2.2.2018

HR

Službeni list Europske unije

C 39/33

---

Objava zahtjeva u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode

(2018/C 39/10)

Ova je objava temelj za podnošenje prigovora na zahtjev u skladu s člankom 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (1).

JEDINSTVENI DOKUMENT

„Cidre Cotentin”/„Cotentin”

EU br. PDO-FR-02206 – 21.11.2016.

ZOZP ( X ) ZOI ( )

1.   Naziv

„Cidre Cotentin”/„Cotentin”

2.   Država članica ili treća zemlja

Francuska

3.   Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda

3.1.   Vrsta proizvoda

Razred 1.8. Ostali proizvodi iz Priloga I. Ugovoru (začini itd.)

3.2.   Opis proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1.

Jabukovača „Cidre Cotentin”/„Cotentin” jest pjenušava, nepasterizirana, negazirana jabukovača proizvedena od čistog soka jabuka specifičnih tradicionalnih sorti.

Ističe se slamnatožutom do narančastožutom bojom i laganom pjenušavošću. Miris joj je obilježen nježnim aromama u kojima se osjećaju note maslaca i suhog bilja. U ustima ostavlja uravnotežen okus kojim dominira gorkost. Toj gorkosti svježinu daje lagana kiselost.

„Extra brut” jabukovača „Cidre Cotentin”/„Cotentin” ima taninsku strukturu kojom dominiraju opori gorkasti okusi.

Jabukovača „Cidre Cotentin”/„Cotentin” ima sljedeće značajke:

—	stvarnu alkoholnu jakost po volumenu veću od 3,5 % vol.,

—	ukupnu alkoholnu jakost po volumenu veću od 5,5 % vol.,

—	udio šećera veći od 18 grama po litri, a najviše 35 grama po litri,

—	gustoću veću od 1 009, a najviše 1 017,5 pri temperaturi od 20 °C,

—	minimalan tlak od 1 bara pri temperaturi od 20 °C ili 2 g/l CO2.

Jabukovača „Cidre Cotentin”/„Cotentin” s dodatnim izrazom „extra brut” ima sljedeće značajke:

—	stvarnu alkoholnu jakost po volumenu veću od 5 % vol.,

—	ukupnu alkoholnu jakost po volumenu veću od 5,5 % vol.,

—	udio šećera najviše 18 grama po litri,

—	gustoću najviše 1 009 pri temperaturi od 20 °C,

—	minimalan tlak od 1 bara pri temperaturi od 20 °C ili 2 g/l CO2.

3.3.   Hrana za životinje (samo za proizvode životinjskog podrijetla) i sirovine (samo za prerađene proizvode)

Jabuke upotrijebljene za proizvodnju te jabukovače dolaze iz voćnjaka koji su smješteni na zemljopisnom području i koji su na temelju identifikacijskih kriterija za mjesto sadnje odobrenih za naziv određeni kao prikladni za proizvodnju jabukovače „Cidre Cotentin”/„Cotentin”.

Ti su voćnjaci u potpunosti zatravljeni te sadržavaju najmanje 30 % stabala visoka rasta.

Jabuke su upisane na pozitivan popis tradicionalnih, većinom gorkih ili slatko-gorkih sorti.

Sljedeće glavne sorte zauzimaju najmanje 60 % površine voćnjaka:

Gorke i slatko-gorke sorte : Belle fille de la Manche, Binet Rouge, Bois Jingant, Cartigny, Closette, Feuillard, Gros amer, Marin Onfroy, Peau de Chien, Petit amer, Rouge de Cantepie, Sans Pareille, Tapin, Tête de Brebis i Taureau.

Sljedeće pomoćne sorte zauzimaju najviše 40 % površine voćnjaka:

Gorke i slatko-gorke sorte : Argile rouge, Bedan, Doux moine, Fréquin, Kermerrien, Marie-Ménard i Sergent.

Slatke sorte : Clos Renaux, Douce Coët i Doux Lozon.

Kiselkaste sorte : Petit Jaune, Grasselande i Gros jaune.

Sorte jabuka za proizvodnju jabukovače koje nisu ovdje navedene, a visoka su rasta, mogu prekrivati najviše 20 % ukupne površine voćnjaka.

Udio glavnih sorti u svakoj kupaži iznosi najmanje 60 %.

3.4.   Posebni proizvodni postupci koji se moraju provesti na određenom zemljopisnom području

Sve aktivnosti od uzgoja jabuka do vrenja jabukovače isključivo u boci provode se na zemljopisnom području definiranom u točki 4.

Punjenje boca obavlja se na zemljopisnom području. Naime, vrenje isključivo u boci postiže se fermentacijom dijela neprevrelog šećera, a traje najmanje osam tjedana, nakon čega jabukovača može biti stavljena na tržište.

3.5.   Posebna pravila za rezanje, ribanje, pakiranje itd.

Jabukovače za koje je zatražena zaštićena oznaka podrijetla „Cidre Cotentin”/„Cotentin” ne mogu se nakon proizvodnje deklarirati, nuditi javnosti, dostavljati, stavljati u prodaju ili prodavati bez upisanog navedenog naziva i simbola ZOZP-a Europske unije na deklaracijama, reklamama, letcima, etiketama, računima i spremnicima svih vrsta. Uz simbol može stajati pokrata ZOZP ili izraz „zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla”.

Naziv zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla ili izraz „Oznaka podrijetla” ili „Oznaka” i „zaštićena” moraju biti napisani vidljivim, čitljivim, neizbrisivim i dovoljno velikim slovima kako bi ih se jasno moglo uočiti među drugim pisanim ili slikovnim podatcima.

Izraz „zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla” na etiketi mora se nalaziti odmah ispod naziva zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla bez ikakva izraza između njih.

Natpis „extra brut” obvezno se navodi na jabukovačama s udjelom šećera od najviše 18 grama po litri.

4.   Sažeta definicija zemljopisnog područja

U departmanu Manche:

Čitavi kantoni Agon-Coutainville, Bricquebec, Cherbourg-Octeville 1, Cherbourg-Octeville 2, Cherbourg-Octeville 3, Créances, Equeurdreville-Hainneville, La Hague, Les Pieux, Saint-Lô, Saint-Lô 1, Tourlaville, Valognes i Val-de-Saire.

Kanton Carentan, osim općine Catz, općina Carentan les Marais samo za područje delegiranih općina Brévands, Saint-Pellerin i Les Veys.

U kantonu Condé-sur-Vire: općine Condé-Sur-Vire, Moyon Villages samo za teritorij delegirane općine Mesnil-Opac i Thorigny-les-villes samo za područje delegirane općine Brectouville. Kanton Coutances, osim općina Orval-sur-Sienne i Regnéville-sur-Mer.

Kanton Saint-Lô 2, osim općina La Barre-de-Semilly, La Luzerne i Soulles.

U kantonu Pont-Hébert: općine Amigny, Cavigny, Le Dézert, Graignes-Mesnil-Angot, Le Hommet-d’Arthenay, La Meauffe, Le Mesnil-Rouxelin, Le Mesnil-Véneron, Pont-Hébert, Rampan, Remilly les Marais, Saint-Georges-Montcocq i Tribehou.

U kantonu Quettreville-sur-Sienne: općine Belval, Cametours, Cerisy-la-Salle, Montpinchon, Ouville i Savigny.

5.   Povezanost sa zemljopisnim područjem

Posebnosti zemljopisnog područja

Prirodni čimbenici

Zemljopisno područje obuhvaća sjevernu polovinu departmana Manche. Najveći dio teritorija pripada Armoričkom masivu (naslage škriljevca i pijeska, paleozoički granit), osim malog pojasa na sjeveroistoku koji je prekriven vapnencem Pariškog bazena. Cijelo je područje prekriveno više ili manje debelim pokrovom ilovače. To se područje praktički poklapa s područjem poluotoka Cotentin.

Radi se o krajoliku niskih brežuljkastih visoravni s vrlo blagim padinama čija visina ne prelazi 170 metara. Cijelim se područjem proteže više ili manje gusta mreža živica koja ograničava pogled.

Parcele odabrane za sadnju voćnjaka i branje jabuka smještene su na međuprostorima te oblikuju otočiće omeđene prirodnom živicom. Tla su različita, duboka i dobro drenirana, ali nema pjeskovitih i pjeskovito-kamenitih tala.

Cotentin ima izrazito oceansku klimu čije su značajke još više naglašene jer se radi o poluotoku. Takvu klimu karakteriziraju česte (više od 150 dana godišnje) i obilne padaline (prosječno 900 – 1 000 mm), mali temperaturni raspon s rijetkom pojavom mraza i čestim, ponekad snažnim vjetrovima koji većinom pušu sa zapada.

Ljudski čimbenici

Jabučnjaci Cotentina glasoviti su još od 13. stoljeća zahvaljujući taninskim sortama koje su morskim putovima stigle sa sjeverozapada Španjolske. Jabukovača se na tom području razvila zahvaljujući propisima kojima je zabranjeno najprije pivo, a zatim i vino kako bi se obradive površine sačuvale za uzgoj žitarica. Na taj način nastala je praksa sadnje voćki na livadama: livade namijenjene ishrani stada dobile su još veću vrijednost zahvaljujući plodovima sa stabala jabuka koje su na njima posađene. Zbog dvostruke su funkcije parcele ograđene živicama koje zatvaraju životinje te štite njih i stabla od vjetra.

Uzgoj jabuka razvijao se i napredovao. Uzgoj jabuka za proizvodnju jabukovače u Cotentinu započeli su u 16. stoljeću Guillaume Dursus i Sire de Gouberville. Prvi je od odabranih sorti proizveo jabukovače koje su uživale velik ugled. Prerađujući voće sortu po sortu, Sire de Gouberville pronašao je sorte iznimne kvalitete od kojih neke, poput sorte Marin Onfroy, postoje i danas.

Poslije su se usporedo s tradicionalnim voćnjacima s voćkama visokog rasta na livadama razvili i specijalizirani voćnjaci s voćkama niskog rasta koji su isto bili travnati i ograđeni živicama.

Lokalne i specifične vrste tog zemljopisnog područja, koje su većinom gorke i slatko-gorke te bogate fenolskim spojevima, poput sorti petite amer, taureau ili cartigny, vrlo su zastupljene na cijelom području i u različitim vrstama voćnjaka.

Današnja upotreba uzgoja jabuka svjedoči o razvoju i prijenosu znanja i vještina proizvodnje jabukovače „Cidre Cotentin”/„Cotentin” od lokalnih sorti prirodnim vrenjem u bocama i bez pasterizacije.

Posebnosti proizvoda

Jabukovača „Cidre Cotentin”/„Cotentin” jest pjenušava, nepasterizirana, negazirana jabukovača proizvedena od čistog jabučnog soka. Jabukovača je slamnatožute do žutonarančaste boje i blago pjenušava. Blago kiselkast okus daje ravnotežu gorkosti i daje joj svježinu. Kod „extra brut” jabukovače „Cidre Cotentin”/„Cotentin” jasnije se osjećaju njezina taninska struktura i dominantnost gorkih okusa.

Uzročna povezanost

Značajke zemljopisnog područja jesu izrazito oceanska klima i paralelan uzgoj stoke i proizvodnja jabuka. Odabir parcela duboka tla i zaštićenih živicom omogućilo je prilagodbu stabala jabuka vjetrovitim uvjetima jer se na taj način izbjegava padanje plodova prije njihova potpunog dozrijevanja te smanjuje rizik od iskorjenjivanja stabala. Nadalje, trajni travnjaci povoljno utječu na sastav jabuka (udio šećera, ograničen udio dušika) za proizvodnju jabukovače.

Kvaliteta uroda optimizirana je travnatim tepihom koji amortizira pad i omogućuje očuvanje plodova na tlu.

U tom kontekstu gorkost jabukovače postignuta je spajanjem gorkih i slatko-gorkih sorti koje dominiraju voćnjakom i od kojih je većina rezultat stoljeća lokalne selekcije, dok se blaga kiselost proizvoda u ustima podudara s umjerenom prisutnošću kiselkastih sorti na tom zemljopisnom području. Gorkasta svježina jabukovače „Cidre Cotentin”/„Cotentin” postiže se stalnom primjenom tradicionalnih metoda prerade koje za prvu fermentaciju upotrebljavaju kvasac koji je prirodno prisutan na površini ploda, a zabranjuju gaziranje i pasterizaciju.

Ugled jabukovače „Cidre Cotentin”/„Cotentin” poznat je od davnina. U 16. je stoljeću liječnik Julien le Paulmier u svojem poznatom medicinskom traktatu „de vino et pomaco” naveo: „Jabukovače proizvedene u Cotentinu najbolje su jabukovače provincije Normandije”.

To su potvrdila i prva mjesta koja su proizvođači iz općina Quibou, Valognes, Turqueville, Dangy, Saint-Lô ili Saussey osvojili na natjecanjima koje je Francusko udruženje voćara organiziralo tijekom godišnjih voćarskih kongresa od kraja 19. stoljeća do 1930-ih godina.

Lokalni interes za jabukovaču „Cidre Cotentin”/„Cotentin” danas je vidljiv u brojnim natjecanjima i različitim općinskim festivalima organiziranima u čast tom proizvodu. Taj su proizvod prepoznala i velika imena francuske i međunarodne gastronomije poput časopisa Michelinova vodiča – Étoile, koji mu je posvetio rubriku „Coup de cœur” (Naš favorit) u izdanju lipanj – srpanj 2006. ili prestižnog američkog gastronomskog časopisa „The Art of Eating”, koji je 2011. pohvalio sve jabukovače proizvedene na poluotoku Cotentinu.

Upućivanje na objavu specifikacije

(članak 6. stavak 1. drugi podstavak ove Uredbe)

https://info.agriculture.gouv.fr/gedei/site/bo-agri/document_administratif-50b2dc68-9cbe-48a6-93c9-3d8befac98d0/telechargement

---

(1)  SL L 343, 14.12.2012., str. 1.

---