28.2.2018   

HR

Službeni list Europske unije

C 76/11

—

uzimajući u obzir članak 174. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

—

uzimajući u obzir glavu III. trećeg dijela Ugovora o funkcioniranju Europske unije koji se osobito odnosi na poljoprivredu,

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (1) (dalje u tekstu „Uredba o zajedničkim odredbama”)

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1301/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom fondu za regionalni razvoj i o posebnim odredbama o cilju „Ulaganja za rast i radna mjesta” te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1080/2006 (2),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1304/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom socijalnom fondu i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1081/2006 (3),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o potpori ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1698/2005 (4),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju pravila za izravna plaćanja poljoprivrednicima u programima potpore u okviru zajedničke poljoprivredne politike i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 637/2008 i Uredbe Vijeća (EZ) br. 73/2009 (5),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (6),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1144/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o mjerama informiranja i promocije u vezi s poljoprivrednim proizvodima koje se provode na unutarnjem tržištu i u trećim zemljama te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 3/2008 (7),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1299/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o posebnim odredbama za potporu iz Europskog fonda za regionalni razvoj cilju „Europska teritorijalna suradnja” (8),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1302/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1082/2006 o Europskoj grupaciji za teritorijalnu suradnju (EGTS) u vezi s pojašnjenjem, pojednostavljenjem i poboljšanjem osnivanja i funkcioniranja takvih grupacija (9),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 2015/1017 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. lipnja 2015. o Europskom fondu za strateška ulaganja, Europskom savjetodavnom centru za ulaganja i Europskom portalu projekata ulaganja i o izmjeni uredaba (EU) br. 1291/2013 i (EU) br. 1316/2013 – Europski fond za strateška ulaganja (10),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 28. travnja 2015. naslovljenu „Nova strategija EU-a za šume i sektor koji se temelji na šumama” (11),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 22. rujna 2010. o europskoj strategiji za gospodarski i socijalni razvoj planinskih regija, otoka i rijetko naseljenih područja (12),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. prosinca 2013. o održavanju proizvodnje mlijeka u planinskim predjelima, siromašnim područjima i najudaljenijim regijama nakon isteka roka mliječne kvote (13),

—

uzimajući u obzir Rezoluciju Europskog parlamenta od 23. svibnja 2013. o makroregionalnoj strategiji za Alpe (14);

—

uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija o strategiji Europske unije za alpsku regiju (COM(2015)0366) i pripadajući akcijski plan,

—

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 3. prosinca 2014. naslovljeno „Makroregionalna strategija Europske unije za Alpe” (15),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. veljače 2011. o provedbi strategije EU-a za regiju Podunavlja (16),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 21. siječnja 2010. o europskoj strategiji za regiju Podunavlja (17),

—

uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 13. travnja 2011. o strategiji EU-a za regiju Podunavlja,

—

uzimajući u obzir izvješće Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija o strategiji Europske unije za alpsku regiju (COM(2013)0181),

—

uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije naslovljenu „Strategija Europske unije za regiju Podunavlja” (COM(2010)0715) i pripadajući okvirni akcijski plan (SEC(2010)1489),

—

uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 16. lipnja 2011. o Komunikaciji Komisije naslovljenoj „Strategija Europske unije za regiju Podunavlja” (18),

—

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 31. ožujka 2011. o „Strategiji za regiju Podunavlja” (19),

—

uzimajući u obzir izvješće Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija o dodanoj vrijednosti makroregionalnih strategija (COM(2013)0468) i relevantnih zaključaka Vijeća od 22. listopada 2013.,

—

uzimajući u obzir Šesto izvješće o gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji (COM(2014)0473),

—

uzimajući u obzir Alpsku konvenciju, uključujući protokole povezane s Alpskom konvencijom,

—

uzimajući u obzir studiju koju je 28. veljače 2013. sastavila udruga Euromontana i koja nosi naslov „Prema planinama 2020.: Prvi korak – upotreba rada udruge Euromontana kao inspiracije za izradu programa” (Toward Mountains 2020: Step 1 – capitalising on Euromontana work to inspire programming),

—

uzimajući u obzir studiju koju je provela Glavna uprava za unutarnju politiku (Resorni odjel B: strukturna i kohezijska politika, regionalni razvoj) iz veljače 2016. pod naslovom „Istraživanje za Odbor REGI – Kohezija u planinskim regijama EU-a”,

—

uzimajući u obzir projekt Women–Alpnet unutar međuregionalnog programa suradnje INTERREG za alpski prostor 2001. – 2006.: Mreža lokalnih institucija i resursnih centara za žene: promicanje sudjelovanja žena u održivom razvoju alpskoga prostora,

—

uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za regionalni razvoj i mišljenje Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj (A8-0074/2016),

A.

budući da planinske regije zauzimaju znatan dio teritorija EU-a (oko 30 %) te budući da cijeli EU ovisi o uslugama povezanim s njihovim ekosustavima;

B.

budući da u regionalnoj politici EU-a ne postoji jasna definicija planinskih regija te budući da definicija koja se koristi u okviru Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) nije prikladna za kohezijsku politiku i ne može se kao takva upotrebljavati za učinkovito vođenje te politike;

C.

budući da zbog ekstremnih uvjeta i udaljenosti ta područja imaju strukturne nedostatke, do te mjere da se mnoga planinska područja suočavaju s fenomenima depopulacije i starenja stanovništva, čime bi se mogao narušiti prirodan ciklus generacija, što bi pak moglo dovesti do sniženja socijalnih standarda i kvalitete života; budući da to često dovodi do povećanja nezaposlenosti, socijalne isključenosti i iseljavanja iz sela u gradove;

D.

budući da planinske regije nude brojne prilike za ostvarivanje ciljeva EU-a u pogledu zapošljavanja, kohezije i zaštite okoliša uz pomoć održive upotrebe svojih prirodnih resursa;

E.

budući da se među planinskim regijama pojavljuju znatne razlike, zbog čega postoji potreba za usklađenim djelovanjem politika i sektora, kako između različitih planinskih područja (horizontalno), tako i unutar pojedinih planinskih područja (vertikalno);

F.

budući da bi podršku planinskim regijama koja se pruža iz različitih instrumenata EU-a kao što su EPFRR i Europski strukturni i investicijski fondovi (fondovi ESI) trebalo upotpuniti u cilju stvaranja sinergija koje će omogućiti postizanje boljeg i uključivijeg razvoja;

G.

budući da planinske regije imaju važnu ulogu u gospodarskom, socijalnom i održivom razvoju država članica i pružaju brojne usluge ekosustava; budući da rodna ravnopravnost ima važan utjecaj na gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju u Europi; budući da planinska prekogranična suradnja predstavlja održiv način poticanja gospodarskog i socijalnog razvoja tih regija;

H.

budući da zbog svojih posebnosti, a posebno zbog brojnih i raznolikih obnovljivih izvora energije i svoje ovisnosti o učinkovitosti resursa i energetskoj učinkovitosti, planinske regije mogu doprinijeti razvoju novih tehnologija i inovacijama općenito;

I.

budući da planinska područja doprinose održivom razvoju, borbi protiv klimatskih promjena, očuvanju i zaštiti regionalnih ekosustava te biološkoj raznolikosti; budući da u planinskim područjima ima mnogo zaštićenih područja u okviru ekološke mreže Natura 2000 i drugih oblika zaštite prirode, što s jedne strane ograničava gospodarsku aktivnost, a s druge strane potiče jačanje održivijih oblika poljoprivrede i bolju povezanost poljoprivrednih gospodarstava s drugim gospodarskim djelatnostima; budući da su poljoprivreda i upravljanje zemljištem u planinskim područjima iznimno važni za hidrogeološku stabilnost tih područja;

J.

budući da se planinske regije suočavaju s ozbiljnim izazovima u pogledu socijalnog i gospodarskog razvoja, klimatskih promjena te prometnih i demografskih pitanja, koji se moraju riješiti uspostavom odgovarajućih veza s urbanim i nizinskim područjima te jamčenjem pristupa digitalnim uslugama;

K.

budući da planinska područja s očuvanim ekosustavima i njihove usluge mogu pružiti osnovu za mnoge gospodarske aktivnosti, posebno za poljoprivredu, šumarstvo, turizam i energetiku, uzimajući u obzir kulturnu i prirodnu baštinu tih područja te diversifikaciju poljoprivrednih gospodarstava; budući da je to moguće potaknuti koordiniranim djelovanjem i/ili prekograničnom suradnjom te budući da su u planinskim područjima sačuvani jedinstveni uvjeti i tradicionalna znanja te da se ondje krije snažan potencijal za usmjeravanje ka kvalitetnim poljoprivrednim sustavima;

L.

budući da su ledenjaci karakteristični za europske planine i da imaju središnju ulogu u ekosustavima i vodenim sustavima planina, budući da je njihovo povlačenje od sredine 19. stoljeća u pogledu mase i duljine dosegnulo zabrinjavajuće razine i da su brojni europski ledenjaci već nestali ili bi mogli nestati do 2050.;

M.

budući da dodatni troškovi prouzročeni klimatskim i topografskim uvjetima, udaljenošću od gospodarskih središta i izoliranošću sprječavaju gospodarski, socijalni i kulturni razvoj planinskih regija; budući da se zbog manjka dostatne infrastrukture, uključujući slabu pokrivenost širokopojasnim internetom, i malih ulaganja u planinska područja dodatno produbljuje jaz između planinskih i drugih područja; budući da se napori u održavanju poljoprivredne gospodarske proizvodnje u planinskim područjima EU-a moraju poduprijeti većom fizičkom i digitalnom dostupnošću, odgovarajućom infrastrukturom kao i pristupom stanovnika tih regija javnim uslugama te uslugama od općeg interesa kao što su obrazovanje, socijalne usluge, zdravstvo, prijevoz i poštanske usluge;

N.

budući da u Europi postoje različite vrste planinskih regija koje veže činjenica da dijele temeljne probleme kao što su slaba dostupnost, slabe mogućnosti zapošljavanja, starenje stanovništva, nedovoljna povezanost, utjecaj klimatskih promjena i intenziviranje ljudskih proizvodnih djelatnosti; budući da je potrebno poduzeti aktivne korake za rješavanje tih aspekata;

O.

budući da je u okolnostima obilježenima nestabilnim tržištima i cijenama, povećanjem proizvodnih troškova, rastućom konkurencijom, ukidanjem mliječnih kvota i ekološkim izazovima izuzetno važno osigurati proizvodnju hrane i multifunkcionalnu ulogu poljoprivrede kako bi se u planinskim područjima održala dodana vrijednost, potaknulo održivo zapošljavanje te omogućila dostupnost drugih izvora prihoda;

P.

budući da se planinske regije koje su dio vanjskih granica EU-a suočavaju s dodatnim poteškoćama te su pod većim utjecajem negativnih trendova koji se pojavljuju u svim planinskim regijama;

Q.

budući da se u Europi nalaze planinski lanci koji se protežu kroz više država članica, kao i na teritorij država koje nisu članice EU-a, primjerice, planinski lanac Karpata koji je nakon posljednjeg proširenja EU-a postao istočna granica EU-a i danas je vrlo važno geopolitičko područje na kojem se susreću strateški politički interesi od velike važnosti u pogledu stabilnosti Unije;

R.

budući da u mnogim planinskim regijama ne postoje osnovna infrastruktura, javne usluge ni stalan pristup uslugama od općeg interesa, a naročito u područjima sa sezonskim aktivnostima;

S.

budući da je planinska poljoprivreda važna za identitet i kulturu planinskih regija te i dalje doprinosi zaposlenosti i specifičnim sektorima gospodarstva u tim regijama, među kojima su šumski resursi i turizam, imajući na umu da se nastavlja diversifikacija njihovih gospodarstava i zaposlenosti te da oni imaju ključnu ulogu u kružnoj ekonomiji;

T.

budući da su određene najudaljenije regije ujedno i planinske regije vulkanskog podrijetla (s aktivnim ili neaktivnim vulkanima, vulkanskim masivima ili lancima i vulkanskim otocima), čiji je jedan dio pod vodom, a drugi iznad vode, te da im topologija njihova područja stvara poteškoće;

U.

budući da se žene koje žive u planinskim regijama, posebice u regijama s nepovoljnim položajem, često suočavaju s problemima koji se odnose na njihov pristup višim razinama obrazovanja i poštenim mogućnostima zapošljavanja;

V.

budući da je nužno pronaći odgovor na izazove depopulacije, klimatskih promjena, manjka dostupnih poljoprivrednih zemljišta, napuštanja poljoprivrednih zemljišta i s tim povezanog problema zarastanja grmlja i drveća te očuvanja planinskih travnjaka;

W.

budući da uzgoj životinja (proizvodnja mlijeka i mliječnih proizvoda i ekstenzivna proizvodnja mesa) ima veliku ulogu u planinskim područjima mnogih zemalja EU-a; budući da u tim područjima nepovoljni uvjeti na tržištu i znatno veći troškovi snažno utječu na mala poljoprivredna gospodarstva;

X.

budući da se u članku 174. stavku 3. UFEU-a izričito spominje da je posebnu pozornost, među ostalim, potrebno posvetiti planinskim regijama; budući da postoje brojne politike, programi i strategije EU-a kojima se neizravno utječe na planinske regije;

1.

poziva Komisiju da pokrene proces utvrđivanja radne definicije funkcionalnih planinskih regija u kontekstu kohezijske politike, kojom će se nadopuniti definicija planinskih regija koja se koristi u kontekstu Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, u cilju poboljšanja koordinacije dotičnih politika i mjera; smatra da takva definicija mora biti široka i uključiva te da se njome treba voditi računa o raznim čimbenicima kao što su visina, pristupačnost i strmina; poziva Komisiju da pruži sveobuhvatnu definiciju kojom su pokrivene i vulkanske regije na otocima i najudaljenije regije, kao i područja koja su, iako nisu planinska, većinom integrirana u planinska područja; u tom kontekstu ističe da je ideja izražena u Strategiji EU-a za alpsku regiju (EUSALP) o uključivanju neplaninskih područja u tu strategiju dobra inicijativa;

2.

smatra da bi u sklopu politika EU-a trebao postojati poseban pristup planinskim regijama, s obzirom na to da one imaju očite strukturne nedostatke; tim je regijama potrebna dodatna pomoć kako bi se prevladali izazovi klimatskih promjena, kako bi se omogućilo ne samo sezonsko zapošljavanje nego i zapošljavanje tijekom cijele godine, gospodarski razvoj, sprečavanje prirodnih katastrofa i upravljanje njima te zaštita okoliša i kako bi se pomoglo pri ostvarivanju ciljeva EU-a u području obnovljive energije; shodno tomu smatra da bi se planinske regije trebale uvrstiti u sve aspekte politika EU-a, pa tako i u kohezijsku politiku, uvođenjem procjene teritorijalnog učinka;

3.

prepoznaje da EU nema posebnu politiku za planinske regije te ističe da se već postojećim politikama, programima i strategijama kojima se neizravno utječe na ta područja pruža temelj za oblikovanje „Programa za planinske regije EU-a” koji bi trebao biti prvi korak prema uspostavljanju strategije EU-a usmjerene na dugoročni razvoj planinskih regija i područja koja ovise o njima;

4.

poziva Komisiju da radi na „Programu za planinske regije EU-a” koji bi trebao biti okvir kojim se doprinosi međunarodnim, prekograničnim i međuregionalnim politikama; vjeruje da bi se u sklopu tog budućeg programa trebali utvrditi prioriteti za razvoj tih regija kako bi se bolje uskladile sektorske politike, kako bi se mogućnostima za njihovo financiranje upravljalo u okviru fondova EU-a i kako bi se ostvarile dugoročne održive politike u području uključenosti;

5.

u kontekstu ovog programa poziva Europsku komisiju da uspostavi poseban i temeljit program zaštite europskih ledenjaka koji bi mogli nestati do 2050.;

6.

poziva na povećanje sinergija usklađivanjem politika, strategija i programa EU-a kojima se neizravno utječe na planinske regije, kao što su Obzor 2020., Program za konkurentnost tvrtki i malih i srednjih poduzeća (COSME), Financijski instrument za okoliš (LIFE), Natura 2000, Strategija EU-a za razvoj širokopojasnog pristupa, Strategija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama, Akcijski program EU-a za zaštitu okoliša, Instrument za povezivanje Europe, europska teritorijalna suradnja, fondovi ESI i Europski fond za strateška ulaganja (EFSU), kao i inicijative u vezi s makroregionalnim strategijama; poziva Komisiju da razmotri konkretnu primjenu i funkcioniranje tih programa u planinskim regijama;

7.

naglašava važnost postizanja sinergije među politikama, instrumentima i sektorima, za koju je potrebno primijeniti integrirani pristup; ističe vrijedno iskustvo dobiveno prilikom provedbe Alpske konvencije, kojim se usklađuju gospodarski, društveni i ekološki interesi;

8.

ističe nedostatak iskoristivih zemljišta u planinskim regijama, što potencijalno dovodi do sukoba zbog različitih ili preklapajućih interesa u vezi s klasifikacijom i uporabom zemljišta; stoga poziva države članice da razviju i primijene alate za prostorno planiranje kojima se olakšava koordinacija i sudjelovanje javnosti u teritorijalnom razvoju; smatra da je Protokol o prostornom planiranju i održivom razvoju Alpske konvencije važan primjer koji se može dodatno iskoristiti;

9.

poziva parkove prirode u državama članicama koje dijele granicu s jednom ili više država da razviju zajedničke pristupe upravljanju, razvoju i zaštiti tih parkova prirode;

10.

napominje da je nedavnim reformama zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) i regionalne politike omogućeno regionalno upravljanje europskim sredstvima za koheziju;

11.

poziva upravne vlasti da razmotre povećanje odobrenih sredstava u okviru fondova ESI na nacionalnoj razini za pružanje potpore nerazvijenim planinskim područjima, uz primjenu pristupa politikama kojim se obuhvaća više sektora, kada je to moguće; poziva države članice da potiču ulaganja u planinske regije davanjem prednosti mjerama za financiranje operativnih programa za takva područja;

12.

naglašava da je potrebno postaviti teritorijalnu dimenziju kohezijske politike kao prioritet s pomoću ciljanih inicijativa za teritorijalni razvoj i dodatne podrške teritorijalnoj suradnji na europskoj razini;

13.

naglašava da države članice i regije u okviru Uredbe o ruralnom razvoju imaju mogućnost stvaranja tematskih potprograma usmjerenih na potrebe planinskih područja, koja imaju pravo na veće iznose potpore javnog financiranja; potiče ih da tu mogućnost iskoriste; napominje da nijedno nadležno tijelo to do sada nije učinilo; smatra, međutim, da to nužno ne znači da nikakva posebna pomoć nije predviđena za ta područja;

14.

potiče države članice da se služe instrumentima kao što su integrirana teritorijalna ulaganja (ITI) i lokalni razvoj kojim upravlja zajednica (CLLD) kako bi pružile podršku razvoju planinskih područja te njihovim specifičnim razvojnim ciljevima i potencijalu; potiče lokalne akcijske skupine da podrže lokalni razvoj kojim upravlja zajednica kako bi se potaknulo stvaranje međunarodnih mreža i radnih metoda koji se temelje na suradnji;

15.

naglašava potencijal i važnost postojanja makroregionalnih strategija za održivi razvoj planinskih regija EU-a te njihova budućeg razvoja sa snažnom dimenzijom prekogranične suradnje, kada je to moguće; poziva na to da se u obzir uzmu iskustva povezana s provedbom drugih makroregionalnih strategija EU-a;

16.

pozdravlja aktualne inicijative za Karpate uključene u strategiju EU-a za regiju Podunavlja i napredak ostvaren u okviru makroregionalne strategije EU-a za Alpe; napominje da je potonja strategija dobar primjer integriranog pristupa teritorijalnom razvoju koji uzima u obzir planinska područja i regije koje su s njima povezane;

17.

vjeruje da instrument europske teritorijalne suradnje nudi odličnu priliku za razmjenu najboljih praksi i znanja među planinskim regijama, koje se u mnogim slučajevima nalaze na nacionalnim granicama te poziva na ostvarenje posebne planinske dimenzije u okviru buduće europske teritorijalne suradnje; pozdravlja inicijative kao što su „Politike protiv depopulacije planinskih područja” (PADIMA) kojima je cilj rješavanje specifičnih problema s kojima se suočavaju planinske regije; ističe da su programi INTERREG i druge inicijative za suradnju, kao što su europske grupacije za teritorijalnu suradnju (EGTS) i europska gospodarska interesna udruženja (EEIG), važni za usklađeno razvijanje zajedničkih područja i planinskih lanaca u regijama u kojima se nalaze prekogranična planinska područja;

18.

poziva Komisiju da predstavi komunikaciju koja bi sadržavala „Program za planinske regije EU-a” te da nakon toga predstavi Bijelu knjigu o razvoju planinskih regija na temelju najboljih praksi, a koja bi uključivala lokalna, regionalna i nacionalna tijela te druge relevantne dionike, uključujući gospodarske i socijalne partnere te predstavnike civilnog društva;

19.

inzistira na tome da Komisija i drugi dionici provode temeljitu i redovnu procjenu stanja u planinskim regijama EU-a te da analiziraju podatke kao što su rezultati provedbe operativnih programa kohezijske politike i pokazatelji promjena kvalitete života i demografske situacije, kako bi se na pravilan način usmjerila sredstva i provedba politika EU-a;

20.

naglašava da je potrebno imati pouzdane i raščlanjene statističke podatke na kojima bi se temeljile političke inicijative;

21.

poziva na suradnju s europskim državama koje nisu članice EU-a te s regionalnom i lokalnom samoupravom radi provedbe politike za planinske regije;

22.

poziva Komisiju da potiče korištenje financijskih instrumenata u planinskim regijama kako bi se postigli konkretni rezultati;

23.

pozdravlja aktualnu raspravu o pojednostavnjenju kohezijske politike; nada se da će pojednostavnjen okvir i dostupnost instrumenata kojima se dionici i primatelji lakše koriste pridonijeti razvoju planinskih regija EU-a; poziva na usmjeravanje posebne pozornosti na pojednostavnjenje i napore za poticanje ulaganja u planinske regije;

24.

poziva Komisiju da predloži proglašenje Europske godine otoka i planina;

25.

napominje da se mali i srednji poduzetnici u planinskim regijama susreću s ozbiljnim poteškoćama koje proizlaze iz slabe dostupnosti, infrastrukture i povezanosti te manjka ljudskih resursa; poziva Komisiju da posebno posveti pozornost razvoju malih i srednjih poduzeća u planinskim regijama, posebno u područjima pogođenima prirodnim i klimatskim katastrofama te stoga poziva države članice da daju prednost ulaganjima u infrastrukturu i u usluge u planinskim regijama; poziva na stvaranje sinergija između sredstava iz fondova ESI i drugih programa i inicijativa koje EU subvencionira kako bi se stvorio sveobuhvatan i učinkovit pristup politikama te time maksimalno unaprijedila podrška koja se pruža malim i srednjim poduzećima i poduzetništvu; ističe da se je potrebno razviti integrirane strategije usmjerene na konkretna područja u planinskim regijama u cilju utvrđivanja posebnih mogućnosti za razvoj te da bi te strategije trebale uključivati mjere za povećanje povezanosti lokalnih malih i srednjih poduzeća te poboljšanje odnosa i koordinacije unutar sektora i među sektorima;

26.

naglašava važnost razvijanja višestruke poljoprivredne proizvodnje povezane s aktivnostima u području razvoja turizma i zaštite okoliša te važnost strukturiranja prehrambenih lanaca u planinskim područjima, bilo u okviru udruženja proizvođača, čime se poljoprivrednicima povećava pregovaračka moć, bilo u okviru stvaranja lokalnih tržišta i kratkih opskrbnih lanaca; ističe da je potrebno zajamčiti pristup velikim tržištima i uvesti mjere za promicanje kvalitete ta za promociju i zaštitu proizvoda, čime se postiže bolje plasiranje poljoprivrednih proizvoda na tržište te ih se uključuje u zajedničke turističke proizvode određenog geografskog područja; štoviše, s obzirom na to da planinska područja imaju veliki potencijal za proizvodnju prehrambenih proizvoda visoke kvalitete, poziva Komisiju i države članice da pokrenu raspravu o uvođenju posebne oznake za planinske prehrambene proizvode na razini EU-a;

27.

u tom kontekstu uviđa da je potrebna podrška EPFRR-a za poljoprivrednu proizvodnju u planinskim područjima i za napore u stvaranju dodane vrijednosti uz pomoć sinergije s drugim fondovima i inicijativama EU-a te privatnih financijskih instrumenata kako bi se pozitivno utjecalo na planinske regije;

28.

pozdravlja napredak koji je postignut u pogledu strategije EU-a za šume; podupire održivi razvoj šuma na razini Unije, posebno u pogledu utjecaja koji šume imaju na očuvanje okoliša i biološke raznolikosti te postizanja ciljeva na području obnovljive energije; napominje da bi se u okviru strategije mogla naglasiti gospodarska dimenzija šumarstva;

29.

smatra da se šumarstvom mogu otvoriti radna mjesta i potaknuti gospodarski razvoj za planinske regije i da je stoga potrebno dugoročno zajamčiti postojanje šumskih resursa te ih iskorištavati na održiv način; podsjeća da su šume od iznimne važnosti za ekosustav i da u planinskim područjima imaju važnu ulogu u sprečavanju nastanka lavina, klizišta i poplava; poziva na pružanje podrške malim i srednjim poduzećima, posebno onima uspostavljenima u planinskim područjima, a koja su uključena u šumarski sektor i koja u potpunosti poštuju načelo ekološke održivosti; posebnu ističe gospodarsku i socijalnu ulogu šumarstva u planinskim područjima kao i važnost ulaganja za učinkovito korištenje šumskim resursima u tim regijama; podsjeća na važnu ulogu koju šume imaju u pružanju primarnih i sekundarnih sirovina koje se koriste u farmaceutskoj, kozmetičkoj i prehrambenoj industriji, pridonoseći time otvaranju novih radnih mjesta; u tom pogledu poziva na to da se kohezijska politika više usredotoči na održivo upravljanje šumama;

30.

poziva na uvođenje dodatnih poticaja za očuvanje malih prerađivačkih poduzeća te malih i srednjih poljoprivrednih gospodarstava u planinskim područjima, koja su važna za zapošljavanje i proizvodnju proizvoda sa specifičnim karakteristikama kvalitete, ali koja u prosjeku imaju veće troškove i manju profitabilnost u odnosu na poljoprivredu i stočarstvo u okviru intenzivnoga gospodarstva; poziva Komisiju da promiče pilot-projekte za obnovu tradicionalnih gospodarskih aktivnosti, uključujući poljoprivredne i zanatske aktivnosti, u planinskim područjima koja se suočavaju s depopulacijom; poziva Komisiju i države članice da promiču pojednostavnjene administrativne postupke u pogledu podnošenja zahtjeva za dodjeljivanje sredstava i samog dodjeljivanja tih sredstava kako bi se malim zajednicama pružio bolji pristup financiranju i time potaknuo dugoročni razvoj i lakši pristup tržištima te kako bi se u planinskim područjima uspostavile organizacije proizvođača;

31.

poziva korisnike sredstava fondova ESI iz planinskih regija da ocijene potencijal i potrebe za uspostavljanjem lokalnih tehnoloških i održivih industrijskih parkova te da nakon odgovarajućih studija izvedivosti i analize troškova i koristi razmotre njihovu izgradnju korištenjem sredstava EU-a i nacionalnih sredstava;

32.

ističe da je za povećanje potencijala koji nude planinske regije potrebno koristiti strategije pametne specijalizacije u situacijama u kojima ih je moguće primijeniti;

33.

naglašava potencijalno važnu ulogu socijalnih poduzeća i alternativnih poslovnih modela, kao što su zadruge i uzajamna društva, u uključivom i održivom razvoju planinskih regija, uključujući rješavanje problema isključenosti marginaliziranih skupina i rodne neravnopravnosti;

34.

podržava korištenje fondova ESI za gospodarske sektore koji ne zagađuju i koji su usmjereni prema budućnosti, kao što su održivi turizam, kulturna baština, održivo šumarstvo, razvoj brzog interneta, obrtništvo i sektor obnovljivih izvora energije; ističe važnost razvoja novih inovativnih i promocije postojećih uspješnih modela turizma;

35.

napominje da bi se u okviru kohezijske politike mogao naglasiti prelazak na gospodarstvo s niskom razinom emisije ugljika koje bi bilo otporno na klimatske promjene i učinkovito iskorištavalo resurse te koje bi bilo ekološki održivo;

36.

smatra da bi među prioritete ulaganja fondova ESI trebalo uvrstiti povećanje kvalifikacija radne snage i otvaranje novih radnih mjesta u zelenom gospodarstvu te naglašava da bi se politikama EU-a trebalo podupirati osposobljavanje u područjima kao što su planinska poljoprivreda, održivi turizam, obrtništvo, održivo šumarstvo i tehnologije obnovljivih izvora energije;

37.

pozdravlja inicijative za privlačenje mladih osoba u poljoprivredni sektor i poziva Komisiju da izradi slične programe za planinske regije; poziva na poduzimanje mjera za poticanje mladih poljoprivrednika na djelovanje u područjima povezanima s kulturnom baštinom koja nisu ograničena samo na sezonske aktivnosti; ističe ulogu znanstvenih instituta i drugih obrazovnih ustanova koje se bave planinskom poljoprivredom; potiče mlade poljoprivrednike da sudjeluju u programima razmjene te da se služe platformama za e-učenje;

38.

ističe važnost obrazovanja žena i djevojaka te povećanja njihove uključenosti u područjima kako što su znanost, tehnologija, inženjerstvo, matematika i poduzetništvo, uključujući sektore zelenoga gospodarstva; smatra da bi posebnu pozornost trebalo posvetiti pružanju podrške i ohrabrivanju poljoprivrednica odnosno žena koje su kao samozaposlene osobe angažirane u neposrednoj trgovini, turizmu, obrtništvu i projektima; ističe važnost aktivne prisutnosti i uloge žena u planinskim područjima, a posebno u pogledu poticanja inovacija i procesa suradnje te održavanja pravilnog funkcioniranja tih područja; stoga poziva Komisiju i države članice da se u okviru Europskog socijalnog fonda i međunarodnih projekata koriste postojećim resursima i postupcima u pogledu inicijativa za mikrofinanciranje i mikrokreditiranje za žene te prilika za žene u pogledu razvijanja karijere;

39.

naglašava da je važnost planinskih područja i učinkovitih mjera unutar EU-a uključena u najnoviju reformu zajedničke poljoprivredne politike; vjeruje da bi cilj zajedničke poljoprivredne politike trebao biti uklanjanje prirodnih i gospodarskih nedostataka s kojima se suočavaju poljoprivrednici te da bi se njome trebala pružiti sredstva za poljoprivrednike da iskoriste svoje prednosti;

40.

ističe važnost potpora iz prvog stupa zajedničke poljoprivredne politike u održavanju poljoprivredne proizvodnje i prihoda za poljoprivrednike u planinskim područjima; podsjeća da države članice imaju mogućnost uspostavljanja namjenskih izravnih potpora i vezanih isplata kako bi se kvalitetnije ispunili ti ciljevi; podsjeća da su nevezane potpore iz prvog stupa u mnogim državama članicama zbog nedovoljne interne konvergencije mnogo manje nego u poljoprivredno povoljnim područjima, čime se dodatno ograničava konkurentnost gospodarstava;

41.

smatra da se mjerama iz drugog stupa zajedničke poljoprivredne politike mora zajamčiti održivost, konkurentnost i diversifikacija poljoprivredne proizvodnje i prerađivačkih industrija u planinskim područjima; također smatra da bi takve mjere mogle pridonijeti „ruralnoj renesansi” poticanjem projekata za razvoj multifunkcionalnih poljoprivrednih gospodarstava u okviru kojih se stvaraju dodana vrijednost i inovacije te davanjem prednosti poljoprivrednim ulaganjima (u zgrade, specifičnu opremu, modernizaciju itd.) i očuvanju autohtonih vrsta;

42.

smatra da bi poseban sektorski pristup za sektor mlijeka i mliječnih proizvoda trebao biti usmjeren na održivu proizvodnju mlijeka u planinskim područjima te poziva Komisiju, države članice i regionalne vlasti da u okviru drugog stupa zajedničke poljoprivredne politike oblikuju popratne mjere za naknadu štete za ugroženu proizvodnju mlijeka i mliječnih proizvoda kako bi se očuvala i osnažila poljoprivreda i učinkovito funkcioniranje poljoprivrednih gospodarstava, pogotovo malih gospodarstava tih regija;

43.

ističe potencijal dvojnog obrazovanja u planinskim regijama; naglašava ohrabrujuće rezultate postignute u nekim državama članicama; pozdravlja postojeće projekte za dvojno obrazovanje diljem Unije;

44.

smatra da se primjerenom fizičkom i informacijsko-telekomunikacijskom infrastrukturom stvaraju prilike za gospodarske, obrazovne, socijalne i kulturne aktivnosti te smanjuje učinak perifernosti i izolacije; poziva Komisiju da osmisli posebne preporuke za rješavanje nedostatka kvalificirane radne snage u sektoru turizma, uz poseban naglasak na izazove u pogledu neprivlačnih radnih mjesta i nedovoljnih naknada, te za poticanje mogućnosti za razvoj profesionalne karijere; potiče Komisiju i države članice da putem fondova ESI usmjere ulaganja u infrastrukturu u planinskim područjima koja će ih učiniti privlačnijima za gospodarske aktivnosti;

45.

podupire inovativna rješenja, uključujući ona utemeljena na informatičkim tehnologijama, za omogućavanje pristupa osnovnom kvalitetnom obrazovanju te mogućnostima formalnog i neformalnog obrazovanja i cjeloživotnog učenja u udaljenim planinskim područjima, primjerice, suradnjom između planinskih regija, gradova i sveučilišta; naglašava potrebu za visokokvalitetnim tercijarnim obrazovanjem te ističe potencijal sustava za obrazovanje na daljinu koji pružaju pristup podučavanju i učenju iz udaljenih područja; u cilju rješavanja negativnih demografskih trendova u tim regijama, ističe činjenicu da je važno rješavati i pitanje jednakog pristupa ustanovama za obrazovanje i skrb za djecu i pitanje prekvalifikacije starijih osoba kako bi se olakšala aktivna integracija u tržište rada;

46.

poziva na otvaranje i poboljšanje zdravstvenih ustanova i usluga u planinskim regijama, među ostalim prekograničnim inicijativama za suradnju, uključujući razvoj prekograničnih zdravstvenih ustanova, tamo gdje je to potrebno; zalaže se za razvijanje volonterskih aktivnosti u području javnih usluga, uzimajući u obzir dobru praksu u određenim državama članicama;

47.

podsjeća na načelo jamčenja jedinstvenog pristupa javnim uslugama na svim teritorijima EU-a, istodobno naglašavajući potrebu za tim da države članice i regije potiču alternativna i inovativna rješenja za planinska područja, među ostalim rješenja prilagođena lokalnim i regionalnim potrebama, ako je to potrebno;

48.

naglašava važnost Inicijative za zapošljavanje mladih, kao i učinkovitije provedbe programa Jamstvo za mlade, jer je to dobra prilika za zaustavljanje odlaska mladih ljudi iz planinskih regija do kojeg dolazi zbog demografske krize i problema starenja stanovništva; poziva na uspostavljanje inicijativa za zapošljavanje mladih koje bi bile posebno usmjerene na zadovoljavanje potreba slabo razvijenih planinskih regija;

49.

naglašava da je rodna neravnopravnost i dalje prisutna u planinskim područjima, posebice u slučaju marginaliziranih zajednica i ugroženih skupina; poziva Komisiju da poduzme mjere za poticanje rodno osviještene politike na horizontalnoj i vertikalnoj razini za sva politička područja, a posebno za financiranje politike povezanosti u tim regijama; poziva na komparativnu analizu posebnosti povezanih sa statusom žena u planinskim regijama, posebice u planinskim područjima u kojima vladaju nepovoljni uvjeti;

50.

potiče i poziva na pružanje potpore, uključujući korištenjem fondova ESI, inicijativama kojima se poboljšava društvena i kulturna kohezija planinskih zajednica te uključenost u njih i kojima se rješavaju pitanja fizičke izolacije i nedostatka kulturne raznolikosti, posebno pristupom i izravnim sudjelovanjem u umjetnosti i kulturnom životu;

51.

naglašava važnost integriranih inicijativa za teritorijalni razvoj čiji je cilj integracija migranata, u okviru postupaka demografske i društveno-gospodarske obnove i oporavka planinskih područja, uključujući ona koja se suočavaju s depopulacijom; poziva Komisiju da podupire i promiče širenje takvih inicijativa;

52.

podsjeća na bogatstvo obnovljivih izvora energije u planinskim područjima u pogledu količine i raznolikosti; smatra da bi ta područja trebala preuzeti vodeće mjesto u postizanju ciljeva EU-a u pogledu obnovljivih izvora energije; poziva Komisiju da se usredotoči na politike kojima se potiče i olakšava korištenje obnovljivih izvora energije u planinskim regijama;

53.

naglašava da na europskoj razini treba zaštititi emblemske životinjske vrste iz visokih planinskih područja koje mogu živjeti na prekograničnim planinskim lancima, kao što su divokoze, kozorozi, velike grabljivice, medvjedi, vukovi i risovi; poziva Komisiju i države članice da izrade plan zaštite i ponovnog uvođenja emblemskih vrsta iz visokih planinskih područja;

54.

također naglašava potencijal vulkanskih planinskih regija i vulkana, osobito u pogledu doprinosa vulkanologije, za ostvarivanje ciljeva u području obnovljivih izvora energije i doprinos tih područja u pogledu sprečavanju prirodnih katastrofa, poput erupcija vulkana, i upravljanju njima;

55.

poziva države članice i Komisiju da utvrde sva odmarališta u visokim planinama u kojima bi zabrana vozila pozitivno utjecala na lokalnu borbu protiv otapanja ledenjaka;

56.

ustraje u tome da se ciljevima EU-a u pogledu obnovljivih izvora energije i njihova iskorištavanja mora uzeti u obzir ravnoteža između prirode i očuvanja okoliša, uključujući u planinskim područjima; podsjeća na to da se ponekad iskorištavanjem hidroenergije i biomase može utjecati na ekosustave te da vjetroelektrane i solarne elektrane mogu narušiti krajolik, iako su izvor lokalnog razvoja;

57.

napominje da su planinske regije, uključujući vulkanske regije i njihovi ekosustavi, posebno osjetljive na klimatske promjene i hidrogeološke opasnosti, s posebno velikim posljedicama u tim regijama, do čega može doći i zbog povećanja broja prirodnih opasnosti, koje također mogu imati utjecaj na okoliš okolnih područja, kao i negativne posljedice za gospodarski razvoj i turizam; u tom pogledu smatra da zaštita okoliša, borba protiv klimatskih promjena i poduzimanje odgovarajućih mjera prilagodbe klimatskim promjenama moraju biti u središtu budućeg „Programa za planinske regije EU-a”, uključujući akcijski plan o klimatskim promjenama; također ističe da je potrebno razviti mrežu analize i razmjene dobrih praksi u tim područjima;

58.

naglašava važnost očuvanja i zaštite jedinstvenog staništa planinskih regija te njihova održivog razvoja, uključujući obnovom biološke raznolikosti i tla, promicanjem prirodne baštine i usluga ekosustava te pružanjem zelene infrastrukture, pružajući time mogućnosti zapošljavanja u tim sektorima; podsjeća na ključnu ulogu poljoprivrede te održivog upravljanja zemljištem i šumama u planinskim područjima u cilju očuvanja biološke raznolikosti i zaštite od utjecaja na okoliš i krajolik;

59.

naglašava da su planinske regije važan izvor vodnih resursa koje treba čuvati i kojima treba upravljati na održiv način; napominje da određena urbana područja ovise o uslugama planinskih regija povezanima s ekosustavima i da te regije često ne dobivaju dovoljno zauzvrat; poziva lokalne vlasti da razmotre partnerstva u obliku suradničkih projekata u cilju opskrbe i zaštite vodnih zaliha za gradske sredine u blizini planinskih regija; podupire financiranje mjera za pohranu vode kako bi se zajamčilo održivo i učinkovito navodnjavanje poljoprivrednih područja i održao niski vodostaj rijeka;

60.

podupire razvoj održivog turizma kao dobre prilike za otvaranje radnih mjesta i promicanje održivog razvoja tih područja; ističe da je potrebno razviti širokopojasni internet kao osnovu održivog turizma;

61.

naglašava potrebu za aktivnijom sinergijskom suradnjom poljoprivrede s drugim gospodarskim djelatnostima u područjima ekološke mreže Natura 2000 i drugih zaštićenih područja (nacionalni parkovi, parkovi prirode i sl.) koji se nalaze u planinskim područjima;

62.

smatra da internet i posebno tehnologije pristupa nove generacije (NGA) imaju ključnu ulogu u rješavanju izazova s kojima se suočavaju planinske regije; podsjeća da je internet povezan s uslugama od općeg interesa i da nedostatak pristupa takvim uslugama može dovesti do depopulacije;

63.

poziva države članice da uvedu poticaje za aktivniji razvoj javno-privatnih partnerstva u planinskim regijama u području prometne, komunikacijske i energetske infrastrukture, jer pružanje tih usluga zbog nedostatka ekonomije razmjera nije komercijalno zanimljivo; naglašava da se samo boljom i dovoljno kvalitetnom prometnom i drugom infrastrukturom može zajamčiti gospodarski rast i otvaranje novih radnih mjesta u planinskim područjima;

64.

ističe da na turizam u velikoj mjeri utječu postojeća infrastruktura i pristup uslugama od općeg interesa; poziva Komisiju da razmotri mogućnosti stvaranja infrastrukture za pružanje potpore turizmu u planinskim regijama;

65.

napominje da nove komunikacijske i informacijske tehnologije pružaju širok raspon mogućnosti za zapošljavanje, društvenu uključenost i osnaživanje u digitalnom gospodarstvu u nastajanju; stoga smatra da je za promicanje takvih mogućnosti potrebna posebna potpora iz fondova ESI; potiče države članice da promiču rad na daljinu, e-trgovinu i korištenje digitalnim promidžbenim kanalima u tim područjima u cilju boljeg upravljanja troškovima poduzeća; smatra da lakši pristup novim informacijskim tehnologijama može dovesti do razvoja obrazovnih programa na daljinu za područja s manjkom nastavnog osoblja, kao i usluga e-zdravstva, što bi moglo pomoći u sprečavanju depopulacije u planinskim područjima; poziva na predlaganje i dijeljenje primjera dobre prakse, čime se doprinosi gospodarskoj diversifikaciji planinskih regija;

66.

pozdravlja program EU-a davanja vaučera za usluge satelitskog interneta kojim se pomoću satelitskih veza nudi alternativa područjima koja imaju nedovoljno razvijenu infrastrukturu ili gdje ne postoji dovoljan interes ulagača;

67.

poziva Komisiju da pri razvijanju politika za pristup širokopojasnom internetu uzme u obzir nedostatnu infrastrukturu i manjak interesa ulagača zbog slabe naseljenosti i udaljenosti planinskih regija; poziva Komisiju da razvije specifične politike kako bi se premostio digitalni jaz u tim regijama, među ostalim potrebnim javnim ulaganjima;

68.

podsjeća na to da društveni i gospodarski razvoj planinskih regija, koje su u nekim državama članicama i udaljene regije, ovisi o prometnim vezama između njih i drugih regija u državi članici ili prekograničnih regija; poziva nacionalna tijela da u suradnji s Komisijom olakšaju provedbu projekata za prometnu povezanost planinskih regija s glavnim nacionalnim i transeuropskim cestama i prometnim koridorima, posebno s prometnom infrastrukturom mreže TEN-T, uporabom različitih fondova EU-a i financijskih instrumenata, uključujući ulaganja EIB-a;

69.

poziva europske planinske regije da pomoću EFRR-a ulažu u razvoj učinkovitijih mreža željeznice i žičara koje će biti bolje međusobno povezane;

70.

nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji i Odboru regija te vladama i nacionalnim i regionalnim parlamentima država članica.