EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 15.12.2021.

COM(2021) 798 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

Strategija za nadzorne podatke u području financijskih usluga EU-a

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

Strategija za nadzorne podatke u području financijskih usluga EU-a

1.Kontekst

Sve veća digitalizacija 1 i EU-ovo napredovanje prema ostvarenju digitalnih ciljeva do 2030. 2 donose nove izazove i prilike, koji oblikuju sva područja društva i gospodarstva, uključujući financijski sektor. U posljednjih nekoliko godina digitalne tehnologije preobrazile su način na koji sudionici na financijskim tržištima proizvode, dijele i upotrebljavaju podatke, koji imaju ključnu ulogu u sektoru financija, za donošenje odluka. Podaci su temelj te preobrazbe.

Komisija je u europskoj strategiji za podatke 3 istaknula važnost podataka kao potencijalnog izvora rasta i inovacija za gospodarstvo EU-a te naglasila da je potrebno poboljšati pristup podacima i razmjenu podataka putem zajedničkih europskih podatkovnih prostora. Jedan od prioriteta strategije Komisije za digitalne financije 4 promicanje je inovacija temeljenih na podacima u sektoru financija. To uključuje alate za olakšavanje izvještavanja i nadzora te uspostavu zajedničkog prostora za financijske podatke, čime bi se obuhvatili podaci koji se razmjenjuju među poduzećima, javno objavljeni podaci i nadzorni podaci.

Financijske institucije i drugi subjekti aktivni na financijskim tržištima dužni su dostaviti brojne podatke o svojem financijskom stanju i poslovanju. EU i nacionalna nadzorna tijela trebaju te podatke kako bi nadzirali financijske institucije i tržišta. Podaci nadzornim tijelima omogućuju praćenje rizika, očuvanje financijske stabilnosti i integriteta tržišta te zaštitu ulagača i korisnika financijskih usluga u EU-u.

Opseg i granularnost podataka koji se dostavljaju u svrhe nadzora znatno su se povećali tijekom posljednjih deset godina. Financijske institucije u EU-u moraju skupno ispuniti više od 500 obveza izvještavanja, koje obuhvaćaju više od 1 000 tablica s više od 70 000 podatkovnih točaka 5 . Strože obveze izvještavanja doprinose rješavanju problema manjka informacija prepoznatog tijekom globalne financijske krize i odražavaju sve veću složenost i međusobnu povezanost financijskog sustava. Premda je time znatno poboljšan nadzor, dodatno su opterećeni i izvještajni subjekti i nadzorna tijela koja primaju i analiziraju podatke.

Digitalnim tehnologijama može se znatno smanjiti opterećenje povezano s izvještavanjem i omogućiti nadzornim tijelima djelotvornije i učinkovitije donošenje zaključaka na temelju dostavljenih podataka. Regulatorna tijela u cijelom svijetu ulažu napore u modernizaciju izvještavanja u svojim jurisdikcijama kako bi reagirala na prilike i izazove nadzora utemeljenog na podacima 6 . Nadzorno izvještavanje u EU-u i način na koji nadležna tijela prikupljaju i upotrebljavaju podatke moraju ići u korak s tim razvojem događaja.

EU je već ostvario napredak u nekoliko ključnih područja 7 te preuzeo vodeću ulogu u međunarodnim raspravama 8 radi promicanja usklađivanja financijskih podataka na globalnoj razini. Potrebno je uložiti još napora kako bi se povećala djelotvornost i učinkovitost okvira EU-a za nadzorno izvještavanje.

EU-u je potreban poboljšan sustav nadzornog izvještavanja koji bi nadzornim tijelima omogućio sljedeće:

·točnije i brže praćenje razvoja događaja u vezi s tržištima, instrumentima i sektorima financijskog sustava,

·brže donošenje informiranijih odluka kako bi se zaštitili financijska stabilnost, integritet tržišta i potrošači te kako bi se ispunili drugi ciljevi, kao što je praćenje prenošenja zakonodavstva EU-a i njegova učinkovita provedba,

·bolju međusobnu koordinaciju i postizanje konvergencije nadzora zahvaljujući dosljednijim i interoperabilnijim skupovima podataka,

·uz istodobno minimiziranje opterećenja povezanog s usklađivanjem, u skladu s Komisijinim načelima bolje regulative i obvezom sustavne i proaktivne potrage za načinima smanjenja opterećenja nametnutog zakonodavstvom 9 .

Nastavno na sveobuhvatne rasprave s dionicima 10 Komisija predstavlja ovu strategiju u kojoj se opisuje pristup ostvarivanju cilja suvremenog sustava nadzornog izvještavanja u EU-u. Strategijom se doprinosi ciljevima europske strategije za podatke i strategije za digitalne financije radi promicanja digitalnih inovacija u Europi. Poticanjem konvergencije nadzora doprinosi se i ciljevima unije tržišta kapitala.

2.Kontekst: postojeći izazovi

Komisija je u sveobuhvatnoj provjeri primjerenosti EU-ovih zahtjeva za nadzorno izvještavanje 11 zaključila da su postojeći zahtjevi za izvještavanje u zakonodavstvu Unije nužni i učinkovito omogućuju pružanje odgovarajućih podataka nadzornim tijelima. Međutim, utvrđena je neučinkovitost u načinu na koji su zahtjevi za izvještavanje definirani i na koji se podaci prikupljaju. To posredno negativno utječe na kvalitetu i uporabljivost dostavljenih podataka, čime se smanjuje sposobnost nadzornih tijela da obavljaju svoje zadaće. Zbog takve neučinkovitosti izvještajni subjekti snose dodatne troškove radi ispunjavanja EU-ovih zahtjeva za izvještavanje, koji mogu iznositi između 4 i 12 milijardi EUR 12 godišnje. Nadalje, okviri za izvještavanje nedovoljno se oslanjaju na suvremene informatičke alate.

Provjerom primjerenosti utvrđeno je pet glavnih područja u kojima su potrebna poboljšanja:

·Dosljednost i usklađivanje zahtjeva za izvještavanje: zahtjevi za izvještavanje i detaljne podatkovne specifikacije nisu dovoljno usklađeni te sadržavaju nedosljednosti i nejasnoće. Nedovoljno se primjenjuju zajednički standardi, formati i identifikatori za podatke.

·Razmjena i upotreba podataka: nadležna tijela katkad prikupljaju podatke koji se djelomice preklapaju ili su vrlo slični. Ne razmjenjuju učinkovito podatke niti ih ponovno upotrebljavaju.

·Zakonodavni postupak i instrumenti: zahtjevi za izvještavanje, uključujući ovlasti dane europskim nadzornim tijelima za izradu tehničkih standarda, nisu uvijek usklađeni u različitim okvirima za izvještavanje. Zbog kratkih rokova za provedbu i čestih promjena pravila nastaju dodatni troškovi i za izvještajne subjekte i za nadzorna tijela.

·Upravljanje: pri izradi zahtjeva za izvještavanje često se ne uzima u obzir ono što je već na snazi. Treba poboljšati koordinaciju i suradnju među odgovarajućim dionicima, od rane faze izrade do razmjene podataka među nadležnim tijelima.

·Tehnologija: trenutačni oblik zahtjeva za nadzorno izvještavanje ne omogućuje automatiziranu, izravnu obradu podataka u svim područjima. Osim toga, nedovoljno standardizirani podaci sprječavaju izvještajne subjekte i nadzorna tijela u primjeni suvremenih tehnologija.

Na temelju tih zaključaka Komisija je, u suradnji s europskim nadzornim tijelima, već ostvarila ciljana poboljšanja nadzornog izvještavanja u različitim sektorskim propisima. Međutim, neki od utvrđenih problema prisutni su u svim sektorima financijskih usluga, te ih stoga treba sagledati u okviru šireg, međusektorskog pristupa nadzornim podacima.

3.Naš cilj

Dugoročni cilj Komisije modernizacija je nadzornog izvještavanja u EU-u i uspostava sustava koji nadzornim tijelima na razini EU-a i na nacionalnoj razini omogućuje pravodoban pristup točnim i dosljednim podacima, smanjujući u isto vrijeme sveukupno opterećenje izvještavanja za sve relevantne strane.

Kako bi se taj cilj ostvario, potrebno je izmijeniti sadašnje okvire za nadzorno izvještavanje te metode prikupljanja i obrade financijskih podataka. Komisija je na temelju zaključaka provjere primjerenosti i daljnjih rasprava s dionicima utvrdila da takav sustav izvještavanja treba obuhvaćati sljedeće glavne sastavne elemente:

1.Dosljedni i standardizirani podaci: standardizacija podataka i zajedničko razumijevanje podataka prikupljenih na temelju različitih okvira za izvještavanje olakšat će upotrebu digitalnih tehnologija i pojednostavniti prijenos, provjeru i analizu podataka. Podatkovne specifikacije trebaju se temeljiti na jasnoj i zajedničkog terminologiji te na zajedničkim standardima, formatima i pravilima za upotrebu jedinstvenih identifikatora. Time će se izbjeći dvosmislenost u njihovu tumačenju i olakšati usklađivanje.

2.Razmjena i ponovna upotreba podataka: olakšavanjem razmjene i ponovne upotrebe dostavljenih podataka među nacionalnim nadzornim tijelima i nadzornim tijelima EU-a smanjit će se opterećenje izvještajnih subjekata jer će se izbjeći ponavljanje zahtjeva za podatke. Usto, nadzornim tijelima omogućit će se da svladaju pravne i tehničke prepreke upotrebi podataka u posjedu drugog nadzornog tijela. Poboljšana razmjena i ponovna upotreba podataka zahtijevaju poseban regulatorni okvir i sigurno informatičko okruženje radi racionalizacije protoka podataka, provjere i mehanizama za razmjenu. Potrebna je i zajednička specifikacija i standardizacija skupova podataka.

3.Bolje oblikovanje zahtjeva za izvještavanje: dobro osmišljeno i izrađeno zakonodavstvo neophodno je za provedbu djelotvornog i učinkovitog sustava izvještavanja. Poboljšan postupak oblikovanja zahtjeva za izvještavanje treba se temeljiti na postojećim najboljim primjerima iz prakse u vezi s primjenom načela bolje regulative 13 u nadzornom izvještavanju i dodatno ih proširiti, kako u zakonodavstvu tako i u specifikaciji tehničkih standarda. Njime bi se trebalo osigurati i da se ta načela primjenjuju dosljedno i sustavno u svim okvirima za izvještavanje, od izrade prvotnih zahtjeva do naknadnih provjera;

4.Zajedničko upravljanje: oblikovanje, provedba i održavanje suvremenog i poboljšanog sustava nadzornog izvještavanja zahtijevaju čvrste mehanizme upravljanja. Njima će se unaprijediti koordinacija i potaknuti bolja suradnja među nadzornim tijelima i drugim relevantnim dionicima te će im se omogućiti da dijele stručno znanje i razmjenjuju informacije.

14 Tim temeljnim sastavnim elementima omogućit će se djelotvornija i učinkovitija primjena suvremenih tehnologija, uključujući regulatornu tehnologiju i nadzornu tehnologiju. Upotrebom tih rješenja dodatno će se smanjiti opterećenje izvještajnih subjekata povezano s usklađivanjem te će se povećati točnost i pravodobnost podataka koje primaju nadzorna tijela i unaprijediti njihova sposobnost da ih analiziraju.

4.Preobrazba nadzornog izvještavanja

Razvoj suvremenog i bolje integriranog sustava nadzornog izvještavanja ambiciozan je, složen i dugotrajan pothvat. Postojeći okviri za izvještavanje i njihovi ciljevi znatno se razlikuju među sektorima financijskih usluga te na nacionalnoj razini i razini EU-a. U razmjeni podataka često sudjeluje više neovisnih tijela. Pri prelasku na zajednički sustav treba uzeti u obzir različite polazišne točke i ciljeve različitih zakonodavnih okvira EU-a i država članica te je potrebna predanost i koordinacija sektora financijskih usluga i nadzornih tijela. Bit će nužno preraditi neke postupke izvještavanja i prikupljanja podataka te zamijeniti postojeća tehnička rješenja.

Premda se očekuje da će se modernizacijom i poboljšanjem nadzornog izvještavanja ostvariti znatne dugoročne koristi i uštede, za prelazak su neophodna ulaganja. Stoga je za modernizaciju nadzornog izvještavanja u EU-u potreban postupan pristup kako bi se smanjili rizici i troškovi provedbe. Pristupom se kombiniraju ciljane izmjene sektorskih mjera i dalekosežnija, dugoročnija međusektorska poboljšanja.

Točnije, Komisija će provoditi postupak redovitog preispitivanja kako bi uvela ciljana poboljšanja u pojedinačne zakonodavne akte. Ta poboljšanja uključuju sljedeće: i. uklanjanje utvrđenih preklapanja ili nedosljednosti u zakonodavnom aktu ili u nekoliko akata; ii. uklanjanje nepotrebnih ili zastarjelih zahtjeva za izvještavanje; iii. navođenje ili objašnjenje određenih definicija; iv. pojednostavnjivanje protoka podataka među nadzornim tijelima i v. prema potrebi, jačanje proporcionalnosti zahtjeva za izvještavanje.

Komisija će istovremeno zadužiti europska nadzorna tijela da na temelju svojeg tehničkog stručnog znanja procijene i poduzmu potrebne mjere za daljnju integraciju izvještavanja te poboljšanje dosljednosti i standardizacije podataka u svojim sektorima.

U jednoj od sljedećih faza i na temelju postignutog napretka u sektorima Komisija će nastojati dovršiti uvođenje navedenih sastavnih elemenata i poduzeti dodatne mjere za uspostavu integriranog sustava EU-a za nadzorno izvještavanje u svim financijskim sektorima. Komisija će u 2023. pripremiti izvještaj o napretku u provedbi strategije i o donesenim zaključcima.

4.1.Dosljedni i standardizirani podaci

Kako bi se povećala dosljednost zahtjeva za izvještavanje, Komisija je već uvela ciljana poboljšanja u nekoliko zakonodavnih okvira, a poboljšat će i druge u okviru redovitih zakonodavnih revizija. Međutim, Komisija će se prvenstveno pouzdati u mandate dane europskim nadzornim tijelima kako bi osigurala dosljednost u različitim sektorima.

Kad je riječ o bankarskom sektoru, Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo (EBA) već je u Uredbi o kapitalnim zahtjevima (CRR) 15 dan mandat za procjenu izvedivosti integriranja prikupljanja bonitetnih, statističkih i sanacijskih podataka. Premda je fokus na bankarskom sektoru, radi se i na dosljednosti i standardizaciji podataka te drugim ključnim elementima strategije, kao što su razmjena podataka i upravljanje podacima. Bankarski sektor velik je i složen iz perspektive izvještavanja, pa najbolji primjeri iz prakse u tom sektoru mogu poslužiti kao pilot-projekt. Komisija će, prema potrebi, na temelju rezultata i preporuka EBA-e predložiti prilagodbe pravnog okvira kako bi se postigla dosljednost, standardizacija i integracija 16 .

Kad je riječ o sektoru osiguranja, nedavni prijedlog Komisije o preispitivanju direktive Solventnost II 17 sadržava odredbu o davanju mandata Europskom nadzornom tijelu za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA) da, u suradnji s drugim europskim nadzornim tijelima i Europskom središnjom bankom (ESB), uloži napore u povećanje dosljednosti među okvirima za izvještavanje i u standardizaciju podataka. EIOPA bi se trebala usredotočiti na podatke koji se odnose na subjekte za zajednička ulaganja i izvještavanje o izvedenicama, gdje su preklapanja najistaknutija. EIOPA će usto nastojati otkriti i otkloniti udvostručavanja ili neusklađenosti s drugim sektorskim okvirima. Preispitivanjem direktive Solventnost II uvode se i ciljano pojednostavnjenje i poboljšana proporcionalnost izvještavanja.

Kad je riječ o sektoru investicijskih fondova, u Prijedlogu preispitivanja Direktive o upraviteljima alternativnih investicijskih fondova (AIFMD) 18 , koji je donesen u okviru paketa o uniji tržišta kapitala u studenome 2021. 19 , Komisija predlaže da se Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) ovlasti za poboljšanje prikupljanja podataka od upravitelja alternativnih investicijskih fondova i usklađivanje zahtjeva za izvještavanje za subjekte za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS). Prije izmjene ili izrade novih predložaka za izvještavanje ESMA treba provesti tehničku procjenu u suradnji s ESB-om i EIOPA-om. Svrha je procjene osigurati dosljednost s drugim zahtjevima za izvještavanje za investicijske fondove, uključujući posebno podatke koje Europski sustav središnjih banaka (ESSB) već prikuplja u statističke svrhe.

Kad je riječ o izvještavanju na financijskim tržištima, neke nedosljednosti među okvirima već su otklonjene revizijom Uredbe o infrastrukturi europskog tržišta u okviru programa REFIT 20 i ESMA provodi daljnja poboljšanja na tehničkoj razini. Komisija u Prijedlogu preispitivanja Uredbe o tržištima financijskih instrumenata (MiFIR) 21 , koji je donesen u okviru paketa o uniji tržišta kapitala, predlaže usklađivanje ovlasti danih ESMA-i za donošenje tehničkih standarda i osiguranje veće usklađenosti tih okvira u pogledu izvještavanja o transakcijama. Usto, ESMA je zadužena za procjenu opcija za daljnju integraciju izvještavanja i racionalizaciju protoka podataka. Preispitivanjem Uredbe o tržištima financijskih instrumenata potiče se i uspostava konsolidiranog sustava objave za vlasničke vrijednosne papire i obveznice. Cilj je osigurati usklađenost s podacima koji se već dostavljaju i utvrditi standarde transparentnosti za konsolidirani sustav kao podskup zahtjeva za izvještavanje. Time će se poboljšati kvaliteta podataka i izbjeći nepotrebni dodatni troškovi za sektor.

Oslanjajući se na te sektorske inicijative, Komisija će koordinirati izradu zajedničkog podatkovnog rječnika kako bi se osigurala dosljednost i standardizacija u svim financijskim sektorima. Osim toga, zajednički standardi za definiranje formata podataka olakšat će razmjenu i ponovnu upotrebu podataka u različite svrhe. Usto, podatkovnim rječnikom doprinijet će se drugim dugoročnijim ciljevima, npr. strojnoj čitljivosti i izvršivosti zahtjeva za izvještavanje.

Rječnik će sadržavati strukturiran, sveobuhvatan, dosljedan i nedvosmislen opis sadržaja i formata svih podataka koji se prikupljaju na temelju različitih okvira za izvještavanje, pri čemu će se koristiti uvriježeni pojmovi iz zakonodavstva kako bi se uspostavila jasna veza između prikupljenih podatkovnih stavki i odgovarajućih zakonodavnih zahtjeva 22 . Relevantna tijela zadužena su za tehničke elemente rječnika. Komisija će razraditi pravila za njegovu upotrebu i upravljanje.

Komisija prepoznaje složenost tog zadatka, pa će se stoga osloniti na tehničko stručno znanje europskih nadzornih tijela i ESB-a, koji već imaju iskustva u izradi sektorskih podatkovnih rječnika. ESMA je nedavno počela raditi na podatkovnom rječniku iz svoje domene. EIOPA i EBA primjenjuju istu metodologiju za opis podataka i ulažu napore kako bi dodatno uskladile svoje podatkovne rječnike. ESSB je, pod vodstvom ESB-a, izradio i stalno dopunjuje jedinstveni podatkovni rječnik za statističko izvještavanje u bankarskom sektoru u skladu sa svojim okvirom za integrirano izvještavanje (IReF) 23 . Komisija je već pripremila pregled postojećih zahtjeva za izvještavanje i provela pilot-projekt 24 primjenom metodologija strojnog učenja kako bi sastavila pojmovnik. Pojmovnik će sadržavati pojmove koji se upotrebljavaju u zakonodavstvu i njihove definicije. Tako će biti lakše objasniti i uskladiti skup pravnih pojmova koji će se upotrebljavati u zajedničkom podatkovnom rječniku, u kojem će biti opisana pojedinačna podatkovna polja za koja treba dostaviti podatke. Cilj je do 2024. izraditi sektorske podatkovne rječnike koji se temelje na glavnom pojmovniku.

Ključan element za postizanje dosljednosti podataka sveobuhvatna je upotreba međunarodno priznatih zajedničkih identifikatora, kao što su jedinstvena identifikacijska oznaka proizvoda (UPI), jedinstvena identifikacijska oznaka transakcije (UTI) i identifikacijska oznaka pravne osobe (LEI). LEI, koji omogućuje jedinstvenu i nedvosmislenu identifikaciju pravnih osoba i najraširenija je identifikacijska oznaka pravnih osoba u financijskom sektoru u svijetu, posebno je koristan u pogledu povezivanja pojedinačnih skupova podataka, čime se olakšava nadzor. Komisija će stoga još više proširiti i promicati dosljedniju upotrebu LEI-ja u financijskom sektoru uklanjanjem niza ključnih nedostataka i uvođenjem zahtjeva za njegovu upotrebu u relevantnom zakonodavstvu 25 . U skladu s preporukom Europskog odbora za sistemske rizike (ESRB) 26 Komisija će do 2023. izvijestiti hoće li uvesti obvezu upotrebe LEI-ja za širi spektar pravnih osoba u EU-u. Naposljetku, Komisija će na međunarodnim forumima promicati upotrebu LEI-ja i drugih zajedničkih identifikacijskih oznaka u financijskom sektoru u cijelom svijetu.

4.2.Jačanje razmjene i ponovne upotrebe podataka

Podatke bi trebalo dostaviti samo jednom, a potom bi ih tijela koja nadziru financijski sustav u EU-u trebala razmjenjivati i ponovno upotrebljavati. Komisija stoga namjerava uspostaviti sustav kojim izvještajni subjekti dostavljaju kvalitetne podatke, a nadležna tijela što više i što učinkovitije razmjenjuju prikupljene podatke, pri čemu štite sigurnost podataka i čuvaju poslovne tajne.

U tu svrhu Komisija u Prijedlogu o preispitivanju Direktive o upraviteljima alternativnih investicijskih fondova predlaže izmjenu odgovarajućih odredaba kako bi se osigurao učinkovitiji postupak razmjene podataka među nadležnim tijelima. Usto, u kontinuiranom preispitivanju Uredbe o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira (CSD) 27 , planiranom za prvo tromjesečje 2022., Komisija razmatra načine kojima može olakšati prekogranično pružanje usluga CSD-a te uspostaviti službene i standardizirane postupke za suradnju nadzornih tijela, uključujući razmjenu podataka. Komisija će 2022. u okviru preispitivanja predviđenog člankom 46. Uredbe o novčanim fondovima 28 ocijeniti i odredbe o razmjeni podataka.

Komisija podupire kontinuirani rad europskih nadzornih tijela na tehničkim aspektima unaprjeđenja razmjene i ponovne upotrebe dostavljenih podataka u njihovim sektorima. ESMA namjerava postati podatkovni centar za tržište vrijednosnih papira u EU-u i poboljšati dostupnost podataka na razini EU-a za druga nadležna tijela, ulagače i sudionike na tržištu. U okviru mandata za integrirano izvještavanje EBA procjenjuje izvedivost sustava izvještavanja sa središnjim registrom podataka, tj. jedinstvenom kontaktnom točkom za nadležna tijela, koja bi im omogućila dodatnu podršku i koordinaciju pri prijenosu upita za podatke i razmjeni informacija. EBA-in podatkovni centar EUCLID 29 već obuhvaća sve nadzorne i sanacijske podatke bankarskog sektora EU-a, a EBA će se oslanjati na nj u fazi provedbe projekta integriranog izvještavanja. Naposljetku, EIOPA nastavlja razvijati okvir za podatke radi sigurnog prikupljanja, analiziranja, distribucije i objave podataka te upravljanja njima. Temelj tog okvira je središnja baza podataka koju će EIOPA održavati dok provodi tehnička poboljšanja.

Komisija će do 2023. u suradnji s europskim nadzornim tijelima, ESB-om i drugim nadležnim tijelima preispitati odgovarajuće zakonodavstvo kako bi utvrdila druge pravne zapreke razmjeni nadzornih, statističkih i sanacijskih podataka i spremna ih je prema potrebi ukloniti. Taj rad nadovezuje se na odredbe u odgovarajućem zakonodavstvu Unije kojima je već propisana razmjena podataka među nadležnim tijelima na razini EU-a i na nacionalnoj razini pod strogim uvjetima. Uz zajednički podatkovni rječnik time će se postaviti temelji za nadzorni podatkovni prostor 30  zahvaljujući kojem će relevantna tijela moći pristupiti podacima te ih razmjenjivati i ponovno upotrebljavati, štiteći pritom povjerljivost i sigurnost podataka.

Komisija će predložiti skup pravila za utvrđivanje prava na pristup podacima i dodjelu odgovornosti za procjenu kvalitete podataka te postupke koje nadležna tijela moraju poštovati pri dodavanju, izmjeni ili obustavi zahtjeva za izvještavanje. Komisija će težiti i daljnjoj standardizaciji skupova podataka upotrebom zajedničkog podatkovnog rječnika te će podržati razvoj sigurnog informatičkog okruženja u kojem će neovisno o fizičkoj lokaciji pohrane biti moguć siguran pristup podacima i njihova razmjena. Komisija će i dalje blisko surađivati s nadzornim tijelima, osobito s europskim nadzornim tijelima, ESB-om, ESRB-om i Jedinstvenim sanacijskim odborom (SRB) kako bi donijela odluku o točnom obliku nadzornog podatkovnog prostora.

Nadzorna tijela trebala bi bez poteškoća moći kombinirati nadzorne podatke s javno objavljenim informacijama kako bi dobila sveobuhvatniju sliku financijskog sustava, a da ne moraju pritom prikupljati dodatne podatke. Predložena jedinstvena europska pristupna točka (ESAP) 31 olakšat će pristup nadzornih tijela podacima koje objavljuju regulirani subjekti. Podatkovne specifikacije te odgovarajuća pravila za nadzorni podatkovni prostor i za javne objave reguliranih subjekata u financijskom sektoru koordinirat će se radi osiguranja usporedivosti i interoperabilnosti odgovarajućih skupova podataka.

Usto, za pripremu nekih javnih objava mogu se upotrijebiti nadzorni podaci. Komisija u paketu o bankarstvu donesenom 27. listopada 2021. 32 predlaže davanje ovlasti EBA-i za centralizaciju pojedinačnih objava banaka radi povećanja pristupa bonitetnim podacima. Prijedlogom se od EBA-e zahtijeva objavljivanje informacija o malim i jednostavnim bankama na temelju podataka koje su dostavila nadzorna tijela, čime su banke lišene dodatnih troškova objave. Komisija će nastaviti surađivati s europskim nadzornim tijelima na uspostavi okvira za pripremu objava na temelju nadzornih podataka i dodatnoj koordinaciji javnih i nadzornih podataka, posebno tijekom izrade tehničkih standarda za ESAP.

Dostavljeni nadzorni podaci „riznica” su potencijalnih informacija. Prema potrebi i mogućnostima i radi maksimalnog iskorištavanja vrijednosti tih podataka, Komisija potiče inicijative nadzornih tijela za izradu analiza tržišta i širenje informacija u korist regulatornih tijela, sudionika na tržištu i šire javnosti.

Komisija će razmotriti i načine na koje može podatke učiniti dostupnijima za istraživanja i inovacije, štiteći pritom njihovu povjerljivost. U izvještaju o napretku za 2023. procijenit će mogu li se provesti neke regulatorne prilagodbe kako bi se omogućila razmjena i ponovna upotreba dostavljenih podataka u inovacijske svrhe.

4.3.Bolje oblikovanje zahtjeva za izvještavanje

U provjeri primjerenosti istaknuto je nekoliko nedostataka u oblikovanju i izradi zahtjeva za nadzorno izvještavanje. Na temelju tih zaključaka Komisija će udvostručiti svoje napore kako bi osigurala da se načela bolje regulative strogo slijede, među ostalim kad je riječ o izradi zahtjeva za nadzorno izvještavanje, uključujući poboljšanja najavljena u nedavnoj komunikaciji Komisije o udruživanju snaga radi poboljšanja zakonodavstva EU-a i pripreme za budućnost 33 . U sklopu tih nastojanja Komisija i od Europskog parlamenta i Vijeća traži da poštuju načela bolje regulative pri razmatranju novih zahtjeva za izvještavanje 34 .

Kako bi uzela u obzir posebnu prirodu izrade zahtjeva za nadzorno izvještavanje, Komisija će 2022. pripremiti smjernice za daljnje poboljšanje oblikovanja i postupka izrade tih zahtjeva u okviru zakonodavstva EU-a za financijski sektor. One će obuhvaćati sljedeće teme: i. jasnije određivanje uloge zahtjeva za izvještavanje u postizanju ciljeva politike u zakonodavstvu; ii. izbjegavanje tehničkih detalja u zakonodavstvu i unaprjeđenje ovlasti za europska nadzorna tijela za izradu dosljednih i preciznih specifikacija u okviru tehničkih standarda; iii. određivanje rokova i datuma stupanja na snagu koji će europskim nadzornim tijelima omogućiti dovoljno vremena za izradu tehničkih standarda; iv. bolje planiranje izmjena zahtjeva za izvještavanje i v. bolju koordinaciju rokova za izvještavanje i učestalosti izvještavanja.

Komisija isto tako poziva europska nadzorna tijela te druga tijela EU-a i nacionalna tijela da provedu sveobuhvatnu procjenu učinka tehničkih uputa za izvještavanje koje izrađuju, u skladu s načelima bolje regulative, a posebno ih poziva da:

·redovito provjeravaju prikupljene podatke i njihovu upotrebu te da osiguraju da se zahtijevaju samo podaci potrebni za ostvarenje ciljeva politike,

·upotrebljavaju jasnu, dosljednu i standardnu terminologiju u svim pravnim okvirima,

·primjenjuju zajedničke standarde, formate, modele i identifikatore,

·koordiniraju izradu zahtjeva za izvještavanje među nadzornim tijelima i blisko surađuju na oblikovanju tehničke infrastrukture za prikupljanje i obradu podataka,

·u najvećoj mogućoj mjeri smanje primjenu dodatnih nacionalnih zahtjeva za izvještavanje i ad hoc zahtjeva za podatke te da osiguraju da su takvi zahtjevi u skladu sa standardnim načelima oblikovanja, i

·osiguraju da se pri izradi zahtjeva za izvještavanje u najvećoj mogućoj mjeri uzimaju u obzir standardni poslovni postupci.

Kako bi uspostavila zajedničku nadzornu kulturu, europska nadzorna tijela trebaju izraditi i ažurirati Unijine priručnike o nadzoru nad sudionicima na financijskom tržištu 35 . Komisija će od europskih nadzornih tijela tražiti da u tim priručnicima navedu i redovito ažuriraju najbolje prakse, metodologije i postupke u vezi s prikupljanjem nadzornih podataka.

Naposljetku, Komisija će procijeniti opcije, uključujući donošenje novog pravnog instrumenta, za pojednostavnjenje sadašnjih dugotrajnih i često složenih postupaka izrade regulatornih i provedbenih tehničkih standarda za nadzorno izvještavanje. Tim bi se opcijama nastojalo europskim nadzornim tijelima dati dovoljno fleksibilnosti pri donošenju ili izmjeni elemenata zahtjeva koji su izrazito tehničke prirode, održavajući pritom dovoljnu razinu kontrole i odgovornosti.

4.4.Zajedničko upravljanje i provedba

Prelazak na poboljšan sustav nadzornog izvještavanja u EU-u koji je primjeren za budućnost zahtijeva suradnju i predanost svih dionika. Potrebno je uspostaviti odgovarajući forum za daljnje razmatranje tehničkih detalja i utvrđivanje dodatnih inicijativa potrebnih za postizanje dugoročnog cilja. To zahtijeva odgovarajuću upravljačku strukturu kako bi se osigurala kontinuirana suradnja, koordinacija i razmjena informacija među uključenim nadležnim tijelima i sa sektorom. Takvom strukturom osigurat će se pravovremen i učinkovit napredak i dobra koordinacija sektorskih inicijativa radi naknadnog povezivanja sektora.

Kako bi se to ostvarilo, upravljačka struktura mora obuhvaćati Komisiju, tri europska nadzorna tijela, ESB, Jedinstveni sanacijski odbor i Europski odbor za sistemske rizike 36 – na razini odbora da se osigura snažna predanost svih strana i na tehničkoj razini da se utvrde svakodnevni praktični detalji povezani s izvještavanjem i pruže potencijalno potrebni tehnički savjeti o zakonodavnim i nezakonodavnim mjerama. Usto, sve buduće upravljačke strukture trebale bi obuhvaćati nacionalna nadležna tijela i mehanizme za uključivanje stručnog znanja iz sektora kad je to potrebno.

U skladu s postupnim pristupom Komisije i kako bi se minimizirala ograničenja resursa i spriječio prekomjeran porast broja tijela koja se bave nadzornim izvještavanjem, u najvećoj će se mogućoj mjeri iskoristiti postojeće strukture. Komisija je već osnovala neslužbeno koordinacijsko tijelo (Okrugli stol za nadzorno izvještavanje), koje okuplja stručnjake za izvještavanje iz svih navedenih tijela EU-a. Članovi te skupine vodili su pripremu provjere primjerenosti zahtjeva za nadzorno izvještavanje i otad surađuju i razmjenjuju stavove kako bi iznašli zajednička stajališta o budućem sustavu izvještavanja. U prvoj fazi Komisija će se i dalje pouzdati u tu skupinu kako bi dodatno ojačala međusektorsku koordinaciju i suradnju te ostvarila napredak u pogledu svih temeljnih sastavnih elemenata.

Komisija će do 2023. u suradnji s relevantnim tijelima EU-a formalizirati mehanizme upravljanja u skladu s napretkom u radu na strategiji. Kad je riječ o bankarskom sektoru, mandatom u Uredbi o kapitalnim zahtjevima već se predviđa mogućnost osnivanja zajedničkog odbora za podatke radi učinkovitog ubrzanja razvoja integriranog sustava izvještavanja za banke i započinjanja faze provedbe projekta. To može poslužiti kao plan za buduće međusektorske upravljačke strukture.

S obzirom na globalnu prirodu financijskog sustava, potreba za koordinacijom i suradnjom nadilazi EU i naše međunarodne partnere. Međunarodnim usklađivanjem i dosljednijim izvještavanjem u jurisdikcijama omogućuje se djelotvorniji nadzor na globalnoj razini i izbjegava se arbitraža među jurisdikcijama. Potrebno je i smanjiti opterećenje izvještavanja za mnoge veće financijske subjekte u EU-u koji posluju na međunarodnoj razini i moraju izvještavati nadležna tijela u nekoliko jurisdikcija. Komisija, u koordinaciji s drugim tijelima EU-a, već aktivno sudjeluje u međunarodnim inicijativama 37 kojima se nastoji spriječiti daljnja rascjepkanost i promicati veća upotreba zajedničkih elemenata nadzornih podataka. Nastavit ćemo sudjelovati u tim aktivnostima kako bismo doprinijeli međunarodnim naporima za poboljšanje standardizacije podataka i usklađivanje zahtjeva za izvještavanje, ako je to u interesu EU-a, te kako bismo promicali rješenja i pristupe EU-a.

Komisija prepoznaje da će izvještajni subjekti i nadzorna tijela, uz velike prednosti koje se očekuju od te strategije, imati i znatne troškove prilagodbe, koji će rasti tijekom vremena. Međutim, predloženim postupnim pristupom, koji obuhvaća zajedničko upravljanje i blisku suradnju dionika, omogućit će se donošenje optimalnih odluka i pružiti dovoljno vremena za prilagodbu i provedbu. Time će se lakše osigurati da troškovi povezani s uvođenjem budućeg sustava nadzornog izvještavanja budu minimalni, a prednosti za sve dionike maksimalne.

Komisija će proučavati i poticati modele suradnje i zajedničkog ulaganja različitih skupina dionika kako bi se zajamčilo da su dostupni potrebni resursi te pružili odgovarajući poticaji za provedbu strategije 38 . Tijela EU-a i drugi dionici već su znatan dio svojih proračuna usmjerili na poboljšanje postupaka izvještavanja i povezanih kapaciteta. Komisija je spremna poduprijeti države članice u provedbi administrativnih i strukturnih reformi, među ostalim onih usmjerenih na izgradnju podatkovnih kapaciteta 39 . Nadalje, posebnim programima EU-a 40 podupire se razvoj digitalnih kapaciteta EU-a kako bi se podržalo aktivnosti i projekte standardizacije radi daljnjeg razvoja tehničke infrastrukture i alata EU-a i nacionalnih nadzornih tijela.

4.5.Promicanje primjene suvremenih tehnologija

Suvremene informacijske tehnologije imaju ključnu ulogu u omogućavanju nadzora temeljenog na podacima. Strategijom će se stvoriti potrebni uvjeti za optimalnu upotrebu alata regulatorne i nadzorne tehnologije. Regulatorna tehnologija može omogućiti troškovno učinkovitije i vrlo automatizirano izvještavanje jer pomaže izvještajnim subjektima točnije i brže dostaviti podatke. Nadzorna tehnologija može pomoći nadzornim tijelima jer omogućuje bržu obradu te točnije i sofisticiranije analize dostavljenih podataka, na kojima se temelje njihove odluke. Primjerena tehnologija bit će potrebna i za uvođenje i održavanje ključnih elemenata budućeg sustava izvještavanja, kao što su zajednički podatkovni rječnik i nadzorni podatkovni prostor.

Da bi ubrzala uvođenje tih tehnologija, Komisija će surađivati s Europskim forumom centara za poticanje inovacija 41 radi razvoja i testiranja novih tehničkih rješenja. Komisija će uzeti u obzir i inicijative u području izvještavanja koje provode nadzorna tijela na nacionalnoj razini 42 te će do 2024. izraditi izvještaj o najboljim primjerima iz prakse. Kako je najavljeno u strategiji za digitalne financije, Komisija će 2022. pokrenuti platformu EU-a za digitalne financije radi povezivanja dionika i javnih tijela iz cijelog EU-a. Tako će se poduzećima pružiti prilike za razvoj i testiranje inovativnih aplikacija, čime će se potaknuti inovacije u području regulatornih i nadzornih tehnologija. 

Poboljšanje jasnoće i dosljednosti zahtjeva za nadzorno izvještavanje te jačanje standardizacije podataka neophodni su prvi koraci za poticanje primjene suvremenih tehnologija u nadzornom izvještavanju. Dosljednim i nedvosmislenim zahtjevima za izvještavanje i jasnim pravilima omogućit će se jednostavnija rješenja regulatorne tehnologije. Od toga će posebnu korist imati manji izvještajni subjekti, koji si teže mogu priuštiti složena informatička rješenja ili usluge trećih strana. Osim toga, uz dosljednije i kvalitetnije podatke nadzorna tijela moći će primijeniti učinkovita rješenja nadzorne tehnologije.

Komisijin je cilj da u budućnosti zahtjevi za izvještavanje budu strojno čitljivi i izvršivi (uz ljudima čitljiv oblik). Strojno čitljivim i izvršivim zahtjevima 43 moglo bi se uvelike pojednostavniti nadzorno izvještavanje jer bi se uklonila potreba za ljudskim posredovanjem pri čitanju, tumačenju i ispunjenju obveza izvještavanja. Na temelju preciznih i dosljednih uputa prikladnih za strojno izvršavanje strojno čitljivim i izvršivim zahtjevima potpuno će se ukloniti dvosmislenosti u definicijama. U tijeku je provedba pilot-projekta za ocjenjivanje opcija i utvrđivanje preduvjeta za prelazak na strojno čitljive i izvršive zahtjeve, a rezultati vanjske studije bit će objavljeni početkom 2022. 44 Po dovršetku projekta Komisija će razmotriti uvođenje strojno čitljivih i izvršivih zahtjeva u odabrane okvire za izvještavanje i izvijestiti o tome u izvještaju o napretku za 2023.

Komisija će usto proučiti i razviti nove pristupe prikupljanju podataka. Kad je riječ o financijskim tržištima, tehnologija decentraliziranog vođenja evidencije transakcija (DLT) ima potencijal da nadzornim tijelima omogući praćenje transakcija u stvarnom vremenu i dobivanje izvještaja o transakcijama izravno iz sustava za trgovanje (umjesto da čekaju da im strane u transakciji pošalju izvještaje). Pilot-režim za DLT za tržišne infrastrukture 45 , o kojemu su suzakonodavci nedavno postigli dogovor, pruža Komisiji priliku da procijeni prednosti primjene DLT-a za potrebe izvještavanja i testira tu tehnologiju u kontroliranim uvjetima. U tu svrhu i nastavno na prethodne pilot-režime za testiranje DLT-a u pogledu pristupa reguliranim financijskim podacima 46 Komisija će od ESMA-e zatražiti da istraži upotrebu DLT-a za potrebe nadzornog izvještavanja. Tom procjenom obuhvatit će se i tržište izvedenica radi pripreme za moguće širenje primjene pilot-režima i formalizaciju transakcijskih sustava i infrastrukture tržišta poslijetrgovinskih usluga koji se temelje na DLT-u. Komisija istodobno na zahtjev Europskog parlamenta planira pilot-projekt o tehničkim temeljima nadzora u okviru DLT-a. Komisija će nastojati podržati ESMA-u u istrazi iskorištavanjem stručnog znanja za razvoj europske infrastrukture za usluge lanca blokova (EBSI) 47 u javnom sektoru.

5.Zaključak

Nadzor financijskog sustava EU-a temelji se na pravodobnim, relevantnim i kvalitetnim podacima. Sadašnji zahtjevi za nadzorno izvještavanje učinkovito omogućuju pružanje relevantnih podataka nadzornim tijelima. Međutim, potrebno je učiniti više kako bi nadzorno izvještavanje EU-a bilo prikladno za budućnost, to jest smanjiti neučinkovitost i nepotrebna opterećenja, povećati kvalitetu i osigurati optimalnu upotrebu dostavljenih podataka te omogućiti izvještajnim subjektima i nadležnim tijelima da u potpunosti iskoriste prednosti koje nude suvremene tehnologije.

Dugoročna Komisijina vizija nadzornih podataka u sektoru financijskih usluga EU-a usmjerena je na četiri sastavna elementa: 1. povećanu dosljednost i standardizaciju podataka, 2. bolju razmjenu podataka među nadležnim tijelima, 3. poboljšan postupak oblikovanja i donošenja zahtjeva za izvještavanje i 4. zajedničko upravljanje. S pomoću tih temeljnih sastavnih elemenata omogućit će se djelotvornija i učinkovitija primjena suvremenih tehnologija.

Komisija će provesti nekoliko bitnih inicijativa i uvesti primjerene upravljačke mehanizme kako bi potaknula suradnju i koordinaciju među ključnim dionicima. Istodobno poziva nadzorna tijela u cijelom EU-u da surađuju radi pojednostavnjivanja i moderniziranja nadzornog izvještavanja u području financijskih usluga EU-a. Poziva i financijski sektor da nastavi s konstruktivnim dijalogom kako bi se razvila rješenja i tehnologije koji doprinose jačanju financijskog nadzora uz istovremeno svođenje troškova nadzora na minimalnu razinu.

Komisija će do 2023. izvijestiti o napretku u provedbi inicijativa i zaključcima do kojih je došla na temelju tih inicijativa.

(1) Vidjeti https://digital-strategy.ec.europa.eu/en/policies/desi .

(2)   COM/2021/118 final .

(3)   COM(2020) 66 final .

(4)   COM(2020) 591 final .

(5) Detaljan opis i popis zahtjeva za izvještavanje dostupan je ovdje SWD (2019) 402 final , str. 52.–55.

(6)   Insights on policy implementation, No 29 (Pregled provedbe politike, br. 29), BSI, Institut za financijsku stabilnost.

(7) Za pregled vidjeti i SWD (2019) 402 final , str. 19.–23.

(8) Uključujući, primjerice, međunarodne rasprave u Odboru za financijsku stabilnost (FSB), Odboru za plaćanja i tržišne infrastrukture/Međunarodnoj organizaciji komisija za vrijednosne papire (CPMI-IOSCO) i Odboru za regulatorni nadzor LEI-ja (ROC).

(9)   COM(2021) 219 final .

(10)   Prikupljanje nadzornih podataka | Europska komisija (europa.eu) .

(11)   SWD(2019) 402 final .

(12)   Study on the costs of compliance for the financial sector (Studija o troškovima usklađivanja za financijski sektor), OUK i CEPS, 2019., str. 164 .   Procjenjuje se da dodatni troškovi povezani sa zahtjevima za izvještavanje EU-a čine otprilike 0,5 % operativnih troškova.

(13)     https://ec.europa.eu/info/law/law-making-process/planning-and-proposing-law/better-regulation-why-and-how_hr

(14) Regulatorna tehnologija obuhvaća tehnologije koje omogućuju djelotvornije i učinkovitije ispunjavanje regulatornih zahtjeva u odnosu na postojeće mogućnosti. Nadzorna tehnologija obuhvaća inovativne tehnologije za lakšu provedbu nadzora i pomaže nadzornim tijelima da digitaliziraju postupke izvještavanja i regulatorne postupke. Vidjeti odjeljak 4.5.

(15)   Uredba (EU) 2019/876, članak 430.c .

(16) Dokument Discussion paper on a feasibility study of an integrated reporting system under Article 430 CRR EBA-e (Dokument za raspravu EBA-e o studiji izvedivosti integriranog sustava izvještavanja iz članka 430. Uredbe o kapitalnim zahtjevima) objavljen je u ožujku 2021. Konačna studija izvedivosti treba biti objavljena krajem prosinca 2021.

(17)   COM(2021) 581 final .

(18) COM(2021) 721 final.

(19)    COM/2021/720 final.

(20) Uredba (EU) 2019/834 .

(21) COM(2021) 727 final.

(22) Podatkovni rječnik bit će baza informacija o podacima koje treba dostaviti. U njemu će se definirati podaci u pravnom i poslovnom smislu te navesti druge informacije potrebne za upotrebu podataka, primjerice: dopuštene vrijednosti, format, ograničenja pristupa, povezanost s drugim podatkovnim stavkama (npr. ako je podatak dio ili zbroj drugih podatkovnih stavki). Primjeri se nalaze u dokumentu Harmonisation of critical OTC derivative data elements (Usklađivanje ključnih podataka o OTC izvedenicama) CPMI-IOSCO-a i u bankovnom rječniku integriranog izvještavanja ( BIRD ) koji su sastavili ESSB i bankarski sektor.

(23) Vidjeti inicijativu Eurosustava za okvir za integrirano izvještavanje. Provedba se planira za 2024.–2027.

(24)  Implementing dictionaries of regulatory concepts and reporting obligations by assisted machine learning (Izrada rječnika regulatornih pojmova i obveza izvještavanja s pomoću strojno potpomognutog učenja), završni izvještaj , pripremili Crosslang, ID Lab i Milieu (2021.).

(25) Primjerice, Komisija predlaže veću upotrebu LEI-ja u plaćanjima i u okviru zakonodavnog paketa za sprječavanje pranja novca.

(26)   ESRB/2020/12 .

(27) Uredba (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o poboljšanju namire vrijednosnih papira u Europskoj uniji i o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira te izmjeni direktiva 98/26/EZ i 2014/65/EU te Uredbe (EU) br. 236/2012.

(28) Uredba (EU) 2017/1131 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o novčanim fondovima.

(29) Vidjeti EBA/DC/2020/335 .

(30) Podatkovni prostori dio su šire europske strategije za podatke. Riječ je o konkretnim mehanizmima za razmjenu i prikupljanje podataka. Vidjeti COM(2020) 66 final .

(31)    COM(2021) 723 final, COM(2021) 724 final, COM(2021) 725 final.

(32) COM(2021) 663 final, COM(2021) 664 final, COM(2021) 665 final .

(33) COM(2021) 219 final .

(34)   U skladu s obvezama iz Međuinstitucijskog sporazuma Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske Komisije od 13. travnja 2016. o boljoj izradi zakonodavstva (SL L 123, 12.5.2016., str. 1.).

(35) Uvjet izrade i ažuriranja priručnika o nadzoru uveden je u Uredbi (EU) 2019/2175 .

(36) Buduća struktura može obuhvaćati i novo tijelo za suzbijanje pranja novca i financiranja terorizma, kako je predloženo u dokumentu COM(2021) 421 final.

(37) Primjerice inicijative koje vode FSB, Bazelski odbor za nadzor banaka (BCBS), CPMI-IOSCO i ROC.

(38) Primjerice, ESMA-in podatkovni projekt i razvoj sustava za nacionalna nadležna tijela, zajednički razvoj podatkovne infrastrukture među članovima ESSB-a pod koordinacijom ESB-a, EIOPA-in razvoj alata za pomoć malim osiguravajućim društvima u pripremi izvještaja propisanih direktivom Solventnost II u formatu XBRL, javna/privatna partnerstva koja su uspostavile neke države članice.

(39) Na temelju Uredbe (EU) 2021/240 Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Instrumenta za tehničku potporu za pripremu i provedbu administrativnih i strukturnih reformi. U tijeku je provedba projekta za razvoj kapaciteta jednog nacionalnog nadležnog tijela za nadzor temeljen na podacima.

(40) Primjerice, Komisijin godišnji program rada Unije za europsku normizaciju ili novi program Digitalna Europa.

(41) Kako je najavljeno u strategiji za digitalne financije ( COM (2020) 591 final ) .

(42) Npr. inicijative u Austriji (vidjeti https://www.aurep.at/ ), Italiji (vidjeti https://www.cooperazionepuma.org/ ) i Danskoj (vidjeti https://arkitektur.digst.dk/sites/default/files/white_paper_on_a_common_public-sector_digital_architecture_pdfa.pdf ).

(43) To su zahtjevi koji su izraženi logičnim i dosljednim slijedom i koje deterministički računalni sustav može izravno upotrijebiti.

(44)   Poziv za podnošenje ponuda, FISMA/2020/OP/0001 .

(45)   COM (2020) 594 .

(46) Vidjeti prethodni pilot-projekt za europski portal za financijsku transparentnost ( https://eftg.eu/ ), koji je pokazao učinkovitost razmjene financijskih podataka radi omogućavanja sljedivosti podataka i boljeg upravljanja podacima.

(47)   https://digital-strategy.ec.europa.eu/en/policies/european-blockchain-services-infrastructure .