11/Sv. 054

HR

Službeni list Europske unije

269

L 203/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

27.07.2009.

(1)

Komisija je Uredbom (EZ) br. 112/2009 (2) (Privremena uredba) uvela privremenu antidampinšku pristojbu na uvoz žičanih šipki podrijetlom iz Narodne Republike Kine (NRK) i Republike Moldove (RM).

(2)

Napominje se da je postupak pokrenut kao rezultat pritužbe koju je podnio Eurofer (podnositelj pritužbe) u ime proizvođača koji predstavljaju većinski udio, u ovom slučaju više od 25 % ukupne proizvodnje žičanih šipki u Zajednici.

(3)

Nakon objave bitnih činjenica i razmatranja na temelju kojih je odlučeno uvesti privremene antidampinške mjere (privremena objava), nekoliko zainteresiranih stranaka dalo je pisane podneske u kojima su obznanile svoje stavove o privremenim nalazima. Strankama koje su to zatražile odobrena je rasprava. Komisija je nastavila tražiti i provjeravati sve podatke koje je smatrala potrebnima za svoje konačne nalaze. U tu je svrhu obavljen dodatni posjet radi provjere u sljedećem trgovačkom društvu:

Proizvođač u Zajednici:

(4)

Komisija je također nastavila ispitni postupak s obzirom na aspekte interesa Zajednice i provela je analizu podataka sadržanih u odgovorima na upitnik koje su dostavili neki korisnici u Zajednici.

(5)

Podsjeća se da je, kako je određeno uvodnom izjavom 13. Privremene uredbe, ispitni postupak u vezi s dampingom i štetom obuhvatio razdoblje od 1. travnja 2007. do 31. ožujka 2008. (razdoblje ispitnog postupka ili RIP). U vezi s kretanjima koja su važna za ocjenu štete, Komisija je analizirala podatke koji su obuhvaćali razdoblje od 2004. do kraja RIP-a (razmatrano razdoblje).

(6)

Neke zainteresirane stranke tvrdile su da je odabir 2004. godine koja je uzeta u obzir za ocjenu štete pogrešan jer je navodno 2004. godina bila iznimno dobra godina u smislu visoke potražnje i profitnih marži. Stoga su tvrdile da bi se 2004. godina trebala isključiti iz razmatranog razdoblja.

(7)

Napominje se da bi u skladu s člankom 6. stavkom 1. Osnovne uredbe razdoblje ispitnog postupka trebalo obuhvaćati razdoblje koje neposredno prethodi pokretanju postupka. Podsjeća se da je trenutni ispitni postupak pokrenut 8. svibnja 2008. Što se tiče ispitivanja kretanja relevantnih za ocjenu štete, ono obično obuhvaća tri ili četiri godine prije pokretanja, a završava u skladu s razdobljem ispitnog postupka u vezi s dampingom. Ova se praksa primijenila u ovom postupku. Stoga se pitanje je li 2004. godina ili bilo koja druga godina koja spada pod razmatrano razdoblje bila iznimna ili ne čini relevantnim za odabir ovog razdoblja.

(8)

Sve su stranke obaviještene o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo preporučiti uvođenje konačnih antidampinških mjera na uvoz žičanih šipki podrijetlom iz NRK-a i konačna naplata iznosa osiguranih privremenom pristojbom te prekid postupka vezanog uz uvoz žičanih šipki podrijetlom iz RM-a i Turske. Nakon te objave također im je dano razdoblje za očitovanje.

(9)

Pisani i usmeni komentari zainteresiranih stranaka razmotrili su se i, prema potrebi, privremeni nalazi su na odgovarajući način promijenjeni.

(10)

Dotični proizvod su šipke, toplo valjane, u nepravilno namotanim kolutima, od željeza, nelegiranog čelika ili legiranog čelika osim onih od nehrđajućeg čelika podrijetlom iz NRK-a, RM-a i Turske (dotični proizvod ili žičana šipka), koji se obično prijavljuje pod oznakama KN 7213 10 00, 7213 20 00, 7213 91 10, 7213 91 20, 7213 91 41, 7213 91 49, 7213 91 70, 7213 91 90, 7213 99 10, 7213 99 90, 7227 10 00, 7227 20 00, 7227 90 10, 7227 90 50 i 7227 90 95. Dotični proizvod ne uključuje žičanu šipku od nehrđajućeg čelika.

(11)

Nakon privremene objave, jedna zainteresirana stranka tvrdila je da žičana šipka koja je obuhvaćena oznakom KN 7213 91 90 ne bi trebala biti uključena u definiciju dotičnog proizvoda jer punomoć izdana za podnositelja pritužbe i njegovog pravnog zastupnika nije obuhvatila ovu posebnu vrstu proizvoda.

(12)

U tom smislu trebalo bi prvo napomenuti da je pritužba uključila gore navedenu oznaku KN. Drugo, dotični proizvod je definiran na početku ispitnog postupka, na temelju prvenstveno osnovnih fizičkih, kemijskih i tehničkih značajki. Relevantne oznake KN na temelju kojih se objavljuje uvoz dotičnog proizvoda konačno se utvrđuju tek tijekom ispitnog postupka te posebno kada se uvode konačne pristojbe. Ovo je također jasno iz teksta obavijesti o pokretanju koji navodi da se relevantne oznake KN daju samo za informaciju (3). Nadalje, zaključeno je da žičana šipka prijavljena pod gore navedenom oznakom KN ima osnovne značajke koje su utvrđene u obavijesti o pokretanju te da stoga spada u opseg dotičnog proizvoda. Stoga se ova tvrdnja odbacila.

(13)

Jedan proizvođač izvoznik i jedan korisnik tvrdili su da bi se posebna vrsta žičane šipke, od takozvanog „kord materijala za pneumatske gume”, klasificirana pod oznakom KN 7213 91 20, značajno razlikovala od ostalih vrsta žičanih šipki s obzirom na fizičke i tehničke značajke, krajnje upotrebe, zamjenljivost i percepciju potrošača. Stoga su tvrdili da bi se šipka od kord materijala trebala isključiti iz opsega ovog ispitnog postupka.

(14)

Gore spomenuta tvrdnja i posebni argumenti detaljno su analizirani. Prvo je utvrđeno da različite vrste žičanih šipki, uključujući one od kord materijala, uključene u definiciju proizvoda dijele iste osnovne fizičke, kemijske i tehničke značajke što znači da pripadaju istoj kategoriji proizvoda.

(15)

Drugo, čak i ako se može tvrditi da je šipka od kord materijala relativno sofisticiranija i skuplja vrsta u usporedbi s drugim vrstama žičanih šipki obuhvaćenih opsegom trenutačnog ispitnog postupka, to ne znači da šipke od kord materijala uvezene iz NRK-a imaju značajke koje se značajno razlikuju od šipki od kord materijala proizvedenih u Zajednici.

(16)

Nadalje, ispitni postupak pokazao je da je bilo uvoza šipki od kord materijala iz dotične zemlje tijekom razmatranog razdoblja. Iako su količine tog uvoza bile ograničene, pokazalo se da su proizvođači izvoznici koje je brinuo trenutni ispitni postupak imali mogućnost proizvesti ovu vrstu žičanih šipki.

(17)

Stoga se, na temelju gornjih činjenica i razmatranja, isključivanje šipki od kord materijala iz opsega ispitnog postupka nije smatralo opravdanim. Stoga se ovu tvrdnju moralo odbaciti.

(18)

U izostanku drugih komentara o dotičnom proizvodu i istovjetnom proizvodu, potvrđuju se uvodne izjave od 13. do 14. Privremene uredbe.

(19)

U izostanku bilo kakvih drugih komentara s obzirom na primjenu MET-a proizvođača na izvoznike iz Kine, potvrđuju se zaključci uvodnih izjava od 27. do 31. Privremene uredbe.

(20)

Podsjeća se da jedini moldovski izvoznik koji surađuje nije ispunio svih pet kriterija za primjenu MET-a. Nakon privremene objave, trgovačko društvo ponovilo je svoje prethodne komentare na odluku Komisije da mu ne odobri primjenu MET-a, što je već bilo analizirano i razmotreno u objavama o primjeni MET-a i privremenim objavama. Moldovski izvoznik osporio je nalaz u vezi svih pet kriterija primjene MET-a, ali nije podupro svoje tvrdnje predočavanjem dokaza.

(21)

Izvoznik je posebno tvrdio da Komisija sama sebi proturječi kad smatra da takozvana tijela Pridnjestrovske regije RM-a igraju ulogu „države” pri ocjeni kriterija 1, a ne pri ocjeni kriterija 4. S tim u vezi treba napomenuti da su takozvana tijela Pridnjestrovske regije RM-a očito u položaju da se upliću u upravljanje trgovačkim društvom. Stoga ovo ima izravan utjecaj na ocjenu kriterija 1. S druge strane, takozvana tijela Pridnjestrovske regije RM-a, budući da nisu priznata, ne osiguravaju pravnu stabilnost i sigurnost kako se zahtijeva u kriteriju 4. Stoga se ovu tvrdnju moralo odbaciti.

(22)

S obzirom na kriterij 1, izvoznik je posebno tvrdio da njegovo rukovodstvo čine privatne osobe te da ne postoji nikakva veza između njegovog najvišeg rukovodećeg kadra i takozvana tijela Pridnjestrovske regije RM-a. Ipak, ispitni postupak je otkrio da predsjednik i ostali rukovodeći kadar trgovačkog društva aktivno sudjeluju u zakonodavnim tijelima takozvanih tijela Pridnjestrovske regije RM-a. Stoga se ovu tvrdnju moralo odbaciti.

(23)

S obzirom na kriterij 2, trgovačko društvo posebno je tvrdilo da je rezervirano mišljenje revizorskog izvješća o financijskim izvještajima trgovačkog društva nebitno. Ipak, ovo rezervirano mišljenje odnosi se na vrijednost sve dugotrajne imovine i ne može se stoga smatrati nebitnim. Tijekom provjere, trgovačko društvo nije moglo razjasniti ovu rezervu. U tom pogledu nisu predočeni nikakvi dodatni dokazi. Stoga se ovu tvrdnju moralo odbaciti.

(24)

S obzirom na kriterij 3, trgovačko društvo ponovilo je svoj argument da je nakon privatizacije naknadno prodano svojim trenutačnim vlasnicima na ravnopravnoj osnovi te su svi prethodni poremećaji uklonjeni. Ipak, nisu predočeni nikakvi dokazi koji bi podržavali ovu tvrdnju te je stoga potvrđen zaključak u uvodnoj izjavi 45. Privremene uredbe.

(25)

S obzirom na kriterij 5, trgovačko društvo posebno je tvrdilo da činjenica da su njegovi financijski izvještaji izraženi u američkim dolarima, a ne u takozvanoj pridnjestrovskoj rublji (TMR rublja), čini pitanje nevažnim. Ipak, ostaje činjenica da se TMR rublja koristi u nekoliko svakodnevnih operacija trgovačkog društva te stoga konverzijski tečaj TMR rublje u druge valute nije nebitan za ocjenu prema ovom kriteriju. Stoga se ovu tvrdnju moralo odbaciti.

(26)

Stoga ove tvrdnje nisu promijenile privremene zaključke da se moldovskom proizvođaču izvozniku koji surađuje ne dodijeli primjena MET-a te se potvrđuju zaključci u uvodnim izjavama od 32. do 49. Privremene uredbe.

(27)

U izostanku bilo kakvih komentara s obzirom na IT, potvrđuju se uvodne izjave od 50. do 53. Privremene uredbe.

(28)

Jedan proizvođač izvoznik istaknuo je da revidirani i provjereni podaci o njegovoj domaćoj prodaji nisu uzeti u obzir za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. Drugi proizvođač izvoznik tvrdio je da je izračunana uobičajena vrijednost netočno izračunana zbog administrativne pogreške. Ove tvrdnje su provjerene i promjene su unesene prema potrebi.

(29)

Drugi proizvođač izvoznik tvrdio je da se njegova izvozna prodaja sastoji samo od „nestandardne” vrste dotičnog proizvoda, dok je domaća prodaja kombinacija „standardnih” i „nestandardnih” vrsta. Tvrdio je da je ova metodologija rezultirala neprimjerenom usporedbom te da bi se uobičajena vrijednost trebala izračunati usporedbom samo cijena „nestandardnog” izvoza i domaće prodaje.

(30)

Ispitni postupak, međutim, nije mogao pokazati dostatne razlike između „standardnih” i „nestandardnih” proizvoda, kako je tvrdio proizvođač izvoznik, koje bi utjecale na njihovu usporedivost. Obje kategorije spadaju pod opis proizvoda istovjetnog proizvoda. Dodatno je ispitni postupak otkrio da trgovačko društvo prodaje obje vrste po istoj cijeni. Sukladno tomu, ovu se tvrdnju moralo zanemariti.

(31)

U izostanku bilo kakvih drugih komentara s obzirom na metodologiju izračuna uobičajene vrijednosti za Tursku, potvrđuju se privremeni zaključci u uvodnim izjavama od 54. do 63. Privremene uredbe.

(32)

Nisu primljeni komentari s obzirom na uobičajenu vrijednost za NRK i RM utvrđenu kako je opisano u uvodnoj izjavi 64. Privremene uredbe. Stoga se potvrđuju privremeni zaključci.

(33)

Turska je privremeno odabrana kao analogna zemlja zbog razloga određenih u uvodnim izjavama od 65. do 74. Privremene uredbe. Nakon privremene objave, podnositelj pritužbe osporio je korištenje Turske kao analogne zemlje, umjesto Brazila kako je u početku planirano. Podnositelj pritužbe ponovio je argumente dostavljene u privremenoj fazi (a) tvrdeći da na brazilskom tržištu postoji dovoljno konkurencije te (b) navodeći da subvencioniranje turske industrije čelika čini tu industriju neprikladnom za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. Štoviše, podnositelj pritužbe tvrdio je da, budući da je ispitni postupak utvrdio postojanje dampinga za Tursku, a u skladu s praksom Komisije, Tursku ne bi trebalo koristiti kao analognu zemlju.

(34)

Podsjeća se da je utvrđeno da su domaće cijene u Brazilu iznad objavljenih svjetskih cijena. Također, utvrđeno je da je razina dobiti brazilskog proizvođača na domaćem tržištu vrlo visoka u usporedbi s, posebno, razinom dobiti koja se smatra opravdanom za industriju Zajednice. Kako je navedeno u Privremenoj uredbi, ovo se smatra naznakom nedovoljne razine konkurencije na brazilskom tržištu.

(35)

Što se tiče Turske, jasno se čini da postoji više konkurencije na domaćem tržištu nego što je to slučaj s Brazilom. Činjenica da je otkriveno da turski izvoznici rade damping nužno ne znači da uobičajena vrijednost utvrđena za tu zemlju nije pouzdana.

(36)

Podnositelj pritužbe također je tvrdio da budući da turska trgovačka društva navodno primaju subvencije, Turska ne bi bila prikladan odabir za analognu zemlju. Međutim, nije predočen dokaz koji bi podupirao ovu tvrdnju.

(37)

S obzirom na gore navedeno, potvrđuju se zaključci u uvodnim izjavama od 65. do 74. Privremene uredbe, a Turska se koristila kao analogna zemlja za potrebe ovog postupka, u skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) Osnovne uredbe.

(38)

Jedan proizvođač izvoznik tvrdio je da se izvozna cijena ne bi trebala izračunati kako je određeno u uvodnoj izjavi 76. Privremene uredbe. Nakon što se ova tvrdnja ispitala, utvrđeno je da je opravdana posebno zato što funkcije trgovačkog društva, koje svoje poslovanje ima izvan Zajednice, nisu opravdale primjenu članka 2. stavka 9. Osnovne uredbe.

(39)

Drugi proizvođač izvoznik tvrdio je da smanjenja za provizije dobivene od prodaje preko povezanog trgovačkog društva nisu opravdane. Nakon ispitivanja ove tvrdnje, utvrđeno je da je tvrdnja opravdana budući da povezano trgovačko društvo nije vršilo dužnosti slične onima koje vrši zastupnik. Stoga su izvozne cijene sukladno tome ispravljene.

(40)

U izostanku bilo kakvih drugih komentara s obzirom na metodologiju utvrđivanja izvoznih cijena, potvrđuju se privremeni zaključci u uvodnoj izjavi 75. Privremene uredbe.

(41)

Usporedba između uobičajene vrijednosti i izvozne cijene izvršena je na temelju cijene franko tvornica. Kako bi se osigurala primjerena usporedba između uobičajene vrijednosti i izvozne cijene, odgovarajuće su se uvažile prilagodbe cijene na temelju razlika koje utječu na cijene i usporedivost cijena u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe.

(42)

Kako je opisano u uvodnoj izjavi 79. Privremene uredbe, odobrene su prilagodbe za razlike u troškovima transporta, prijevoza tereta i osiguranja, bankovnim naknadama, troškovima pakiranja, troškovima kredita i provizijama gdje je to bilo primjereno i opravdano.

(43)

Nekoliko izvoznika osporilo je izračun prilagodbi cijene za kopneni prijevoz, troškove prijevoza tereta, bankovne naknade, troškove kredita i provizije te predložilo alternativne izračune. S obzirom na dokaze predočene u njihovim odgovorima na upitnik i podacima i dokazima prikupljenima tijekom posjeta radi provjere, većina tih tvrdnji nije se smatrala opravdanima te su se stoga zadržale prilagodbe cijene kako je izračunano u privremenoj fazi. Ipak, neke od tvrdnji su prihvaćene, gdje je to bilo opravdano, te su unesene promjene za prilagodbe cijene koje odgovaraju troškovima kredita, provizijama i carinskim davanjima na izvoznu prodaju.

(44)

Ponderirana prosječna uobičajena vrijednost uspoređena je s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom kako je predviđeno člankom 2. stavkom 11. i stavkom 12. Osnovne uredbe.

(45)

Nakon ispravaka uobičajenih vrijednosti u analognoj zemlji, konačne dampinške marže za proizvođače izvoznike iz Kine su sljedeće:

(46)

Nakon uvođenja privremenih mjera, smatralo se da bi korištenje svih dostupnih izvoznih podataka za RM dalo točniju sliku dampinga koji provodi ta zemlja. Sukladno tomu, konačna dampinška marža na području cijele zemlje izračunana je na temelju izvoznih cijena svih poznatih proizvođača.

(47)

Nakon ispravaka uobičajene vrijednosti analogne zemlje, izvozne cijene i prilagodbi cijene kako je gore opisano, određena je konačna dampinška marža na području cijele zemlje za RM od 16,2 %.

(48)

U svjetlu gore navedenog, konačna damping marža za turske proizvođače izvoznike je sljedeća:

(49)

U izostanku bilo kakvih komentara s obzirom na proizvodnju Zajednice ili suradnju tihih proizvođača kako je navedeno u uvodnoj izjavi 91. Privremene uredbe, potvrđuju se uvodne izjave 89. do 92. Privremene uredbe.

(50)

U izostanku bilo kakvih komentara o definiciji industrije Zajednice, potvrđuje se uvodna izjava 93. Privremene uredbe.

(51)

Podsjeća se da na analizu štete nije primijenjen odabir uzoraka budući da se 20 proizvođača koji surađuju sastoji od četiri skupine trgovačkih društava i dva neovisna proizvođača. Nakon uvođenja privremenih mjera, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 3., provedena je provjera na licu mjesta u poslovnim prostorijama jednog dodatnog proizvođača Zajednice kako bi se provjerili podaci u njegovom odgovoru na upitnik.

(52)

Podsjeća se da je potrošnja Zajednice utvrđena na temelju ukupnog uvoza, prema podacima Eurostata, te na ukupnoj prodaji na tržištu Zajednice industrije Zajednice i drugih proizvođača Zajednice, uključujući procjenu temeljenu na podacima iz pritužbe za prodaju tihih proizvođača.

(53)

Jedna zainteresirana stranka osporila je metodu korištenu za utvrđivanje potrošnje u Zajednici, tvrdeći da bi se proizvodnja industrije Zajednice namijenjena za ograničeno korištenje i prodaju na ograničenom tržištu trebala uključiti u potrošnju u Zajednici i ocjenu štete, budući da su ograničeno korištenje i prodaja na ograničenom tržištu bili izravna konkurencija prodaji na slobodnom tržištu, uključujući uvoz.

(54)

Treba napomenuti da je, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 119. do 143. Privremene uredbe, ograničena proizvodnja industrije Zajednice analizirana u ocjeni štete. Ipak, u skladu sa stalnom praksom Komisije, ograničeno korištenje, odnosno, interni prijenosi istovjetnog proizvoda između integriranih proizvođača Zajednice za daljnju obradu, nije uključeno u podatak o potrošnji u Zajednici, budući da ovi interni prijenosi nisu u konkurenciji s prodajom nezavisnih proizvođača na slobodnom tržištu.

(55)

S obzirom na zahtjev da se ograničena prodaja, odnosno prodaja povezanim trgovačkim društvima, uključi u podatak o potrošnji u Zajednici, utvrđeno je da je ovaj zahtjev opravdan, budući da su, u skladu s podacima prikupljenima tijekom ispitnog postupka, povezana trgovačka društva Zajednice bila slobodna kupiti žičane šipke i od drugih izvora. Nadalje, utvrđeno je da je prosječna prodajna cijena proizvođača Zajednice povezanim strankama u skladu s prosječnim prodajnim cijenama nepovezanim strankama.

(56)

Nakon provjere podataka koje je dostavio dodatni proizvođač Zajednice, kako je navedeno u uvodnim izjavama 3. i 51., ponešto je revidirana ukupna prodaja na tržištu Zajednice industrije Zajednice. Kao rezultat, podaci o potrošnji u Zajednici iz tablice 1. Privremene uredbe prilagođeni su na sljedeći način:

Tablica 1.

(57)

Ukupno se potrošnja u Zajednici povećala za 5 % tijekom razmatranog razdoblja. Povećanje je započelo 2006. godine, nakon privremenog smanjenja od 5 % 2005. Nakon toga, potrošnja se oporavila i povećavala do 2007., nakon čega je slijedilo blago smanjenje tijekom RIP-a. Pad u potrošnji 2005. godine uglavnom je bio rezultat niže potražnje u građevinskoj industriji.

(58)

Kako bi se izvršila konačna ocjena uvjeta za kumulaciju uvoza iz dotičnih zemalja, primijenjena je ista metodologija koja je objašnjena u uvodnoj izjavi 99. Privremene uredbe u svjetlu komentara primljenih od stranaka nakon uvođenja privremenih mjera. Za RM je također uzeta u obzir činjenica da su, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 46., ostali moldovski proizvođači izvozili dotični proizvod u Zajednicu.

(59)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 101. Privremene uredbe, uvoz iz Turske nije se kumulirao s uvozom iz NRK-a i RM-a budući da se smatralo da uvjeti konkurencije između turskih i ostalih relevantnih operatera nisu bili slični, posebno s obzirom na ponašanje cijene. Prodajne cijene svih proizvođača izvoznika koji surađuju u Turskoj nisu bile ispod cijena industrije Zajednice te su bile relativno visoke u usporedbi s drugim operaterima na tržištu Zajednice.

(60)

Jedna zainteresirana strana tvrdila je da argumenti izneseni u uvodnoj izjavi 101. Privremene uredbe nisu u skladu s Osnovnom uredbom. Tvrdila je da je bilo dovoljno što je dampinška marža turskog uvoza značajno veća od praga de minimis te da obujam uvoza nije bio zanemariv kako bi se kumulirao onaj uvoz s drugim dampinškim uvozom iz RM-a i NRK-a. Također je tvrdila da bi neuvođenje mjera dovelo do naglog rasta dampinškog uvoza iz Turske na tržište Zajednice.

(61)

Trebalo bi naglasiti da članak 3. stavak 4. Osnovne uredbe izričito zahtijeva da bi se uvjeti konkurencije između relevantnih operatera na tržištu Zajednice trebali pažljivo ispitati u kontekstu kumulativne ocjene uvoza iz dotičnih zemalja i to u antidampinškom ispitnom postupku. Nadalje, razina cijena turskih operatera u svim slučajevima bila je iznad neštetnih cijena u skladu s metodologijom opisanom u uvodnoj izjavi 179. Privremene uredbe. Stoga nije bilo razloga da se dopusti kumulativna ocjena turskog uvoza s uvozima iz NRK-a i RM-a ili uvedu antidampinške mjere kako bi se spriječio navodni nagli rast uvoza iz te zemlje. Na temelju toga trebalo je te tvrdnje odbaciti.

(62)

Druga zainteresirana stranka osporila je privremeni nalaz da je uvoz iz RM-a bio kumuliran s onim iz NRK-a tvrdeći da su, suprotno uvozu iz NRK-a, obujmi uvoza iz RM-a bili vrlo mali i da u principu nisu nelojalno snižavali cijene industrije Zajednice tijekom RIP-a.

(63)

Nakon privremene objave, primljeni su dodatni podaci o moldovskom izvozu u Zajednicu koji su rezultirali revidiranim izračunima nelojalnog snižavanja cijena i marži štete za RM kako je detaljnije objašnjeno u uvodnim izjavama 71. i 107.

(64)

Revidirani izračuni pokazali su da uvoz iz RM-a nije nelojalno snizio cijene industrije Zajednice na tržištu Zajednice u RIP-u. Štoviše, utvrđeno je da je marža štete manja od de minimis praga štete primijenjenog analogno članku 9. stavku 3. Osnovne uredbe. U svjetlu gore navedenog, zaključeno je da bi se uvoz žičanih šipki podrijetlom iz RM-a trebao zasebno ocijeniti.

(65)

Podsjeća se da je, budući da su podaci o potrošnji bilo ponešto prilagođeni kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 56., sukladno tome revidiran tržišni udio uvoza iz NRK-a. Stoga se uvoz iz NRK-a tijekom razmatranog razdoblja razvijao na sljedeći način.

Tablica 2.

(66)

Dampinški uvoz iz NRK-a značajno se povećao s približno 0,07 milijuna tona 2004. na 1,1 milijuna tona u RIP-u, odnosno skoro 17 puta. Ovaj uvoz vrhunac je dosegao 2007. godine, nakon što je došlo do blagog pada u skladu s razvojem potrošnje u Zajednici.

(67)

Iako su se prosječne cijene dampinškog uvoza iz NRK-a povećale za 12 % tijekom razmatranog razdoblja, utvrđeno je da su nelojalno snižavale cijene industrije Zajednice, posebno tijekom RIP-a. Rezultat je bio da se tržišni udio značajno povećao od 0,3 % 2004. na 5,0 % u RIP-u, što odgovara dobitku od 4,7 postotnih bodova.

(68)

Potvrđuje se metodologija opisana u uvodnoj izjavi 106. Privremene uredbe o utvrđivanju sniženja cijena. Ipak, nakon posjeta radi provjere u poslovnim prostorijama jednog od proizvođača Zajednice kako je spomenuto u uvodnoj izjavi 3., prosječna cijena industrije Zajednice ponovno je ocijenjena kako bi se u obzir uzeli provjereni podaci dobiveni od ovog proizvođača Zajednice.

(69)

Jedna stranka tvrdila je da bi, budući da nijednom proizvođaču u RM-u nije odobrena primjena MET-a ili IT-a, Komisija trebala izračunati sniženje cijena i razinu uklanjanja štete iz RM-a koristeći podatke Eurostata, a ne podatke dobivene od proizvođača izvoznika iz RM-a.

(70)

U antidampinškom ispitnom postupku i posebno za vježbu usporedbe cijena, praksa je institucije da koristi najpouzdanije dostupne podatke, koji su općenito podaci prikupljeni i provjereni u poslovnim prostorijama stranaka koje surađuju. U ovom slučaju, podaci o cijenama prikupljeni u poslovnim prostorijama proizvođača koji surađuje u RM-u bili su dostupni i koristili su se za utvrđivanje privremene marže sniženja cijena za proizvođača koji surađuje u RM-u. Zahtjev da se koriste podaci Eurostata stoga je odbačen.

(71)

Smatralo se, međutim, da bi se u izračunu konačne marže sniženja cijena za RM u obzir trebali uzeti podaci o cijenama dostupni za sav uvoz iz RM-a u Zajednicu, uključujući uvoz od ostalih moldovskih proizvođača kako je spomenuto u uvodnoj izjavi 46. Stoga su korišteni svi dostupni podaci o cijenama na odgovarajući način prilagođeni kako bi održavali ponderirane prosječne izvozne cijene za prvog nezavisnog kupca, na CIF osnovi. Na ovoj osnovi je utvrđeno za uvoz iz RM-a nije snižavao cijene industrije Zajednice; konačna marža sniženja cijene je negativna, odnosno u prosjeku -1,2 % za RM.

(72)

S obzirom na uvoz iz NRK-a, podsjeća se da je samo jedan proizvođač izvoznik iz Kine surađivao u ispitnom postupku. Na temelju iste metodologije i prilagodbi cijene u podacima industrije Zajednice kako je gore opisano te na temelju usporedivih vrsta proizvoda, utvrđena je prosječna marža sniženja cijena od 4,2 % za jedinog kineskog izvoznika koji surađuje. Za sve druge proizvođače u NRK-u, utvrđeno je sniženje cijene kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 108. Privremene uredbe. Na ovoj osnovi, utvrđena je prosječna marža sniženja cijene od 7,3 % za kineski uvoz.

(73)

Nakon zaključka da se uvoz iz RM-a ne bi trebao kumulirati s uvozom iz NRK-a te da bi se trebao ocijeniti zasebno kako je opisano u uvodnoj izjavi 64., ispitivanje utjecaja dampinškog uvoza na gospodarsko stanje u industriji Zajednice odnosi se na uvoz podrijetlom iz NRK-a.

(74)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 3., jedan dodatni proizvođač iz Zajednice provjeren je na licu mjesta. Rezultat je bila sukladna prilagodba nekih pokazatelja štete. Oni se tiču obujma prodaje prvom nezavisnom kupcu na tržištu Zajednice, prosječne prodajne cijene franko tvornica industrije Zajednice za nepovezane kupce, podataka o zalihama, profitabilnosti, novčanog toka, povrata ulaganja i zapošljavanja.

(75)

Tablica 3. prikazuje revidirani obujam prodan prvom nezavisnom kupcu na tržištu Zajednice. Trebalo bi napomenuti da je, unatoč revidiranim podacima, kretanje slično onom navedenom u Privremenoj uredbi.

Tablica 3.

(76)

Sukladno gore navedenom, revidirane su prosječne jedinične prodajne cijene industrije Zajednice nepovezanim kupcima na tržištu Zajednice. Rezultat su bile neznatno revidirane prosječne prodajne cijene za godine 2006. do RIP-a u usporedbi s brojkama navedenima u Privremenoj uredbi.

Tablica 4.

(77)

S obzirom na podatke o zalihama, treba napomenuti da manje promjene unesene u podatke industrije Zajednice za godine 2006. do RIP-a nisu promijenile analizu kretanja kako je predviđeno u uvodnoj izjavi 119. Privremene uredbe.

Tablica 5.

(78)

Nakon Privremene uredbe, ponešto su izmijenjeni i podaci o zapošljavanju za godine 2004. do RIP-a. U izostanku bilo kakvih drugih komentara primljenih od zainteresiranih strana, potvrđuju uvodne izjave 120. do 122. Privremene uredbe.

Tablica 6.

(79)

Profitabilnost industrije Zajednice utvrđena je pomoću iste metodologije objašnjene u uvodnoj izjavi 123. Privremene uredbe. Nakon izmjena unesenih u podatke industrije Zajednice nakon provjere na licu mjesta jednog dodatnog proizvođača iz Zajednice, kako je opisano u uvodnoj izjavi 3., ponešto su izmijenjeni i ti podaci. Tijekom razmatranog razdoblja, profitabilnost industrije Zajednice smanjila se s 14,2 % 2004. na 7,3 % u RIP-u. U nedostatku drugih primljenih komentara, potvrđuju se uvodne izjave od 124. do 126. Privremene uredbe.

Tablica 7.

(80)

Slijedom gore navedenog, može se smatrati da je obujam prodaje industrije Zajednice stagnirao između 2004. i RIP-a, tako sprečavajući industriju Zajednice da iskoristi povećanje potrošnje u Zajednici koja se povećala za 5 % između 2004. i RIP-a. Kao posljedica toga, njezin tržišni udio smanjio se za 1,6 postotnih bodova tijekom istog razdoblja.

(81)

U izostanku bilo kakvih drugih primljenih komentara, potvrđuje se uvodna izjava 128. Privremene uredbe.

(82)

Može se zaključiti da manje izmjene unesene u neke pokazatelje štete nakon provjere na licu mjesta dodatnog proizvođača iz Zajednice, kako je utvrđeno u gornjim tablicama od 2. do 7., nisu promijenile zaključak iz uvodne izjave 132. Privremene uredbe.

(83)

S obzirom na gore navedeno, može se zaključiti se da je industrija Zajednice pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. Osnovne uredbe.

(84)

Ispitivalo se je li dampinški uvoz dotičnog proizvoda podrijetlom iz NRK-a prouzročio štetu industriji Zajednice u mjeri koja se može smatrati bitnom.

(85)

Ispitni postupak pokazao je da se dampinški uvoz iz NRK-a značajno povećao, za skoro 17 puta, tijekom razmatranog razdoblja, povećavajući se za 1,1 milijuna tona između 2004. i RIP-a. Ovo je povećanje posebno zabilježeno između 2006. i RIP-a. U pogledu tržišnog udjela, dampinški uvoz iz NRK-a povećao je njihov udio na tržištu Zajednice s 0,3 % 2004. na 5,0 % u RIP-u. U praksi je to odgovaralo čitavom povećanju u potrošnji u Zajednici koje se dogodilo tijekom razmatranog razdoblja.

(86)

Tijekom istog razdoblja, iako je obujam prodaje na tržištu Zajednice ostao stabilan, industrija Zajednice izgubila je tržišni udio s 33,4 % 2004. na 31,8 % u RIP-u, odnosno 1,6 postotnih točaka.

(87)

Što se tiče cijena, unatoč činjenici da su se cijene dampinškog uvoza povećale za 12 % tijekom razmatranog razdoblja u skladu s povećanim cijenama sirovine, još uvijek su snižavali cijene koje je naplatila industrija Zajednice na tržištu Zajednice. Stoga je industrija Zajednice bila spriječena povećati svoje cijene kako bi pokrila čitavo povećanje u cijenama sirovine. Profitabilnost prodaje industrije Zajednice na tržištu Zajednice tako se smanjila s 14,2 % 2004. na 7,3 % tijekom RIP-a.

(88)

Smatra se da stalni pritisak dampinškog uvoza niske cijene iz NRK-a na tržište Zajednice nije dopustio industriji Zajednice da prilagodi svoje prodajne cijene na povećani trošak proizvodnje. Stoga se zaključuje da je nagli rast dampinškog uvoza niske cijene iz NRK-a imao značajan negativan utjecaj na gospodarsko stanje industrije Zajednice.

(89)

U izostanku bilo kakvih komentara s obzirom na razvoj potražnje, ograničenu proizvodnju, prodaju vrhunskih proizvoda, uvoz iz trećih zemalja i drugih proizvođača u Zajednici, potvrđuju se uvodne izjave 139., od 143. do 149. i od 151. do 155. Privremene uredbe.

(90)

Jedna stranka tvrdila je da ocjena povećanja u cijenama sirovina, navedena u uvodnoj izjavi 142. Privremene uredbe, nije točna. Tvrdila je da je teško u potpunosti trošak prenijeti na kupce. Nadalje, tvrdila je da bi negativna realizacija izvoza industrije Zajednice objasnila pogoršanje gospodarskog stanja industrije Zajednice.

(91)

S obzirom na utjecaj cijena sirovina, podsjeća se da je ispitni postupak pokazao povećanje od 25 % troška proizvodnje žičanih šipki za industriju Zajednice. Ovo bi se trebalo gledati u odnosu na povećanje od samo 15 % prosječne cijene prodaje industrije Zajednice. Na nekim tržištima može biti jako teško u potpunosti prebaciti troškove na kupce, međutim, trenutni ispitni postupak nije dao nikakve dokaze da je to bio slučaj na tržištu žičanih šipki. Upravo suprotno, tržište žičanih šipki može se smatrati potrošnim proizvodom koji se prodaje na transparentnom tržištu na kojem su svi operateri svjesni razine cijene. Stoga bi učinkoviti trgovinski uvjeti trebali omogućiti da se povećanja cijene koštanja odraze u cijeni prodaje žičanih šipki. Stoga se smatra da je zaključan donesen u uvodnoj izjavi 142. valjan te se stoga ovu tvrdnju moralo odbaciti.

(92)

S obzirom na realizaciju izvoza, postoji trend pada u izvoznoj prodaji industrije Zajednice zbog razloga navedenih u uvodnoj izjavi 150. Privremene uredbe. U svjetlu činjenice da je udio izvozne prodaje u odnosu na prodaju kupcima u Zajednici relativno mali i, nadalje, prodajne cijene potonje su relativno niže, smatra se da smanjenje u obujmu izvoza ne može opravdati razinu pretrpljene štete. Nisu predočeni potkrijepljeni dokazi koji poništavaju ovaj zaključak te se stoga potvrđuju zaključci u uvodnoj izjavi 150. Privremene uredbe.

(93)

U svjetlu gore navedenog i u nedostatku drugih komentara, potvrđuju se uvodne izjave od 156. do 159. Privremene uredbe.

(94)

Nakon uvodnih izjava 60. i 61. i u nedostatku daljnjih komentara s obzirom na uvoz iz Turske, potvrđuju se zaključci iz uvodnih izjava od 160. do 162. Privremene uredbe.

(95)

Nakon izmjena podataka industrije Zajednice, na temelju provjere odgovora dodatnog proizvođača iz Zajednice i uzimajući u obzir svu uvoznu prodaju podrijetlom iz RM-a, utvrđeno je da uvoz iz RM-a nije snizio cijene industrije Zajednice u RIP-u. Štoviše, u skladu s gornjom uvodnom izjavom 64., usporedba moldovske izvozne cijene i neštetne cijene industrije Zajednice pokazala je de minimis maržu štete.

(96)

U svjetlu gore navedenog zaključeno je da nema jasne uzročno-posljedične veze između uvoza iz RM-a i štete koju je pretrpjela industrija Zajednice.

(97)

U svjetlu gore navedenog, trebalo bi napomenuti da je samo utjecaj uvođenja antidampinških pristojbi na uvoz podrijetlom iz NRK-a bio ocijenjen za analizu interesa Zajednice.

(98)

Nakon Privremene uredbe, ponovno je ocijenjeno bi li uvođenje antidampinških mjera na uvoz podrijetlom iz NRK-a bilo od interesa za industriju Zajednice.

(99)

S obzirom na gore navedeno i u izostanku bilo kakvih komentara u vezi s interesima industrije Zajednice, potvrđuju se uvodne izjave od 164. do 167. Privremene uredbe.

(100)

U nedostatku komentara s obzirom na uvoznike, potvrđuju se uvodne izjave 168. i 169. Privremene uredbe.

(101)

Jedna zainteresirana strana postavila je pitanje je li sav uvoz na tržište Zajednice iz zemalja koje su bile objektom ovog ispitnog postupka uzet u obzir u postotku navedenom u uvodnoj izjavi 171. Privremene uredbe koja predstavlja uvoz žičanih šipki određenih korisnika. Nadalje, neke zainteresirane strane tvrdile su da ne bi bilo dostupnih alternativnih izvora ako bi se uvele antidampinške mjere te bi došlo do manjka opskrbe.

(102)

Nakon tvrdnje o ukupnom uvozu, ponovno je izvršena ocjena s obzirom na ukupan uvoz žičanih šipki. Analize su pokazale da je stvarna količina uvoza žičanih šipki koju konzumiraju korisnici koji surađuju veća nego što je to prethodno bilo ocijenjeno u privremenoj fazi. Kao rezultat, ukupan uvoz korisnika navedenih u uvodnoj izjavi 171. Privremene uredbe povećao se za 30 %. Također se može zaključiti da su tijekom RIP-a korisnici navedeni u uvodnoj izjavi 171. Privremene uredbe zajedno obuhvaćali oko 20 % svog uvoza žičanih šipki iz NRK-a.

(103)

S obzirom na tvrdnju da ne bi bilo alternativnih izvora opskrbe u slučaju uvođenja antidampinških mjera, ispitni postupak pokazao je neke nepravilnosti u opskrbi određenih korisnika od strane proizvođača iz Zajednice. Ipak, analiza nije dala dokaze da se ove nepravilnosti stalno događaju. Štoviše, trebalo bi napomenuti da su dostupni drugi izvori opskrbe, uzimajući u obzir treće zemlje koje ne podliježu mjerama. Stoga je ova tvrdnja odbačena.

(104)

Na temelju gore navedenog i u izostanku bilo kakvih daljnjih komentara, potvrđuju se uvodne izjave od 173. do 175. Privremene uredbe.

(105)

Na temelju gore navedenog, zaključuje se da ne postoje utemeljeni razlozi protiv uvođenja antidampinških mjera za uvoz žičanih šipki podrijetlom iz NRK-a u ovom slučaju.

(106)

U izostanku komentara, potvrđuje se metodologija navedena u uvodnoj izjavi 179. Privremene uredbe koristila se kako bi se dobile neštetne cijene industrije Zajednice. Ipak, iste izmjene kao one opisane u uvodnim izjavama 68. i 72. primijenjene su za konačnu ocjenu razina uklanjanja štete. Nadalje, profitna marža koja se koristila u izračunima marži štete utvrđena je na razini franko tvornica kako bi se dobile neštetne cijene industrije Zajednice na razini franko tvornica tijekom RIP-a.

(107)

Što se tiče RM-a, u skladu sa sadržajem uvodne izjave 71., smatralo se prikladnim koristiti podatke o cijenama dostupne za sav izvoz iz RM-a u Zajednicu u izračunu konačne razine uklanjanja štete. Stoga su korišteni svi dostupni podaci o cijenama na odgovarajući način prilagođeni kako bi održavali ponderirane prosječne izvozne cijene za prvog nezavisnog kupca u Zajednici, na CIF osnovi. Na toj osnovi utvrđeno je da je konačna razina uklanjanja štete za uvoz iz RM-a ispod de minimis praga kako je navedeno u uvodnoj izjavi 64.

(108)

U pogledu zaključaka koji se odnose na damping, štetu, uzročnost i interes Zajednice, potrebno je uvesti konačne antidampinške mjere protiv uvoza iz NRK-a kako bi se spriječila daljnja šteta industriji Zajednice.

(109)

Sve su stranke bile obaviještene o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo preporučiti uvođenje konačnih antidampinških pristojbi. Nakon te objave također im je dano razdoblje za očitovanje. Komentari koje su stranke dostavile propisno su razmotreni te su, prema potrebi, na odgovarajući način promijenjeni nalazi.

(110)

S obzirom na gore navedeno, smatra se da bi, u skladu s člankom 7. stavkom 2. Osnovne uredbe, trebalo uvesti konačne antidampinške pristojbe na uvoz podrijetlom iz NRK-a na razini nižoj od marži dampinga i štete, u skladu s pravilom niže pristojbe. U ovom slučaju, sve stope pristojbe trebalo bi na odgovarajući način odrediti na razini utvrđenih marži štete. Analogno s člankom 9. stavkom 3. Osnovne uredbe, s obzirom da je marža štete za RM i Tursku ispod razine de minimis, ispitni postupak u pogledu ovih zemalja trebalo bi prekinuti.

(111)

Na uvoz iz RM-a i Turske ne treba uvesti konačne antidampinške pristojbe.

(112)

Predložene antidampinške pristojbe iznose kako slijedi:

(113)

U pogledu visine utvrđenih dampinških marži i u svjetlu razine štete koja je prouzročena industriji Zajednice, smatra se potrebnim da se konačno naplate iznosi u visini iznosa uvedenih konačnih pristojbi, osigurani privremenom antidampinškom pristojbom, koja je uvedena Privremenom uredbom. Ako su konačne pristojbe niže od privremenih pristojbi, oslobađaju se iznosi privremeno osigurani više od konačne stope antidampinških pristojbi. Ako su konačne pristojbe više od privremenih pristojbi, konačno se naplaćuju samo iznosi osigurani na razini privremenih pristojbi.

(114)

U pogledu nalaza s obzirom na uvoz podrijetlom iz RM-a i Turske, trebalo bi prekinuti postupak s obzirom na ove dvije zemlje,