|
31. |
Grudnjaci, tkani, pleteni ili kukičani ex 6212 10 10, 6212 10 90 |
18,2 |
55 |
|
68. |
Odjeća i odjevni dodaci za dojenčad, isključujući dojenačke rukavice s i bez spojenih prstiju kategorija 10. i 87. te dojenačke duge čarape, sokne i stopalnice, osim pletenih ili kukičanih, kategorije 88. 6111 90 19, 6111 20 90, 6111 30 90, ex 6111 90 90, ex 6209 90 10, ex 6209 20 00, ex 6209 30 00, ex 6209 90 90 |
|
|
|
73. |
Trenirke od pletene ili kukičane tkanine, od vune, pamuka ili umjetnih vlakana 6112 11 00, 6112 12 00, 6112 19 00 |
1,67 |
600 |
|
76. |
Muška ili dječačka odjeća za industrijsku ili profesionalnu upotrebu, osim pletene ili kukičane 6203 22 10, 6203 23 10, 6203 29 11, 6203 32 10, 6203 33 10, 6203 39 11, 6203 42 11, 6203 42 51, 6203 43 11, 6203 43 31, 6203 49 11, 6203 49 31, 6211 32 10, 6211 33 10 Ženske ili djevojačke pregače, zaštitna radna odijela i druga odjeća za industrijsku ili profesionalnu upotrebu, osim pletene ili kukičane 6204 22 10, 6204 23 10, 6204 29 11, 6204 32 10, 6204 33 10, 6204 39 11, 6204 62 11, 6204 62 51, 6204 63 11, 6204 63 31, 6204 69 11, 6204 69 31, 6211 42 10, 6211 43 10 |
|
|
|
77. |
Skijaška odijela, osim pletenih ili kukičanih ex 6211 20 00 |
|
|
|
78. |
Odjevni predmeti, osim pletenih ili kukičanih, isključujući odjevne predmete kategorija 6, 7, 8, 14, 15, 16, 17, 18, 21, 26, 27, 29, 68, 72, 76 i 77 6203 41 30, 6203 42 59, 6203 43 39, 6203 49 39, 6204 61 85, 6204 62 59, 6204 62 90, 6204 63 39, 6204 63 90, 6204 69 39, 6204 69 50, 6210 40 00, 6210 50 00, 6211 32 90, 6211 33 90, ex 6211 39 00, 6211 41 00, 6211 42 90, 6211 43 90 |
|
|
|
83. |
Ogrtači, jakne, sakoi (blejzeri) i drugi odjevni predmeti, uključujući skijaška odijela, pleteni ili kukičani, isključujući odjevne predmete kategorija 4., 5., 7., 13., 24., 26., 27., 28., 68., 69., 72., 73., 74., 75. ex 6101 90 20, 6101 20 10, 6101 30 10, 6102 10 10, 6102 20 10, 6102 30 10, 6103 31 00, 6103 32 00, 6103 33 00, ex 6103 39 00, 6104 31 00, 6104 32 00, 6104 33 00, ex 6104 39 00, 6112 20 00, 6113 00 90, 6114 20 00, 6114 30 00, ex 6114 90 00 |
|
|
|
SKUPINA III.A |
|||
|
33. |
Tkanine od sintetičke filament-pređe dobivene od vrpci ili sličnih oblika, od polietilena ili polipropilena, širine manje od 3 m 5407 20 11 Vreće i vrećice za pakiranje robe, osim pletenih ili kukičanih, dobivene iz traka ili sličnih oblika 6305 32 81, 6305 32 89, 6305 33 91, 6305 33 99 |
|
|
|
34. |
Tkanine od sintetičke filament-pređe dobivene od vrpci ili sličnih oblika, od polietilena ili polipropilena, širine 3 m ili više 5407 20 19 |
|
|
|
35. |
Tkanine od sintetičkih vlakana (neprekinutih), osim onih za gume kategorije 114. 5407 10 00, 5407 20 90, 5407 30 00, 5407 41 00, 5407 42 00, 5407 43 00, 5407 44 00, 5407 51 00, 5407 52 00, 5407 53 00, 5407 54 00, 5407 61 10, 5407 61 30, 5407 61 50, 5407 61 90, 5407 69 10, 5407 69 90, 5407 71 00, 5407 72 00, 5407 73 00, 5407 74 00, 5407 81 00, 5407 82 00, 5407 83 00, 5407 84 00, 5407 91 00, 5407 92 00, 5407 93 00, 5407 94 00, ex 5811 00 00, ex 5905 00 70 |
|
|
|
35.a |
Od čega: Osim nebijeljenih ili bijeljenih ex 5407 10 00, ex 5407 20 90, ex 5407 30 00, 5407 42 00, 5407 43 00, 5407 44 00, 5407 52 00, 5407 53 00, 5407 54 00, 5407 61 30, 5407 61 50, 5407 61 90, 5407 69 90, 5407 72 00, 5407 73 00, 5407 74 00, 5407 82 00, 5407 83 00, 5407 84 00, 5407 92 00, 5407 93 00, 5407 94 00, ex 5811 00 00, ex 5905 00 70 |
|
|
|
36. |
Tkanine od neprekinutih umjetnih vlakana, osim onih za gume kategorije 114. 5408 10 00, 5408 21 00, 5408 22 10, 5408 22 90, 5408 23 10, 5408 23 90, 5408 24 00, 5408 31 00, 5408 32 00, 5408 33 00, 5408 34 00, ex 5811 00 00, ex 5905 00 70 |
|
|
|
36.a |
Od čega: Osim nebijeljenih ili bijeljenih ex 5408 10 00, 5408 22 10, 5408 22 90, 5408 23 10, 5408 23 90, 5408 24 00, 5408 32 00, 5408 33 00, 5408 34 00, ex 5811 00 00, ex 5905 00 70 |
|
|
|
37. |
Tkanine od rezanih umjetnih vlakana 5516 11 00, 5516 12 00, 5516 13 00, 5516 14 00, 5516 21 00, 5516 22 00, 5516 23 10, 5516 23 90, 5516 24 00, 5516 31 00, 5516 32 00, 5516 33 00, 5516 34 00, 5516 41 00, 5516 42 00, 5516 43 00, 5516 44 00, 5516 91 00, 5516 92 00, 5516 93 00, 5516 94 00, ex 5803 00 90, ex 5905 00 70 |
|
|
|
37.a |
Od čega: Osim nebijeljenih ili bijeljenih 5516 12 00, 5516 13 00, 5516 14 00, 5516 22 00, 5516 23 10, 5516 23 90, 5516 24 00, 5516 32 00, 5516 33 00, 5516 34 00, 5516 42 00, 5516 43 00, 5516 44 00, 5516 92 00, 5516 93 00, 5516 94 00, ex 5803 00 90, ex 5905 00 70 |
|
|
|
38.A |
Pletena ili kukičana sintetička tkanina za zavjese, uključujući mrežastu tkaninu za zavjese 6005 31 10, 6005 32 10, 6005 33 10, 6005 34 10, 6006 31 10, 6006 32 10, 6006 33 10, 6006 34 10 |
|
|
|
38.B |
Mrežaste zavjese, osim pletenih ili kukičanih ex 6303 91 00, ex 6303 92 90, ex 6303 99 90 |
|
|
|
40. |
Tkane zavjese (uključujući draperije, unutarnje platnene rolete, ukrasne zavjese za prozore i krevete i ostale proizvode za unutarnje opremanje), osim pletenih ili kukičanih, od vune, pamuka ili umjetnih vlakana ex 6303 91 00, ex 6303 92 90, ex 6303 99 90, 6304 19 10, ex 6304 19 90, 6304 92 00, ex 6304 93 00, ex 6304 99 00 |
|
|
|
41. |
Pređa od sintetičkih filamenata (neprekinutih), nepakirana za maloprodaju, osim neteksturirane jednonitne pređe, nezavijene ili s najviše 50 zavoja po metru 5401 10 12, 5401 10 14, 5401 10 16, 5401 10 18, 5402 11 00, 5402 19 00, 5402 20 00, 5402 31 00, 5402 32 00, 5402 33 00, 5402 34 00, 5402 39 00, ex 5402 44 00, 5402 48 00, 5402 49 00, 5402 51 00, 5402 52 00, 5402 59 10, 5402 59 90, 5402 61 00, 5402 62 00, 5402 69 10, 5402 69 90, ex 5604 90 10, ex 5604 90 90 |
|
|
|
42. |
Pređa od neprekinutih umjetnih vlakana, nepakirana za maloprodaju 5401 20 10 Pređa od umjetnih vlakana; pređa od umjetnih filamenata, nepakirana za maloprodaju, osim jednonitne pređe od viskoznog rajona, nezavijene ili s manje od 250 zavoja po metru i jednonitne neteksturirane pređe od celuloznog acetata 5403 10 00, 5403 31 00, ex 5403 32 00, ex 5403 33 00, 5403 39 00, 5403 41 00, 5403 42 00, 5403 49 00, ex 5604 90 10 |
|
|
|
43. |
Pređa od umjetnog filamenta, pređa od rezanih umjetnih vlakana, pamučna pređa, pakirana za maloprodaju 5204 20 00, 5207 10 00, 5207 90 00, 5401 10 90, 5401 20 90, 5406 00 00, 5508 20 90, 5511 30 00 |
|
|
|
46. |
Grebenana ili češljana ovčja ili janjeća vuna ili druga fina životinjska dlaka 5105 10 00, 5105 21 00, 5105 29 00, 5105 31 00, 5105 39 10, 5105 39 90 |
|
|
|
47. |
Pređa od grebenane ovčje ili janjeće vune (vunena pređa) ili od grebenane fine životinjske dlake, nepakirane za maloprodaju 5106 10 10, 5106 10 90, 5106 20 10, 5106 20 91, 5106 20 99, 5108 10 10, 5108 10 90 |
|
|
|
48. |
Pređa od češljane ovčje ili janjeće vune (češljana pređa) ili od češljane fine životinjske dlake, pakirana za maloprodaju 5107 10 10, 5107 10 90, 5107 20 10, 5107 20 30, 5107 20 51, 5107 20 59, 5107 20 91, 5107 20 99, 5108 20 10, 5108 20 90 |
|
|
|
49. |
Pređa od ovčje ili janjeće vune ili od češljane fine životinjske dlake, pakirana za maloprodaju 5109 10 10, 5109 10 90, 5109 90 10, 5109 90 90 |
|
|
|
50. |
Tkanine od ovčje ili janjeće vune ili fine životinjske dlake 5111 11 00, 5111 19 10, 5111 19 90, 5111 20 00, 5111 30 10, 5111 30 30, 5111 30 90, 5111 90 10, 5111 90 91, 5111 90 93, 5111 90 99, 5112 11 00, 5112 19 10, 5112 19 90, 5112 20 00, 5112 30 10, 5112 30 30, 5112 30 90, 5112 90 10, 5112 90 91, 5112 90 93, 5112 90 99 |
|
|
|
51. |
Pamuk, grebenan ili češljan 5203 00 00 |
|
|
|
53. |
Pamučna gaza 5803 00 10 |
|
|
|
54. |
Umjetna rezana vlakna, uključujući otpadna, grebenana, češljana ili drukčije obrađena za predenje 5507 00 00 |
|
|
|
55. |
Sintetička rezana vlakna, uključujući otpadna, grebenana, češljana ili drukčije obrađena za predenje 5506 10 00, 5506 20 00, 5506 30 00, 5506 90 10, 5506 90 90 |
|
|
|
56. |
Pređa od sintetičkih rezanih vlakana (uključujući otpadna), pakirana za maloprodaju 5508 10 90, 5511 10 00, 5511 20 00 |
|
|
|
58. |
Tepisi, tapisoni i sagovi, uzlani (kao gotov proizvod ili poluproizvod) 5701 10 10, 5701 10 90, 5701 90 10, 5701 90 90 |
|
|
|
59. |
Tepisi i ostali tekstilni prostirači za pod, osim tepiha kategorije 58. 5702 10 00, 5702 31 10, 5702 31 80, 5702 32 10, 5702 32 90, ex 5702 39 00, 5702 41 10, 5702 41 90, 5702 42 10, 5702 42 90, ex 5702 49 00, 5702 50 10, 5702 50 31, 5702 50 39, ex 5702 50 90, 5702 91 00, 5702 92 10, 5702 92 90, ex 5702 99 00, 5703 10 00, 5703 20 12, 5703 20 18, 5703 20 92, 5703 20 98, 5703 30 12, 5703 30 18, 5703 30 82, 5703 30 88, 5703 90 20, 5703 90 80, 5704 10 00, 5704 90 00, 5705 00 10, 5705 00 30, ex 5705 00 90 |
|
|
|
60. |
Ručno tkane tapiserije tipa gobelins, flanders, aubusson, beauvais i slično, te iglom rađene tapiserije (npr. sitni bod i unakrsni bod), ručno rađene u okvirima i slično 5805 00 00 |
|
|
|
61. |
Uske tkanine i uski materijali (bolduk) koji se sastoje od osnove bez potke, čije su niti međusobno zalijepljene, osim etiketa i sličnih proizvoda kategorije 62. Elastične tkanine i našivi (osim pletenih ili kukičanih), od tekstilnih materijala u kombinaciji s gumenim nitima ex 5806 10 00, 5806 20 00, 5806 31 00, 5806 32 10, 5806 32 90, 5806 39 00, 5806 40 00 |
|
|
|
62. |
Šenil (gusjenica) pređa (uključujući flokiranu šenil pređu), upletena pređa (osim metalizirane pređe i pređe s upletenom konjskom dlakom) 5606 00 91, 5606 00 99 Til i druge mrežaste tkanine, isključujući tkane, pletene ili kukičane tkanine, ručno ili strojno izrađena čipka, u metraži, trakama ili motivima 5804 10 11, 5804 10 19, 5804 10 90, 5804 21 10, 5804 21 90, 5804 29 10, 5804 29 90, 5804 30 00 Etikete, značke i slično od tekstila, neizvezeni, u metraži, trakama ili izrezani u oblike ili veličine, tkani 5807 10 10, 5807 10 90 Pletenice i ukrasni našivi u metraži; rese, kićanke i slično 5808 10 00, 5808 90 00 Vez, u metraži, trakama ili motivima 5810 10 10, 5810 10 90, 5810 91 10, 5810 91 90, 5810 92 10, 5810 92 90, 5810 99 10, 5810 99 90 |
|
|
|
63, |
Pletena ili kukičana tkanina od sintetičnih vlakana s 5 % ili više težinskog udjela elastomerne pređe i pletene ili kukičane tkanine s 5 % ili više težinskog udjela gumenih niti 5906 91 00, ex 6002 40 00, 6002 90 00, ex 6004 10 00, 6004 90 00 Čipka izrađena na rašel i dugodlaka čupava tkanina od sintetičkih vlakana ex 6001 10 00, 6003 30 10, 6005 31 50, 6005 32 50, 6005 33 50, 6005 34 50 |
|
|
|
65, |
Pletena ili kukičana tkanina, osim onih kategorija 38.A i 63., od vune, pamuka ili umjetnih vlakana 5606 00 10, ex 6001 10 00, 6001 21 00, 6001 22 00, ex 6001 29 00, 6001 91 00, 6001 92 00, ex 6001 99 00, ex 6002 40 00, 6003 10 00, 6003 20 00, 6003 30 90, 6003 40 00, ex 6004 10 00, 6005 90 10, 6005 21 00, 6005 22 00, 6005 23 00, 6005 24 00, 6005 31 90, 6005 32 90, 6005 33 90, 6005 34 90, 6005 41 00, 6005 42 00, 6005 43 00, 6005 44 00, 6006 10 00, 6006 21 00, 6006 22 00, 6006 23 00, 6006 24 00, 6006 31 90, 6006 32 90, 6006 33 90, 6006 34 90, 6006 41 00, 6006 42 00, 6006 43 00, 6006 44 00 |
|
|
|
66, |
Putni i drugi pokrivači, osim pletenih ili kukičanih, od vune, pamuka ili umjetnih vlakana 6301 10 00, 6301 20 90, 6301 30 90, ex 6301 40 90, ex 6301 90 90 |
|
|
|
SKUPINA III.B |
|||
|
10, |
Rukavice i rukavice bez prstiju, pletene ili kukičane 6111 90 11, 6111 20 10, 6111 30 10, ex 6111 90 90, 6116 10 20, 6116 10 80, 6116 91 00, 6116 92 00, 6116 93 00, 6116 99 00 |
17 pari |
59 |
|
67. |
Pleteni ili kukičani odjevni dodaci, osim onih za dojenčad; rublje za kućanstvo svih vrsta, pleteno ili kukičano; zavjese (uključujući draperije) i unutarnje platnene rolete, ukrasne zavjese za prozore ili krevete i ostali proizvodi za unutarnje opremanje, pleteni ili kukičani; pleteni ili kukičani putni i drugi pokrivači, drugi pleteni ili kukičani proizvodi uključujući dijelove odjevnih predmeta ili odjevnih dodataka 5807 90 90, 6113 00 10, 6117 10 00, 6117 80 10, 6117 80 80, 6117 90 00, 6301 20 10, 6301 30 10, 6301 40 10, 6301 90 10, 6302 10 00, 6302 40 00, ex 6302 60 00, 6303 12 00, 6303 19 00, 6304 11 00, 6304 91 00, ex 6305 20 00, 6305 32 11, ex 6305 32 90, 6305 33 10, ex 6305 39 00, ex 6305 90 00, 6307 10 10, 6307 90 10 |
|
|
|
67.a |
Od čega: Vreće i vrećice za pakiranje robe, od polietilenskih ili polipropilenskih vrpci 6305 32 11, 6305 33 10 |
|
|
|
69. |
Ženski i djevojački kombinei i podsuknje, pletene ili kukičane 6108 11 00, 6108 19 00 |
7,8 |
128 |
|
70. |
Hulahop-čarape i trikoi od sintetičkih vlakana, s manje od 67 deciteksa (6,7 teksa) po jednonitnoj pređi ex 6115 10 90, 6115 21 00, 6115 30 19 Duge ženske čarape od sintetičkih vlakana ex 6115 10 90, 6115 96 91 |
30,4 pari |
33 |
|
72. |
Kupaće gaće ili kostimi, od vune, pamuka ili umjetnih vlakana 6112 31 10, 6112 31 90, 6112 39 10, 6112 39 90, 6112 41 10, 6112 41 90, 6112 49 10, 6112 49 90, 6211 11 00, 6211 12 00 |
9,7 |
103 |
|
74. |
Ženska ili djevojačka pletena ili kukičana odijela i kompleti, od vune, pamuka ili umjetnih vlakana, isključujući skijaška odijela 6104 13 00, 6104 19 20, ex 6104 19 90, 6104 22 00, 6104 23 00, 6104 29 10, ex 6104 29 90 |
1,54 |
650 |
|
75. |
Muška ili dječačka pletena ili kukičana odijela i kompleti, od vune, pamuka ili umjetnih vlakana, isključujući skijaška odijela 6103 10 10, 6103 10 90, 6103 22 00, 6103 23 00, 6103 29 00 |
0,80 |
1 250 |
|
84. |
Rupci ili šalovi (za ramena, vrat ili glavu) velovi i slično, osim pletenih ili kukičanih, od vune, pamuka ili umjetnih vlakana 6214 20 00, 6214 30 00, 6214 40 00, 6214 90 10 |
|
|
|
85. |
Kravate, leptir-mašne i rupci-kravate, osim pletenih ili kukičanih, od vune, pamuka ili umjetnih vlakana 6215 20 00, 6215 90 00 |
17,9 |
56 |
|
86. |
Steznici, steznici za pojas, pojasi za čarape, naramenice za hlače, podvezice i slično, i njihovi dijelovi, bilo pleteni ili kukičani ili ne 6212 20 00, 6212 30 00, 6212 90 00 |
8,8 |
114 |
|
87. |
Rukavice i rukavice bez prstiju, osim pletenih ili kukičanih ex 6209 90 10, ex 6209 20 00, ex 6209 30 00, ex 6209 90 90, 6216 00 00 |
|
|
|
88. |
Čarape, sokne i stopalnice, osim pletenih ili kukičanih; ostali odjevni dodaci, dijelovi odjevnih predmeta ili odjevnih dodataka osim onih za dojenčad, osim pletenih ili kukičanih ex 6209 90 10, ex 6209 20 00, ex 6209 30 00, ex 6209 90 90, 6217 10 00, 6217 90 00 |
|
|
|
90. |
Uzice, užad, konopci i kablovi od sintetičkih vlakana, ispletene ili ne 5607 41 00, 5607 49 11, 5607 49 19, 5607 49 90, 5607 50 11, 5607 50 19, 5607 50 30, 5607 50 90 |
|
|
|
91. |
Šatori 6306 22 00, 6306 29 00 |
|
|
|
93. |
Tkane vreće i vrećice za pakiranje robe, osim onih od polietilenskih ili polipropilenskih traka ex 6305 20 00, ex 6305 32 90, ex 6305 39 00 |
|
|
|
94. |
Vata od tekstilnih materijala i proizvodi od nje; tekstilna vlakna, ne dulja od 5 mm (flok), tekstilna prašina i nopne 5601 10 10, 5601 10 90, 5601 21 10, 5601 21 90, 5601 22 10, 5601 22 91, 5601 22 99, 5601 29 00, 5601 30 00 |
|
|
|
95. |
Pust (filc) i proizvodi od njega, uključujući impregnirane ili presvučene, osim podnih prostirača 5602 10 19, 5602 10 31, 5602 10 39, 5602 10 90, 5602 21 00, ex 5602 29 00, 5602 90 00, ex 5807 90 10, ex 5905 00 70, 6210 10 10, 6307 90 91 |
|
|
|
96. |
Netkani tekstil i proizvodi od netkanog tekstila, uključujući impregnirane, presvučene, prekrivene ili laminirane 5603 11 10, 5603 11 90, 5603 12 10, 5603 12 90, 5603 13 10, 5603 13 90, 5603 14 10, 5603 14 90, 5603 91 10, 5603 91 90, 5603 92 10, 5603 92 90, 5603 93 10, 5603 93 90, 5603 94 10, 5603 94 90, ex 5807 90 10, ex 5905 00 70, 6210 10 90, ex 6301 40 90, ex 6301 90 90, 6302 22 10, 6302 32 10, 6302 53 10, 6302 93 10, 6303 92 10, 6303 99 10, ex 6304 19 90, ex 6304 93 00, ex 6304 99 00, ex 6305 32 90, ex 6305 39 00, 6307 10 30, ex 6307 90 99 |
|
|
|
97. |
Mreže i mrežasti proizvodi od uzice, užadi ili konopca i gotove ribarske mreže od pređe, uzica, užadi i konopca 5608 11 11, 5608 11 19, 5608 11 91, 5608 11 99, 5608 19 11, 5608 19 19, 5608 19 30, 5608 19 90, 5608 90 00 |
|
|
|
98. |
Drugi proizvodi od pređe, uzice, užadi, kablova ili konopca, osim tekstilnih tkanina, proizvoda od takvih tkanina i proizvoda kategorije 97. 5609 00 00, 5905 00 10 |
|
|
|
99. |
Tekstilne tkanine presvučene ljepilom ili škrobnim tvarima, kakve se koriste za vanjski uvez knjiga i slične namjene; tkanina za crtanje; pripremljeno slikarsko platno; kruto platno „buckram” i slične krute tekstilne tkanine kakve se koriste za izradu šešira 5901 10 00, 5901 90 00 Linoleum, uključujući izrezan u oblike; podni prostirači kod kojih je prevlaka ili pokrov nanesen na tekstilnu pozadinu, uključujući izrezane u oblike 5904 10 00, 5904 90 00 Gumirana tekstilna tkanina, osim pletene ili kukičane, isključujući onu za gume 5906 10 00, 5906 99 10, 5906 99 90 Drukčije impregnirane ili presvučene tekstilne tkanine; oslikano platno za kazališne kulise, tkanine za ateljee, osim onih kategorije 100. 5907 00 10, 5907 00 90 |
|
|
|
100. |
Tekstilne tkanine impregnirane, presvučene, prekrivene ili laminirane pripravcima derivata celuloze ili drugih umjetnih plastičnih materijala 5903 10 10, 5903 10 90, 5903 20 10, 5903 20 90, 5903 90 10, 5903 90 91, 5903 90 99 |
|
|
|
101. |
Uzice, užad, konopci i kablovi, uključujući i upletene, osim onih od sintetičkih vlakana ex 5607 90 90 |
|
|
|
109. |
Cerade, jedra, tende i vanjske platnene rolete 6306 12 00, 6306 19 00, 6306 30 00 |
|
|
|
110. |
Tkani madraci na napuhavanje 6306 40 00 |
|
|
|
111. |
Oprema za kampiranje, tkana, osim madraca na napuhavanje i šatora 6306 91 00, 6306 99 00 |
|
|
|
112. |
Drugi gotovi tekstilni proizvodi, tkani, isključujući one kategorija 113 i 114 6307 20 00, ex 6307 90 99 |
|
|
|
113. |
Krpe za pod, posuđe i prašinu, osim pletenih ili kukičanih 6307 10 90 |
|
|
|
114. |
Tkanine i proizvodi za tehničku upotrebu 5902 10 10, 5902 10 90, 5902 20 10, 5902 20 90, 5902 90 10, 5902 90 90, 5908 00 00, 5909 00 10, 5909 00 90, 5910 00 00, 5911 10 00, ex 5911 20 00, 5911 31 11, 5911 31 19, 5911 31 90, 5911 32 10, 5911 32 90, 5911 40 00, 5911 90 10, 5911 90 90 |
|
|
|
SKUPINA IV. |
|||
|
115. |
Pređa od lana ili ramija 5306 10 10, 5306 10 30, 5306 10 50, 5306 10 90, 5306 20 10, 5306 20 90, 5308 90 12, 5308 90 19 |
|
|
|
117. |
Tkanine od lana ili ramija 5309 11 10, 5309 11 90, 5309 19 00, 5309 21 10, 5309 21 90, 5309 29 00, 5311 00 10, ex 5803 00 90, 5905 00 30 |
|
|
|
118. |
Stolno, toaletno i kuhinjsko rublje od lana ili ramija, osim pletenog ili kukičanog 6302 29 10, 6302 39 20, 6302 59 10, ex 6302 59 90, 6302 99 10, ex 6302 99 90 |
|
|
|
120. |
Zavjese (uključujući draperije), unutarnje platnene rolete, ukrasne zavjese za prozore i postelje i drugi proizvodi za unutarnje opremanje, osim pletenih ili kukičanih, od lana ili ramija ex 6303 99 90, 6304 19 30, ex 6304 99 00 |
|
|
|
121. |
Uzice, užad, konopci i kabeli, uključujući i ispletene, od lana ili ramija ex 5607 90 90 |
|
|
|
122. |
Vreće i vrećice za pakiranje robe, rabljene, od lana, osim pletenih ili kukičanih ex 6305 90 00 |
|
|
|
123. |
Čupave i šenil tkanine od lana ili ramija, osim uskih tkanina 5801 90 10, ex 5801 90 90 Rupci ili šalovi (za ramena, vrat ili glavu), velovi i slično, od lana ili ramija, osim pletenih ili kukičanih 6214 90 90 |
|
|
|
SKUPINA V. |
|||
|
124. |
Rezana sintetička vlakna 5501 10 00, 5501 20 00, 5501 30 00, 5501 40 00, 5501 90 00, 5503 11 00, 5503 19 00, 5503 20 00, 5503 30 00, 5503 40 00, 5503 90 10, 5503 90 90, 5505 10 10, 5505 10 30, 5505 10 50, 5505 10 70, 5505 10 90 |
|
|
|
125.A |
Sintetička filament-pređa (neprekinuta), nepakirana za maloprodaju, osim pređe kategorije 41. ex 5402 44 00, 5402 45 00, 5402 46 00, 5402 47 00 |
|
|
|
125.B |
Monofilament, vrpce (umjetna slama i slično) i imitacija katguta od sintetičkih materijala 5404 11 00, 5404 12 00, 5404 19 00, 5404 90 11, 5404 90 19, 5404 90 90, ex 5604 90 10, ex 5604 90 90 |
|
|
|
126. |
Rezana umjetna vlakna 5502 00 10, 5502 00 40, 5502 00 80, 5504 10 00, 5504 90 00, 5505 20 00 |
|
|
|
127.A |
Pređa od umjetnog filamenta (neprekinutog), nepakirana za maloprodaju, osim pređe kategorije 42. ex 5403 31 00, ex 5403 32 00, ex 5403 33 00 |
|
|
|
127.B |
Monofilament, trake (umjetna slama i slično) i imitacija katguta od umjetnih tekstilnih materijala 5405 00 00, ex 5604 90 90 |
|
|
|
128. |
Gruba životinjska dlaka, grebenana ili češljana 5105 40 00 |
|
|
|
129. |
Pređa od grube životinjske dlake ili konjske dlake 5110 00 00 |
|
|
|
130.A |
Svilena pređa, osim pređe od otpadaka svile 5004 00 10, 5004 00 90, 5006 00 10 |
|
|
|
130.B |
Svilena pređa, osim one kategorije 130.A; pređa dudovog svilca 5005 00 10, 5005 00 90, 5006 00 90, ex 5604 90 90 |
|
|
|
131. |
Pređa od drugih biljnih tekstilnih vlakana 5308 90 90 |
|
|
|
132. |
Papirna pređa 5308 90 50 |
|
|
|
133. |
Pređa od prirodne konoplje 5308 20 10, 5308 20 90 |
|
|
|
134. |
Metalizirana pređa 5605 00 00 |
|
|
|
135. |
Tkanine od grube životinjske dlake ili konjske dlake 5113 00 00 |
|
|
|
136. |
Tkanine od svile ili otpadaka svile 5007 10 00, 5007 20 11, 5007 20 19, 5007 20 21, 5007 20 31, 5007 20 39, 5007 20 41, 5007 20 51, 5007 20 59, 5007 20 61, 5007 20 69, 5007 20 71, 5007 90 10, 5007 90 30, 5007 90 50, 5007 90 90, 5803 00 30, ex 5905 00 90, ex 5911 20 00 |
|
|
|
137. |
Čupave i šenil tkanine i uske tkanine od svile ili od otpadaka svile ex 5801 90 90, ex 5806 10 00 |
|
|
|
138. |
Tkanine od papirne pređe i drugih tekstilnih vlakana, osim ramije 5311 00 90, ex 5905 00 90 |
|
|
|
139. |
Tkani materijali od metaliziranih vlakana ili od metalizirane pređe 5809 00 00 |
|
|
|
140. |
Pletene ili kukičane tkanine od tekstilnih materijala, osim vune ili fine životinjske dlake, pamuka ili umjetnih vlakana ex 6001 10 00, ex 6001 29 00, ex 6001 99 00, 6003 90 00, 6005 90 90, 6006 90 00 |
|
|
|
141. |
Putni i drugi pokrivači od tekstilnih materijala, osim vune ili fine životinjske dlake, pamuka ili umjetnih vlakana ex 6301 90 90 |
|
|
|
142. |
Tepisi i ostali podni prostirači od sisala, drugih vlakana iz porodice agava ili od abake ex 5702 39 00, ex 5702 49 00, ex 5702 50 90, ex 5702 99 00, ex 5705 00 90 |
|
|
|
144. |
Pust (filc) od grube životinjske dlake 5602 10 35, ex 5602 29 00 |
|
|
|
145. |
Uzice, užad, konopci i kablovi, uključujući i upletene, od abake ili od konoplje ex 5607 90 20, ex 5607 90 90 |
|
|
|
146.A |
Uzice za strojno povezivanje ili pakiranje u poljoprivredi, od sisala ili drugih vlakana iz porodice agava ex 5607 21 00 |
|
|
|
146.B |
Uzice, užad, konopci i kabeli, od sisala ili drugih vlakana iz porodice agava, osim proizvoda kategorije 146.A ex 5607 21 00, 5607 29 10, 5607 29 90 |
|
|
|
146.C |
Uzice, užad, konopci i kablovi, uključujući i upletene, od jute ili drugih tekstilnih likovih vlakana iz tarifnog broja 5303 ex 5607 90 20 |
|
|
|
147. |
Otpaci svile (uključujući čahure neprikladne za odmotavanje), otpaci pređe i rastrgani tekstilni materijal, osim negrebenanih i nečešljanih ex 5003 00 00 |
|
|
|
148.A |
Pređa od jute ili drugih tekstilnih likovih vlakana iz tarifnog broja 5303 5307 10 10, 5307 10 90, 5307 20 00 |
|
|
|
148.B |
Pređa od kokosovih vlakana 5308 10 00 |
|
|
|
149. |
Tkanine od jute ili drugih tekstilnih likovih vlakana širine veće od 150 cm 5310 10 90, ex 5310 90 00 |
|
|
|
150. |
Tkanine od jute ili drugih tekstilnih likovih vlakana širine manje od 150 cm; vreće i vrećice za pakiranje robe, od jute ili drugih tekstilnih likovih vlakana, osim rabljenih 5310 10 10, ex 5310 90 00, 5905 00 50, 6305 10 90 |
|
|
|
151.A |
Podni prostirači od kokosovih vlakana 5702 20 00 |
|
|
|
151.B |
Tepisi i drugi tekstilni podni prostirači od jute ili drugih tekstilnih likovih vlakana, osim taftanih ili flokiranih ex 5702 39 00, ex 5702 49 00, ex 5702 50 90, ex 5702 99 00 |
|
|
|
152. |
Iglani pust (filc) od jute ili drugih tekstilnih likovih vlakana, neimpregniran i nepresvučen, osim podnih prostirača 5602 10 11 |
|
|
|
153. |
Rabljene vreće i vrećice za pakiranje robe, od jute ili drugih tekstilnih likovih vlakana iz tarifnog broja 5303 6305 10 10 |
|
|
|
154. |
Čahure dudovih svilaca prikladne za odmotavanje 5001 00 00 Sirova svila (nesukana) 5002 00 00 Otpaci svile (uključujući čahure neprikladne za odmotavanje), otpaci pređe i rastrgani tekstilni materijal, negrebenan i nečešljan ex 5003 00 00 Vuna, negrebenana i nečešljana 5101 11 00, 5101 19 00, 5101 21 00, 5101 29 00, 5101 30 00 Fina ili gruba životinjska dlaka, negrebenana i nečešljana 5102 11 00, 5102 19 10, 5102 19 30, 5102 19 40, 5102 19 90, 5102 20 00 Otpaci od vune ili od fine ili grube životinjske dlake, uključujući otpatke pređe, no isključujući rastrgani tekstilni materijal 5103 10 10, 5103 10 90, 5103 20 10, 5103 20 91, 5103 20 99, 5103 30 00 Rastrgani tekstilni materijal od vune ili od fine ili grube životinjske dlake 5104 00 00 Lan, sirov ili obrađen, ali ne preden: lanena kučina i otpaci (uključujući otpatke pređe i rastrgani tekstilni materijal) 5301 10 00, 5301 21 00, 5301 29 00, 5301 30 10, 5301 30 90 Rami i druga biljna tekstilna vlakna, sirova ili obrađena, ali ne predena: kučina, pramenovi i otpaci, osim kokosovih vlakana i abake 5305 00 00 Pamuk, negrebenan i nečešljan 5201 00 10, 5201 00 90 Pamučni otpad (uključujući otpatke pređe i rastrgani tekstilni materijal) 5202 10 00, 5202 91 00, 5202 99 00 Prirodna konoplja (canabis sativa L.), sirova ili obrađena, ali ne predena: kučina i otpaci prirodne konoplje (uključujući otpatke pređe i rastrgani tekstilni materijal) 5302 10 00, 5302 90 00 Abaka (Manila konoplja ili Musa Textilis Nee), sirova ili obrađena, ali ne predena: kučina i otpaci abake (uključujući otpatke pređe i rastrgani tekstilni materijal) 5305 00 00 Juta ili druga tekstilna likova vlakna (osim lana, konoplje i ramije), sirova ili obrađena, ali ne predena: kučina i otpaci jute ili drugih tekstilnih likovih vlakana (uključujući otpatke pređe i rastrgani tekstilni materijal) 5303 10 00, 5303 90 00 Druga biljna tekstilna vlakna, sirova ili obrađena, ali ne predena: kučina i otpaci takvih vlakana (uključujući otpatke pređe i rastrgani tekstilni materijal) 5305 00 00 |
|
|
|
156. |
Bluze i puloveri, pleteni ili kukičani, od svile ili otpadaka svile, za žene ili djevojčice 6106 90 30, ex 6110 90 90 |
|
|
|
157. |
Odjevni predmeti, pleteni ili kukičani, osim onih kategorija od 1. do 123. i 156. ex 6101 90 20, ex 6101 90 80, 6102 90 10, 6102 90 90, ex 6103 39 00, ex 6103 49 00, ex 6104 19 90, ex 6104 29 90, ex 6104 39 00, 6104 49 00, ex 6104 69 00, 6105 90 90, 6106 90 50, 6106 90 90, ex 6107 99 00, ex 6108 99 00, 6109 90 90, 6110 90 10, ex 6110 90 90, ex 6111 90 90, ex 6114 90 00 |
|
|
|
159. |
Haljine, bluze i košulje-bluze, od svile ili otpadaka svile, osim pletenih ili kukičanih 6204 49 10, 6206 10 00 Rupci ili šalovi (za ramena, vrat ili glavu), velovi i slično, od svile ili otpadaka svile, osim pletenih ili kukičanih 6214 10 00 Kravate, leptir-mašne i rupci-kravate od svile ili otpadaka svile 6215 10 00 |
|
|
|
160. |
Rupčići od svile ili otpadaka svile ex 6213 90 00 |
|
|
|
161. |
Odjevni predmeti, osim pletenih ili kukičanih, osim onih kategorija od 1. do 123. i 159. 6201 19 00, 6201 99 00, 6202 19 00, 6202 99 00, 6203 19 90, 6203 29 90, 6203 39 90, 6203 49 90, 6204 19 90, 6204 29 90, 6204 39 90, 6204 49 90, 6204 59 90, 6204 69 90, 6205 90 10, ex 6205 90 80, 6206 90 10, 6206 90 90, ex 6211 20 00, ex 6211 39 00, 6211 49 00 |
|
|
PRILOG I.A
|
Kategorija |
Opis Oznaka KN 2008. |
Tablica jednakosti |
|
|
kom/kg |
g/kom |
||
|
(1) |
(2) |
(3) |
(4) |
|
163 (2). |
Gaza i proizvodi od gaze pakirani za maloprodaju u oblicima ili ambalaži 3005 90 31 |
|
|
PRILOG I.B
|
1. |
Ovaj se prilog odnosi na tekstilne sirovine (kategorije 128. i 154.), tekstilne proizvode osim onih od vune i fine životinjske dlake, pamuka i umjetnih vlakana, kao i umjetna vlakna i filamente i pređu kategorija 124., 125.A, 125.B, 126., 127.A i 127.B. |
|
2. |
Ne dovodeći u pitanje pravila tumačenja Kombinirane nomenklature, smatra se da tekstovi opisa robe imaju samo indikativnu vrijednost, budući da su proizvodi obuhvaćeni svakom pojedinom kategorijom unutar ovog priloga određeni oznakama KN. Kada se oznaka ‚ex’ nalazi ispred oznake KN, proizvodi obuhvaćeni tom kategorijom određeni su područjem primjene oznake KN i odgovarajućim opisima. |
|
3. |
Odjevni predmeti koje se ne može definirati niti kao odjevne predmete za muškarce ili dječake niti kao odjevne predmete za žene ili djevojčice razvrstavaju se među potonje. |
|
4. |
Izraz ‚odjeća za dojenčad’, obuhvaća odjeću do trgovačke veličine 86, uključujući i tu veličinu. |
|
Kategorija |
Opis Oznaka KN 2008. |
Tablica jednakosti |
|
|
kom/kg |
g/kom |
||
|
(1) |
(2) |
(3) |
(4) |
|
SKUPINA I. |
|||
|
ex 20. |
Posteljno rublje, osim pletenog ili kukičanog ex 6302 29 90, ex 6302 39 90 |
|
|
|
ex 32. |
Čupave i šenil tkanine i taftane tekstilne površine ex 5802 20 00, ex 5802 30 00 |
|
|
|
ex 39. |
Stolno, toaletno i kuhinjsko rublje, osim pletenog ili kukičanog i osim onog kategorije 118. ex 6302 59 90, ex 6302 99 90 |
|
|
|
SKUPINA II. |
|||
|
ex 12. |
Hulahop-čarape i trikoi, duge ženske čarape, podčarape, sokne, kratke sokne, stopalnice i slično, pletene ili kukičane, osim za dojenčad ex 6115 10 90, ex 6115 29 00, ex 6115 30 90, ex 6115 99 00 |
24,3 |
41 |
|
ex 13. |
Muške ili dječačke gaće i gaće s kratkim nogavicama, ženske ili djevojačke gaćice i gaćice s kratkim nogavicama, pletene ili kukičane ex 6107 19 00, ex 6108 29 00, ex 6212 10 10 |
17 |
59 |
|
ex 14. |
Muški ili dječački tkani ogrtači, baloneri i drugi kaputi, plaštevi i pelerine ex 6210 20 00 |
0,72 |
1 389 |
|
ex 15. |
Ženski ili djevojački tkani ogrtači, baloneri i drugi kaputi, plaštevi i pelerine, jakne i sakoi (blejzeri), osim zimskih jakni s kapuljačom ex 6210 30 00 |
0,84 |
1 190 |
|
ex 18. |
Muške ili dječačke potkošulje s i bez rukava, gaće, gaće s kratkim nogavicama, noćne košulje, pidžame, kupaći ogrtači, kućni ogrtači i slični proizvodi, osim pletenih ili kukičanih ex 6207 19 00, ex 6207 29 00, ex 6207 99 90 Ženske ili djevojačke potkošulje sa i bez rukava, kombinei, podsuknje, gaćice s kratkim nogavicama, gaćice, spavaćice, pidžame, negližei, kupaći ogrtači, kućni ogrtači i slični proizvodi, osim pletenih ili kukičanih ex 6208 19 00, ex 6208 29 00, ex 6208 99 00, ex 6212 10 10 |
|
|
|
ex 19. |
Rupčići, osim onih od svile ili otpadaka svile ex 6213 90 00 |
59 |
17 |
|
ex 24. |
Muške ili dječačke noćne košulje, pidžame, kupaći ogrtači, kućni ogrtači i slični proizvodi, pleteni ili kukičani ex 6107 29 00 Ženske ili djevojačke spavaćice, pidžame, negližei, kupaći ogrtači, kućni ogrtači i slični proizvodi, pleteni ili kukičani ex 6108 39 00 |
3,9 |
257 |
|
ex 27. |
Ženske ili djevojačke suknje, uključujući i suknja-hlače ex 6104 59 00 |
2,6 |
385 |
|
ex 28. |
Hlače, hlače s plastronom i naramenicama, jahaće hlače i kratke hlače (osim kupaćih hlača), pletene ili kukičane ex 6103 49 00, ex 6104 69 00 |
1,61 |
620 |
|
ex 31. |
Grudnjaci, tkani, pleteni ili kukičani ex 6212 10 10, ex 6212 10 90 |
18,2 |
55 |
|
ex 68. |
Odjevni predmeti i odjevni dodaci za dojenčad, isključujući rukavice s i bez spojenih prstiju za dojenčad kategorija ex 10 i ex 87, te čarape, sokne i stopalnice za dojenčad, osim pletenih ili kukičanih, kategorije ex 88 ex 6209 90 90 |
|
|
|
ex 73. |
Trenirke od pletene ili kukičane tkanine ex 6112 19 00 |
1,67 |
600 |
|
ex 78. |
Odjevni predmeti od tkanina iz tarifnih brojeva 5903, 5906 i 5907, osim odjevnih predmeta kategorija ex 14 i ex 15 ex 6210 40 00ex 6210 50 00 |
|
|
|
ex 83. |
Odjevni predmeti od pletenih ili kukičanih tkanina iz tarifnih brojeva 5903 i 5907 i skijaška odijela, pletena ili kukičana ex 6112 20 00, ex 6113 00 90 |
|
|
|
SKUPINA III.A |
|||
|
ex 38.B |
Mrežaste zavjese, osim pletenih ili kukičanih ex 6303 99 90 |
|
|
|
ex 40. |
Tkane zavjese (uključujući draperije, unutarnje platnene rolete, ukrasne zavjese za prozore i postelje i ostale proizvode za unutarnje opremanje), osim pletenih ili kukičanih ex 6303 99 90, ex 6304 19 90, ex 6304 99 00 |
|
|
|
ex 58. |
Tepisi, tapisoni i sagovi, uzlani (kao gotov proizvod ili poluproizvod) ex 5701 90 10, ex 5701 90 90 |
|
|
|
ex 59. |
Tepisi i drugi tekstilni podni prostirači, osim tepiha kategorija ex 58., 142. i 151.B ex 5702 10 00, ex 5702 50 90, ex 5702 99 00, ex 5703 90 20, ex 5703 90 80, ex 5704 10 00, ex 5704 90 00, ex 5705 00 90 |
|
|
|
ex 60. |
Ručno tkane tapiserije tipa gobelins, flanders, aubusson, beauvais i slično, te iglom rađene tapiserije (npr. sitni bod i unakrsni bod), ručno rađene u okvirima i slično ex 5805 00 00 |
|
|
|
ex 61. |
Usko tkani materijali i uski materijali (bolduk) koji se sastoje od osnove bez potke, čije su niti zalijepljene, osim etiketa i sličnih proizvoda iz kategorije ex 62. i kategorije 137. Elastični materijali i obrubi (koji nisu pleteni ili kačkani), rađeni od gumenih vlakana ex 5806 10 00, ex 5806 20 00, ex 5806 39 00, ex 5806 40 00 |
|
|
|
ex 62. |
Šenil (gusjenica) pređa (uključujući flokiranu žanila pređu), upletena pređa (osim metalizirane pređe i pređe s upletenom konjskom dlakom) ex 5606 00 91, ex 5606 00 99 Til i druge mrežaste tkanine, isključujući tkane, pletene ili kukičane tkanine, ručno ili strojno izrađena čipka, u metraži, vrpcama ili motivima ex 5804 10 11, ex 5804 10 19, ex 5804 10 90, ex 5804 29 10, ex 5804 29 90, ex 5804 30 00 Etikete, značke i slično od tekstila, neizvezeni, u metraži, trakama ili izrezani u oblike ili veličine, tkani ex 5807 10 10, ex 5807 10 90 Pletenice i ukrasni našivi u metraži; rese, kićanke i slično ex 5808 10 00, ex 5808 90 00 Vez, u metraži, vrpcama ili motivima ex 5810 10 10, ex 5810 10 90, ex 5810 99 10, ex 5810 99 90 |
|
|
|
ex 63. |
Pletena ili kukičana tkanina od sintetičnih vlakana s 5 % ili više težinskog udjela elastomerne pređe i pletene ili kukičane tkanine s 5 % ili više težinskog udjela gumenih niti ex 5906 91 00, ex 6002 40 00, ex 6002 90 00, ex 6004 10 00, ex 6004 90 00 |
|
|
|
ex 65. |
Pletena ili kukičana tkanina, osim one kategorije ex 63. ex 5606 00 10, ex 6002 40 00, ex 6004 10 00 |
|
|
|
ex 66. |
Putni i drugi pokrivači, osim pletenih ili kukičanih ex 6301 10 00, ex 6301 90 90 |
|
|
|
SKUPINA III.B |
|||
|
ex 10. |
Rukavice i rukavice bez prstiju, pletene ili kukičane ex 6116 10 20, ex 6116 10 80, ex 6116 99 00 |
17 pari |
59 |
|
ex 67. |
Pleteni ili kukičani odjevni dodaci, osim onih za dojenčad; rublje za kućanstvo svih vrsta, pleteno ili kukičano; zavjese (uključujući draperije) i unutarnje platnene rolete, ukrasne zavjese za prozore ili postelje i ostali proizvodi za unutarnje opremanje, pleteni ili kukičani; pleteni ili kukičani putni i drugi pokrivači, drugi pleteni ili kukičani proizvodi uključujući dijelove odjevnih predmeta ili odjevnih dodataka ex 5807 90 90, ex 6113 00 10, ex 6117 10 00, ex 6117 80 10, ex 6117 80 80, ex 6117 90 00, ex 6301 90 10, ex 6302 10 00, ex 6302 40 00, ex 6303 19 00, ex 6304 11 00, ex 6304 91 00, ex 6307 10 10, ex 6307 90 10 |
|
|
|
ex 69. |
Ženski i djevojački kombinei i podsuknje, pletene ili kukičane ex 6108 19 00 |
7,8 |
128 |
|
ex 72. |
Kupaće gaće ili kostimi ex 6112 39 10, ex 6112 39 90, ex 6112 49 10, ex 6112 49 90, ex 6211 11 00, ex 6211 12 00 |
9,7 |
103 |
|
ex 75. |
Muška ili dječačka pletena ili kukičana odijela ili kompleti ex 6103 10 10, ex 6103 10 90, ex 6103 29 00 |
0,80 |
1 250 |
|
ex 85. |
Kravate, leptir-mašne i rupci-kravate osim pletenih ili kukičanih, osim onih kategorije 159 ex 6215 90 00 |
17,9 |
56 |
|
ex 86. |
Steznici, steznici za pojas, pojasevi za čarape, naramenice za hlače, podvezice i slično, i njihovi dijelovi, bilo pleteni ili kukičani ili ne ex 6212 20 00, ex 6212 30 00, ex 6212 90 00 |
8,8 |
114 |
|
ex 87. |
Rukavice i rukavice bez prstiju, osim pletenih ili kukičanih ex 6209 90 90, ex 6216 00 00 |
|
|
|
ex 88. |
Čarape, sokne i stopalnice osim pletenih ili kukičanih; ostali odjevni dodaci, dijelovi odjevnih predmeta ili odjevnih dodataka osim onih za dojenčad, osim pletenih ili kukičanih ex 6209 90 90, ex 6217 10 00, ex 6217 90 00 |
|
|
|
ex 91. |
Šatori ex 6306 29 00 |
|
|
|
ex 94. |
Vata od tekstilnih materijala i proizvodi od nje; tekstilna vlakna, ne dulja od 5 mm (flok), tekstilna prašina i nopne ex 5601 10 90, ex 5601 29 00, ex 5601 30 00 |
|
|
|
ex 95. |
Pust (filc) i proizvodi od njega, uključujući impregnirane ili presvučene, osim podnih prostirača ex 5602 10 19, ex 5602 10 39, ex 5602 10 90, ex 5602 29 00, ex 5602 90 00, ex 5807 90 10, ex 6210 10 10, ex 6307 90 91 |
|
|
|
ex 97. |
Mreže i mrežasti proizvodi od uzice, užadi ili konopca i gotove ribarske mreže od pređe, uzica, užadi i konopca ex 5608 90 00 |
|
|
|
ex 98. |
Drugi proizvodi od pređe, uzice, užadi, kabela ili konopca, osim tekstilnih tkanina, proizvoda od takvih tkanina i proizvoda kategorije 97. ex 5609 00 00, ex 5905 00 10 |
|
|
|
ex 99. |
Tekstilne tkanine presvučene ljepilom ili škrobnim tvarima, kakve se koriste za vanjski uvez knjiga i slične namjene; tkanina za crtanje; pripremljeno slikarsko platno; kruto platno „buckram” i slične krute tekstilne tkanine kakve se koriste za izradu šešira ex 5901 10 00, ex 5901 90 00 Linoleum, uključujući izrezan u oblike; podni prostirači kod kojih je prevlaka ili pokrov nanesen na tekstilnu pozadinu, uključujući izrezane u oblike ex 5904 10 00, ex 5904 90 00 Gumirana tekstilna tkanina, osim pletene ili kukičane, isključujući onu za gume ex 5906 10 00, ex 5906 99 10, ex 5906 99 90 Drukčije impregnirane ili presvučene tekstilne tkanine; oslikano platno za kazališne kulise, tkanine za ateljee, osim onih kategorije 100. ex 5907 00 10, ex 5907 00 90 |
|
|
|
ex 100. |
Tekstilne tkanine impregnirane, presvučene, prekrivene ili laminirane pripravcima derivata celuloze ili drugih umjetnih plastičnih materijala ex 5903 10 10, ex 5903 10 90, ex 5903 20 10, ex 5903 20 90, ex 5903 90 10, ex 5903 90 91, ex 5903 90 99 |
|
|
|
ex 109. |
Cerade, jedra, tende i vanjske platnene rolete ex 6306 19 00, ex 6306 30 00 |
|
|
|
ex 110. |
Tkani madraci na napuhavanje ex 6306 40 00 |
|
|
|
ex 111. |
Oprema za kampiranje, tkana, osim madraca na napuhavanje i šatora ex 6306 99 00 |
|
|
|
ex 112. |
Ostali gotovi tekstilni proizvodi, tkani, isključujući one kategorija ex 113. i ex 114. ex 6307 20 00, ex 6307 90 99 |
|
|
|
ex 113. |
Krpe za pod, posuđe i prašinu, osim pletenih ili kukičanih ex 6307 10 90 |
|
|
|
ex 114. |
Tkanine i proizvodi od tkanine za tehničku upotrebu, osim onih kategorije 136. ex 5908 00 00, ex 5909 00 90, ex 5910 00 00, ex 5911 10 00, ex 5911 31 19, ex 5911 31 90, ex 5911 32 10, ex 5911 32 90, ex 5911 40 00, ex 5911 90 10, ex 5911 90 90 |
|
|
|
SKUPINA IV. |
|||
|
115. |
Pređa od lana ili ramija 5306 10 10, 5306 10 30, 5306 10 50, 5306 10 90, 5306 20 10, 5306 20 90, 5308 90 12, 5308 90 19 |
|
|
|
117. |
Tkanine od lana ili ramija 5309 11 10, 5309 11 90, 5309 19 00, 5309 21 10, 5309 21 90, 5309 29 00, 5311 00 10, ex 5803 00 90, 5905 00 30 |
|
|
|
118. |
Stolno, toaletno i kuhinjsko rublje od lana ili ramija, osim pletenog ili kukičanog 6302 29 10, 6302 39 20, 6302 59 10, ex 6302 59 90, 6302 99 10, ex 6302 99 90 |
|
|
|
120. |
Zavjese (uključujući draperije), unutarnje platnene rolete, ukrasne zavjese za prozore i krevete i drugi proizvodi za unutarnje opremanje, osim pletenih ili kukičanih, od lana ili ramija ex 6303 99 90, 6304 19 30, ex 6304 99 00 |
|
|
|
121. |
Uzice, užad, konopci i kablovi, uključujući i ispletene, od lana ili ramija ex 5607 90 90 |
|
|
|
122. |
Vreće i vrećice za pakiranje robe, rabljene, od lana, osim pletenih ili kukičanih ex 6305 90 00 |
|
|
|
123. |
Čupave i šenil tkanine od lana ili ramija, osim uskih tkanina 5801 90 10, ex 5801 90 90 Rupci ili šalovi (za ramena, vrat ili glavu), velovi i slično, od lana ili ramija, osim pletenih ili kukičanih 6214 90 90 |
|
|
|
SKUPINA V. |
|||
|
124. |
Rezana sintetička vlakna 5501 10 00, 5501 20 00, 5501 30 00, 5501 40 00, 5501 90 00, 5503 11 00, 5503 19 00, 5503 20 00, 5503 30 00, 5503 40 00, 5503 90 10, 5503 90 90, 5505 10 10, 5505 10 30, 5505 10 50, 5505 10 70, 5505 10 90 |
|
|
|
125.A |
Sintetička filament-pređa (neprekinuta), nepakirana za maloprodaju ex 5402 44 00, 5402 45 00, 5402 46 00, 5402 47 00 |
|
|
|
125.B |
Monofilament, trake (umjetna slama i slično) i imitacija katguta od sintetičkih materijala 5404 11 00, 5404 12 00, 5404 19 00, 5404 90 11, 5404 90 19, 5404 90 90, ex 5604 90 10, ex 5604 90 90 |
|
|
|
126. |
Rezana umjetna vlakna 5502 00 10, 5502 00 40, 5502 00 80, 5504 10 00, 5504 90 00, 5505 20 00 |
|
|
|
127.A |
Pređa od umjetnog filamenta (neprekinutog), nepakirana za maloprodaju, jednonitna pređa ili viskozni rajon neupredeni ili upredeni s brojem uvoja ne većim od 250 po metru i jednonitna neteksturirana pređa od celuloznog acetata ex 5403 31 00, ex 5403 32 00, ex 5403 33 00 |
|
|
|
127.B |
Monofilament, vrpce (umjetna slama i slično) i imitacija katguta od umjetnih tekstilnih materijala 5405 00 00, ex 5604 90 90 |
|
|
|
128. |
Gruba životinjska dlaka, grebenana ili češljana 5105 40 00 |
|
|
|
129. |
Pređa od grube životinjske dlake ili konjske dlake 5110 00 00 |
|
|
|
130.A |
Svilena pređa, osim pređe od otpadaka svile 5004 00 10, 5004 00 90, 5006 00 10 |
|
|
|
130.B |
Svilena pređa, osim one kategorije 130.A; pređa dudovog svilca 5005 00 10, 5005 00 90, 5006 00 90, ex 5604 90 90 |
|
|
|
131. |
Pređa od drugih biljnih tekstilnih vlakana 5308 90 90 |
|
|
|
132. |
Papirna pređa 5308 90 50 |
|
|
|
133. |
Pređa od prirodne konoplje 5308 20 10, 5308 20 90 |
|
|
|
134. |
Metalizirana pređa 5605 00 00 |
|
|
|
135. |
Tkanine od grube životinjske dlake ili konjske dlake 5113 00 00 |
|
|
|
136.A |
Tkanine od svile ili otpadaka svile, osim nebijeljenih, pranih ili bijeljenih 5007 20 19, ex 5007 20 31, ex 5007 20 39, ex 5007 20 41, 5007 20 59, 5007 20 61, 5007 20 69, 5007 20 71, 5007 90 30, 5007 90 50, 5007 90 90 |
|
|
|
136.B |
Tkanine od svile ili svilenih otpadaka osim onih iz kategorije 136A ex 5007 10 00, 5007 20 11, 5007 20 21, ex 5007 20 31, ex 5007 20 39, 5007 20 41, 5007 20 51, 5007 90 10, ex 5803 00 30, ex 5905 00 90, ex 5911 20 00 |
|
|
|
137. |
Čupave i šenil tkanine i uske tkanine od svile ili od otpadaka svile ex 5801 90 90, ex 5806 10 00 |
|
|
|
138. |
Tkanine od papirne pređe i drugih tekstilnih vlakana, osim ramije 5311 00 90, ex 5905 00 90 |
|
|
|
139. |
Tkani materijali od metaliziranih vlakana ili od metalizirane pređe 5809 00 00 |
|
|
|
140. |
Pletene ili kukičane tkanine od tekstilnih materijala, osim vune ili fine životinjske dlake, pamuka ili umjetnih vlakana ex 6001 10 00, ex 6001 29 00, ex 6001 99 00, 6003 90 00, 6005 90 90, 6006 90 00 |
|
|
|
141. |
Putni i drugi pokrivači od tekstilnih materijala, osim vune ili fine životinjske dlake, pamuka ili umjetnih vlakana ex 6301 90 90 |
|
|
|
142. |
Tepisi i ostali podni prostirači od sisala, drugih vlakana iz porodice agava ili od abake ex 5702 39 00, ex 5702 49 00, ex 5702 50 90, ex 5702 99 00, ex 5705 00 90 |
|
|
|
144. |
Pust (filc) od grube životinjske dlake 5602 10 35, ex 5602 29 00 |
|
|
|
145. |
Uzice, užad, konopci i kabeli, uključujući i upletene, od abake ili od konoplje ex 5607 90 20, ex 5607 90 90 |
|
|
|
146.A |
Uzice za strojno povezivanje ili pakiranje u poljoprivredi, od sisala ili drugih vlakana iz porodice agava ex 5607 21 00 |
|
|
|
146.B |
Uzice, užad, konopci i kablovi, od sisala ili drugih vlakana iz porodice agava, osim proizvoda kategorije 146A ex 5607 21 00, 5607 29 10, 5607 29 90 |
|
|
|
146.C |
Uzice, užad, konopci i kabeli, uključujući i upletene, od jute ili drugih tekstilnih likovih vlakana iz tarifnog broja 5303 ex 5607 90 20 |
|
|
|
147. |
Otpaci svile (uključujući čahure neprikladne za odmotavanje), otpaci pređe i rastrgani tekstilni materijal, osim negrebenanih i nečešljanih ex 5003 00 00 |
|
|
|
148.A |
Pređa od jute ili drugih tekstilnih likovih vlakana iz tarifnog broja 5303 5307 10 10, 5307 10 90, 5307 20 00 |
|
|
|
148.B |
Pređa od kokosovih vlakana 5308 10 00 |
|
|
|
149. |
Tkanine od jute ili drugih tekstilnih likovih vlakana širine veće od 150 cm 5310 10 90, ex 5310 90 00 |
|
|
|
150. |
Tkanine od jute ili drugih tekstilnih likovih vlakana širine manje od 150 cm; vreće i vrećice za pakiranje robe, od jute ili drugih tekstilnih likovih vlakana, osim rabljenih 5310 10 10, ex 5310 90 00, 5905 00 50, 6305 10 90 |
|
|
|
151.A |
Podni prostirači od kokosovih vlakana 5702 20 00 |
|
|
|
151.B |
Tepisi i drugi tekstilni podni prostirači od jute ili drugih tekstilnih likovih vlakana, osim taftanih ili flokiranih ex 5702 39 00, ex 5702 49 00, ex 5702 50 90, ex 5702 99 00 |
|
|
|
152. |
Iglani pust (filc) od jute ili drugih tekstilnih likovih vlakana, neimpregniran i nepresvučen, osim podnih prostirača 5602 10 11 |
|
|
|
153. |
Rabljene vreće i vrećice za pakiranje robe, od jute ili drugih tekstilnih likovih vlakana iz tarifnog broja 5303 6305 10 10 |
|
|
|
154. |
Čahure dudovih svilaca prikladne za odmotavanje 5001 00 00 Sirova svila (nesukana) 5002 00 00 Otpaci svile (uključujući čahure neprikladne za odmotavanje), otpaci pređe i rastrgani tekstilni materijal, negrebenan i nečešljan ex 5003 00 00 Vuna, negrebenana i nečešljana 5101 11 00, 5101 19 00, 5101 21 00, 5101 29 00, 5101 30 00 Fina ili gruba životinjska dlaka, negrebenana i nečešljana 5102 11 00, 5102 19 10, 5102 19 30, 5102 19 40, 5102 19 90, 5102 20 00 Otpaci od vune ili od fine ili grube životinjske dlake, uključujući otpatke pređe, no isključujući rastrgani tekstilni materijal 5103 10 10, 5103 10 90, 5103 20 10, 5103 20 91, 5103 20 99, 5103 30 00 Rastrgani tekstilni materijal od vune ili od fine ili grube životinjske dlake 5104 00 00 Lan, sirov ili obrađen, ali ne preden: lanena kučina i otpaci (uključujući otpatke pređe i rastrgani tekstilni materijal) 5301 10 00, 5301 21 00, 5301 29 00, 5301 30 10, 5301 30 90 Rami i druga biljna tekstilna vlakna, sirova ili obrađena, ali ne predena: kučina, pramenovi i otpaci, osim kokosovih vlakana i abake 5305 00 00 Pamuk, negrebenan i nečešljan 5201 00 10, 5201 00 90 Pamučni otpad (uključujući otpatke pređe i rastrgani tekstilni materijal) 5202 10 00, 5202 91 00, 5202 99 00 Prirodna konoplja (canabis sativa), sirova ili obrađena, ali ne predena: kučina i otpaci prirodne konoplje (uključujući otpatke pređe i rastrgani tekstilni materijal) 5302 10 00, 5302 90 00 Abaka (Manila konoplja ili Musa Textilis Nee), sirova ili obrađena, ali ne predena: kučina i otpaci abake (uključujući otpatke pređe i rastrgani tekstilni materijal) 5305 00 00 Juta ili druga tekstilna likova vlakna (osim lana, konoplje i ramije), sirova ili obrađena, ali ne predena: kučina i otpaci jute ili drugih tekstilnih likovih vlakana (uključujući otpatke pređe i rastrgani tekstilni materijal) 5303 10 00, 5303 90 00 Druga biljna tekstilna vlakna, sirova ili obrađena, ali ne predena: kučina i otpaci takvih vlakana (uključujući otpatke pređe i rastrgani tekstilni materijal) 5305 00 00 |
|
|
|
156. |
Bluze i puloveri, pleteni ili kukičani, od svile ili otpadaka svile, za žene ili djevojčice 6106 90 30, ex 6110 90 90 |
|
|
|
157. |
Odjevni predmeti, pleteni ili kukičani, osim odjevnih predmeta iz kategorija ex 10, ex 12, ex 13, ex 24, ex 27, ex 28, ex 67, ex 69, ex 72, ex 73, ex 75, ex 83 and 156 ex 6101 90 20, ex 6101 90 80, 6102 90 10, 6102 90 90, ex 6103 39 00, ex 6103 49 00, ex 6104 19 90, ex 6104 29 90, ex 6104 39 00, 6104 49 00, ex 6104 69 00, 6105 90 90, 6106 90 50, 6106 90 90, ex 6107 99 00, ex 6108 99 00, 6109 90 90, 6110 90 10, ex 6110 90 90, ex 6111 90 90, ex 6114 90 00 |
|
|
|
159. |
Haljine, bluze i košulje-bluze, od svile ili otpadaka svile, osim pletenih ili kukičanih 6204 49 10, 6206 10 00 Rupci ili šalovi (za ramena, vrat ili glavu), velovi i slično, od svile ili otpadaka svile, osim pletenih ili kukičanih 6214 10 00 Kravate, leptir-mašne i rupci-kravate od svile ili otpadaka svile 6215 10 00 |
|
|
|
160. |
Rupčići od svile ili otpadaka svile ex 6213 90 00 |
|
|
|
161. |
Odjevni predmeti, osim pletenih ili kukičanih, osim odjevnih predmeta iz kategorija ex 14, 6201 19 00, 6201 99 00, 6202 19 00, 6202 99 00, 6203 19 90, 6203 29 90, 6203 39 90, 6203 49 90, 6204 19 90, 6204 29 90, 6204 39 90, 6204 49 90, 6204 59 90, 6204 69 90, 6205 90 10, ex 6205 90 80, 6206 90 10, 6206 90 90, ex 6211 20 00, ex 6211 39 00, 6211 49 00 |
|
|
(1) N.B.: Odnosi se samo na kategorije od 1. do 114., s iznimkom Bjelarusa, Ruske Federacije, Ukrajine, Uzbekistana i Srbije, za koje su obuhvaćene kategorije od 1. do 161.
(2) Odnosi se samo na uvoz iz Kine.
PRILOG II.
Prilog II. zamjenjuje se sljedećim:
„PRILOG II.
ZEMLJE IZVOZNICE IZ ČLANKA 1.
Bjelarus
Kina
Rusija
Srbija
Ukrajina
Uzbekistan”
PRILOG III.
Prilog III. mijenja se kako slijedi:
Članak 28. stavak 6. zamjenjuje se sljedećim:
„6. Ovaj se broj sastoji od sljedećih sastavnih dijelova:
|
— |
dva slova kojima se identificira zemlja izvoznica, kako slijedi:
|
|
— |
dva slova koja označuju odredišnu državu članicu, ili skupinu takvih država članica, kako slijedi:
|
|
— |
jednoznamenkasti broj kojim se identificira godina kvote ili godina u kojoj su izvozi registrirani, u slučaju proizvoda navedenih u tablici A. ovog Priloga, koja odgovara zadnjoj znamenci u dotičnoj godini, npr. „8” za 2008. i „9” za 2009., |
|
— |
dvoznamenkasti broj kojim se identificira ured koji je izdao ispravu u zemlji izvoznici, |
|
— |
peteroznamenkasti broj od 00001 do 99999, koji je dodijeljen određenoj odredišnoj državi članici.” |
PRILOG IV.
Prilog V. zamjenjuje se sljedećim:
„
PRILOG V.
KOLIČINSKA OGRANIČENJA ZAJEDNICE
(a) primjenjuju se u 2008.
|
Bjelarus |
Kategorija |
Jedinica |
Kvota |
|
Skupina I.A |
1. |
tona |
1 586 |
|
2. |
tona |
7 307 |
|
|
3. |
tona |
242 |
|
|
Skupina I.B |
4. |
1 000 komada |
1 839 |
|
5. |
1 000 komada |
1 105 |
|
|
6. |
1 000 komada |
1 705 |
|
|
7. |
1 000 komada |
1 377 |
|
|
8. |
1 000 komada |
1 160 |
|
|
Skupina II.A |
9. |
tona |
363 |
|
20. |
tona |
329 |
|
|
22. |
tona |
524 |
|
|
23. |
tona |
255 |
|
|
39. |
tona |
241 |
|
|
Skupina II.B |
12. |
1 000 pari |
5 959 |
|
13. |
1 000 komada |
2 651 |
|
|
15. |
1 000 komada |
1 726 |
|
|
16. |
1 000 komada |
186 |
|
|
21. |
1 000 komada |
930 |
|
|
24. |
1 000 komada |
844 |
|
|
26./27. |
1 000 komada |
1 117 |
|
|
29. |
1 000 komada |
468 |
|
|
73. |
1 000 komada |
329 |
|
|
83. |
tona |
184 |
|
|
Skupina III.A |
33. |
tona |
387 |
|
36. |
tona |
1 312 |
|
|
37. |
tona |
463 |
|
|
50. |
tona |
207 |
|
|
Skupina III.B |
67. |
tona |
359 |
|
74. |
1 000 komada |
377 |
|
|
90. |
tona |
208 |
|
|
Skupina IV. |
115. |
tona |
322 |
|
117. |
tona |
2 543 |
|
|
118. |
tona |
471 |
(b) primjenjuju se u 2005., 2006. i 2007.
|
(Potpuni opis robe prikazan je u Prilogu I.) |
Dogovorene razine |
||||
|
Treća zemlja |
Kategorija |
Jedinica |
11. lipnja do 31. prosinca 2005. (1) |
2006. |
2007. |
|
KINA |
SKUPINA I.A 2. (uključujući 2.a) |
|
|||
|
tone |
20 212 |
61 948 |
70 636 |
||
|
Skupina I.B |
|
||||
|
4 (2). |
1 000 komada |
161 255 |
540 204 |
595 624 |
|
|
5. |
1 000 komada |
118 783 |
189 719 |
220 054 |
|
|
6 |
1 000 komada |
124 194 |
338 923 |
388 528 |
|
|
7 |
1 000 komada |
26 398 |
80 493 |
90 829 |
|
|
Skupina II.A |
|
||||
|
20 |
tone |
6 451 |
15 795 |
18 518 |
|
|
39 |
tone |
5 521 |
12 349 |
14 862 |
|
|
Skupina II.B |
|
||||
|
26 |
1 000 komada |
8 096 |
27 001 |
29 736 |
|
|
31 |
1 000 komada |
108 896 |
219 882 |
250 209 |
|
|
Skupina IV. |
|
||||
|
115 |
tone |
2 096 |
4 740 |
5 347 |
|
Dodatak A. Prilogu V.
|
Kategorija |
Treća zemlja |
Napomene |
|
4. |
Kina |
Za potrebe otpisa izvoza od dogovorenih razina, za do 5 % dogovorenih razina može se primijeniti stopa konverzije od pet odjevnih predmeta (osim odjevnih predmeta za dojenčad) najveće trgovačke veličine 130 cm u zamjenu za tri odjevna predmeta čija trgovačka veličina premašuje 130 cm. Izvozna dozvola za te proizvode mora u kućici broj 9 sadržavati ovaj tekst: ‚Obvezno primijeniti stopu konverzije za odjevne predmete trgovačke veličine do 130 cm.’ |
”
(1) Uvoz u Zajednicu proizvoda koji su otpremljeni u Zajednicu prije 11. lipnja 2005., ali su stavljeni u slobodnu prodaju tog dana ili poslije ne podliježe količinskim ograničenjima. Odobrenja za uvoz za takve proizvode dodjeljuju se automatski te bez količinskih ograničenja od strane nadležnih tijela država članica i to nakon odgovarajućeg dokaza poput teretnice i potpisane izjave uvoznika da je roba otpremljena prije tog datuma. Iznimno od odredaba članka 2. stavka 2. Uredbe (EEZ) br. 3030/93 uvoz robe otpremljene prije 11. lipnja 2005. također se stavlja u slobodnu prodaju nakon predočenja nadzorne isprave koja je izdana u skladu s člankom 10.a stavkom 2.a Uredbe (EEZ) 3030/93.
Odobrenja za uvoz robe otpremljene u Zajednicu između 11. lipnja 2005. i 12. srpnja također se dodjeljuju automatski te se ne mogu odbiti na temelju nepostojanja dostupnih količina unutar količinskih ograničenja iz 2005.
Dodjeljivanje odobrenja za uvoz neće biti uvjetovano predočenjem odgovarajućih izvoznih dozvola za robu otpremljenu u Zajednicu prije nego je Kina uspostavila svoj sustav izvoznih dozvola (20. srpnja 2005.).
Prijave za uvozne dozvole za uvoz, od dana stupanja na snagu ove Uredbe, za robu koja je otpremljena između 11. lipnja 2005. i 19. srpnja 2005. (uključivo) treba predati nadležnim tijelima države članice najkasnije do 20. rujna 2005.
Roba otpremljena prije 12. srpnja ne treba biti otpremljena izravno u Zajednicu da bi se na nju primjenjivalo izuzeće od količinskih ograničenja, iako nadležna tijela Zajednice mogu dobiti takve povlastice ako imaju razloga sumnjati kako je otpremljena na drugu destinaciju prije 12. srpnja kako bi se zaobišla ova Uredba, u slučaju da se takve transakcije ne koriste uobičajenim poslovnim praksama ili zbog čisto logističkih razloga. Na primjer, uobičajenom poslovnom praksom smatra se otpremanje robe u distribucijske centre uvoznih kompanija ili kada uvoznik može predočiti ugovor ili akreditiv koji nosi datum prije datuma otpreme ili kada je roba prekrcana izvan Kine na drugo prijevozno sredstvo unutar razumno kratkog vremenskog roka.
Povećanja dogovorenih ograničenja uvedena Uredbom dostupna su kako bi se omogućilo izdavanje uvoznih dozvola za robu otpremljenu u Zajednicu između 13. i 19. srpnja 2005., ili za robu otpremljenu u Zajednicu nakon 20. srpnja 2005. s valjanom kineskom izvoznom dozvolom, koja prekoračuju dogovorene razine uvedene Uredbom Komisije (EZ) br. 1084/2005 (SL L 177, 9.7.2005., str. 19.) u Prilogu V. Uredbi (EEZ) br. 3030/93.
Ako roba otpremljena u Zajednicu između 13. i 19. srpnja 2005. prekorači te razine, Komisija može dati ovlaštenje za izdavanje daljnjih uvoznih dozvola nakon obavješćivanja Odbora za tekstil i nakon prijenosa 2 072 924 kg proizvoda kategorije 2. kako je predviđeno Prilogom VIII.
(2) Vidjeti Dodatak A.
PRILOG V.
Tablica u Prilogu VII. zamjenjuje se sljedećim:
„TABLICA
KOLIČINSKA OGRANIČENJA ZAJEDNICE ZA ROBU PONOVNO UVEZENU U SKLADU S PROMETOM VANJSKE PROIZVODNJE
(a) primjenjuju se u 2008.
|
Bjelarus |
Kategorija |
Jedinica |
Od 1. siječnja 2008. |
|
Skupina I. B |
4 |
1 000 komada |
6 190 |
|
5 |
1 000 komada |
8 628 |
|
|
6 |
1 000 komada |
11 508 |
|
|
7 |
1 000 komada |
8 638 |
|
|
8 |
1 000 komada |
2 941 |
|
|
Skupina II. B |
12 |
1 000 pari |
5 815 |
|
13 |
1 000 komada |
911 |
|
|
15 |
1 000 komada |
5 044 |
|
|
16 |
1 000 komada |
1 027 |
|
|
21 |
1 000 komada |
3 356 |
|
|
24 |
1 000 komada |
864 |
|
|
26/27 |
1 000 komada |
4 206 |
|
|
29 |
1 000 komada |
1 705 |
|
|
73 |
1 000 komada |
6 535 |
|
|
83 |
tona |
868 |
|
|
Skupina III. B |
74 |
1 000 komada |
1 140 |
(b) primjenjuju se u 2005., 2006. i 2007.
|
KINA |
|
Specifične dogovorene razine |
|||
|
11. lipnja do 31. prosinca 2005. (1) |
2006. |
2007. |
|||
|
SKUPINA I. B |
|
||||
|
4 |
1 000 komada |
208 |
408 |
450 |
|
|
5 |
1 000 komada |
453 |
886 |
977 |
|
|
6 |
1 000 komada |
1 642 |
3 216 |
3 589 |
|
|
7 |
1 000 komada |
439 |
860 |
970 |
|
|
SKUPINA II. B |
|
||||
|
26 |
1 000 komada |
791 |
1 550 |
1 707 |
|
|
31 |
1 000 komada |
6 301 |
12 341 |
13 681 |
|
(1) Relevantni tekstilni proizvodi poslani iz Zajednice u Narodnu Republiku Kinu radi prerade prije 11. lipnja 2005. i ponovno uvezeni u Zajednicu nakon tog dana imat će, nakon odgovarajućeg dokaza, poput izvozne deklaracije, korist od ovih odredaba.”
|
11/Sv. 054 |
HR |
Službeni list Europske unije |
165 |
22007D0144
|
L 100/86 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
26.10.2007. |
ODLUKA ZAJEDNIČKOG ODBORA EGP-a
br. 144/2007
od 26. listopada 2007.
o izmjeni Priloga XIII. (Promet) Sporazumu o EGP-u
ZAJEDNIČKI ODBOR EGP-a,
uzimajući u obzir Sporazum o Europskom gospodarskom prostoru, kako je izmijenjen Protokolom o prilagodbi Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru, dalje u tekstu „Sporazum”, a posebno njegov članak 98.,
budući da:
|
(1) |
Prilog XIII. Sporazumu izmijenjen je Odlukom Zajedničkog odbora EGP-a br. 122/2007 od 28. rujna 2007. (1). |
|
(2) |
Uredbu Komisije (EZ) br. 62/2006 od 23. prosinca 2005. o tehničkoj specifikaciji interoperabilnosti o primjeni telematike u teretnom podsustavu transeuropskog konvencionalnog željezničkog sustava treba unijeti u Sporazum (2). |
|
(3) |
Odluku Komisije 2006/679/EZ od 28. ožujka 2006. o tehničkoj specifikaciji interoperabilnosti podsustava upravljanja, nadzora i signalizacije transeuropskog konvencionalnog željezničkog sustava treba unijeti u Sporazum (3). |
|
(4) |
Odluku Komisije 2006/860/EZ od 7. studenoga 2006. o tehničkoj specifikaciji interoperabilnosti za podsustav nadzora, vođenja i signalizacije transeuropskog sustava željezničkih pruga za velike brzine i kojom se mijenja Prilog A Odluci 2006/679/EZ o tehničkoj specifikaciji interoperabilnosti podsustava upravljanja, nadzora i signalizacije transeuropskog konvencionalnog željezničkog sustava treba unijeti u Sporazum (4). |
|
(5) |
Odluku Komisije 2007/153/EZ od 6. ožujka 2007. kojom se mijenja Prilog A Odluci 2006/679/EZ o tehničkoj specifikaciji interoperabilnosti za podsustav nadzora, vođenja i signalizacije transeuropskog konvencionalnog željezničkog sustava i Prilog A Odluci 2006/860/EZ o tehničkoj specifikaciji interoperabilnosti podsustava upravljanja, nadzora i signalizacije transeuropskog sustava željezničkih pruga za velike brzine (5), |
ODLUČIO JE:
Članak 1.
Prilog XIII. Sporazumu mijenja se kako slijedi:
|
1. |
Iza točke 37g (Odluka Komisije 2006/66/EZ) umeću se sljedeće točke:
|
|
2. |
U točku 37e (Odluka Komisije 2004/446/EZ) dodaje se sljedeće: „kako je izmijenjena:
|
|
3. |
U točku 37f (Odluka Komisije 2004/447/EZ) dodaje se sljedeće: „kako je izmijenjena:
|
|
4. |
U točku 37ab (Odluka Komisije 2002/731/EZ) dodaje se sljedeća alineja:
|
Članak 2.
Tekstovi Uredbe (EZ) 62/2006/EZ i odluka 2006/679/EZ, 2006/860/EZ i 2007/153/EZ na islandskom i norveškom jeziku, koji se objavljuju u Dodatku o EGP-u Službenom listu Europske unije, vjerodostojni su.
Članak 3.
Ova Odluka stupa na snagu 27. listopada 2007., pod uvjetom da su sve obavijesti iz članka 103. stavka 1. Sporazuma podnesene Zajedničkom odboru EGP-a (6).
Članak 4.
Ova se Odluka objavljuje u odjeljku o EGP-u i Dodatku o EGP-u Službenom listu Europske unije.
Sastavljeno u Bruxellesu 26. listopada 2007.
Za Zajednički odbor EGP-a
Predsjednik
Stefán Haukur JÓHANNESSON
(1) SL L 47, 21.2.2008., str. 47.
(2) SL L 13, 18.1.2006., str. 1.
(3) SL L 284, 16.10.2006., str. 1.
(4) SL L 342, 7.12.2006., str. 1.
(5) SL L 67, 7.3.2007., str. 13.
(6) Ustavni zahtjevi nisu navedeni.
|
11/Sv. 054 |
HR |
Službeni list Europske unije |
168 |
22007D0149
|
L 124/3 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
07.12.2007. |
ODLUKA ZAJEDNIČKOG ODBORA EGP-a
br. 149/2007
od 7. prosinca 2007.
o izmjeni Priloga I. (Veterinarska i fitosanitarna pitanja) Sporazumu o EGP-u
ZAJEDNIČKI ODBOR EGP-a,
uzimajući u obzir Sporazum o Europskom gospodarskom prostoru, kako je izmijenjen Protokolom o prilagodbi Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru, dalje u tekstu „Sporazum”, a posebno njegov članak 98.,
budući da:
|
(1) |
Prilog I. Sporazumu izmijenjen je Odlukom Zajedničkog odbora EGP-a br. 137/2007 od 26. listopada 2007. (1) |
|
(2) |
Odluku Komisije 2007/142/EZ od 28. veljače 2007. o osnivanju veterinarskog tima Zajednice za izvanredne događaje koji pomaže Komisiji u podupiranju država članica i trećih zemalja u veterinarskim pitanjima u pogledu nekih bolesti životinja treba unijeti u Sporazum (2). |
|
(3) |
Direktivu Komisije 2007/10/EZ od 21. veljače 2007. o izmjeni Priloga II. Direktivi Vijeća 92/119/EEZ s obzirom na mjere koje se trebaju poduzeti unutar zaraženog područja nakon izbijanja vezikularne enterovirusne bolesti svinja treba unijeti u Sporazum (3). |
|
(4) |
Odluku Komisije 2007/146/EZ od 28. veljače 2007. o izmjeni Odluke 2005/393/EZ s obzirom na uvjete o izuzeću od zabrane premještanja trgovine unutar Zajednice i s obzirom na razgraničenja u zonama pod ograničenjima u Bugarskoj, Francuskoj, Njemačkoj i Italiji treba unijeti u Sporazum (4). |
|
(5) |
Odluku Komisije 2007/174/EZ od 20. ožujka 2007. o izmjeni Odluke 2003/467/EZ s obzirom na objavu da su određene pokrajine ili regije Italije službeno slobodne od tuberkuloze goveda, bruceloze goveda i enzootske goveđe leukoze te da je regija Poljske službeno slobodna od enzootske goveđe leukoze treba unijeti u Sporazum (5). |
|
(6) |
Odluku Komisije 2007/182/EZ od 19. ožujka 2007. o istraživanju spongiformne encefalopatije kod cervida treba unijeti u Sporazum (6). |
|
(7) |
Odluku Komisije 2007/227/EZ od 11. travnja 2007. o izmjeni Odluke 2005/393/EZ u pogledu zona pod ograničenjem u odnosu na bolest plavog jezika treba unijeti u Sporazum (7). |
|
(8) |
Odluku Komisije 2007/265/EZ od 26. travnja 2007. o izmjeni Priloga E Direktivi Vijeća 92/65/EEZ radi uvrštavanja dodatnih zdravstvenih mjera u trgovini živim pčelama i o ažuriranju modela veterinarsko-zdravstvenih svjedodžbi treba unijeti u Sporazum (8). |
|
(9) |
Odluku Komisije 2007/268/EZ od 13. travnja 2007. o provedbi nadzornih programa za influencu ptica u peradi i divljih ptica koji se trebaju provoditi u državama članicama i o izmjeni Odluke 2004/450/EZ treba unijeti u Sporazum (9). |
|
(10) |
Odluku Komisije 2007/354/EZ od 21. svibnja 2007. o izmjeni Odluke 2005/393/EZ u pogledu zona pod ograničenjem u odnosu na bolest plavog jezika treba unijeti u Sporazum (10). |
|
(11) |
Odluku Komisije 2007/357/EZ od 22. svibnja 2007. o izmjeni Odluke 2005/393/EZ u pogledu zona pod ograničenjem u odnosu na bolest plavog jezika treba unijeti u Sporazum (11). |
|
(12) |
Ova se Odluka ne primjenjuje na Island i Lihtenštajn, |
ODLUČIO JE:
Članak 1.
Poglavlje I. Priloga I. Sporazumu mijenja se kako je navedeno u Prilogu ovoj Odluci.
Članak 2.
Tekstovi Direktive 2007/10/EZ i odluka 2007/142/EZ, 2007/146/EZ, 2007/174/EZ, 2007/182/EZ, 2007/227/EZ, 2007/265/EZ, 2007/268/EZ, 2007/354/EZ i 2007/357/EZ, na norveškom jeziku, koji se objavljuju u Dodatku o EGP-u Službenom listu Europske unije, vjerodostojni su.
Članak 3.
Ova Odluka stupa na snagu 8. prosinca 2007., pod uvjetom da su sve obavijesti iz članka 103. stavka 1. Sporazuma podnesene Zajedničkom odboru EGP-a (12).
Članak 4.
Ova se Odluka objavljuje u odjeljku o EGP-u i Dodatku o EGP-u Službenom listu Europske unije.
Sastavljeno u Bruxellesu 7. prosinca 2007.
Za Zajednički odbor EGP-a
Predsjednik
Stefán Haukur JÓHANNESSON
(1) SL L 100, 10.4.2008., str. 53.
(2) SL L 62, 1.3.2007., str. 27.
(3) SL L 63, 1.3.2007., str. 24.
(4) SL L 64, 2.3.2007., str. 37.
(5) SL L 80, 21.3.2007., str. 11.
(6) SL L 84, 24.3.2007., str. 37.
(7) SL L 98, 13.4.2007., str. 23.
(8) SL L 114, 1.5.2007., str. 17.
(9) SL L 115, 3.5.2007., str. 3.
(10) SL L 133, 25.5.2007., str. 37.
(11) SL L 133, 25.5.2007., str. 44.
(12) Ustavni zahtjevi nisu navedeni.
PRILOG
Poglavlje I. Priloga I. Sporazumu mijenja se kako slijedi:
|
1. |
U dijelu 1.2. iza točke 137. (Odluka Komisije 2007/275/EZ) umeće se sljedeća točka:
|
|
2. |
U dijelu 3.1. iza točke 9. (Direktiva Vijeća 92/119/EEZ) dodaje se sljedeća alineja:
|
|
3. |
U dijelu 3.2. iza točke 33. (Odluka Komisije 2005/393/EZ) dodaju se sljedeće alineje:
|
|
4. |
U dijelu 3.2. iza točke 37. (Odluka Komisije 2006/437/EZ) umeće se sljedeća točka:
|
|
5. |
U dijelu 4.2. iza točke 70. (Odluka Komisije 2003/467/EZ) dodaje se sljedeća alineja:
|
|
6. |
U dijelu 7.2. iza točke 45. (Uredba Komisije (EZ) br. 197/2006) umeće se sljedeća točka:
|
|
7. |
U dijelu 4.1. iza točke 9. (Direktiva Vijeća 92/65/EEZ) i dijelu 8.1. iza točke 15. (Direktiva Vijeća 92/65/EEZ) dodaje se sljedeća alineja:
|
|
11/Sv. 054 |
HR |
Službeni list Europske unije |
171 |
22008D0022
|
L 182/5 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
14.03.2008. |
ODLUKA ZAJEDNIČKOG ODBORA EGP-a
br. 22/2008
od 14. ožujka 2008.
o izmjeni Priloga II. (Tehnički propisi, norme, ispitivanje i potvrđivanje) Sporazumu o EGP-u
ZAJEDNIČKI ODBOR EGP-a,
uzimajući u obzir Sporazum o Europskom gospodarskom prostoru, kako je izmijenjen Protokolom o prilagodbi Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru, dalje u tekstu „Sporazum”, a posebno njegov članak 98.,
budući da:
|
(1) |
Prilog II. Sporazumu izmijenjen je Odlukom Zajedničkog odbora EGP-a br. 132/2007 od 26. listopada 2007. (1). |
|
(2) |
Direktivu 2007/45/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. rujna 2007. o utvrđivanju pravila o nominalnim količinama za pretpakirane proizvode, stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 75/106/EEZ i 80/232/EEZ i o izmjeni Direktive Vijeća 76/211/EEZ (2) treba unijeti u Sporazum. |
|
(3) |
Direktiva 2007/45/EZ stavlja izvan snage, s učinkom od 11. travnja 2009., direktive Vijeća 75/106/EEZ (3) i 80/232/EEZ (4) koje su unijete u Sporazum, i koje se stoga treba staviti izvan snage sukladno Sporazumu s učinkom od 11. travnja 2009., |
ODLUČIO JE:
Članak 1.
Poglavlje IX. Priloga II. Sporazumu mijenja se kako slijedi:
|
1) |
U točku 15. (Direktiva Vijeća 76/211/EEZ) dodaje se sljedeća alineja:
|
|
2) |
Iza točke 27.b (Direktiva 2004/22/EZ Europskog parlamenta i Vijeća) umeće se sljedeća točka:
|
|
3) |
Tekst točaka 12. (Direktiva Vijeća 75/106/EEZ) i 25. (Direktiva Vijeća 80/232/EEZ) briše se s učinkom od 11. travnja 2009. |
Članak 2.
Tekstovi Direktive 2007/45/EZ na islandskom i norveškom jeziku koji se objavljuju u Dodatku o EGP-u Službenom listu Europske unije vjerodostojni su.
Članak 3.
Ova Odluka stupa na snagu 15. ožujka 2008., pod uvjetom da su sve obavijesti iz članka 103. stavka 1. Sporazuma podnesene Zajedničkom odboru EGP-a (5).
Članak 4.
Ova se Odluka objavljuje u odjeljku o EGP-u i Dodatku o EGP-u Službenom listu Europske unije.
Sastavljeno u Bruxellesu 14. ožujka 2008.
Za Zajednički odbor EGP-a
Predsjednik
Alan SEATTER
(1) SL L 100, 10.4.2008., str. 1.
(2) SL L 247, 21.9.2007., str. 17.
(3) SL L 42, 15.2.1975., str. 1.
(4) SL L 51, 25.2.1980., str. 1.
(5) Ustavni zahtjevi nisu navedeni.
|
11/Sv. 054 |
HR |
Službeni list Europske unije |
173 |
22008D0024
|
L 182/9 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
14.03.2008. |
ODLUKA ZAJEDNIČKOG ODBORA EGP-a
br. 24/2008
od 14. ožujka 2008.
o izmjeni Priloga II. (Tehnički propisi, norme, ispitivanje i potvrđivanje) Sporazumu o EGP-u
ZAJEDNIČKI ODBOR EGP-a,
uzimajući u obzir Sporazum o Europskom gospodarskom prostoru, kako je izmijenjen Protokolom o prilagodbi Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru, dalje u tekstu „Sporazum”, a posebno njegov članak 98.,
budući da:
|
(1) |
Prilog II. Sporazumu izmijenjen je Odlukom Zajedničkog odbora EGP-a br. 8/2008 od 1. veljače 2008. (1). |
|
(2) |
Odluka Komisije 2007/565/EZ od 14. kolovoza 2007. o neuvrštavanju određenih tvari u Prilog I., I.A ili I.B Direktive 98/8/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju nekih biocidnih proizvoda na tržište koji se moraju pregledati u okviru 10-godišnjeg programa rada iz njezina članka 16. stavka 2. treba unijeti u Sporazum (2), |
ODLUČIO JE:
Članak 1.
Iza točke 12.za (Odluka Komisije 2007/639/EZ) u poglavlju XV. Priloga II. Sporazumu umeće se sljedeća točka:
|
„12zb. |
32007 D 0565: Odluka Komisije 2007/565/EZ od 14. kolovoza 2007. o neuvrštavanju određenih tvari u Prilog I., I.A ili I.B Direktive 98/8/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju nekih biocidnih proizvoda na tržište koji se moraju pregledati u okviru 10-godišnjeg programa rada iz njezina članka 16. stavka 2. (SL L 216, 21.8.2007., str. 17.).” |
Članak 2.
Tekstovi Odluke 2007/565/EZ na islandskom i norveškom jeziku koji se objavljuju u Dodatku o EGP-u Službenom listu Europske unije vjerodostojni su.
Članak 3.
Ova Odluka stupa na snagu 15. ožujka 2008., pod uvjetom da su sve obavijesti iz članka 103. stavka 1. Sporazuma podnesene Zajedničkom odboru EGP-a (3).
Članak 4.
Ova se Odluka objavljuje u odjeljku o EGP-u i Dodatku o EGP-u Službenom listu Europske unije.
Sastavljeno u Bruxellesu 14. ožujka 2008.
Za Zajednički odbor EGP-a
Predsjednik
Alan SEATTER
(1) SL L 154, 12.6.2008., str. 15.
(2) SL L 216, 21.8.2007., str. 17.
(3) Ustavni zahtjevi nisu navedeni.
|
11/Sv. 054 |
HR |
Službeni list Europske unije |
175 |
22008D0026
|
L 182/15 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
14.03.2008. |
ODLUKA ZAJEDNIČKOG ODBORA EGP-a
br. 26/2008
od 14. ožujka 2008.
o izmjeni Priloga II. (Tehnički propisi, norme, ispitivanje i potvrđivanje) Sporazumu o EGP-u
ZAJEDNIČKI ODBOR EGP-a,
uzimajući u obzir Sporazum o Europskom gospodarskom prostoru, kako je izmijenjen Protokolom o prilagodbi Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru, dalje u tekstu „Sporazum”, a posebno njegov članak 98.,
budući da:
|
(1) |
Prilog II. Sporazumu izmijenjen je Odlukom Zajedničkog odbora EGP-a br. 18/2007 od 27. travnja 2007. (1) |
|
(2) |
Odluku Komisije 2007/205/EZ od 22. ožujka 2007. o uspostavi zajedničkog obrasca za prvo izvješće država članica o provedbi Direktive 2004/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o ograničavanju emisija hlapivih organskih spojeva (2) treba unijeti u Sporazum, |
ODLUČIO JE:
Članak 1.
Iza točke 9. (Direktiva 2004/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća) u poglavlju XVII. Priloga II. Sporazumu umeće se sljedeća točka:
|
‚9a. |
32007 D 0205: Odluka Komisije 2007/205/EZ od 22. ožujka 2007. o uspostavi zajedničkog obrasca za prvo izvješće država članica o provedbi Direktive 2004/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o ograničavanju emisija hlapivih organskih spojeva (SL L 91, 31.3.2007., str. 48.).’ |
Članak 2.
Tekstovi Odluke 2007/205/EZ na islandskom i norveškom jeziku koji se objavljuju u Dodatku o EGP-u Službenom listu Europske unije, vjerodostojni su.
Članak 3.
Ova Odluka stupa na snagu 15. ožujka 2008., pod uvjetom da su sve obavijesti iz članka 103. stavka 1. Sporazuma podnesene Zajedničkom odboru EGP-a (3).
Članak 4.
Ova se Odluka objavljuje u odjeljku o EGP-u i Dodatku o EGP-u Službenom listu Europske unije.
Sastavljeno u Bruxellesu 14. ožujka 2008.
Za Zajednički odbor EGP-a
Predsjednik
Alan SEATTER
(1) SL L 209, 9.8.2007., str. 32.
(2) SL L 91, 31.3.2007., str. 48.
(3) Ustavni zahtjevi nisu navedeni.
|
11/Sv. 054 |
HR |
Službeni list Europske unije |
177 |
22008D0028
|
L 182/19 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
14.03.2008. |
ODLUKA ZAJEDNIČKOG ODBORA EGP-a
br. 28/2008
od 14. ožujka 2008.
o izmjeni Priloga IV. (Energija) Sporazumu o EGP-u
ZAJEDNIČKI ODBOR EGP-a,
uzimajući u obzir Sporazum o Europskom gospodarskom prostoru, kako je izmijenjen Protokolom o prilagodbi Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru, dalje u tekstu „Sporazum”, a posebno njegov članak 98.,
budući da:
|
(1) |
Prilog IV. Sporazumu izmijenjen je Odlukom Zajedničkoga odbora EGP-a br. 132/2007 od 26. listopada 2007. (1). |
|
(2) |
Odluku Komisije 2006/770/EZ od 9. studenoga 2006. o izmjeni Priloga Uredbi (EZ) br. 1228/2003 o uvjetima za pristup mreži za prekograničnu razmjenu električne energije treba unijeti u Sporazum (2), |
ODLUČIO JE:
Članak 1.
U točku 20. (Uredba Komisije (EZ) br. 1228/2003) Priloga IV. Sporazumu dodaje se sljedeće:
„kako je izmijenjena:
|
— |
32006 D 0770: Odlukom Komisije 2006/770/EZ od 9. studenoga 2006. (SL L 312, 11.11.2006., str. 59.).” |
Članak 2.
Tekstovi Odluke 2006/770/EZ na islandskom i norveškom jeziku koji se objavljuju u Dodatku o EGP-u Službenom listu Europske unije vjerodostojni su.
Članak 3.
Ova Odluka stupa na snagu 15. ožujka 2008., pod uvjetom da su sve obavijesti iz članka 103. stavka 1. Sporazuma podnesene Zajedničkom odboru EGP-a (3).
Članak 4.
Ova se Odluka objavljuje u odjeljku o EGP-u i Dodatku o EGP-u Službenom listu Europske unije.
Sastavljeno u Bruxellesu 14. ožujka 2008.
Za Zajednički odbor EGP-a
Predsjednik
Alan SEATTER
(1) SL L 100, 1.2.2008., str. 1.
(2) SL L 312, 11.11.2006., str. 59.
(3) Ustavni zahtjevi nisu navedeni.
|
11/Sv. 054 |
HR |
Službeni list Europske unije |
179 |
22008D0031
|
L 182/26 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
14.03.2008. |
ODLUKA ZAJEDNIČKOG ODBORA EGP-a
br. 31/2008
od 14. ožujka 2008.
o izmjeni Priloga XIII. (Promet) Sporazumu o EGP-u
ZAJEDNIČKI ODBOR EGP-a,
uzimajući u obzir Sporazum o Europskom gospodarskom prostoru, kako je izmijenjen Protokolom o prilagodbi Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru, dalje u tekstu „Sporazum”, a posebno njegov članak 98.,
budući da:
|
(1) |
Prilog XIII. Sporazumu izmijenjen je Odlukom Zajedničkog odbora EGP-a br. 13/2008 od 1. veljače 2008. (1) |
|
(2) |
Uredbu Komisije (EZ) br. 1400/2007 od 28. studenoga 2007. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 474/2006 o utvrđivanju popisa Zajednice koji sadrži zračne prijevoznike na koje se primjenjuje zabrana letenja unutar Zajednice treba unijeti u Sporazum (2). |
ODLUČIO JE:
Članak 1.
Prilog XIII. Sporazuma mijenja se kako slijedi:
U točku 66.zab (Uredba Komisije (EZ) br. 474/2006) dodaje se sljedeća alineja:
|
„— |
32007 R 1400: Uredba Komisije (EZ) br. 1400/2007 od 28. studenoga 2007. (SL L 311, 29.11.2007., str. 12.).” |
Članak 2.
Tekstovi Uredbe (EZ) br. 1400/2007 na islandskom i norveškom jeziku, koji se objavljuju u Dodatku o EGP-u Službenom listu Europske unije, vjerodostojni su.
Članak 3.
Ova Odluka stupa na snagu 15. ožujka 2008., pod uvjetom da su sve obavijesti iz članka 103. stavka 1. Sporazuma podnesene Zajedničkom odboru EGP-a (3).
Članak 4.
Ova se Odluka objavljuje u odjeljku o EGP-u i Dodatku o EGP-u Službenom listu Europske unije.
Sastavljeno u Bruxellesu 14. ožujka 2008.
Za Zajednički odbor EGP-a
Predsjednik
Alan SEATTER
(1) SL L 154, 12.6.2008., str. 27.
(2) SL L 311, 29.11.2007., str. 12.
(3) Ustavni zahtjevi nisu navedeni.
|
11/Sv. 054 |
HR |
Službeni list Europske unije |
181 |
22008D0033
|
L 182/30 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
14.03.2008. |
ODLUKA ZAJEDNIČKOG ODBORA EGP-a
br. 33/2008
od 14. ožujka 2008.
o izmjeni Priloga XVIII. (Zdravlje i sigurnost na radu, radno pravo i jednako postupanje prema muškarcima i ženama) Sporazumu o EGP-u
ZAJEDNIČKI ODBOR EGP-a,
uzimajući u obzir Sporazum o Europskom gospodarskom prostoru, kako je izmijenjen Protokolom o prilagodbi Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru, dalje u tekstu „Sporazum”, a posebno njegov članak 98.,
budući da:
|
(1) |
Prilog XVIII. Sporazumu izmijenjen je Odlukom Zajedničkog odbora EGP-a br. 132/2007 od 26. listopada 2007. (1) |
|
(2) |
Direktivu 2006/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2006. o provedbi načela jednakih mogućnosti i jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima zapošljavanja i obavljanja zanimanja (preinaka) treba unijeti u Sporazum (2). |
|
(3) |
Direktiva 2006/54/EZ stavlja izvan snage, s učinkom od 15. kolovoza 2009., direktive Vijeća 75/117/EEZ (3), 76/207/EEZ (4), 86/378/EZ (5) i 97/80/EZ (6), koje su unijete u Sporazum, i koje se, stoga, trebaju staviti izvan snage sukladno Sporazumu s učinkom od 15. kolovoza 2009., |
ODLUČIO JE:
Članak 1.
Prilog XVIII. Sporazumu mijenja se kako slijedi:
|
1. |
Iza točke 21.a (Direktiva Vijeća 97/80/EZ) umeće se sljedeća točka:
|
|
2. |
Tekst točaka 17. (Direktiva Vijeća 75/117/EEZ, 18. (Direktiva Vijeća 76/207/EEZ), 20. (Direktiva Vijeća 86/378/EEZ) i 21.a (Direktiva Vijeća 97/80/EZ) briše se s učinkom od 15. kolovoza 2009. |
Članak 2.
Tekstovi Direktive 2006/54/EZ na islandskom i norveškom jeziku koji se objavljuju u Dodatku o EGP-u Službenom listu Europske unije, vjerodostojni su.
Članak 3.
Ova Odluka stupa na snagu 15. ožujka 2008., pod uvjetom da su sve obavijesti iz članka 103. stavka 1. Sporazuma podnesene Zajedničkom odboru EGP-a (7).
Članak 4.
Ova se Odluka objavljuje u odjeljku o EGP-u i Dodatku o EGP-u Službenom listu Europske unije.
Sastavljeno u Bruxellesu 14. ožujka 2008.
Za Zajednički odbor EGP-a
Predsjednik
Alan SEATTER
(1) SL L 100, 10.4.2008., str. 1.
(2) SL L 204, 26.7.2006., str. 23.
(3) SL L 45, 19.2.1975., str. 19.
(4) SL L 39, 14.2.1976., str. 40.
(5) SL L 225, 12.8.1986., str. 40.
(6) SL L 14, 20.1.1998., str. 6.
(7) Ustavni zahtjevi su navedeni.
|
11/Sv. 054 |
HR |
Službeni list Europske unije |
183 |
22008D0038
|
L 182/40 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
14.03.2008. |
ODLUKA ZAJEDNIČKOG ODBORA EGP-a
br. 38/2008
od 14. ožujka 2008.
o izmjeni Priloga XXI. (Statistika) Sporazumu o EGP-u
ZAJEDNIČKI ODBOR EGP-a,
uzimajući u obzir Sporazum o Europskom gospodarskom prostoru, kako je izmijenjen Protokolom o prilagodbi Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru, dalje u tekstu „Sporazum”, a posebno njegov članak 98.,
budući da:
|
(1) |
Prilog XXI. Sporazumu izmijenjen je Odlukom Zajedničkog odbora EGP-a br. 18/2008 od 1. veljače 2008. (1) |
|
(2) |
Uredbu Komisije (EZ) br. 1322/2007 od 12. studenoga 2007. o provedbi Uredbe (EZ) br. 458/2007 Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom sustavu integrirane statistike socijalne zaštite (ESSPROS) u pogledu odgovarajućih formata za slanje, rezultata koji se šalju te kriterija za mjerenje kvalitete u odnosu na osnovni sustav ESSPROS-a i modul korisnika mirovina (2) treba unijeti u Sporazum. |
|
(3) |
Uredbu Komisije (EZ) br. 1334/2007 od 14. studenoga 2007. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1749/96 o početnim provedbenim mjerama za Uredbu Vijeća (EZ) br. 2494/95 u vezi s harmoniziranim indeksima potrošačkih cijena (3) treba unijeti u Sporazum, |
ODLUČIO JE:
Članak 1.
Prilog XXI. Sporazumu mijenja se kako slijedi:
|
1. |
Iza točke 18.u (Uredba (EZ) br. 458/2007 Europskog parlamenta i Vijeća) umeće se sljedeća točka:
|
|
2. |
U točku 19.b (Uredba Komisije (EZ) br. 1749/96) dodaje se sljedeća alineja:
|
Članak 2.
Tekstovi uredbi (EZ) br. 1322/2007 i 1334/2007 na islandskom i norveškom jeziku koji se objavljuju u Dodatku o EGP-u Službenom listu Europske unije, vjerodostojni su.
Članak 3.
Ova Odluka stupa na snagu 15. ožujka 2008., pod uvjetom da su sve obavijesti iz članka 103. stavka 1. Sporazuma podnesene Zajedničkom odboru EGP-a (4).
Članak 4.
Ova se Odluka objavljuje u odjeljku o EGP-u i Dodatku o EGP-u Službenom listu Europske unije.
Sastavljeno u Bruxellesu 14. ožujka 2008.
Za Zajednički odbor EGP-a
Predsjednik
Alan SEATTER
(1) SL L 154, 12.6.2008., str. 36.
(2) SL L 294, 13.11.2007., str. 5.
(3) SL L 296, 15.11.2007., str. 22.
(4) Ustavni zahtjevi nisu navedeni.
|
11/Sv. 054 |
HR |
Službeni list Europske unije |
185 |
22008D0039
|
L 182/42 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
14.03.2008. |
ODLUKA ZAJEDNIČKOG ODBORA EGP-a
br. 39/2008
od 14. ožujka 2008.
o izmjeni Protokola 31 uz Sporazum o EGP-u o suradnji u određenim područjima izvan četiriju sloboda
ZAJEDNIČKI ODBOR EGP-a,
uzimajući u obzir Sporazum o Europskom gospodarskom prostoru, kako je izmijenjen Protokolom o prilagodbi Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru, dalje u tekstu „Sporazum”, a posebno njegove članke 86 i 98.,
budući da:
|
(1) |
Protokol 31 uz Sporazum izmijenjen je Odlukom Zajedničkog odbora EGP-a br. 96/2007 od 27. srpnja 2007. (1) |
|
(2) |
Primjereno je proširiti suradnju ugovornih stranaka Sporazuma kako bi se uključila Odluka Vijeća 2007/779/EZ, Euratom od 8. studenoga 2007. o uspostavi mehanizma Zajednice za civilnu zaštitu (preinaka) (2). |
|
(3) |
Odluka 2007/779/EZ stavlja izvan snage Odluku Vijeća 2001/792/EZ, Euratom (3), koja je unesena u Sporazum, i koja se, stoga, treba staviti van snage sukladno Sporazumu. |
|
(4) |
Protokol 31 uz Sporazum bi trebalo izmijeniti kako bi se omogućila provedba te proširene suradnje od 1. siječnja 2008., |
ODLUČIO JE:
Članak 1.
Tekst podstavka (b) članka 10. stavka 8. Protokola 31 uz Sporazum zamjenjuje se sljedećim:
„Akti Zajednice koji proizvode učinke od 1. siječnja 2008.:
|
— |
32007 D 0779: Odluka Vijeća 2007/779/EZ, Euratom od 8. studenoga 2007. o uspostavi mehanizma Zajednice za civilnu zaštitu (preinaka) (SL L 314, 1.12.2007., str. 9.).” |
Članak 2.
Ova Odluka stupa na snagu sljedećeg dana od dana posljednje obavijesti Zajedničkom odboru EGP-a u skladu s člankom 103. stavkom 1. Sporazuma (4).
Primjenjuje od 1. siječnja 2008.
Članak 3.
Ova se Odluka objavljuje u odjeljku o EGP-u i Dodatku o EGP-u Službenom listu Europske unije.
Sastavljeno u Bruxellesu 14. ožujka 2008.
Za Zajednički odbor EGP-a
Predsjednik
Alan SEATTER
(1) SL L 47, 21.2.2008., str. 1.
(2) SL L 314, 1.12.2007., str. 9.
(3) SL L 297, 15.11.2001., str. 7.
(4) Ustavni zahtjevi nisu navedeni.
|
11/Sv. 054 |
HR |
Službeni list Europske unije |
187 |
32008R0812
|
L 220/1 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
11.08.2008. |
UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 812/2008
od 11. kolovoza 2008.
o izmjeni Uredbe (EZ) br. 954/2006 o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenih bešavnih cijevi od željeza i čelika podrijetlom, između ostalog, iz Rusije
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,
uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 384/96 od 22. prosinca 1995. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske zajednice (1) (Osnovna uredba), a posebno njezin članak 9. i članak 11. stavak 3.,
uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 954/2006 od 27. lipnja 2006. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenih bešavnih cijevi od željeza i čelika podrijetlom, između ostalog, iz Rusije (2),
uzimajući u obzir prijedlog koji je podnijela Komisija nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom,
budući da:
A. POSTUPAK
1. Postojeće mjere
|
(1) |
Nakon ispitnog postupka (početni ispitni postupak) Vijeće je Uredbom (EZ) br. 954/2006 uvelo konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz određenih bešavnih cijevi od željeza i čelika podrijetlom, između ostalog, iz Rusije. |
2. Posebno praćenje
|
(2) |
Nakon stupanja na snagu Uredbe (EZ) br. 954/2006 i obavješćivanja Savjetodavnog odbora, Komisija je s posebnom pažnjom pratila razvoj uvoza bešavnih cijevi iz svih zemalja obuhvaćenih mjerama. Ovo praćenje je pokazalo da je izvoz ruske grupacije proizvođača izvoznika OAO TMK (OAO Volzhsky Pipe Plant, OAO Taganrog Metallurgical Works, OAO Sinarsky Pipe Plant, OAO Seversky Tube Works i njihovih povezanih trgovačkih društava) (dalje u tekstu TMP, trgovačko društvo ili grupacija) u Zajednici značajno pao tijekom prvih šest mjeseci nakon uvođenja mjera. Također se ukazalo na to da bi razinu pristojbe u pogledu društva TMK trebalo ponovno ispitati. Naime, podaci o troškovima i cijenama, koje je TMK naveo u upitniku o praćenju, pokazali su da bi dampinška marža grupacije bila niža od trenutačnih 35,8 %. |
3. Pokretanje privremene revizije
|
(3) |
Na inicijativu Komisije pokrenuta je parcijalna privremena revizija gornje Uredbe za TMK, na temelju dokaza koje je Komisija primila od tog izvoznika. Trgovačko društvo je tvrdilo da su se okolnosti koje su dovele do uvođenja mjera na snazi promijenile i da su te promjene trajne prirode. Podsjeća se da TMK nije u potpunosti surađivao u početnom ispitnom postupku i da je, stoga, dampinška marža izračunana na temelju raspoloživih činjenica, tj. uobičajene vrijednosti druge grupacije proizvođača u Rusiju koji su surađivali u ispitnom postupku, te podataka Eurostata. Prema društvu TMK, ono nije surađivalo tijekom početnog ispitnog postupka uglavnom zbog značajnih unutarnjih promjena koje su se već počele događati u grupaciji tijekom početnog ispitnog postupka. Zbog tih iznimnih okolnosti, koje su utjecale na korporativno upravljanje grupacije, kao i njezinu računovodstvenu i revizorsku praksu, TMK nije mogao osigurati odgovarajuće dokaze o svojim cijenama i troškovima tijekom početnog ispitnog postupka. Prema trgovačkom društvu, promjene u njegovoj organizaciji su od početnog ispitnog postupka dovele do jednostavnije organizacijske strukture, poboljšale su korporativno upravljanje i prijelaz na računovodstvo prema MSFI-u što je omogućilo suradnju. Društvo je također dostavilo dokaz prima facie kako bi pokazalo da bi usporedba uobičajene vrijednosti na temelju vlastitih cijena ili troškova i izvoznih cijena prema Zajednici dovela do smanjenja dampinga značajno ispod razine trenutačnih mjera. Stoga je tvrdilo da daljnja primjena mjere na postojećoj razini, koja se temelji na razini dampinga koja je prethodno utvrđena, nije više potrebna kako bi se uklonio učinak dampinga. |
|
(4) |
Nakon što je, nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom, utvrđeno da postoje dostatni dokazi za pokretanje parcijalne privremene revizije, Komisija je na vlastitu inicijativu odlučila pokrenuti parcijalnu privremenu reviziju u skladu s člankom 11. stavkom 3. Osnovne uredbe, po opsegu ograničenu na razinu dampinga u pogledu proizvođača izvoznika/članova grupacije TMK. Komisija je 22. lipnja 2007. objavila obavijest o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije (3) i pokrenula ispitni postupak. |
|
(5) |
Komisija je o pokretanju privremene revizije službeno obavijestila TMK i njegova povezana trgovačka društva, kao i predstavnike zemlje izvoznice. Zainteresirane stranke imale su priliku izraziti svoje stavove u pisanom obliku i zatražiti raspravu. |
|
(6) |
Komisija je, također, poslala upitnike društvu TMK i njegovim povezanim društvima te primila odgovore u rokovima koji su određeni u tu svrhu. Komisija je tražila i provjerila sve podatke koje je smatrala potrebnima za utvrđivanje dampinga te je obavila posjete radi provjere u poslovnim prostorijama sljedećih trgovačkih društava:
|
4. Razdoblje revizije ispitnog postupka
|
(7) |
Ispitni postupak dampinga obuhvatio je razdoblje od 1. travnja 2006. do 31. ožujka 2007. (razdoblje revizije ispitnog postupka ili RRIP). |
B. REVIZIJA ISPITNOG POSTUPKA
1. Dotični proizvod
|
(8) |
Proizvod na koji se odnosi ova revizija je isti kao u početnom ispitnom postupku, tj. određene bešavne cijevi od željeza i čelika, kružnog poprečnog presjeka, vanjskog promjera koji nije veći od 406,4 mm s ekvivalentom ugljika (CEV) koji nije viši od 0,86 prema formuli i kemijskoj analizi (4) Međunarodnog instituta za zavarivanje (IIW), koji se trenutačno može razvrstati prema oznakama ex 7304 11 00, ex 7304 19 10, ex 7304 19 30, ex 7304 22 00, ex 7304 23 00, ex 7304 24 00, ex 7304 29 10, ex 7304 29 30, ex 7304 31 80, ex 7304 39 58, ex 7304 39 92, ex 7304 39 93, ex 7304 51 89, ex 7304 59 92 i ex 7304 59 93 (5). |
2. Istovjetni proizvod
|
(9) |
Proizvod koji se proizvodi i prodaje na ruskom domaćem tržištu i proizvod koji se izvozi u Zajednicu imaju ista fizička, tehnička i kemijska svojstva i svrhu te se, stoga, smatraju istovjetnima u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe. |
C. REZULTATI ISPITNOG POSTUPKA
1. Uobičajena vrijednost
|
(10) |
Prodaja na domaćem tržištu obavlja se putem povezanog trgovačkog društva, ZAO TMK Trade House, koje zatim preprodaje dotični proizvod nezavisnim kupcima u Rusiji. |
|
(11) |
U skladu s člankom 2. stavkom 2. Osnovne uredbe, najprije se ispitalo, u pogledu četiri proizvođača izvoznika iz grupacije koji surađuju, je li domaća prodaja istovjetnog proizvoda nezavisnim kupcima bila reprezentativna, tj. je li ukupan obujam takve prodaje bio jednak ili veći od 5 % ukupnog obujma odgovarajuće izvozne prodaje u Zajednici. Utvrđeno je da je ukupni obujam domaće prodaje istovjetnog proizvoda bio reprezentativan. Službe Komisije su naknadno utvrdile vrste istovjetnog proizvoda koje se prodaju na domaćem tržištu i koje su bile istovjetne ili izravno usporedive s vrstama koje se izvoze u Zajednicu. |
|
(12) |
Za svaku vrstu proizvoda koju su prodavali proizvođači izvoznici na svojem domaćem tržištu i za koju je utvrđeno da je izravno usporediva s vrstom dotičnog proizvoda koja se izvozila u Zajednicu, utvrđeno je je li domaća prodaja bila dostatno reprezentativna za potrebe članka 2. stavka 2. Osnovne uredbe. Domaća prodaja konkretne vrste smatrana je dovoljno reprezentativnom kada je ukupni obujam domaće prodaje te vrste tijekom RIP-a predstavljao 5 % ili više ukupnog obujma prodaje usporedive vrste dotičnog proizvoda koja se izvozi u Zajednicu. |
|
(13) |
Nakon toga, ispitano je može li se za svaku vrstu dotičnog proizvoda koji se prodaje na domaćem tržištu u reprezentativnim količinama smatrati da se prodaje u uobičajenom tijeku trgovine prema članku 2. stavku 4. Osnovne uredbe, utvrđivanjem udjela profitabilne prodaje dotične vrste proizvoda nezavisnim kupcima na domaćem tržištu. |
|
(14) |
Kada je obujam prodaje odgovarajuće vrste proizvoda, prodan po neto prodajnoj cijeni jednakoj ili višoj od izračunanog troška proizvodnje, iznosio više od 80 % ukupnog obujma prodaje navedene vrste, te kada je ponderirana prosječna cijena navedene vrste bila jednaka trošku proizvodnje ili viša od njega, uobičajena se vrijednost temeljila na stvarnoj domaćoj cijeni, izračunanoj kao ponderirani prosjek cijene svih domaćih prodaja obavljenih tijekom RIP-a, bez obzira je li prodaja bila profitabilna ili ne. Kada je obujam profitabilne prodaje vrste proizvoda iznosio 80 % ili manje ukupnog obujma prodaje navedene vrste, ili kada je ponderirana prosječna cijena navedene vrste bila ispod troška proizvodnje, uobičajena se vrijednost temeljila na stvarnoj domaćoj cijeni, izračunanoj kao ponderirani prosjek profitabilne prodaje samo navedene vrste, pod uvjetom da je navedena prodaja iznosila 10 % ili više ukupnog obujma prodaje navedene vrste. Kada je obujam profitabilne prodaje bilo koje vrsta proizvoda iznosio manje od 10 % ukupnog obujma prodaje navedene vrste, smatralo se da je navedena određena vrsta prodana u nedostatnim količinama da bi cijena na domaćem tržištu osigurala odgovarajuću osnovu za određivanje uobičajene vrijednosti. |
|
(15) |
Kada se cijene na domaćem tržištu konkretne vrste proizvoda koju je prodao proizvođač izvoznik nisu mogle koristiti kako bi se odredila uobičajena vrijednost, morala se primijeniti druga metoda. U tom pogledu, Komisija je koristila izračunanu uobičajenu vrijednost. U skladu s člankom 2. stavkom 3. Osnovne uredbe, uobičajena je vrijednost izračunana dodavanjem troškovima proizvodnje izvezenih vrsta svih izvoznika, prilagođenih prema potrebi, razumnog postotka za prodajne, opće i administrativne troškove i razumne profitne marže. Prema članku 2. stavku 6. Osnovne uredbe, postotak za prodajne, opće i administrativne troškove i profitnu maržu temeljio se na prosječnim prodajnim, općim i administrativnim troškovima i profitnoj marži prodaje u uobičajenom tijeku trgovine istovjetnog proizvoda. |
|
(16) |
U pogledu troškova proizvodnje, a posebno troškova energije, posebno za plin, ispitalo se jesu li cijene plina koje su proizvođači izvoznici platili objektivno odražavale troškove proizvodnje i distribucije plina. |
|
(17) |
Utvrđeno je da je domaća cijena plina koju su platili proizvođači izvoznici bila oko jedne četvrtine izvozne cijene prirodnog plina iz Rusije. U vezi s tim, svi raspoloživi podaci ukazuju da su domaće cijene plina u Rusiji regulirane cijene, koje su znatno ispod razine tržišnih cijena koje se za prirodni plin plaćanju na nereguliranim tržištima. Stoga, s obzirom da se u evidencijama proizvođača izvoznika troškovi plina nisu objektivno odrazili, kako je predviđeno člankom 2. stavkom 5. Osnovne uredbe, trebalo ih je odgovarajuće prilagoditi. U nedostatku ikakvih dovoljno reprezentativnih neiskrivljenih cijena plina koje se odnose na rusko domaće tržište, smatralo se primjerenim temeljiti prilagodbu, u skladu s člankom 2. stavkom 5., na podacima s drugih reprezentativnih tržišta. Prilagođena cijena temeljila se na prosječnoj cijeni ruskog plina kada se prodaje za izvoz na njemačko-češkoj granici (Waidhaus), prilagođena kako bi odražavala lokalne troškove distribucije. Waidhaus je glavno čvorište za prodaju ruskog plina EU-u, a EU je i najveće tržište za ruski plin, a i cijene objektivno odražavaju troškove, te se stoga može smatrati reprezentativnim tržištem u smislu članka 2. stavka 5. Osnovne uredbe. |
|
(18) |
Za vrste proizvoda kod kojih je uobičajena vrijednost izračunana, kako je gore opisano, izračun se temeljio na troškovima proizvodnje izvoznih vrsta nakon prilagodbe za troškove plina. |
2. Izvozna cijena
|
(19) |
Cjelokupna izvozna prodaja društva TMK obavljena je putem povezanih trgovačkih društava u Zajednici ili Švicarskoj. Stoga je izvozna cijena utvrđena na temelju članka 2. stavka 9. Osnovne uredbe, tj. korištenjem preprodajnih cijena koje je prvi nezavisni kupac u Zajednici stvarno platio ili ih je trebao platiti tijekom RRIP-a, prilagođena za sve troškove nastale između uvoza i ponovne prodaje te za dobit. |
|
(20) |
Što se tiče izvoznih cijena koje je povezano društvo u Švicarskoj, TMK Global AG, naplatilo kupcima u Zajednici, TMK je tvrdio da bi bilo neopravdano oduzeti od izvozne cijene dobit, prodajne, opće i administrativne troškove i proviziju ili agencijske naknade, jer TMK Global posluje u svojstvu potpuno integriranog odjela izvozne prodaje izvan Zajednice. Prema društvu TMK, takvi odbici bili bi opravdani samo za trgovačka društva koja se nalaze u Zajednici i čine dio uvozne mreže grupacije, kako je predviđeno člankom 2. stavkom 9. Osnovne uredbe. |
|
(21) |
Na temelju gore navedenog tvrdnja je prihvaćena, jer je utvrđeno da se uloga društva TMK Global nakon organizacijske promjene unutar grupacije razvila u ulogu izvoznog odjela odgovornog za izvoz izvan Zajednice te izvoznu prodaju u Zajednici, iako se ona smanjila na niske razine prije i tijekom RRIP-a. Doista, TMK Global posluje u svojstvu „prodajnog središta”, što pojednostavnjuje procese nabave i dokumentiranja za front office koji se nalazi izravno na ključnim tržištima, tj. TMK North America i TMK Middle East. Također, društvo obavlja ostale funkcije izvoznog odjela u pogledu izvozne prodaje na ključna tržišta, kao i u Zajednici, kao što je upravljačko računovodstvo i izvršavanje normi za vođenje evidencije. Prije su te funkcije izvršavali lokalni izvozni odjeli svakog postrojenja, ali sad ih obavlja TMK Global radi centralizacije i osiguranja usklađenosti. |
3. Usporedba
|
(22) |
Ponderirana uobičajena vrijednost i ponderirana izvozna cijena uspoređene su s obzirom na cijene franko tvornica na istoj razini trgovine. Kako bi se osigurala primjerena usporedba, u obzir su uzete razlike u čimbenicima za koje se pokazalo da utječu na cijene i usporedivost cijena, u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe. Na temelju toga, učinjene su prilagodbe za razlike u fizičkim svojstvima, troškovima transporta, osiguranja, naknadama za rukovanje, troškovima kreditiranja i uvoznim carinama, kada je to bilo primjereno i opravdano. |
4. Dampinška marža
|
(23) |
Kao što je predviđeno člankom 2. stavkom 11. Osnovne uredbe, ponderirana prosječna uobičajena vrijednost svake vrste uspoređena je s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom odgovarajuće vrste dotičnog proizvoda. Ova usporedba pokazala je postojanje dampinga. |
|
(24) |
Utvrđeno je da dampinška marža društva TMK izražena kao postotak neto cijene franko granica Zajednice, neocarinjeno, iznosi 27,2 %. |
D. TRAJNA PRIRODA PROMIJENJENIH OKOLNOSTI
|
(25) |
U skladu s člankom 11. stavkom 3. Osnovne uredbe, također je ispitano može li se objektivno smatrati da je promjena okolnosti trajne prirode. |
|
(26) |
U tom se pogledu podsjeća da TMK nije na odgovarajući način surađivao tijekom početnog ispitnog postupka. Stoga je njegova dampinška marža, koja čini temelj trenutačno primjenljive pristojbe od 35,8 %, utvrđena na temelju raspoloživih činjenica u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe. Što se tiče raspoloživih činjenica, Komisija je koristila uobičajenu vrijednost utvrđenu za drugu rusku grupaciju proizvođača koji surađuju i podatke Eurostata. |
|
(27) |
Nedostatna suradnja koja je dovela do korištenja raspoloživih podataka, posljedica je uglavnom značajnih unutarnjih promjena koje su se već počele događati u grupaciji tijekom početnog ispitnog postupka. Zbog tih iznimnih okolnosti, koje su utjecale na korporativno upravljanje grupacije, kao i njezinu računovodstvenu i revizorsku praksu, TMK nije mogao osigurati odgovarajuće dokaze o svojim cijenama i troškovima tijekom početnog ispitnog postupka. |
|
(28) |
U trenutačnom ispitnom postupku TMK je u potpunosti surađivao. Doista, za razliku od početnog ispitnog postupka, kada su se u grupaciji još uvijek provodile promjene, podaci dostavljeni u odgovorima na upitnik u trenutačnom ispitnom postupku mogli su se provjeriti na zadovoljavajući način. Stoga, s obzirom da je grupacije dostavila pouzdane podatke u pogledu uobičajene vrijednosti i izvozne cijene, dampinška marža mogla se izračunati na temelju njezinih vlastitih podataka. |
|
(29) |
Podaci dobiveni tijekom ispitnog postupka pokazali su da se promjene u organizacijskoj strukturi i računovodstvenoj praksi društva TMK, koje su grupaciji omogućile suradnju u trenutačnom ispitnom postupku, trebaju smatrati dugotrajnima, jer se odnose na dugoročnu strukturu grupacije. |
|
(30) |
Smatra se, stoga, da se okolnosti koje su dovele do pokretanja ove revizije u doglednoj budućnosti vjerojatno neće promijeniti tako da utječu na nalaze trenutačne revizije. Stoga se smatra da su promjene trajne prirode. |
E. ANTIDAMPINŠKE MJERE
|
(31) |
U svjetlu rezultata ispitnog postupka, smatra se primjerenim izmijeniti antidampinšku pristojbu koja se primjenjuje na uvoz dotičnog proizvoda od društva TMK na 27,2 %. Izmijenjenu antidampinšku pristojbu trebalo bi odrediti na razini utvrđene dampinške marže, jer je niža od utvrđene marže štete u početnom ispitnom postupku. |
|
(32) |
Zainteresirane strane bile su obaviještene o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo preporučiti izmjenu Uredbe (EZ) br. 954/2006 te im je pružena mogućnost komentiranja. |
F. PREUZIMANJE OBVEZE
|
(33) |
Nakon objave bitnih činjenica i razmatranja na temelju kojih se namjeravalo preporučiti izmjenu konačne antidampinške pristojbe koja se primjenjuje na uvoz dotičnog proizvoda iz društva TMK, grupacija je ponudila preuzimanje obveze u vezi cijene u skladu s člankom 8. stavkom 1. Osnovne uredbe. Preuzeta obveza koju je ponudio TMK nije promijenila prvotnu odluku Komisije da dotični proizvod nije primjeren za preuzimanje obveze kako je određeno u uvodnim izjavama od 248. do 250. Uredbe (EZ) br. 954/2006. Doista, Komisija smatra da trenutačna ponuda društva TMK u vezi preuzimanja obveze ne rješava tehničke poteškoće koje se odnose na dotični proizvod kako je navedeno u uvodnoj izjavi 248. gore navedene Uredbe u mjeri u kojoj bi ponuđena obveza u vezi cijene bila praktična, |
DONIJELO JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Sljedeće se dodaje tablici u članku 1. stavku 2. Uredbe (EZ) br. 954/2006:
|
Zemlja |
Trgovačko društvo |
Antidampinška pristojba |
Dodatna oznaka TARIC |
|
„Rusija |
OAO Volzhsky Pipe Plant, OAO Taganrog Metallurgical Works, OAO Sinarsky Pipe Plant i OAO Seversky Tube Works |
27,2 % |
A859” |
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 11. kolovoza 2008.
Za Vijeće
Predsjednik
B. KOUCHNER
(1) SL L 56, 6.3.1996., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 2117/2005 (SL L 340, 23.12.2005., str. 17.).
(2) SL L 175, 29.6.2006., str. 4.
(3) SL C 138, 22.6.2007., str. 37.
(4) CEV se određuje u skladu s Tehničkim izvješćem, 1967., IIW dok. IX-535-67, objavljenim od Međunarodnog instituta za zavarivanje (IIW).
(5) Kako je sada definirano u Uredbi Komisije (EZ) br. 1214/2007 od 20. rujna 2007. o izmjeni Priloga I. Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2658/87 o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i Zajedničkoj carinskoj tarifi (SL L 286, 31.10.2007., str. 1.). Opseg proizvoda utvrđen je kombinacijom opisa proizvoda u članku 1. stavku 1. Uredbe (EZ) br. 954/2006 i opisa proizvoda odgovarajućih oznaka KN.
|
11/Sv. 054 |
HR |
Službeni list Europske unije |
192 |
22008D0041
|
L 223/31 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
25.04.2008. |
ODLUKA ZAJEDNIČKOG ODBORA EGP-a
br. 41/2008
od 25. travnja 2008.
o izmjeni Priloga I. (Veterinarska i fitosanitarna pitanja) Sporazumu o EGP-u
ZAJEDNIČKI ODBOR EGP-a,
uzimajući u obzir Sporazum o Europskom gospodarskom prostoru, kako je izmijenjen Protokolom o prilagodbi Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru, dalje u tekstu „Sporazum”, a posebno njegov članak 98.
budući da:
|
(1) |
Prilog I. Sporazumu izmijenjen je Odlukom Zajedničkog odbora EGP-a br. 1/2008 od 1. veljače 2008. (1) |
|
(2) |
Uredbu Komisije (EZ) br. 1266/2007 od 26. listopada 2007. o provedbenim pravilima za Direktivu Vijeća 2000/75/EZ s obzirom na kontrolu, sustavno praćenje, nadziranje i ograničenje kretanja određenih životinja prijemljivih vrsta u odnosu na bolest plavog jezika treba unijeti u Sporazum (2). |
|
(3) |
Uredba (EZ) br. 1266/2007 stavlja izvan snage Odluku Komisije 2005/393/EZ, koja je unijeta u Sporazum, i koja se, stoga, treba staviti izvan snage sukladno Sporazumu (3), |
|
(4) |
Ova se Odluka ne primjenjuje na Island i Lihtenštajn, |
ODLUČIO JE:
Članak 1.
Poglavlje I. Priloga I. Sporazuma mijenja se kako slijedi:
|
1. |
U dijelu 3.2. iza točke 39. (Odluka Komisije 2007/598/EZ) umeće se sljedeća točka:
|
|
2. |
Tekst točke 33. (Odluka Komisije 2005/393/EZ) u dijelu 3.2. briše se. |
Članak 2.
Tekst Uredbe (EZ) br. 1266/2007 na norveškom jeziku, koji se objavljuje u Dodatku o EGP-u Službenom listu Europske unije, vjerodostojan je.
Članak 3.
Ova Odluka stupa na snagu 26. travnja 2008., pod uvjetom da su sve obavijesti iz članka 103. stavka 1. Sporazuma podnesene Zajedničkom odboru EGP-a (4).
Članak 4.
Ova se Odluka objavljuje u odjeljku o EGP-u i Dodatku o EGP-u Službenom listu Europske unije.
Sastavljeno u Bruxellesu 25. travnja 2008.
Za Zajednički odbor EGP-a
Predsjednik
Alan SEATTER
(1) SL L 154, 12.6.2008., str. 1.
(2) SL L 283, 27.10.2007., str. 37.
(3) SL L 130, 24.5.2005., str. 22.
(4) Ustavni zahtjevi nisu navedeni.
|
11/Sv. 054 |
HR |
Službeni list Europske unije |
194 |
22008D0043
|
L 223/36 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
25.04.2008. |
ODLUKA ZAJEDNIČKOG ODBORA EGP-a
br. 43/2008
od 25. travnja 2008.
o izmjeni Priloga I. (Veterinarska i fitosanitarna pitanja) Sporazumu o EGP-u
ZAJEDNIČKI ODBOR EGP-a,
uzimajući u obzir Sporazum o Europskom gospodarskom prostoru, kako je izmijenjen Protokolom o prilagodbi Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru, dalje u tekstu „Sporazum”, a posebno njegov članak 98.,
budući da:
|
(1) |
Prilog I. Sporazumu izmijenjen je Odlukom Zajedničkog odbora EGP-a br. 21/2008 od 14. ožujka 2008. (1) |
|
(2) |
Uredbu Komisije (EZ) br. 1380/2007 od 26. studenoga 2007. o odobrenju endo-1,4-beta-ksilanaze (Natugrain Wheat TS) kao dodatka hrani za životinje (2), kako je ispravljena u SL L 310, 28.11.2007., str. 22. treba unijeti u Sporazum. |
|
(3) |
Ova se Odluka ne primjenjuje na Lihtenštajn, |
ODLUČIO JE:
Članak 1.
Iza točke 1zzzzd. (Uredba Komisije (EZ) br. 1142/2007) u poglavlju II. Priloga I. Sporazumu umeće se sljedeća točka:
|
„1zzzze. |
32007 R 1380: Uredba Komisije (EZ) br. 1380/2007 od 26. studenoga 2007. o odobrenju endo-1,4-beta-ksilanaze (Natugrain Wheat TS) kao dodatka hrani za životinje (SL L 309, 27.11.2007., str. 21.), kako je ispravljena u SL L 310, 28.11.2007., str. 22.” |
Članak 2.
Tekst Uredbe (EZ) br. 1380/2007, kako je ispravljena u SL L 310, 28.11.2007., str. 22., na islandskom i norveškom jeziku koji se objavljuju u Dodatku o EGP-u Službenom listu Europske unije, vjerodostojan je.
Članak 3.
Ova Odluka stupa na snagu 26. travnja 2008., pod uvjetom da su sve obavijesti iz članka 103. stavka 1. Sporazuma podnesene Zajedničkom odboru EGP-a (3).
Članak 4.
Ova se Odluka objavljuje u odjeljku o EGP-u i Dodatku o EGP-u Službenom listu Europske unije.
Sastavljeno u Bruxellesu 25. travnja 2008.
Za Zajednički odbor EGP-a
Predsjednik
Alan SEATTER
(1) SL L 182, 10.7.2008., str. 1.
(2) SL L 309, 27.11.2007., str. 21.
(3) Ustavni zahtjevi nisu navedeni.
|
11/Sv. 054 |
HR |
Službeni list Europske unije |
195 |
32008R0906
|
L 251/1 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
15.09.2008. |
UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 906/2008
od 15. rujna 2008.
o prekidu revizije u vezi s novim izvoznikom u okviru Uredbe (EZ) br. 1659/2005 o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz opeka od magnezijevog oksida podrijetlom iz Narodne Republike Kine
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,
uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 384/96 od 22. prosinca 1995. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske zajednice (1) (Osnovna uredba), a posebno njezin članak 9., članak 4. stavak 11. i članak 4. stavak.,
uzimajući u obzir prijedlog koji je podnijela Komisija nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom,
budući da:
1. POSTUPAK
1.1. Postojeće mjere
|
(1) |
Vijeće je Uredbom br. 1659/2005 (2) (Izvorna uredba) uvelo konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz opeka od magnezijevog oksida podrijetlom iz Narodne Republike Kine (NRK). Mjere na snazi sastoje se od stope pristojbe ad valorem od 39,9 %, uz izuzetak šest trgovačkih društava izričito navedenih u Izvornoj uredbi koja podliježu individualnim stopama pristojbe. |
1.2. Zahtjev za reviziju
|
(2) |
Nakon uvođenja konačnih mjera, Komisija je primila zahtjev za pokretanje revizije u vezi s novim izvoznikom u okviru Uredbe (EZ) br. 1659/2005, prema članku 11. stavku 4. Osnovne uredbe, od kineskog proizvođača izvoznika, društva Yingkou Dalmond Refractories Co. Ltd (podnositelj zahtjeva). Podnositelj zahtjeva tvrdio je da nije povezan niti s jednim proizvođačem izvoznikom iz NRK-a koji podliježe antidampinškim mjerama na snazi u pogledu opeka od magnezijevog oksida. Nadalje, tvrdio je da nije izvozio opeke od magnezijevog oksida tijekom početnog razdoblja ispitnog postupka (od 1. travnja 2003. do 31. ožujka 2004.), ali ih je izvozio u Zajednicu nakon tog razdoblja. |
1.3. Pokretanje revizije u vezi s novim izvoznikom
|
(3) |
Komisija je ispitala dokaze prima facie koje je dostavio podnositelj zahtjeva i utvrdila da su dostatni kako bi opravdali pokretanje revizije u skladu s člankom 11. stavkom 4. Osnovne uredbe. Nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom i nakon što je dotičnoj industriji Zajednice dana prilika da dostavi komentare, Komisija je Uredbom (EZ) br. 1536/2007 (3) pokrenula reviziju Uredbe (EZ) br. 1659/2005 u odnosu na podnositelja zahtjeva. |
|
(4) |
Prema Uredbi Komisije (EZ) br. 1536/2007, antidampinška pristojba od 39,9 % uvedena Uredbom (EZ) br. 1659/2005 stavljena je izvan snage u pogledu opeka od magnezijevog oksida koje podnositelj zahtjeva proizvodi i prodaje u Zajednici. Istodobno, na temelju članka 14. stavka 5. Osnovne uredbe, carinskim tijelima naloženo je da poduzmu odgovarajuće mjere za evidentiranje takvog uvoza. |
1.4. Dotični proizvod i istovjetni proizvod
|
(5) |
Dotični proizvod je isti kao proizvod opisan u Izvornoj uredbi, tj. kemijski vezane, nepečene opeke od magnezijevog oksida, koje sadrže najmanje 80 % MgO, s ili bez magnezita, podrijetlom iz NRK-a, trenutačno razvrstan prema oznakama KN ex 6815 91 00, ex 6815 99 10 i ex 6815 99 90 (oznake TARIC 6815910010, 6815991020 i 6815999020). |
|
(6) |
Istovjetni proizvod je, također, isti kao proizvod definiran u Izvornoj uredbi. |
1.5. Dotične strane
|
(7) |
Komisija je o pokretanju revizije službeno obavijestila industriju Zajednice, podnositelja zahtjeva i predstavnike zemlje izvoznice. Zainteresirane strane imale su priliku izraziti svoje stavove u pisanom obliku i zatražiti raspravu. |
|
(8) |
Komisija je podnositelju zahtjeva poslala obrazac zahtjeva za primjenu tretmana tržišnoga gospodarstva (MET) i upitnik, a odgovor je primila u roku koji je određen u tu svrhu. Komisija je tražila provjeru svih podataka koje je smatrala potrebnima za utvrđivanje dampinga te je obavila posjete radi provjere u poslovnim prostorijama podnositelja zahtjeva i sljedećih povezanih trgovačkih društava koja surađuju u NRK-u:
|
1.6. Razdoblje ispitnog postupka
|
(9) |
Ispitni postupak dampinga obuhvatio je razdoblje od 1. travnja 2006. do 30. rujna 2007. („razdoblje ispitnog postupka” ili „RIP”). |
2. REZULTATI ISPITNOG POSTUPKA
2.1. Status novog izvoznika
|
(10) |
Industrija Zajednice tvrdila je da je podnositelj zahtjeva izvozio dotični proizvod u Zajednicu već 2004., a svoju tvrdnju je argumentirala različitim mrežnim stranicama i katalozima podnositelja zahtjeva u kojima navodi prodaju u Zajednici. Međutim, ti dokumenti nisu specifično navodili dotični proizvod ili datum izvoza, a ispitivanje knjige prodaje podnositelja zahtjeva i njegovih povezanih trgovačkih društava nije pokazalo nikakve dokaze takvog izvoza. Ispitni postupak je potvrdio da podnositelj zahtjeva nije izvozio dotični proizvod tijekom razdoblja početnog ispitnog postupka i da je počeo izvoziti u Zajednicu nakon tog razdoblja. |
|
(11) |
Nadalje, podnositelj zahtjeva mogao je na zadovoljavajući način pokazati da nije imao nikakve poveznice, izravne ili neizravne, s bilo kojim kineskim proizvođačem izvoznikom koji podliježe antidampinškim mjerama na snazi u pogledu dotičnog proizvoda. |
|
(12) |
U skladu s tim, potvrđeno je da bi trgovačko društvo trebalo smatrati „novim izvoznikom” u skladu s člankom 11. stavkom 4. Osnovne uredbe. |
2.2. Tretman tržišnoga gospodarstva (MET)
|
(13) |
Prema članku 2. stavku 7. točki (b) Osnovne uredbe, u antidampinškim ispitnim postupcima koji se odnose na uvoz, inter alia, podrijetlom iz NRK-a, uobičajena cijena određuje se u skladu sa stavcima od 1. do 6. navedenog članka za one proizvođače za koje je utvrđeno da ispunjavaju kriterije utvrđene u članku 2. stavku 7. točki (c) Osnovne uredbe, tj. kada se pokaže da uvjeti tržišnoga gospodarstva prevladavaju u pogledu proizvodnje i prodaje istovjetnog proizvoda. Ti kriteriji navedeni su niže u sažetom obliku:
|
|
(14) |
Podnositelj zahtjeva zatražio je MET prema članku 2. stavku 7. točki (b) Osnovne uredbe i pozvan je da ispuni obrazac zahtjeva za MET. |
|
(15) |
Tijekom ispitnog postupka podnositelj zahtjeva dostavio je niz zahtjeva za MET za svoja povezana trgovačka društva. Nakon analize zahtjeva, Komisija je utvrdila četiri zahtjeva za MET za provjeru trgovačkih društava uključenih u proizvodnju i prodaju dotičnog proizvoda. Ta trgovačka društva navedena su u uvodnoj izjavi 8. ove Uredbe. Međutim, u kasnijoj fazi ispitnog postupka, utvrđeno je da je podnositelj zahtjeva bio povezan s drugim proizvođačem i drugim izvoznikom dotičnog proizvoda u NRK-u. Ta trgovačka društva nisu ispunila zaseban obrazac zahtjeva za MET i stoga nije bilo moguće procijeniti stanje cijele grupacije u okviru koje posluje podnositelj zahtjeva. |
|
(16) |
Stalna praksa Komisije je ispitati ispunjava li skupina povezanih trgovačkih društava kao cjelina uvjete za primjenu MET-a. Smatra se da je to potrebno za izbjegavanje prodaje grupacije trgovačkih društava koja se odvija putem kanala jednog od povezanih trgovačkih društava u grupaciji, ako se tom trgovačkom društvu dodijeli povlaštena individualna stopa pristojbe. Stoga, u slučajevima kada je ovisno društvo ili bilo koje drugo povezano trgovačko društvo proizvođač i/ili prodavatelj dotičnog proizvoda, sva takva trgovačka društva moraju dostaviti obrazac zahtjeva za MET kako bi se omogućilo ispitivanje jesu li ispunjeni kriteriji iz članka 2. stavka 7. točke (c) Osnovne uredbe. Samo neobjavljivanje postojanja takvih trgovačkih društava od strane podnositelja zahtjeva dostatno je za zaključak kako se ne može utvrditi ispunjava li grupacija kao cjelina sve uvjete za MET. |
|
(17) |
Ipak, trebalo bi napomenuti da je ispitnim postupkom otkriveno kako od četiri trgovačka društva grupacije koja su podnijela obrasce zahtjeva za MET, samo je jedno trgovačko društvo ispunilo sve uvjete za dodjeljivanje MET-a. Preostala tri trgovačka društva nisu ispunjavala prva tri kriterija navedena u gornjoj uvodnoj izjavi 13. |
|
(18) |
Matično društvo nije pokazalo da nije podlijegalo uplitanju države. Prvo, izvor kapitala trgovačkog društva osnovanog 2001. nije se mogao ustanoviti, a financijski izvještaji koji ukazuju na dotok kapitala nisu se mogli uskladiti (prvi kriterij). Drugo, ovo trgovačko društvo nije poduprlo tvrdnju da ima transparentan sustav osnovnih računovodstvenih podataka koji su izrađeni i revidirani u skladu s MRS-om. Posebno, trgovačko društvo nije imalo pojedinačne revidirane financijske izvještaje. Imalo je samo revidirane konsolidirane financijske izvještaje, posebno izrađene na zahtjev vjerovnika. Nadalje, nerevidirani pojedinačni izvještaji, također, pokazali su nekoliko povreda MRS-a u pogledu dugotrajne imovine i amortizacije, knjiženja određene imovine i ponovnog vrednovanja imovine (drugi kriterij). |
|
(19) |
Podnositelj zahtjeva nije pokazao da nije podlijegao uplitanju države. Posebno je njegov društveni ugovor, koji je dostavljen državnim tijelima radi dobivanja dozvole za poslovanje, sadržavao ograničenje prodaje na domaćem tržištu. Osim toga, trgovačko društvo nije moglo dostaviti ugovor za opskrbu energije (prvi kriterij). Drugo, trgovačko društvo nije poduprlo tvrdnju da ima transparentan sustav osnovnih računovodstvenih podataka koji su izrađeni i revidirani u skladu s MRS-om (drugi kriterij). Konačno, podnositelj zahtjeva nije pokazao da nije podlijegao značajnim poremećajima koji su preneseni iz prijašnjeg sustava netržišnoga gospodarstva, posebno jer sva njegova početna imovina nije nezavisno ocijenjena i zato što je imao koristi od značajnog povrata poreza (treći kriterij). |
|
(20) |
Treće trgovačko društvo nije pokazalo da su poslovne odluke donesene kao odgovor na tržišne signale i bez značajnog uplitanja države, a da troškovi odražavaju tržišne vrijednosti (prvi kriterij). Drugo, ovo trgovačko društvo nije pokazalo da ima transparentan sustav osnovnih računovodstvenih podataka koji su izrađeni i revidirani u skladu s MRS-om: zamijećeno je nekoliko kršenja MRS-a, kao što je zakašnjelo knjiženje prihoda ili neispravna amortizacija dugotrajne imovine (drugi kriterij). Konačno, trgovačko društvo nije pokazalo da nije podlijegalo značajnim poremećajima koji su preneseni iz prijašnjeg sustava netržišnoga gospodarstva, posebno jer se sva njegova početna imovina nije mogla smatrati nezavisno ocijenjenom (treći kriterij). |
|
(21) |
Na temelju gornjih činjenica i razmatranja, podnositelju zahtjeva i grupaciji u cjelini, u kojoj on posluje, nije se mogao dodijeliti MET. |
|
(22) |
Industriji Zajednice, podnositelju zahtjeva i tijelima zemlje izvoznice dana je mogućnost komentiranja nalaza koji se odnose na MET. Samo je podnositelj zahtjeva podnio takve komentare. |
|
(23) |
Podnositelj zahtjeva najprije je tvrdio da dva trgovačka društva utvrđena u kasnijoj fazi ispitnog postupka, kako je navedeno u gornjoj uvodnoj izjavi 15., nisu morala podnijeti zahtjeve za MET. Prema podnositelju zahtjeva, zahtjeve za MET trebali bi podnijeti proizvođači i trgovci dotičnog proizvoda tijekom RIP-a. Dva dotična trgovačka društva nisu uključena u proizvodnju ili prodaju dotičnog proizvoda tijekom RIP-a i izvan njega, jer je povezani izvoznik likvidiran početkom 2008., a povezani proizvođač nije u potpunosti poslovao tijekom RIP-a jer nije dobio dozvolu za poslovanje. |
|
(24) |
U tom pogledu, podsjeća se da je podnositelju zahtjeva dana mogućnost dostavljanja zahtjeva za MET i ta je mogućnost iskorištena za većinu njegovih povezanih trgovačkih društava. Međutim, podnositelj zahtjeva nije prijavio postojanja ta dva trgovačka društva u rokovima određenima u tu svrhu, kako je objašnjeno u sljedećim uvodnim izjavama 25. i 26. |
|
(25) |
Postojanje navodnog likvidiranog izvoznika utvrdila je Komisija, a podnositelj zahtjeva potvrdio neposredno prije posjeta radi provjere u NRK-u. Trgovačko društvo nije dostavilo zahtjev za MET i, osim toga, podnositelj zahtjeva, unatoč zahtjevu Komisije, nije dostavio nikakve računovodstvene knjige ili druge odgovarajuće podatke radi razjašnjavanja točnih aktivnosti tog trgovačkog društva tijekom RIP-a. Stoga, Komisija nije mogla utvrditi da to trgovačko društvo nije sudjelovalo u prodaji dotičnog proizvoda tijekom RIP-a. |
|
(26) |
Postojanje povezanog proizvođača Komisiji je javljeno tijekom posjeta radi provjere u NRK-u i stoga, s obzirom da se proizvođač nalazio u drugoj pokrajini, Komisija nije mogla na licu mjesta provjeriti točnu prirodu njegovog poslovanja i je li doista točno da trgovačko društvo nije pokrenulo proizvodnju dotičnog proizvoda. Utvrđeno je da, iako trgovačko društvo još nije dobilo dozvolu za proizvodnju, njegova dozvola za poslovanje dodijeljena 2007., odnosno tijekom RRIP-a, pokriva proizvodnju dotičnog proizvoda. Taj povezani proizvođač bi stoga trebao dostaviti zahtjev za MET. |
|
(27) |
Neobjavljivanje postojanja ta dva trgovačka društva i nedostavljanje zahtjevâ za MET, onemogućili su Komisiji provjeru naknadno dostavljenih podataka o njihovim aktivnostima i ocjenu je li grupacija trgovačkih društava ispunila uvjete za dodjeljivanje MET-a. |
|
(28) |
Podnositelj zahtjeva je, također, tvrdio da matično društvo nije trebalo biti uključeno u opseg ispitnog postupka u vezi MET-a s obzirom da nije ni proizvođač, niti izvoznik dotičnog proizvoda. |
|
(29) |
Matično društvo ima kontrolu nad svojim povezanim trgovačkim društvima, uključujući njihove aktivnosti u pogledu dotičnog proizvoda. Stoga svaki nalaz koji pokazuje da matično društvo ne slijedi načela tržišnoga gospodarstva ima izravan učinak na cijelu grupaciju. Ispitni postupak je pokazao da su postojale čvrste poveznice između matičnog društva i njegovih društava kćeri, posebno s podnositeljem zahtjeva i drugim trgovačkim društvom koje surađuje unutar grupacije uključenim u proizvodnju dotičnog proizvoda. Postojao je veliki broj poslova između navedenih trgovačkih društava. Osim toga, imovina i režijski troškovi nisu bilo jasno razdvojeni. Štoviše, matično društvo je tijekom posjeta radi provjere objavilo svoju namjeru u pogledu proizvodnje opeka od magnezijevog oksida u budućnosti i ništa u njegovoj dozvoli za poslovanje nije moglo spriječiti ovo trgovačko društvo da to učini. Na temelju toga je taj zahtjev također trebalo odbaciti. |
|
(30) |
Podnositelj zahtjeva potvrdio je da trgovačko društvo navedeno u gornjoj uvodnoj izjavi 20. ne ispunjava kriterije za primjenu MET-a, ali je tvrdio da se više ne bi trebao smatrati proizvođačem jer trenutačno iznajmljuje proizvodne pogone povezanom proizvođaču. |
|
(31) |
U tom je pogledu utvrđeno da to trgovačko društvo može odlučiti u bilo kojem trenutku u budućnosti ponovno pokrenuti proizvodnju. Stoga se ovaj zahtjev moralo odbaciti. |
|
(32) |
Podnositelj zahtjeva dalje je tvrdio i dostavio nove elemente koji navodno pokazuju da trgovačko društvo navedeno u gornjoj uvodnoj izjavi 19. ispunjava sve uvjete za primjenu MET-a. Opis i komentar tih tvrdnji nalaze se u nastavku teksta. |
|
(33) |
U pogledu prvog kriterija, podnositelj zahtjeva je dalje tvrdio da je svako ograničenje u društvenom ugovoru isključivo privatni sporazum između članova društva u koji se država nije uplitala. Podnositelj zahtjeva je, također, tvrdio da kinesko trgovačko pravo ne propisuje nikakvu obvezu potpisivanja pisanog ugovora o opskrbi energije. |
|
(34) |
U tom pogledu, napominje se da kinesko trgovačko pravo predviđa da je društveni ugovor trgovačkih društava obvezujući za trgovačko društvo, članove društva, direktore, nadzornike i više rukovoditelje. Štoviše, društveni ugovor i sve njegove promjene treba prijaviti državnim tijelima. Suprotno od tvrdnje podnositelja zahtjeva, također je utvrđeno da kinesko trgovačko prava jasno navodi ugovore za opskrbu i korištenje energije te sadrži jasne odredbe o sadržaju takvih ugovora. Na temelju toga, odbačene su tvrdnje koje se odnose na prvi kriterij. |
|
(35) |
U pogledu drugog kriterija, podnositelj zahtjeva dostavio je dokumente u kojima se pokazuje da su nedostaci utvrđeni u financijskim izvještajima, posebno za posao između povezanih trgovačkih društava, ispravljeni kasnije, u travnju 2008., te je tvrdio da je drugi kriterij tako ispunjen. |
|
(36) |
U tom pogledu, napominje se da svaki navodni ispravak napravljen 2008. ne može ispraviti činjenicu da su financijski izvještaji podnositelja zahtjeva, koji su dostavljeni u obrascu zahtjeva, bili nepouzdani kako je navedeno u gornjoj uvodnoj izjavi 19. Na temelju toga trebalo je taj zahtjev odbaciti. |
|
(37) |
U pogledu trećeg kriterija, podnositelj zahtjeva je tvrdio da bi izvješće o provjeri kapitala dostavljeno u njegovom zahtjevu za MET trebalo samo biti dostatno za potvrdu evaluacije njegove imovine. Podnositelj zahtjeva, također, je tvrdio da se povrati poreza ne bi trebali uzimati u obzir u okviru ovog antidampinškog postupka, jer je to pitanje važno samo za ispitne postupke protiv subvencioniranog uvoza. |
|
(38) |
Napominje se da je ispitnim postupkom utvrđeno kako je izvješće o provjeri kapitala bilo pogrešno i stoga se ne može smatrati pouzdanom nezavisnom osnovom za evaluaciju imovine. S obzirom na povrate poreza koje je dobio podnositelj zahtjeva, smatra se da to značajno iskrivljuje financijsko stanje trgovačkog društva i da doista utječe na treći kriterij za MET. Stoga su se ove tvrdnje u pogledu trećeg kriterija morale odbiti. |
|
(39) |
Na temelju gore navedenog, Komisija je zadržala nalaze i zaključke koji se odnose na kriterije od jedan do tri. Stoga se potvrđuje da se podnositelju zahtjeva i grupaciji u kojoj posluje ne može dodijeliti MET. |
2.3. Individualni tretman (IT)
|
(40) |
Prema članku 2. stavku 7. Osnovne uredbe, carina na području cijele zemlje, ako postoji, utvrđena je za zemlje koje su obuhvaćene tim člankom, osim u onim slučajevima kada trgovačka društva mogu dokazati da ispunjavaju sve kriterije za primjenu individualnog tretmana određene člankom 9. stavkom 5. Osnovne uredbe. Ti kriteriji navedeni su niže u sažetom obliku:
|
|
(41) |
Podnositelj zahtjeva je, osim zahtjeva za primjenu MET-a, tražio i IT u slučaju da mu se ne dodijeli MET. |
|
(42) |
Kao što je objašnjeno u gornjoj uvodnoj izjavi 16., stalna praksa Komisije je ispitati ispunjava li skupina povezanih trgovačkih društava kao cjelina uvjete za primjenu IT-a. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 15., postojali su jedan dodatni proizvođač i jedan izvoznik povezani s podnositeljem zahtjeva tijekom RIP-a koji nisu surađivali u ovom ispitnom postupku. Stoga se nije mogao donijeti nikakav zaključak o tome jesu li ta dva trgovačka društva ispunila kriterije za IT. |
|
(43) |
Stoga se zaključuje da se podnositelju zahtjeva ne bi trebalo dodijeliti niti MET niti IT. |
|
(44) |
Podnositelju zahtjeva, tijelima zemlje izvoznika i zainteresiranim stranama dana je mogućnost komentiranja gornjih nalaza. Samo je podnositelj zahtjeva podnio komentare dane u nastavku teksta. |
|
(45) |
Podnositelj zahtjeva najprije je ponovio svoju tvrdnju da bi se ispitni postupak o dodjeli MET-a i IT-a trebao usmjeriti samo na proizvođače i trgovce dotičnog proizvoda tijekom RIP-a te je naveo da dva trgovačka društva koja nisu surađivala, nisu bila uključena u proizvodnju ili prodaju dotičnog proizvoda. Zatim je tvrdio da su službenici Komisije primili sve potrebne podatke za procjenu IT-a za dva trgovačka društva koja nisu surađivala dok su bili ondje. |
|
(46) |
U pogledu prve tvrdnje, napominje se da se točna aktivnost ta dva trgovačka društva tijekom RIP-a nije mogla provjeriti tijekom posjeta radi provjere upravo zbog nesuradnje, kako je posebno navedeno u gornjoj uvodnoj izjavi 15. Stoga, podnositelj zahtjeva nije pokazao da ta dva trgovačka društva koja nisu surađivala nisu proizvodila ili nisu bila uključena u prodaju dotičnog proizvoda tijekom RIP-a. Također se napominje da bi proizvođača, bez obzira na njegovu aktivnost tijekom RIP-a, trebalo uključiti u ocjenu grupacije zbog razloga posebno objašnjenih u gornjoj uvodnoj izjavi 16. Stoga se zadržava mišljenje da su ta dva trgovačka društva trebala surađivati u ispitnom postupku. |
|
(47) |
Kako je navedeno u gornjim uvodnim izjavama od 24. do 27., podaci dostavljeni tijekom posjeta na licu mjesta bili su nedostatni za ocjenu koja se odnosi na IT za dva trgovačka društva koja nisu surađivala. Osim toga, ovi podaci nisu dostavljeni u roku određenom za dostavljanje zahtjeva za IT te su dostavljeni tako kasno da Komisiji nisu omogućili njihovu provjeru. Stoga se ovaj zahtjev moralo odbaciti. |
|
(48) |
Podnositelj zahtjeva je dalje naveo da je trenutačna praksa Komisije u pogledu ispitivanja IT-a u suprotnosti s člankom 2. stavkom 3. Antidampinškog sporazuma WTO-a jer bi taj sporazum trebalo smatrati sastavnim dijelom pravnog poretka EZ-a. |
|
(49) |
Međutim, s obzirom na nesuradnju dva povezana trgovačka društva, kriteriji za IT nisu se dalje ispitivali u ovom ispitnom postupku, a pitanje njihove sukladnosti s pravilima WTO-a bilo je stoga nevažno u ovom slučaju. Stoga se ova tvrdnja nije mogla dalje razmatrati. |
|
(50) |
Na temelju gornjih činjenica i razmatranja potvrđuje se da se podnositelju zahtjeva i grupaciji u cjelini, u kojoj on posluje, nije mogao dodijeliti IT. |
3. ZAKLJUČAK
|
(51) |
Svrha sadašnje revizije bila je utvrditi pojedinačnu dampinšku maržu podnositelja zahtjeva koja se navodno razlikovala od trenutačne preostale marže koja se primjenjuje na uvoz dotičnog proizvoda iz NRK-a. Zahtjev se uglavnom temeljio na navodu da podnositelj zahtjeva ispunjava kriterije za primjenu MET-a. |
|
(52) |
U ispitnom postupku zaključeno je da, u izostanku suradnje od strane povezanog proizvođača i izvoznika, podnositelju zahtjeva nije dodijeljen niti MET niti IT, Komisija nije mogla utvrditi da se individualna dampinška marža podnositelja zahtjeva uistinu razlikovala od prestale dampinške marže utvrđene u početnom ispitnom postupku. Stoga bi zahtjev podnositelja zahtjeva trebalo odbaciti, a reviziju u vezi s novim izvoznikom prekinuti. Preostalu antidampinšku pristojbu utvrđenu tijekom početnog ispitnog postupka, tj. 39,9 %, posljedično trebalo bi zadržati u mjeri u kojoj se odnosi na podnositelja zahtjeva. |
4. RETROAKTIVNO UBIRANJE ANTIDAMPINŠKE PRISTOJBE
|
(53) |
S obzirom da je rezultat revizije bio utvrđivanje dampinga u pogledu trgovačkog društva, antidampinšku pristojbu koja se primjenjuje na trgovačko društvo trebalo bi ubirati retroaktivno na uvoz dotičnog proizvoda koji podliježe evidentiranju prema članku 3. Uredbe (EZ) br. 1536/2007. |
5. OBJAVA I TRAJANJE MJERA
|
(54) |
Podnositelj zahtjeva obaviješten je o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo uvesti konačnu antidampinšku pristojbu na njegov uvoz u Zajednicu i pružena mu je mogućnost komentiranja. |
|
(55) |
Ova revizija ne utječe na datum isteka Uredbe (EZ) br. 1659/2005 prema članku 11. stavku 2. Osnovne uredbe, |
DONIJELO JE OVU UREDBU:
Članak 1.
1. Prekida se revizija u vezi s novim izvoznikom koja je pokrenuta Uredbom (EZ) br. 1536/2007, a antidampinška pristojba koja se, u skladu s člankom 1. Uredbe (EZ) br. 1659/2005 primjenjuje na „sva ostala trgovačka društva” u Narodnoj Republici Kini uvodi se na uvoz utvrđen u članku 1. Uredbe (EZ) br. 1536/2007.
2. Antidampinška pristojba koja se, u skladu s člankom 1. Uredbe (EZ) br. 1659/2005, primjenjuje na „sva ostala trgovačka društva” u Narodnoj Republici Kini ubire se počevši od 22. prosinca 2007. na uvoz određenih opeka od magnezijevog oksida koji je evidentiran prema članku 3. Uredbe (EZ) br. 1536/2007.
3. Carinskim tijelima nalaže se da prekinu evidenciju uvoza koja se obavlja prema članku 3. Uredbe (EZ) br. 1536/2007.
4. Osim ako je drukčije određeno, primjenjuju se važeće odredbe o carinskim pristojbama.
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Članak 1. stavak 2. primjenjuje se s učinkom od 22. prosinca 2007.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 15. rujna 2008.
Za Vijeće
Predsjednik
B. KOUCHNER
(1) SL L 56, 6.3.1996., str. 1.
(2) SL L 267, 12.10.2005., str. 1.
(3) SL L 337, 21.12.2007., str. 42.
|
11/Sv. 054 |
HR |
Službeni list Europske unije |
201 |
22008D0077
|
L 257/46 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
06.06.2008. |
ODLUKA ZAJEDNIČKOG ODBORA EGP-a
br. 77/2008
od 6. lipnja 2008.
o izmjeni Protokola 31 uz Sporazum o EGP-u o suradnji u određenim područjima izvan četiriju sloboda
ZAJEDNIČKI ODBOR EGP-a,
uzimajući u obzir Sporazum o Europskom gospodarskom prostoru, kako je izmijenjen Protokolom o prilagodbi Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru, dalje u tekstu „Sporazum”, a posebno njegove članke 86. i 98.,
budući da:
|
(1) |
Protokol 31 uz Sporazum izmijenjen je Odlukom Zajedničkog odbora EGP-a br. 23/2005 od 8. veljače 2005. (1). |
|
(2) |
Primjereno je proširiti suradnju ugovornih stranaka Sporazuma kako bi se uključila Odluka br. 1350/2007/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o uspostavi drugog programa djelovanja Zajednice u području zdravstva (2008.-2013.) (2). |
|
(3) |
Protokol 31 uz Sporazum bi, stoga, trebalo izmijeniti kako bi se omogućila provedba te proširene suradnje od 1. siječnja 2008., |
ODLUČIO JE:
Članak 1.
U članku 16. stavku 1. Protokola 31 uz Sporazum dodaje se sljedeća alineja:
|
„— |
32007 D 1350: Odluka br. 1350/2007/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o uspostavi drugog programa djelovanja Zajednice u području zdravstva (2008.-2013.). (SL L 301, 20.11.2007., str. 3.).” |
Članak 2.
Ova Odluka stupa na snagu sljedećeg dana od dana posljednje obavijesti Zajedničkom odboru EGP-a u skladu s člankom 103. stavkom 1. Sporazuma (3).
Primjenjuje se od 1. siječnja 2008.
Članak 3.
Ova se Odluka objavljuje u odjeljku o EGP-u i Dodatku o EGP-u Službenom listu Europske unije.
Sastavljeno u Bruxellesu 6. lipnja 2008.
Za Zajednički odbor EGP-a
Predsjednik
Alan SEATTER
(1) SL L 161, 23.6.2005., str. 52.
(2) SL L 301, 20.11.2007., str. 3.
(3) Ustavni zahtjevi nisu navedeni.
|
11/Sv. 054 |
HR |
Službeni list Europske unije |
202 |
32008R1024
|
L 277/23 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
17.10.2008. |
UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 1024/2008
od 17. listopada 2008.
o utvrđivanju detaljnih mjera za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 2173/2005 o uspostavi sustava FLEGT za izdavanje dozvola za uvoz drvne sirovine u Europsku zajednicu
KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,
uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 2173/2005 od 20. prosinca 2005. o uspostavi sustava FLEGT za izdavanje dozvola za uvoz drvne sirovine u Europsku zajednicu (1), a posebno njezin članak 5. stavak 9.,
budući da:
|
(1) |
U Akcijskom planu EU-a o provedbi zakona, upravljanju i trgovini u području šuma (FLEGT) (2) utvrđuju se mjere s ciljem suzbijanja nezakonite sječe i s tim povezane trgovine. Tim se Akcijskim planom predlaže razvoj sustava za izdavanje dozvola u okviru provedbe zakona o šumama, gospodarenja šumama i trgovine šumskim proizvodima (Forest Law Enforcement, Governance and Trade - FLEGT) (dalje u tekstu sustav FLEGT za izdavanje dozvola) kojim se osigurava da se iz zemalja koje sudjeluju u sustavu uvozi samo zakonito posječeno drvo. |
|
(2) |
U okviru tog sustava Zajednica ima namjeru sklopiti dobrovoljne sporazume o partnerstvu sa zemljama i regionalnim organizacijama (partnerske zemlje FLEGT-a). Proizvode od drva koji se iz partnerskih zemalja FLEGT-a izvoze u Zajednicu treba obuhvatiti dozvolom FLEGT koju izdaje nadležno tijelo dotične zemlje. Dozvola FLEGT trebala bi služiti kao dokaz, u skladu s odgovarajućim sporazumom o dobrovoljnom partnerstvu FLEGT-a, da su proizvodi od drva za koje je dozvola izdana zakoniti. |
|
(3) |
Uredbom (EZ) 2173/2005 utvrđuju se postupci EU-a za provedbu sustava FLEGT za izdavanje dozvola kao i uvjet koji treba ispuniti da bi se za uvoz u Zajednicu proizvoda od drva podrijetlom iz partnerskih zemalja FLEGT-a mogla izdati dozvola FLEGT. |
|
(4) |
Kako bi se osigurala učinkovitost sustava FLEGT za izdavanje dozvola, nadležna tijela trebaju verificirati da je za proizvode od drva koji se prijavljuju za puštanje u slobodan promet u Zajednici izdana dozvola FLEGT. Pod uvjetom da su ispunjeni određeni uvjeti, dozvolu FLEGT trebalo bi prihvatiti. |
|
(5) |
Stoga je potrebno utvrditi detaljne odredbe koje se odnose na uvjete za prihvaćanje dozvole FLEGT. |
|
(6) |
Kako bi se osiguralo da se prema dozvolama FLEGT nadležna tijela u državama članicama odnose dosljedno, potrebno je navesti koje podatke dozvola treba sadržavati. Osim toga, potrebno je za dozvole FLEGT uvesti standardiziran format koji će olakšati njihovu učinkovitu provjeru. |
|
(7) |
S obzirom da je međunarodna trgovina drvnom sirovinom sektor koji podliježe tržišnom natjecanju, u provedbi sustava FLEGT za izdavanje dozvola zahtijeva se da postupci koji se odnose na puštanje proizvoda od drva s dozvolom FLEGT u slobodan promet ne uzrokuju nepotrebna kašnjenja u postupku uvoza. Stoga je potrebno predvidjeti što je moguće jednostavnije i praktičnije postupke za provjeru i prihvat dozvola FLEGT s tim da se ne dovede u pitanje vjerodostojnost sustava. |
|
(8) |
Zajednica i države članice obvezale su se u okviru Lisabonske agende da će povećavati konkurentnost poduzeća koja posluju u Europi. Prema Odluci 2004/387/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o interoperabilnom pružanju paneuropskih elektroničkih usluga e-vlade javnim upravama, poduzetnicima i građanima (IDABC) (3), Komisija i države članice trebale bi osigurati učinkovite, djelotvorne i interoperabilne informacijske i komunikacijske sustave za razmjenu informacija između javnih uprava i građana Zajednice. |
|
(9) |
Zaštita pojedinaca s obzirom na obradu osobnih podataka uređena je Direktivom 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom prijenosu takvih podataka (4), a ta je Direktiva u potpunosti primjenjiva na obradu osobnih podataka u smislu ove Uredbe, posebno u pogledu obrade osobnih podataka u dozvolama. |
|
(10) |
Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora za provedbu zakona, upravljanje i trgovinu u području šuma (FLEGT), |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
POGLAVLJE I.
PREDMET I DEFINICIJE
Članak 1.
Ovom se Uredbom utvrđuju detaljna pravila za primjenu sustava za uvoz proizvoda dobivenih od drvne sirovine koji se predviđa u članku 5. Uredbe (EZ) br. 2173/2005.
Članak 2.
U smislu ove Uredbe, uz definicije utvrđene u Uredbi (EZ) br. 2173/2005, primjenjuju se i sljedeće definicije:
|
1. |
„pošiljka” znači količina proizvoda dobivenih od drvne sirovine utvrđena u prilozima II. i III. Uredbi (EZ) br. 2173/2005 za koju je izdana dozvola FLEGT koju iz partnerske zemlje šalje pošiljatelj ili otpremnik i koja se podnosi carinarnici za puštanje u slobodan promet; |
|
2. |
„elektronička dozvola” znači dozvola FLEGT u digitalnom obliku, koja se podnosi ili obrađuje elektronički i koja sadrži sve primjenjive podatke određene rubrikama kako se utvrđuju u Prilogu; |
|
3. |
„dozvola u papirnatom obliku” znači dozvola FLEGT koja odgovara formatu kako se utvrđuje u Prilogu; |
|
4. |
„nadležno(-a) tijelo(-a)” znači tijelo ili tijela koje države članice imenuju za zaprimanje, prihvat i provjeru dozvola FLEGT. |
POGLAVLJE II.
UVJETI ZA IZDAVANJE DOZVOLA FLEGT
Članak 3.
1. Dozvola FLEGT, dalje u tekstu „dozvola”, može biti dozvola u papirnatom ili elektroničkom obliku.
2. Komisija će nadležnim tijelima i carinskim tijelima svake države članice dostaviti ogledni primjerak dozvole ili tehničke specifikacije iz dozvole koje izradi svaka partnerska zemlja.
Članak 4.
Uporabom dozvole ne dovode se u pitanje nikakve druge formalnosti koje se odnose na kretanje robe unutar Zajednice.
Članak 5.
Nadležna tijela ili carinsko tijelo države članice u kojoj se pošiljka prijavljuje za puštanje u slobodan promet mogu zahtijevati da se dozvola prevede na službeni jezik ili jedan od službenih jezika te države članice.
Troškove koji nastaju u vezi s tim snosi uvoznik.
POGLAVLJE III.
PRIHVAT I PROVJERA
Članak 6.
1. Dozvola se predaje nadležnim tijelima države članice u kojoj se pošiljka, na koju se dozvola odnosi, prijavljuje za puštanje u slobodan promet.
2. Odmah po prihvaćanju dozvole, nadležna tijela iz stavka 1. o tome obavješćuju carinsko tijelo u skladu s važećim nacionalnim postupcima.
3. Za dozvolu se smatra da je ništava ako je predana poslije roka važenja koji je na njoj naveden.
4. Dozvola predana prije prispijeća pošiljke na koju se odnosi može se prihvatiti ako dozvola ispunjava sve zahtjeve navedene u članku 7. i ako se smatra da dodatna provjera u skladu s člankom 10. stavkom 1. nije potrebna.
5. Ako se smatra da je potrebna dodatna provjera dozvole ili pošiljke u skladu s člancima 9. i 10., dozvola se prihvaća tek nakon što je ta dodatna provjera provedena na zadovoljavajući način.
Članak 7.
1. Dozvole u papirnatom obliku moraju udovoljavati odgovarajućem oglednom primjerku dozvole.
2. Bez obzira jesu li izrađene u papirnatom ili elektroničkom obliku, dozvole moraju sadržavati podatke navedene u Prilogu u skladu s uputama koje se utvrđuju u tom Prilogu.
Članak 8.
1. Brisanja ili izmjene u dozvoli prihvaćaju se samo ako ih je ovjerilo tijelo koje je dozvolu izdalo.
2. Produženje roka važenja dozvole prihvaća se samo ako ga je ovjerilo tijelo koje je dozvolu izdalo.
3. Duplikat dozvole ili zamjenska dozvola prihvaćaju se samo ako ih izda i ovjeri tijelo koje je dozvolu izdalo.
4. Dozvola se ne prihvaća ako je, nakon dostave dodatnih informacija u skladu s člankom 9. ili dodatne istrage u skladu s člankom 10., utvrđeno da dozvola ne odgovara pošiljci.
Članak 9.
U slučaju kad postoji sumnja može li se dozvola, duplikat dozvole ili zamjenska dozvola prihvatiti, nadležna tijela mogu od tijela u partnerskoj zemlji koje je dozvolu izdalo zahtijevati dodatne informacije.
Uz taj zahtjev može se dostaviti preslika predmetne dozvole, duplikata dozvole ili zamjenske dozvole.
Članak 10.
1. Ako nadležna tijela smatraju da je prije nego donesu odluku o prihvatu dozvole potrebna dodatna provjera pošiljke, moguće je provjeriti odgovara li navedena pošiljka podacima navedenim u dozvoli i prema potrebi podacima koji se odnose na predmetnu dozvolu, a koje u svojoj evidenciji drži tijelo koje je dozvolu izdalo.
2. Ako obujam ili težina proizvoda od drva sadržanih u pošiljci za koju se traži puštanje u slobodan promet ne odstupa za više od 10 % od obujma ili težine navedene u odgovarajućoj dozvoli, smatra se da je pošiljka u skladu s podacima o obujmu ili težini navedenim u dozvoli.
Članak 11.
1. Broj dozvole izdane za proizvode dobivene od drvne sirovine za koje se deklaracija podnosi navodi se u rubrici 44 Jedinstvene carinske deklaracije za puštanje u slobodan promet.
Kad se carinska deklaracija podnosi u sustavu elektroničke obrade podataka, taj se broj navodi u odgovarajućoj rubrici.
2. Proizvodi dobiveni od drvne sirovine puštaju se u slobodan promet tek nakon što je postupak opisan u članku 6. stavku 2. završen.
Članak 12.
Kad nadležna tijela nisu carinska tijela, države članice mogu konkretne funkcije nadležnih tijela prenijeti na carinska tijela.
Informacija o tom prijenosu dostavlja se Komisiji.
Članak 13.
Postupci opisani u ovom poglavlju provode se u suradnji između nadležnih tijela i carinskih tijela.
POGLAVLJE IV.
ELEKTRONIČKI SUSTAVI
Članak 14.
1. Za razmjenu i zapisivanje podataka sadržanih u dozvolama države članice mogu upotrebljavati elektroničke sustave.
2. Elektronički sustavi iz stavka 1. omogućuju razmjenu podataka između nadležnih tijela i carinskih tijela država članica i između nadležnih tijela i carinskih tijela s jedne strane i Komisije ili tijela za izdavanje dozvola u partnerskim zemljama s druge strane.
3. Kod uspostavljanja elektroničkih sustava, države članice vode računa o komplementarnosti, kompatibilnosti i interoperabilnosti. One uzimaju o obzir smjernice koje izrađuje Komisija.
Članak 15.
Elektronički sustavi iz članka 14. stavka 1. mogu, među ostalim, sadržavati sljedeće:
|
(a) |
postupak za zaprimanje i zapisivanje podataka sadržanih u dozvolama; |
|
(b) |
postupak za razmjenu podataka sadržanih u dozvolama; |
|
(c) |
postupak za pohranu podataka sadržanih u dozvolama. |
POGLAVLJE V.
ZAŠTITA PODATAKA
Članak 16.
Ovom se Uredbom ne mijenja niti se na bilo koji način utječe na razinu zaštite pojedinaca s obzirom na obradu osobnih podataka prema odredbama Zajednice i nacionalnog prava, a posebno se ne mijenjaju obveze i prava utvrđeni Direktivom 95/46/EZ. Zaštita pojedinaca s obzirom na obradu osobnih podataka osigurava se posebno s obzirom na otkrivanje ili priopćavanje osobnih podataka u dozvoli.
POGLAVLJE VI.
ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 17.
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Primjenjuje se od datuma primjene prve izmjene Priloga I. Uredbi (EZ) 2173/2005 donesene u skladu s člankom 10. te Uredbe.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 17. listopada 2008.
Za Komisiju
Stavros DIMAS
Član Komisije
(1) SL L 347, 30.12.2005., str. 1.
(2) COM(2003.) 251 konačno.
(3) SL L 144, 30.4.2004., str. 65. Ispravak u SL L 181, 18.5.2004., str. 25.
(4) SL L 281, 23.11.1995., str. 31.
PRILOG
(Format predviđen u članku 2. stavku 3.)
|
11/Sv. 054 |
HR |
Službeni list Europske unije |
209 |
22008D0082(01)
|
L 280/16 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
04.07.2008. |
ODLUKA ZAJEDNIČKOG ODBORA EGP-a
br. 82/2008
od 4. srpnja 2008.
o izmjeni Priloga XI. (Telekomunikacijske usluge) Sporazumu o EGP-u
ZAJEDNIČKI ODBOR EGP-a,
uzimajući u obzir Sporazum o Europskom gospodarskom prostoru, kako je izmijenjen Protokolom o prilagodbi Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru, dalje u tekstu „Sporazum”, a posebno njegov članak 98.,
budući da:
|
(1) |
Prilog XI. Sporazumu izmijenjen je Odlukom Zajedničkog odbora EGP-a br. 67/2008. od 6. lipnja 2008. (1). |
|
(2) |
Odluku Komisije 2008/60/EZ od 21. prosinca 2007. o izmjeni Odluke 2003/548/EZ vezano uz poništenje posebnih vrsta iznajmljenih vodova od najmanjeg skupa iznajmljenih vodova treba unijeti u Sporazum (2), |
ODLUČIO JE:
Članak 1.
U točku 5.cn (Odluka Komisije 2003/548/EZ) Priloga XI. Sporazumu dodaje se sljedeće:
„ , kako je izmijenjena:
|
— |
32008 D 0060: Odlukom Komisije 2008/60/EZ od 21. prosinca 2007. (SL L 15, 18.1.2008., str. 32.).” |
Članak 2.
Tekst Odluke 2008/60/EZ na islandskom i norveškom jeziku koji se objavljuje u Dodatku o EGP-u Službenom listu Europske unije, vjerodostojan je.
Članak 3.
Ova Odluka stupa na snagu 5. srpnja 2008., pod uvjetom da su sve obavijesti iz članka 103. stavka 1. Sporazuma podnesene Zajedničkom odboru EGP-a (3).
Članak 4.
Ova se Odluka objavljuje u odjeljku o EGP-u i Dodatku o EGP-u Službenom listu Europske unije.
Sastavljeno u Bruxellesu 4. srpnja 2008.
Za Zajednički odbor EGP-a
Predsjednik
NJ.P.V. Prinz Nikolaus von LIECHTENSTEIN
(1) SL L 257, 25.9.2008., str. 30.
(2) SL L 15, 18.1.2008., str. 32.
(3) Ustavni zahtjevi nisu navedeni.
|
11/Sv. 054 |
HR |
Službeni list Europske unije |
210 |
22008D0083(01)
|
L 280/17 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
04.07.2008. |
ODLUKA ZAJEDNIČKOG ODBORA EGP-a
br. 83/2008
od 4. srpnja 2008.
o izmjeni Priloga XI. (Telekomunikacijske usluge) Sporazumu o EGP-u
ZAJEDNIČKI ODBOR EGP-a,
uzimajući u obzir Sporazum o Europskom gospodarskom prostoru, kako je izmijenjen Protokolom o prilagodbi Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru, dalje u tekstu „Sporazum”, a posebno njegov članak 98.,
budući da:
|
(1) |
Prilog XI. Sporazumu izmijenjen je Odlukom Zajedničkog odbora EGP-a br. 67/2008. od 6. lipnja 2008. (1). |
|
(2) |
Odluku Komisije 2007/698/EZ od 29. listopada 2007. o izmjeni Odluke 2007/116/EZ u vezi s uvođenjem dodatnih rezerviranih brojeva koji počinju brojem „116” (2) treba unijeti u Sporazum, |
ODLUČIO JE:
Članak 1.
U točku 5.cx (Odluka Komisije 2007/116/EZ) Priloga XI. Sporazumu dodaje se sljedeće:
„kako je izmijenjena:
|
— |
32007 D 0698: Odlukom Komisije 2007/698/EZ od 29. listopada 2007. (SL L 284, 30.10.2007., str. 31.).” |
Članak 2.
Tekst Odluke 2007/698/EZ na islandskom i norveškom jeziku koji se objavljuje u Dodatku o EGP-u Službenom listu Europske unije, vjerodostojan je.
Članak 3.
Ova Odluka stupa na snagu 5. srpnja 2008., pod uvjetom da su sve obavijesti iz članka 103. stavka 1. Sporazuma podnesene Zajedničkom odboru EGP-a (3).
Članak 4.
Ova se Odluka objavljuje u odjeljku o EGP-u i Dodatku o EGP-u Službenom listu Europske unije.
Sastavljeno u Bruxellesu 4. srpnja 2008.
Za Zajednički odbor EGP-a
Predsjednik
NJ.P.V. Prinz Nikolaus von LIECHTENSTEIN
(1) SL L 257, 25.9.2008., str. 30.
(2) SL L 284, 30.10.2007., str. 31.
(3) Ustavni zahtjevi nisu navedeni.
|
11/Sv. 054 |
HR |
Službeni list Europske unije |
211 |
32008R1193
|
L 323/1 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
01.12.2008. |
UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 1193/2008
od 1. prosinca 2008.
o uvođenju konačne antidampinške pristojbe i konačnoj naplati privremenih pristojba uvedenih na uvoz limunske kiseline podrijetlom iz Narodne Republike Kine
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,
uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 384/96 od 22. prosinca 1995. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske zajednice (1); (Osnovna uredba), a posebno njezin članak 9.,
uzimajući u obzir prijedlog koji je podnijela Komisija nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom,
budući da:
A. PRIVREMENE MJERE
|
(1) |
Komisija je 4. rujna 2007. objavila obavijest (2) o pokretanju antidampinškog postupka o uvozu u Zajednicu limunske kiseline podrijetlom iz Narodne Republike Kine (NRK). Komisija je 3. lipnja 2008. Uredbom (EZ) br. 488/2008 (3) (Privremena uredba) uvela privremenu antidampinšku pristojbu na uvoz limunske kiseline podrijetlom iz NRK-a. |
|
(2) |
Naglašava se da je postupak pokrenut nakon zahtjeva koji je podnijelo Vijeće europske kemijske industrije (CEFIC) (podnositelj zahtjeva) u ime proizvođača koji predstavlja najveći udio ukupne proizvodnje limunske kiseline u Zajednici, u ovom slučaju više od 25 %. |
|
(3) |
Kako je određeno u uvodnoj izjavi 14. Privremene uredbe, ispitni postupak o dampingu i šteti obuhvatio je razdoblje od 1. srpnja 2006. do 30. lipnja 2007. („razdoblje ispitnog postupka” ili „RIP”). U vezi s kretanjima koja su važna za procjenu štete, Komisija je analizirala podatke koji obuhvaćaju razdoblje od 1. siječnja 2004. do kraja RIP-a (razmatrano razdoblje). |
B. DALJNJI POSTUPAK
|
(4) |
Nakon uvođenja privremenih antidampinških pristojba na uvoz limunske kiseline podrijetlom iz NRK-a, nekoliko zainteresiranih stranaka dostavilo je komentare u pisanom obliku. Strankama koje su to zatražile također je omogućeno saslušanje. |
|
(5) |
Komisija je nastavila tražiti i provjeravati sve podatke koje je smatrala potrebnima za svoje konačne nalaze. Komisija je posebno pojačala ispitni postupak u pogledu aspekata interesa Zajednice. U vezi s time, nakon uvođenja privremenih mjera obavljen je dodatni posjet radi provjere u poslovnim prostorima sljedećeg korisnika limunske kiseline u Europskoj uniji:
Uz to, kao što je detaljno objašnjeno u uvodnoj izjavi 11., posjeti radi provjere obavljeni su u poslovnim prostorima sljedećih proizvođača izvoznika:
|
|
(6) |
Sve su stranke obaviještene o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo preporučiti uvođenje konačne antidampinške pristojbe na uvoz limunske kiseline podrijetlom iz NRK-a i konačna naplata iznosa osiguranih privremenom pristojbom. Nakon te objave također im je dano razdoblje unutar kojega su mogle uložiti prigovore. |
|
(7) |
Pisani i usmeni komentari zainteresiranih stranaka razmotreni su i, prema potrebi, nalazi su odgovarajuće promijenjeni. |
C. POKRETANJE POSTUPKA, DOTIČNI PROIZVOD I ISTOVJETNI PROIZVOD
|
(8) |
Jedan proizvođač izvoznik ponovio je tvrdnju da javna inačica zahtjeva nije sadržavala nikakav dokaz prima facie o materijalnoj šteti industriji Zajednice, sprječavajući zainteresirane stranke od korištenja prava na obranu. Prema tom proizvođaču izvozniku, postupak se nije trebao pokrenuti zbog nedostatka dostatnih dokaza sadržanih u zahtjevu. U tom pogledu, treba naglasiti da je javna inačica zahtjeva sadržavala sve bitne dokaze i sažetke koji nisu povjerljive prirode o podacima dostavljenima pod povjerljivom oznakom kako bi zainteresirane stranke koristile svoje pravo na obranu kroz postupak. Stoga se ovaj argument treba odbaciti. |
|
(9) |
Neke zainteresirane stranke tvrdile su da dotični proizvod, kako je određen u uvodnoj izjavi 16. Privremene uredbe, i istovjetni proizvod nisu istovjetni kao što je navedeno u uvodnoj izjavi 18. Privremene uredbe, budući da ne bi dijelili ista fizička i kemijska svojstva i ne koriste se za iste namjene. Prema tim zainteresiranim strankama, tvrdnja u uvodnoj izjavi 18. Privremene uredbe ne obrađuje argumente iznesene tijekom ispitnog postupka i proturječi prilagodbi koju je Komisija napravila u izračunima o sniženju cijena za uklanjanje stvrdnutosti određenih količina dotičnog proizvoda nakon ulaska u EU. Prvo se naglašava da je ispitni postupak pokazao da se i dotični proizvod i istovjetni proizvod koriste u istim osnovnim primjenama, tj. uglavnom za čišćenje u kućanstvu (proizvodi za strojno pranje posuđa, deterdženti, omekšivači vode) te kao dodaci u hrani i piću, ali također i u području osobne njege/kozmetike. Tvrdnja da dotični proizvod određeni korisnici zapravo ne bi koristili u industriji deterdženata, hrane i pića zbog njegovog mirisa i/ili boje nije detaljnije potkrijepljena dokazima. Ispitni postupak pokazao je da se u primjeni u samo jednoj niši, tj. u farmaceutskom području, doista koristila samo europska limunska kiselina zbog troška posebnog testa o sukladnosti koji je obvezan. Budući da farmaceutsko područje predstavlja samo mali udio ukupnog poslovanja korisnikâ, provođenje testa o sukladnosti nije se smatralo ekonomski opravdanom poslovnom odlukom. Drugo, nema proturječnosti između prilagodbe izvršene u izračunu o sniženju cijene za uklanjanje stvrdnutosti dijelova dotičnog proizvoda nakon uvoza, kako je spomenuto u uvodnoj izjavi 64. Privremene uredbe, i tvrdnje da su oba proizvoda istovjetna, budući da je dovoljno da dotični proizvod i istovjetni proizvod dijele ista osnovna kemijska, fizička i tehnička svojstva i da imaju iste osnovne uporabe, što jest slučaj. Nadalje se naglašava da se stvrdnjavanje kao takvo ne događa zbog posebnih svojstava kineskih proizvoda, nego zato što svaka limunska kiselina, neovisno o svojem podrijetlu, zbog svojeg kemijskog sastava pokazuje sklonost stvrdnjavanju kada je izložena vlažnosti i promjenama temperature. Kako je normalno samo dotični proizvod izložen kroz dulje razdoblje vlažnosti i promjenama temperature tijekom otpreme u EU, problem se uglavnom javlja za dotični proizvod, ali ne isključivo. Stoga, prilagodba jednostavno uzima u obzir činjenicu da uklanjanje stvrdnutosti stvara dodatne troškove uglavnom za dotični proizvod jer se za količine koje su stvrdnute ili uklanja stvrdnutost (lomljenjem i prosijavanjem ili topljenjem stvrdnutog proizvoda) prije daljnje prodaje ili se prodaju s rabatom. Stoga se ova tvrdnja treba odbaciti. |
|
(10) |
s obzirom na gore navedeno, konačno se zaključuje da su dotični proizvod i limunska kiselina koja se proizvodi i prodaje u analognoj zemlji, Kanadi, kao i ona koju industrija Zajednice proizvodi i prodaje na tržištu Zajednice istovjetni u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe te se konačno potvrđuju uvodne izjave 15. do 17. Privremene uredbe. |
D. DAMPING
1. Općenito
|
(11) |
U privremenoj fazi ispitnog postupka ispitane su sve tvrdnje svih poznatih proizvođača izvoznika o tretmanu tržišnog gospodarstva (MET)/individualnom tretmanu (IT). Samo su neki proizvođači izvoznici uključeni u uzorak, a jednom trgovačkom društvu odobreno je pojedinačno ispitivanje. U svojim komentarima na Privremenu uredbu, neke stranke tvrdile su da taj pristup ima nedostataka. Stvar je stoga ponovno razmotrena i, s obzirom također na činjenicu da je, uzimajući u obzir okolnosti slučaja poput na primjer dostupnih izvora, postalo moguće povećati broj trgovačkih društava koja bi se razumno mogla ispitati, konačno je odlučeno da se odabir uzoraka ne treba primijeniti. S obzirom na to da je svakom trgovačkom društvu koje je surađivalo odobren barem IT u privremenoj fazi, trebalo bi utvrditi pojedinačnu carinsku stopu za svako od njih. Posljedično, od tri trgovačka društva koja nisu bila odabrana u uzorak ili pojedinačno ispitana u privremenoj fazi zatražena je dostava odgovora na upitnik. Međutim, samo su dva trgovačka društva dostavila odgovor na upitnik. Treće trgovačko društvo nije dostavilo odgovor na upitnik i nije dalje ispitano. |
2. Tretman tržišnog gospodarstva (MET)
|
(12) |
Trgovačko društvo navedeno u uvodnoj izjavi 27. Privremene uredbe inzistiralo je na tome da subvencija spomenuta u toj uvodnoj izjavi nije bila za potrebe dotičnog proizvoda i da je neplaćanje najamnina bilo opravdano privatnim dogovorima unutar grupacije o umanjenju dugovane najamnine za iznos dobiti. Međutim, u nedostatku bilo kakvih novih elemenata ili podataka o tom pitanju te s obzirom na iskrivljujuće računovodstvene učinke prakse spomenute u pogledu najamnine, zaključci u pogledu tog trgovačkog društva ostaju nepromijenjeni i konačno se potvrđuju. |
|
(13) |
Nakon privremene objave, jedna je grupacija trgovačkih društava navedena u uvodnoj izjavi 25. Privremene uredbe tvrdila da je dobila zajmove na temelju detaljne financijske analize jedne od banaka i nakon što joj je odobren visoki kreditni rejting. Međutim, činjenica da je banka službeno provela analizu i odobrila visoki kreditni rejting ne isključuje činjenicu da je dotično trgovačko društvo dalo jamstva drugim trgovačkim društvima iako je založilo većinu svoje dugotrajne imovine, niti činjenicu da je zajmove odobrene dotičnom trgovačkom društvu odobrila banka za koju je utvrđeno da je pod državnim utjecajem. Stoga, zaključci u odnosu na to trgovačko društvo ostaju nepromijenjeni i konačno se potvrđuju. |
|
(14) |
Jedno od trgovačkih društava navedenih u uvodnoj izjavi 26. Privremene uredbe inzistiralo je na tome da je bilo kažnjeno zbog činjenice da je njegov većinski dioničar stekao prava korištenja zemljišta za dobru cijenu i onda ih je ispravno dao ponovno vrednovati u skladu s razvojem tržišne cijene. Međutim, ogromna razlika između cijene prilikom stjecanja i kasnijih evaluacija (1 000-2 000 %) nije se mogla objasniti. Stoga, u nedostatku bilo kakvih novih elemenata ili podataka o stjecanju i naknadnom ponovnom vrednovanju prava korištenja zemljišta te s obzirom na prednosti koje je trgovačko društvo dobilo nabavom imovine po cijeni znatno nižoj od tržišne vrijednosti, zaključci u pogledu tog trgovačkog društva ostaju nepromijenjeni i konačno se potvrđuju. |
|
(15) |
U nedostatku bilo kakvih drugih komentara o MET-u, konačno se potvrđuju uvodne izjave od 25. do 30. Privremene uredbe. |
3. Individualni tretman (IT)
|
(16) |
Pet trgovačkih društava ili grupacija trgovačkih društava kojima nije odobren MET ispunjavali su sve kriterije određene člankom 9. stavkom 5. Osnovne uredbe te im je odobren IT. Jedno trgovačko društvo kojemu je privremeno odobren IT, nije dalje surađivalo i stoga IT nije konačno odobren (vidjeti uvodne izjave 11. i 34.). |
4. Uobičajena vrijednost
|
(17) |
Kao što je objašnjeno u uvodnoj izjavi 11., nakon komentara na Privremenu uredbu, odlučeno je da se odabir uzoraka ne treba primijeniti te je od tri trgovačka društva koja nisu odabrana u uzorak ili pojedinačno ispitana u privremenoj fazi zatražena dostava odgovora na upitnik. Uobičajena vrijednost utvrđena je za jedno od tih trgovačkih društava (Laiwu Taihe), kojemu je odobren MET i koje je dostavilo odgovor na upitnik. |
4.1. Trgovačka društva ili grupacije trgovačkih društava kojima se mogao odobriti MET
|
(18) |
Budući da jedino trgovačko društvo kojemu se mogao odobriti MET i koje je pojedinačno ispitano u privremenoj fazi ispitnog postupka nije dostavilo nikakve komentare o uobičajenoj vrijednosti, nalazi u uvodnim izjavama od 35. do 39. Privremene uredbe konačno se potvrđuju. |
|
(19) |
U pogledu jedinog preostalog trgovačkog društva kojemu je odobren MET (Laiwu Taihe) i koje je dodatno ispitano zbog razloga objašnjenih u uvodnoj izjavi 11., prvo je provjereno je li ukupna domaća prodaja trgovačkog društva istovjetnog proizvoda bila reprezentativna u smislu članka 2. stavka 2. Osnovne uredbe. Domaća prodaja dotičnog proizvoda bila je nešto ispod 5 % izvoza istovjetnog proizvoda u Zajednicu. Međutim, takav mali udio svejedno je dovoljne veličine da bi se mogla provesti odgovarajuća usporedba, a domaće cijene istovjetnog proizvoda smatraju se reprezentativnima s obzirom također na ukupnu domaću prodaju dotičnog trgovačkog društva. Stoga su korištene za određivanje uobičajene vrijednosti. |
|
(20) |
Za svaku vrstu proizvoda koju je Laiwu Taihe prodavao za izvoz u Zajednicu utvrđeno je je li se izravno usporediva vrsta proizvoda prodavala na domaćem tržištu. Za vrste proizvoda se smatralo da su izravno usporedive ako je ista vrsta proizvoda (definirano po kemijskom sastavu), usporedive granulacije te pakiranja. Utvrđeno je da se samo kod jedne vrste proizvoda koja se prodavala za izvoz u Zajednicu izravno usporediva vrsta proizvoda prodavala na domaćem tržištu. |
|
(21) |
Naknadno je ispitano može li se smatrati da se domaća prodaja ove vrste proizvoda obavlja u uobičajenom tijeku trgovine u skladu s člankom 2. stavkom 4. Osnovne uredbe. Utvrđeno je da je bilo profitabilne domaće prodaje ove vrste proizvoda nezavisnim kupcima tijekom RIP-a te stoga u uobičajenom tijeku trgovine. |
|
(22) |
Budući da je obujam profitabilne prodaje ove vrste proizvoda predstavljao 80 % ili manje od ukupnog obujma prodaje te vrste, uobičajena vrijednost temeljila se na stvarnoj domaćoj cijeni izračunatoj kao ponderirani prosjek profitabilne prodaje samo te vrste. |
|
(23) |
Kako se domaće cijene Laiwu Taihe-a nisu mogle koristiti radi utvrđivanja uobičajene vrijednosti za ostale vrste proizvoda, uobičajena vrijednost određena je u skladu s člankom 2. stavkom 3. Osnovne uredbe. |
|
(24) |
Prilikom određivanja uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 3. Osnovne uredbe, iznosi prodajnih, općih i administrativnih troškova (POA) i dobiti temeljili su se u skladu s člankom 2. stavkom 6. prvim uvodnim podstavkom Osnovne uredbe na stvarnim podacima koji se odnose na proizvodnju i prodaju Laiwu Taihe-a istovjetnog proizvoda u uobičajenom tijeku trgovine. |
4.2. Trgovačka društva ili grupacije trgovačkih društava kojima se nije mogao odobriti MET
|
(25) |
U svojim komentarima na Privremenu uredbu, neke stranke tvrdile su da Kanada ne bi bila prikladna analogna zemlja s obzirom na činjenicu da su Sjedinjene Američke Države (SAD) nedavno pokrenule antidampinški postupak o limunskoj kiselini podrijetlom iz, inter alia, Kanade. Stoga je ponovno predložen Tajland kao alternativna analogna zemlja. Međutim, analiza je pokazala da, iako antidampinške mjere na limunsku kiselinu podrijetlom iz Kanade nisu bile na snazi tijekom RIP-a, antidampinške mjere su bile na snazi tijekom RIP-a na limunsku kiselinu podrijetlom iz Tajlanda. Potonje mjere uvela je Indija i sastojale su se od značajnih antidampinških pristojba od 374,36 USD po toni, koje su prestale važiti tek u kolovozu 2007., tj. dva mjeseca nakon kraja RIP-a. Stoga, također uzimajući u obzir argumente već spomenute u uvodnim izjavama 42. i 43. Privremene uredbe i činjenicu da je ispitni postupak u SAD-u o limunskoj kiselini podrijetlom iz Kanade bio još uvijek u tijeku u trenutku završetka ispitnog postupka Zajednice, zaključuje se da nema razloga zašto bi se Tajlandu trebala dati prednost kao analognoj zemlji u odnosu na Kanadu. |
|
(26) |
Prema članku 2. stavku 7. točki (a) Osnovne uredbe, uobičajena vrijednost za proizvođače izvoznike spomenute gore u uvodnoj izjavi 11. kojima nije odobren MET morala se utvrditi na temelju cijena ili izračunate vrijednosti u analognoj zemlji. |
5. Izvozna cijena
|
(27) |
U slučaju dvaju trgovačkih društava koja su dodatno ispitana zbog razloga objašnjenih gore u uvodnoj izjavi 11., izvozna cijena je utvrđena slijedeći istu metodologiju objašnjenu u uvodnim izjavama 45. do 47. Privremene uredbe. |
|
(28) |
Budući da ni jedno trgovačko društvo nije dostavilo bilo kakve komentare o izvoznim cijenama, nalazi sadržani u uvodnim izjavama 45. do 47. Privremene Uredbe konačno se potvrđuju. |
6. Usporedba
|
(29) |
U svojim komentarima na Privremenu uredbu i konačnu objavu, jedna grupacija trgovačkih društava osporila je odbitak fiktivne provizije za prodaju putem trgovca u NRK-u, s obzirom na to da je trgovac bio sastavni dio grupacije. Međutim, utvrđeno je da je trgovačko društvo koje se bavilo trgovinom doista imalo funkciju nezavisnog trgovca i da je ekonomski rezultat odnosa između dvaju trgovačkih društava kao između nalogodavca i zastupnika. Utvrđeno je da trgovac nije samo trgovao proizvodima koje su proizvodila povezana trgovačka društva, nego i proizvodima koje su proizvodili nezavisni proizvođači. Nadalje, dotično trgovačko društvo također je prodavalo i izravno nepovezanim kupcima. Stoga je tvrdnja odbačena i u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (i) Osnovne uredbe izvršen je odbitak na temelju POA troškova i dobiti nepovezanih uvoznika. |
|
(30) |
U svojim komentarima na Privremenu uredbu, jedan proizvođač izvoznik tvrdio je da se trošak konverzije valuta ne treba uzeti u obzir, jer prema članku 2. stavku 10. točki (j) Osnovne uredbe, izvoznicima se odobrava 60 dana kako bi se uzelo u obzir trajno kretanje u tečajevima tijekom razdoblja ispitnog postupka. Ovaj zahtjev mogao se prihvatiti te je dampinška marža proizvođača izvoznika odgovarajuće prilagođena. |
|
(31) |
U Privremenoj uredbi kod izvozne cijene je izvršen odbitak u pogledu nepovratnog PDV-a koji se naplaćuje na izvoznu prodaju, u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (b) Osnovne uredbe. Jedan proizvođač izvoznik tvrdio je u svojim komentarima na Privremenu uredbu da nije trebalo izvršiti takvu prilagodbu izvozne cijene jer bi se članak 2. stavak 10. točka (b) Osnovne uredbe odnosila samo na uobičajenu vrijednost. Potvrđuje se da se prilagodba predviđena člankom 2. stavkom 10. točkom (b) Osnovne uredbe odnosi samo na izračun uobičajene vrijednosti. Zapravo je gore spomenuti odbitak kod izvozne cijene obvezan i treba se izvršiti u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (k) Osnovne uredbe. Ispitujući ovu tvrdnju, utvrđeno je da je učinjena administrativna pogreška prilikom izračuna prilagodbe cijene za dotično trgovačko društvo i da je ista pogreška učinjena u pogledu ostalih trgovačkih društava. Ove netočnosti ispravljene su i dovele su do ispravaka blago prema dolje kod dampinških marža prethodno izračunatih za ta trgovačka društva. |
|
(32) |
Ispitujući tvrdnju navedenu u uvodnoj izjavi 31., utvrđeno je da potrebna prilagodba cijene nije izvršena u slučaju jednog trgovačkog društva kojemu je odobren individualni tretman. To je ispravljeno i ima za posljedicu blago povećanje dampinške marže za to trgovačko društvo. |
|
(33) |
U nedostatku bilo kakvih drugih komentara u pogledu usporedbe te, osim promjena navedenih gore u uvodnim izjavama 30., 31. i 32., konačno se potvrđuju uvodne izjave 48. do 50. Privremene uredbe. |
7. Dampinška marža
|
(34) |
U slučaju dvaju trgovačkih društava koja su dodatno ispitana zbog razloga objašnjenih gore u uvodnoj izjavi 11., dampinška marža utvrđena je slijedeći istu metodologiju objašnjenu u uvodnoj izjavi 51. Privremene uredbe. U slučaju trgovačkog društva koje nije dostavilo odgovor na upitnik i koje nije dodatno ispitano, kako je objašnjeno gore u uvodnoj izjavi 11., za ovo se trgovačko društvo smatra da ne surađuje te se nalazi temelje na dostupnim podacima u skladu s člankom 18. stavkom 1. Osnovne uredbe. U ovom slučaju, s obzirom na visoku razinu suradnje spomenutu u uvodnoj izjavi 19. Privremene uredbe, ovome trgovačkom društvu pripisana je najviša utvrđena dampinška marža u odnosu na sva ostala trgovačka društva. |
|
(35) |
Dampinške marže svih trgovačkih društava koja su već bila pojedinačno ispitana u privremenoj fazi ponovno su izračunate, kako bi se ispravile netočnosti navedene u uvodnim izjavama 30., 31. i 32. Taj ponovni izračun doveo je do manjih ispravaka dampinških marža. |
|
(36) |
U nedostatku ikakvih novih elemenata, konačno se potvrđuju zaključci iz uvodne izjave 53. Privremene uredbe, koja se odnosi na razinu suradnje. |
|
(37) |
Na tom temelju, konačne dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Zajednice, neocarinjene, iznose:
|
E. ŠTETA
1. Proizvodnja Zajednice i industrija Zajednice
|
(38) |
Neke zainteresirane stranke tvrdile su da je SA Citrique Belge NV prestao s proizvodnjom nakon RIP-a i da je trgovao dotičnim proizvodom uvezenim od svojeg povezanog trgovačkog društva u Kini (DSM Citric Acid (Wuxi) Ltd), tvrdeći dakle da SA Citrique Belge NV ne bi trebao biti dio industrije Zajednice. Ova tvrdnja međutim nije bila potkrijepljena bilo kakvim dokazima, a prema podacima koje je dostavio SA Citrique Belge NV proizlazi da je trgovačko društvo nastavilo s proizvodnjom. |
|
(39) |
Jedna zainteresirana stranka također se žalila da je u uvodnoj izjavi 56. Privremene uredbe naveden samo određeni raspon uvoza SA Citrique Belge NV od njegovog povezanog kineskog proizvođača tijekom RIP-a. Ta je zainteresirana stranka tvrdila da se kretanje cjelokupnog uvoza industrije Zajednice od povezanih i nepovezanih trgovačkih društava treba navesti za cijelo razmatrano razdoblje, budući da uvoz predstavlja važan čimbenik za procjenu proizvodnje Zajednice i posljedično za zaključak o postojanju štete. Ispitni postupak doista je pokazao da je tijekom cijelog razmatranog razdoblja uvoz industrije Zajednice bio neznatan, tj. između 1 % i 6 % proizvodnje – ovaj raspon navodi se zbog povjerljivosti. Stoga se argument treba odbaciti, a uvodne izjave 55. do 58. Privremene uredbe konačno se potvrđuju. |
2. Potrošnja u Zajednici
|
(40) |
Kako nisu dobiveni novi i potkrijepljeni podaci u pogledu potrošnje u Zajednici, uvodne izjave 59. i 60. Privremene uredbe konačno se potvrđuju. |
3. Uvoz iz dotične zemlje
(a) Obujam i tržišni udio dotičnog uvoza, uvozne cijene
|
(41) |
U pogledu obujma uvoza, tržišnog udjela i cijena, nisu utvrđeni ili dobiveni novi i potkrijepljeni podaci pa se stoga, u nedostatku bilo kakvih zahtjeva ili argumenata od bilo koje zainteresirane stranke o obujmu i cijenama dotičnog uvoza, uvodne izjave 61. do 63. Privremene uredbe konačno potvrđuju. |
(b) Sniženje cijena
|
(42) |
Tijekom privremene faze ispitnog postupka, radi usporedbe dotičnog proizvoda i limunske kiseline koju proizvodi industrija Zajednice na istoj razini trgovine, izvršena je prilagodba cijene za maržu (uključujući POA troškove) nepovezanih uvoznika prilikom izračuna sniženja cijene i, dodatno, izvršena je prilagodba cijene za troškove posebnog postupka nastale uvoznicima u Zajednicu kod uklanjanja stvrdnutosti određene količine dotičnog proizvoda prije daljnje prodaje. Međutim, zbog manje revizije podataka koji se odnose na prilagodbu razine trgovine, ponderirana prosječna marža sniženja cijena koja je izračunata i utvrđena na 17,42 %, revidirana je naniže na 16,54 %. |
|
(43) |
Nakon konačne objave, jedan proizvođač iz Zajednice tvrdio je da se prilagodbe razine trgovine također trebaju izvršiti u odnosu na prodaju industrije Zajednice, tj. da se njezina prodaja obavljana putem trgovaca treba uzeti u obzir. U tom pogledu treba naglasiti da je prilagodba razine trgovine doista izvršena za prodajne cijene industrije Zajednice prije njihove usporedbe s uvoznim cijenama dotičnog proizvoda. |
|
(44) |
Isti proizvođač iz Zajednice također je zatražio da se prilagodba cijene za troškove posebnog postupka prilikom uklanjanja stvrdnutosti određene količine dotičnog proizvoda treba primijeniti i na istovjetni proizvod. Međutim, taj zahtjev nije dalje potkrijepljen podacima o posebnim troškovima koji su nastali tom proizvođaču iz Zajednice i stoga se nije mogao prihvatiti. S obzirom na gore navedeno, konačno se potvrđuje uvodna izjava 64. Privremene uredbe. |
4. Stanje industrije Zajednice
(a) Općenito
|
(45) |
Neke zainteresirane stranke tvrdile su da Komisija nije temeljito analizirala sve pokazatelje štete i stoga nije utvrđena valjana i potpuna veza između stanja industrije Zajednice i kineskog uvoza. Posebno se tvrdilo da nije bilo procjene pozitivnog razvoja određenih pokazatelja štete. Treba naglasiti da, iako neki pokazatelji štete pokazuju pozitivni razvoj, što je potvrđeno u uvodnoj izjavi 79. Privremene uredbe, cjelokupna slika ukazuje na pogoršanje stanja industrije Zajednice. Umjereno poboljšanje proizvodnje, proizvodnog kapaciteta, iskorištenosti kapaciteta, obujma prodaje i razina jediničnih cijena, kao i povećana troškovna učinkovitost opisana u uvodnoj izjavi 76. Privremene uredbe, odražavaju napore proizvođača u Zajednici u zadržavanju konkurentnosti tijekom razmatranog razdoblja i iskorištavanju povećane potrošnje. Međutim, kao što je vidljivo u uvodnoj izjavi 68. Privremene uredbe, unatoč tim naporima, industrija Zajednice izgubila je 5 postotnih bodova (tj. tržišni udio smanjio se s 54 % na 49 %) svojeg tržišnog udjela, koje je vjerojatno stekao kineski dampinški uvoz niske cijene. Kao otežavajući čimbenik, također se spominje da je industrija Zajednice mogla očekivati stjecanje određenog tržišnog udjela kojeg su imala tri proizvođača limunske kiseline u Zajednici koji su zatvoreni od 2004. Ali naprotiv, industrija Zajednice nije uspjela niti preuzeti kupce od tri zatvorena proizvođača iz EZ-a, niti iskoristiti povećanu potrošnju. Taj značajni gubitak tržišnog udjela, zajedno s očigledno sve lošijim financijskim pokazateljima, tj. profitabilnošću, povratom ulaganja i novčanog toka, pokazuju da se ukupno stanje industrije Zajednice pogoršalo tijekom razmatranog razdoblja i čini se da je najlošije bilo tijekom RIP-a. Uz to, smanjenje zaliha ne može se ocijeniti kao pozitivni razvoj stanja industrije Zajednice u ovom slučaju, budući da se ne može smatrati razumnim pokazateljem, s obzirom na narav proizvoda koji ne dopušta dugotrajno skladištenje. |
(b) Ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala
|
(46) |
Jedna zainteresirana stranka tvrdila je da ulaganja u ovom području nisu stalna, ali slijede određene cikluse ulaganja. Iako se čak i u normalnim tržišnim uvjetima sigurno ne može očekivati da bi se važna ulaganja vršila svake godine, činjenica da tijekom cijelog razdoblja nijedan od dva preostala proizvođača iz Zajednice nije izvršio bilo kakvo važno ulaganje smatra se znakom da niska profitabilnost (koja se pretvorila u gubitak od 2006.) nije dopuštala bilo kakvo važno ulaganje. Stoga se smatra da je ulaganje posebno razuman pokazatelj štete u ovom slučaju. |
|
(47) |
Konačno, treba razmotriti sposobnost proizvođača u Zajednici za prikupljanjem kapitala. U tom pogledu ispitni postupak je pokazao da su oba proizvođača iz Zajednice, zbog sve lošijeg okruženja za poslovanje s limunskom kiselinom, imala poteškoće u prikupljanju kapitala. |
|
(48) |
Jedna zainteresirana stranka tvrdila je da je podnositelj zahtjeva barem uspio prikupiti kapital za ostale proizvode, budući da je u veljači 2007. najavio izgradnju novog postrojenja za glukozu. U tom pogledu naglašava se da je opseg ispitnog postupka ograničen na sposobnost prikupljanja kapitala u odnosu na dotični proizvod, tj. limunsku kiselinu, pri čemu se pokazalo da je na tu sposobnost negativno utjecalo financijsko stanje industrije Zajednice. |
|
(49) |
Na temelju gore navedenog, zaključci iz uvodne izjave 72. Privremene uredbe o ulaganju industrije Zajednice konačno se potvrđuju. |
(c) Profitabilnost i povrat ulaganja
|
(50) |
Jedna zainteresirana stranka tvrdila je da se nalazi iz uvodne izjave 73. Privremene uredbe nisu mogli uskladiti s financijskim izvještajima oba proizvođača iz Zajednice, posebno jer nijedan od tih financijskih izvještaja ne bi pokazivao spomenuti izvanredni trošak restrukturiranja. U tom pogledu, naglašava se da su kroz razmatrano razdoblje na izvanrednu uspješnost jednog proizvođača iz Zajednice u velikoj mjeri utjecali napori za restrukturiranjem, koji su prikazani u financijskim izvještajima ili kao trošak ili kao prihod, ovisno o tome odnose li se na dodavanje ili oslobađanje rezerve, te tantijeme plaćane matičnom društvu u Švicarskoj. Stoga se smatra primjerenijim koristiti poslovni rezultat kao temelj za analizu štete nego neto dobit. |
|
(51) |
Ista stranka tvrdila je da je novčana kazna za nekonkurentno ponašanje koja je uvedena u 2005. za oba matična trgovačka društva proizvođačâ iz Zajednice mogla utjecati na stanje dobiti industrije Zajednice. Bilo kakvi učinci koji proizlaze iz novčane kazne (i dodavanje i oslobađanje rezerve) bili su zabilježeni kao izvanredni rezultat. Kao što je spomenuto u uvodnoj izjavi 50., poslovni rezultat korišten je kao pokazatelj štete u ovom postupku. Stoga, novčana kazna koja je uvedena za proizvođače iz Zajednice nije mogla utjecati na stanje dobiti koje je korišteno u analizi štete. Uz to, treba naglasiti da je industrija Zajednice ostvarivala gubitak od 2006. do kraja RIP-a. Stoga se kretanja kako su prikazana u Privremenoj uredbi konačno potvrđuju. |
|
(52) |
Nekoliko zainteresiranih stranaka ukazalo je na određeno neslaganje između kretanja koje se odnosi na profitabilnost i povrata ulaganja. Doista, za razliku od profitabilnosti koja je utvrđena iskazujući dobit iz redovnog poslovanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima kao postotak tog prometa, povrat ulaganja izračunan je kao neto dobit u postotku od neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja. Radi ujednačenosti izračuna svih pokazatelja štete, izračun povrata ulaganja revidiran je na temelju dobiti iz redovnog poslovanja u postotku neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja. Revidirani podaci su kako slijedi:
|
|
(53) |
Međutim, ispravljeni podaci slijede isto kretanje i stoga ne mijenjaju zaključak iz uvodne izjave 74. Privremene uredbe, koji se konačno potvrđuje. |
5. Zaključak o šteti
|
(54) |
U nedostatku bilo kakvih novih i potkrijepljenih podataka ili argumenata o proizvodnji, obujmu prodaje, tržišnim udjelima, jediničnoj prodajnoj cijeni, zalihama, novčanom toku, zaposlenosti, produktivnosti, plaćama i visini dampinške marže, nalazi u uvodnim izjavama 66. do 71., 73. i 75. do 78. Privremene uredbe konačno se potvrđuju. Uz to, ispravljeni podaci o povratu ulaganja ne utječu na kretanja kako su određeni uvodnim izjavama 73. i 74. Privremene uredbe. Stoga, s obzirom na očigledno sve lošije financijske pokazatelje, poput profitabilnosti, povrata ulaganja i novčanog toka, zajedno sa značajnim gubitkom tržišnog udjela, zaključak iz uvodne izjave 81. Privremene uredbe da je industrija Zajednice pretrpjela materijalnu štetu konačno se potvrđuje. |
F. UZROČNOST
1. Učinak dampinškog uvoza
|
(55) |
Kako je spomenuto u uvodnoj izjavi 42., konačno se zaključuje da su tijekom RIP-a prosječne cijene uvoza iz NRK-a snižavale prosječne cijene industrije Zajednice. Nakon manje revizije u izračunu, utvrđeno je da je prosječna marža snižavanja cijena 16,54 %. Ta manja revizija naniže ne može utjecati na zaključke o učinku dampinškog uvoza iz uvodnih izjava 83. do 85. Privremene uredbe, koji se konačno potvrđuju. |
2. Učinak ostalih čimbenika
(a) Samonanesena šteta
|
(56) |
Neki uvoznici tvrdili su da je industrija Zajednice sama sebi nanijela štetu jer je slijedila strategiju „cijena prije količine”, tj. opskrbljivanje samo gornjeg segmenta tržišta, a izbjegavanje proizvodnje i prodaje proizvoda za donji segment. Prema istim uvoznicima, posljedica je bila ta da industrija Zajednice nije mogla imati koristi od povećane potražnje za limunskom kiselinom donjeg segmenta tržišta te je tako izgubila tržišni udio i pogoršala svoju financijsku uspješnost. Međutim, ispitni postupak je pokazao da se i dotični proizvod i istovjetni proizvod u osnovi koriste za iste primjene i konkuriraju uglavnom u istim segmentima (vidjeti uvodnu izjavu 9.), uz izuzetak jedne tržišne niše koja predstavlja mali dio tržišnog udjela europske limunske kiseline, koju je isporučivala do sada isključivo industrija Zajednice. Ispitni postupak doista je utvrdio da je industrija Zajednice bila prisutna u donjem segmentu tržišta. Stoga bi se ovaj argument trebao odbaciti. |
|
(57) |
Nadalje, neke zainteresirane stranke smatrale su nedostatak bilo kakvog ulaganja tijekom razmatranog razdoblja i posebno u godinama kada je industrija Zajednice ostvarila bolje rezultate, tj. 2004.-2005., čimbenikom koji je pridonio gubitku tržišnog udjela i posljedično pogoršanju njezinog stanja. Ispitni postupak pokazao je da industrija Zajednice nije poslovala u punom kapacitetu i da je njezina iskorištenost kapaciteta bila stabilna kroz razmatrano razdoblje. Stoga bi određeno povećanje proizvodnje bilo moguće u slučaju veće potražnje bez dodatnih ulaganja. Nadalje, s obzirom na to da profitabilnost industrije Zajednice nije bila dovoljna, tj. ispod ciljane dobiti kroz razmatrano razdoblje i čak se pretvorila u gubitak, smatra se da je ekonomski opravdana poslovna odluka ne uložiti znatne iznose u proizvodnju istovjetnog proizvoda. Ovaj argument stoga nije uvjerljiv i treba se odbaciti. |
(b) Porast troškova sirovina, rastuće cijene energije
|
(58) |
Gotovo sve zainteresirane stranke ponovile su svoje tvrdnje da bi bilo kakva utvrđena šteta bila posljedica reforme tržišta šećera i naknadnog ukidanja proizvodnih subvencija u 2006. i/ili rastućih cijena energije. |
|
(59) |
Jedna zainteresirana stranka tvrdila je da je u godišnjem izvješću jednog proizvođača iz Zajednice u odnosu na 2007. navedeno da je dostupnost sirovina ograničena zbog europskog režima za šećer koji je rezultirao većim troškovima. U tom pogledu, naglašava se da spomenuti proizvođač iz Zajednice ne koristi šećer kao glavnu sirovinu, nego melasu i, kao što je objašnjeno u uvodnoj izjavi 89. Privremene uredbe, nije stoga nikada dobivao proizvodne subvencije. Povećanje troška melase nije međutim bilo značajno, ali je odgovaralo povećanju cijena šećera na svjetskom tržištu. U odnosu na stanje drugog proizvođača iz Zajednice, što je detaljno opisano u uvodnim izjavama 90. do 94. Privremene uredbe, nisu dobiveni novi ili potkrijepljeni podaci ili argumenti. Opći zaključak iz uvodne izjave 93. da reforma tržišta šećera nije imala značajan utjecaj na stanje troškova industrije Zajednice konačno se potvrđuje. |
|
(60) |
Ista zainteresirana stranka tvrdila je da bi doista postojala veza između cijena šećera i proizvodnje biogoriva jer je to potvrđeno u studiji Komisije o „Uzrocima krize cijena hrane” (4). U tom pogledu naglašava se da je Komisija, kao što je već navedeno u uvodnoj izjavi 98. Privremene uredbe, imala pristup podacima o troškovima obaju proizvođača iz Zajednice te je stoga bila u mogućnosti analizirati konkretan trošak sirovine za oba proizvođača iz Zajednice u pogledu proizvodnje limunske kiseline. Bilo kakva veza između cijena šećera i proizvodnje biogoriva stoga je ispitana i uzeta u obzir prilikom procjene utjecaja reforme tržišta šećera u EU i rastuće proizvodnje biogoriva. Na temelju toga, može se zaključiti te se konačno potvrđuje da ti čimbenici nisu imali značajan utjecaj na utvrđenu štetu koju je pretrpjela industrija Zajednice. |
|
(61) |
Uz to, mora se navesti da bilo kakvo povećanje troškova u pogledu melase, šećera ili glukoze ili energije koje je potvrđeno u Privremenoj uredbi (vidjeti uvodne izjave 93. i 96. te Uredbe) nisu izvor štete za industriju Zajednice jer bi u normalnoj tržišnoj situaciji industrija Zajednice mogla prenijeti te povećane troškove barem u određenoj mjeri na svoje kupce. Međutim, ispitni postupak je pokazao povećanu prisutnost dampinškog uvoza koji značajno snižava cijene industrije Zajednice. Stoga, kao što je navedeno u uvodnoj izjavi 84. Privremene uredbe, došlo je do pada cijena, a industrija Zajednice je mogla prenijeti samo manji dio svojih povećanih troškova na svoje kupce, što je dovelo do pogoršanja njezinog financijskog stanja i daljnjeg gubitka tržišnog udjela. |
|
(62) |
Konačno, mora se spomenuti da je ispitni postupak pokazao da su se kineski troškovi proizvodnje limunske kiseline također povećali. Ti povećani troškovi nisu se međutim očitovali u višim prodajnim cijenama, nego naprotiv, jedinične prodajne cijene čak su se i smanjile za 6 postotnih bodova tijekom razmatranog razdoblja, kao što je prikazano u uvodnoj izjavi 63. Privremene uredbe. |
|
(63) |
Na temelju gore navedenog, tvrdnje bi se trebale odbaciti, a uvodne izjave 88. do 99. Privremene uredbe ovim se konačno potvrđuju. |
(c) Cjenovni kartel industrije Zajednice
|
(64) |
Neke zainteresirane stranke ponovile su svoje tvrdnje da je gubitak tržišnog udjela za europske proizvođače bio samonanesen zbog kartela za limunsku kiselinu (1991. do 1995.) u kojem su sudjelovali i podnositelj zahtjeva i drugi europski proizvođač i za koji se tvrdilo da je razlog povećanja kineskog uvoza limunske kiseline. Ta tvrdnja nije dalje potkrijepljena i stoga nije promijenila zaključak iz uvodne izjave 100. Privremene uredbe da se veliko povećanje dampinškog uvoza dogodilo nekoliko godina nakon što je kartel prestao postojati. |
|
(65) |
Na temelju gore navedenog, konačno se zaključuje da posljedice prakse protivne tržišnom natjecanju u kojoj je industrija Zajednice bila uključena nije doprinijela materijalnoj šteti koju je pretrpjela industrija Zajednice. |
(d) Fluktuacije valuta
|
(66) |
Neke zainteresirane stranke ponovile su svoje zahtjeve da je pad cijena kineske limunske kiseline tijekom RIP-a bio velikim dijelom zbog nepovoljnog deviznog tečaja s američkog dolara na euro, činjenice da se cijene limunske kiseline općenito izražavaju u američkim dolarima na svjetskim tržištima i poteškoće prilikom prilagodbe cijena novom stanju valuta, o kojima se općenito pregovara jednom godišnje. |
|
(67) |
Podsjeća se da se u uvodnoj izjavi 104. Privremene uredbe utjecaj bilo kakve fluktuacije valuta ne smatra značajnim jer čak i da se devalvacija američkog dolara u odnosu na euro između 2004. i RIP-a, koja je iznosila 4,97 %, nakon preciznog usklađivanja privremenih izračuna, potpuno zanemarila, i dalje bi postojalo sniženje cijene od preko 10 %. |
|
(68) |
Posljedično, konačno se potvrđuje da aprecijacija eura u odnosu na američki dolar nije bila tolika da bi prekinula uzročno-posljedičnu vezu između utvrđene štete industriji Zajednice i dotičnog uvoza. Stoga bi se ova tvrdnja trebala odbaciti. |
3. Zaključak o uzročnosti
|
(69) |
U nedostatku bilo kakvih dodatnih novih i potkrijepljenih podataka ili argumenata, uvodne izjave 82. do 110. Privremene uredbe konačno se potvrđuju. |
|
(70) |
S obzirom na gore navedeno, konačno se potvrđuje privremeni nalaz o postojanju uzročno-posljedične veze između materijalne štete koju je pretrpjela industrija Zajednice i dampinškog kineskog uvoza. |
G. INTERES ZAJEDNICE
1. Razvoj događaja nakon razdoblja ispitnog postupka
|
(71) |
Komentari u vezi s potrebom uzimanja u obzir određenih važnih događaja nakon RIP-a dobiveni su kako od određenih proizvođača industrije Zajednice, tako i od proizvođačâ izvoznikâ i uvoznikâ koji su surađivali. Naglašava se da se u skladu s člankom 6. stavkom 1. Osnovne uredbe podaci o dampingu i šteti koji se odnose na razdoblje nakon razdoblja ispitnog postupka obično ne uzimaju u obzir. Međutim, s obzirom na navod iz uvodnih izjava 119. i 129. Privremene uredbe, iznimno se smatralo potrebnim prikupiti podatke koji se odnose na razdoblje nakon lipnja 2007. pa do srpnja 2008. |
|
(72) |
Neke zainteresirane stranke tvrdile su da bi uvođenje mjera bilo nepotrebno jer je profitabilnost industrije Zajednice dosegnula visoke razine nakon RIP-a zbog znatno većih cijena te da se tržište samoreguliralo. Tijekom RIP-a, bilo je dokaza o dampingu i šteti i ta je šteta u znatnoj mjeri uzrokovana padom cijena koji je nastao zbog dampinškog uvoza. Statistički podaci o uvozu pokazuju prosječno povećanje kineskih prodajnih cijena od samo 12 % nakon RIP-a. U usporedbi s razinom sniženja cijena od 16,54 % utvrđenom tijekom RIP-a, to povećanje očigledno nije dovoljno jer ne bi dopuštalo industriji Zajednice povećanje svojih prodajnih cijena na održivu razinu bez riskiranja gubitka još više kupaca u nedostatku antidampinških mjera. U pogledu razine cijena industrije Zajednice, utvrđeno je da je industrija Zajednice uspjela umjereno povećati svoje cijene od prvog tromjesečja 2008., za što se čini da je poboljšalo financijsko stanje industrije Zajednice. Ta povećanja cijena su ipak u uskoj vremenskoj korelaciji s pokretanjem ovog postupka pa se stoga čini da se stanje industrije Zajednice možda poboljšalo zbog potencijalnih antidampinških mjera na uvoz iz NRK-a. Stoga je zaključeno da nije bilo samoregulacije tržišta ili samoregulacija nije bila dovoljna da bi učinila uvođenje mjera nepotrebnim. Argument se stoga treba odbaciti. |
2. Interes industrije Zajednice
|
(73) |
U nedostatku bilo kakvih novih i potkrijepljenih podataka ili argumenata u pogledu interesa industrije Zajednice, zaključak iz uvodnih izjava 112. do 115. Privremene uredbe u pogledu interesa industrije Zajednice konačno se potvrđuje. |
3. Tržišno natjecanje i sigurnost opskrbe
|
(74) |
Većina zainteresiranih stranaka ponovilo je svoje tvrdnje da bi uvođenje mjera značajno smanjilo tržišno natjecanje na europskom tržištu i stvorilo duopolnu tržišnu situaciju. Smatra se međutim da ih, s obzirom na jaki tržišni položaj koji su kineski proizvođači izvoznici stekli posljednjih godina, uvođenje mjera ne bi otjeralo s tržišta Zajednice, nego samo ponovno uspostavilo ravnopravne tržišne uvjete koji bi omogućili industriji Zajednice i kineskim proizvođačima izvoznicima tržišno natjecanje pod istim uvjetima. Nadalje, razumno povećanje cijena na tržištu Zajednice doista bi moglo privući više uvoza iz ostalih trećih zemalja s vlastitom proizvodnjom, poput Izraela i Južne Amerike, koje su vjerojatno bile manje zainteresirane izvoziti na tržište sa smanjenim cijenama. |
|
(75) |
S druge strane, ako se antidampinške mjere ne bi uvele, ne može se isključiti da bi industrija Zajednice morala prestati s proizvodnim aktivnostima za ovo konkretno poslovanje, dovodeći do suprotnog scenarija, tj. vladajućeg položaja kineskog uvoza. |
|
(76) |
Većina zainteresiranih stranaka također je tvrdila da ako bi se kineski uvoz zaustavio zbog uvođenja mjera, sigurnosti opskrbe bila bi ugrožena jer industrija Zajednice ne može zadovoljiti potražnju na EU tržištu čak i da oba proizvođača proizvode na 100 % svojih kapaciteta. To bi bilo dodatno pogoršano činjenicom da se predviđa povećanje potražnje za limunskom kiselinom zbog učinaka Uredbe (EZ) br. 648/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. o deterdžentima (5). U toj Uredbi Komisija se obvezuje provesti reviziju o korištenju fosfata u deterdžentima i na temelju rezultata podnijeti prijedlog za odgovarajućim djelovanjem. Slijedeći tu obvezu, Komisija je podnijela izvješće, ali nije predložila nikakvo djelovanje. Međutim, čak i da se fosfati potpuno zabrane u industriji deterdženata, njihovi glavni nadomjesci su zeoliti i samo u manjoj mjeri limunska kiselina. |
|
(77) |
Nadalje, nekoliko činjenica proturječi pretpostavci da bi se kineski uvoz doista zaustavio.
|
|
(78) |
Uz to, industrija Zajednice je najavila provođenje odgovarajućih mjera radi povećanja svojega proizvodnog kapaciteta. Podnositelj zahtjeva je najavio značajno povećanje svojega proizvodnog kapaciteta. Prema priopćenju za tisak objavljenom u srpnju 2008., ti bi dodatni kapaciteti trebali biti u potpunosti dostupni od sredine 2009. s prvim povećanjem dostupnim već u siječnju 2009. To bi doista trebalo doprinijeti zadovoljenju potražnje u EU. Dalje se naglašava da je drugi proizvođač iz Zajednice najavio u kolovozu 2008. da će zatvoriti svoj proizvodni pogon u Kini do prvog tromjesečja 2009. i da će se usredotočiti na svoj proizvodni pogon u Zajednici. |
|
(79) |
Nadalje, privlačnija razina cijene na EU tržištu bi vjerojatno također povećala uvoz iz trećih zemalja i s tim alternativnim izvorima čini se da bi opskrba bila bolje osigurana nego kad bi korisnici ovisili samo o kineskoj limunskoj kiselini. Tijekom 12 mjeseci nakon RIP-a uvoz iz Izraela se na primjer povećao za 30 %. |
|
(80) |
Stoga se čini da uvođenje mjera ne bi otjeralo kineske proizvođače izvoznike s tržišta, nego bi prije ponovno uspostavilo ravnopravne tržišne uvjete koji osiguravaju alternativne izvore opskrbe. |
4. Interes nepovezanih uvoznika
|
(81) |
Neke zainteresirane stranke tvrdile su da je zbog odabira uzorka Komisija dobila samo rezultate za najveće uvoznike u Europi pa nije imala podatke o učincima carina na veliku većinu malih i srednjih uvoznika. Međutim, ni jedna stranka nije prigovorila na odabrani uzorak te se uzorak stoga smatra reprezentativnim za sve uvoznike. |
|
(82) |
S obzirom na to da limunska kiselina u prosjeku čini samo 1 % ukupnog prihoda uvoznikâ, očekuje se da će se učinci antidampinške pristojbe izgubiti u ukupnim rezultatima trgovačkih društava. |
|
(83) |
U nedostatku bilo kakvih dodatnih komentara uvoznikâ, zaključci iz uvodnih izjava od 116. do 120. PrivremeneuUredbe konačno se potvrđuju. |
5. Interes korisnikâ
|
(84) |
Nakon privremene faze, Komisija je intenzivirala ispitni postupak u pogledu mogućeg utjecaja mjera na korisnike. U tu svrhu zatraženi su dodatni podaci od korisnika i nacionalnih udruženja i obavljen je dodatni posjet radi provjere u poslovnim prostorima jednog korisnika iz Zajednice. |
|
(85) |
Dobiveni podaci potvrđuju privremeni nalaz, koji se temeljio na nepotpunim odgovorima korisnika na upitnik kako je navedeno u uvodnim izjavama 121. i 122. Privremene uredbe, da je utjecaj limunske kiseline u ukupnom trošku proizvodnje korisnika relativno umjeren. I dok udio limunske kiseline u korisnikovim troškovima proizvodnje normalno ovisi o proizvodu, utvrđeno je da je njegov raspon općenito između manje od 1 % i 20 %. Gore navedeni dodatni podaci također su potvrdili privremene nalaze da će carina na razini marže nelojalnog sniženja cijene imati vrlo ograničeni utjecaj na trošak proizvodnje korisnika koji su surađivali. Nakon konačne objave, od glavnih industrijskih korisnika limunske kiseline dva su tvrdila da limunska kiselina predstavlja veliki udio u nekim od njihovih proizvoda i stoga bi učinak carina na njih bio značajan. Prvo, treba naglasiti da oba proizvođača proizvode široki raspon proizvoda u kojima se limunska kiselina koristi u različitim udjelima. Drugo, na temelju dostavljenih podataka, nije se moglo dokazati da su ti korisnici proizvodili pretežno one proizvode u kojima je trošak limunske kiseline bio važniji. Konačno, argument nije bio dodatno potkrijepljen bilo kakvim dodatnim podacima. Stoga se ovaj argument nije mogao prihvatiti. |
6. Zaključak o interesu Zajednice
|
(86) |
Gornja dodatna analiza o interesu uvoznika i korisnika u Zajednici nije promijenila privremene zaključke u tom pogledu. Čak i ako bi u određenim slučajevima teret trebao u potpunosti snositi uvoznik/korisnik, svaki negativni financijski učinak na potonjeg u svakom slučaju ne bi bio značajan. Na temelju toga, smatra se da zaključci u pogledu interesa Zajednice, kako su određeni u Privremenoj uredbi, nisu promijenjeni. U nedostatku bilo kakvih drugih komentara, oni se stoga konačno potvrđuju. |
H. KONAČNE MJERE
1. Razina uklanjanja štete
|
(87) |
Nekoliko zainteresiranih stranaka osporilo je razinu profitne marže koja se privremeno koristila i tvrdilo je da je dobit od 9 % pretjerana, tvrdeći da industrija Zajednice tijekom razmatranog razdoblja nikada nije stvarno ostvarila tu razinu dobiti. Potvrđuje se da je doista samo jedan proizvođač iz Zajednice ostvario tu razinu dobiti u izostanku dampinga, tj. u 2001., dok drugi nije. Metodologija korištena za određivanje razine uklanjanja štete je stoga ponovno ispitana i činilo se prikladnijim kao profitnu maržu koristiti ponderiranu prosječnu profitnu maržu koju su ostvarila oba europska proizvođača u 2001., tj. 6 %. |
|
(88) |
Na temelju gore navedenoga, zaključuje se da bi industrija Zajednice opravdano mogla očekivati ostvarenje profitne marže od 6 % prije poreza bez dampinškog uvoza te je ta profitna marža korištena u konačnim nalazima. |
|
(89) |
Kineske uvozne cijene uspoređene su, za RIP, s neštetnom cijenom istovjetnog proizvoda koji je prodavala industrija Zajednice na tržištu Zajednice. Neštetna cijena izračunata je prilagodbom prodajne cijene industrije Zajednice kako bi se odrazila sada revidirana profitna marža. Razlika koja je posljedica navedene usporedbe, izražena kao postotak ukupne vrijednosti CIF-a, iznosila je u rasponu od 8,3 % do 42,7 % za svako trgovačko društvo, tj. manje nego utvrđena dampinška marža, osim za jedno trgovačko društvo. |
2. Konačne mjere
|
(90) |
S obzirom na zaključke o dampingu, šteti, uzročnosti i interesu Zajednice, te u skladu s člankom 9. stavkom 4. Osnovne uredbe, treba uvesti konačnu antidampinšku pristojbu na razini najniže utvrđene dampinške marže i marže štete, u skladu s pravilom niže pristojbe. U svim slučajevima osim jednog, stopu pristojbe trebalo bi odgovarajuće odrediti na razini utvrđene štete. |
|
(91) |
Na temelju gore navedenog, konačne pristojbe trebale bi biti kako slijedi:
|
3. Oblik mjera
|
(92) |
Tijekom ispitnog postupka, šest proizvođača izvoznika u NRK-u ponudilo je prihvatljivo preuzimanje obveze u vezi cijene u skladu s člankom 8. stavkom 1. Osnovne uredbe. |
|
(93) |
Komisija je Odlukom 2008/899/EZ (6) prihvatila te ponude za preuzimanjem obveze. Vijeće potvrđuje da ponude za preuzimanjem obveza uklanjaju štetni učinak dampinga i u dovoljnoj mjeri ograničavaju rizik izbjegavanja mjera. |
|
(94) |
Kako bi se dodatno omogućio Komisiji i carinskim tijelima učinkovit nadzor poštivanja preuzetih obveza nad trgovačkim društvima, kada se zahtjev za puštanjem u slobodni promet predoči nadležnom carinskom tijelu, izuzeće od antidampinških mjera mora biti uvjetovano i. predočenjem računa na temelju preuzete obveze, što je račun koji sadrži barem dijelove s popisa i izjavu propisanu u Prilogu; ii. činjenicom da uvezenu robu proizvode, otpremaju i za nju izdaju račun navedena trgovačka društva izravno prvom nezavisnom kupcu u Zajednici i iii. činjenicom da roba prijavljena i predočena carinskim tijelima točno odgovara opisu na računu na temelju preuzete obveze. Kada gore navedeni uvjeti nisu ispunjeni, odgovarajuća antidampinška pristojba primjenjuje se u trenutku prihvaćanja izjave za puštanje u slobodni promet. |
|
(95) |
Prema članku 8. stavku 9. Osnovne uredbe, kad god Komisija povuče svoju odluku o prihvatu preuzete obveze nakon povrede upućivanjem na konkretne poslove te izjavi da su odgovarajući računi na temelju preuzete obveze nevaljani, carinski dug nastaje u trenutku prihvaćanja izjave o puštanju tih poslova u slobodni promet. |
|
(96) |
Uvoznike treba obavijestiti da carinski dug može nastati, kao uobičajeni rizik trgovine, u trenutku prihvaćanja izjave za puštanje u slobodni promet kako je opisano u uvodnim izjavama 94. i 95., čak i ako je Komisija prihvatila obvezu proizvođača od kojeg su oni izravno ili neizravno kupovali. |
|
(97) |
Prema članku 14. stavku 7. Osnovne uredbe, carinska tijela trebaju odmah obavijestiti Komisiju kad god se utvrde naznake kršenja obveze. |
|
(98) |
Zbog gore navedenih razloga, preuzimanja obveza koje su ponudili proizvođači izvoznici Komisija stoga smatra prihvatljivima, a dotična trgovačka društva obaviještena su o bitnim činjenicama, razmatranjima i obvezama na kojima se temelji prihvat. |
|
(99) |
U slučaju povrede ili povlačenja obveza, ili u slučaju povlačenja prihvata Komisije na preuzete obveze, antidampinška pristojba koju je uvelo Vijeće, u skladu s člankom 9. stavkom 4. Osnovne uredbe, automatski se primjenjuje u skladu s člankom 8. stavkom 9. te Uredbe. |
I. KONAČNA NAPLATA PRIVREMENE PRISTOJBE
|
(100) |
S obzirom na visinu utvrđene dampinške marže i s obzirom na razinu štete koja je prouzročena industriji Zajednice, smatra se potrebnim da se konačno naplate iznosi u visini iznosa uvedenih konačnih pristojba, osigurani privremenom antidampinškom pristojbom, koja je uvedena Privremenom uredbom. Budući da su stope konačnih pristojba niže od stopa privremenih pristojba, treba osloboditi privremeno osigurane iznose koji premašuju konačnu stopu antidampinške pristojbe, |
DONIJELO JE OVU UREDBU:
Članak 1.
1. Uvodi se konačna antidampinška pristojba na uvoz limunske kiseline i trinatrijevog citratnog dihidrata obuhvaćenih oznakama KN 2918 14 00 i ex 2918 15 00 (oznaka TARIC 2918150010) podrijetlom iz Narodne Republike Kine.
2. Stopa konačne antidampinške pristojbe koja se primjenjuje na neto cijenu franko granica Zajednice, neocarinjeno, za proizvode opisane u stavku 1. koje proizvode dolje navedena trgovačka društva, sljedeća je:
|
Trgovačko društvo |
Antidampinška pristojba (%) |
Dodatna oznaka TARIC |
|
Anhui BBCA Biochemical Co. Ltd — No 73, Daqing Road, Bengbu City 233010, Anhui Provincija, NRK |
35,7 |
A874 |
|
DSM Citric Acid (Wuxi) Ltd — West Side of Jincheng Bridge, Wuxi 214024, Jiangsu Province, NRK |
8,3 |
A875 |
|
RZBC Co. Ltd — No 9 Xinghai West Road, Rizhao, Shandong Province, NRK |
36,8 |
A876 |
|
RZBC (Juxian) Co. Ltd, West Wing, Chenyang North Road, Ju County, Rizhao, Shandong Province, NRK |
36,8 |
A877 |
|
TTCA Co. Ltd — West, Wenhe Bridge North, Anqiu City, Shandong Province, NRK |
42,7 |
A878 |
|
Yixing Union Biochemical Co. Ltd — Economic Development Zone Yixing City 214203, Jiangsu Province, NRK |
32,6 |
A879 |
|
Laiwu Taihe Biochemistry Co. Ltd, No 106 Luzhong Large East Street, Laiwu, Shandong Province, NRK |
6,6 |
A880 |
|
Weifang Ensign Industry Co. Ltd, The West End, Limin Road, Changle City, Shandong Province, NRK |
33,8 |
A882 |
|
Sva ostala trgovačka društva |
42,7 |
A999 |
3. Neovisno o prvom stavku, konačna antidampinška pristojba ne primjenjuje se na uvoz pušten u slobodni promet u skladu s člankom 2.
4. Osim ako je drukčije određeno, primjenjuju se važeće odredbe o carinskim pristojbama.
Članak 2.
1. Uvoz prijavljen za puštanje u slobodni promet za koji su račune izdala trgovačka društva od kojih je Komisija prihvatila preuzimanje obveza i čiji su nazivi navedeni u Odluci 2008/889/EZ, koja je povremeno izmijenjena, izuzet je od antidampinške pristojbe uvedene člankom 1., pod uvjetom:
|
(a) |
da su ga navedena trgovačka društva proizvela, otpremila i za njega izdala račun izravno prvom nezavisnom kupcu u Zajednici; i |
|
(b) |
da je takav uvoz popraćen računom na temelju preuzete obveze, što je račun koji sadrži barem dijelove i izjavu propisane Prilogom ovoj Uredbi; i |
|
(c) |
da roba koja je prijavljena i predočena carinskim tijelima točno odgovara opisu na računu na temelju preuzete obveze. |
2. Carinski dug nastaje u trenutku prihvaćanja izjave za puštanje u slobodni promet:
|
(a) |
kad god se utvrdi, u pogledu uvoza opisanog u stavku 1., da jedan ili više uvjeta navedenih u tom stavku nije ispunjeno; ili |
|
(b) |
kada Komisija prema članku 8. stavku 9. Uredbe (EZ) br. 384/96 povuče svoj prihvat preuzete obveze Uredbom ili Odlukom koja se odnosi na konkretne poslove i izjavi da su odgovarajući računi na temelju preuzete obveze ništavi. |
Članak 3.
Iznosi osigurani privremenom antidampinškom pristojbom u skladu s Uredbom (EZ) br. 488/2008 konačno se naplaćuju po stopi konačne pristojbe uvedene u skladu s člankom 1. ove Uredbe. Oslobađaju se iznosi osigurani iznad iznosa konačne pristojbe.
Članak 4.
Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 1. prosinca 2008.
Za Vijeće
Predsjednik
H. NOVELLI
(1) SL L 56, 6.3.1996., str. 1.
(2) SL C 205, 4.9.2007., str. 14.
(3) SL L 143, 3.6.2008., str. 13.
(4) Europska komisija „Uzroci krize cijena hrane: šećer”, 20. svibanj 2008., http://ec.europa.eu/agriculture/analysis/perspec/foodprice/sugar_en.pdf
(5) SL L 104, 8.4.2004., str. 1.
(6) SL L 323, 3.12.2008., str. 62.
PRILOG
Račun trgovačkih društava za prodaju robe u Zajednicu, koja podliježe preuzetoj obvezi, sadrži sljedeće dijelove:
|
1. |
Naslov „RAČUN UZ ROBU KOJA PODLIJEŽE PREUZETOJ OBVEZI”. |
|
2. |
Naziv trgovačkog društva koje izdaje račun. |
|
3. |
Broj računa. |
|
4. |
Datum izdavanja trgovačkog računa. |
|
5. |
Dodatnu oznaku TARIC prema kojoj se roba na računu carini na granici Zajednice. |
|
6. |
Točan opis robe, uključujući:
|
|
7. |
Opis uvjeta prodaje, uključujući:
|
|
8. |
Naziv trgovačkog društva koje djeluje kao uvoznik u Zajednicu kojemu trgovačko društvo izravno izdaje račun uz robu koja podliježe obvezi. |
|
9. |
Ime službenika trgovačkog društva koji je izdao račun i sljedeću potpisanu izjavu: „Ja, niže potpisani, potvrđujem da se prodaja robe koja je obuhvaćena ovim računom za izravni izvoz u Europsku zajednicu obavlja u okviru i pod uvjetima obveze koju je ponudio [TRGOVAČKO DRUŠTVO] i prihvatila Europska komisija Odlukom 2008/889/EZ. Izjavljujem da su podaci navedeni u ovom računu potpuni i ispravni.”. |
|
11/Sv. 054 |
HR |
Službeni list Europske unije |
226 |
32008R1286
|
L 340/1 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
16.12.2008. |
UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 1286/2008
od 16. prosinca 2008.
o izmjeni Uredbe (EZ) br. 193/2007 o uvođenju konačne kompenzacijske pristojbe na uvoz polietilentereftalata podrijetlom iz Indije i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 192/2007 o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoze polietilentereftalata podrijetlom iz, među ostalim, Indije
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,
uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 2026/97 od 6. listopada 1997. o zaštiti od subvencioniranog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske zajednice (1) („Osnovna uredba”), a posebno njezine članke 15. i 19.,
uzimajući u obzir prijedlog Komisije nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom,
budući da:
A. POSTUPAK
I. PRETHODNI ISPITNI POSTUPAK I POSTOJEĆE MJERE
|
(1) |
Vijeće je 30. studenoga 2000., Uredbom (EZ) br. 2603/2000 (2) uvelo konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz polietilentereftalata (PET) podrijetlom iz, među ostalim, Indije (dotična zemlja) (početni ispitni postupak). |
|
(2) |
Po reviziji nakon isteka mjera Vijeće je Uredbom (EZ) br. 193/2007 (3), uvelo konačnu kompenzacijsku pristojbu na uvoz polietilentereftalata podrijetlom iz Indije (Uredba protiv subvencioniranja) na daljnje razdoblje od pet godina. Dotični proizvod razvrstava se unutar oznake KN 3907 60 20. Stopa fiksne carine kreće se od 0 do 106,5 EUR/toni za poimence navedene izvoznike s preostalom stopom carine od 41,3 EUR/toni uvedene na uvoz od ostalih izvoznika. |
|
(3) |
Osim toga, Vijeće je Uredbom (EZ) 192/2007 (4) uvelo konačnu antidampinšku pristojbu na isti proizvod podrijetlom iz Indije (antidampinška uredba). Prema toj Uredbi stopa fiksne carine kreće se od 88,9 do 200,9 EUR/toni za poimence navedene izvoznike s preostalom stopom carine od 181,7 EUR/toni uvedenom na uvoz od ostalih izvoznika. |
|
(4) |
U skladu s načelom da se na nijedan proizvod ne primjenjuju i antidampinška i kompenzacijska pristojba za potrebe postupanja u istoj situaciji koja proizlazi iz dampinga ili iz izvoznog subvencioniranja, razina antidampinških pristojbi u antidampinškoj Uredbi uzima u obzir iznos kompenzacijske pristojbe uvedene Uredbom protiv subvencioniranja u skladu s člankom 14. stavkom 1. Osnovne uredbe. |
II. POKRETANJE PARCIJALNE PRIVREMENE REVIZIJE
|
(5) |
Nakon uvođenja konačne kompenzacijske pristojbe Vlada Indije obavijestila je da su se okolnosti s obzirom na dva programa subvencioniranja (Program prava na povrat carinskih pristojbi i Izuzeće od poreza na dohodak u odjeljku 80 HHC-a Zakona o porezu na dohodak) promijenile i da su te promjene trajne naravi. Slijedom toga, raspravljalo se o vjerojatnosti snižavanja razine subvencioniranja, a da bi stoga trebalo revidirati mjere, koje su bile uvedene djelomično na te programe. |
|
(6) |
Komisija je ispitala dokaze koje je dostavila Vlada Indije te ih je smatrala dostatnima za opravdavanje pokretanja revizije u skladu s odredbama članka 19. Osnovne uredbe, ograničene na razinu subvencioniranja uvoza polietilentereftalata podrijetlom iz Indije. Nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom, Komisija je putem obavijesti objavljene u Službenom listu Europske unije (5) („Obavijest o pokretanju postupka”), pokrenula parcijalnu privremenu reviziju Uredbe (EZ) br. 193/2007 po službenoj dužnosti. |
|
(7) |
Svrha ispitnog postupka parcijalne privremene revizije je ocijeniti potrebu za nastavljanjem, uklanjanjem ili izmjenom postojećih mjera za ona trgovačka društva koja su ostvarila korist od jednog ili oba izmijenjena programa subvencioniranja, a ako je podnesen dostatan dokaz u skladu s relevantnim odredbama Obavijesti o pokretanju postupka. Ispitni postupak parcijalne privremene revizije također bi trebao, ovisno o nalazima revizije, ocijeniti potrebu za revizijom mjera koje se primjenjuju na druga trgovačka društva koja su surađivala u ispitnom postupku kojim je utvrđena razina postojećih mjera i/ili preostala mjera primjenjiva na sva druga trgovačka društva. |
III. RAZDOBLJE ISPITNOG POSTUPKA
|
(8) |
Ispitni postupak pokrio je razdoblje od 1. travnja 2006. do 31. ožujka 2007. („razdoblje revizije ispitnog postupka” ili „RRIP”). |
IV. DOTIČNE STRANKE U ISPITNOM POSTUPKU
|
(9) |
Komisija je službeno obavijestila Vladu Indije i indijske proizvođače izvoznike, koji su surađivali u prethodnom ispitnom postupku i za koje je navedeno u Uredbi (EZ) br. 193/2007 da ostvaruju korist od bilo koja od dva navodno izmijenjena programa subvencioniranja navedena u popisu iz Priloga Obavijesti o pokretanju postupka, kao i proizvođače Zajednice o pokretanju ispitnog postupka parcijalne privremene revizije. Zainteresirane stranke imale su priliku izraziti svoja stajališta u pisanom obliku i zatražiti saslušanje. Pisani i usmeni komentari stranaka bili su razmotreni i, prema potrebi, uzeti u obzir. |
|
(10) |
S obzirom na broj stranaka uključenih u ovu reviziju predviđeno je korištenje tehnika uzorka za ispitivanje subvencioniranja u skladu s člankom 27. Osnovne uredbe. |
|
(11) |
Javila su se dva proizvođača izvoznika i dostavila podatke potrebne za uzorak. Prema tome, korištenje tehnika uzorka nije se smatralo potrebnim. Jedan od dva proizvođača izvoznika koji je dostavio obrazac za uzorak kasnije je ipak obavijestio Komisiju da nije namjeravao ispuniti cijeli upitnik i dostaviti podatke neophodne za potrebe ispitnog postupka. |
|
(12) |
Slijedom toga, Komisija je poslala i primila odgovor na upitnik od samo jednog proizvođača koji je bio prihvatljiv za ovu reviziju, to jest Pearl Engineering Polymers Ltd (trgovačko društvo). Upitnik je također dostavljen i Vladi Indije. Odgovori su primljeni i od trgovačkog društva i od Vlade Indije. |
|
(13) |
Komisija je tražila i potvrdila sve podatke koje je smatrala potrebnima za određivanje subvencioniranja. Posjete radi provjere obavljene su u prostorima sljedećih zainteresiranih stranaka:
|
V. OTKRIVANJE PODATAKA I OČITOVANJE O POSTUPKU
|
(14) |
Vlada Indije i druge zainteresirane stranke obaviještene su o osnovnim činjenicama i razmatranjima na kojima se namjeravala predložiti izmjena stope carine primjenjive na jedinog indijskog proizvođača koji je surađivao i na proizvođača izvoznika koji nije surađivao također navedenog u Prilogu Obavijesti o pokretanju postupka kao i o namjeri zadržavanja postojećih mjera za sva druga trgovačka društva koja nisu surađivala s ovom parcijalnom privremenom revizijom. Dobile su i primjereni rok za očitovanje. Svi prijedlozi i sve primjedbe potpuno su uzeti u razmatranje kako je određeno u nastavku teksta. |
B. DOTIČNI PROIZVOD
|
(15) |
Dotični proizvod isti je kao i dotični proizvod iz Uredbe (EZ) br. 193/2007, to jest PET s viskoznim brojem 78 ml/g ili većim, prema ISO normi 1628-5, podrijetlom iz dotične zemlje. Trenutno se može razvrstati u KN-u u tarifni broj 3907 60 20. |
C. SUBVENCIJE
I. UVOD
|
(16) |
Na temelju podataka koje su dostavile Vlada Indije i jedini proizvođač izvoznik koji surađuje i odgovora na upitnik Komisije, istraženi su sljedeći programi koji navodno uključuju dodjeljivanje subvencija:
|
|
(17) |
Gore navedeni programi (a) (b) (c) i (f) temelje se na Zakonu o vanjskoj trgovini (razvoj i reguliranje) iz 1992. (br. 22 iz 1992.) koji je stupio na snagu 7. kolovoza 1992. („Zakon o vanjskoj trgovini”). Prema Zakonu o vanjskoj trgovini, Vlada Indije ovlaštena je za izdavanje obavijesti u vezi s izvoznom i uvoznom politikom. Te se obavijesti sažimaju u dokumentima „Izvozna i uvozna politika” koje Ministarstvo trgovine izdaje svakih pet godina i redovito unosi najnovije podatke. Za RRIP u ovom je slučaju relevantan jedan dokument izvozne i uvozne politike, tj. petogodišnji plan koji se odnosi na razdoblje od 1. rujna 2004. do 31. ožujka 2009. („politika EXIM-a 2004. – 2009.”). Nadalje, Vlada Indije također iznosi postupke kojima se uređuje politika EXIM-a 2004. - 2009. u „Priručniku o postupcima – od 1. rujna 2004. do 31. ožujka 2009., svezak I.” („HOP I. za 2004. - 2009”). Priručnik o postupcima također se redovito dopunjava. |
|
(18) |
Gore navedeni programi poreza na dohodak (d) temelje se na Zakonu o porezu na dohodak iz 1961. godine, a koji se mijenja godišnje Zakonom o financijama. |
|
(19) |
U skladu s člankom 11. stavkom 10. Osnovne uredbe Komisija je pozvala Vladu Indije na dodatno savjetovanje o kako izmijenjenim tako i neizmijenjenim programima s ciljem pojašnjavanja činjeničnog stanja u pogledu navodnih programa i radi iznalaženja međusobno prihvatljivog rješenja. Nakon tih savjetovanja, i u nedostatku međusobno prihvatljivog rješenja u odnosu na ova dva programa, Komisija je uključila sve ove programe u ispitivanje subvencioniranja. |
|
(20) |
Jedna zainteresirana stranka, koja predstavlja industriju Zajednice tvrdila je da je i dalje indijskim izvoznicima na raspolaganju određeni broj drugih programa i subvencija. Međutim, nije se pojavio konačni dokaz iz podataka koji bi pokazao da su proizvođači izvoznici koji su surađivali koristili te programe. Stoga se tim pitanjima nije dalje bavilo za potrebe ovog specifičnog postupka. |
II. SPECIFIČNI PROGRAMI
1. Program po prethodnom odobrenju („AAS”)
(a) Pravna osnova
|
(21) |
Detaljni opis programa nalazi se u stavcima od 4.1.1. do 4.1.14. politike EXIM-a 2004. - 2009. i u odjeljcima od 4.1. do 4.30. HOP-a I. za 2004. - 2009. Ovaj se program zvao „program po prethodnoj dozvoli”Advance Licence Scheme tijekom prethodnog ispitnog postupka u vezi s revizijom, koji je Uredbom (EZ) br. 193/2007 doveo do uvođenja konačne kompenzacijske pristojbe koja je trenutačno na snazi. |
(b) Prihvatljivost
|
(22) |
AAS se sastoji od šest potprograma, kako je detaljnije opisano u uvodnom odlomku 23. Ti se potprogrami, među ostalim, razlikuju prema području prihvatljivosti. Proizvođači izvoznici i trgovci izvoznici koji su „povezani s” pomoćnim proizvođačima stekli su uvjete za fizički izvoz prema AAS-u i za AAS za godišnji zahtjev. Proizvođači izvoznici koji opskrbljuju krajnjeg izvoznika stekli su uvjete za AAS za intermedijarnu opskrbu. Glavni nositelji ugovora koji opskrbljuju „procijenjene izvozne” kategorije navedene u stavku 8.2. politike EXIM-a 2004. - 2009., kao što su dobavljači izvozno orijentiranih jedinica (export oriented unit - EOU), stekli su uvjete za AAS za procijenjeni izvoz. Konačno, posrednici dobavljači proizvođača-izvoznika ispunjavanju uvjete za određene izvozne povlastice prema potprogramu pod nazivom Nalog za plaćanje unaprijed („NPU”) i naizmjenični dokumentarni domaći akreditiv. |
(c) Praktična primjena
|
(23) |
Prethodna odobrenja mogu se izdati za:
|
|
(24) |
Utvrđeno je da je proizvođač izvoznik koji surađuje tijekom RRIP-a primio samo koncesije prema dva potprograma povezana s dotičnim proizvodom, to jest i. AAS fizički izvozi i iv. AAS za procijenjene izvoze. Stoga nije potrebno utvrditi mogućnost kompenzacije preostalih nekorištenih potprograma. |
|
(25) |
Nakon što je Uredbom (EZ) br. 193/2007 uvedena konačna kompenzacijska pristojba koja je trenutačno na snazi, Vlada Indije izmijenila je sustav provjere koji se primjenjuje na AAS. Konkretno, u svrhu provjere koju obavljaju indijske vlasti, nositelj prethodnog odobrenja zakonski je obvezan voditi „točnu i primjerenu evidenciju o potrošnji i iskorištavanju robe uvezene uz oslobođenje od carine/robe nabavljene lokalno” u posebnom formatu (poglavlja 4.26., 4.30. i Dodatak 23. HOP-u I. za 2004. - 2009.), tj. registar stvarne potrošnje. Taj registar mora provjeriti vanjski ovlašteni računovođa/računovođa nadležan za troškove i radove, koji izdaje potvrdu o izvršenoj provjeri propisanih registara i odgovarajućih podataka kojom se potvrđuje da su podaci dostavljeni na temelju Dodatka 23. točni i istiniti u svim pogledima. Pa ipak, navedene odredbe primjenjuju se samo na prethodna odobrenja izdana 13. svibnja 2005. ili nakon tog datuma. Što se tiče svih prethodnih odobrenja (advance authorisation) ili prethodnih dozvola (advance licence) izdanih prije tog datuma, od vlasnika tih odobrenja/dozvola zahtijeva se da slijede prethodno primjenjive odredbe o provjeri, tj. da vode točnu i primjerenu evidenciju o potrošnji u vezi s dozvolom i iskorištavanju uvezene robe u formatu utvrđenom u Dodatku 18. (poglavlje 4.30. i Dodatak 18. HOP-u I. za 2002. - 2007.). |
|
(26) |
Što se tiče potprograma koje je jedini proizvođač izvoznik koji je surađivao koristio tijekom RRIP-a, tj. fizički izvoz i procijenjeni izvoz, Vlada Indije određuje opseg i vrijednost uvozne olakšice i obveze izvoza te su oni upisani u odobrenju. Osim toga, u vrijeme uvoza i izvoza, vladini službenici trebaju upisati odgovarajuće transakcije na odobrenje. Obujam dopuštenog uvoza prema ovom programu određuje Vlada Indije na temelju standardnih normi za ulazne-izlazne materijale (SION-i). SION-i postoje za većinu proizvoda uključujući dotični proizvod i objavljeni su u HOP-u II. za 2004. - 2009. |
|
(27) |
U tom pogledu trebalo bi uočiti da se SION-i redovito revidiraju. Kako je jedan od izvoznika koji je surađivao koristio dozvole izdane u različita vremena to je također značilo da su se na to trgovačko društvo tijekom RRIP-a primjenjivali različiti SION-i. |
|
(28) |
Uvezeni ulazni materijali ne mogu se prenositi i moraju se iskoristiti za proizvodnju nastalog izvoznog proizvoda. Obveza izvoza mora biti izvršena u propisanim rokovima nakon izdavanja dozvole (24 mjeseca s dva moguća produljenja, svako od 6 mjeseci). |
|
(29) |
U revizijskom ispitnom postupku utvrđeno je da iako je proizvođač izvoznik koji je surađivao mogao utvrditi ukupnu potrošnju sirovina, registar stvarne potrošnje dotičnog proizvoda nije postojao. Pretpostavljalo se da je potrošnja bila u skladu sa SION-ima. Zato nije bilo moguće utvrditi premašuju li zahtjevi SION-a, propisani prema specifičnim odobrenjima/dozvolama, u pogledu ulaznih materijala bez plaćanja carine, materijal potreban za proizvodnju referentne količine nastalog izvoznog proizvoda. |
|
(30) |
Nadalje, ispitni je postupak otkrio da su se sirovine uvozile na temelju tri različita odobrenja/dozvole i različitim SION normama i da su se tada miješale i fizički ugrađivale u proizvodnom procesu istog izvoznog proizvoda. Činjenica da postoje tri različita SION-a s različitim normama potrošnje za svaku od sirovina dodatno naglašava problem u određivanju stvarne potrošnje izvoznika koji je surađivao. U tom pogledu jasno je da registar stvarne potrošnje predstavlja osnovni zahtjev koji bi mogao omogućiti provjeru premašuju li ulazni materijali bez carine materijal potreban za proizvodnju referentne količine nastalog izvoznog proizvoda. |
|
(31) |
Revizija ispitnog postupka otkrila je i da se zahtjevi u vezi provjere koje su utvrdile vlasti Indije nisu poštovali ili da nisu još testirani u praksi. Registri neophodne stvarne potrošnje i zaliha (to jest Dodatak 18.) za prethodne dozvole (Advance Licences) izdane nakon 13. svibnja 2005. nisu dostavljeni relevantnim tijelima te ih stoga Vlada Indije nije kontrolirala. Registri stvarne potrošnje i zaliha zahtijevaju se za prethodne dozvole (Advance Licences) izdane nakon 13. svibnja 2005., ali Vlada Indije nije još provjerila usklađenost tih registara sa zahtjevima EXIM politike. Registre su provjeravali vanjski ovlašteni računovođe kako to zahtijeva odgovarajuće indijsko zakonodavstvo navedeno u uvodnoj izjavi 25., ali niti trgovačka društva niti ovlašteni računovođe nisu vodi zapisnike o tome kako se odvijao postupak certificiranja. Nije postojao revizijski plan niti drugi prateći materijal o obavljenoj reviziji, kao ni zabilježba o korištenoj metodologiji i posebnim zahtjevima za tako skrupulozan posao koji zahtjeva detaljno tehničko znanje o proizvodnim procesima, zahtjevima politike EXIM-a i računovodstvenim postupcima. Uzimajući u obzir ove okolnosti smatra se da izvoznik iz ispitnog postupka nije mogao pokazati da je zadovoljio odgovarajuće odredbe EXIM-a. |
(d) Komentari nakon objave
|
(32) |
Izvoznik koji je surađivao osporio je gornje nalaze, posebno s obzirom na zaključke koji se tiču ovlaštenog računovođe kako je detaljno navedeno u uvodnoj izjavi 31. S tim ciljem tvrdio je kako ne postoji ni nacionalna ni međunarodna pravna odredba koja zahtjeva od revizijskog društva vođenje zapisnika o tome kako je obavljena revizija. Suprotno tome, indijsko pravo propisuje da su radni dokumenti vlasništvo revizora. U ovim okolnostima i s obzirom da nije prije posjete radi provjere podnesen zahtjev za susret s ovlaštenim računovođom, činjenica da revizijsko društvo nije posjedovalo prateće materijale u vrijeme posjete ne bi trebala biti protiv tog trgovačkog društva. Pored toga, izvoznik je tvrdio i da službe Komisije ne bi bile ovlaštene provjeriti dokumente koji se drže izvan trgovačkog društva iz ispitnog postupka na temelju Osnovne uredbe, a što bi bilo moguće da se radi o neovisnom računovođi. Tvrdilo se i da je stvarna potrošnja jedinog proizvođača koji je surađivao veća od SION normi za svaki ulazni materijal i da nije bilo pretjeranog otpusta carine. |
|
(33) |
U tom pogledu podsjeća se da je postupak provjere kojega obavlja ovlašteni računovođa i izdavanje odgovarajućeg certifikata dio sustava provjere koji je Vlada Indije uvela putem politike EXIM-a. S tim ciljem, politikom EXIM-a uveden je ovlašteni računovođa kao čimbenik u provedbi sustava, a Komisija je trebala provjeriti primjenjuje li se navedeni sustav učinkovito. Činjenica da trgovačko društvo ni ovlašteni računovođa nisu mogli dokazati da vode zapisnik o obavljenim provjerama radi izdavanja certifikata predviđenog politikom EXIM-a potvrđuje da trgovačko društvo nije bilo u mogućnosti dokazati da je zadovoljilo odgovarajuće odredbe politike EXIM-a. S obzirom na tvrdnju trgovačkog društva da nije bilo prekomjernog otpusta carina podsjeća se da je stvarno stanje na licu mjesta (to jest, miješanje ulaznih materijala i gotovih proizvoda, korištenje različitih SION normi, nepostojanje registara stvarne potrošnje predviđenih politikom EXIM-a), a dok se čekalo da Vlada Indije izvrši završne potrebne korake radi provjere, pokazala je da nije bilo moguće izračunati stvarnu potrošnju i nastali otpust carine po odobrenju/dozvoli i SION normi. |
(e) Zaključak
|
(34) |
Izuzeće od uvoznih carina je subvencija u smislu članka 2. stavka 1. točke (a) podtočke ii. i članka 2. stavka 2. Osnovne uredbe, tj. financijski doprinos Vlade Indije koja je dodijelila korist izvozniku u ispitnom postupku. |
|
(35) |
Osim toga, AAS za fizički izvoz i AAS za procijenjeni izvoz jasno de iure ovise o realizaciji izvoza te se stoga smatra da su specifični i da se protiv njih mogu uvesti kompenzacijske mjere prema članku 3. stavku 4. točki (a) Osnovne uredbe. Bez preuzimanja obveze izvoza, trgovačko društvo ne može dobiti olakšicu prema ovim programima. |
|
(36) |
Nijedan od dva potprograma koja se koriste u ovom slučaju ne mogu se smatrati dozvoljenim sustavom povrata carine ili zamjenskim sustavom povrata u smislu članka 2. stavka 1. točke (a) podtočke ii. Osnovne uredbe. Oni nisu u skladu s pravilima navedenima u Prilogu I. točki i., Prilogu II. (definicije i pravila za povrat) i Prilogu III. (definicije i pravila za zamjenski povrat) Osnovnoj uredbi. Vlada Indije nije učinkovito primjenjivala sustav provjere ili postupak kako bi potvrdila jesu li i u kojim količinama ulazni materijali potrošeni za proizvodnju izvoznog proizvoda (Prilog II. poglavlje II. članak 4. Osnovnoj uredbi i u slučaju programa zamjenskog povrata, Prilog III. poglavlje II. članak 2. Osnovnoj uredbi. Sami SION-i ne mogu se smatrati sustavom provjere stvarne potrošnje budući da su ulazni materijali uvezeni bez plaćanja carine prema odobrenjima/dozvolama s različitim prinosima pomiješani u istom proizvodnom procesu za izvoznu robu. Vlada Indije ovom vrstom postupka nema mogućnost dovoljno precizno provjeriti količinu ulaznih materijala koji su potrošeni u izvoznoj proizvodnji i prema kojem bi ih se mjerilu trebalo uspoređivati. Nadalje, Vlada Indije nije provela ili još nije završila učinkovitu kontrolu na temelju točno vođenog registra stvarne potrošnje. Osim toga, Vlada Indije nije provela daljnje ispitivanje na temelju stvarnih ulaznih materijala koji se koriste, iako bi to obično trebalo provesti u nedostatku učinkovito primijenjenog sustava provjere (Prilog II. poglavlje II. članak 5. i Prilog III. poglavlje II. članak 3. Osnovnoj uredbi). Isto tako, podsjećamo da dotično trgovačko društvo nije posjedovalo registar potrošnje koji bi omogućio provjeru stvarne potrošnje sirovina za određenu vrstu proizvoda. Prema tome, i da je postojao učinkovit sustav kontrole Vlada Indije ne bi mogla sa sigurnošću utvrditi količine ulaznih materijala koje su bile potrošene u proizvodnji proizvoda za izvoz. Zaključno, uključivanje ovlaštenih računovođa u postupak provjere nije dovelo do poboljšanja sustava provjere jer ne postoje detaljna pravila o tome kako ovlašteni računovođe trebaju provoditi dodijeljene im zadatke, a informacije predstavljene tijekom ispitnog postupka ne mogu jamčiti izvršenje navedenih pravila propisanih u Osnovnoj uredbi. |
|
(37) |
Protiv ova dva potprograma mogu se stoga uvesti kompenzacijske mjere. |
(f) Izračun iznosa subvencije
|
(38) |
U nedostatku dozvoljenog sustava povrata carine ili sustava zamjenskog povrata kao zamjene, otpust na koji se mogu uvesti kompenzacijske mjere je otpust ukupnih uvoznih carina koje uobičajeno dospijevaju po uvozu ulaznih materijala. U tom je pogledu upozoreno da Osnovna uredba ne predviđa samo kompenziranje „pretjeranog” otpusta carina. U skladu s člankom 2. stavkom 1. točkom (a) podtočkom ii. i Prilogom II. Osnovnoj uredbi samo pretjerani otpust carina može se kompenzirati ako su zadovoljeni uvjeti iz priloga II. i III. Osnovnoj uredbi. Međutim, ti uvjeti nisu bili ispunjeni u ovom slučaju. Stoga, ako nije predstavljen prikladan postupak praćenja, gornji izuzetak za program povrata nije primjenjiv, a primjenjuje se uobičajeno pravilo za kompenziranje iznosa neplaćenih carina (neostvareni prihod), umjesto pravila za sve navodne pretjerane otpuste. Kako je određeno u Prilogu II. poglavlju II. i Prilogu III. poglavlju II. Osnovnoj uredbi, nije na vlasti koja provodi ispitni postupak da izračuna takav pretjerani otpust. Naprotiv, u skladu s člankom 2. stavkom 1. točkom (a) podtočkom ii. Osnovne uredbe, ona samo treba utvrditi dostatni dokaz za pobijanje prikladnosti navodnog sustava promjene. |
|
(39) |
Iznos subvencije za izvoznika koji je koristio AAS izračunan je na temelju otpisanih uvoznih carina (osnovnih carina i posebnih dodatnih carina) na materijal uvezen na temelju dva potprograma korišten za dotični proizvod tijekom RRIP-a (brojnik). U skladu s člankom 7. stavkom 1. točkom (a) Osnovne uredbe, pristojbe koje se obvezno plaćaju za dobivanje subvencije odbijene su od iznosa subvencije kada su dostavljeni opravdani zahtjevi. U skladu s člankom 7. stavkom 2. Osnovne uredbe, ovaj iznos subvencije dodijeljen je prema izvoznom prometu od prodaje dotičnog proizvoda tijekom RRIP-a kao primjereni nazivnik, jer subvencija ovisi o realizaciji izvoza i nije dodijeljena u vezi s proizvedenim, prerađenim, izvezenim ili transportiranim količinama. |
|
(40) |
Stopa subvencije utvrđene u pogledu ovog programa tijekom RRIP-a za jedinog proizvođača koji je surađivao iznosi 12,8 %. |
2. Program prava na povrat carinskih pristojba („DEPS”)
(a) Pravna osnova
|
(41) |
Detaljni opis DEPS-a nalazi se u stavku 4.3. politike EXIM-a 2004. - 2009. i u poglavlju 4. HOP-a I. za 2004. - 2009. |
|
(42) |
Utvrđeno je da nijedan od proizvođača izvoznika koji je surađivao nije ostvario korist od DEPS-a protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere. Stoga nije potrebno provesti daljnju analizu programa u okviru ovog ispitnog postupka. |
3. Program za poticanje izvoza osnovnih sredstava (EPCGS)
(a) Pravna osnova
|
(43) |
Detaljni opis EPCGS-a nalazi se u odjeljku 5. politike EXIM-a 2004. - 2009. i u poglavlju 5. HOP-a I. za 2004. - 2009. |
(b) Prihvatljivost
|
(44) |
Proizvođači izvoznici, trgovci izvoznici „povezani s” pomoćnim proizvođačima i pružateljima usluga stekli su uvjete za ovaj program. |
(c) Praktična primjena
|
(45) |
Pod uvjetom obveze izvoza, trgovačko društvo ima pravo uvoziti osnovna sredstva (nova i od travnja 2003. rabljena osnovna sredstva stara do 10 godina) po sniženoj carinskoj stopi. Radi toga Vlada Indije izdaje dozvolu EPCGS nakon podnošenja zahtjeva i plaćanja pristojbe. Od travnja 2000. ovaj program predviđa sniženu carinsku stopu za uvoz od 5 %, koja se primjenjuje na sva osnovna sredstva koja se uvoze prema tom programu. Do 31. ožujka 2000. primjenjivala se efektivna carinska stopa od 11 % (uključujući 10 % prireza) i, u slučaju uvoza velike vrijednosti, nulta stopa carine. Kako bi se ispunila obveza izvoza, uvezena osnovna sredstva moraju se iskoristiti za proizvodnju određene količine izvozne robe tijekom određenog razdoblja. |
|
(46) |
Nositelj dozvole EPCGS također može nabavljati osnovna sredstva na domaćem tržištu. U tom slučaju domaći proizvođač osnovnih sredstava može iskoristiti uvoz komponenata oslobođen od carine, koje su potrebne za proizvodnju takvih osnovnih sredstava. Alternativno, domaći proizvođač može zahtijevati olakšicu u obliku procijenjenog izvoza u pogledu opskrbe osnovnim sredstvima nositelju dozvole EPCGS. |
(d) Komentari nakon objave
|
(47) |
Nakon objave nisu primljeni komentari u odnosu na EPCGS. |
(e) Zaključak o programu EPCGS
|
(48) |
EPCGS predviđa subvencije u smislu članka 2. stavka 1. točke (a) podtočke ii. i članka 2. stavka 2. Osnovne uredbe. Smanjenje carine predstavlja financijski doprinos Vlade Indije budući da ta koncesija smanjuje Vladi Indije prihod od carina koji bi inače dospio na naplatu. Osim toga, smanjenjem carine izvoznik ostvaruje korist jer ušteđene carine pri uvozu poboljšavaju njegovu likvidnost. |
|
(49) |
Osim toga, EPCGS de iure ovisi o realiziranom izvozu budući da se takve dozvole ne mogu dobiti bez preuzimanja obveze izvoza. Stoga se smatra specifičnim i subvencijom protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere prema članku 3. stavku 4. prvom podstavku točki (a) Osnovne uredbe. |
|
(50) |
Zaključno, ovaj se program stoga ne može smatrati dopustivim sustavima povrata pristojbe ili zamjenskim sustavima povrata u smislu članka 2. stavka 1. točke (a) podtočke ii. Osnovne uredbe. U djelokrugu ovih dozvoljenih sustava povrata ne nalaze se osnovna sredstva, a kako je utvrđeno u Prilogu I., točki i. Osnovne uredbe jer se ona ne troše za proizvodnju izvoznog proizvoda. |
(f) Izračun iznosa subvencije
|
(51) |
Jedan izvoznik koji je surađivao nije nabavljao nikakva osnovna sredstva tijekom IP-a. Trgovačko društvo je ipak nastavilo ostvarivati korist od izuzeća od carine za osnovna sredstva nabavljena prije IP-a u iznosu utvrđenom u početnom ispitnom postupku. Kako je utvrđeno u početnom ispitnom postupku iznos subvencije primljene tijekom RRIP-a bio je izračunan, u skladu s člankom 7. stavkom 3. Osnovne uredbe, na temelju neplaćenih carina na uvezena osnovna sredstva tijekom vremenskog razdoblja koje odražava uobičajeno vrijeme amortizacije takvih osnovnih sredstava proizvođača izvoznika. U skladu s uspostavljenom praksom, tako izračunani iznos, koji vrijedi za RRIP, prilagođen je dodavanjem kamata za to razdoblje kako bi se odrazila puna vrijednost koristi kroz vrijeme. Pristojbe koje se obvezno plaćaju za dobivanje subvencije odbijene su od ovog iznosa subvencije kao brojnik u skladu s člankom 7. stavkom 1. točkom (a) Osnovne uredbe. U skladu s člankom 7. stavcima 2. i 3. Osnovne uredbe, ovaj iznos subvencije dodjeljivan je prema izvoznom prometu tijekom revizije ispitnog postupka kao primjereni nazivnik, jer subvencija ovisi o realizaciji izvoza i nije dodijeljena u vezi s proizvedenim, prerađenim, izvezenim ili transportiranim količinama. Stopa subvencije utvrđene u pogledu koristi koju je ostvarilo trgovačko društvo tijekom RRIP-a iznosi 0,3 %. |
4. Program izuzeća od plaćanja poreza na dohodak - Income Tax Exemption Scheme (ITES)
(a) Pravna osnova
|
(52) |
Prema ovom programu izvoznici su mogli ostvariti korist od djelomičnog izuzeća od poreza na dohodak za prihod ostvaren od izvozne prodaje. Pravna osnova za ovo izuzeće utvrđena je u odjeljku 80HHC ITA-e. |
|
(53) |
Ova je odredba ukinuta za godinu ocjene 2005.-2006. (to jest za financijsku godinu od 1. travnja 2004. do 31. ožujka 2005.) dalje i stoga 80HHC ITA-e ne predstavlja dodjelu koristi nakon 31. ožujka 2004. Jedini proizvođač izvoznik koji je surađivao nije ostvario korist od ovog programa tijekom RRIP-a. Slijedom toga, kako je program povučen ne treba ga kompenzirati u skladu s člankom 15. stavkom 1. Osnovne uredbe. |
5. Program ciljanog tržišta - Focus Market Scheme (FMS)
(a) Pravna osnova
|
(54) |
Detaljni opis FMS-a nalazi se u odjeljku 3.9. politike EXIM-a 2004. - 2009. i u poglavlju 3.20. HOP-a I. za 2004. - 2009. Iako je trgovačko društvo izvijestilo o ovom programu, ispitni postupak je otkrio da tijekom RRIP-a nije ostvarena korist. Budući da je utvrđeno da proizvođač izvoznik koji je surađivao nije primio nikakve koristi od ovog programa protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere, nije ga se smatralo potrebnim nastaviti analizirati u okviru ovog ispitnog postupka. |
6. Program cilj više - Target Plus Scheme (TPS)
(a) Pravna osnova
|
(55) |
Detaljni opis TPS-a nalazi se u odjeljku 3.7. politike EXIM-a 2004. - 2009. i u poglavlju 3.2. HOP-a I. za 2004. - 2009. |
(b) Prihvatljivost
|
(56) |
Svaki izvoznik proizvođač ispunjava uvjete za ovaj program. |
(c) Praktična primjena
|
(57) |
Ovaj program ima za cilj dodijeliti bonus trgovačkim društvima koja povećaju svoj izvozni promet. S tim ciljem program omogućava trgovačkim društvima koja ispunjavaju uvjete, raspolaganje kreditom u rasponu od 5 % i 15 % od iznosa na temelju razlike između FOB vrijednosti izvoza u dvije financijske godine za redom. |
|
(58) |
Trgovačka društva koja žele koristiti ovaj program trebaju podnijeti zahtjev Ministarstvu trgovine i industrije. Nakon što dobiju odobrenje, nadležna tijela im izdaju dozvolu na kojoj je naveden iznos kredita za carinu. |
|
(59) |
U ožujku 2006. ovaj se program prestao koristiti te su ga nakon nekog vremena zamijenila dva nova programa, Program ciljanog tržišta i Program ciljanog proizvoda. Pravo na podnošenje zahtjeva za TPS dozvolu traje do ožujka 2007., a trgovačka društva koja su koristila ovaj program mogu koristiti odgovarajuća prava na kredit za carine do ožujka 2009. |
(d) Komentari nakon objave
|
(60) |
Proizvođač koji je surađivao smatrao je da nije bilo akumulirane koristi od ovog programa za trgovačko društvo tijekom RRIP-a i s obzirom da je program povučen 2006., smatra da za njega nije potrebno uvesti kompenzacijske mjere. Međutim, kako je detaljno objašnjeno niže, ispitni je postupak otkrio da je trgovačko društvo ostvarilo korist tijekom RRIP-a i da su usto, iako je program stvarno bio napušten, trgovačka društva mogla nastaviti od njega ostvarivati korist do 2009. |
(e) Zaključak o Programu cilj više
|
(61) |
TPS predviđa subvencije u smislu članka 2. stavka 1. točke (a) podtočke ii. i članka 2. stavka 2. Osnovne uredbe. Kredit TPS-a je financijski doprinos Vlade Indije, budući da će se kredit s vremenom iskoristiti za prebijanje uvoznih carina, smanjujući na taj način prihod Vlade Indije od pristojbi koje bi u suprotnom dospjele na naplatu. Nadalje, kreditom TPS-a izvoznik ostvaruje korist, jer poboljšava njegovu likvidnost. |
|
(62) |
Nadalje, TPS de iure ovisi o realizaciji izvoza te se stoga se smatra specifičnim i programom protiv kojeg se mogu uvesti kompenzacijske mjere prema članku 3. stavku 4. točki (a) Osnovne uredbe. |
|
(63) |
Ovaj se program ne može smatrati dozvoljenim sustavom povrata carina ili sustavom zamjenskog povrata u smislu članka 2. stavka 1. točke (a) podtočke ii. Osnovne uredbe. On nije u skladu sa strogim pravilima navedenima u Prilogu I. točki (i), Prilogu II. (definicije i pravila za povrat) i Prilogu III. (definicije i pravila za zamjenski povrat) Osnovnoj uredbi. Izvoznik nema obvezu doista koristiti robu uvezenu bez carine u proizvodnom postupku, a iznos kredita ne računa se u odnosu na stvarno iskorištene ulazne materijale. Nema sustava niti postupka na snazi koji bi potvrdili koji se ulazni materijali koriste u proizvodnom postupku izvoznog proizvoda ili je li došlo do prekomjernog plaćanja uvoznih carina u smislu točke (i) Priloga I. i priloga II. i III. Osnovnoj uredbi. Izvoznik ispunjava uvjete za olakšice TPS-a bez obzira uvozi li uopće bilo kakve ulazne materijale. Da bi dobio olakšicu, dovoljno je da izvoznik jednostavno povećava izvozni promet te nije potrebno da dokaže da su svi ulazni materijali bili uvezeni. Stoga, čak i izvoznici koji sve svoje ulazne materijale nabavljaju lokalno i ne uvoze robu koja bi se mogla koristiti kao ulazni materijal, još uvijek imaju pravo na olakšice od TPS-a. |
(f) Izračun iznosa subvencije
|
(64) |
Iznos subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere izračunan je kao korist koja je bila dodijeljena primatelju, za koju je utvrđeno da postoji tijekom RRIP-a, a kako ju je uknjižio proizvođač izvoznik koji je surađivao, na obračunskoj osnovi kao dohodak u vrijeme izvozne transakcije. U skladu s člankom 7. stavcima 2. i 3. Osnovne uredbe, ovaj iznos subvencije (brojnik) dodjeljivan je prema izvoznom prometu tijekom RRIP-a kao primjereni nazivnik, jer subvencija ovisi o realizaciji izvoza i nije dodijeljena u vezi s proizvedenim, prerađenim, izvezenim ili transportiranim količinama. |
|
(65) |
Stopa subvencije utvrđene u pogledu ovog programa tijekom RRIP-a za jedinog proizvođača koji je surađivao iznosi 0,7 %. |
III. IZNOS SUBVENCIJA PROTIV KOJIH SE MOGU UVESTI KOMPENZACIJSKE MJERE
|
(66) |
Podsjeća se da je marža subvencije, utvrđena u početnom ispitnom postupku bila 5,8 % za jedinog proizvođača izvoznika koji je surađivao u ovoj parcijalnoj privremenoj reviziji. |
|
(67) |
Tijekom ove parcijalne privremene revizije utvrđeno je da iznos subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere, izražene ad valorem, iznosi 13,8 %, kako je navedeno u nastavku teksta:
|
|
(68) |
Uzimajući u obzir gore navedeno, zaključuje se da se smanjila razina subvencije u pogledu jedinog proizvođača izvoznika koji je surađivao. |
D. KOMPENZACIJSKE I ANTIDAMPINŠKE MJERE
I. KOMPENZACIJSKE MJERE
|
(69) |
U skladu s odredbama članka 19. Osnovne uredbe i na temelju ove parcijalne privremene revizije navedene u točki 3. Obavijesti o pokretanju postupka, utvrđeno je da je marža subvencioniranja za jedinog proizvođača koji je surađivao porasla s 5,8 % na 13,8 % i da je sukladno tome stopu kompenzacijske pristojbe koja je uvedena za ovog proizvođača izvoznika Uredbom (EZ) br. 193/2007 potrebno izmijeniti. |
|
(70) |
Drugo trgovačko društvo na koje se odnosi ova parcijalna privremena revizija, Reliance Industries Ltd, imalo je višu maržu subvencioniranja u početnom ispitnom postupku i nije surađivalo u ovoj reviziji. Kako to trgovačko društvo nije surađivalo procjena se treba temeljiti na najpovoljnijim raspoloživim činjenicama u skladu s člankom 28. Osnovne uredbe. S obzirom na to i u pogledu nalaza za jedinog izvoznika koji je surađivao također je vjerojatno da će proizvođač izvoznik koji nije surađivao nastaviti ostvarivati koristi od programa subvencioniranja iz ispitnog postupka najmanje po istoj stopi koja je utvrđena za proizvođača koji je surađivao. Mora se zaključiti da je stopa subvencioniranja u odnosu na jednog proizvođača izvoznika koji nije surađivao na kojeg se odnosi revizija također narasla na 13,8 % i da je sukladno tome stopu kompenzacijske pristojbe koja je uvedena za ovog proizvođača izvoznika Uredbom (EZ) br. 193/2007 potrebno izmijeniti. |
|
(71) |
S obzirom na trgovačka društva koje su surađivala u početnom ispitnom postupku, ali koja nisu navedena kao dotična trgovačka društva u ispitnom postupku u Dodatku Obavijesti o pokretanju postupka, nisu postojale naznake da bi kompenzacijske i dampinške pristojbe primjenjive na takva trgovačka društva bilo potrebno preračunati. Prema tome, pojedinačne pristojbe primjenjive na sve druge stranke osim Pearl Engineering and Reliance Industries, navedene u članku 1. stavku 2. Uredbe (EZ) br. 193/2007 ostaju nepromijenjene. |
|
(72) |
Nasuprot tome, mora se smatrati da trgovačka društva koja nisu surađivala niti u ovoj reviziji niti u početnom ispitnom postupku i dalje ostvaruju koristi od programa subvencioniranja iz ispitnog postupka po najmanje istoj stopi koja je utvrđena za jedino trgovačko društvo koje je surađivalo. Kako bi se izbjeglo nagrađivanje nesuradnje smatra se prikladnim odrediti razinu subvencioniranja primjenjivu na „sva druga trgovačka društva” kao najvišu stopu utvrđenu za bilo koje trgovačko društvo koje je surađivalo u početnom ispitnom postupku, to jest, 13,8 %. |
|
(73) |
Potrebno je utvrditi izmijenjene stope kompenzacijske pristojbe na razini novih stopa subvencioniranja koja je utvrđena tijekom ove revizije jer marže štete izračunane u početnom ispitnom postupku ostaju više. |
|
(74) |
Stope kompenzacijske pristojbe za pojedino trgovačko društvo navedeno u ovoj Uredbi odražavaju stanje otkriveno tijekom parcijalne privremene revizije. Stoga se primjenjuju samo na uvoze dotičnih proizvoda koje su proizvela ta trgovačka društva. Uvozi dotičnog proizvoda koje je proizvelo bilo koje drugo trgovačko društva koje nije izričito navedeno u operativnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte povezane s onima koja su izričito navedena, ne mogu koristiti te stope te se na njih primjenjuju stope pristojbe koje se primjenjuju na „sva druga trgovačka društva”. |
|
(75) |
Kako bi se izbjeglo da zbog fluktuacije cijena PET-a izazvanih oscilacijama cijena sirove nafte dođe do naplate viših pristojbi podsjeća se da su mjere utvrđene u obliku specifičnih pristojbi po toni. Utvrđeni iznos rezultat je primjene stope kompenzacijske pristojbe na CIF izvozne cijene koje su korištene za izračun razine potrebne za eliminaciju štete u početnom ispitnom postupku. Ista se metoda koristila za potrebe utvrđivanja izmijenjenih razina specifične pristojbe u kontekstu ove revizije. |
|
(76) |
Trebalo bi stoga izračunati marže i stope pristojbe kako je navedeno u tablici niže.
|
|
(77) |
Sve zahtjeve za primjenu ovih pojedinačnih stopa kompenzacijske pristojbe (na primjer nakon promjene imena subjekta ili nakon uspostavljanja nove proizvodnje ili prodajnih subjekata) treba odmah dostaviti Komisiji (6) zajedno s cjelokupnom relevantnom informacijom, posebno sve promjene djelatnosti trgovačkog društva povezane s proizvodnjom, domaćom i izvoznom prodajom povezanom s, na primjer, promjenom imena ili promjenom proizvodnog ili prodajnog subjekta. Ako je primjereno i nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom, Uredba će biti odgovarajuće izmijenjena dopunjavanjem popisa trgovačkih društava koja koriste pojedinačne stope carine. |
II. ANTIDAMPINŠKE MJERE
|
(78) |
Izmjena iznosa kompenzacijske pristojbe utjecat će na konačnu antidampinšku pristojbu uvedenu Uredbom (EZ) br. 192/2007 za proizvođače u Indiji. |
|
(79) |
U početnom antidampinškom ispitnom postupku, prilagođena je antidampinška pristojba kako bi se izbjeglo bilo kakvo dvostruko računanje utjecaja koristi od izvoznih subvencija. S tim u vezi, članak 14. stavak 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 384/96 od 22. prosinca 1995. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske zajednice (7) i članak 14. stavak 1. osnovne antidampinške Uredbe propisuju da se na nijedan proizvod ne primjenjuju i antidampinška i kompenzacijska pristojba za potrebe postupanja u istoj situaciji koja proizlazi iz dampinga ili izvoznog subvencioniranja. U početnom ispitnom postupku protiv subvencioniranja kao i u ovoj parcijalnoj privremenoj reviziji utvrđeno je da određeni ispitani programi subvencioniranja, za koje je pronađeno da se protiv njih mogu uvesti kompenzacijske mjere, predstavljaju izvozne subvencije u smislu članka 3. stavka 4. Osnovne uredbe protiv subvencioniranja. Kao takve, te izvozne subvencije utjecale su na izvoznu cijenu indijskih proizvođača izvoznika i dovele do povećanja dampinške marže. Drugim riječima, konačne dampinške marže utvrđene u početnom antidampinškom ispitnom postupku djelomično su nastale zbog postojanja izvoznih subvencija. |
|
(80) |
Prema tome, stope konačne antidampinške pristojbe za dotične proizvođače izvoznike moraju se sada prilagoditi radi uzimanja u obzir revidirane razine koristi ostvarene od izvoznih subvencija tijekom RRIP-a u ovoj parcijalnoj privremenoj reviziji kako bi odražavale stvarnu maržu dampinga koja je preostala nakon uvođenja prilagođene kompenzacijske pristojbe kojom se neutralizira učinak izvoznih subvencija. |
|
(81) |
Drugim riječima, trebat će uzeti u obzir nove razine subvencioniranja za potrebe prilagodbe ranije utvrđenih marži dampinga. |
|
(82) |
Trebalo bi stoga izračunati marže i iznose pristojbe koje su primjenjive na dotična trgovačka društva kako je navedeno u tablici niže.
|
|
(83) |
Kako bi se osigurala ispravna primjena kompenzacijskih i antidampinških pristojbi, razlika preostale carine ne treba se primjenjivati samo na izvoznike koji nisu surađivali već se treba primjenjivati i na trgovačka društva koja nisu imala nikakav izvoz tijekom RRIP-a. Međutim, potonja trgovačka društva su pozvana, ako zadovolje uvjete članka 20. Osnovne uredbe, da podnesu zahtjev za reviziju prema tom članku kako bi se njihovo stanje pojedinačno ispitalo, |
DONIJELO JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Članak 1. stavak 2. Uredbe (EZ) br. 193/2007 zamjenjuje se sljedećim:
„2. Osim kako je navedeno u članku 2. stopa kompenzacijske pristojbe koja se primjenjuje na neto cijenu franko granica Unije, prije plaćanja carina za proizvode koje proizvode dolje navedena trgovačka društva, jest sljedeća:
|
Zemlja |
Trgovačko društvo |
Kompenzacijska pristojba (EUR/tona) |
Dodatna oznaka TARIC |
|
Indija |
Reliance Industries Ltd |
69,4 |
A181 |
|
Indija |
Pearl Engineering Polymers Ltd |
74,6 |
A182 |
|
Indija |
Senpet Ltd |
22,0 |
A183 |
|
Indija |
Futura Polyesters Ltd |
0,0 |
A184 |
|
Indija |
South Asian Petrochem Ltd |
106,5 |
A585 |
|
Indija |
Sva ostala trgovačka društva |
69,4 |
A999” |
Članak 2.
Članak 1. stavak 2. Uredbe (EZ) br. 192/2007 zamjenjuje se sljedećim:
„2. Osim kako je navedeno u članku 2. stopa antidampinške pristojbe koja se primjenjuje na neto cijenu franko granica Unije, prije plaćanja carina za proizvode koje proizvode dolje navedena trgovačka društva, jest sljedeća:
|
Zemlja |
Trgovačko društvo |
Antidampinška pristojba (EUR/tona) |
Dodatna oznaka TARIC |
|
Indija |
Reliance Industries Ltd |
153,6 |
A181 |
|
Indija |
Pearl Engineering Polymers Ltd |
87,5 |
A182 |
|
Indija |
Senpet Ltd |
200,9 |
A183 |
|
Indija |
Futura Polyesters Ltd |
161,2 |
A184 |
|
Indija |
South Asian Petrochem Ltd |
88,9 |
A585 |
|
Indija |
Sva ostala trgovačka društva |
153,6 |
A999 |
|
Indonezija |
P.T. Mitsubishi Chemical Indonesia |
187,7 |
A191 |
|
Indonezija |
P.T. Indorama Synthetics Tbk |
92,1 |
A192 |
|
Indonezija |
P.T. Polypet Karyapersada |
178,9 |
A193 |
|
Indonezija |
Sva ostala trgovačka društva |
187,7 |
A999 |
|
Malezija |
Hualon Corp. (M) Sdn. Bhd. |
36,0 |
A186 |
|
Malezija |
MpI Polyester Industries Sdn. Bhd. |
160,1 |
A185 |
|
Malezija |
Sva ostala trgovačka društva |
160,1 |
A999 |
|
Republika Koreja |
SK Chemicals Group: |
|
A196 |
|
SK Chemicals Co. Ltd |
0 |
A196 |
|
|
Huvis Corp. |
0 |
|
|
|
Republika Koreja |
KP Chemical Group: |
|
A195 |
|
Honam Petrochemicals Corp. |
0 |
A195 |
|
|
KP Chemical Corp. |
0 |
|
|
|
Republika Koreja |
Sva ostala trgovačka društva |
148,3 |
A999 |
|
Tajvan |
Far Eastern Textile Ltd |
36,3 |
A808 |
|
Tajvan |
Shinkong Synthetic Fibers Corp. |
67,0 |
A809 |
|
Tajvan |
Sva ostala trgovačka društva |
143,4 |
A999 |
|
Tajland |
Thai Shingkong Industry Corp. Ltd |
83,2 |
A190 |
|
Tajland |
Indo Pet (Thailand) Ltd |
83,2 |
A468 |
|
Tajland |
Sva ostala trgovačka društva |
83,2 |
A999” |
Članak 3.
Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 16. prosinca 2008.
Za Vijeće
Predsjednica
R. BACHELOT-NARQUIN
(1) SL L 288, 21.10.1997., str. 1.
(2) SL L 301, 30.11.2000., str. 1.
(3) SL L 59, 27.2.2007., str. 34.
(4) SL L 59, 27.2.2007., str. 1.
(5) SL C 227, 27.9.2009., str. 16.
(6) European Commission, Directorate-General for Trade, Directorate H, N-105, B-1049 Brussels.
(7) SL L 56, 6.3.1996., str. 1.
|
11/Sv. 054 |
HR |
Službeni list Europske unije |
238 |
32009R0356
|
L 109/6 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
29.04.2009. |
UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 356/2009
od 29. travnja 2009.
o pokretanju revizije „za novog izvoznika” Uredbe Vijeća (EZ) br. 452/2007 o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz dasaka za glačanje podrijetlom iz, između ostalog, Narodne Republike Kine, stavljanju izvan snage pristojbe u pogledu uvoza od jednog izvoznika u toj zemlji i uvjetovanju tog uvoza evidentiranjem
KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,
uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 384/96 od 22. prosinca 1995. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske zajednice (1) (Osnovna uredba), a posebno članak 11. stavak 4.,
budući da:
A. ZAHTJEV ZA REVIZIJU
|
(1) |
Komisija je primila zahtjev za reviziju „za novog izvoznika” prema članku 11. stavku 4. Osnovne uredbe. Zahtjev je podnijelo društvo Greenwood Houseware (Zuhai) Ltd (podnositelj zahtjeva), proizvođač izvoznik iz Narodne Republike Kine (dotična zemlja). |
B. PROIZVOD
|
(2) |
Proizvod na koji se odnosi postupak revizije čine daske za glačanje, samostojeće ili ne, s ili bez generatora pare i/ili sustava za zagrijavanje i/ili ventilaciju, uključujući daske za rukave i njihove osnovne dijelove, odnosno podnožje, navlaku i odjeljak za spremanje glačala, podrijetlom iz Narodne Republike Kine (dotični proizvod) koji se trenutačno može razvrstati pod oznake KN ex 3924 90 90, ex 4421 90 98, ex 7323 93 90, ex 7323 99 91, ex 7323 99 99, ex 8516 79 70 i ex 8516 90 00. |
C. POSTOJEĆE MJERE
|
(3) |
Mjere koje su trenutačno na snazi odnose se na konačnu antidampinšku pristojbu uvedenu Uredbom Vijeća (EZ) br. 452/2007 (2) na temelju koje uvoz dotičnog proizvoda u Zajednicu podrijetlom iz Narodne Republike Kine, uključujući dotični proizvod koji proizvodi podnositelj zahtjeva, podliježe konačnoj antidampinškoj pristojbi od 38,1 %, izuzev nekoliko posebno navedenih trgovačkih društava koja podliježu individualnim stopama pristojbe. |
D. PRAVNI RAZLOZI ZA REVIZIJU
|
(4) |
Podnositelj tvrdi da posluje u uvjetima tržišnog gospodarstva kako je definirano u članku 2. stavku 7. točki (c) Osnovne uredbe ili, alternativno, zahtijeva individualni tretman u skladu s člankom 9. stavkom 5. Osnovne uredbe. Podnositelj zahtjeva dalje tvrdi da nije izvozio dotični proizvod u Zajednicu tijekom razdoblja ispitnog postupka na kojem su se temeljile antidampinške mjere, odnosno razdoblja od 1. siječnja 2005. do 31. prosinca 2005. (razdoblje početnog ispitnog postupka) i da nije povezan ni s jednim proizvođačem izvoznikom proizvoda koji podliježu gore navedenim antidampinškim mjerama. |
|
(5) |
Podnositelj zahtjeva, nadalje, tvrdi da je počeo izvoziti dotični proizvod u Zajednicu nakon isteka razdoblja početnog ispitnog postupka. |
E. POSTUPAK
|
(6) |
Proizvođači iz Zajednice, za koje se zna da se to na njih odnosi, obaviješteni su o gore navedenom zahtjevu i pružena im je mogućnost komentiranja. Nisu primljeni nikakvi komentari. |
|
(7) |
Nakon ispitivanja raspoloživih dokaza, Komisija zaključuje da postoje dostatni dokazi koji opravdavaju pokretanje revizije „za novog izvoznika”, prema članku 11. stavku 4. Osnovne uredbe. Nakon zaprimanja zahtjeva navedenog u nastavku u točki 8(c), utvrdit će se posluje li podnositelj zahtjeva u uvjetima tržišnog gospodarstva određenima u članku 2. stavku 7. točki (c) Osnovne uredbe ili, alternativno, ispunjava li zahtjeve za individualnu pristojbu utvrđene u skladu s člankom 9. stavkom 5. Osnovne uredbe. Ako da, izračunava se individualna marža dampinga podnositelja zahtjeva i, u slučaju utvrđivanja dampinga, i određuje se razina pristojbe kojoj podliježe uvoz dotičnog proizvoda u Zajednicu. |
|
(8) |
Ako se utvrdi da podnositelj zahtjeva ispunjava uvjete za utvrđivanje individualne pristojbe, možda će biti potrebno izmijeniti stopu pristojbe koja se trenutačno primjenjuje na uvoz dotičnog proizvoda od trgovačkih društava koja nisu poimence navedena u članku 1. stavku 2. Uredbe (EZ) br. 452/2007.
Odabir zemlje s tržišnim gospodarstvom U slučaju da se podnositelju zahtjeva ne odobri primjena tretmana tržišnog gospodarstva, ali da ispunjava uvjete za individualnu pristojbu utvrđenu u skladu s člankom 9. stavkom 5. Osnovne uredbe, odgovarajuća zemlja s tržišnim gospodarstvom koristit će se za utvrđivanje uobičajene vrijednosti u pogledu Narodne Republike Kine u skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) Osnovne uredbe. Komisija predviđa ponovno korištenje Turske u ovu svrhu, kao što je to učinjeno u ispitnom postupku koji je doveo do uvođenja mjera za uvoz dotičnog proizvoda iz Narodne Republike Kine. Zainteresirane stranke pozivaju se dostaviti komentare o primjerenosti ovog izbora u posebnom roku određenom u članku 4. stavku 2. ove Uredbe. Nadalje, u slučaju da se podnositelju zahtjeva odobri primjena tretmana tržišnog gospodarstva, Komisija također može, prema potrebi, koristiti nalaze o uobičajenoj vrijednosti utvrđenoj u odgovarajućoj zemlji s tržišnim gospodarstvom, primjerice za potrebe zamjene svih nepouzdanih elemenata troškova ili cijene u Narodnoj Republici Kini koji su potrebni za utvrđivanje uobičajene vrijednosti, ako pouzdani potrebni podaci nisu raspoloživi u Narodnoj Republici Kini. Komisija, također, predviđa korištenje Turske u tu svrhu. |
F. STAVLJANJE IZVAN SNAGE PRISTOJBE NA SNAZI I EVIDENCIJA UVOZA
|
(9) |
Prema članku 11. stavku 4. Osnovne uredbe, antidampinšku pristojbu na snazi treba staviti izvan snage u pogledu uvoza dotičnog proizvoda koji podnositelj zahtjeva proizvodi i prodaje za izvoz u Zajednicu. U isto vrijeme, takav uvoz treba podlijegati evidentiranju u skladu s člankom 14. stavkom 5. Osnovne uredbe, kako bi se osiguralo da se, ako revizija dovede do utvrđivanja dampinga u pogledu podnositelja zahtjeva, antidampinške pristojbe mogu uvesti retroaktivno od datuma pokretanja ove revizije. Iznos mogućih budućih obveza podnositelja zahtjeva ne može se procijeniti u ovoj fazi postupka. |
G. ROKOVI
|
(10) |
U svrhu dobrog upravljanja, trebali bi se navesti rokovi u kojima:
|
H. NESURADNJA
|
(11) |
U slučajevima u kojima zainteresirana stranka odbije pristup ili ne pruža potrebne podatke u rokovima, ili ako znatno ometa ispitni postupak, nalazi, pozitivni ili negativni, mogu se donijeti na temelju raspoloživih podataka u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe. |
|
(12) |
Ako se utvrdi da je bilo koja zainteresirana stranka dostavila lažne ili obmanjujuće podatke, podaci se zanemaruju, a mogu se koristiti raspoloživi podaci u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe. Ako zainteresirana stranka ne surađuje ili surađuje samo djelomično tako da se nalazi temelje na raspoloživim činjenicama u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe, rezultat može biti manje povoljan za stranku nego da je surađivala. |
I. OBRADA OSOBNIH PODATAKA
|
(13) |
Napominje se da će se svi osobni podaci prikupljeni u ovom ispitnom postupku obrađivati u skladu s Uredbom (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka (3). |
J. SLUŽBENIK ZA SASLUŠANJE
|
(14) |
Također se napominje da, ako smatraju da nailaze na poteškoće u ostvarivanju svojih prava obrane, zainteresirane stranke mogu zatražiti intervenciju službenika za raspravu Opće uprave za trgovinu. Ta osoba nastupa kao posrednik između zainteresiranih stranaka i službi Komisije i, kada je potrebno, obavlja mirenje u postupovnim stvarima koje utječu na zaštitu njihovih interesa u ovom ispitnom postupku, posebno vezano za pitanja pristupa spisu, povjerljivosti, produljenja rokova i postupanja s pisanim i/ili usmenim izražavanjima stavova. Za dodatne informacije i kontaktne podatke, zainteresirane stranke mogu posjetiti mrežne stranice službenika za saslušanje na mrežnom portalu Opće uprave za trgovinu (http://ec.europa.eu/trade), |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Pokreće se revizija Uredbe (EZ) br. 452/2007 u skladu s člankom 11. stavkom 4. Uredbe (EZ) br. 384/96 kako bi se utvrdilo treba li i u kojoj mjeri uvoz dasaka za glačanje, samostojećih ili ne, s ili bez generatora pare i/ili sustava za zagrijavanje i/ili ventilaciju, uključujući daske za rukave i njihove osnovne dijelove, odnosno podnožje, navlaku i odjeljak za spremanje glačala, podrijetlom iz Narodne Republike Kine (dotični proizvod) koje se trenutačno mogu razvrstati u oznake KN ex 3924 90 90, ex 4421 90 98, ex 7323 93 90, ex 7323 99 91, ex 7323 99 99, ex 8516 79 70 i ex 8516 90 00 (oznake TARIC 3924909010, 4421909810, 7323939010, 7323999110, 7323999910, 8516797010 i 8516900051), podrijetlom iz Narodne Republike Kine, koje proizvodi i prodaje za izvoz u Zajednicu društvo Greenwood Houseware (Zuhai) Ltd (dodatna oznaka TARIC A953) podlijegati antidampinškoj pristojbi uvedenoj Uredbom (EZ) br. 452/2007.
Članak 2.
Antidampinška pristojba uvedena Uredbom (EZ) br. 452/2007 stavlja se izvan snage u pogledu uvoza utvrđenog u članku 1.
Članak 3.
Carinska tijela ovim se upućuju, prema članku 14. stavku 5. Uredbe (EZ) br. 384/96, poduzeti odgovarajuće korake kako bi evidentirala uvoz utvrđen u članku 1. Evidencija prestaje važiti devet mjeseci nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe.
Članak 4.
1. Ako zainteresirane stranke žele da se njihove izjave uzmu u obzir tijekom ispitnog postupka, moraju se javiti Komisiji, predstaviti svoje stavove u pisanom obliku i dostaviti odgovore na upitnik naveden u uvodnoj izjavi 8. točki (a) ove Uredbe ili bilo koje druge podatke u roku od 40 dana od datuma stupanja na snagu ove Uredbe, osim ako je utvrđeno drukčije. Zainteresirane stranke, također, mogu zatražiti saslušanje pred Komisijom u istom roku od 40 dana.
2. Stranke u ispitnom postupku koje žele komentirati primjerenost Turske, koja je predviđena kao treća zemlja s tržišnim gospodarstvom za potrebe utvrđivanja uobičajene vrijednosti u pogledu Narodne Republike Kine, moraju dostaviti svoje komentare u roku od 10 dana od datuma stupanja na snagu ove Uredbe.
3. Komisija mora primiti valjano argumentirani zahtjev za primjenu tretmana tržišnog gospodarstva i/ili individualnog tretmana u roku od 21 dana od datuma stupanja na snagu ove Uredbe.
4. Svi dopisi i zahtjevi zainteresiranih stranaka moraju se dostaviti u pisanom obliku (ne u elektroničkom obliku, osim ako je drukčije određeno) i moraju sadržavati naziv, adresu, adresu e-pošte, brojeve telefona i faksa zainteresirane stranke. Svi dopisi u pisanom obliku, uključujući podatke koji se traže u ovoj Uredbi, odgovori na upitnik i prepiska koju zainteresirane stranke dostave u povjerljivosti, označavaju se oznakom „Ograničeno” (4) i, u skladu s člankom 19. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 384/96, prilažu uz verziju koja nije povjerljiva i koja sadrži oznaku „Za pregled zainteresiranim strankama”.
Svi podaci koji se odnose na predmet i/ili zahtjev za raspravu trebaju se poslati na sljedeću adresu:
|
European Commission |
|
Directorate-General for Trade |
|
Directorate H |
|
Office: N105 4/92 |
|
1049 Brussels |
|
BELGIUM |
|
Faks + 32 2 295 65 05 |
Članak 5.
Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 29. travnja 2009.
Za Komisiju
Catherine ASHTON
Članica Komisije
(1) SL L 56, 6.3.1996., str. 1.
(2) SL L 109, 26.4.2007., str. 12.
(3) SL L 8, 12.1.2001., str. 1.
(4) To znači da je dokument samo za internu upotrebu. Dokument je zaštićen u skladu s člankom 4. Uredbe (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 145, 31.5.2001., str. 43.). To je povjerljivi dokument u skladu s člankom 19. Uredbe Vijeća (EZ) br. 384/96 (SL L 56, 6.3.1996., str. 1.) i člankom 6. Sporazuma WTO-a o provedbi članka VI. GATT-a iz 1994. (Sporazum o antidampingu).
|
11/Sv. 054 |
HR |
Službeni list Europske unije |
242 |
32009R0412
|
L 125/1 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
18.05.2009. |
UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 412/2009
od 18. svibnja 2009.
o izmjeni Uredbe (EZ) br. 428/2005 o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz rezanih vlakana od poliestera podrijetlom iz Narodne Republike Kine i Saudijske Arabije, o izmjeni Uredbe (EZ) br. 2852/2000 o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz rezanih vlakana od poliestera podrijetlom iz Republike Koreje i prekidu antidampinškog postupka u pogledu takvog uvoza podrijetlom iz Tajvana
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 233.
uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 384/96 od 22. prosinca 1995. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske zajednice (1) („Osnovna uredba”), a posebno njezin članak 9. stavak 4.,
uzimajući u obzir prijedlog koji je podnijela Komisija nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom,
budući da:
A. POSTUPAK
|
(1) |
U listopadu 1999. Komisija je pokrenula ispitni postupak (2) u pogledu uvoza rezanih vlakana od poliestera (RVP) podrijetlom iz Republike Koreje („početni ispitni postupak”). U srpnju 2000. Komisija je Uredbom (EZ) br. 1472/2000 (3) uvela privremene antidampinške pristojbe, a u prosincu 2000. Vijeće je Uredbom (EZ) br. 2852/2000 (4) uvelo konačne antidampinške pristojbe. |
|
(2) |
U skladu s člankom 11. stavkom 3. Osnovne uredbe, Komisija je pokrenula (5) privremenu reviziju („revizija ispitnog postupka”) antidampinških pristojba na uvoz RVP-a podrijetlom iz, između ostalog, Republike Koreje u prosincu 2003. Pristojbe na uvoz iz Republike Koreje izmijenjene su Uredbom Vijeća (EZ) br. 428/2005 (6), dalje u tekstu „Uredba 428/2005”. |
|
(3) |
10. lipnja 2005. društvo Huvis Corporation („Huvis”) uložilo je Prvostupanjskom sudu Europskih zajednica („PS”) zahtjev (7) za poništenje članka 2. Uredbe 428/2005 u vezi sa stopom antidampinške pristojbe za društvo Huvis. |
|
(4) |
6. lipnja 2008. PS (8) poništio je članak 2. Uredbe 428/2005 u pogledu društva Huvis. |
|
(5) |
PS je utvrdio, između ostalog, da institucije nisu dostatno opravdale korištenje različitih metodologija iz početnog ispitnog postupka te reviziju ispitnog postupka prilikom izračuna stope individualne pristojbe za društvo Huvis. Smatralo se da nalazi institucija u tom pogledu nisu u skladu s člankom 11. stavkom 9. Osnovne uredbe. |
|
(6) |
Članak 2. Uredbe 428/2005 posljedično je poništen koliko je antidampinška pristojba na uvoz u Europsku zajednicu robe koju proizvodi i izvozi Huvis veća od pristojbe koja bi se primjenjivala da se koristila metoda iz početnog ispitnog postupka. |
|
(7) |
Sudovi (9) priznaju da, u slučajevima u kojima se postupak sastoji od nekoliko koraka, poništenje jednog koraka ne poništava cjelokupni postupak. Antidampinški postupak primjer je takvog postupka u više koraka. Posljedično, poništenje dijelova konačne antidampinške Uredbe ne podrazumijeva poništenje cijelog postupka prije usvajanja dotične Uredbe. S druge strane, u skladu s člankom 233. Ugovora o osnivanju Europske zajednice, institucije Zajednice dužne su poštovati presudu Suda Europskih zajednica. U skladu s tim, institucije Zajednice imaju mogućnost, zbog presude, ispraviti aspekte osporene Uredbe koji su doveli do njezinog poništenja, a neosporene dijelove na koje se presuda (10) ne odnosi ostaviti neizmijenjenima. |
|
(8) |
Ovom Uredbom ispravljaju se aspekti Uredbe 428/2005 za koje je utvrđeno da nisu u sukladnosti s Osnovnom uredbom, što je dovelo do poništenja dijelova navedene Uredbe. Uredba također povlači posljedice iz članka 9. stavka 6. Osnovne uredbe u vezi s izvoznicima u Republici Koreji koji su bili voljni sudjelovati u ispitnom postupku koji je doveo do Uredbe 428/2005. Svi ostali nalazi iz Uredbe 428/2005, koji nisu osporeni u roku te ih, stoga PS nije razmatrao, te koji nisu doveli do poništenja osporene Uredbe, i dalje su važeći. |
|
(9) |
Stoga, u skladu s člankom 233. Ugovora o osnivanju Europske zajednice, stopa antidampinške pristojbe za društvo Huvis ponovo je izračunana na temelju presude PS-a. |
B. NOVA OCJENA NALAZA NA TEMELJU PRESUDE PS-a
|
(10) |
U ovoj Uredbi, aspekt presude koji se razmatra jest izračun dampinške marže, točnije izračun prilagodbe uobičajene vrijednosti za razlike između izvozne cijene i uobičajene vrijednosti u uvoznim davanjima u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (b) Osnovne uredbe. |
|
(11) |
Kako je navedeno u uvodnim izjavama 127. i 128. Uredbe 428/2005, koristile su se različite metodologije za izračun prilagodbe uobičajene vrijednosti u početnom ispitnom postupku i u privremenoj reviziji. |
|
(12) |
Bez odlučivanja o zakonitosti metode koja se koristila u privremenoj reviziji za izračun gore navedene prilagodbe, PS je u svojoj presudi utvrdio da institucije Zajednice nisu pokazale postojanje promjene okolnosti koja bi opravdala korištenje druge metode od one koja se koristila u početnom ispitnom postupku, u skladu s člankom 11. stavkom 9. Osnovne uredbe. Stoga se poništava članak 2. Uredbe Vijeća 428/2005 koliko je antidampinška pristojba na uvoz u Zajednicu robe koju proizvodi i izvozi Huvis veća od pristojbe koja bi se primjenjivala da se metoda iz početnog ispitnog postupka koristila za izračun prilagodbe uobičajene vrijednosti za uvozna davanja. |
|
(13) |
Stoga je prilagodba uobičajene vrijednosti za uvozne carine ponovno izračunana na temelju metode koja se koristila u početnom ispitnom postupku. |
|
(14) |
Usporedba tako izračunane ponderirane prosječne uobičajene vrijednosti s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom kako je utvrđeno tijekom privremene revizije po vrsti proizvoda na temelju cijene fco tvornica pokazala je postojanje dampinga. Utvrđena dampinška marža, izražena kao postotak uvozne cijene CIF na granici Zajednice, neocarinjeno, iznose 3,9 %. |
|
(15) |
Individualna stopa izračunana za Huvis bila je osnova za izračun ponderirane prosječne pristojbe koja bi se trebala primjenjivati na korejske izvoznike koji surađuju, a koji nisu u uzorku. Stoga je dampinška marža za trgovačka društva koja surađuju, a koja nisu u uzorku ponovo izračunana. Nova dampinška marža za proizvođače izvoznike koji surađuju koji nisu u uzorku utvrđena na temelju ponderirane prosječne dampinške marže iznosi 4,4 %. |
|
(16) |
Jedno trgovačko društvo, Woongjin Chemical Co., Ltd (ranije Saehan Industries Inc.) kontaktiralo je Komisiju i tvrdilo da se i njegova pristojba treba prilagoditi. Međutim, budući da trgovačko društvo nije zatražilo da PS poništi njegovu pristojbu, pristojba je postala konačna. |
C. OBJAVA
|
(17) |
Sve zainteresirane stranke na koje se odnosi izvršenje presude obaviještene su o prijedlogu da se revidiraju stope antidampinške pristojbe koja se primjenjuje na Huvis Corporation i trgovačka društva koja surađuju koja nisu u uzorku. Strankama je također dano razdoblje unutar kojega su mogle uložiti prigovore nakon navedene objave u skladu s odredbama Osnovne uredbe. Utemeljeni i opravdani komentari uzeti su u razmatranje. |
D. ZAKLJUČAK
|
(18) |
Na temelju gore navedenog stopu pristojbe koja se primjenjuje na Huvis i proizvođače izvoznike koji surađuju, a koji nisu u uzroku trebalo bi izmijeniti na odgovarajući način. Izmijenjene stope trebale bi se primjenjivati retroaktivno od datuma stupanja na snagu uRedbe (EZ) br. 428/2005, |
DONIJELO JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Tablica iz članka 2. Uredbe Vijeća (EZ) 428/2005 o stopama konačne antidampinške pristojbe koje se primjenjuju na uvoz sintetičkih rezanih vlakana od poliestera, negrebenanih nečešljanih niti drukčije pripremljenih za predenje, obuhvaćenih oznakom KN 5503 20 00 podrijetlom iz Republike Koreje, zamjenjuje se sljedećom:
|
Trgovačko društvo |
Pristojba (%) |
Dodatna oznaka TARIC |
|||
|
3,9 |
A151 |
|||
|
10,6 |
A599 |
|||
|
0 |
A154 |
|||
|
4,4 |
A608 |
|||
|
4,4 |
A609 |
|||
|
4,4 |
A610 |
|||
|
4,4 |
A611 |
|||
|
4,4 |
A612 |
|||
|
4,4 |
A613 |
|||
|
Sva ostala trgovačka društva |
10,6 |
A999 |
Članak 2.
Iznosi pristojba koji su plaćeni ili iskazani u financijskim izvještajima u skladu s člankom 2. Uredbe (EZ) br. 428/2005 u početnoj inačici i koji su veći od iznosa utvrđenih na temelju članka 2. Uredbe (EZ) br. 428/2005 kako je izmijenjena ovom Uredbom, vraćaju se ili otpuštaju.
Vraćanje ili otpust treba zatražiti od nacionalnih carinskih tijela u skladu s primjenjivim carinskim zakonodavstvom. U valjano opravdanim slučajevima, rok od tri godine predviđen člankom 236. stavkom 2. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2913/92 od 12. listopada 1992. o Carinskom zakoniku Zajednice (11) produlje se za razdoblje od dvije godine.
Članak 3.
Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Primjenjuje se od 18. ožujka 2005.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 18. svibnja 2009.
Za Vijeće
Predsjednik
J. KOHOUT
(1) SL L 56, 6.3.1996., str. 1.
(2) SL C 285, 7.10.1999., str. 3.
(3) SL L 166, 6.7.2000., str. 1.
(4) SL L 332, 28.12.2000., str. 17.
(5) SL C 309, 19.12.2003., str. 2.
(6) SL L 71, 17.3.2005., str. 1.
(7) SL C 193, 6.8.2005., str. 38.
(8) SL C 209, 15.8.2008., str. 44.
(9) IPS protiv Vijeća [1998] ECR II-3939.
(10) Slučaj C-458/98 P IPS protiv Vijeća [2000] ECR I-08147.
(11) SL L 302, 19.10.1992., str. 1.
|
11/Sv. 054 |
HR |
Službeni list Europske unije |
245 |
32009R0512
|
L 153/6 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
16.06.2009. |
UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 512/2009
od 16. lipnja 2009.
o pokretanju revizije „za novog izvoznika” Uredbe Vijeća (EZ) br. 1905/2003 o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz furfuril alkohola podrijetlom iz Narodne Republike Kine, stavljanju izvan snage pristojbe u pogledu uvoza od jednog izvoznika u toj zemlji i uvjetovanju tog uvoza evidentiranjem
KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,
uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 384/96 od 22. prosinca 1995. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske zajednice (1) (Osnovna uredba), a posebno njezin članak 11. stavak 4.,
nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom,
budući da:
A. ZAHTJEV ZA REVIZIJU
|
(1) |
Komisija je primila zahtjev za reviziju „za novog izvoznika” prema članku 11. stavku 4. Osnovne uredbe. Podnositelj zahtjeva je trgovačko društvo Henan Hongye Chemical Company Ltd i njegova povezana trgovačka društva Puyang Hongjian Resin Science & Technology Development Company Ltd i Puyang Hongye Imp. & Exp. Commerce Company Ltd („podnositelj zahtjeva”), proizvođač izvoznik iz Narodne Republike Kine („dotična zemlja”). |
B. PROIZVOD
|
(2) |
Proizvod koji je predmet ove revizije je furfuril alkohol podrijetlom iz Narodne Republike Kine („dotični proizvod”), koji se trenutačno može razvrstati u oznaku KN 2932 13 00. |
C. POSTOJEĆE MJERE
|
(3) |
Mjere koje su trenutačno na snazi odnose se na konačnu antidampinšku pristojbu uvedenu Uredbom Vijeća (EZ) br. 1905/2003 (2) na temelju koje uvoz dotičnog proizvoda u Zajednicu podrijetlom iz Narodne Republike Kine, uključujući dotični proizvod koji proizvodi podnositelj zahtjeva, podliježe konačnoj antidampinškoj pristojbi od 250 EUR po toni, izuzev nekoliko posebno navedenih trgovačkih društava koja podliježu individualnoj stopi pristojbe. |
D. RAZLOZI ZA REVIZIJU
|
(4) |
Podnositelj zahtjeva tvrdi da posluje u uvjetima tržišnog gospodarstva utvrđenima u članku 2. stavku 7. točki (c) Osnovne uredbe. Nadalje tvrdi da nije izvozio dotični proizvod u Zajednicu tijekom razdoblja ispitnog postupka na kojem su se temeljile antidampinške mjere, tj. tijekom razdoblja od 1. srpnja 2001. do 30. lipnja 2002. („razdoblje početnog ispitnog postupka”) i da nije povezan ni s jednim proizvođačem izvoznikom proizvoda koji podliježu gore navedenim antidampinškim mjerama. |
|
(5) |
Podnositelj zahtjeva nadalje tvrdi da je počeo izvoziti dotični proizvod u Zajednicu nakon isteka razdoblja početnog ispitnog postupka. |
E. POSTUPAK
|
(6) |
Proizvođači iz Zajednice, za koje se zna da se to na njih odnosi, obaviješteni su o gore navedenom zahtjevu i pružena im je mogućnost komentiranja. Nisu primljeni nikakvi komentari. |
|
(7) |
Nakon ispitivanja raspoloživih dokaza, Komisija zaključuje da postoje dostatni dokazi koji opravdavaju pokretanje revizije „za novog izvoznika”, prema članku 11. stavku 4. Osnovne uredbe. Po primitku zahtjeva kako je naveden u donjoj uvodnoj izjavi 13., utvrdit će se posluje li podnositelj zahtjeva u uvjetima tržišnog gospodarstva određenima u članku 2. stavku 7. točki (c) Osnovne uredbe ili, alternativno, da ispunjava zahtjeve za individualnu pristojbu u skladu s člankom 9. stavkom 5. Osnovne uredbe. U tom slučaju, izračunava se individualna marža dampinga podnositelja zahtjeva i ako se utvrdi damping, utvrđuje se razina pristojbe kojoj podliježe njegov uvoz dotičnog proizvoda u Zajednicu. |
|
(8) |
Ako se utvrdi da podnositelj zahtjeva ispunjava uvjete za utvrđenu individualnu pristojbu, možda će biti potrebno izmijeniti stopu pristojbe koja se trenutačno primjenjuje na uvoz dotičnog proizvoda od trgovačkih društava koja nisu poimence navedena u članku 1. stavku 2. Uredbe (EZ) br. 1905/2003. |
(a) Upitnici
|
(9) |
Kako bi dobila podatke koje smatra potrebnima za svoj ispitni postupak, Komisija će poslati upitnik podnositelju zahtjeva. |
(b) Prikupljanje podataka i održavanje rasprava
|
(10) |
Sve zainteresirane stranke ovim se pozivaju izraziti svoje stavove u pisanom obliku i dostaviti odgovarajuće dokaze. |
|
(11) |
Nadalje, Komisija može saslušati zainteresirane stranke, pod uvjetom da dostave zahtjev u pisanom obliku i da pokažu posebne razloge zašto ih se treba saslušati. |
|
(12) |
Upozorava se na činjenicu da korištenje većine postupovnih prava određenih u Osnovnoj Uredbi ovisi o javljanju stranaka u rokovima predviđenim u ovoj Uredbi. |
(c) Tretman tržišnog gospodarstva/individualni tretman
|
(13) |
U slučaju da podnositelj zahtjeva dostavi dostatne dokaze da posluje prema uvjetima tržišnog gospodarstva, tj. da ispunjava kriterije utvrđene u članku 2. stavku 7. točki (c) Osnovne uredbe, uobičajena vrijednost utvrdit će se u skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (b) Osnovne uredbe. U tu svrhu, valjano argumentirani zahtjevi moraju se dostaviti u okviru posebnog roka određenog u članku 4. stavku 3. ove Uredbe. Komisija će obrasce za zahtjev poslati podnositelju zahtjeva, kao i tijelima Narodne Republike Kine. Navedeni obrazac za zahtjev podnositelj zahtjeva može koristiti za traženje individualnog tretmana, tj. da zadovoljava kriterije iz članka 9. stavka 5. Osnovne uredbe. |
(d) Odabir zemlje tržišnog gospodarstva
|
(14) |
U slučaju da se podnositelju zahtjeva ne dodijeli status tržišnog gospodarstva, ali da ispunjava uvjete za individualnu pristojbu utvrđene u skladu s člankom 9. stavkom 5. Osnovne uredbe, odgovarajuća zemlja tržišnog gospodarstva koristit će se za potrebe utvrđivanja uobičajene vrijednosti u pogledu Narodne Republike Kine u skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) Osnovne uredbe. Komisija predviđa ponovno korištenje Sjedinjenih Američkih Država u ovu svrhu, kao što je to učinjeno u ispitnom postupku koji je doveo do uvođenja mjera za uvoz dotičnog proizvoda iz Narodne Republike Kine. Zainteresirane stranke se pozivaju dostaviti komentare o primjerenosti ovog izbora u posebnom roku određenom u članku 4. stavku 1. ove Uredbe. |
|
(15) |
Nadalje, u slučaju da se podnositelju zahtjeva dodijeli status tržišnog gospodarstva, Komisija također može, prema potrebi, koristiti nalaze o uobičajenoj vrijednosti utvrđenoj u odgovarajućoj zemlji tržišnog gospodarstva, npr. za potrebe zamjene svih nepouzdanih elemenata troškova ili cijene u Narodnoj Republici Kini koji su potrebni za utvrđivanje uobičajene vrijednosti, ako pouzdani potrebni podaci nisu raspoloživi u Narodnoj Republici Kini. Komisija također predviđa korištenje Sjedinjenih Američkih Država u tu svrhu. |
F. STAVLJANJE IZVAN SNAGE PRISTOJBE NA SNAZI I EVIDENCIJA UVOZA
|
(16) |
Prema članku 11. stavku 4. Osnovne uredbe, antidampinšku pristojbu na snazi treba staviti izvan snage u pogledu uvoza dotičnog proizvoda koji podnositelj zahtjeva proizvodi i prodaje za izvoz u Zajednicu. U isto vrijeme, takav uvoz treba uvjetovati evidentiranjem u skladu s člankom 14. stavkom 5. Osnovne uredbe, kako bi se osiguralo da se, ako revizija dovede do utvrđivanja dampinga u pogledu podnositelja zahtjeva, antidampinške pristojbe mogu uvesti retroaktivno od datuma pokretanja ove revizije. Iznos mogućih budućih obveza podnositelja zahtjeva ne može se procijeniti u ovoj fazi postupka. |
G. ROKOVI
|
(17) |
U svrhu dobrog upravljanja, trebaju se navesti rokovi u kojima:
|
H. NESURADNJA
|
(18) |
U slučajevima u kojima zainteresirana stranka odbije pristup ili ne pruža potrebne podatke u rokovima, ili ako znatno ometa ispitni postupak, nalazi, pozitivni ili negativni, mogu se donijeti na temelju raspoloživih podataka u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe. |
|
(19) |
Ako se utvrdi da je bilo koja zainteresirana stranka dostavila lažne ili obmanjujuće podatke, podaci se zanemaruju, a mogu se koristiti raspoloživi podaci u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe. Ako zainteresirana stranka ne surađuje ili surađuje samo djelomično tako da se nalazi temelje na raspoloživim činjenicama u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe, rezultat može biti manje povoljan za stranku nego da je surađivala. |
I. OBRADA OSOBNIH PODATAKA
|
(20) |
Napominje se da će se svi osobni podaci prikupljeni u ovom ispitnom postupku obrađivati u skladu s Uredbom (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka (3). |
J. SLUŽBENIK ZA SASLUŠANJE
|
(21) |
Napominje se i da, ako smatraju da nailaze na poteškoće u ostvarivanju svojih prava obrane, zainteresirane stranke mogu zatražiti intervenciju službenika za saslušanje Opće uprave za trgovinu. Ta osoba nastupa kao posrednik između zainteresiranih stranaka i službi Komisije i, kada je potrebno, obavlja mirenje u postupovnim stvarima koje utječu na zaštitu njihovih interesa u ovom ispitnom postupku, posebno vezano za pitanja pristupa spisu, povjerljivosti, produljenja rokova i postupanja s pisanim i/ili usmenim izražavanjima stavova. Za dodatne informacije i kontaktne podatke, zainteresirane stranke mogu posjetiti internetske stranice službenika za saslušanje na internetskom portalu Opće uprave za trgovinu (http://ec.europa.eu/trade), |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Pokreće se revizija Uredbe (EZ) br. 1905/2003 u skladu s člankom 11. stavkom 4. Uredbe (EZ) br. 384/96 da bi se utvrdilo u kojem bi omjeru uvoz furfuril alkohola, obuhvaćenog oznakom KN 2932 13 00 (oznaka TARIC 2932130090), podrijetlom iz Narodne Republike Kine, koju za izvoz u Zajednicu proizvodi i prodaje trgovačko društvo Henan Hongye Chemical Company Ltd i povezana trgovačka društva Puyang Hongjian Resin Science & Technology Development Company Ltd i Puyang Hongye Imp. & Exp. Commerce Company Ltd (dodatna oznaka TARIC A955) trebao podlijegati antidampinškim pristojbama prema Uredbi (EZ) br. 1905/2003.
Članak 2.
Antidampinška pristojba uvedena Uredbom (EZ) br. 1905/2003 stavlja se izvan snage u pogledu uvoza utvrđenog u članku 1. ove Uredbe.
Članak 3.
Carinska tijela se upućuju, prema članku 14. stavku 5. Uredbe (EZ) br. 384/96, poduzeti odgovarajuće korake kako bi evidentirala uvoz utvrđen u članku 1. Evidencija prestaje važiti devet mjeseci nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe.
Članak 4.
1. Ako zainteresirane stranke žele da se njihove izjave uzmu u obzir tijekom ispitnog postupka, moraju se javiti Komisiji, predstaviti svoje stavove u pisanom obliku i dostaviti odgovore na upitnik naveden u uvodnoj izjavi 9. ove Uredbe ili bilo koje druge podatke u roku od 40 dana od datuma stupanja na snagu ove Uredbe, osim ako je utvrđeno drukčije. Zainteresirane stranke također mogu u pisanom obliku zatražiti raspravu pred Komisijom, u istom roku od 40 dana. Upozorava se na činjenicu da korištenje većine postupovnih prava određenih u Osnovnoj uredbi ovisi o javljanju stranke u rokovima predviđenima u ovoj Uredbi.
2. Stranke u ispitnom postupku koje žele komentirati primjerenost Sjedinjenih Američkih Država, koje su predviđene kao treća zemlja tržišnog gospodarstva za potrebe utvrđivanja uobičajene vrijednosti u pogledu Narodne Republike Kine, moraju dostaviti svoje komentare u roku od 10 dana od datuma stupanja na snagu ove Uredbe.
3. Komisija mora dobiti valjano argumentirani zahtjev za primjenu tretmana tržišnog gospodarstva i/ili individualnog tretmana u roku od 40 dana od datuma stupanja na snagu ove Uredbe.
4. Svi dopisi i zahtjevi zainteresiranih stranaka moraju se dostaviti u pisanom obliku (ne u elektroničkom obliku, osim ako nije drukčije određeno) i moraju sadržavati naziv, adresu, adresu e-pošte, brojeve telefona i faksa zainteresirane stranke. Svi dopisi u pisanom obliku, uključujući podatke koji se traže u ovoj Uredbi, odgovori na upitnik i korespondencija koju zainteresirane stranke dostave u povjerljivosti, označavaju se oznakom „Ograničeno” (4) i u skladu s člankom 19. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 384/96, prilažu uz verziju koja nije povjerljiva i koja sadrži oznaku „Za pregled zainteresiranim strankama”.
Svi podaci koji se odnose na predmet i/ili zahtjev za raspravu trebaju se poslati na sljedeću adresu:
|
European Commission |
|
Directorate-General for Trade |
|
Directorate H |
|
Office N105 4/92 |
|
1049 Brussels |
|
BELGIUM |
|
Faks: +32 22956505 |
Članak 5.
Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 16. lipnja 2009.
Za Komisiju
Catherine ASHTON
Članica Komisije
(1) SL L 56, 6.3.1996., str. 1.
(2) SL L 283, 31.10.2003., str. 1.
(3) SL L 8, 12.1.2001., str. 1.
(4) To znači da je dokument samo za internu upotrebu. Zaštićen je prema članku 4. Uredbe (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 145, 31.5.2001., str. 43.). To je povjerljivi dokument prema članku 19. Uredbe Vijeća (EZ) br. 384/96 (SL L 56, 6.3.1996., str. 1.) i članku 6. Sporazuma WTO-a o provedbi članka VI. GATT-a iz 1994. (Sporazum o antidampingu).
|
11/Sv. 054 |
HR |
Službeni list Europske unije |
249 |
22009D0050
|
L 162/31 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
24.04.2009. |
ODLUKA ZAJEDNIČKOG ODBORA EGP-a
br. 50/2009
od 24. travnja 2009.
o izmjeni Priloga XIII. (Promet) Sporazumu o EGP-u
ZAJEDNIČKI ODBOR EGP-a,
uzimajući u obzir Sporazum o Europskom gospodarskom prostoru, kako je izmijenjen Protokolom o prilagodbi Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru, dalje u tekstu „Sporazum”, a posebno njegov članak 98.,
budući da:
|
(1) |
Prilog XIII. Sporazumu izmijenjen je Odlukom Zajedničkog odbora EGP-a br. 35/2009 od 17. ožujka 2009. (1). |
|
(2) |
Uredbu Komisije (EZ) br. 1330/2007 od 24. rujna 2007. o utvrđivanju provedbenih pravila za prosljeđivanje informacija zainteresiranim strankama o događajima koji ugrožavaju sigurnost u civilnom zrakoplovstvu iz članka 7. stavka 2. Direktive 2003/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (2) treba unijeti u Sporazum. |
|
(3) |
Zbog bilateralne suradnje sa Švicarskom u vezi s događajima koji ugrožavaju sigurnost u civilnom zrakoplovstvu u Lihtenštajnu, Lihtenštajn će obrađivati dolazne zahtjeve sukladno Uredbi (EZ) br. 1330/2007 u uskoj suradnji sa Švicarskom, |
ODLUČIO JE:
Članak 1.
Iza točke 66.ga (Uredba Komisije (EZ) br. 1321/2007) Priloga XIII. Sporazumu umeće se sljedeća točka:
|
„66.gb |
32007 R 1330: Uredba Komisije (EZ) br. 1330/2007 o utvrđivanju provedbenih pravila za prosljeđivanje informacija zainteresiranim strankama o događajima koji ugrožavaju sigurnost u civilnom zrakoplovstvu iz članka 7. stavka 2. Direktive 2003/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 295, 14.11.2007., str. 7.).” |
Članak 2.
Tekst Uredbe (EZ) br 1321/2007 na islandskom i norveškom jeziku, koji se treba objaviti u Dodatku o EGP-u Službenog lista Europske unije, vjerodostojan je.
Članak 3.
Ova Odluka stupa na snagu 25. travnja 2009., pod uvjetom da su sve obavijesti iz članka 103. stavka 1. Sporazuma podnesene Zajedničkom odboru EGP-a (3).
Članak 4.
Ova se Odluka objavljuje u odjeljku o EGP-u i Dodatku o EGP-u Službenog lista Europske unije.
Sastavljeno u Bruxellesu 24. travnja 2009.
Za Zajednički odbor EGP-a
Predsjednik
Alan SEATTER
(1) SL L 130, 28.5.2009., str. 29.
(2) SL L 295, 14.11.2007., str. 7.
(3) Ustavni zahtjevi su navedeni.
|
11/Sv. 054 |
HR |
Službeni list Europske unije |
250 |
32009R0625
|
L 185/1 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
07.07.2009. |
UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 625/2009
od 7. srpnja 2009.
o zajedničkim pravilima za uvoz iz određenih trećih zemalja
(Kodificirana verzija)
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, posebno njegov članak 133.,
uzimajući u obzir instrumente za uspostavljanje zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i instrumente o prerađenim poljoprivrednim proizvodima usvojene na temelju članka 308. Ugovora, posebno odredbe instrumenata koje dopuštaju izuzeća od općeg načela da se zaštitne mjere na granicama mogu zamijeniti jedino mjerama predviđenim navedenim instrumentima,
uzimajući u obzir prijedlog Komisije,
budući da:
|
(1) |
Uredba Vijeća (EZ) br. 519/94 od 7. ožujka 1994. o zajedničkim pravilima za uvoz iz određenih trećih zemalja (1) nekoliko je puta znatno izmijenjena (2). U interesu jasnoće i racionalnosti navedenu Uredbu trebalo bi kodificirati. |
|
(2) |
Zajednička trgovinska politika trebala bi se temeljiti na ujednačenim načelima. |
|
(3) |
Prema članku 14. Ugovora, od 1. siječnja 1993. unutarnje tržište obuhvaća područje bez unutarnjih granica unutar kojeg je osigurano slobodno kretanje roba, osoba, usluga i kapitala. |
|
(4) |
Uspostava zajedničke trgovinske politike u odnosu na pravila za uvoz moguća je jedino tako da se osigura da pravila koja se primjenjuju na trgovinu Zajednice s trećim zemljama na ispravan način odražavaju integraciju tržišta. |
|
(5) |
Trebalo bi postići veću ujednačenost pravila za uvoz propisivanjem, u najvećoj mogućoj mjeri obzirom na posebne karakteristike gospodarskog sustava u dotičnim trećim zemljama, odredaba sličnih onim odredbama koje se primjenjuju prema zajedničkim pravilima za ostale treće zemlje. |
|
(6) |
Zajednička pravila za uvoz također se primjenjuju na proizvode ugljena i čelika bez obzira na mjere za provedbu sporazuma koji se posebno odnosi na te proizvode. |
|
(7) |
Liberalizacija uvoza, točnije nepostojanje količinskih ograničenja, trebala bi stoga predstavljati polazište za pravila Zajednice. |
|
(8) |
U slučaju nekih proizvoda Komisija bi trebala ispitati odredbe i uvjete uvoza, kretanja uvoza, različite aspekte stanja gospodarstva i trgovine i mjere koje treba eventualno poduzeti. |
|
(9) |
Za te proizvode može postati očigledno da bi trebalo uvesti nadzor Zajednice nad nekim od tih uvoza. |
|
(10) |
Komisija i Vijeće nadležni su za donošenje zaštitnih mjera potrebnih radi zaštite interesa Zajednice vodeći pritom računa o postojećim međunarodnim obvezama. |
|
(11) |
Mjere nadzora ili zaštitne mjere, ograničene na jednu ili više regija Zajednice, mogu se ipak pokazati pogodnijim od mjera koje se primjenjuju na cijelu Zajednicu. Međutim, te mjere mogu se odobravati samo iznimno i ako ne postoji alternativa. Potrebno je osigurati da su mjere privremene i da u najmanjoj mogućoj mjeri ometaju funkcioniranje unutarnjeg tržišta. |
|
(12) |
Ako se primjenjuje nadzor Zajednice, puštanje u slobodan promet dotičnih proizvoda trebalo bi uvjetovati predočenjem isprave o nadzoru koja udovoljava ujednačenim kriterijima. Tu ispravu bi trebala, na jednostavan zahtjev uvoznika, izdavati nadležna tijela država članica u određenom roku, ali bez da time uvoznik stječe pravo na uvoz. Uvozna isprava stoga bi trebala biti važeća samo tijekom tog razdoblja budući da pravila za uvoz ostaju neizmijenjena. |
|
(13) |
U interesu dobrog administrativnog upravljanja i radi pomoći gospodarskim subjektima Zajednice, sadržaj i izgled isprave o nadzoru trebalo bi uskladiti u najvećoj mogućoj mjeri s obrascima zajedničke uvozne dozvole predviđene Uredbom Komisije (EZ) br. 738/94 od 30. ožujka 1994. o određivanju posebnih pravila za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 520/94 o uspostavljanju postupka Zajednice za upravljanje količinskim kvotama (3); Uredba Komisije (EZ) br. 3168/94 od 21. prosinca 1994. o uvođenju uvozne dozvole Zajednice u području primjene Uredbe Vijeća (EZ) br. 517/94 o zajedničkim pravilima za uvoz tekstilnih proizvoda iz određenih trećih zemalja koji nisu obuhvaćeni bilateralnim sporazumima, protokolima ili drugim dogovorima, ili drugim posebnim pravilima za uvoz u Zajednicu (4); i Uredba Komisije (EZ) br. 3169/94 od 21. prosinca 1994. o izmjeni Priloga III. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3030/93 o zajedničkim pravilima za uvoz određenih tekstilnih proizvoda iz trećih zemalja i o uvođenju uvozne dozvole Zajednice na području primjene Uredbe (5), imajući na umu tehničke značajke isprave o nadzoru. |
|
(14) |
U interesu je Zajednice da države članice i Komisija u potpunosti razmjenjuju podatke dobivene nadzorom Zajednice. |
|
(15) |
Potrebno je usvojiti točne kriterije za ocjenu moguće štete i kako bi se ispitni postupak pokrenuo, a da Komisija istodobno može uvesti odgovarajuće mjere u hitnim slučajevima. |
|
(16) |
S tim ciljem, potrebno je uvesti detaljne odredbe o pokretanju ispitnog postupka, o potrebnim provjerama i inspekcijskom nadzoru, saslušanju, postupanju s primljenim podacima i o kriterijima za ocjenu štete. |
|
(17) |
Odredbe o ispitnim postupcima iz ove Uredbe ne dovode u pitanje pravila Zajednice ili nacionalna pravila o profesionalnoj tajni. |
|
(18) |
Potrebno je također utvrditi rokove za pokretanje ispitnih postupaka i utvrđivanje prikladnosti mjera, kako bi se osiguralo njihovo brzo utvrđivanje i povećala pravna sigurnost za dotične gospodarske subjekte. |
|
(19) |
U interesu ujednačenosti pravila za uvoz, trebalo bi pojednostavniti formalnosti koje trebaju obaviti uvoznici, a koje bi trebale biti jednake bez obzira na mjesto carinjenja robe. Stoga je poželjno predvidjeti da se sve formalnosti obavljaju korištenjem obrazaca koji odgovaraju uzorcima priloženim uz ovu Uredbu. |
|
(20) |
Isprave o nadzoru izdane u vezi s nadzornim mjerama Zajednice trebale bi biti važeće u cijeloj Zajednici, bez obzira na državu članicu koja ih je izdala. |
|
(21) |
Tekstilni proizvodi na koje se primjenjuje Uredba Vijeća (EZ) br. 517/94 od 7. ožujka 1994. o zajedničkim pravilima za uvoz tekstilnih proizvoda iz određenih trećih zemalja koji nisu obuhvaćeni bilateralnim sporazumima, protokolima ili drugim dogovorima ili drugim posebnim uvoznim pravilima Zajednice (6) podliježu posebnom postupanju na razini Zajednice i na međunarodnoj razini. Stoga ih treba potpuno isključiti iz područja primjene ove Uredbe, |
DONIJELO JE OVU UREDBU:
POGLAVLJE I.
OPĆA NAČELA
Članak 1.
1. Ova se Uredba primjenjuje na uvoz proizvoda podrijetlom iz trećih zemalja iz Priloga I., osim tekstilnih proizvoda obuhvaćenih Uredbom (EZ) br. 517/94.
2. Uvoz u Zajednicu proizvoda iz stavka 1. slobodan je i ne podliježe količinskim ograničenjima, ne dovodeći u pitanje mjere koje se mogu poduzeti prema poglavlju V.
POGLAVLJE II.
POSTUPAK OBAVJEŠĆIVANJA I KONZULTACIJA U ZAJEDNICI
Članak 2.
Države članice obavješćuju Komisiju ako se pokaže da kretanja uvoza zahtijevaju mjere nadzora ili zaštitne mjere. Obavijest sadrži raspoložive dokaze na temelju kriterija iz članka 8. Komisija odmah prenosi obavijest svim državama članicama.
Članak 3.
1. Konzultacije se održavaju na zahtjev države članice ili na inicijativu Komisije.
2. Konzultacije se održavaju u roku od osam radnih dana od kad Komisija primi obavijest predviđenu člankom 2., a u svakom slučaju prije uvođenja mjere nadzora ili zaštitne mjere Zajednice.
Članak 4.
1. Konzultacije se održavaju u okviru savjetodavnog odbora, dalje u tekstu „odbor”, koji se sastoji od predstavnika svake od država članica i predstavnika Komisije kao predsjedavajućeg.
2. Odbor se sastaje kad ga sazove predsjedavajući. Državama članicama, što je ranije moguće, predsjedavajući dostavlja sve relevantne podatke.
3. Konzultacije posebno pokrivaju:
|
(a) |
odredbe i uvjete uvoza, kretanja uvoza te različite aspekte stanja u gospodarstvu i trgovini obzirom na dotični proizvod; |
|
(b) |
pitanje o upravljanju trgovinskim sporazuma između Zajednice i trećih zemalja iz Priloga I.; |
|
(c) |
mjere koje treba poduzeti, ako je potrebno. |
4. Konzultacije se mogu obaviti pisanim putem, ako je potrebno. U tom slučaju Komisija obavješćuje države članice koje mogu izraziti svoje mišljenje ili zatražiti usmene konzultacije u roku od pet do osam radnih dana, a o čemu odlučuje Komisija.
POGLAVLJE III.
ISPITNI POSTUPAK ZAJEDNICE
Članak 5.
1. Ako je, nakon konzultacija iz članaka 3. i 4., utvrdi da su dokazi dostatni da bi opravdali pokretanje ispitnog postupka, Komisija pokreće ispitni postupak u roku od jednog mjeseca od primitka podatka od države članice i objavljuje obavijest u Službenom listu Europske unije. Ta obavijest:
|
(a) |
sadrži sažetak primljenih podataka, kao i zahtjev da se svi relevantni podaci dostavljaju Komisiji; |
|
(b) |
navodi rok u kojem zainteresirane stranke mogu iznijeti svoja stajališta u pisanom obliku i dostaviti podatke, ako ta stajališta i ti podaci trebaju biti uzeti u obzir u ispitnom postupku; |
|
(c) |
navodi rok u kojem zainteresirane stranke mogu zatražiti da ih Komisija usmeno sasluša u skladu sa stavkom 4. |
Komisija započinje ispitni postupak, surađujući s državama članicama.
2. Komisija traži sve podatke koje smatra nužnim i, ako smatra potrebnim, nakon konzultacija s odborom, nastoji provjeriti podatke s uvoznicima, trgovcima, zastupnicima, proizvođačima, trgovinskim udruženjima i organizacijama.
Komisiji u toj zadaći pomažu službenici države članice na čijem području se provode provjere pod uvjetom da navedena država članica to želi.
Zainteresirane stranke koje su postale poznate u skladu sa stavkom 1. prvim podstavkom, kao i predstavnici zemlje izvoznice, mogu pregledati sve podatke dostupne Komisiji u okviru ispitnog postupka, a različite od internih dokumenata koje su pripremila tijela Zajednice ili njezinih država članica, pod uvjetom da su relevantni za obranu njihovih interesa i da nisu povjerljivi u smislu članka 7. te da ih Komisija koristi u ispitnom postupku. S tim ciljem Komisiji upućuju pisani zahtjev u kojem navode podatke koje traže.
3. Države članice dostavljaju Komisiji, na zahtjev ili prema postupcima koje utvrdi Komisija, podatke kojima raspolažu, o razvoju tržišta proizvoda nad kojim se provodi ispitni postupak.
4. Komisija može saslušati zainteresirane stranke. Te stranke moraju biti saslušane ako su podnijele pisani zahtjev u roku utvrđenom u obavijesti objavljenoj u Službenom listu Europske unije koja pokazuje da postoji stvarna vjerojatnost da će biti pogođene ishodom ispitnog postupka i da postoje posebni razlozi za njihovo usmeno saslušanje.
5. Ako podaci nisu dostavljeni u roku utvrđenom ovom Uredbom ili u roku koji je utvrdila Komisija u skladu s ovom Uredbom ili ako se ispitni postupak znatno ometa, nalazi se mogu donijeti na temelju raspoloživih činjenica. Ako Komisija utvrdi da joj je bilo koja zainteresirana stranka ili treća stranka dostavila lažne ili obmanjujuće podatke, te podatke zanemaruje i može koristiti raspoložive činjenice.
6. Ako se Komisija uvjeri, nakon konzultacija iz stavka 1., da dokazi koji bi opravdali ispitni postupak nisu dostatni, o svojoj odluci obavješćuje države članice u roku od jednog mjeseca od primitka podataka od država članica.
Članak 6.
1. Na kraju ispitnog postupka Komisija podnosi odboru izvješće o rezultatima.
2. Ako Komisija smatra, u roku od devet mjeseci od pokretanja ispitnog postupka, da nisu potrebne mjere nadzora ili zaštitne mjere Zajednice, ispitni se postupak prekida u roku od mjesec dana nakon konzultacija s odborom. Odluka o prekidu ispitnog postupka, u kojoj se navode glavni zaključci ispitnog postupka i sažetak obrazloženja, objavljuje se u Službenom listu Europske unije.
3. Ako Komisija smatra da su mjere nadzora ili zaštitne mjere Zajednice potrebne, donosi potrebne odluke u skladu s poglavljima IV. i V. najkasnije u roku od devet mjeseci od pokretanja ispitnog postupka. U izvanrednim okolnostima, ovaj se rok može produljiti za daljnje najduže razdoblje od dva mjeseca. Komisija objavljuje obavijest u Službenom listu Europske unije i utvrđuje trajanje produljenja i sažetak obrazloženja.
4. Odredbe ovog poglavlja ne isključuju poduzimanje mjera nadzora u skladu s člancima 9. do 14. u bilo koje vrijeme ili zaštitnih mjera u skladu s člancima 15., 16. i 17. ako kritična situacija, u kojoj bi odgoda prouzročila teško popravljivu štetu, zahtijeva hitnu intervenciju.
Komisija odmah poduzima ispitne mjere za koje smatra da su i dalje potrebne. Rezultati ispitnog postupka koriste se za ponovno ispitivanje poduzetnih mjera.
Članak 7.
1. Podaci primljeni prema ovoj Uredbi koriste se samo u svrhu za koju su traženi.
2. Vijeće, Komisija, države članice ili službenici bilo koje od njih, ne otkrivaju podatke povjerljive prirode primljene prema ovoj Uredbi ili podatke koje je stranka u ispitnom postupku dostavila na povjerljivoj osnovi bez posebne dozvole stranke koja je te podatke dostavila.
3. Svaki zahtjev za povjerljivim postupanjem navodi razloge povjerljivosti podatka.
Međutim, ako se pokaže da zahtjev za povjerljivošću nije opravdan i ako pružatelj podatka ne želi otkriti podatak ili odobriti njegovo otkrivanje bilo u općem ili sažetom obliku, navedeni podatak može se zanemariti.
4. Podaci se u svakom slučaju smatraju povjerljivim ako je vjerojatno da bi njihovo otkrivanje moglo imati značajan štetan učinak na davatelja ili izvor tog podatka.
5. Stavci 1. do 4. ne sprečavaju nadležna tijela Komisija da upućuju na opće podatke, posebno razloge na kojima se temelje odluke donesene prema ovoj Uredbi. Ta nadležna tijela ipak moraju uzeti u obzir zakonit interes dotičnih pravnih i fizičkih osoba kako se ne bi otkrile njihove poslovne tajne.
Članak 8.
1. Ispitivanje uvoznih kretanja, uvjeta pod kojima se on odvija i ozbiljne štete ili prijetnje ozbiljne štete nastale zbog takvog uvoza za proizvođače Zajednice posebno obuhvaća sljedeće čimbenike:
|
(a) |
obujam uvoza, posebno kada dolazi do značajnog rasta, bilo u apsolutnim iznosima ili relativno u odnosu na proizvodnju ili potrošnju u Zajednici; |
|
(b) |
cijene uvoza, posebno kada dolazi do značajnog sniženja cijena u usporedbi s cijenom istovjetnog proizvoda u Zajednice; |
|
(c) |
posljedični učinak na proizvođače Zajednice kako određeni gospodarski čimbenici pokazuju, kao što su:
|
2. U provedbi ispitnog postupka Komisija vodi računa o posebnostima gospodarskog sustava zemalja iz Priloga I.
3. Kad se radi o navodnoj prijetnji štete, Komisija također ispituje i je li jasno predvidljivo da se određena situacija može razviti u stvarnu štetu. U tom pogledu moguće je također voditi računa o čimbenicima kao što su:
|
(a) |
stopa rasta izvoza u Zajednicu; |
|
(b) |
izvozni kapacitet zemlje podrijetla ili izvoza, kakav postoji ili je moguć u skoroj budućnosti, kao i vjerojatnost da će se taj kapacitet koristiti za izvoz u Zajednicu. |
POGLAVLJE IV.
NADZOR
Članak 9.
1. Ako je u interesu Zajednice, na zahtjev države članice ili na vlastitu inicijativu, Komisija može:
|
(a) |
odlučiti o uvođenju naknadnog nadzora Zajednice na određene uvoze u skladu s postupkom koji utvrdi Komisija; |
|
(b) |
s ciljem praćenja kretanja tih uvoza, odlučiti, na određeni uvoz primijeniti prethodni nadzor Zajednice u skladu s člankom 10. |
2. Razdoblje važenja mjera nadzora je ograničeno. Osim ako nije drukčije propisano, mjere prestaju važiti na kraju drugog šestomjesečnog razdoblja koje slijedi šest mjeseci nakon što su mjere uvedene.
Članak 10.
1. Proizvodi pod prethodnim nadzorom Zajednice mogu se staviti u slobodan promet samo uz predočenje isprave o nadzoru. Ispravu izdaju nadležna tijela koja odredi država članica, besplatno, za bilo koju zahtijevanu količinu i u roku od najviše pet radnih dana od kada nacionalno nadležno tijelo zaprimi zahtjev uvoznika u Zajednicu bez obzira na mjesto poslovanja u Zajednici. Osim ako se ne dokaže suprotno, smatra se da je nacionalno nadležno tijelo zaprimilo zahtjev najkasnije tri radna dana od dostave.
2. Isprava o nadzoru sastavlja se na obrascu koji odgovora predlošku iz Priloga II.
Osim ako odluka o uvođenju nadzora ne predviđa suprotno, zahtjev uvoznika za ispravom o nadzoru sadrži samo sljedeće:
|
(a) |
puno ime i adresu podnositelja zahtjeva (uključujući brojeve telefona i telefaksa i sve ostale brojeve za identifikaciju nadležnog nacionalnog tijela), kao i broj obveznika PDV-a ako je podnositelj zahtjeva obveznik PDV-a; |
|
(b) |
ako je potrebno, puno ime i adresu podnositelja deklaracije ili bilo kojeg predstavnika imenovanog od strane podnositelja zahtjeva (uključujući brojeve telefona i telefaksa); |
|
(c) |
opis robe, navodeći:
|
|
(d) |
deklariranu količinu, u kilogramima, ako je potrebno bilo koju drugu dodatnu jedinicu (parovi, komadi itd.); |
|
(e) |
vrijednost robe, paritet CIF na granici Zajednice, u eurima; |
|
(f) |
sljedeću izjavu, s označenim datumom i potpisanu od strane podnositelja zahtjeva, s imenom podnositelja zahtjeva ispisanim velikim tiskanim slovima: „Ja, dolje potpisan, potvrđujem da su podaci navedeni u ovom zahtjevu točni i dani u dobroj vjeri, kao i da imam sjedište u Zajednici.” |
3. Isprava o nadzoru valjana je na čitavom području Zajednice, bez obzira u kojoj je državi članici izdana.
4. Nalaz da je jedinična cijena po kojoj se provodi transakcija, viša od one navedene u ispravi o nadzoru za manje od 5 % ili da ukupna vrijednost ili količina proizvoda predstavljenih za uvoz prelazi vrijednost ili količine iz isprave o nadzoru za manje od 5 %, ne sprečava puštanje navedenog proizvoda u slobodan promet. Nakon što je saslušala mišljenja iznesena u okviru odbora i uzimajući u obzir prirodu proizvoda i ostale specifična obilježja predmetne transakcije, Komisija može odrediti različite postotke, a koji ipak uobičajeno ne smiju prelaziti 10 %.
5. Isprave o nadzoru mogu se koristiti samo tijekom razdoblja dok su režimi za liberalizaciju uvoza na snazi u pogledu dotičnih transakcija. Isprave o nadzoru ne smiju se koristiti nakon isteka razdoblja utvrđenog u isto vrijeme i u istom postupku kao i kod uvođenja nadzora te vode računa o prirodi proizvoda i ostalim specifičnim obilježjima transakcije.
6. Ako odluka donesena prema članku 9. zahtijeva, podrijetlo proizvoda pod nadzorom Zajednice more se dokazati potvrdom o podrijetlu. Ovaj stavak nema utjecaja na ostale odredbe o izradi bilo koje druge takve potvrde.
7. Ako se na proizvod pod nadzorom Zajednice primjenjuju regionalne zaštitne mjere u državi članici, uvozno odobrenje koje je izdala ta država članica može zamijeniti ispravu o nadzoru.
8. Obrasci isprave o nadzoru i njenih izvoda sastavljaju se u dva primjerka, od kojih se jedan primjerak, označen kao „primjerak za podnositelja” i obilježen brojem 1. i izdaje podnositelju zahtjeva, a drugi, označen kao „primjerak za nadležno tijelo” i obilježen brojem 2., zadržava nadležno tijelo koje izdaje ispravu. Za potrebe administracije, nadležno tijelo može priložiti dodatne primjerke obrascu 2.
9. Obrasci se tiskaju na bijelom papiru bez mehaničke pulpe, pripremljenom za pisanje, a koji teži između 55 i 65 grama po četvornom metru. Njihova veličina iznosi 210 × 297 mm; razmak između redaka iznosi 4,24 mm (jednu šestinu palca); izgled obrazaca točno se slijedi. Obje strane primjerka br. 1, koji predstavlja samu ispravu o nadzoru, k tome imaju i žuto tiskanu pozadinu uzorka guilloche kako bi se otkrilo bilo kakvo krivotvorenje mehaničkim ili kemijskim sredstvima.
10. Države članice odgovorne su za tiskanje obrazaca. Obrasce mogu tiskati i tiskari koje imenuju države članice u kojoj oni imaju poslovni nastan. Tada se na svakom obrascu mora nalaziti naznaka da ih je angažirala država članica. Na svakom se obrascu navodi ime i adresa tiskara ili oznaka koja omogućuje utvrđivanje njegovog identiteta.
Članak 11.
Ako je u interesu Zajednice, na zahtjev države članice ili na vlastitu inicijativu, ako postoji mogućnost da se dogodi situacija iz članka 15. stavka 1., Komisija može:
|
— |
ograničiti razdoblje važenja bilo koje tražene isprave o nadzoru, |
|
— |
izdavanje isprave i, kao iznimnu mjeru, uvjetovati unošenje klauzule o opozivu ili, prethodnom postupku obavješćivanja i konzultacija iz članka 3., prema učestalosti i tijekom vremena koje odredi Komisija. |
Članak 12.
Ako se na uvoz proizvoda nije primijenio prethodni nadzor Zajednice u roku od osam radnih dana od kraja konzultacija iz članka 3., Komisija može uvesti nadzor ograničen na uvoze u jednu ili više regija Zajednice u skladu s člankom 17.
Članak 13.
1. Proizvodi pod regionalnim nadzorom mogu se staviti u slobodan promet u dotičnoj regiji samo uz predočenje isprave o nadzoru. Ispravu izdaje nadležno tijelo koje odredi dotična država članica (države članice), besplatno, za svaku zatraženu količinu i u roku od najviše pet radnih dana od kad nadležno nacionalno tijelu primi zahtjev bilo kojeg uvoznika Zajednice bez obzira na njegovo mjesto poslovanja u Zajednici. Smatra se da je takav zahtjev primilo nacionalno tijelo najviše tri dana od podnošenja osim ako nije drukčije predviđeno. Isprave o nadzoru mogu se koristiti samo za vrijeme dok je uvozni režim liberalan u pogledu dotičnih transakcija.
2. Primjenjuje se članak 10. stavak 2.
Članak 14.
1. Države članice dostavljaju Komisiji u prvih deset dana svakog mjeseca u slučaju nadzora Zajednice ili regije:
|
(a) |
u slučaju prethodnog nadzora, pojedinosti o novčanim iznosima (izračunanim na temelju cijena na paritetu CIF) i količina roba u pogledu kojih su izdane isprave o nadzoru tijekom prethodnog razdoblja; |
|
(b) |
u svakom slučaju, pojedinosti o uvozu tijekom razdoblja koje je prethodilo razdoblju iz točke (a). |
Podaci koje dostave države članice raščlanjuju se prema proizvodu i zemlji.
U isto vrijeme i prema istom postupku kao što je režim nadzora mogu se donijeti drukčije odredbe.
2. Ako priroda proizvoda ili posebne okolnosti zahtijevaju, Komisija može, na zahtjev države članice ili na vlastitu inicijativu, izmijeniti rasporede dostavljanja tih podataka.
3. Komisija obavješćuje države članice.
POGLAVLJE V.
ZAŠTITNE MJERE
Članak 15.
1. Ako se proizvod uvozi u Zajednicu u tako znatno povećanim količinama ili pod takvim odredbama i uvjetima da nanosi ili prijeti nanošenjem ozbiljne štete proizvođačima Zajednice istovjetnih ili izravno konkurentnih proizvoda, Komisija može, kako bi zaštitila interese Zajednice, postupajući na zahtjev države članice ili na vlastitu inicijativu, izmijeniti pravila za uvoz tog proizvoda propisujući da se on može staviti u slobodan promet samo uz predočenje uvozne dozvole, odobravanje koje je uređeno odredbama i koje podliježe ograničenjima koje propisuje Komisija.
2. Donesene mjere odmah se dostavljaju Vijeću i državama članicama te one odmah proizvode pravne učinke.
3. Mjere iz ovog članka primjenjuju se na svaki proizvod koji je stavljen u slobodni promet nakon što su one stupile na snagu. U skladu s člankom 17. mjere se mogu ograničiti na jednu ili više regija Zajednice.
Međutim, mjere ne mogu spriječiti puštanje proizvoda koji su već na putu prema Zajednici u slobodni promet pod uvjetom da se odredište tih proizvoda ne može mijenjati i da te proizvode, koji prema članku 10. i članku 13. mogu biti pušteni u slobodan promet uz predočenje isprave o nadzoru, stvarno prati takva isprava.
4. Ako država članica traži intervenciju Komisije, Komisija donosi odluku u roku od najviše pet radnih dana od primitka zahtjeva.
5. Odluka Komisije prema ovom članku dostavlja se Vijeću i državama članicama. Svaka država članica može, u roku od jednog mjeseca od dana dostave, odluku uputiti Vijeću.
6. Ako država članica uputi Vijeću odluku koju donese Komisija, Vijeće može, odlučujući kvalificiranom većinom, potvrditi, izmijeniti ili opozvati odluku Komisije.
Ako Vijeće ne donese odluku u roku od tri mjeseca od kad mu je upućen predmet, mjera koji je donijela Komisija smatra se opozvanom.
Članak 16.
1. Vijeće može, posebno u slučaju iz članka 15. stavka 1. donijeti odgovarajuće mjere. Odlučuje kvalificiranom većinom na prijedlog Komisije.
2. Primjenjuje se članak 15. stavak 3.
Članak 17.
Ako se dogodi, prije svega na temelju čimbenika iz članka 8., da se ispune uvjeti utvrđeni za donošenje mjera prema poglavlju IV. i članku 15. u jednoj ili više regija Zajednice, Komisija može, nakon što je ispitala druge mogućnosti, iznimno dopustiti primjenu mjera nadzora ili zaštitnih mjera ograničenih na dotičnu regiju (regije) ako smatra da je primjena mjera na toj razini primjerenija od primjene mjera u cijeloj Zajednici.
Mjere moraju biti privremene te najmanje ometati funkcioniranje unutarnjeg tržišta.
Mjere se donose u skladu s postupcima utvrđenim u članku 9. i u članku 15.
Članak 18.
1. Tijekom trajanja primjene bilo koje mjere nadzora ili zaštitne mjere u skladu s poglavljima IV. i V., u okviru odbora iz članka 3., bilo na zahtjev države članice ili na inicijativu Komisije, održavaju se konzultacije. Svrha konzultacija je:
|
(a) |
ispitati učinke mjere; |
|
(b) |
utvrditi je li još uvijek potrebno primjenjivati mjeru. |
2. Ako smatra, na temelju konzultacija iz stavka 1., da je mjeru nadzora ili zaštitnu mjeru iz poglavlja IV. i V. potrebno opozvati ili izmijeniti, Komisija postupa kako slijedi:
|
(a) |
ako Vijeće nije donijelo odluku o mjeri koju je donijela Komisija, Komisija odmah mjeru mijenja ili opoziva i izdaje izvješće Vijeću; |
|
(b) |
u drugim slučajevima, Komisija predlaže Vijeću da mjere koje je donijelo Vijeće budu opozvane ili izmijenjene. Vijeće odlučuje kvalificiranom većinom. |
Kad se odluka odnosi na regionalnu zaštitnu mjeru, ona se primjenjuje šestog dana od objave u Službenom listu Europske unije.
POGLAVLJE VI.
ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 19.
1. Ova Uredba ne isključuje ispunjenje obveza koje proizlaze iz posebnih pravila sadržanih u sporazumima sklopljenim između Zajednice i trećih zemalja.
2. Ne dovodeći u pitanje ostale odredbe Zajednice, ova Uredba ne sprečava države članice u donošenju ili primjeni:
|
(a) |
zabrana, količinskih ograničenja ili mjera nadzora na temelju javnog morala, javnog poretka ili javne sigurnosti, zaštite zdravlja i života ljudi, životinja i bilja, zaštite nacionalnog blaga s umjetničkom, povijesnom ili arheološkom vrijednošću, ili zaštite industrijskog i komercijalnog vlasništva; |
|
(b) |
posebne formalnosti o deviznom poslovanju; |
|
(c) |
o uvođenju formalnosti prema međunarodnim sporazumima u skladu s Ugovorom. |
Države članice obavješćuju Komisiju o mjerama ili formalnostima koje namjeravaju uvesti ili izmijeniti u skladu s ovim stavkom. U slučaju iznimne žurnosti, dotične nacionalne mjere ili formalnosti dostavljaju se Komisiji odmah po donošenju.
Članak 20.
1. Ova Uredba ne dovodi u pitanje funkcioniranje instrumenata o osnivanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda ili Zajednice ili iz njih proizašlih nacionalnih administrativnih odredbi ili posebnih instrumenata koji se primjenjuju na robe nastale preradom poljoprivrednih proizvoda. Ona funkcionira tako da je komplementarna tim instrumentima.
2. U slučaju proizvoda obuhvaćenih instrumentima iz stavka 1. članci 9. do 14. i članak 18. ne primjenjuju se na one u pogledu kojih pravila o trgovini Zajednice s trećim zemljama zahtijevaju predočenje dozvole ili druge uvozne isprave.
Članci 15., 17. i 18. ne primjenjuju se na one proizvode u pogledu kojih ta pravila propisuju primjenu uvoznih količinskih ograničenja.
Članak 21.
Uredba (EZ) br. 519/94 stavlja se izvan snage.
Upućivanja na Uredbu stavljenu izvan snage tumače se kao upućivanja na ovu Uredbu te se čitaju u skladu s korelacijskom tablicom iz Priloga IV.
Članak 22.
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 7. srpnja 2009.
Za Vijeće
Predsjednik
A. BORG
(1) SL L 67, 10.3.1994., str. 89.
(2) Vidjeti Prilog III.
(3) SL L 87, 31.3.1994., str. 47.
(4) SL L 335, 23.12.1994., str. 23.
(5) SL L 335, 23.12.1994., str. 33.
(6) SL L 67, 10.3.1994., str. 1.
PRILOG I.
POPIS TREĆIH ZEMALJA
|
|
Armenija |
|
|
Azerbajdžan |
|
|
Bjelarus |
|
|
Kazakstan |
|
|
Sjeverna Koreja |
|
|
Rusija |
|
|
Tadžikistan |
|
|
Turkmenistan |
|
|
Uzbekistan |
|
|
Vijetnam |
PRILOG II.
PRILOG III.
UREDBA STAVLJENA IZVAN SNAGE S POPISOM UZASTOPNIH IZMJENA
|
Uredba Vijeća (EZ) br. 519/94 |
|
|
Uredba Vijeća (EZ) br. 1921/94 |
|
|
Uredba Vijeća (EZ) br. 538/95 |
|
|
Uredba Vijeća (EZ) br. 839/95 |
|
|
Uredba Vijeća (EZ) br. 139/96 |
samo članak 2. |
|
Uredba Vijeća (EZ) br. 168/96 |
|
|
Uredba Vijeća (EZ) br. 752/96 |
|
|
Uredba Vijeća (EZ) br. 1897/96 |
|
|
Uredba Vijeća (EZ) br. 847/97 |
|
|
Uredba Vijeća (EZ) br. 1138/98 |
|
|
Uredba Vijeća (EZ) br. 427/2003 |
samo članak 22. stavci 1. i 2. |
|
Uredba Komisije (EZ) br. 110/2009 |
|
PRILOG IV.
KORELACIJSKA TABLICA
|
Uredba (EZ) br. 519/94 |
Ova Uredba |
|
Članak 1. stavci 1. i 2. |
Članak 1. stavci 1. i 2. |
|
Članak 1. stavak 4. |
— |
|
Članak 2. |
Članak 2. |
|
Članak 3. prva rečenica |
Članak 3. stavak 1. |
|
Članak 3. druga rečenica |
Članak 3. stavak 2. |
|
Članak 4. |
Članak 4. |
|
Članak 5. stavak 1. uvodne riječi |
Članak 5. stavak 1. prvi podstavak uvodna rečenica uvodne riječi |
|
Članak 5. stavak 1. točka (a) |
Članak 5. stavak 1. prvi podstavak uvodna rečenica završne riječi i točke (a), (b) i (c) |
|
Članak 5. stavak 1. točka (b) |
Članak 5. stavak 1. drugi podstavak |
|
Članak 5. stavci 2. do 6. |
Članak 5. stavci 2. do 6. |
|
Članak 6. |
Članak 6. |
|
Članak 7. stavak 1. |
Članak 7. stavak 1. |
|
Članak 7. stavak 2. točka (a) |
Članak 7. stavak 2. |
|
Članak 7. stavak 2. točka (b) prvi podstavak |
Članak 7. stavak 3. prvi podstavak |
|
Članak 7. stavak 2. točka (b) drugi podstavak |
Članak 7. stavak 3. drugi podstavak |
|
Članak 7. stavak 3. |
Članak 7. stavak 4. |
|
Članak 7. stavak 4. |
Članak 7. stavak 5. |
|
Članci 8. do 14. |
Članci 8. do 14. |
|
Članak 15. stavak 1. i stavak 2. |
Članak 15. stavak 1. i stavak 2. |
|
Članak 15. stavak 3. točka (a) |
Članak 15. stavak 3. prvi podstavak |
|
Članak 15. stavak 3. točka (b) |
Članak 15. stavak 3. drugi podstavak |
|
Članak 15. stavci 4., 5. i 6. |
Članak 15. stavci 4., 5. i 6. |
|
Članci 16., 17. i 18. |
Članak 16., 17. i 18. |
|
Članak 19. stavak 1. |
Članak 19. stavak 1. |
|
Članak 19. stavak 2. točka (a) uvodne riječi |
Članak 19. stavak 2. prvi podstavak uvodne riječi |
|
Članak 19. stavak 2. točka (a) podtočke i., ii. i iii. |
Članak 19. stavak 2. prvi podstavak točke (a), (b) i (c) |
|
Članak 19. stavak 2. točka (b) |
Članak 19. stavak 2. drugi podstavak |
|
Članak 20. |
Članak 20. |
|
Članak 21. |
— |
|
Članak 22. |
— |
|
Članak 23. |
— |
|
— |
Članak 21. |
|
Članak 24. |
Članak 22. |
|
Prilog I. |
Prilog I. |
|
Prilog IV. |
Prilog II. |
|
— |
Prilog III. |
|
— |
Prilog IV. |
|
11/Sv. 054 |
HR |
Službeni list Europske unije |
265 |
32009R0681
|
L 197/18 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
27.07.2009. |
UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 681/2009
od 27. srpnja 2009.
o prekidu revizije u vezi s „novim izvoznikom” Uredbe (EZ) br. 192/2007 o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenog polietilen tereftalata podrijetlom, između ostalog, iz Malezije, ponovnom uvođenju pristojbe u pogledu uvoza od jednog izvoznika u toj zemlji i prekidu evidentiranja tog uvoza
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,
uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 384/96 od 22. prosinca 1995. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske zajednice (1) („Osnovna uredba”), a posebno njezin članak 11. stavak 4.,
uzimajući u obzir prijedlog koji je podnijela Komisija nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom,
budući da:
A. PRETHODNI POSTUPAK
|
(1) |
Nakon revizije ispitnog postupka nakon isteka mjera, Vijeće je Uredbom (EZ) br. 192/2007 (2) uvelo konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz u Zajednicu određenog polietilen tereftalata (PET) podrijetlom, između ostalog, iz Malezije. Mjere na snazi sastoje se od stope pristojbe od 160,1 EUR/tona, uz izuzetak izričito navedenih trgovačkih društava koja podliježu individualnim stopama pristojbe. Prema istoj Uredbi, antidampinške pristojbe uvedene su i na uvoz PET-a podrijetlom iz Indije, Indonezije, Republike Koreje, Tajlanda i Tajvana. Nakon ispitnog postupka („početni ispitni postupak”), početne mjere uvedene su Uredbom (EZ) br. 2604/2003 (3). |
B. OVAJ POSTUPAK
1. Zahtjev za reviziju
|
(2) |
Komisija je naknadno primila zahtjev društva Eastman Chemical (Malezija) SDN.BHD („podnositelj zahtjeva”) za pokretanje revizije u vezi s „novim izvoznikom” Uredbe (EZ) br. 192/2007, prema članku 11. stavku 4. Osnovne uredbe. Podnositelj zahtjeva tvrdio je da nije izvozio određeni PET u Zajednicu tijekom razdoblja ispitnog postupka na kojem su se temeljile antidampinške mjere, tj. razdoblja od 1. listopada 1998. do 30. rujna 1999. („razdoblje početnog ispitnog postupka”) i da nije povezan ni s jednim proizvođačem izvoznikom određenog PET-a koji podliježe gore navedenim antidampinškim mjerama. Podnositelj zahtjeva je, nadalje, tvrdio da je počeo izvoziti određeni PET u Zajednicu nakon isteka razdoblja početnog ispitnog postupka. |
2. Pokretanje revizije u vezi s „novim izvoznikom”
|
(3) |
Komisija je ispitala dokaze prima facie koje je dostavio podnositelj zahtjeva i utvrdila da su dostatni kako bi opravdali pokretanje revizije na temelju članka 11. stavka 4. Osnovne uredbe. Nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom i nakon što je dotičnoj industriji Zajednice dana prilika da dostavi komentare, Komisija je Uredbom (EZ) br. 1082/2008 (4) pokrenula reviziju Uredbe (EZ) br. 192/2007 u odnosu na podnositelja zahtjeva. |
|
(4) |
Prema članku 2. Uredbe (EZ) br. 1082/2008, antidampinška pristojba od 160,1 EUR/tona uvedena Uredbom (EZ) br. 192/2007 na uvoz određenog PET-a koji proizvodi i u Zajednici prodaje podnositelj zahtjeva, stavljena je izvan snage. Istodobno, na temelju članka 14. stavka 5. Osnovne uredbe, carinskim tijelima naloženo je da poduzmu odgovarajuće mjere za evidentiranje tog uvoza. |
3. Dotični proizvod
|
(5) |
Dotični proizvod obuhvaćen trenutačnom revizijom je isti kao u početnom ispitnom postupku, tj. PET viskoznosti 78 ml/g ili više, prema normi ISO 1628-5, obuhvaćen oznakom KN 3907 60 20. |
4. Dotične stranke
|
(6) |
Komisija je o pokretanju revizije službeno obavijestila podnositelja zahtjeva, industriju Zajednice i predstavnike zemlje izvoznice. Zainteresirane stranke imale su priliku izraziti svoje stavove u pisanom obliku i zatražiti raspravu. |
|
(7) |
Komisije je podnositelju zahtjeva poslala upitnik i dobila odgovor u roku određenom u tu svrhu. Komisija je tražila i provjerila sve podatke koje je smatrala potrebnim za utvrđivanje dampinga te je obavila posjet radi provjere u poslovnim prostorijama podnositelja zahtjeva. |
5. Razdoblje revizije ispitnog postupka
|
(8) |
Revizija ispitnog postupka u vezi s „novim izvoznikom“ obuhvatila je razdoblje od 1. listopada 2007. do 30. rujna 2008. |
C. POVLAČENJE ZAHTJEVA ZA REVIZIJU U VEZI S „NOVIM IZVOZNIKOM”
|
(9) |
Podnositelj zahtjeva je pismom od 22. travnja 2009. upućenog Komisiji službeno povukao svoj zahtjev za reviziju u vezi s „novim izvoznikom“ bez ikakvog posebnog opravdanja. |
|
(10) |
U tim okolnostima Komisija nije mogla utvrditi individualnu dampinšku maržu i stopu pristojbe podnositelja zahtjeva. Stoga je zaključeno da uvoz u Zajednicu PET-a viskoznosti 78 ml/g ili više, prema ISO normi 1628-5, obuhvaćenog oznakom KN 3907 60 20, podrijetlom iz Malezije, koji proizvodi i u Zajednicu uvozi Eastman Chemical (Malezija) SDN.BHD, treba podlijegati pristojbi na području cijele zemlje koja se primjenjuje za „sva ostala trgovačka društva” u Maleziji (160,1 EUR/tona) uvedenoj Uredbom (EZ) br. 192/2007 te da, stoga, tu pristojbu treba ponovno uvesti. |
D. RETROAKTIVNO NAPLAĆIVANJE ANTIDAMPINŠKE PRISTOJBE
|
(11) |
U svjetlu gornjih nalaza, antidampinška pristojba koja se primjenjuje na Eastman Chemical (Malezija) SDN.BHD ubire se retroaktivno od datuma pokretanja revizije na uvoz dotičnog proizvoda koji podliježe evidentiranju prema članku 3. Uredbe (EZ) br. 1082/2008. |
E. OBJAVA I TRAJANJE MJERA
|
(12) |
Podnositelj zahtjeva i ostale dotične stranke obaviještene su o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo ponovno uvesti konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz određenog PET-a podrijetlom, između ostalog, iz Malezije, te koji proizvodi i za izvoz u Zajednicu prodaje Eastman Chemical Malezija SDN.BHD, kako i ubirati tu pristojbu retroaktivno na uvoz koji podliježe evidentiranju. Njihovi komentari su razmotreni i prema potrebi uzeti u obzir. |
|
(13) |
Ova revizija ne utječe na datum kad će mjere uvedene Uredbom (EZ) br. 192/2007 isteći prema članku 11. stavku 2. Osnovne uredbe, |
DONIJELO JE OVU UREDBU:
Članak 1.
1. Prekida se revizija u vezi s „novim izvoznikom“ koja je pokrenuta Uredbom (EZ) br. 1082/2008, a antidampinška pristojba koja se, u skladu s člankom 1. Uredbe (EZ) br. 192/2007 primjenjuje na „sva ostala trgovačka društva” u Maleziji ponovno se uvodi na uvoz utvrđen u članku 1. Uredbe (EZ) br. 1082/2008.
2. Antidampinška pristojba koja se, u skladu s člankom 1. Uredbe (EZ) br. 192/2007, primjenjuje na „sva ostala trgovačka društva” u Maleziji naplaćuje se počevši od 6. studenoga 2008. na uvoz određenog polietilen tereftalata koji je evidentiran prema članku 3. Uredbe (EZ) br. 1082/2008.
3. Carinskim tijelima nalaže se da prekinu evidenciju uvoza koja se obavlja prema članku 3. Uredbe (EZ) br. 1082/2008.
4. Osim ako je drukčije određeno, primjenjuju se važeće odredbe o carinskim pristojbama.
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 27. srpnja 2009.
Za Vijeće
Predsjednik
C. BILDT
(1) SL L 56, 6.3.1996., str. 1.
(2) SL L 59, 27.2.2007., str. 1.
(3) SL L 301, 30.11.2000., str. 21.
(4) SL L 296, 5.11.2008., str. 5.
|
11/Sv. 054 |
HR |
Službeni list Europske unije |
267 |
32009R0682
|
L 197/20 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
27.07.2009. |
UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 682/2009
od 27. srpnja 2009.
o prekidu parcijalne privremene revizije antidampinških mjera koje se primjenjuju na uvoz određenih plastičnih vreća i vrećica podrijetlom iz Narodne Republike Kine
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,
uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 384/96 od 22. prosinca 1995. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske zajednice (1) (Osnovna rredba), a posebno njezin članak 11. stavak 3.,
uzimajući u obzir prijedlog koji je podnijela Europska komisija nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom,
budući da:
A. POSTUPAK
1. Mjere na snazi
|
(1) |
Vijeće je u rujnu 2006. Uredbom (EZ) br. 1425/2006 (2), uvelo konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz određenih plastičnih vreća i vrećica podrijetlom, između ostalog, iz Narodne Republike Kine. Uredba je zadnje izmijenjena Uredbom Vijeća (EZ) br. 189/2009 (3). U slučaju osam društava s individualnim pristojbama, pristojbe na snazi u rasponu su od 4,3 % do 12,8 %. Pristojba iznosi 8,4 % za trgovačka društva koja surađuju bez individualnih pristojba, a preostala pristojba iznosi 28,8 %. |
2. Zahtjev za reviziju
|
(2) |
Komisija je 25. ožujka 2008. primila zahtjev za parcijalnu privremenu reviziju na temelju članka 11. stavka 3. Osnovne uredbe od jednog proizvođača izvoznika određenih plastičnih vreća i vrećica podrijetlom iz Narodne Republike Kine. |
|
(3) |
Zahtjev je podnijelo društvo CeDo Shanghai Limited (CeDo Shanghai ili podnositelj zahtjeva). |
|
(4) |
Podnositelj zahtjeva je tvrdio, između ostalog, da su njegove izvozne cijene određenih plastičnih vreća i vrećica prema Zajednici značajno porasle i znatno su više od izračunane uobičajene vrijednosti na temelju troška proizvodnje podnositelja zahtjeva u Narodnoj Republici Kini i da je to dovelo do smanjenja ili ukidanja dampinga. Stoga, nastavak uvođenja mjera na postojećim razinama, koje su se temeljile na razini prethodno utvrđenog dampinga, više nije bio potreban za uklanjanje učinka dampinga. |
3. Pokretanje revizije
|
(5) |
Utvrdivši, nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom, postojanje dostatnih dokaza za opravdanje pokretanja parcijalne privremene revizije, Komisija je, putem obavijesti objavljene u Službenom listu Europske unije (4), najavila pokretanje parcijalne privremene revizije u skladu s člankom 11. stavkom 3. Osnovne uredbe, ograničene na ispitivanje dampinga u mjeri u kojoj se odnosi na društvo CeDo Shanghai. |
|
(6) |
Ispitni postupak u vezi s dampingom obuhvatio je razdoblje od 1. srpnja 2007. do 30. lipnja 2008. |
|
(7) |
Komisija je službeno obavijestila podnositelja zahtjeva, kao i predstavnike industrije Zajednice i predstavnike zemlje izvoznice, o pokretanju revizije. Zainteresiranim je strankama pružena mogućnost da pisanim putem iznesu svoje stavove te da zatraže raspravu u roku određenom u obavijesti o pokretanju revizije. |
B. DOTIČNI PROIZVOD
|
(8) |
Dotični je proizvod bio jednak onom određenom u Uredbi (EZ) br. 1425/2006 kako je izmijenjena, tj. plastične vreće i vrećice s masenim udjelom polietilena od najmanje 20 % i debljine ne veće od 100 mikrometara (μm), podrijetlom iz Narodne Republike Kine, obuhvaćene oznakama KN ex 3923 21 00, ex 3923 29 10 i ex 3923 29 90 (oznake TARIC 3923210020, 3923291020 i 3923299020). |
C. POVLAČENJE ZAHTJEVA I PREKID POSTUPKA
|
(9) |
Pismom upućenim Komisiji dana 24. ožujka 2009., društvo CeDo Shanghai službeno je povuklo svoj zahtjev za parcijalnu privremenu reviziju antidampinških mjera koje se primjenjuju na uvoz određenih plastičnih vreća i vrećica podrijetlom, između ostalog, iz Narodne Republike Kine. |
|
(10) |
Razmatrana je opravdanost nastavka ispitnog postupka po službenoj dužnosti. Komisija je smatrala da prekid ispitnog postupka ne utječe na antidampinške mjere koje su već na snazi i da takav prekid ne bi bio suprotan interesima Zajednice. Na temelju toga, ispitni postupak treba prekinuti. |
|
(11) |
Zainteresirane stranke su obaviještene o namjeri prekida ispitnog postupka i dana im je mogućnost da iznesu svoj komentar. Međutim, komentari koji bi promijenili tu odluku nisu primljeni. |
|
(12) |
Stoga je zaključeno da se revizija u vezi s uvozom određenih plastičnih vreća i vrećica podrijetlom, između ostalog, iz Narodne Republike Kine, prekida bez izmjena antidampinških mjera koje su na snazi, |
DONIJELO JE SLJEDEĆU UREDBU:
Članak 1.
Prekida se parcijalna privremena revizija antidampinških mjera koje se primjenjuju na uvoz određenih plastičnih vreća i vrećica podrijetlom, između ostalog, iz Narodne Republike Kine, pokrenuta na temelju članka 11. stavka 3. Uredbe (EZ) br. 384/96, bez izmjene antidampinških mjera koje su na snazi.
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 27. srpnja 2009.
Za Vijeće
Predsjednik
C. BILDT
(1) SL L 56, 6.3.1996., str. 1.
(2) SL L 270, 29.9.2006., str. 4.
(3) SL L 67, 12.3.2009., str. 5.
(4) SL C 176, 11.7.2008., str. 9.
|
11/Sv. 054 |
HR |
Službeni list Europske unije |
269 |
32009R0703
|
L 203/1 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
27.07.2009. |
UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 703/2009
od 27. srpnja 2009.
o uvođenju konačne antidampinške pristojbe i konačnoj naplati privremene pristojbe uvedene na uvoz žičanih šipki podrijetlom iz Narodne Republike Kine i prekidu postupka u vezi s uvozom žičanih šipki podrijetlom iz Republike Moldove i Turske
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,
uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 384/96 od 22. prosinca 1995. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske zajednice (1) („Osnovna uredba”), a posebno njezin članak 9.,
uzimajući u obzir prijedlog koji je podnijela Komisija nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom,
budući da:
A. POSTUPAK
1. Privremene mjere
|
(1) |
Komisija je Uredbom (EZ) br. 112/2009 (2) (Privremena uredba) uvela privremenu antidampinšku pristojbu na uvoz žičanih šipki podrijetlom iz Narodne Republike Kine (NRK) i Republike Moldove (RM). |
|
(2) |
Napominje se da je postupak pokrenut kao rezultat pritužbe koju je podnio Eurofer (podnositelj pritužbe) u ime proizvođača koji predstavljaju većinski udio, u ovom slučaju više od 25 % ukupne proizvodnje žičanih šipki u Zajednici. |
2. Daljnji postupak
|
(3) |
Nakon objave bitnih činjenica i razmatranja na temelju kojih je odlučeno uvesti privremene antidampinške mjere (privremena objava), nekoliko zainteresiranih stranaka dalo je pisane podneske u kojima su obznanile svoje stavove o privremenim nalazima. Strankama koje su to zatražile odobrena je rasprava. Komisija je nastavila tražiti i provjeravati sve podatke koje je smatrala potrebnima za svoje konačne nalaze. U tu je svrhu obavljen dodatni posjet radi provjere u sljedećem trgovačkom društvu: Proizvođač u Zajednici:
|
|
(4) |
Komisija je također nastavila ispitni postupak s obzirom na aspekte interesa Zajednice i provela je analizu podataka sadržanih u odgovorima na upitnik koje su dostavili neki korisnici u Zajednici. |
|
(5) |
Podsjeća se da je, kako je određeno uvodnom izjavom 13. Privremene uredbe, ispitni postupak u vezi s dampingom i štetom obuhvatio razdoblje od 1. travnja 2007. do 31. ožujka 2008. (razdoblje ispitnog postupka ili RIP). U vezi s kretanjima koja su važna za ocjenu štete, Komisija je analizirala podatke koji su obuhvaćali razdoblje od 2004. do kraja RIP-a (razmatrano razdoblje). |
|
(6) |
Neke zainteresirane stranke tvrdile su da je odabir 2004. godine koja je uzeta u obzir za ocjenu štete pogrešan jer je navodno 2004. godina bila iznimno dobra godina u smislu visoke potražnje i profitnih marži. Stoga su tvrdile da bi se 2004. godina trebala isključiti iz razmatranog razdoblja. |
|
(7) |
Napominje se da bi u skladu s člankom 6. stavkom 1. Osnovne uredbe razdoblje ispitnog postupka trebalo obuhvaćati razdoblje koje neposredno prethodi pokretanju postupka. Podsjeća se da je trenutni ispitni postupak pokrenut 8. svibnja 2008. Što se tiče ispitivanja kretanja relevantnih za ocjenu štete, ono obično obuhvaća tri ili četiri godine prije pokretanja, a završava u skladu s razdobljem ispitnog postupka u vezi s dampingom. Ova se praksa primijenila u ovom postupku. Stoga se pitanje je li 2004. godina ili bilo koja druga godina koja spada pod razmatrano razdoblje bila iznimna ili ne čini relevantnim za odabir ovog razdoblja. |
|
(8) |
Sve su stranke obaviještene o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo preporučiti uvođenje konačnih antidampinških mjera na uvoz žičanih šipki podrijetlom iz NRK-a i konačna naplata iznosa osiguranih privremenom pristojbom te prekid postupka vezanog uz uvoz žičanih šipki podrijetlom iz RM-a i Turske. Nakon te objave također im je dano razdoblje za očitovanje. |
|
(9) |
Pisani i usmeni komentari zainteresiranih stranaka razmotrili su se i, prema potrebi, privremeni nalazi su na odgovarajući način promijenjeni. |
B. DOTIČNI PROIZVOD I ISTOVJETNI PROIZVOD
|
(10) |
Dotični proizvod su šipke, toplo valjane, u nepravilno namotanim kolutima, od željeza, nelegiranog čelika ili legiranog čelika osim onih od nehrđajućeg čelika podrijetlom iz NRK-a, RM-a i Turske (dotični proizvod ili žičana šipka), koji se obično prijavljuje pod oznakama KN 7213 10 00, 7213 20 00, 7213 91 10, 7213 91 20, 7213 91 41, 7213 91 49, 7213 91 70, 7213 91 90, 7213 99 10, 7213 99 90, 7227 10 00, 7227 20 00, 7227 90 10, 7227 90 50 i 7227 90 95. Dotični proizvod ne uključuje žičanu šipku od nehrđajućeg čelika. |
|
(11) |
Nakon privremene objave, jedna zainteresirana stranka tvrdila je da žičana šipka koja je obuhvaćena oznakom KN 7213 91 90 ne bi trebala biti uključena u definiciju dotičnog proizvoda jer punomoć izdana za podnositelja pritužbe i njegovog pravnog zastupnika nije obuhvatila ovu posebnu vrstu proizvoda. |
|
(12) |
U tom smislu trebalo bi prvo napomenuti da je pritužba uključila gore navedenu oznaku KN. Drugo, dotični proizvod je definiran na početku ispitnog postupka, na temelju prvenstveno osnovnih fizičkih, kemijskih i tehničkih značajki. Relevantne oznake KN na temelju kojih se objavljuje uvoz dotičnog proizvoda konačno se utvrđuju tek tijekom ispitnog postupka te posebno kada se uvode konačne pristojbe. Ovo je također jasno iz teksta obavijesti o pokretanju koji navodi da se relevantne oznake KN daju samo za informaciju (3). Nadalje, zaključeno je da žičana šipka prijavljena pod gore navedenom oznakom KN ima osnovne značajke koje su utvrđene u obavijesti o pokretanju te da stoga spada u opseg dotičnog proizvoda. Stoga se ova tvrdnja odbacila. |
|
(13) |
Jedan proizvođač izvoznik i jedan korisnik tvrdili su da bi se posebna vrsta žičane šipke, od takozvanog „kord materijala za pneumatske gume”, klasificirana pod oznakom KN 7213 91 20, značajno razlikovala od ostalih vrsta žičanih šipki s obzirom na fizičke i tehničke značajke, krajnje upotrebe, zamjenljivost i percepciju potrošača. Stoga su tvrdili da bi se šipka od kord materijala trebala isključiti iz opsega ovog ispitnog postupka. |
|
(14) |
Gore spomenuta tvrdnja i posebni argumenti detaljno su analizirani. Prvo je utvrđeno da različite vrste žičanih šipki, uključujući one od kord materijala, uključene u definiciju proizvoda dijele iste osnovne fizičke, kemijske i tehničke značajke što znači da pripadaju istoj kategoriji proizvoda. |
|
(15) |
Drugo, čak i ako se može tvrditi da je šipka od kord materijala relativno sofisticiranija i skuplja vrsta u usporedbi s drugim vrstama žičanih šipki obuhvaćenih opsegom trenutačnog ispitnog postupka, to ne znači da šipke od kord materijala uvezene iz NRK-a imaju značajke koje se značajno razlikuju od šipki od kord materijala proizvedenih u Zajednici. |
|
(16) |
Nadalje, ispitni postupak pokazao je da je bilo uvoza šipki od kord materijala iz dotične zemlje tijekom razmatranog razdoblja. Iako su količine tog uvoza bile ograničene, pokazalo se da su proizvođači izvoznici koje je brinuo trenutni ispitni postupak imali mogućnost proizvesti ovu vrstu žičanih šipki. |
|
(17) |
Stoga se, na temelju gornjih činjenica i razmatranja, isključivanje šipki od kord materijala iz opsega ispitnog postupka nije smatralo opravdanim. Stoga se ovu tvrdnju moralo odbaciti. |
|
(18) |
U izostanku drugih komentara o dotičnom proizvodu i istovjetnom proizvodu, potvrđuju se uvodne izjave od 13. do 14. Privremene uredbe. |
C. DAMPING
1. Tretman tržišnog gospodarstva (MET)
1.1. NRK
|
(19) |
U izostanku bilo kakvih drugih komentara s obzirom na primjenu MET-a proizvođača na izvoznike iz Kine, potvrđuju se zaključci uvodnih izjava od 27. do 31. Privremene uredbe. |
1.2. RM
|
(20) |
Podsjeća se da jedini moldovski izvoznik koji surađuje nije ispunio svih pet kriterija za primjenu MET-a. Nakon privremene objave, trgovačko društvo ponovilo je svoje prethodne komentare na odluku Komisije da mu ne odobri primjenu MET-a, što je već bilo analizirano i razmotreno u objavama o primjeni MET-a i privremenim objavama. Moldovski izvoznik osporio je nalaz u vezi svih pet kriterija primjene MET-a, ali nije podupro svoje tvrdnje predočavanjem dokaza. |
|
(21) |
Izvoznik je posebno tvrdio da Komisija sama sebi proturječi kad smatra da takozvana tijela Pridnjestrovske regije RM-a igraju ulogu „države” pri ocjeni kriterija 1, a ne pri ocjeni kriterija 4. S tim u vezi treba napomenuti da su takozvana tijela Pridnjestrovske regije RM-a očito u položaju da se upliću u upravljanje trgovačkim društvom. Stoga ovo ima izravan utjecaj na ocjenu kriterija 1. S druge strane, takozvana tijela Pridnjestrovske regije RM-a, budući da nisu priznata, ne osiguravaju pravnu stabilnost i sigurnost kako se zahtijeva u kriteriju 4. Stoga se ovu tvrdnju moralo odbaciti. |
|
(22) |
S obzirom na kriterij 1, izvoznik je posebno tvrdio da njegovo rukovodstvo čine privatne osobe te da ne postoji nikakva veza između njegovog najvišeg rukovodećeg kadra i takozvana tijela Pridnjestrovske regije RM-a. Ipak, ispitni postupak je otkrio da predsjednik i ostali rukovodeći kadar trgovačkog društva aktivno sudjeluju u zakonodavnim tijelima takozvanih tijela Pridnjestrovske regije RM-a. Stoga se ovu tvrdnju moralo odbaciti. |
|
(23) |
S obzirom na kriterij 2, trgovačko društvo posebno je tvrdilo da je rezervirano mišljenje revizorskog izvješća o financijskim izvještajima trgovačkog društva nebitno. Ipak, ovo rezervirano mišljenje odnosi se na vrijednost sve dugotrajne imovine i ne može se stoga smatrati nebitnim. Tijekom provjere, trgovačko društvo nije moglo razjasniti ovu rezervu. U tom pogledu nisu predočeni nikakvi dodatni dokazi. Stoga se ovu tvrdnju moralo odbaciti. |
|
(24) |
S obzirom na kriterij 3, trgovačko društvo ponovilo je svoj argument da je nakon privatizacije naknadno prodano svojim trenutačnim vlasnicima na ravnopravnoj osnovi te su svi prethodni poremećaji uklonjeni. Ipak, nisu predočeni nikakvi dokazi koji bi podržavali ovu tvrdnju te je stoga potvrđen zaključak u uvodnoj izjavi 45. Privremene uredbe. |
|
(25) |
S obzirom na kriterij 5, trgovačko društvo posebno je tvrdilo da činjenica da su njegovi financijski izvještaji izraženi u američkim dolarima, a ne u takozvanoj pridnjestrovskoj rublji (TMR rublja), čini pitanje nevažnim. Ipak, ostaje činjenica da se TMR rublja koristi u nekoliko svakodnevnih operacija trgovačkog društva te stoga konverzijski tečaj TMR rublje u druge valute nije nebitan za ocjenu prema ovom kriteriju. Stoga se ovu tvrdnju moralo odbaciti. |
|
(26) |
Stoga ove tvrdnje nisu promijenile privremene zaključke da se moldovskom proizvođaču izvozniku koji surađuje ne dodijeli primjena MET-a te se potvrđuju zaključci u uvodnim izjavama od 32. do 49. Privremene uredbe. |
2. Individualni tretman (IT)
|
(27) |
U izostanku bilo kakvih komentara s obzirom na IT, potvrđuju se uvodne izjave od 50. do 53. Privremene uredbe. |
3. Uobičajena vrijednost
3.1. Turska
|
(28) |
Jedan proizvođač izvoznik istaknuo je da revidirani i provjereni podaci o njegovoj domaćoj prodaji nisu uzeti u obzir za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. Drugi proizvođač izvoznik tvrdio je da je izračunana uobičajena vrijednost netočno izračunana zbog administrativne pogreške. Ove tvrdnje su provjerene i promjene su unesene prema potrebi. |
|
(29) |
Drugi proizvođač izvoznik tvrdio je da se njegova izvozna prodaja sastoji samo od „nestandardne” vrste dotičnog proizvoda, dok je domaća prodaja kombinacija „standardnih” i „nestandardnih” vrsta. Tvrdio je da je ova metodologija rezultirala neprimjerenom usporedbom te da bi se uobičajena vrijednost trebala izračunati usporedbom samo cijena „nestandardnog” izvoza i domaće prodaje. |
|
(30) |
Ispitni postupak, međutim, nije mogao pokazati dostatne razlike između „standardnih” i „nestandardnih” proizvoda, kako je tvrdio proizvođač izvoznik, koje bi utjecale na njihovu usporedivost. Obje kategorije spadaju pod opis proizvoda istovjetnog proizvoda. Dodatno je ispitni postupak otkrio da trgovačko društvo prodaje obje vrste po istoj cijeni. Sukladno tomu, ovu se tvrdnju moralo zanemariti. |
|
(31) |
U izostanku bilo kakvih drugih komentara s obzirom na metodologiju izračuna uobičajene vrijednosti za Tursku, potvrđuju se privremeni zaključci u uvodnim izjavama od 54. do 63. Privremene uredbe. |
3.2. NRK i RM
|
(32) |
Nisu primljeni komentari s obzirom na uobičajenu vrijednost za NRK i RM utvrđenu kako je opisano u uvodnoj izjavi 64. Privremene uredbe. Stoga se potvrđuju privremeni zaključci. |
4. Analogna zemlja
|
(33) |
Turska je privremeno odabrana kao analogna zemlja zbog razloga određenih u uvodnim izjavama od 65. do 74. Privremene uredbe. Nakon privremene objave, podnositelj pritužbe osporio je korištenje Turske kao analogne zemlje, umjesto Brazila kako je u početku planirano. Podnositelj pritužbe ponovio je argumente dostavljene u privremenoj fazi (a) tvrdeći da na brazilskom tržištu postoji dovoljno konkurencije te (b) navodeći da subvencioniranje turske industrije čelika čini tu industriju neprikladnom za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. Štoviše, podnositelj pritužbe tvrdio je da, budući da je ispitni postupak utvrdio postojanje dampinga za Tursku, a u skladu s praksom Komisije, Tursku ne bi trebalo koristiti kao analognu zemlju. |
|
(34) |
Podsjeća se da je utvrđeno da su domaće cijene u Brazilu iznad objavljenih svjetskih cijena. Također, utvrđeno je da je razina dobiti brazilskog proizvođača na domaćem tržištu vrlo visoka u usporedbi s, posebno, razinom dobiti koja se smatra opravdanom za industriju Zajednice. Kako je navedeno u Privremenoj uredbi, ovo se smatra naznakom nedovoljne razine konkurencije na brazilskom tržištu. |
|
(35) |
Što se tiče Turske, jasno se čini da postoji više konkurencije na domaćem tržištu nego što je to slučaj s Brazilom. Činjenica da je otkriveno da turski izvoznici rade damping nužno ne znači da uobičajena vrijednost utvrđena za tu zemlju nije pouzdana. |
|
(36) |
Podnositelj pritužbe također je tvrdio da budući da turska trgovačka društva navodno primaju subvencije, Turska ne bi bila prikladan odabir za analognu zemlju. Međutim, nije predočen dokaz koji bi podupirao ovu tvrdnju. |
|
(37) |
S obzirom na gore navedeno, potvrđuju se zaključci u uvodnim izjavama od 65. do 74. Privremene uredbe, a Turska se koristila kao analogna zemlja za potrebe ovog postupka, u skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) Osnovne uredbe. |
5. Izvozna cijena
|
(38) |
Jedan proizvođač izvoznik tvrdio je da se izvozna cijena ne bi trebala izračunati kako je određeno u uvodnoj izjavi 76. Privremene uredbe. Nakon što se ova tvrdnja ispitala, utvrđeno je da je opravdana posebno zato što funkcije trgovačkog društva, koje svoje poslovanje ima izvan Zajednice, nisu opravdale primjenu članka 2. stavka 9. Osnovne uredbe. |
|
(39) |
Drugi proizvođač izvoznik tvrdio je da smanjenja za provizije dobivene od prodaje preko povezanog trgovačkog društva nisu opravdane. Nakon ispitivanja ove tvrdnje, utvrđeno je da je tvrdnja opravdana budući da povezano trgovačko društvo nije vršilo dužnosti slične onima koje vrši zastupnik. Stoga su izvozne cijene sukladno tome ispravljene. |
|
(40) |
U izostanku bilo kakvih drugih komentara s obzirom na metodologiju utvrđivanja izvoznih cijena, potvrđuju se privremeni zaključci u uvodnoj izjavi 75. Privremene uredbe. |
6. Usporedba
|
(41) |
Usporedba između uobičajene vrijednosti i izvozne cijene izvršena je na temelju cijene franko tvornica. Kako bi se osigurala primjerena usporedba između uobičajene vrijednosti i izvozne cijene, odgovarajuće su se uvažile prilagodbe cijene na temelju razlika koje utječu na cijene i usporedivost cijena u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe. |
|
(42) |
Kako je opisano u uvodnoj izjavi 79. Privremene uredbe, odobrene su prilagodbe za razlike u troškovima transporta, prijevoza tereta i osiguranja, bankovnim naknadama, troškovima pakiranja, troškovima kredita i provizijama gdje je to bilo primjereno i opravdano. |
|
(43) |
Nekoliko izvoznika osporilo je izračun prilagodbi cijene za kopneni prijevoz, troškove prijevoza tereta, bankovne naknade, troškove kredita i provizije te predložilo alternativne izračune. S obzirom na dokaze predočene u njihovim odgovorima na upitnik i podacima i dokazima prikupljenima tijekom posjeta radi provjere, većina tih tvrdnji nije se smatrala opravdanima te su se stoga zadržale prilagodbe cijene kako je izračunano u privremenoj fazi. Ipak, neke od tvrdnji su prihvaćene, gdje je to bilo opravdano, te su unesene promjene za prilagodbe cijene koje odgovaraju troškovima kredita, provizijama i carinskim davanjima na izvoznu prodaju. |
7. Dampinške marže
|
(44) |
Ponderirana prosječna uobičajena vrijednost uspoređena je s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom kako je predviđeno člankom 2. stavkom 11. i stavkom 12. Osnovne uredbe. |
7.1. NRK
|
(45) |
Nakon ispravaka uobičajenih vrijednosti u analognoj zemlji, konačne dampinške marže za proizvođače izvoznike iz Kine su sljedeće:
|
7.2. RM
|
(46) |
Nakon uvođenja privremenih mjera, smatralo se da bi korištenje svih dostupnih izvoznih podataka za RM dalo točniju sliku dampinga koji provodi ta zemlja. Sukladno tomu, konačna dampinška marža na području cijele zemlje izračunana je na temelju izvoznih cijena svih poznatih proizvođača. |
|
(47) |
Nakon ispravaka uobičajene vrijednosti analogne zemlje, izvozne cijene i prilagodbi cijene kako je gore opisano, određena je konačna dampinška marža na području cijele zemlje za RM od 16,2 %. |
7.3. Turski proizvođači izvoznici
|
(48) |
U svjetlu gore navedenog, konačna damping marža za turske proizvođače izvoznike je sljedeća:
|
D. ŠTETA
1. Proizvodnja Zajednice
|
(49) |
U izostanku bilo kakvih komentara s obzirom na proizvodnju Zajednice ili suradnju tihih proizvođača kako je navedeno u uvodnoj izjavi 91. Privremene uredbe, potvrđuju se uvodne izjave 89. do 92. Privremene uredbe. |
2. Definicija industrije Zajednice
|
(50) |
U izostanku bilo kakvih komentara o definiciji industrije Zajednice, potvrđuje se uvodna izjava 93. Privremene uredbe. |
|
(51) |
Podsjeća se da na analizu štete nije primijenjen odabir uzoraka budući da se 20 proizvođača koji surađuju sastoji od četiri skupine trgovačkih društava i dva neovisna proizvođača. Nakon uvođenja privremenih mjera, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 3., provedena je provjera na licu mjesta u poslovnim prostorijama jednog dodatnog proizvođača Zajednice kako bi se provjerili podaci u njegovom odgovoru na upitnik. |
3. Potrošnja u Zajednici
|
(52) |
Podsjeća se da je potrošnja Zajednice utvrđena na temelju ukupnog uvoza, prema podacima Eurostata, te na ukupnoj prodaji na tržištu Zajednice industrije Zajednice i drugih proizvođača Zajednice, uključujući procjenu temeljenu na podacima iz pritužbe za prodaju tihih proizvođača. |
|
(53) |
Jedna zainteresirana stranka osporila je metodu korištenu za utvrđivanje potrošnje u Zajednici, tvrdeći da bi se proizvodnja industrije Zajednice namijenjena za ograničeno korištenje i prodaju na ograničenom tržištu trebala uključiti u potrošnju u Zajednici i ocjenu štete, budući da su ograničeno korištenje i prodaja na ograničenom tržištu bili izravna konkurencija prodaji na slobodnom tržištu, uključujući uvoz. |
|
(54) |
Treba napomenuti da je, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 119. do 143. Privremene uredbe, ograničena proizvodnja industrije Zajednice analizirana u ocjeni štete. Ipak, u skladu sa stalnom praksom Komisije, ograničeno korištenje, odnosno, interni prijenosi istovjetnog proizvoda između integriranih proizvođača Zajednice za daljnju obradu, nije uključeno u podatak o potrošnji u Zajednici, budući da ovi interni prijenosi nisu u konkurenciji s prodajom nezavisnih proizvođača na slobodnom tržištu. |
|
(55) |
S obzirom na zahtjev da se ograničena prodaja, odnosno prodaja povezanim trgovačkim društvima, uključi u podatak o potrošnji u Zajednici, utvrđeno je da je ovaj zahtjev opravdan, budući da su, u skladu s podacima prikupljenima tijekom ispitnog postupka, povezana trgovačka društva Zajednice bila slobodna kupiti žičane šipke i od drugih izvora. Nadalje, utvrđeno je da je prosječna prodajna cijena proizvođača Zajednice povezanim strankama u skladu s prosječnim prodajnim cijenama nepovezanim strankama. |
|
(56) |
Nakon provjere podataka koje je dostavio dodatni proizvođač Zajednice, kako je navedeno u uvodnim izjavama 3. i 51., ponešto je revidirana ukupna prodaja na tržištu Zajednice industrije Zajednice. Kao rezultat, podaci o potrošnji u Zajednici iz tablice 1. Privremene uredbe prilagođeni su na sljedeći način: Tablica 1.
|
||||||||||||||||||||||||
|
(57) |
Ukupno se potrošnja u Zajednici povećala za 5 % tijekom razmatranog razdoblja. Povećanje je započelo 2006. godine, nakon privremenog smanjenja od 5 % 2005. Nakon toga, potrošnja se oporavila i povećavala do 2007., nakon čega je slijedilo blago smanjenje tijekom RIP-a. Pad u potrošnji 2005. godine uglavnom je bio rezultat niže potražnje u građevinskoj industriji. |
4. Uvoz u Zajednicu iz NRK-a, RM-a i Turske
4.1. Kumulacija
|
(58) |
Kako bi se izvršila konačna ocjena uvjeta za kumulaciju uvoza iz dotičnih zemalja, primijenjena je ista metodologija koja je objašnjena u uvodnoj izjavi 99. Privremene uredbe u svjetlu komentara primljenih od stranaka nakon uvođenja privremenih mjera. Za RM je također uzeta u obzir činjenica da su, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 46., ostali moldovski proizvođači izvozili dotični proizvod u Zajednicu. |
|
(59) |
Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 101. Privremene uredbe, uvoz iz Turske nije se kumulirao s uvozom iz NRK-a i RM-a budući da se smatralo da uvjeti konkurencije između turskih i ostalih relevantnih operatera nisu bili slični, posebno s obzirom na ponašanje cijene. Prodajne cijene svih proizvođača izvoznika koji surađuju u Turskoj nisu bile ispod cijena industrije Zajednice te su bile relativno visoke u usporedbi s drugim operaterima na tržištu Zajednice. |
|
(60) |
Jedna zainteresirana strana tvrdila je da argumenti izneseni u uvodnoj izjavi 101. Privremene uredbe nisu u skladu s Osnovnom uredbom. Tvrdila je da je bilo dovoljno što je dampinška marža turskog uvoza značajno veća od praga de minimis te da obujam uvoza nije bio zanemariv kako bi se kumulirao onaj uvoz s drugim dampinškim uvozom iz RM-a i NRK-a. Također je tvrdila da bi neuvođenje mjera dovelo do naglog rasta dampinškog uvoza iz Turske na tržište Zajednice. |
|
(61) |
Trebalo bi naglasiti da članak 3. stavak 4. Osnovne uredbe izričito zahtijeva da bi se uvjeti konkurencije između relevantnih operatera na tržištu Zajednice trebali pažljivo ispitati u kontekstu kumulativne ocjene uvoza iz dotičnih zemalja i to u antidampinškom ispitnom postupku. Nadalje, razina cijena turskih operatera u svim slučajevima bila je iznad neštetnih cijena u skladu s metodologijom opisanom u uvodnoj izjavi 179. Privremene uredbe. Stoga nije bilo razloga da se dopusti kumulativna ocjena turskog uvoza s uvozima iz NRK-a i RM-a ili uvedu antidampinške mjere kako bi se spriječio navodni nagli rast uvoza iz te zemlje. Na temelju toga trebalo je te tvrdnje odbaciti. |
|
(62) |
Druga zainteresirana stranka osporila je privremeni nalaz da je uvoz iz RM-a bio kumuliran s onim iz NRK-a tvrdeći da su, suprotno uvozu iz NRK-a, obujmi uvoza iz RM-a bili vrlo mali i da u principu nisu nelojalno snižavali cijene industrije Zajednice tijekom RIP-a. |
|
(63) |
Nakon privremene objave, primljeni su dodatni podaci o moldovskom izvozu u Zajednicu koji su rezultirali revidiranim izračunima nelojalnog snižavanja cijena i marži štete za RM kako je detaljnije objašnjeno u uvodnim izjavama 71. i 107. |
|
(64) |
Revidirani izračuni pokazali su da uvoz iz RM-a nije nelojalno snizio cijene industrije Zajednice na tržištu Zajednice u RIP-u. Štoviše, utvrđeno je da je marža štete manja od de minimis praga štete primijenjenog analogno članku 9. stavku 3. Osnovne uredbe. U svjetlu gore navedenog, zaključeno je da bi se uvoz žičanih šipki podrijetlom iz RM-a trebao zasebno ocijeniti. |
4.2. Dampinški uvoz iz NRK-a
|
(65) |
Podsjeća se da je, budući da su podaci o potrošnji bilo ponešto prilagođeni kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 56., sukladno tome revidiran tržišni udio uvoza iz NRK-a. Stoga se uvoz iz NRK-a tijekom razmatranog razdoblja razvijao na sljedeći način. Tablica 2.
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
(66) |
Dampinški uvoz iz NRK-a značajno se povećao s približno 0,07 milijuna tona 2004. na 1,1 milijuna tona u RIP-u, odnosno skoro 17 puta. Ovaj uvoz vrhunac je dosegao 2007. godine, nakon što je došlo do blagog pada u skladu s razvojem potrošnje u Zajednici. |
|
(67) |
Iako su se prosječne cijene dampinškog uvoza iz NRK-a povećale za 12 % tijekom razmatranog razdoblja, utvrđeno je da su nelojalno snižavale cijene industrije Zajednice, posebno tijekom RIP-a. Rezultat je bio da se tržišni udio značajno povećao od 0,3 % 2004. na 5,0 % u RIP-u, što odgovara dobitku od 4,7 postotnih bodova. |
4.3. Sniženje cijene
|
(68) |
Potvrđuje se metodologija opisana u uvodnoj izjavi 106. Privremene uredbe o utvrđivanju sniženja cijena. Ipak, nakon posjeta radi provjere u poslovnim prostorijama jednog od proizvođača Zajednice kako je spomenuto u uvodnoj izjavi 3., prosječna cijena industrije Zajednice ponovno je ocijenjena kako bi se u obzir uzeli provjereni podaci dobiveni od ovog proizvođača Zajednice. |
|
(69) |
Jedna stranka tvrdila je da bi, budući da nijednom proizvođaču u RM-u nije odobrena primjena MET-a ili IT-a, Komisija trebala izračunati sniženje cijena i razinu uklanjanja štete iz RM-a koristeći podatke Eurostata, a ne podatke dobivene od proizvođača izvoznika iz RM-a. |
|
(70) |
U antidampinškom ispitnom postupku i posebno za vježbu usporedbe cijena, praksa je institucije da koristi najpouzdanije dostupne podatke, koji su općenito podaci prikupljeni i provjereni u poslovnim prostorijama stranaka koje surađuju. U ovom slučaju, podaci o cijenama prikupljeni u poslovnim prostorijama proizvođača koji surađuje u RM-u bili su dostupni i koristili su se za utvrđivanje privremene marže sniženja cijena za proizvođača koji surađuje u RM-u. Zahtjev da se koriste podaci Eurostata stoga je odbačen. |
|
(71) |
Smatralo se, međutim, da bi se u izračunu konačne marže sniženja cijena za RM u obzir trebali uzeti podaci o cijenama dostupni za sav uvoz iz RM-a u Zajednicu, uključujući uvoz od ostalih moldovskih proizvođača kako je spomenuto u uvodnoj izjavi 46. Stoga su korišteni svi dostupni podaci o cijenama na odgovarajući način prilagođeni kako bi održavali ponderirane prosječne izvozne cijene za prvog nezavisnog kupca, na CIF osnovi. Na ovoj osnovi je utvrđeno za uvoz iz RM-a nije snižavao cijene industrije Zajednice; konačna marža sniženja cijene je negativna, odnosno u prosjeku -1,2 % za RM. |
|
(72) |
S obzirom na uvoz iz NRK-a, podsjeća se da je samo jedan proizvođač izvoznik iz Kine surađivao u ispitnom postupku. Na temelju iste metodologije i prilagodbi cijene u podacima industrije Zajednice kako je gore opisano te na temelju usporedivih vrsta proizvoda, utvrđena je prosječna marža sniženja cijena od 4,2 % za jedinog kineskog izvoznika koji surađuje. Za sve druge proizvođače u NRK-u, utvrđeno je sniženje cijene kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 108. Privremene uredbe. Na ovoj osnovi, utvrđena je prosječna marža sniženja cijene od 7,3 % za kineski uvoz. |
5. Gospodarsko stanje industrije Zajednice
|
(73) |
Nakon zaključka da se uvoz iz RM-a ne bi trebao kumulirati s uvozom iz NRK-a te da bi se trebao ocijeniti zasebno kako je opisano u uvodnoj izjavi 64., ispitivanje utjecaja dampinškog uvoza na gospodarsko stanje u industriji Zajednice odnosi se na uvoz podrijetlom iz NRK-a. |
|
(74) |
Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 3., jedan dodatni proizvođač iz Zajednice provjeren je na licu mjesta. Rezultat je bila sukladna prilagodba nekih pokazatelja štete. Oni se tiču obujma prodaje prvom nezavisnom kupcu na tržištu Zajednice, prosječne prodajne cijene franko tvornica industrije Zajednice za nepovezane kupce, podataka o zalihama, profitabilnosti, novčanog toka, povrata ulaganja i zapošljavanja. |
|
(75) |
Tablica 3. prikazuje revidirani obujam prodan prvom nezavisnom kupcu na tržištu Zajednice. Trebalo bi napomenuti da je, unatoč revidiranim podacima, kretanje slično onom navedenom u Privremenoj uredbi. Tablica 3.
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
(76) |
Sukladno gore navedenom, revidirane su prosječne jedinične prodajne cijene industrije Zajednice nepovezanim kupcima na tržištu Zajednice. Rezultat su bile neznatno revidirane prosječne prodajne cijene za godine 2006. do RIP-a u usporedbi s brojkama navedenima u Privremenoj uredbi. Tablica 4.
|
||||||||||||||||||||||||
|
(77) |
S obzirom na podatke o zalihama, treba napomenuti da manje promjene unesene u podatke industrije Zajednice za godine 2006. do RIP-a nisu promijenile analizu kretanja kako je predviđeno u uvodnoj izjavi 119. Privremene uredbe. Tablica 5.
|
||||||||||||||||||||||||
|
(78) |
Nakon Privremene uredbe, ponešto su izmijenjeni i podaci o zapošljavanju za godine 2004. do RIP-a. U izostanku bilo kakvih drugih komentara primljenih od zainteresiranih strana, potvrđuju uvodne izjave 120. do 122. Privremene uredbe. Tablica 6.
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
(79) |
Profitabilnost industrije Zajednice utvrđena je pomoću iste metodologije objašnjene u uvodnoj izjavi 123. Privremene uredbe. Nakon izmjena unesenih u podatke industrije Zajednice nakon provjere na licu mjesta jednog dodatnog proizvođača iz Zajednice, kako je opisano u uvodnoj izjavi 3., ponešto su izmijenjeni i ti podaci. Tijekom razmatranog razdoblja, profitabilnost industrije Zajednice smanjila se s 14,2 % 2004. na 7,3 % u RIP-u. U nedostatku drugih primljenih komentara, potvrđuju se uvodne izjave od 124. do 126. Privremene uredbe. Tablica 7.
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
5.1. Rast
|
(80) |
Slijedom gore navedenog, može se smatrati da je obujam prodaje industrije Zajednice stagnirao između 2004. i RIP-a, tako sprečavajući industriju Zajednice da iskoristi povećanje potrošnje u Zajednici koja se povećala za 5 % između 2004. i RIP-a. Kao posljedica toga, njezin tržišni udio smanjio se za 1,6 postotnih bodova tijekom istog razdoblja. |
5.2. Visina stvarne dampinške marže
|
(81) |
U izostanku bilo kakvih drugih primljenih komentara, potvrđuje se uvodna izjava 128. Privremene uredbe. |
6. Zaključak o šteti
|
(82) |
Može se zaključiti da manje izmjene unesene u neke pokazatelje štete nakon provjere na licu mjesta dodatnog proizvođača iz Zajednice, kako je utvrđeno u gornjim tablicama od 2. do 7., nisu promijenile zaključak iz uvodne izjave 132. Privremene uredbe. |
|
(83) |
S obzirom na gore navedeno, može se zaključiti se da je industrija Zajednice pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. Osnovne uredbe. |
E. UZROČNOST
1. Učinak dampinškog uvoza iz NRK-a
|
(84) |
Ispitivalo se je li dampinški uvoz dotičnog proizvoda podrijetlom iz NRK-a prouzročio štetu industriji Zajednice u mjeri koja se može smatrati bitnom. |
|
(85) |
Ispitni postupak pokazao je da se dampinški uvoz iz NRK-a značajno povećao, za skoro 17 puta, tijekom razmatranog razdoblja, povećavajući se za 1,1 milijuna tona između 2004. i RIP-a. Ovo je povećanje posebno zabilježeno između 2006. i RIP-a. U pogledu tržišnog udjela, dampinški uvoz iz NRK-a povećao je njihov udio na tržištu Zajednice s 0,3 % 2004. na 5,0 % u RIP-u. U praksi je to odgovaralo čitavom povećanju u potrošnji u Zajednici koje se dogodilo tijekom razmatranog razdoblja. |
|
(86) |
Tijekom istog razdoblja, iako je obujam prodaje na tržištu Zajednice ostao stabilan, industrija Zajednice izgubila je tržišni udio s 33,4 % 2004. na 31,8 % u RIP-u, odnosno 1,6 postotnih točaka. |
|
(87) |
Što se tiče cijena, unatoč činjenici da su se cijene dampinškog uvoza povećale za 12 % tijekom razmatranog razdoblja u skladu s povećanim cijenama sirovine, još uvijek su snižavali cijene koje je naplatila industrija Zajednice na tržištu Zajednice. Stoga je industrija Zajednice bila spriječena povećati svoje cijene kako bi pokrila čitavo povećanje u cijenama sirovine. Profitabilnost prodaje industrije Zajednice na tržištu Zajednice tako se smanjila s 14,2 % 2004. na 7,3 % tijekom RIP-a. |
|
(88) |
Smatra se da stalni pritisak dampinškog uvoza niske cijene iz NRK-a na tržište Zajednice nije dopustio industriji Zajednice da prilagodi svoje prodajne cijene na povećani trošak proizvodnje. Stoga se zaključuje da je nagli rast dampinškog uvoza niske cijene iz NRK-a imao značajan negativan utjecaj na gospodarsko stanje industrije Zajednice. |
2. Učinak ostalih čimbenika
|
(89) |
U izostanku bilo kakvih komentara s obzirom na razvoj potražnje, ograničenu proizvodnju, prodaju vrhunskih proizvoda, uvoz iz trećih zemalja i drugih proizvođača u Zajednici, potvrđuju se uvodne izjave 139., od 143. do 149. i od 151. do 155. Privremene uredbe. |
|
(90) |
Jedna stranka tvrdila je da ocjena povećanja u cijenama sirovina, navedena u uvodnoj izjavi 142. Privremene uredbe, nije točna. Tvrdila je da je teško u potpunosti trošak prenijeti na kupce. Nadalje, tvrdila je da bi negativna realizacija izvoza industrije Zajednice objasnila pogoršanje gospodarskog stanja industrije Zajednice. |
|
(91) |
S obzirom na utjecaj cijena sirovina, podsjeća se da je ispitni postupak pokazao povećanje od 25 % troška proizvodnje žičanih šipki za industriju Zajednice. Ovo bi se trebalo gledati u odnosu na povećanje od samo 15 % prosječne cijene prodaje industrije Zajednice. Na nekim tržištima može biti jako teško u potpunosti prebaciti troškove na kupce, međutim, trenutni ispitni postupak nije dao nikakve dokaze da je to bio slučaj na tržištu žičanih šipki. Upravo suprotno, tržište žičanih šipki može se smatrati potrošnim proizvodom koji se prodaje na transparentnom tržištu na kojem su svi operateri svjesni razine cijene. Stoga bi učinkoviti trgovinski uvjeti trebali omogućiti da se povećanja cijene koštanja odraze u cijeni prodaje žičanih šipki. Stoga se smatra da je zaključan donesen u uvodnoj izjavi 142. valjan te se stoga ovu tvrdnju moralo odbaciti. |
|
(92) |
S obzirom na realizaciju izvoza, postoji trend pada u izvoznoj prodaji industrije Zajednice zbog razloga navedenih u uvodnoj izjavi 150. Privremene uredbe. U svjetlu činjenice da je udio izvozne prodaje u odnosu na prodaju kupcima u Zajednici relativno mali i, nadalje, prodajne cijene potonje su relativno niže, smatra se da smanjenje u obujmu izvoza ne može opravdati razinu pretrpljene štete. Nisu predočeni potkrijepljeni dokazi koji poništavaju ovaj zaključak te se stoga potvrđuju zaključci u uvodnoj izjavi 150. Privremene uredbe. |
|
(93) |
U svjetlu gore navedenog i u nedostatku drugih komentara, potvrđuju se uvodne izjave od 156. do 159. Privremene uredbe. |
3. Uvoz iz Turske
|
(94) |
Nakon uvodnih izjava 60. i 61. i u nedostatku daljnjih komentara s obzirom na uvoz iz Turske, potvrđuju se zaključci iz uvodnih izjava od 160. do 162. Privremene uredbe. |
4. Uvozi iz RM-a
|
(95) |
Nakon izmjena podataka industrije Zajednice, na temelju provjere odgovora dodatnog proizvođača iz Zajednice i uzimajući u obzir svu uvoznu prodaju podrijetlom iz RM-a, utvrđeno je da uvoz iz RM-a nije snizio cijene industrije Zajednice u RIP-u. Štoviše, u skladu s gornjom uvodnom izjavom 64., usporedba moldovske izvozne cijene i neštetne cijene industrije Zajednice pokazala je de minimis maržu štete. |
|
(96) |
U svjetlu gore navedenog zaključeno je da nema jasne uzročno-posljedične veze između uvoza iz RM-a i štete koju je pretrpjela industrija Zajednice. |
F. INTERES ZAJEDNICE
1. Uvodna napomena
|
(97) |
U svjetlu gore navedenog, trebalo bi napomenuti da je samo utjecaj uvođenja antidampinških pristojbi na uvoz podrijetlom iz NRK-a bio ocijenjen za analizu interesa Zajednice. |
2. Industrija Zajednice
|
(98) |
Nakon Privremene uredbe, ponovno je ocijenjeno bi li uvođenje antidampinških mjera na uvoz podrijetlom iz NRK-a bilo od interesa za industriju Zajednice. |
|
(99) |
S obzirom na gore navedeno i u izostanku bilo kakvih komentara u vezi s interesima industrije Zajednice, potvrđuju se uvodne izjave od 164. do 167. Privremene uredbe. |
3. Uvoznici
|
(100) |
U nedostatku komentara s obzirom na uvoznike, potvrđuju se uvodne izjave 168. i 169. Privremene uredbe. |
4. Korisnici
|
(101) |
Jedna zainteresirana strana postavila je pitanje je li sav uvoz na tržište Zajednice iz zemalja koje su bile objektom ovog ispitnog postupka uzet u obzir u postotku navedenom u uvodnoj izjavi 171. Privremene uredbe koja predstavlja uvoz žičanih šipki određenih korisnika. Nadalje, neke zainteresirane strane tvrdile su da ne bi bilo dostupnih alternativnih izvora ako bi se uvele antidampinške mjere te bi došlo do manjka opskrbe. |
|
(102) |
Nakon tvrdnje o ukupnom uvozu, ponovno je izvršena ocjena s obzirom na ukupan uvoz žičanih šipki. Analize su pokazale da je stvarna količina uvoza žičanih šipki koju konzumiraju korisnici koji surađuju veća nego što je to prethodno bilo ocijenjeno u privremenoj fazi. Kao rezultat, ukupan uvoz korisnika navedenih u uvodnoj izjavi 171. Privremene uredbe povećao se za 30 %. Također se može zaključiti da su tijekom RIP-a korisnici navedeni u uvodnoj izjavi 171. Privremene uredbe zajedno obuhvaćali oko 20 % svog uvoza žičanih šipki iz NRK-a. |
|
(103) |
S obzirom na tvrdnju da ne bi bilo alternativnih izvora opskrbe u slučaju uvođenja antidampinških mjera, ispitni postupak pokazao je neke nepravilnosti u opskrbi određenih korisnika od strane proizvođača iz Zajednice. Ipak, analiza nije dala dokaze da se ove nepravilnosti stalno događaju. Štoviše, trebalo bi napomenuti da su dostupni drugi izvori opskrbe, uzimajući u obzir treće zemlje koje ne podliježu mjerama. Stoga je ova tvrdnja odbačena. |
|
(104) |
Na temelju gore navedenog i u izostanku bilo kakvih daljnjih komentara, potvrđuju se uvodne izjave od 173. do 175. Privremene uredbe. |
5. Zaključak o interesu Zajednice
|
(105) |
Na temelju gore navedenog, zaključuje se da ne postoje utemeljeni razlozi protiv uvođenja antidampinških mjera za uvoz žičanih šipki podrijetlom iz NRK-a u ovom slučaju. |
G. KONAČNE ANTIDAMPINŠKE MJERE
1. Razina uklanjanja štete
|
(106) |
U izostanku komentara, potvrđuje se metodologija navedena u uvodnoj izjavi 179. Privremene uredbe koristila se kako bi se dobile neštetne cijene industrije Zajednice. Ipak, iste izmjene kao one opisane u uvodnim izjavama 68. i 72. primijenjene su za konačnu ocjenu razina uklanjanja štete. Nadalje, profitna marža koja se koristila u izračunima marži štete utvrđena je na razini franko tvornica kako bi se dobile neštetne cijene industrije Zajednice na razini franko tvornica tijekom RIP-a. |
|
(107) |
Što se tiče RM-a, u skladu sa sadržajem uvodne izjave 71., smatralo se prikladnim koristiti podatke o cijenama dostupne za sav izvoz iz RM-a u Zajednicu u izračunu konačne razine uklanjanja štete. Stoga su korišteni svi dostupni podaci o cijenama na odgovarajući način prilagođeni kako bi održavali ponderirane prosječne izvozne cijene za prvog nezavisnog kupca u Zajednici, na CIF osnovi. Na toj osnovi utvrđeno je da je konačna razina uklanjanja štete za uvoz iz RM-a ispod de minimis praga kako je navedeno u uvodnoj izjavi 64. |
|
(108) |
U pogledu zaključaka koji se odnose na damping, štetu, uzročnost i interes Zajednice, potrebno je uvesti konačne antidampinške mjere protiv uvoza iz NRK-a kako bi se spriječila daljnja šteta industriji Zajednice. |
|
(109) |
Sve su stranke bile obaviještene o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo preporučiti uvođenje konačnih antidampinških pristojbi. Nakon te objave također im je dano razdoblje za očitovanje. Komentari koje su stranke dostavile propisno su razmotreni te su, prema potrebi, na odgovarajući način promijenjeni nalazi. |
2. Konačne mjere
|
(110) |
S obzirom na gore navedeno, smatra se da bi, u skladu s člankom 7. stavkom 2. Osnovne uredbe, trebalo uvesti konačne antidampinške pristojbe na uvoz podrijetlom iz NRK-a na razini nižoj od marži dampinga i štete, u skladu s pravilom niže pristojbe. U ovom slučaju, sve stope pristojbe trebalo bi na odgovarajući način odrediti na razini utvrđenih marži štete. Analogno s člankom 9. stavkom 3. Osnovne uredbe, s obzirom da je marža štete za RM i Tursku ispod razine de minimis, ispitni postupak u pogledu ovih zemalja trebalo bi prekinuti. |
|
(111) |
Na uvoz iz RM-a i Turske ne treba uvesti konačne antidampinške pristojbe. |
|
(112) |
Predložene antidampinške pristojbe iznose kako slijedi:
|
3. Konačna naplata privremenih pristojbi
|
(113) |
U pogledu visine utvrđenih dampinških marži i u svjetlu razine štete koja je prouzročena industriji Zajednice, smatra se potrebnim da se konačno naplate iznosi u visini iznosa uvedenih konačnih pristojbi, osigurani privremenom antidampinškom pristojbom, koja je uvedena Privremenom uredbom. Ako su konačne pristojbe niže od privremenih pristojbi, oslobađaju se iznosi privremeno osigurani više od konačne stope antidampinških pristojbi. Ako su konačne pristojbe više od privremenih pristojbi, konačno se naplaćuju samo iznosi osigurani na razini privremenih pristojbi. |
H. PREKID POSTUPKA
|
(114) |
U pogledu nalaza s obzirom na uvoz podrijetlom iz RM-a i Turske, trebalo bi prekinuti postupak s obzirom na ove dvije zemlje, |
DONIJELO JE OVU UREDBU:
Članak 1.
1. Uvodi se konačna antidampinška pristojba na uvoz šipki, toplo valjanih, u nepravilno namotanim kolutima, od željeza, nelegiranog čelika ili legiranog čelika osim onih od nehrđajućeg čelika podrijetlom iz Narodne Republike Kine, obuhvaćenih oznakama KN 7213 10 00, 7213 20 00, 7213 91 10, 7213 91 20, 7213 91 41, 7213 91 49, 7213 91 70, 7213 91 90, 7213 99 10, 7213 99 90, 7227 10 00, 7227 20 00, 7227 90 10, 7227 90 50 i 7227 90 95.
2. Stopa konačne antidampinške pristojbe koja se primjenjuje na neto cijenu franko granica Zajednice, prije plaćanja carine, za proizvode opisane u stavku 1. koje proizvode dolje navedena trgovačka društva, sljedeća je:
|
Zemlja |
Trgovačko društvo |
Pristojba |
Dodatne oznake TARIC |
|
Narodna Republika Kina |
Valin Group |
7,9 % |
A930 |
|
|
Sva ostala trgovačka društva |
24,0 % |
A999 |
3. Osim ako je drukčije određeno, primjenjuju se važeće odredbe o carinskim pristojbama.
Članak 2.
Prekida se antidampinški postupak s obzirom na uvoz žičanih šipki podrijetlom iz Republike Moldove i Turske.
Članak 3.
Iznosi osigurani privremenom antidampinškom pristojbom u skladu s Uredbom (EZ) br. 112/2009 o uvozu žičanih šipki podrijetlom iz Narodne Republike Kine konačno se naplaćuju po stopi konačne pristojbe uvedene u skladu s člankom 1. Oslobađaju se iznosi osigurani više od konačnih stopa antidampinške pristojbe. Iznosi osigurani privremenom antidampinškom pristojbom u skladu s Uredbom (EZ) br. 112/2009 o uvozu žičanih šipki podrijetlom iz Republike Moldove oslobađaju se.
Članak 4.
Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 27. srpnja 2009.
Za Vijeće
Predsjednik
C. BILDT
(1) SL L 56, 6.3.1996., str. 1.
(2) SL L 38, 7.2.2009., str. 3.
(3) SL C 113, 8.5.2008., str. 20.
|
11/Sv. 054 |
HR |
Službeni list Europske unije |
282 |
32009R0734
|
L 208/7 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
11.08.2009. |
UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 734/2009
od 11. kolovoza 2009.
o pokretanju ispitnog postupka o mogućem izbjegavanju antidampinških mjera uvedenih Uredbom Vijeća (EZ) br. 1858/2005 na uvoz čelične užadi i kablova podrijetlom iz Narodne Republike Kine, uvozom čelične užadi i kablova koji se otpremaju iz Republike Koreje i Malezije, neovisno o tome je li njihovo podrijetlo deklarirano u Republici Koreji i Maleziji ili ne, i o registraciji takvog uvoza
KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,
uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 384/96 od 22. prosinca 1995. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske zajednice (1) (osnovna Uredba), a posebno njezin članak 13. stavak 3., članak 14. stavak 3. i članak 14. stavak 5.,
nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom,
budući da:
1. ZAHTJEV
|
(1) |
Komisija je primila zahtjev na temelju članka 13. stavka 3. osnovne Uredbe, za ispitivanje mogućeg izbjegavanja antidampinških mjera, uvedenih na uvoz čelične užadi i kablova podrijetlom iz Narodne Republike Kine. |
|
(2) |
Zahtjev je 29. lipnja 2009. podnio Odbor za vezu Europske udruge industrija čelične užadi (Liaison Committee of EU Wire Rope Industries -EWRIS) u ime proizvođača čelične užadi i kablova iz Zajednice. |
2. PROIZVOD
|
(3) |
Proizvod na koji se odnosi moguće izbjegavanje mjera su čelična užad i kablovi, uključujući sukanu užad s bravom, s izuzetkom užadi i kablova od nehrđajućeg čelika, s najvećim presjekom većim od 3 mm, podrijetlom iz Narodne Republike Kine, koji su trenutačno obuhvaćeni oznakama KN ex 7312 10 81, ex 7312 10 83, ex 7312 10 85, ex 7312 10 89 i ex 7312 10 98 (dotični proizvod). |
|
(4) |
Proizvod na koji se ispitni postupak odnosi su čelična užad i kablovi, uključujući sukanu užad s bravom, s izuzetkom užadi i kablova od nehrđajućeg čelika, s najvećim presjekom većim od 3 mm, poslani iz Republike Koreje i Malezije (proizvod obuhvaćen ispitnim postupkom), koji su trenutačno obuhvaćeni istim oznakama kao i dotični proizvod. |
3. POSTOJEĆE MJERE
|
(5) |
Mjere koje su trenutačno na snazi, i koje se moguće izbjegavaju, su antidampinške mjere uvedene Uredbom Vijeća (EZ) br. 1858/2005 (2) kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 283/2009 (3). |
4. RAZLOZI
|
(6) |
Zahtjev sadrži dostatne dokaze prima facie o izbjegavanju antidampinških mjera na uvoz čelične užadi i kablova podrijetlom iz Narodne Republike Kine pretovarom čelične užadi i kablova preko Republike Koreje i Malezije. |
|
(7) |
Zahtjev navodi da je nakon uvođenja mjera za dotični proizvod, došlo do značajne promjene u strukturi trgovine, koja uključuje izvoz iz Narodne Republike Kine i Republike Koreje i Malezije u Zajednicu, te da za tu promjenu ne postoje drugi dostatni razlozi ili opravdanje, osim uvođenja pristojbe. |
|
(8) |
Čini se da navedena promjena strukture trgovine proizlazi iz pretovara čelične užadi i kablova podrijetlom iz Narodne Republike Kine preko Republike Koreje i Malezije. |
|
(9) |
Nadalje, zahtjev zadrži dostatne dokaze prima facie da su popravni učinci postojećih antidampinških mjera na uvoz dotičnog proizvoda umanjeni, kako u pogledu količine, tako i u pogledu cijene. Čini se da je značajan obujam uvoza čelične užadi i kablova iz Republike Koreje i Malezije zamijenio uvoz dotičnog proizvoda. Osim toga, postoje dostatni dokazi o tome da se navedeni povećani obujam uvoza vrši po cijenama koje su znatno niže od neštetne cijene utvrđene u ispitnom postupku koji je doveo do postojećih mjera. |
|
(10) |
Naposljetku, zahtjev sadrži dostatne dokaze prima facie da su cijene proizvoda iz ispitnog postupka dampinške u odnosu na prethodno utvrđenu uobičajenu vrijednost za dotični proizvod. |
|
(11) |
Ako se u ispitnom postupku, osim pretovara, otkriju i druge prakse izbjegavanja mjera preko Republike Koreje i Malezije obuhvaćene člankom 13. osnovne Uredbe, ispitni postupak može obuhvatiti i te prakse. |
5. POSTUPAK
|
(12) |
S obzirom na gore navedeno, Komisija je zaključila kako postoje dostatni dokazi koji opravdavaju pokretanje ispitnog postupka na temelju članka 13. Osnovne uredbe i evidentiranje uvoza čelične užadi i kablova poslanih iz Republike Koreje i Malezije, bez obzira na to jesu li deklarirani kao podrijetlom iz Republike Koreje i Malezije ili ne, u skladu s člankom 14. stavkom 5. Osnovne uredbe. |
5.1. Upitnici
|
(13) |
Kako bi dobila podatke koje smatra potrebnim za svoj ispitni postupak, Komisija će poslati upitnike izvoznicima/proizvođačima i udruženjima izvoznika/proizvođača u Republici Koreji i Maleziji, izvoznicima/proizvođačima i udruženjima izvoznika/proizvođača u Narodnoj Republici Kini, poznatim uvoznicima i udruženjima uvoznika u Zajednici i tijelima Narodne Republike Kine, Republike Koreje i Malezije. Prema potrebi, podaci se mogu tražiti i od industrije Zajednice. |
|
(14) |
U svakom slučaju, sve zainteresirane stranke trebaju odmah kontaktirati Komisiju, ali ne kasnije od roka određenog u članku 3. ove Uredbe, kako bi provjerile jesu li navedene u zahtjevu i kako bi zatražile upitnik u roku određenom u članku 3. stavku 1. ove Uredbe, budući da se rok određen u članku 3. stavku 2. ove Uredbe primjenjuje na sve zainteresirane stranke. |
|
(15) |
Tijela Narodne Republike Kine te Republike Koreje i Malezije bit će obaviještena o pokretanju ispitnog postupka. |
5.2. Prikupljanje podataka i održavanje saslušanja
|
(16) |
Sve zainteresirane stranke ovim se pozivaju izraziti svoja stajališta u pisanom obliku i dostaviti odgovarajuće dokaze. Nadalje, Komisija može saslušati zainteresirane stranke, pod uvjetom da dostave zahtjev u pisanom obliku i da pokažu posebne razloge zašto ih treba saslušati. |
5.3. Izuzeće od evidencije uvoza ili mjera
|
(17) |
U skladu s člankom 13. stavkom 4. Osnovne uredbe, uvoz proizvoda iz ispitnog postupka može se izuzeti od registracije ili mjera ako uvoz ne predstavlja izbjegavanje mjera. |
|
(18) |
Budući da se moguće izbjegavanje mjera odvija izvan Zajednice, izuzeća se mogu dodijeliti, u skladu s člankom 13. stavkom 4. Osnovne uredbe, proizvođačima proizvoda obuhvaćenog ispitnim postupkom, koji mogu pokazati da nisu povezani ni sa jednim proizvođačem koji podliježe mjerama te za koje se utvrdi da ne sudjeluju u izbjegavanju mjera, kako je utvrđeno člankom 13. stavkom 1. i člankom 13. stavkom 2. Osnovne uredbe. Proizvođači koji žele dobiti izuzeće trebaju podnijeti zahtjev koji je valjano potkrijepljen dokazima u roku navedenom u članku 3. stavku 3. ove Uredbe. |
6. EVIDENTIRANJE
|
(19) |
Prema članku 14. stavku 5. Osnovne uredbe, uvoz proizvoda iz ispitnog postupka treba podlijegati evidentiranju kako bi se osiguralo da se, ako se ispitnim postupkom utvrdi izbjegavanje mjera, antidampinške pristojbe u odgovarajućem iznosu mogu retroaktivno uvesti od datuma evidencije takvog uvoza poslanog iz Republike Koreje i Malezije. |
7. ROKOVI
|
(20) |
U svrhu dobrog upravljanja, trebaju se navesti rokovi u kojima:
|
|
(21) |
Upozorava se na činjenicu da korištenje većine postupovnih prava određenih u osnovnoj Uredbi ovisi o javljanju stranke u rokovima navedenim u članku 3. ove Uredbe. |
8. NESURADNJA
|
(22) |
U slučajevima u kojima zainteresirana stranka odbije pristup ili ne pruža potrebne podatke u rokovima, ili ako znatno ometa ispitni postupak, nalazi, pozitivni ili negativni, mogu se donijeti na temelju raspoloživih podataka u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe. |
|
(23) |
Ako se utvrdi da je bilo koja zainteresirana stranka dostavila lažne ili obmanjujuće podatke, podaci se zanemaruju, a mogu se koristiti raspoloživi podaci. Ako zainteresirana stranka ne surađuje ili surađuje samo djelomično tako da se nalazi temelje na raspoloživim činjenicama u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe, rezultat može biti manje povoljan za stranku nego da je surađivala. |
9. ROK PROVEDBE ISPITNOG POSTUPKA
|
(24) |
Sukladno članku 13. stavku 3. Osnovne uredbe, ispitni postupak okončat će se u roku od devet mjeseci od datuma objave ove obavijesti u Službenom listu Europske unije. |
10. OBRADA OSOBNIH PODATAKA
|
(25) |
Napominje se da će se svi osobni podaci prikupljeni u ovom ispitnom postupku obrađivati u skladu s Uredbom (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka (4). |
11. SLUŽBENIK ZA SASLUŠANJE
|
(26) |
Također se napominje da, ako smatraju da nailaze na poteškoće u ostvarivanju svojih prava obrane, zainteresirane stranke mogu zatražiti intervenciju službenika za raspravu Opće uprave za trgovinu. Ta osoba nastupa kao posrednik između zainteresiranih stranaka i službi Komisije i, kada je potrebno, obavlja mirenje u postupovnim stvarima koje utječu na zaštitu njihovih interesa u ovom postupku, posebno vezano za pitanja pristupa spisu, povjerljivosti, produljenja rokova i postupanja s pisanim i/ili usmenim izražavanjima stavova. Za dodatne informacije i kontaktne podatke, zainteresirane stranke mogu posjetiti internetske stranice službenika za saslušanje na internetskom portalu Opće uprave za trgovinu (http://ec.europa.eu/trade), |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Pokreće se ispitni postupak u skladu s člankom 13. stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 384/96 kako bi se utvrdilo izbjegavaju li se uvozom u Zajednicu čelične užadi i kablova, uključujući sukanu užad s bravom, s izuzetkom užadi i kablova od nehrđajućeg čelika, s najvećim presjekom većim od 3 mm, koji se otpremaju iz Republike Koreje i Malezije, bez obzira na to jesu li prijavljeni da su podrijetlom iz Republike Koreje ili Malezije ili ne, koji su trenutačno obuhvaćeni oznakama KN ex 7312 10 81, ex 7312 10 83, ex 7312 10 85, ex 7312 10 89 i ex 7312 10 98 (oznake TARIC 7312108113, 7312108313, 7312108513, 7312108913 i 7312109813), mjere uvedene Uredbom (EZ) br. 1858/2005.
Članak 2.
Carinska tijela se ovim upućuju, prema članku 13. stavku 3. i članku 14. stavku 5. Uredbe (EZ) br. 384/96, poduzeti odgovarajuće korake kako bi registrirala uvoz u Zajednicu utvrđen u članku 1. ove Uredbe.
Evidencija prestaje važiti devet mjeseci nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe.
Komisija Uredbom može uputiti carinska tijela da ne evidentiraju uvoz u Zajednicu proizvoda koje su proizveli proizvođači koji su se prijavili za izuzeće od evidencije i za koje je utvrđeno da ne izbjegavaju antidampinške pristojbe.
Članak 3.
1. Od Komisije treba zatražiti upitnike u roku od 15 dana od datuma objave ove Uredbe u Službenom listu Europske unije.
2. Ako zainteresirane stranke žele da se njihove izjave uzmu u obzir tijekom ispitnog postupka, moraju se javiti Komisiji, predstaviti svoje stavove u pisanom obliku i dostaviti odgovore na upitnik ili bilo koje druge podatke u roku od 37 dana od datuma objave ove Uredbe u Službenom listu Europske unije, osim ako je utvrđeno drukčije.
3. Proizvođači u Republici Koreji i Maleziji koji zahtijevaju izuzeće uvoza od evidencije ili mjera trebaju dostaviti zahtjev koji je valjano potkrijepljen dokazima u istom toku od 37 dana.
4. Zainteresirane stranke, također, mogu zatražiti raspravu pred Komisijom u istom roku od 37 dana.
5. Svi podaci, svi zahtjevi za saslušanjem ili upitnikom, kao i svi zahtjevi za izuzeće izvoza od registracije ili mjera moraju biti u pisanom obliku (ne u elektroničkom obliku, osim ako je utvrđeno drukčije) i moraju sadržavati naziv, adresu, adresu e-pošte, broj telefona i faksa zainteresirane stranke. Svi dopisi u pisanom obliku, uključujući podatke koji se traže u ovoj Uredbi, odgovori na upitnik i korespondencija koju zainteresirane stranke dostave u povjerljivosti, označavaju se oznakom „Ograničeno” (5) i, u skladu s člankom 19. stavkom 2. osnovne Uredbe, prilažu uz verziju koja nije povjerljiva i koja sadrži oznaku „Za pregled zainteresiranim strankama”.
Adresa Komisije za korespondenciju:
|
European Commission |
|
Directorate-General for Trade |
|
Directorate H |
|
Office: N-105 4/92 |
|
1049 Brussels |
|
BELGIUM |
|
Faks: +32 22956505 |
Članak 4.
Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 11. kolovoza 2009.
Za Komisiju
Catherine ASHTON
Članica Komisije
(1) SL L 56, 6.3.1996., str. 1.
(2) SL L 299, 16.11.2005., str. 1.
(3) SL L 94, 8.4.2009., str. 5.
(4) SL L 8, 12.1.2001., str. 1.
(5) To znači da je dokument samo za internu upotrebu. Dokument je zaštićen u skladu s člankom 4. Uredbe (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije (SL L 145, 31.5.2011., str. 43.). To je povjerljivi dokument u skladu s člankom 19. osnovne Uredbe i člankom 6. Sporazuma WTO-a o provedbi članka VI. GATT-a iz 1994. (Sporazum o antidampingu).
|
11/Sv. 054 |
HR |
Službeni list Europske unije |
286 |
32009R0926
|
L 262/19 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
24.09.2009. |
UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 926/2009
od 24. rujna 2009.
o uvođenju konačne antidampinške pristojbe i konačnoj naplati privremene pristojbe uvedene na uvoz određenih bešavnih cijevi od željeza ili čelika podrijetlom iz Narodne Republike Kine
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,
uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 384/96 od 22. prosinca 1995. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske zajednice (1) (Osnovna uredba), a posebno njezine članke 9. i 10.,
uzimajući u obzir prijedlog koji je podnijela Komisija nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom,
budući da:
A. POSTUPAK
1. Privremene mjere
|
(1) |
Komisija je 9. srpnja 2008. objavila obavijest (2) o pokretanju antidampinškog postupka o uvozu u Zajednicu određenih bešavnih cijevi od željeza ili čelika podrijetlom iz Narodne Republike Kine (NRK). Komisija je 8. travnja 2009. Uredbom (EZ) br. 289/2009 (3) (Privremena uredba) uvela privremenu antidampinšku pristojbu na uvoz određenih bešavnih cijevi od željeza ili čelika podrijetlom iz NRK-a. |
|
(2) |
Postupak je pokrenut na temelju zahtjeva kojeg je podnio Odbor za zaštitu industrije bešavnih čeličnih cijevi Europske unije (podnositelj zahtjeva) u ime proizvođača koji predstavljaju većinski udio, u ovom slučaju više od 50 % ukupne proizvodnje u Zajednici određenih bešavnih cijevi od željeza ili čelika. |
|
(3) |
Kako je određeno u uvodnoj izjavi 13. Privremene uredbe, ispitni postupak o dampingu i šteti obuhvatio je razdoblje od 1. srpnja 2007. do 30. lipnja 2008. („razdoblje ispitnog postupka” ili „RIP”). Ispitivanje kretanja važnih za procjenu štete obuhvatilo je razdoblje od 1. siječnja 2005. do kraja RIP-a (razmatrano razdoblje). |
2. Daljnji postupak
|
(4) |
Nakon objave bitnih činjenica i razmatranja na temelju kojih je odlučeno uvesti privremene antidampinške mjere (privremena objava), nekoliko zainteresiranih stranaka dalo je pisane podneske u kojima su obznanile svoje stavove o privremenim nalazima. Strankama koje su to zatražile također je omogućeno saslušanje. |
|
(5) |
Komisija je nastavila tražiti i provjeravati sve podatke koje je smatrala potrebnima za svoje konačne nalaze. Posebno, Komisija je poslala dodatni upitnik proizvođačima iz Zajednice u uzorku kako bi prikupila dodatne podatke o razvoju tržišta i glavnih pokazatelja štete nakon kraja RIP-a. Dodatni posjeti radi provjere obavljeni su nakon uvođenja privremenih mjera u poslovnim prostorijama sljedećih proizvođača određenih bešavnih cijevi u EU:
|
|
(6) |
Komisija je također provela daljnju temeljitu analizu odgovora na upitnik svih četiriju proizvođača izvoznika u uzorku, uključujući posebno provjeru popisa transakcija koje su dostavili sljedeći izvoznici:
|
|
(7) |
Sve su stranke obaviještene o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo preporučiti uvođenje konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenih bešavnih cijevi od željeza ili čelika podrijetlom iz NRK-a i konačna naplata iznosa osiguranih privremenom pristojbom (konačna objava). Nakon te objave također im je dano razdoblje za očitovanje. |
|
(8) |
Pisani i usmeni komentari zainteresiranih stranaka razmotreni su i, prema potrebi, nalazi su odgovarajuće promijenjeni. |
3. Odabir uzoraka
|
(9) |
U izostanku bilo kakvih komentara na odabir uzoraka proizvođača izvoznika iz NRK-a i proizvođača iz Zajednice, potvrđuju se privremeni nalazi iz uvodnih izjava 11. do 12. Privremene uredbe. |
B. DOTIČNI PROIZVOD I ISTOVJETNI PROIZVOD
|
(10) |
Dotični proizvod su određene bešavne cijevi od željeza ili čelika, kružnog poprečnog presjeka, vanjskog promjera ne većeg od 406,4 mm s ekvivalentom ugljika (CEV) ne većim od 0,86 prema formuli i kemijskoj analizi Međunarodnog instituta za zavarivanje (IIW) (4) podrijetlom iz NRK-a (dotični proizvod) i koje su trenutačno obuhvaćene oznakama KN ex 7304 19 10, ex 7304 19 30, ex 7304 23 00, ex 7304 29 10, ex 7304 29 30, ex 7304 31 20, ex 7304 31 80, ex 7304 39 10, ex 7304 39 52, ex 7304 39 58, ex 7304 39 92, ex 7304 39 93, ex 7304 51 81, ex 7304 51 89, ex 7304 59 10, ex 7304 59 92 i ex 7304 59 93 (5). |
|
(11) |
Nakon objave Privremene uredbe, utvrđena je administrativna pogreška u numeriranju Tehničkog izvješća spomenutog u bilješci uvodne izjave 14. Privremene uredbe za utvrđivanje ekvivalenta ugljika (CEV). Ispravna uputa je Tehničko izvješće, 1967., IIW dok. IX-555-67, koje je objavio Međunarodni institut za zavarivanje (IIW). |
|
(12) |
Nakon privremene objave, Kinesko udruženje za željezo i čelik (China Iron and Steel Association – CISA) tvrdilo je da su oznake KN koje obuhvaćaju dotični proizvod također obuhvaćale određeni broj drugih proizvoda koji ne bi bili obuhvaćeni opsegom ispitnog postupka poput proizvoda s vanjskim promjerom većim od 406,4 mm ili s CEV-om većim od 0,86 i posljedično bi podaci o uvozu korišteni u ispitnom postupku bili preuveličani. U tom pogledu, trebalo bi naglasiti da se na proizvode s vanjskim promjerom većim od 406,4 mm ili s CEV-om većim od 0,86 u skladu s formulom i kemijskom analizom IIW-a ti postupci ne odnose. Nadalje, nisu pronađeni dokazi ni kod jednog proizvođača izvoznika u uzorku da se ti proizvodi proizvode u NRK-u u značajnim količinama. Stoga je zaključeno da ne postoje uvjerljivi dokazi u pogledu uvoza bilo kakve značajne količine takvih kineskih proizvoda u EZ. |
|
(13) |
Nakon konačne objave, CISA je ponovila tvrdnju da bi cijevni materijali za naftovode (oil country tubular goods – OCTG) trebali biti isključeni iz definicije dotičnog proizvoda i istaknula da druge zemlje, uključujući SAD, tretiraju OCTG kao da pripada zasebnom tržištu za potrebe antidampinških ispitnih postupaka. Slično je također tvrdila i kineska vlada (Mofcom). |
|
(14) |
Gore spomenute tvrdnje detaljno su analizirane i utvrđeno je da različite vrste bešavnih cijevi uključene u definiciji proizvoda, uključujući OCTG, dijele iste osnovne fizičke, kemijske i tehničke značajke što znači da pripadaju istoj kategoriji proizvoda. Činjenica da se te različite vrste proizvoda razlikuju u određenoj mjeri u svojim značajkama, trošku i prodajnim cijenama je uobičajena. Nadalje, činjenica da ostala istražna tijela provode ispitne postupke samo o OCTG-u je možda zbog posebnosti takvih ispitnih postupaka, tj. opsega dotičnog zahtjeva. Doista, utvrđeno je da tijela SAD-a nisu morala ispitivati dijeli li OCTG iste osnovne značajke kao i druge bešavne cijevi. Nadalje, industrija Zajednice je pružila dokaz o zamjenjivosti između OCTG-a s glatkim krajem i drugih proizvoda koji podliježu ispitnom postupku. |
|
(15) |
Također se tvrdilo da je prilikom definiranja dotičnog proizvoda nepotrebna važnost dana elementima poput debljine stjenke, vanjskog promjera, praga CEV-a, a nije dovoljno pozornosti dano tehničkim značajkama poput velike otpornosti na pritisak i koroziju te postojanju posebnih norma Američkog instituta za naftu (American Petroleum Institute – API) za OCTG. |
|
(16) |
Kao prvo, mora se naglasiti, budući da se debljina stjenke ne koristi u definiciji opsega ispitnog postupka, da vanjski promjer i prag CEV-a ostaju najprikladniji elementi za utvrđivanje dotičnog proizvoda. Vanjski promjer je također element koji se koristi u razlučivanju proizvoda za statističke i carinske potrebe. U pogledu praga CEV-a, on određuje razinu na kojoj se proizvodi mogu variti i prag je određen na 0,86 kako bi se razdvojili proizvodi koji se lako mogu variti od onih koji se ne mogu. Drugo, podaci koje je pružila industrija Zajednice pokazuju da OCTG, kao i druge vrste cijevi, mogu imati i visoku i nisku otpornost na koroziju/pritisak. Stoga se otpornost niti na koroziju, niti na pritisak ne mogu koristiti kao kriterij u definiranju dotičnog proizvoda. Treće, posebne norme API-a postoje u pogledu OCTG-a i cjevovoda jer se koriste u naftnom sektoru. Međutim, cijevi koje se koriste u drugim sektorima također podliježu sličnim normama, iako ih donose druge organizacije (npr. ASTM). Posljedično, činjenica da norme donosi jedna ili druga organizacija ne može biti element za definiranje opsega proizvoda u antidampinškom ispitnom postupku. Zaključno, niti CISA niti Mofcom nisu pružili drukčije valjane elemente za bolje definiranje opsega proizvoda, niti su ikada predložili kriterije koji bi bili prikladniji za definiranje dotičnog proizvoda, osim gore spomenute velike otpornosti na koroziju/pritisak. Uz to, nijedna stranka nije predložila drukčiju razinu CEV-a kao prikladniji prag. Stoga se tvrdnje o definiciji dotičnog proizvoda odbacuju. |
|
(17) |
S obzirom na gore navedeno, konačno se zaključuje da dotični proizvod uključuje, između ostalog, OCTG koji se koristi za bušenje, kućišta i cijevi u naftnoj industriji, a uvodne izjave 14. do 19. Privremene Uredbe konačno se potvrđuju. |
C. DAMPING
1. Tretman tržišnog gospodarstva (MET)
|
(18) |
U nedostatku ikakvih komentara, sadržaj uvodnih izjava 20. do 27. Privremene uredbe o nalazima o MET-u konačno se potvrđuju. |
2. Individualni tretman (IT)
|
(19) |
Nakon privremene objave, podnositelj zahtjeva je tvrdio da jedan proizvođač izvoznik kojemu je privremeno odobren IT nije trebao dobiti IT, jer je, između ostalog, navodno u većinskom vlasništvu države. |
|
(20) |
Daljnji ispitni postupak je pokazao da je kineska država imala (neizravno) određene udjele u navedenom trgovačkom društvu, ali tijekom RIP-a država je bila manjinski dioničar. Međutim, dionički udjeli su se promijenili značajno na kraju 2008. (nakon RIP-a) kada je kineska država stekla više udjela u holding trgovačkom društvu pa je država tako postala većinski dioničar. Posljedično, Komisija je smatrala da dotični proizvođač izvoznik nije ispunio zahtjeve iz članka 9. stavka 5. Osnovne uredbe i da mu se ne bi trebao odobriti IT. |
|
(21) |
Nakon konačne objave navedeno trgovačko društvo je ponovilo svoj argument da se povećanje udjela kineske države dogodilo nakon RIP-a. Nadalje, trgovačko društvo je tvrdilo da je povećanje udjela bilo s jasnom i jedinom namjerom da se pruži financijska potpora holding trgovačkom društvu zbog financijske krize. Posebno, navedeno trgovačko društvo je tvrdilo da povećanje udjela nije imalo utjecaja na strukturu upravljanja, sastav upravnog odbora i poslovne aktivnosti. Također je tvrdilo da promjena udjela nije imala učinka na odluke trgovačkog društva u pogledu izvoznih aktivnosti koje se i dalje donose neovisno o državi. Trgovačko društvo je također tvrdilo da nije iznesen nijedan dokaz da bi u ovom slučaju državni utjecaj bio takav da bi dopuštao izbjegavanje mjera ako bi se trgovačkom društvu odredila pojedinačna stopa carine. |
|
(22) |
Kako bi im se odobrio IT, proizvođači izvoznici moraju dokazati da ispunjavaju sve kriterije pobrojane u članku 9. stavku 5. Osnovne uredbe. Jedan od tih kriterija je da većina udjela pripada privatnim osobama. Međutim, u pogledu navedenog trgovačkog društva taj kriterij nije bio ispunjen od kraja 2008. |
|
(23) |
Posljedično, unatoč činjenici što se promjena vlasništva dogodila tek nakon RIP-a (ali ipak prije zaključenja ispitnog postupka) te uzimajući u obzir buduću narav nalaza u pogledu IT-a, zaključuje se da se ovom trgovačkom društvu ne bi trebalo odobriti IT jer nije ispunilo zahtjeve iz članka 9. stavka 5. Osnovne uredbe. |
|
(24) |
U nedostatku bilo kakvih drugih komentara o IT-u, sadržaj uvodnih izjava 28. do 32. Privremene uredbe, osim o trgovačkom društvu spomenutom gore u uvodnim izjavama 19. do 23., konačno se potvrđuje. |
3. Uobičajena vrijednost
3.1. Analogna zemlja
|
(25) |
Nakon privremene objave tri stranke su tvrdile da SAD nije prikladna analogna zemlja jer su tržišni uvjeti u SAD-u i u NRK-u znatno različiti. Također se tvrdilo da se izračun uobičajene vrijednosti temeljio na podacima samo jednog proizvođača povezanog s proizvođačem u Zajednici te stoga nije bio reprezentativan. |
|
(26) |
Naglašava se da Osnovna uredba zahtijeva da se analogna zemlja odabere na način koji nije neopravdan. Gore spomenute stranke nisu pružile utemeljeni dokaz da bi odabir SAD-a bio neopravdan. Posebno, one nisu osporavale konkurentnost tržišta SAD-a, nedostatak čega bi na primjer imalo utjecaj na razinu utvrđenih cijena. Također se naglašava da nijedna od dotičnih stranaka nije predložila bilo kakav drugi izbor za analognu zemlju. |
|
(27) |
S obzirom na gore navedeno, konačno se zaključuje da je SAD prikladna analogna zemlja te se potvrđuju uvodne izjave od 33. do 38. Privremene uredbe. |
3.2. Utvrđivanje uobičajene vrijednosti
|
(28) |
U nedostatku bilo kakvih komentara o utvrđivanju uobičajene vrijednosti, potvrđuju se privremeni nalazi u uvodnim izjavama od 39. do 44. Privremene uredbe. |
4. Izvozna cijena
|
(29) |
U nedostatku bilo kakvih komentara o utvrđivanju izvozne cijene, potvrđuje se sadržaj uvodne izjave 45. Privremene uredbe. |
5. Usporedba
|
(30) |
Nakon privremene objave, jedan je proizvođač izvoznik istaknuo da je pojednostavljenje primijenjeno kod kontrolnog broja proizvoda (radi povećanja razine usporedivosti između dotičnog proizvoda i istovjetnog proizvoda iz analogne zemlje) imalo za posljedicu neprimjerenu usporedbu jer je tretiralo nekoliko vrsta bešavnih cijevi kao jednu kategoriju proizvoda. Nakon tog komentara, odlučeno je da se može primijeniti drukčija reklasifikacija kontrolnog broja proizvoda koja bi omogućila sličnu razinu usporedivosti ‒ konkretno u pogledu promjera cijevi i debljine stjenke. |
|
(31) |
Nakon privremene objave, kineske izvozne cijene na razini franko tvornica revidirane su naniže kako bi se uzeli u obzir svi troškovi prijevoza. U isto vrijeme, uobičajena vrijednost revidirana je naviše zbog nekih ispravaka u pogledu prilagodba za prijevoz i popuste. |
|
(32) |
U nedostatku bilo kakvih drugih komentara o usporedbi, potvrđuje se sadržaj uvodnih izjava 46. i 47. Privremene uredbe. |
6. Dampinška marža
|
(33) |
U nedostatku bilo kakvih komentara o izračunu dampinške marže te u skladu s promjenama spomenutima u uvodnim izjavama 30. i 31., potvrđuje se sadržaj uvodnih izjava 48. do 51. Privremene uredbe. |
|
(34) |
Iznos konačno utvrđenog dampinga, izražen kao postotak neto cijene CIF franko granica Zajednice, neocarinjeno, je kako slijedi:
|
D. ŠTETA
1. Proizvodnja Zajednice, industrija Zajednice i potrošnja Zajednice
|
(35) |
CISA je tvrdila da je prema podacima koje je objavila specijalizirana agencija (Steel Business Briefing) bilo najmanje 40 proizvođača istovjetnog proizvoda u Zajednici u 2007. u EU-27 s proizvodnjom od oko 5,8 milijuna tona, a to bi proturječilo relevantnim podacima sadržanima u Privremenoj uredbi. CISA je također tvrdila da je prema podacima koje je objavilo Svjetsko udruženje za čelik (World Steel Association) potrošnja Zajednice bila oko 4,6 milijuna tona u 2007., tj. puno veća nego što je navedeno u uvodnoj izjavi 57. Privremene uredbe. Kineski proizvođač izvoznik također je slično tvrdio. |
|
(36) |
Ispitivanje tih podataka pokazalo je da se navedeni podaci odnose na sve bešavne cijevi, a ne na istovjetni proizvod kako je definiran u Privremenoj uredbi i gore u uvodnim izjavama od 10. do 17. te uključuju i druge proizvode poput velikih cijevi (tj. s promjerom većim od 406,4 mm) i cijevi od nehrđajućeg čelika. To objašnjava razliku između podataka spomenutih gore u uvodnoj izjavi 35. i podataka sadržanih u Privremenoj uredbi. Također treba naglasiti da su nazivi i lokacije svih poznatih proizvođača dotičnog proizvoda u Zajednici bili sadržani u verziji zahtjeva koja nije bila povjerljiva. Ako je CISA smatrala da je bilo bilo kojih drugih proizvođača dotičnog proizvoda u EU, trebala je pravovremeno pružiti dostatne dokaze da bi ih se identificiralo i da se bilo koje takvo trgovačko društvo uzme u obzir. |
|
(37) |
Gore spomenute tvrdnje stoga se odbacuju, a sadržaj uvodnih izjava od 53. do 58. Privremene uredbe se potvrđuje. |
2. Uvoz iz dotične zemlje
(a)
|
(38) |
Nakon komentara koje je podnijela CISA, pojašnjava se da bi se uvodna izjava 60. Privremene uredbe trebala tumačiti tako da OCTG i segmenti tržišta proizvodnje energije svaki predstavljaju manje od 5 % ukupnog uvoza iz NRK-a. U nedostatku bilo kakvih zahtjeva ili drugih komentara, potvrđuju se uvodne izjave od 59. do 63. Privremene uredbe. |
(b)
|
(39) |
Jedan proizvođač izvoznik, tri proizvođača iz Zajednice i podnositelj zahtjeva dostavili su komentare o izračunu marže štete i sniženja cijena. Ovi komentari su analizirani i, gdje je to bilo potrebno, izračuni su izmijenjeni. |
|
(40) |
Jedan proizvođač izvoznik je tvrdio da prilagodbe cijene izvršene radi primjerene usporedbe cijena kineskog uvoza i cijena odgovarajuće vrste proizvoda koju prodaje industrija Zajednice nisu bile odgovarajuće jer nisu uključile iznos prodajnih, općih i administrativnih troškova (POA) i dobit nezavisnog uvoznika. S druge strane, podnositelj zahtjeva je tvrdio da je razina ovih prilagodba cijena bila pretjerano visoka. U pogledu tvrdnje proizvođača izvoznika, utvrđeno je da su kineski proizvođači izvoznici i proizvođači u Zajednici često prodavali istim kupcima. Stoga daljnja prilagodba uvoznih cijena nije bila opravdana. Nakon ispitivanja dostavljenih dokaza, zaključeno je da bi se tvrdnje trebale odbaciti i dvije stranke su obaviještene o razlozima za to. |
|
(41) |
Podnositelj zahtjeva je tvrdio da je izračun razlika u razini trgovine bio netočan jer su kineski proizvođači izvoznici također izravno prodavali korisnicima i da za takvu prodaju nije opravdana nikakva prilagodba razine trgovine. Utvrđeno je da je ta tvrdnja točna za neke kineske proizvođače izvoznike pa je prilagodba razine trgovine odgovarajuće revidirana. Nadalje, proizvođač izvoznik spomenut gore u uvodnoj izjavi 40. tvrdio je da se zbog značajnih razlika u obujmu prodaje između njegovog vlastitog uvoza i prodaje industrije Zajednice razlika u razini trgovine ne bi trebala utvrditi jednostavnom usporedbom odgovarajućih postotaka prodaje korisnicima te je predložio drugu formulu za izračun revidirane prilagodbe razine trgovine. Međutim, predložena formula nije se smatrala prikladnom jer bi iskrivila rezultat. Stoga je zahtjev odbačen. |
|
(42) |
Na temelju gore navedenog, potvrđuje se metodologija opisana u uvodnoj izjavi 64. Privremene uredbe, a izračunana marža sniženja cijena, kako je objašnjena u uvodnoj izjavi 65. Privremene uredbe, utvrđuje se na 29 %. |
3. Stanje industrije Zajednice
|
(43) |
CISA je tvrdila da određeni broj proizvođača iz Zajednice u uzorku nije podnio popunjene odgovore pa bi reprezentativnost uzorka bila narušena zbog niske razine suradnje. Treba istaknuti da, osim trgovačkog društva navedenog u točki ii. uvodne izjave 66. Privremene uredbe, koje je dostavilo samo djelomične podatke, sva ostala trgovačka društva u uzorku su do konačne faze ispitnog postupka dostavila sve tražene podatke. Čak i ako se isključi jedino trgovačko društvo koje je dostavilo samo djelomične podatke, reprezentativnost uzorka bi u svakom slučaju ostala na oko 60 % ukupne proizvodnje u Zajednici. Tvrdnja je stoga odbačena. |
|
(44) |
CISA je također tvrdila da je, suprotno onome što je navedeno u uvodnoj izjavi 86. Privremene uredbe, jedna velika grupacija proizvođača u Zajednici nakon RIP-a izvršila značajna ulaganja u proširenju svog proizvodnog kapaciteta za cijevi u sektoru nuklearne energije. Taj je podatak provjeren i utvrđeno je da su gore spomenuta ulaganja izvršena radi povećanja proizvodnog kapaciteta za druge proizvode (nehrđajući čelik ili zavarene cijevi) koji nisu istovjetni proizvod. Tvrdnja je stoga odbačena. |
|
(45) |
CISA i kineski proizvođač izvoznik su tvrdili da uvodna izjava 87. Privremene uredbe nije točna kada navodi da se industrija Zajednice još uvijek oporavlja od učinka dampinga iz prošlosti, budući da su bila najmanje tri rumunjska trgovačka društva koja su podržala zahtjev, a koja su do sredine 2006. sama podlijegala antidampinškim mjerama. Međutim, tvrdnja u uvodnoj izjavi 87. se jasno odnosi na industriju Zajednice promatranu kao cjelina, a ne na pojedinačna trgovačka društva. Stoga je normalno da se stanje pojedinih trgovačkih društava može razlikovati jedno od drugog, bez da to dovede u pitanje opći nalaz za industriju Zajednice. Tvrdnja je stoga odbačena. |
|
(46) |
U nedostatku bilo kakvih drugih zahtjeva ili komentara, potvrđuju se uvodne izjave od 66. do 87. Privremene uredbe. |
4. Zaključak o šteti
|
(47) |
Mofcom, CISA i dva kineska proizvođača izvoznika tvrdili su da industrija Zajednice nije bila u ranjivom stanju na kraju razdoblja ispitnog postupka, posebno s obzirom na njezine visoke razine dobiti u posljednje vrijeme. Razlozi zbog kojih se za industriju Zajednice smatralo da je u ranjivom stanju na kraju RIP-a detaljno su navedeni u uvodnoj izjavi 89. Privremene uredbe. Tamo je potvrđeno da šteta pretrpljena tijekom RIP-a nije bila materijalna, ali je također objašnjeno da je, s obzirom na važan udio dampinškog uvoza na tržištu Zajednice, industrija Zajednice bila izložena štetnom učinku takvog dampinškog uvoza, u slučaju značajnih promjena u ukupnom stanju na tržištu. U tom pogledu, treba imati na umu da je industrija Zajednice mogla imati samo djelomične koristi od značajnog povećanja potrošnje i da se njezin tržišni udio smanjio za pet postotnih bodova tijekom razmatranog razdoblja, kao što je navedeno u uvodnoj izjavi 88. Privremene uredbe. Nadalje, činjenica da industrija ostvaruje dobre razine dobiti tijekom izuzetno povoljnog razdoblja velike potražnje na tržištu ne znači nužno da je strukturalno u dobrom ekonomskom i financijskom stanju, posebno ako je tijekom prethodnih razdoblja ista industrija bilježila iznimno niske dobiti ili gubitke. Kao što je već spomenuto u uvodnoj izjavi 86. Privremene uredbe, zbog ranijih loših ekonomskih rezultata uzrokovanih postojanjem prakse dampinga bilo je nemoguće zadržati razinu ulaganja prikladnu za osiguravanje dugoročne održivosti industrije Zajednice u takvom visoko kapitalno intenzivnom proizvodnom sektoru. Konačno, tržište EZ-a na kraju RIP-a bilo je opet obilježeno prisutnošću značajnog udjela dampinškog uvoza vrlo niske cijene. To stanje na tržištu bilo je potencijalno vrlo opasno jer je već u prošlim godinama, u vrijeme kada je razina potražnje bila na uobičajenim razinama, slično stanje na tržištu (koje je analizirano u Uredbi Vijeća (EZ) br. 954/2006 (6)) uzrokovalo značajnu štetu industriji Zajednice. Tvrdnja se stoga odbacuje. |
|
(48) |
Jedan kineski proizvođač izvoznik također je tvrdio da uvodna izjava 89. Privremene uredbe nije pokazala da je promjena stanja na tržištu koju se tamo spominje bila „jasno vidljiva i neposredna”, kako to zahtijeva Antidampinški sporazum WTO-a (ADA). Promjena stanja na tržištu bila je predvidljiva jer se potrošnja ne može inače zadržati na iznimno visokim razinama dugo vremena. Analiza provedena u uvodnim izjavama od 90. do 126. Privremene uredbe pokazuje jasno pogoršanje za koje je trebalo proći određeno vremensko razdoblje. Činjenica da je potrebno određeno vremensko razdoblje za razvoj određenog broja elemenata i pokazatelja od pozitivnih do negativnih vrijednosti ne proturječi činjenici da su u svjetlu postojećih kretanja takvi negativni učinci već jasno predvidljivi. Na kraju RIP-a prijetnja štete bila je jasno predvidljiva, a početak negativnih kretanja koji bi doveli do štetnog stanja bio je neposredan, budući da je došlo do određenog smanjenja potražnje u posljednjim mjesecima RIP-a. Tvrdnja je stoga odbačena. |
|
(49) |
U nedostatku bilo kakvih drugih zahtjeva ili komentara, potvrđuje se zaključak o šteti naveden u uvodnim izjavama 88. i 89. Privremene uredbe. |
E. PRIJETNJA ŠTETE
1. Vjerojatni razvoj potrošnje Zajednice, uvoza iz dotične zemlje i stanja industrije Zajednice nakon razdoblja ispitnog postupka
1.1. Analiza provedena nakon privremenih mjera
|
(50) |
Kao što je spomenuto gore u uvodnoj izjavi 5., dodatni upitnik je poslan proizvođačima iz Zajednice u uzorku i podnositelju zahtjeva radi prikupljanja dodatnih podataka o razvoju tržišta i razvoju glavnih pokazatelja štete do ožujka 2009. Posljednji dostupni podaci Eurostata o uvozu također su pomno analizirani. Radi potpunosti, podaci za razdoblje između kraja RIP-a i ožujka 2009. (razdoblje nakon RIP-a) navedeni su u nastavku. Kako se ti podaci odnose na razdoblje od samo 9 mjeseci, nije naveden indeks za obujam. |
|
(51) |
Nakon RIP-a, potrošnja Zajednice počela se značajno smanjivati, i to brže nego što je navedeno u uvodnoj izjavi 91. Privremene uredbe. Zapravo se tržište Zajednice već smanjilo za gotovo 30 % (7) u razdoblju između kraja RIP-a i ožujka 2009.
|
|
(52) |
U isto vrijeme uvoz iz NRK-a također se značajno smanjio, ali, s obzirom na još i veće smanjenje potrošnje u Zajednici, tržišni udio tog uvoza se povećao na oko 18 %. Cijene kineskog uvoza povećale su se u skladu s onime što je navedeno u uvodnoj izjavi 98. Privremene uredbe.
|
|
(53) |
U istom razdoblju proizvodnja industrije Zajednice značajno se smanjila, tako da je iskorištenost kapaciteta trgovačkih društava u uzorku pala na 60 % u ožujku 2009. Prodaja industrije Zajednice na tržištu Zajednice smanjila se značajno te u skladu sa smanjenjem potrošnje u Zajednici, tako da je tržišni udio industrije Zajednice ostao stabilan. Cijene, nakon što su se povećale u drugoj polovici 2008., smanjile su se u prvom tromjesečju 2009., ali su se zadržale na vrijednostima višima nego tijekom RIP-a.
|
|
(54) |
Konačno, profitabilnost industrije Zajednice značajno se smanjila, i to brže nego što je navedeno u uvodnoj izjavi 110. Privremene uredbe, tako da je bila negativna (– 0,8 %) u prvom tromjesečju 2009.
|
|
(55) |
Zaključno, podaci dodatno prikupljeni i provjereni u konačnoj fazi ispitnog postupka potvrđuju analizu provedenu u uvodnim izjavama od 90. do 112. Privremene uredbe. |
1.2. Komentari koje su dostavile stranke
|
(56) |
Jedan proizvođač izvoznik je tvrdio da je ispitni postupak o šteti, nasuprot ispitnom postupku o dampingu, bio proširen i na razdoblje nakon RIP-a, jer se analiza temeljila također na podacima za razdoblje nakon lipnja 2008. |
|
(57) |
Kao prvo se podsjeća da su RIP i razmatrano razdoblje bili temelj za izradu procjene prijetnje štete u Privremenoj uredbi. Međutim, u slučaju prijetnje štete, šteta utvrđena u razdoblju ispitnog postupka ne može – po definiciji – biti materijalna jer bi se onda taj ispitni postupak kvalificirao kao ispitni postupak temeljen na stvarnoj materijalnoj šteti. Tijelo ispitnog postupka stoga treba utvrditi, iako šteta nije bila materijalna tijekom RIP-a, dovode li pokazatelji navedeni u članku 3. stavku 9. Osnovne uredbe do zaključka da postoji prijetnja materijalne štete. Stoga je tijelo ispitnog postupka ovlašteno provjeriti potvrđuju li događaji nakon kraja RIP-a nalaze o prijetnji štete do kojih se došlo u privremenoj fazi. |
|
(58) |
Mofcom, CISA i jedan kineski proizvođač izvoznik smatrali su da izvor korištenih podataka nije bio jasno naveden u uvodnoj izjavi 91. Privremene uredbe i da prognoze i ostali podaci koje su dostavili proizvođači iz Zajednice ili podnositelj zahtjeva i koji se navode u uvodnim izjavama 99., 101. i 108. Privremene uredbe nisu bili iz objektivnog izvora podataka. Mofcom je također tvrdio da korištenjem takvih podataka tijelo ispitnog postupka nije pokazalo „posebnu brigu” koju zahtijeva ADA WTO-a u ispitnim postupcima o prijetnji štete. |
|
(59) |
Potvrđuje se da su detaljni dokazi o različitim izvorima javnih podataka spomenutima u uvodnoj izjavi 91. Privremene uredbe učinjeni dostupnima u dokumentaciji otvorenoj zainteresiranim strankama za pregledavanje puno prije objave Privremene uredbe. U odnosu na prognoze i ostale podatke koje je dostavila industrija Zajednice, oni su provjereni i uzeti u obzir samo ako su se takvi podaci smatrali pouzdanima i točnima i u toj mjeri u kojoj su to bili. Činjenica da su dostavljeni podaci bili provjereni već je posebno spomenuta u uvodnoj izjavi 100. Privremene uredbe, a dodatni posjeti radi provjere obavljeni su nakon uvođenja privremenih mjera, kako je navedeno gore u uvodnoj izjavi 5. |
|
(60) |
Stoga se tvrdnje navedene gore u uvodnim izjavama 56. i 58. odbacuju. |
|
(61) |
CISA je tvrdila da se prilikom procjene razvoja kineskog uvoza nakon RIP-a nije trebao uzeti u obzir stvarni uvoz, nego količina narudžbi, budući da do stvarnog uvoza dolazi obično 3 do 4 mjeseca nakon narudžbe. S obzirom na vremenski razmak, bilo kakva promjena razine potražnje na tržištu EZ-a odrazila bi se u stvarnom uvozu tek nekoliko mjeseci naknadno i to bi objasnilo zašto je kineski uvoz bio još uvijek velik u studenom i prosincu 2008., neovisno o činjenici da se razina potražnje na tržištu EU-a već počela smanjivati. Slične komentare dao je također kineski proizvođač izvoznik. |
|
(62) |
Stvarni uvoz se obično uzima kao temelj za procjenu obujma i prosječnih cijena uvoza iz dotične zemlje. Podaci o količini narudžba mogu se uzeti u obzir kao potvrda drugih podataka, ali se rijetko mogu potkrijepiti dovoljno provjerljivim dokazima. U svakom slučaju, analiza tvrdnje je pokazala da se potrošnja Zajednice već počela smanjivati tijekom trećeg tromjesečja 2008. Stoga se ova činjenica već trebala odraziti, u slučaju vremenske razlike od 3 do 4 mjeseca, u razini kineskog uvoza za četvrto tromjesečje 2008., koja je pak bila relativno visoka. Nadalje, ako bi se uzela u obzir gore spomenuta vremenska razlika od 3 do 4 mjeseca, moguće je da je veliko smanjenje kineskog uvoza do kojeg je došlo u prvom tromjesečju 2009. prije bilo u iščekivanju antidampinških mjera nego zbog smanjenja potražnje. Zapravo je moguće da su uvoznici bili sve manje spremni davati narudžbe za robu za koju je moguće da bi stigla u trenutku kada bi antidampinške mjere već bile uvedene. Zaključno, smatra se da bi analiza temeljena na količini narudžba umjesto na stvarnom uvozu samo dodala element nesigurnosti u ispitni postupak ne vodeći do ikakvog značajno drukčijeg zaključka. Stoga se tvrdnja CISA-e u tom pogledu odbacuje. |
|
(63) |
Mofcom, CISA i kineski proizvođač izvoznik tvrdili su da je prema raznim objavama za tisak i/ili financijskim izvještajima koje je objavio određeni broj grupacija proizvođača u Zajednici 2008. bila i dalje dobra godina u pogledu njihove uspješnosti te bi to stoga proturječilo nalazima o prijetnji štete sadržanima u Privremenoj uredbi, posebno u uvodnoj izjavi 110. Uredbe. |
|
(64) |
Ispitujući ovu tvrdnju utvrđeno je da se podaci na koje se CISA pozivala nisu konkretno odnosili na europske subjekte uključene u proizvodnju dotičnog proizvoda. Kao što je već spomenuto gore u uvodnoj izjavi 44., veća grupacija trgovačkih društava sastavljena je od raznih subjekata koji često proizvode vrlo različite proizvode. Moguće je stoga da opći financijski podaci koji se odnose na grupaciju trgovačkih društava kao takvu nisu reprezentativni za ekonomsko stanje posebnih subjekata koji proizvode istovjetni proizvod i prodaju ga na tržištu Zajednice. Konačno, podsjeća se da su podaci o trgovačkim društvima koja proizvode istovjetni proizvod korišteni tijekom ispitnog postupka bili odgovarajuće provjereni. Tvrdnja se stoga odbacuje. |
|
(65) |
U nedostatku bilo kakve druge tvrdnje koja se konkretno odnosi na uvodne izjave od 90. do 112. Privremene uredbe, tamo sadržani nalazi se potvrđuju. |
2. Prijetnja štete
2.1. Razvoj obujma dampinškog uvoza
|
(66) |
CISA je tvrdila da je povećanje kineskog uvoza spomenuto u uvodnoj izjavi 114. Privremene uredbe bilo posljedica povećanja potražnje na tržištu EU-a. Slične komentare dostavili su također Mofcom i kineski proizvođač izvoznik. CISA je također odbacila procjenu da bi razvoj kineskog uvoza mogao biti posljedica strategije prodora na tržište i naglasila je da je, budući da je kineski izvoz činio veliki broj kineskih proizvođača, bilo nemoguće za njih smatrati da bi razrađivali koordiniranu strategiju. |
|
(67) |
Kada bi bilo točno da je razvoj kineskog uvoza bio u korelaciji s povećanjem potražnje na tržištu EZ-a kako tvrdi CISA, tržišni udio takvog uvoza ostao bi suštinski stabilan i ne bi se povećao s 1 % na 17 % tijekom razmatranog razdoblja. Značajno povećanje tržišnog udjela kineskog uvoza i njegov potpuno drukčiji razvoj od razvoja tržišnih udjela industrije Zajednice i bilo kojeg drugog izvora uvoza jasno ističu činjenicu da su drugi elementi poduprli povećanje kineskog uvoza. Ovaj zaključak dodatno podupire činjenica da se kineski uvoz stalno obavljao po vrlo niskim dampinškim cijenama, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama od 63. do 65. Privremene uredbe. Nadalje, nije potrebno da izvoznici koordiniraju strategiju kako bi težili sličnom ponašanju. Jednom kada postane jasno kojom se vrlo niskom razinom cijena može prodrijeti na tržište, usklađivanje s tom uspješnom tržišnom strategijom bi se vjerojatno događalo bez ikakve potrebe za koordiniranjem izvoznika. Stoga se tvrdnje navedene gore u uvodnoj izjavi 66. odbacuju, a nalazi u uvodnoj izjavi 114. Privremene uredbe potvrđuju. |
|
(68) |
CISA je također tvrdila da se, suprotno procjeni iz uvodnih izjava 115. i 116. Privremene uredbe, uvoz iz NRK-a značajno smanjio u razdoblju nakon RIP-a. Doista je točno da se, kako je navedeno gore u uvodnoj izjavi 52., uvoz iz NRK-a značajno smanjio tijekom razdoblja nakon RIP-a. Međutim, izričaj uvodne izjave 116. Privremene uredbe jasno daje do znanja da nije važan apsolutni obujam takvog uvoza, nego njegova relativna važnost u odnosu na potrošnju, drugim riječima, njegov tržišni udio na cjelokupnom tržištu Zajednice. Kao što je navedeno i gore u uvodnoj izjavi 52., neovisno o njegovom povećanju u apsolutnom obujmu, kineski je uvoz dotičnog proizvoda blago povećao svoj tržišni udio tijekom razdoblja nakon RIP-a. Stoga, s obzirom na činjenicu i. da je procjena koja je bila temelj za zaključke iz uvodnih izjava 115. i 116. Privremene uredbe izvršena na temelju najnovijih pouzdanih podataka o uvozu dostupnih u vrijeme privremenih nalaza, tj. podataka o uvozu za studeni i prosinac 2008., ii. da su ti podaci bili u skladu s razvojem kineskog uvoza do tog trenutka i iii. da su zaključci bili temeljeni na relativnom, a ne apsolutnom obujmu, zaključuje se da procjena u uvodnim izjavama 115. i 116. Privremene uredbe nije u suprotnosti s nalazima spomenutima gore u uvodnoj izjavi 52. U svakom slučaju vrijedi naglasiti da bi se zbog razloga spomenutih u uvodnoj izjavi 134. Privremene uredbe razina kineskog uvoza mogla smatrati elementom prijetnje štete čak i u slučaju kad bi se obujam počeo smanjivati više nego razmjerno smanjenju potrošnje, budući da će sama prisutnost značajnog obujma kineske robe niske cijene u kontekstu padajuće potrošnje izvršiti važan pritisak na sniženje opće razine cijena na tržištu. U svakom slučaju, nijedan pojedinačni čimbenik spomenut u članku 3. stavku 9. Osnovne uredbe ne mora nužno biti presudan za postojanje prijetnje štete. Umjesto toga, moraju se uzeti u obzir svi čimbenici zajedno. Tvrdnja se stoga odbacuje i potvrđuju se nalazi u uvodnoj izjavi 115. Privremene uredbe. |
2.2. Dostupnost slobodnih kapaciteta izvoznikâ
|
(69) |
CISA je tvrdila da se analiza u uvodnoj izjavi 118. Privremene uredbe temeljila na podacima od izvoznika u uzorku, koji su bili trgovačka društva najviše usmjerena izvozu pa njihovi podaci ne bi ispravno odražavali ukupno stanje u pogledu izvoza iz NRK-a. Umjesto toga, tvrdi se da je udio kineskog uvoza u EZ u ukupnom kineskom uvozu naveden u uvodnoj izjavi 119. Privremene uredbe promijenio kretanje u 2008., smanjivši se s 15 % na 11 %. Konačno, analiza u uvodnim izjavama od 117. do 119. Privremene uredbe zanemarila je razvoj potražnje na kineskom domaćem tržištu, za koju se predviđalo da će apsorbirati značajni dio proizvodnje koju generira postojeća prekapacitiranost. U tom pogledu, uputilo se na brojne projekte i planove kineske vlade za održavanje unutarnje potražnje. Mofcom je također tvrdio da razvoj potražnje na kineskom domaćem tržištu nije bio ispitan u Privremenoj uredbi. |
|
(70) |
Nalaze koji se odnose na trgovačka društva u uzorku u uvodnoj izjavi 118. Privremene uredbe jasno potvrđuju kretanja općih podataka o izvozu na koje se upućuje u uvodnoj izjavi 119. Privremene uredbe, koji su pokazali još i značajnije povećanje u kretanju uvoza u EZ za razmatrano razdoblje. U odnosu na navodni preokret kretanja povećanja uvoza u EZ u pogledu ukupnog kineskog uvoza dotičnog proizvoda u 2008., CISA nije pružila nijedan presudni dokaz kao potporu svojoj tvrdnji. U tom pogledu treba naglasiti da se podaci iz kineskih statističkih podataka jasno odnose na opseg proizvoda koji je značajno različit od dotičnog proizvoda; to se jasno očituje u činjenici da izvoz u Europu, kako je prikazan u toj statistici, nije samo puno veći od uvoza dotičnog proizvoda zabilježenog u Eurostatu, nego i njegov razvoj pokazuje potpuno različito kretanje. Pruženi dokazi se stoga nisu mogli prihvatiti. U odnosu na predviđene mjere kineske vlade za poticanje unutarnje potražnje dostavljeni dokazi ne mogu promijeniti analizu jer se učinci na potražnju ne mogu pouzdano utvrditi. Nadalje, za većinu spomenutih projekata nije sigurno da će biti dovršeni. Konačno, za neke projekte velikih cjevovoda na koje upućuje CISA čini se da su projekti koji se grade velikim zavarenim cijevima, a ne bešavnim cijevima koje su predmet ovog postupka. Stoga se tvrdnje navedene gore u uvodnoj izjavi 69. odbacuju. |
|
(71) |
CISA je također smatrala da scenarij preusmjerenja naveden u uvodnoj izjavi 119. Privremene uredbe nije bio primjeren jer bi se kineski izvoz u SAD uglavnom sastojao od proizvoda (OCTG) koji se ne uvozi puno u EZ. CISA je također tvrdila da cijene za EZ nisu nužno bile niže nego za ostale zemlje, nego naprotiv, EZ je do sada bila privlačno tržište za kineski izvoz. U pogledu te tvrdnje, treba navesti da se analiza provedena u uvodnoj izjavi 119. Privremene uredbe temeljila na statističkim podacima koji ne upućuju detaljno na posebnu vrstu proizvoda. U svakom slučaju, treba naglasiti da se proizvodna oprema potrebna za proizvodnju dotičnog proizvoda može u velikoj mjeri koristiti za proizvodnju raznih vrsta bešavnih cijevi. Stoga, čak i ako se posebna vrsta cijevi poput OCTG-a ne izvozi u velikoj količini u EZ, ta činjenica nije bitna za razmatranje potencijalnog dostupnog slobodnog kapaciteta jer se oprema koja se koristi za proizvodnju te vrste cijevi lako može upotrijebiti za proizvodnju drugih vrsta dotičnog proizvoda, koje se uvoze u puno većim količinama na tržište EZ-a. Stoga se tvrdnje navedene gore u uvodnoj izjavi 66. odbacuju, a nalazi u uvodnim izjavama od 117. do 119. Privremene uredbe potvrđuju. |
2.3. Cijene uvoza iz NRK-a
|
(72) |
CISA je tvrdila da su se nakon RIP-a cijene kineskog uvoza značajno povećale, dok cijene industrije Zajednice nisu slijedile isto kretanje, tako da bi se sniženje cijena koje je postojalo tijekom RIP-a značajno smanjilo ili čak nestalo u razdoblju nakon RIP-a. |
|
(73) |
Kako je već navedeno u uvodnim izjavama 98. i 122. Privremene uredbe, potvrđuje se da su se nakon RIP-a cijene uvoza iz raznih izvoza, uključujući iz NRK-a, značajno povećale, kao i cijene industrije Zajednice. Provedena je analiza cjenikâ industrije Zajednice nakon RIP-a i cijena usporedivih proizvoda koji su se uvozili iz NRK-a te je pokazala da je postojala usporednost u kretanju cijena. Zaključno, nisu utvrđeni dokazi koji bi poduprli tvrdnju da bi se sniženje cijena utvrđeno tijekom RIP-a značajno smanjilo ili čak nestalo. Stoga se potvrđuju nalazi iz uvodnih izjava od 120. do 123. Privremene uredbe. |
2.4. Razina zaliha
|
(74) |
U nedostatku bilo kakvih komentara o ovoj stvari, potvrđuju se nalazi iz uvodne izjave 124. Privremene uredbe. |
2.5. Ostali elementi
|
(75) |
CISA je tvrdila da je moguće uplitanje kineske vlade navedeno u uvodnoj izjavi 125. Privremene uredbe bilo samo nagađanje. Međutim, ispitni postupak je pokazao da se individualni tretman koji je odobren jednom kineskom proizvođaču izvozniku u privremenoj fazi morao naknadno povući, kako je navedeno gore u uvodnim izjavama od 19. do 23., zbog povećane razine državnog uplitanja, koje je bilo potaknuto pogoršanjem gospodarskog stanja nakon RIP-a. Ta činjenica jasno podupire nalaz u uvodnoj izjavi 125. Privremene uredbe te se tvrdnja stoga odbacuje. |
2.6. Zaključak
|
(76) |
Kao prvo se naglašava da je nalaz o prijetnji štete izvršen nakon uzimanja u obzir, između ostalog, skupa različitih čimbenika navedenih u članku 3. stavku 5. i članku 3. stavku 9. Osnovne uredbe. |
|
(77) |
CISA je tvrdila da nalazi u Privremenoj uredbi nisu bili u skladu s normama koje zahtijeva WTO za takvu vrstu ispitnog postupka, tj. da nalazi trebaju biti potkrijepljeni dokazima, a ne rezultat navoda, nagađanja ili dalekih mogućnosti; da predviđanja i pretpostavke trebaju pokazivati visoki stupanj vjerojatnosti te da se trebaju ispitati druga objašnjenja za dolazak do dotičnog zaključka. |
|
(78) |
Privremena uredba jasno ukazuje na to na kojem su temelju utvrđeni nalazi koji se odnose na različite elemente ispitnog postupka. To je potkrijepljeno navedenim dokazima, poput: statističkih podataka Eurostata, odgovora na upitnik trgovačkih društava koja su surađivala, podataka podnositelja zahtjeva o trgovačkim društvima koja nisu bila u uzorku, podataka sadržanih u podnescima zainteresiranih stranaka, drugih podataka pronađenih na internetu tijekom ispitnog postupka. Svi ti podaci, ako nisu bili povjerljivi, bili su dostupni za pregled zainteresiranim strankama. |
|
(79) |
Elementi koji se odnose ispitivanje prijetnje štete razmotreni su zasebno i detaljno u Privremenoj uredbi, a stupanj ostvarenja pretpostavki i prognoza iz privremene faze ponovno su ispitani i provjereni ‒ koliko je to bilo moguće ‒ u konačnoj fazi ispitnog postupka, kako je određeno u nalazima u ovoj Uredbi. Nisu utvrđene činjenice, dokazi ili naznake koje bi proturječile nalazima sadržanima u Privremenoj uredbi. Stoga prognoze i pretpostavke sadržane u Privremenoj uredbi nisu bile nagađanja ili navodi, već rezultat podrobne analize situacije. |
|
(80) |
U odnosu na druga objašnjenja i tumačenja na koja se upućuje gore u uvodnoj izjavi 78., uključujući i ona koja su navele zainteresirane stranke u svojim podnescima, ona su odgovarajuće ispitana tijekom ispitnog postupka i obrađena u ovoj Uredbi, kao i u Privremenoj uredbi. |
|
(81) |
Zaključno, ispitivanje činjenica do kojih je došlo nakon kraja RIP-a, kao i analiza komentara i razmatranja koje su dale zainteresirane stranke o Privremenoj uredbi i o objavi konačnih nalaza nisu otkrili nijedan dokaz koji bi doveo u sumnju zaključak da je prijetnja štete postojala na kraju RIP-a. Stoga se tvrdnja CISA-e navedena gore u uvodnoj izjavi 77. odbacuje, a nalazi u uvodnoj izjavi 126. Privremene uredbe potvrđuju. |
F. UZROČNOST
1. Učinak dampinškog uvoza
|
(82) |
U nedostatku bilo kakvih posebnih komentara, potvrđuju se uvodne izjave od 128. do 135. Privremene uredbe. |
2. Učinak ostalih čimbenika
(a)
|
(83) |
CISA je tvrdila da je činjenica što je industrija Zajednice uvozila dotični proizvod iz NRK-a i ostalih zemalja pokazala da nisu imali kapaciteta za zadovoljenje potražnje na tržištu Zajednice. To je bilo zato što industrija Zajednice nije ulagala u nove proizvodne kapacitete i jako se usredotočila na tržišne segmente više vrijednosti. U tom smislu treba podsjetiti da je objašnjeno u uvodnoj izjavi 136. Privremene uredbe da je za takav uvoz procijenjeno da čini manje od 2 % ukupnog uvoza iz NRK-a, a nisu pruženi dokazi da je taj iznos bio veći. |
|
(84) |
CISA je također dovela u pitanje točne razloge zašto je grupacija trgovačkih društava spomenuta u uvodnoj izjavi 138. Privremene uredbe morala obaviti spomenuti uvoz. Pitanje je dodatno ispitano i potvrđeno je da su zbog razloga troškovne učinkovitosti određene vrste proizvoda proizvodili drugi neeuropski subjekti iz grupacije. Međutim, kao što je već spomenuto u uvodnoj izjavi 138. Privremene uredbe, bilo je provjereno da takav uvoz nije bio po cijenama koje snižavaju cijenu u Zajednici za istu vrstu proizvoda. |
|
(85) |
CISA je na kraju istaknula očiti nesklad između relativno pozitivne procjene industrije Zajednice u pogledu njezine buduće izvozne prodaje i općih gospodarskih kretanja na tržištima trećih zemalja, za koje se umjesto toga predviđao pad. U tom pogledu treba naglasiti da analiza izvozne aktivnosti industrije Zajednice nema nikakav učinak na utvrđivanje o šteti ili prijetnji štete, koje se isključivo odnosi na aktivnost industrije Zajednice za istovjetni proizvod na tržištu EZ-a. Ako neki od proizvođača u Zajednici imaju optimistične stavove o svojoj izvoznoj aktivnosti, to je moglo samo imati za posljedicu precjenjivanje njihove predviđene opće ekonomske uspješnosti, ali ne njihove uspješnosti na domaćem tržištu, koja se obrađuje odvojeno u analizi. |
|
(86) |
Stoga se tvrdnje na koje se upućuje gore u uvodnim izjavama 83. do 85. odbacuju, a nalazi sadržani u uvodnim izjavama 136. do 141. Privremene uredbe potvrđuju. |
(b)
|
(87) |
Nadalje, CISA je tvrdila da nije dovoljno ispitati prosječnu cijenu uvoza iz ostalih trećih zemalja koje nisu zemlje članice EU-a, nego da se također mora uzeti u obzir prava priroda tih proizvoda. Potvrđuje se da je detaljna analiza provedena u svim slučajevima kada su dovoljno detaljne podatke o cijenama uvoznici učinili dostupnima. Nažalost, statistički podaci o trgovini nisu vrlo detaljni i, s obzirom na relativnu malu suradnju uvoznika u ovom ispitnom postupku, bilo je dostupno malo detaljnih podataka o cijenama na razini pojedinačnog proizvoda za uvoz iz ostalih zemalja. Međutim, nijedna stranka nije dostavila nikakve utemeljene činjenice koje bi vodile do zaključka različitog od onog koji je naveden u uvodnim izjavama od 142. do 145. Privremene uredbe, tako da se nalazi sadržani u tim uvodnim izjavama Privremene uredbe potvrđuju. |
(c)
|
(88) |
U nedostatku bilo kakvih posebnih komentara o ovoj stvari, potvrđuje se uvodna izjava 146. Privremene uredbe. |
(d)
|
(89) |
CISA je tvrdila da je industrija Zajednice promijenila svoju ponudu proizvoda kako bi se usredotočila na vrste proizvoda s višom prodajnom cijenom te tako odgovorila na učinke povećanja troška proizvodnje. To bi pokazivalo da je industrija Zajednice imala dovoljno načina za odraziti bilo kakvo povećanje troškova kroz povećanje prodajnih cijena, suprotno onome što je navedeno u uvodnoj izjavi 149. Privremene uredbe. |
|
(90) |
Nema sumnje da je industrija Zajednice tijekom vremena pokušavala maksimizirati dobit odražavajući povećanje troškova u povećanju prodajnih cijena. Međutim, to nije proces bez kraja i postoji trenutak kada takve prilagodbe cijena više nisu moguće zbog postojeće konkurencije na tržištu. Na tržištu gdje se slična roba prodaje po značajno nižim cijenama, mogućnost održavanja takvog sniženja postaje u toj mjeri manja što je veći tržišni udio takve robe niske cijene. Komentari CISA-e stoga ne proturječe nalazima u uvodnim izjavama od 147. do 149. Privremene uredbe koji se stoga potvrđuju. |
(e)
|
(91) |
Mofcom, CISA i kineski proizvođač izvoznik su tvrdili da je svjetski gospodarski pad u osnovi gospodarskih problema koje je pretrpjela industrija Zajednice i zaključili su da je prekinuo uzročno-posljedičnu vezu između kineskog uvoza i bilo kakve navodne štete ili prijetnje štete. U tom pogledu, treba naglasiti da je sama CISA priznala da je potrošnja na tržištu koja je prevladavala između 2005. i RIP-a bila na iznimnim razinama i da se smanjenje potražnje do kojeg je došlo nakon RIP-a može ‒ u velikoj mjeri ‒ upravo pripisati tome što se tržište za taj proizvod vratilo u svoje uobičajene stanje. Stoga nije jasno može li se svjetski gospodarski pad smatrati uzrokom štete, budući da dostupni podaci samo pokazuju da se razina potrošnje na tržištu EZ-a u razdoblju nakon RIP-a vratila na razine koje su se već smatrale uobičajenima u prošlosti. To bi također ukazivalo na to da je postojanje iznimnih razina potrošnje u Zajednici tijekom razmatranog razdoblja bilo to koje je omogućilo industriji Zajednice da ne pretrpi materijalnu štetu unatoč znatnom tržišnom udjelu i značajnom sniženju cijena kineskog dampinškog uvoza. U svakom slučaju, uvodna izjava 150. Privremene uredbe ne isključuje mogućnost da je opći gospodarski pad možda imao ulogu u štetnom stanju industrije Zajednice nakon RIP-a. Međutim, ne može se tvrditi da su na industriju Zajednice negativno utjecali samo učinci opće gospodarske krize, a da dampinški uvoz nije imao nikakvog učinka, kada je jasno da je potonji imao vrlo značajan tržišni udio i znatno snižavao cijene industrije Zajednice. Stoga se tvrdnja da je gospodarski pad prekinuo uzročno-posljedičnu vezu navedenu u uvodnim izjavama od 128. do 135. Privremene uredbe odbacuje, a pitanje jesu li promijenjene gospodarske okolnosti u usporedbi s RIP-om mogle imati učinak na utvrđivanje razine mjera obrađuje dolje u uvodnoj izjavi 104. |
|
(92) |
Stoga su tvrdnje odbačene, a uvodna izjava 150. Privremene uredbe se potvrđuje. |
(f)
|
(93) |
CISA je komentirala da su neki proizvođači iz Zajednice sklopili okvirne ugovore s kupcima po prethodno dogovorenim cijenama tako da bi za njih cijene ostale stabilne. U isto vrijeme bi sklopili slične ugovore s fiksnom cijenom s dobavljačima željezne rude i ostalih glavnih ulaznih materijala tako da ne bi mogli profitirati od vrlo naglog smanjenja troškova do kojih je dolazilo kod takvih sirovina odmah nakon RIP-a. |
|
(94) |
Kao prvo se naglašava da su ugovori s fiksnom cijenom s kupcima bili praksa koja je bila ograničena u pogledu broja ugovora i, s obzirom na obuhvaćena razdoblja, ne može se smatrati da su imali značajnih učinaka. Ovaj zaključak potvrđuje činjenica da su se cijene industrije Zajednice također značajno povećavale. U pogledu ugovora o sirovinama s fiksnom cijenom, za njih se čini da su praksa u cijelom svijetu koja stoga ne bi dovela proizvođače iz Zajednice niti u prednost niti u nepovoljan položaj u odnosu na bilo kojeg drugog proizvođača istovjetnog proizvoda na svjetskom tržištu. Stoga se ni to ne može smatrati uzrokom za prekid uzročno-posljedične veze. Stoga se tvrdnje navedene gore u uvodnoj izjavi 93. odbacuju. |
3. Zaključak o uzročnosti
|
(95) |
U nedostatku bilo kakvih daljnjih komentara o ovoj stvari, potvrđuju se nalazi iz uvodnih izjava od 151. do 153 Privremene uredbe. |
G. INTERES ZAJEDNICE
1. Interes industrije Zajednice
|
(96) |
Podnositelj zahtjeva, kao i određeni broj proizvođača iz Zajednice ponovili su da je postojanje antidampinških mjera njima bio bitan element za nastavak poslovanja, s obzirom na praksu štetnog dampinga. U nedostatku bilo kakvih daljnjih komentara, potvrđuje se uvodna izjava 155. Privremene uredbe. |
2. Interes drugih proizvođača iz Zajednice
|
(97) |
U nedostatku bilo kakvih posebnih komentara o ovoj stvari, potvrđuje se uvodna izjava 156. Privremene uredbe. |
3. Interes nepovezanih uvoznika u Zajednici
|
(98) |
Korisnik dotičnog proizvoda, koji je također i uvoznik, istaknuo je da oznake KN proizvoda kojeg je uvozio nisu bile spomenute u obavijesti o pokretanju postupka i postao je svjestan da je ispitni postupak također obuhvaćao te vrste proizvoda tek nakon uvođenja privremenih mjera. Tvrdio je da je zbog toga morao neočekivano platiti antidampinške pristojbe. Taj uvoznik bio je obaviješten da je obavijest o pokretanju postupka sadržavala jasan opis proizvoda iz ispitnog postupka i da su tamo spomenute oznake KN samo informativnog karaktera. Ispravno carinsko razvrstavanje dotičnog proizvoda doista je jedan od elemenata u ispitnom postupku i stoga je sasvim moguće da se oznake KN spomenute u Privremenoj uredbi razlikuju u određenoj mjeri od onih naznačenih u obavijesti o pokretanju postupka. |
|
(99) |
U nedostatku bilo kakvih daljnjih komentara o ovoj stvari, potvrđuje se uvodna izjava 157. Privremene uredbe. |
4. Interes korisnikâ
|
(100) |
Korisnik spomenut gore u uvodnoj izjavi 98. također je tvrdio, ako bi se konačne mjere uvele na dotični proizvod, da bi to stvorilo ozbiljne probleme opskrbe za njegovo trgovačko društvo, s obzirom na činjenicu da ga proizvođači iz EZ-a nerado dobavljaju. Ta je tvrdnja ispitana i utvrđeno je da se problemi koje je susretala ta stranka u dobavljanju proizvoda od proizvođača iz Zajednice odnose na prošla razdoblja kada, u kontekstu vrlo velike potražnje na tržištu, opskrbu vrlo ograničenih količina takvog proizvoda određeni proizvođači iz Zajednice nisu smatrali ekonomski održivom. Međutim, u razdobljima uobičajene potražnje na tržištu ta bi zapreka trebala nestati, posebno uzimajući u obzir činjenicu da drugi korisnici ili uvoznici iste vrste proizvoda mogu povećati razinu potražnje u Zajednici za takvim proizvodom, s obzirom na uvođenje mjera. Na temelju tih razmatranja te također činjenice da su dotične uporabe predstavljale samo vrlo ograničeni udio u ukupnoj potrošnji dotičnog proizvoda, zaključuje se da dostupnost izvora opskrbe ne bi trebala biti upitna za dotični proizvod. |
|
(101) |
Jedan drugi korisnik, koji kupuje istovjetni proizvod isključivo od industrije Zajednice, ponovio je svoju potporu uvođenju mjera. Drugi korisnici nisu iznijeli komentare o privremenim nalazima. U nedostatku bilo kakvih daljnjih komentara, potvrđuje se uvodna izjava 158. Privremene uredbe. |
5. Zaključak o interesu Zajednice
|
(102) |
U nedostatku bilo kakvih posebnih komentara, konačno se potvrđuje uvodna izjava 159. Privremene uredbe. |
H. KONAČNE MJERE
1. Razina uklanjanja štete
|
(103) |
Podnositelj zahtjeva i određeni broj proizvođača iz Zajednice koji su dio industrije Zajednice tvrdili su da je profitna marža od 3 % privremeno korištena za izračun razine uklanjanja štete navedena u uvodnim izjavama od 161. do 163. Privremene uredbe bila pretjerano mala, kada se uzme u obzir da je to kapitalno intenzivna industrija s visokim fiksnim troškovima i da su prosječne profitne marže koje je ostvarivala industrija Zajednice tijekom razmatranog razdoblja bile sasvim iznad 3 %. |
|
(104) |
Priznaje se da istovjetni proizvod zahtijeva visoko kapitalno intenzivnu proizvodnju. Međutim, smatra se da trenutačno stanje tržišta nije takvo da bi omogućilo izradu jasne procjene o stopama iskorištenosti kapaciteta za blisku budućnost te posebno za godine u kojima će mjere biti na snazi, a to bi moglo imati utjecaj na utvrđivanje profitne marže koja bi se trebala inače ostvarivati na dotičnom tržištu u nedostatku prakse dampinga. U tim okolnostima te uzimajući u obzir činjenicu da industrija Zajednice uvijek ima mogućnost zatražiti reviziju mjera u slučaju promijenjenih okolnosti, zaključeno je da se umjerena profitna marža od 3 % utvrđena u privremenoj fazi i u prethodnom ispitnom postupku za isti proizvod treba zadržati. Međutim, naglašava se da bi se ta profitna marža od 3 % možda trebala revidirati ako bi se okolnosti na tržištu značajno promijenile. |
|
(105) |
Primijenjena je metodologija izračuna razine uklanjanja štete navedena u uvodnim izjavama 164. i 165. Privremene uredbe, nakon manje prilagodbe navedene gore u uvodnoj izjavi 41. Razina uklanjanja štete na razini cijele zemlje izračunana je kao ponderirani prosjek marža štete utvrđen za najreprezentativnije vrste proizvoda koje prodaje proizvođač izvoznik kojemu nije odobren IT. |
|
(106) |
Tako utvrđene marže štete bile su niže nego utvrđene dampinške marže. |
2. Konačne mjere
|
(107) |
S obzirom na zaključke o dampingu, šteti, uzročnosti i interesu Zajednice te u skladu s člankom 9. stavkom 4. Osnovne uredbe, smatra se da treba uvesti konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz dotičnog proizvoda podrijetlom iz NRK-a na razini najnižih utvrđenih marži dampinga i štete, u skladu s pravilom niže pristojbe, koja je u svim slučajevima marža štete. |
|
(108) |
Na temelju gore navedenog, konačne pristojbe trebaju biti kako slijedi:
|
|
(109) |
Stope antidampinških pristojba za pojedina trgovačka društva navedene u ovoj Uredbi utvrđene su na temelju nalaza ovog ispitnog postupka. Stoga odražavaju stanje utvrđeno tijekom tog ispitnog postupka u pogledu tih trgovačkih društava. Te stope pristojba (za razliku od pristojbe koja se primjenjuje na području cijele zemlje na „sva ostala trgovačka društva”) primjenjuju se stoga isključivo na uvoz proizvoda podrijetlom iz dotične zemlje i koje proizvode ta trgovačka društva, odnosno navedeni specifični pravni subjekti. Uvezeni proizvodi koje proizvode druga trgovačka društva koja se posebno ne spominju u izvršnom dijelu ove Uredbe sa svojim nazivom i adresom, uključujući subjekte povezane s onima koji se posebno spominju, ne mogu ostvarivati pogodnosti od te stope i podliježu stopi pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala trgovačka društva”. |
|
(110) |
Svi zahtjevi kojima se traži primjena stopa antidampinške pristojbe za pojedinačna trgovačka društva (npr. nakon promjene naziva subjekta ili nakon osnivanja novog proizvodnog ili prodajnog subjekta) upućuju se bez odlaganja Komisiji (8) sa svim odgovarajućim podacima, posebno o promjenama djelatnosti trgovačkog društva u vezi s proizvodnjom, domaćom i izvoznom prodajom povezanom s, primjerice, takvom promjenom naziva ili takvom promjenom proizvodnog ili prodajnog subjekta. Prema potrebi, Uredba će se na odgovarajući način izmijeniti tako što će se ažurirati popis trgovačkih društava za koje vrijede pojedinačne stope pristojba. |
|
(111) |
Sve su stranke bile obaviještene o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo preporučiti uvođenje konačnih antidampinških pristojba. Nakon te objave također im je dano razdoblje za očitovanje. Komentari koje su stranke dostavile odgovarajuće su razmotreni te su, prema potrebi, na odgovarajući način promijenjeni nalazi. |
|
(112) |
Kako bi se osigurao jednak tretman novim izvoznicima i trgovačkim društvima koja surađuju, a nisu uključena u uzorak, i koji su navedeni u Prilogu ovoj Uredbi, trebalo bi propisati ponderiranu prosječnu pristojbu uvedenu za potonja trgovačka društva, koju treba primijeniti na nove izvoznike koji bi u suprotnom imali pravo na reviziju u skladu s člankom 11. stavkom 4. Osnovne uredbe jer se članak 11. stavak 4. ne primjenjuje kada se koristio odabir uzoraka. |
3. Preuzimanje obveza
|
(113) |
Nakon objave bitnih činjenica i razmatranja na temelju kojih se namjeravalo predložiti uvođenje konačne antidampinške pristojbe, određeni broj proizvođača izvoznika iz NRK-a koji nisu u uzorku izrazili su želju za ponudom preuzimanja obveze u vezi cijene u skladu s člankom 8. stavkom 1. Osnovne uredbe. Međutim, unatoč činjenici da su im svi potrebni uvjeti objašnjeni, nijedna ponuda za preuzimanje obveze nije bila dostavljena unutar roka koji za tu svrhu određuje članak 8. stavak 2. Osnovne uredbe te nije zatraženo produljenje tog roka. U tim okolnostima nije potrebno dalje razmatrati pitanje preuzimanja obveza u okviru ovog ispitnog postupka. |
I. KONAČNA NAPLATA PRIVREMENE PRISTOJBE
|
(114) |
Budući da je ispitni postupak pokazao da je prijetnja štete bila neposredna na kraju RIP-a kako je navedeno u uvodnoj izjavi 126. Privremene uredbe, uzimajući u obzir nalaze gore u uvodnoj izjavi od 50. do 55. koji potvrđuju negativni razvoj nekoliko pokazatelja štete nakon RIP-a te s obzirom na veličinu utvrđene dampinške marže, zaključuje se da bi se šteta dogodila u nedostatku privremenih mjera. Stoga se smatra nužnim konačno naplatiti iznose osigurane privremenim antidampinškim pristojbama uvedenim Privremenom uredbom, |
DONIJELO JE OVU UREDBU:
Članak 1.
1. Uvodi se konačna antidampinška pristojba na uvoz bešavnih cijevi od željeza ili čelika, kružnog poprečnog presjeka, vanjskog promjera ne većeg od 406,4 mm s ekvivalentom ugljika (CEV) ne većim od 0,86 prema formuli i kemijskoj analizi Međunarodnog instituta za zavarivanje (IIW) (9), koje su trenutačno obuhvaćene oznakama KN ex 7304 19 10, ex 7304 19 30, ex 7304 23 00, ex 7304 29 10, ex 7304 29 30, ex 7304 31 20, ex 7304 31 80, ex 7304 39 10, ex 7304 39 52, ex 7304 39 58, ex 7304 39 92, ex 7304 39 93, ex 7304 51 81, ex 7304 51 89, ex 7304 59 10, ex 7304 59 92 i ex 7304 59 93 (10) (oznake TARIC 7304191020, 7304193020, 7304230020, 7304291020, 7304293020, 7304312020, 7304318030, 7304391010, 7304395220, 7304395830, 7304399230, 7304399320, 7304518120, 7304518930, 7304591010, 7304599230 i 7304599320) i podrijetlom iz Narodne Republike Kine.
2. Stopa konačne antidampinške pristojbe koja se primjenjuje na neto cijenu franko granica Zajednice, prije plaćanja carine, za proizvode opisane u stavku 1. koje proizvode dolje navedena trgovačka društva, je sljedeća:
|
Trgovačko društvo |
Antidampinška pristojba (%) |
Dodatna oznaka TARIC |
|
Shandong Luxing Steel Pipe Co., Ltd, Qingzhou City, NRK |
17,7 |
A949 |
|
Ostala trgovačka društva koja su surađivala navedena u Prilogu |
27,2 |
A950 |
|
Sva ostala trgovačka društva |
39,2 |
A999 |
3. Osim ako je drukčije određeno, primjenjuju se važeće odredbe o carinskim pristojbama.
Članak 2.
Iznosi osigurani privremenom antidampinškom pristojbom u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 289/2009 na uvoz određenih bešavnih cijevi od željeza ili čelika podrijetlom iz Narodne Republike Kine konačno se naplaćuju po stopi privremene pristojbe.
Članak 3.
Ako novi proizvođač izvoznik iz Narodne Republike Kine Komisiji dostavi dostatni dokaz da:
|
— |
nije uvozio u Zajednicu proizvod opisan u članku 1. stavku 1. tijekom razdoblja ispitnog postupka (od 1. srpnja 2007. do 30. lipnja 2008.), |
|
— |
nije povezan ni s jednim od izvoznika ili proizvođača u Narodnoj Republici Kini koji podliježu mjerama uvedenima ovom Uredbom, |
|
— |
uistinu je u Zajednicu izvozio dotični proizvod nakon razdoblja ispitnog postupka na kojem se temelje mjere ili da je sklopio neopozivu ugovornu obvezu izvoza znatne količine u Zajednicu, |
Vijeće može, običnom većinom na prijedlog Komisije, nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom, izmijeniti članak 1. stavak 2 i dodati novog proizvođača izvoznika trgovačkim društvima koja surađuju i koja nisu uključena u uzorak te stoga podliježu ponderiranoj prosječnoj stopi pristojbe od 27,2 %.
Članak 4.
Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 24. rujna 2009.
Za Vijeće
Predsjednica
M. OLOFSSON
(1) SL L 56, 6.3.1996., str. 1.
(2) SL C 174, 9.7.2008., str. 7.
(3) SL L 94, 8.4.2009., str. 48.
(4) CEV se određuje u skladu s Tehničkim izvješćem, 1967., IIW dok. IX-555-67, koje je objavio Međunarodni institut za zavarivanje (IIW).
(5) Kako je definirano u Uredbi Komisije (EZ) br. 1031/2008 od 19. rujna 2008. o izmjeni Priloga I. Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2658/87 o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj tarifi (SL L 291, 31.10.2008., str. 1.). Obuhvaćeni proizvodi određeni su kombiniranjem opisa proizvoda iz članka 1. stavka 1. i opisa proizvoda odgovarajućih oznaka KN.
(6) SL L 175, 29.6.2006., str. 4.
(7) Na temelju usporedbe provedene između prosječnih mjesečnih obujmova.
(8) European Commission, Directorate-General for Trade, Directorate H, Office N105 04/092, 1049 Bruxelles, BELGIJA.
(9) CEV se određuje u skladu s Tehničkim izvješćem, 1967., IIW dok. IX-555-67, kojeg je objavio Međunarodni institut za zavarivanje (IIW).
(10) Kako je definirano u Uredbi Komisije (EZ) br. 1031/2008 od 19. rujna 2008. o izmjeni Priloga I. Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2658/87 o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj tarifi (SL L 291, 31.10.2008., str. 1.). Obuhvaćeni proizvodi određeni su kombiniranjem opisa proizvoda iz članka 1. stavka 1. i opisa proizvoda odgovarajućih oznaka KN.
PRILOG
Popis proizvođača koji surađuju iz članka 1. stavka 2. prema dodatnoj oznaci TARIC A950:
|
Naziv trgovačkog društva |
Grad |
|
Handan Precise Seamless Steel Pipes Co., Ltd |
Handan |
|
Hengyang Valin MPM Co., Ltd |
Hengyang |
|
Hengyang Valin Steel Tube Co., Ltd |
Hengyang |
|
Hubei Xinyegang Steel Co., Ltd |
Huangshi |
|
Jiangsu Huacheng Industry Group Co., Ltd |
Zhangjiagang |
|
Jiangyin City Seamless Steel Tube Factory |
Jiangyin |
|
Jiangyin Metal Tube Making Factory |
Jiangyin |
|
Pangang Group Chengdu Iron & Steel Co., Ltd |
Chengdu |
|
Shenyang Xinda Co., Ltd |
Shenyang |
|
Suzhou Seamless Steel Tube Works |
Suzhou |
|
Tianjin Pipe (Group) Corporation (TPCO) |
Tianjin |
|
Wuxi Dexin Steel Tube Co., Ltd |
Wuxi |
|
Wuxi Dongwu Pipe Industry Co., Ltd |
Wuxi |
|
Wuxi Seamless Oil Pipe Co., Ltd |
Wuxi |
|
Zhangjiagang City Yiyang Pipe Producing Co., Ltd |
Zhangjiagang |
|
Zhangjiagang Yichen Steel Tube Co., Ltd |
Zhangjiagang |