Choose the experimental features you want to try

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Rezolucija Europskog vijeća o usklađivanju gospodarskih politika

 

SAŽETAK DOKUMENTA:

Rezolucija Europskog vijeća o usklađivanju gospodarskih politika u EMU-u

ČEMU SLUŽI OVA REZOLUCIJA?

  • Ona predstavlja formalnu obvezu Europskog vijeća o poštivanju odredbi Ugovora s obzirom na nadzor i koordinaciju gospodarskih politika.
  • Njome se također jača koordinacija u praksi, među zemljama Europske unije (EU) koje dijele zajedničku valutu (među ostalim, uspostavom neformalne Euroskupine) kao i između tih zemalja i onih koje ne sudjeluju.

KLJUČNE TOČKE

  • Zemlje u europodručju dijelit će zajedničku monetarnu politiku i jedinstveni tečaj, dok će ostali aspekti gospodarske politike ostati nacionalna pitanja. U razmjerima u kojima nacionalna gospodarska događanja utječu na monetarne uvjete u europodručju bit će potrebni pomniji nadzor i koordinacija gospodarskih politika među zemljama europodručja.
  • Sve zemlje EU-a, uključujući one koje su ostale izvan europodručja (Dansku, Švedsku i Ujedinjenu Kraljevinu (1)) moraju biti uključene u koordinaciju gospodarskih politika jer sve one sudjeluju na jedinstvenom tržištu i također mogu sudjelovati utečajnom mehanizmu.
  • Pojačani nadzor i koordinacija trebali bi pokrivati sljedeća područja:
    • makroekonomska događanja u zemljama EU-a i razvoj tečaja eura;
    • proračunske pozicije i politike;
    • strukturalne politike na tržištima rada, proizvoda i usluga kao i trendove u troškovima i cijenama.
  • Koordinacija se mora pridržavati načela supsidijarnosti.
  • Kako bi se osiguralo neometano funkcioniranje ekonomske i monetarne unije (EMU), opće smjernice ekonomskih politika trebale bi dati konkretnije smjernice specifične za svaku zemlju i više se usredotočiti na mjere poboljšanja potencijala rasta i stvaranja radnih mjesta.
  • Zemlje EU-a trebale bi se obvezati na sveobuhvatnu i brzu razmjenu informacija o gospodarskim događanjima i političkim namjerama s prekograničnim učinkom, čak i kada ne postoji prijetnja pogoršanja proračunskog stanja. Vijeće bi moglo pokazati nešto veću sklonost prema upućivanju preporuka zemljama čije gospodarske politike nisu u skladu s općim smjernicama.
  • Vijeće za ekonomske i financijske poslove (ECOFIN) zauzima definirajuću poziciju u središtu gospodarske koordinacije i procesa donošenja odluka. Kad god je riječ o pitanjima od zajedničkog interesa, o njima će raspravljati ministri svih zemalja EU-a. Međutim, ministri zemalja koje sudjeluju u europodručju mogu se međusobno neformalno susresti kako bi raspravili o pitanjima povezanima s njihovim zajedničkim specifičnim odgovornostima za jedinstvenu valutu (ta skupina ministara uobičajeno se susreće dan prije sastanka Vijeća ECOFIN).
  • Budući da Vijeće mora nadzirati razvoj tečaja eura, važno je da ono može razmjenjivati stavove i informacije s Europskom središnjom bankom (ESB). Ono može, pod iznimnim okolnostima, formulirati općenite smjernice za tečajnu politiku u odnosu prema valutama trećih zemalja. One moraju poštivati neovisnost Europskog sustava središnjih banaka (ESSB) i biti usklađene s primarnim ciljem ESSB-a, a to je očuvanje stabilnosti cijena.
  • Vijeće će odlučiti o stavu EU-a o pitanjima od posebne važnosti za EMU, u vezi i s bilateralnim odnosima s trećim zemljama i s postupcima u međunarodnom organizacijama ili neformalnim međunarodnim grupacijama. U glasanju će sudjelovati samo zemlje europodručja.
  • Vijeće i Europska središnja banka će predstavljati EU na međunarodnoj razini sukladno podjeli ovlasti utvrđenoj Ugovorom. U vezi s pitanjima gospodarskih politika, osim monetarne i tečajne, zemlje EU-a trebale bi nastaviti predstavljati svoje politike izvan okvira Zajednice, istovremeno u potpunosti vodeći računa o interesu EU-a.
  • Zastupanje pred međunarodnim organizacijama trebalo bi se rukovoditi pravilima tih organizacija. Primjerice, samo zemlje mogu biti članice Međunarodnog monetarnog fonda.
  • U svjetlu raspodjele odgovornosti utvrđenih Ugovorom, usklađeni gospodarski razvoj EU-a zahtijevat će neprestani dijalog između Vijeća i ESB-a, uključujući Europsku komisiju i poštujući sve aspekte neovisnosti ESSB-a.
  • Gospodarski i financijski odbor dat će okvir unutar kojega se dijalog može pripremiti i voditi na višoj službenoj razini.

GLAVNI DOKUMENT

Rezolucija Europskog vijeća od 13. prosinca 1997. o usklađivanju gospodarskih politika u trećoj fazi EMU-a i o člancima 109. i 109b. Ugovora o EZ-u (SL C 35, 2.2.1998., str. 1.–4.)

Posljednje ažuriranje 21.02.2017



(1) Ujedinjena Kraljevina povlači se iz Europske unije i postaje treća zemlja (država koja nije članica EU-a) od 1. veljače 2020.

Top