13/Sv. 014

HR

Službeni list Europske unije

115

---

32006D0860

---

L 342/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

07.11.2006.

---

ODLUKA KOMSIJE

od 7. studenoga 2006.

o tehničkoj specifikaciji interoperabilnosti za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav transeuropskog sustava željezničkog sustava velikih brzina i izmjeni Priloga A Odluci 2006/679/EZ o tehničkoj specifikaciji interoperabilnosti prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog podsustava transeuropskog konvencionalnog željezničkog sustava

(priopćena pod brojem dokumenta C(2006) 5211)

(Tekst značajan za EGP)

(2006/860/EZ)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 96/48/EZ od 23. srpnja 1996. o interoperabilnosti transeuropskog željezničkog sustava (1), a posebno njezin članak 6. stavak 1.,

uzimajući u obzir Direktivu 2001/16/EZ od 19. ožujka 2001. Europskog parlamenta i Vijeća o interoperabilnosti konvencionalnog željezničkog sustava (2), a posebno njezin članak 6. stavak 1.,

budući da:

(1)	U skladu s člankom 2. točkom (c) i Prilogom II. Direktivi 96/48/EZ transeuropski željeznički sustav velikih brzina dijeli se na strukturne ili funkcionalne podsustave, uključujući i prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav.

(2)	Odlukom Komisije 2002/731/EZ (3) utvrđena je prva tehnička specifikacija interoperabilnosti (TSI) koja se odnosi na prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav transeuropskog željezničkog sustava velikih brzina.

(3)	Odlukom Komisije 2004/447/EZ ažuriran je TSI sadržan u Prilogu Odluci Komisije 2002/731/EZ.

(4)	Potrebno je pregledati taj prvi TSI s obzirom na tehnički napredak i iskustvo stečeno njegovom primjenom.

(5)	U skladu s člankom 6. stavkom 1. Direktive 96/48/EZ i 2001/16/EZ mandat za reviziju i ispravak prvog TSI-ja dodijeljen je Europskom udruženju za interoperabilnost u željezničkom prometu (AEIF) kao zajedničkom predstavničkom tijelu.

(6)	Odlukom Komisije 2006/679/EZ utvrđuje se tehnička specifikacija interoperabilnosti za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav transeuropskog konvencionalnog željezničkog sustava.

(7)	Prilog A TSI-ju priložen Odluci Komisije 2006/679/EZ (4) sadržavao je pogrešne upute te bi ga stoga trebalo zamijeniti Prilogom A TSI-ju koji je priložen ovoj Odluci.

(8)	Odjeljak 7.4.2.3. TSI-ja priložen Odluci Komisije 2006/679/EZ treba ažurirati kako bi se bolje razmotrilo posebno stanje lokomotiva i vlakova profila 1 520 mm u skladu s odjeljkom 7.5.2.3. TSI-ja koji je priložen ovoj Odluci.

(9)	Nacrt revidiranog TSI-ja proučio je odbor utemeljen Direktivom 96/48/EZ.

(10)	Ovaj bi se TSI trebao primijeniti pod određenim uvjetima na novu ili moderniziranu i obnovljenu infrastrukturu.

(11)

Prvi TSI koji se odnosi na prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav stupio je na snagu 2002. godine. Zbog postojećih ugovornih obveza trebalo bi provesti ocjenu sukladnosti novih prometno-upravljačkih i signalno-sigurnosnih podsustava ili interoperabilnih sastavnih dijelova, ili njihove obnove i modernizacije, i to na temelju odredaba ovog prvog TSI-ja. Nadalje, prvi bi se TSI trebao i dalje primjenjivati na održavanje i na zamjenu sastavnica podsustava i interoperabilnih sastavnih dijelova odobrenih u okviru prvog TSI-ja radi održavanja. Stoga bi učinci Odluke 2002/731/EZ i dalje trebali ostati na snazi u vezi s održavanjem projekata odobrenih u skladu s TSI-jem priloženim toj Odluci i projekata za novu prugu, te za obnovu ili modernizaciju postojeće pruge, koji su u naprednoj fazi razvoja ili koji su na dan objave ove Odluke bili predmet ugovora u realizaciji.

(12)

Kako bi se utvrdila razlika u području primjene između prvog TSI-ja i novog TSI-ja, sadržanog u Prilogu ovoj Odluci, države članice bi trebale najkasnije šest mjeseci od datuma početka primjene ove Odluke objaviti iscrpni popis podsustava i interoperabilnih sastavnih dijelova na koje se prvi TSI i dalje odnosi.

(13)	Ovim se TSI-jem ne zahtijeva upotreba određenih tehnologija ili tehničkih rješenja osim kada je to nužno potrebno za interoperabilnost transeuropskog željezničkog sustava velikih brzina.

(14)	Ovim se TSI-jem u ograničenom vremenskom razdoblju dopušta ugradnja interoperabilnih sastavnih dijelova u podsustave bez izdavanja potvrde ako se ispune određeni uvjeti.

(15)

U postojećoj se verziji ovog TSI-ja ne vodi računa o svim temeljnim zahtjevima u cijelosti. U skladu s člankom 17. Direktive 96/48/EZ, neobrađeni tehnički aspekti vode se kao „Otvorena pitanja” u Prilogu G ovom TSI-ju. U skladu s člankom 16. stavkom 3. Direktive 96/48/EZ države članice dostavljaju Komisiji i ostalim državama članicama popis vlastitih nacionalnih tehničkih pravila za „Otvorena pitanja” i postupke koji se moraju primijeniti na njihovu ocjenu sukladnosti.

(16)	U vezi posebnih slučajeva opisanih u poglavlju 7. ovog TSI-ja, države članice obavješćuju Komisiju i ostale države članice o postupcima za ocjenu sukladnosti koji se moraju primijeniti.

(17)	U TSI-ju se moraju navesti faze koje je potrebno provesti radi postepenog prijelaza iz postojećeg stanja u konačno stanje, u kojemu će sukladnost s TSI-jem predstavljati standard.

(18)	Kako bi se postigao taj cilj, sve države članice moraju izraditi nacionalni plan provedbe TSI-ja.

(19)

Prijelaz na ciljni sustav A razreda, kako je utvrđen u TSI-ju, zahtijeva poduzimanje odgovarajućih mjera na nacionalnoj razini kako bi se olakšao taj prijelaz, a posebna se pozornost mora posvetiti vanjskim posebnim prijenosnim modulima za naslijeđene nacionalne prometno-upravljačke sustave B razreda.

(20)	Odredbe ove Odluke u skladu su s mišljenjem odbora utemeljenog člankom 21. Direktive Vijeća 96/48/EZ,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Komisija ovime usvaja Tehničku specifikaciju interoperabilnosti (TSI) za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav transeuropskog željezničkog sustava velikih brzina. TSI je utvrđen u Prilogu ovoj Odluci.

Članak 2.

Ovaj se TSI primjenjuje na sva nova, modernizirana ili obnovljena željeznička vozila ili željezničke pruge transeuropskog sustava željezničkog sustava velikih brzina kao što je definirano u Prilogu I. Direktivi 96/48/EZ.

Članak 3.

1.   U vezi sa sustavom iz Priloga B TSI-ju i stavaka koji se vode kao „Otvorena pitanja” u Prilogu G TSI-ju, uvjeti, koji se moraju ispuniti radi provjere interoperabilnosti u smislu članka 16. stavka 2. Direktive 96/48/EZ, utvrđeni su odgovarajućim tehničkim pravilima koja se primijenjuju u državi članici koja odobrava stavljanje podsustava obuhvaćenih ovom Odlukom u rad.

2.   Sve države članice dostavljaju u roku šest mjeseci od priopćenja o ovoj Odluci ostalim državama članicama i Komisiji:

(a)	popis primjenjivih tehničkih pravila iz stavka 1.;

(b)	ocjenu sukladnosti i postupke provjere koji se primjenjuju u vezi s provedbom primjenjivih tehničkih pravila iz stavka 1.;

(c)	tijela koja su imenovale za vršenje navedenih ocjena sukladnosti i postupaka provjere.

Članak 4.

U vezi s pitanjima koja se vode kao „Posebni slučajevi” iz poglavlja 7. TSI-ja, postupci za ocjenu sukladnosti su oni koji se primjenjuju u državama članicama. Sve države članice dostavljaju u roku šest mjeseci od priopćenja o ovoj Odluci ostalim državama članicama i Komisiji:

(a)	ocjenu sukladnosti i postupke provjere koji se moraju provoditi u vezi s primjenom tih pravila;

(b)	tijela koja su imenovale za vršenje navedenih ocjena sukladnosti i postupaka provjere.

Članak 5.

TSI-jem se dopušta prijelazno razdoblje tijekom kojeg je moguće provesti ocjenu sukladnosti i izdavanje potvrda za interoperabilne sastavne dijelove kao za dio podsustava. Tijekom tog vremena države članice obavješćuju Komisiju koji su interoperabilni sastavni dijelovi ocijenjeni na ovaj način kako bi se tržište interoperabilnih sastavnih dijelova moglo pomno nadzirati, te kako bi se poduzele mjere kojima će se to olakšati.

Članak 6.

Ovime se Odluka 2002/731/EZ stavlja izvan snage. Međutim, njezine se odredbe i dalje primjenjuju u vezi s održavanjem projekata odobrenih u skladu s TSI-jem priloženim toj Odluci i u vezi s projektima za novu prugu i za obnovu ili modernizaciju postojeće pruge, koji su u odmakloj fazi razvoja ili su na dan objave ove Odluke bili predmet ugovora u realizaciji.

Države članice dostavljaju Komisiji takstivan popis podsustava i interoperabilnih sastavnih dijelova na koje se odredbe Odluke 2002/731/EZ i dalje primjenjuju, i to najkasnije šest mjeseci od dana početka primjene ove Odluke.

Članak 7.

Države članice uspostavljaju nacionalni plan provedbe TSI-ja u skladu s kriterijima navedenim u poglavlju 7. Priloga.

Taj plan provedbe prosljeđuju drugim državama članicama i Komisiji najkasnije šest mjeseci od dana početka primjene ove Odluke.

Na temelju tih nacionalnih planova Komisija izrađuju nacrt krovnog plana EU-a u skladu s načelima iz poglavlja 7. Priloga.

Članak 8.

Države članice osiguravaju da funkcionalnost naslijeđenih sustava B razreda iz Priloga B TSI-ju, kao i njihova sučelja, budu i dalje u skladu s postojećim specifikacijama, uz iznimku promjena koje se smatraju potrebnima kako bi se otklonili nedostaci povezani sa sigurnošću tih sustava.

Države članice na zahtjev stavljaju te podatke o naslijeđenim sustavima na raspolaganje u svrhu razvoja i izdavanja potvrda o sigurnosti uređaja kojima se postiže interoperabilnost A razreda, kako je definirano u Prilogu A TSI-ju, zajedno s naslijeđenom opremom B razreda.

Članak 9.

Prilog A TSI-ju priloženog Odluci Komisije 2006/679/EZ od 28. ožujka 2006. u vezi s prometno-upravljačkim i signalno-sigurnosnim podsustavom transeuropskog konvencionalnog željezničkog sustava zamjenjuje se Prilogom A TSI-ju ove Odluke. Odjeljak 7.4.2.3. TSI-ja priloženog Odluci Komisije 2006/679/EZ 28. ožujka 2006. zamjenjuje se odjeljkom 7.5.2.3. TSI-ja priloženog ovoj Odluci.

Članak 10.

Ova se Odluka primjenjuje od dana njezinog priopćenja.

Članak 11.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

---

(1)  SL L 235, 17.9.1996., str. 6.

(2)  SL L 110, 20.4.2001., str. 1., Direktiva kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ (SL L 164, 30.4.2004., str. 114.).

(3)  SL L 245, 12.9.2002., str. 37., Odluka kako je izmijenjena Odlukom Komisije 2004/447/EZ, SL L 193, 1.6.2004., str. 53.

(4)  SL L 284, 16.10.2006., str. 1.

---

PRILOG

1.   UVOD

1.1.    Tehničko područje primjene

Ovaj se TSI odnosi na prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav te na dio podsustava održavanja transeuropskog željezničkog sustava velikih brzina. Oni se nalaze na popisu u točki 1. Priloga II. Direktivi 96/48/EZ.

Dodatni podaci o prometno-upravljačkom i signalno-sigurnosnom podsustavu sadržani su u poglavlju 2. (Definicija i područje primjene podsustava).

1.2.    Geografsko područje primjene

Geografsko područje primjene ovog TSI-ja je transeuropski željeznički sustav velikih brzina, kako je opisan u Prilogu I. Direktivi 96/48/EZ.

1.3.    Sadržaj ovog TSI-ja

U skladu s člankom 5. stavkom 3. Direktive 96/48/EZ u ovom se TSI-ju:

(a)	navodi predviđeno područje primjene (dio mreže ili željeznička vozila iz Priloga I. Direktivi; podsustav ili dio podsustava iz Priloga II. Direktivi) – poglavlje 2. (Definicija i područje primjene podsustava);

(b)	utvrđuju osnovni zahtjevi za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav i njegova sučelja s drugim podsustavima – poglavlje 3. (Temeljni zahtjevi za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav);

(c)

utvrđuju funkcionalne i tehničke specifikacije koje moraju ispuniti podsustav i njegova sučelja s drugim podsustavima. Dotične specifikacije mogu po potrebi varirati u skladu s upotrebom podsustava, primjerice na temelju kategorija pruge, čvorišta i/ili željezničkih vozila iz Priloga I. Direktivi – poglavlje 4. (Obilježja podsustava);

(d)	utvrđuju interoperabilne sastavne dijelove i sučelja obuhvaćena europskim specifikacijama, uključujući europske norme, koje su potrebne radi postizanja interoperabilnosti unutar transeuropskog željezničkog sustava velikih brzina. – poglavlje 5. (Interoperabilni sastavni dijelovi);

(e)

navode u svim razmotrenim slučajevima postupci ocjene sukladnosti ili prikladnosti za uporabu. To posebno obuhvaća module definirane Odlukom 93/465/EEZ ili, prema potrebi, posebne postupke ocjenjivanja sukladnosti ili prikladnosti za uporabu interoperabilnih sastavnih dijelova te provjeru podsustava EZ-a – poglavlje 6. (Ocjena sukladnosti i/ili prikladnosti za uporabu sastavnih dijelova i provjera podsustava);

(f)	izlaže strategija provedbe TSI-ja. Posebno je potrebno točno utvrditi faze koje treba provesti radi postepenog prijelaza iz postojećeg stanja u konačno stanje, u kojemu će sukladnost s TSI-jem predstavljati standard – poglavlje 7. (Provedba prometno-upravljačkog TSI-ja);

(g)	navode stručne kvalifikacije i zdravstveni uvjeti te uvjeti sigurnosti na radu za dotično osoblje potrebni za rad i održavanje dotičnog podsustava, te za provedbu TSI-ja – poglavlje 4. (Obilježja podsustava).

Nadalje, moguće je donijeti odredbe za posebne slučajeve za svaki TSI; oni su navedeni u poglavlju 7. (Provedba prometno-upravljačkog TSI-ja).

Konačno, ovaj TSI obuhvaća u poglavlju 4. (Obilježja podsustava) pravila za rad i održavanje vezano uz područje primjene navedeno u odjeljcima 1.1. (Tehničko područje primjene) i 1.2. (Geografsko područje primjene).

2.   DEFINICIJA I PODRUČJE PRIMJENE PODSUSTAVA

2.1.    Opće odredbe

Prometno-upravljački podsustav definira se kao sklop funkcija i njihovog provođenja kojim se omogućava sigurno kretanje vlakova.

Prometno-upravljačkim TSI-jem definiraju se temeljni zahtjevi za one dijelove prometno-upravljačkog podsustava koji su relevantni za interoperabilnost te su zbog toga predmet EZ-ove izjave o provjeri.

Obilježja prometno-upravljačkog podsustava koja se odnose na interoperabilnost transeuropskog željezničkog sustava velikih brzina određena su:

1.	FUNKCIJAMA, koje su ključne za sigurno upravljanje željezničkim prometom te koje su ključne za njegovo odvijanje, uključujući funkcije potrebne za upravljanje u otežanim uvjetima (1).

2.	SUČELJIMA.

3.	Potrebnom razinom RADNIH KARAKTERISTIKA koje su neophodne za ispunjavanje temeljnih zahtjeva.

Specifikacije tih funkcija, sučelja i radnih karakteristika sadržane su u poglavlju 4. (Obilježja podsustava), u kojem se upućuje na primjenjive norme.

2.2.    Pregled

Interoperabilnost transeuropskog željezničkog sustava velikih brzina djelomično ovisi o mogućnostima prometno-upravljačke opreme u vozilu da radi s različitom pružnom opremom.

Zbog pokretljivosti dijela opreme ugrađene u vozilo, prometno-upravljački podsustav dijeli se na dva dijela: na opremu u vozilu i na pružnu opremu (vidjeti Prilog D).

2.2.1.   Interoperabilnost

Ovim se TSI-jem definiraju zahtjevi za funkcije, sučelja i radne karakteristike za osiguranje postizanja tehničke interoperabilnosti. Tehnička je interoperabilnost preduvjet za operativnu interoperabilnost, unutar koje se vožnja temelji na dosljednim podacima koji se prikazuju u upravljačnicama, a u skladu je s jedinstvenim operativnim zahtjevima utvrđenima za transeuropski željeznički sustav velikih brzina. Ovaj TSI također sadrži funkcije potrebne za postizanje operativne interoperabilnosti (vidjeti odjeljak 4.3.1. Sučelje s podsustavom odvijanja i upravljanja prometom).

2.2.2.   Razredi prometno-upravljačkih sustava

U sklopu prometno-upravljačkog podsustava utvrđena su dva razreda osiguranja vlakova, radijske komunikacije, uređaja za otkrivanje pregrijanih ležišta i sustava detekcije vlaka:

A razred	:	Jedinstveni prometno-upravljački sustav.
B razred	:	Prometno-upravljački sustavi i programi koji su postojali prije stupanja na snagu Direktive 96/48/EZ, ograničeni na opisane u Prilogu B.

Kako bi se postigla interoperabilnost, prometno-upravljačka oprema u vozilu mora se sastojati od:

—	radijskih sučelja i sučelja za prijenos podataka s infrastrukturom A razreda ako se koristi infrastruktura A razreda,

—

radijskih sučelja i sučelja za prijenos podataka s infrastrukturom B razreda ako se koristi infrastruktura B razreda. Za signalizaciju se to može postići upotrebom posebnih prijenosnih modula (PPM-a) koji omogućuju rad opreme u vozilu A razreda s pružnom opremom B razreda korištenjem podataka B razreda. Sučelje između opreme u vozilu A razreda i PPM-a definirano je u ovome TSI-ju.

Države članice dužne su osigurati upravljanje sustavima B razreda tijekom njihova vijeka trajanja; to se posebno odnosi na bilo kakve promjene tih specifikacija koje ne smiju ugroziti interoperabilnost.

2.2.3.   Razine primjene (Europski sustav upravljanja željezničkim prometom (ERTMS)/Europski sustav upravljanja vlakovima (ETCS))

Za sučelja navedena u ovome TSI-ju utvrđuje se način prenošenja podataka prema vlakovima i, u nekim slučajevima, iz vlakova. Specifikacije A razreda iz ovog TSI-ja nude mogućnosti između kojih se, u okviru projekta, odabiru načini prijenosa koji ispunjavaju njegove uvjete. Utvrđene su tri razine primjene:

1. razina	:	prijenos podataka vrši se točkastim prijenosom (eurobalizom) i u nekim slučajevima polukontinuiranim prijenosom (europetljom ili točkama prijama podataka). Detekcija vlaka vrši se pomoću pružne opreme, obično tračničkih strujnih krugova ili brojača osovina. Podaci o signalizaciji priopćavaju se strojovođi putem opreme u upravljačnici i, alternativno, putem pružnih signala.
2. razina	:	prijenos podataka vrši se kontinuiranim radijskim prijenosom (globalnim sustavom mobilne komunikacije za željeznice (GSM-R)). Za neke je funkcije radijski prijenos potrebno nadopuniti točkastim prijenosom (eurobalizom). Detekcija vlaka vrši se pomoću pružne opreme, obično tračničkih strujnih krugova ili brojača osovina. Podaci o signalizaciji priopćavaju se strojovođi putem opreme u upravljačnici i, alternativno, putem pružnih signala.
3. razina	:	prijenos podataka vrši se kontinuiranim radijskim prijenosom (GSM-R). Za neke je funkcije radijski prijenos potrebno nadopuniti točkastim prijenosom (eurobalizom). Detekcija vlaka vrši se pomoću opreme u vozilu, koja komunicira s pružnom opremom prometno-upravljačkog sustava. Podaci o signalizaciji priopćavaju se strojovođi putem opreme u upravljačnici.

Zahtjevi ovog TSI-ja odnose se na sve razine primjene. Provedba je opisana u poglavlju 7. (Provedba prometno-upravljačkog TSI-ija). Vlak opremljen sustavom opreme u vozilu A razreda za određenu razinu primjene mora imati mogućnost rada na toj razini, kao i na bilo kojoj nižoj razini.

2.2.4.   Granice infrastrukturne mreže

Lokalna tehnička sučelja između pružne prometno-upravljačke opreme susjednih infrastruktura ne smiju ograničiti nesmetani prolaz vlakova pri prelasku granica među njima.

Ni jednom brzom ili konvencionalnom vlaku opremljenom sustavom u vozilu A razreda u skladu s odgovarajućim TSI-jem, ni jedan od dva TSI-ja ne smije ograničiti promet na bilo kojem putu vožnje na transeuropskoj pruzi visokih brzina ili konvencionalnoj pruzi s infrastrukturom opremljenom pružnim sustavom A razreda u skladu s odgovarajućim TSI-jem nakon međusobne provjere interoperabilnosti između registara željezničkih vozila tog vlaka i registara infrastrukture tog puta vožnje.

3.   TEMELJNI ZAHTJEVI ZA PROMETNO-UPRAVLJAČKI PODSUSTAV

3.1.    Opće odredbe

U skladu s člankom 4. stavkom 1. Direktive 96/48/EZ o interoperabilnosti, transeuropski željeznički sustav velikih brzina, podsustavi i interoperabilni sastavni dijelovi, uključujući sučelja, moraju ispuniti temeljne zahtjeve utvrđene u općim uvjetima Priloga III. Direktivi. Temeljni zahtjevi su sljedeći:

—	sigurnost,

—	pouzdanost i raspoloživost,

—

zdravlje,

—	zaštita okoliša,

—	tehnička kompatibilnost.

Direktivom se omogućuje primjena osnovnih zahtjeva na čitav transeuropski željeznički sustav velikih brzina ili posebno na svaki podsustav i njegove interoperabilne sastavne dijelove.

U daljnjem su tekstu osnovni zahtjevi pojedinačno obrađeni. Za zahtjeve vezane uz sustave B razreda odgovorne su nadležne države članice.

3.2.    Posebni aspekti prometno-upravljačkog podsustava

3.2.1.   Sigurnost

Na svakom se projektu na koji se primjenjuje ova specifikacija, provode mjere potrebne za dokazivanje da stupanj rizika nastanka nezgode u okviru prometno-upravljačkog podsustava nije veći od ciljanog stupnja za promet. Kako rješenja za postizanje sigurnosti ne bi ugrozila interoperabilnost, potrebno je poštivati zahtjeve vezane uz osnovni parametar iz odjeljka 4.2.1. (Obilježja sigurnosti prometno-upravljačkog podsustava važna za interoperabilnost).

Za sustave A razreda (ERTMS/ETCS) cilj globalne sigurnosti podsustava podijeljen je na opremu u vozilu i pružnu opremu. Podrobni su zahtjevi navedeni u osnovnom parametru iz odjeljka 4.2.1. (Sigurnosna obilježja prometno-upravljačkog podsustava važna za interoperabilnost). Ovaj se zahtjev sigurnosti mora ispuniti zajedno sa zahtjevima raspoloživosti, koji su utvrđeni u odjeljku 3.2.2. (Pouzdanost i raspoloživost).

Za sustave B razreda koji se koriste za promet na transeuropskom željezničkom sustavu velikih brzina dotična država članica (utvrđene u Prilogu B) dužna je:

—	osigurati da projekt sustava B razreda ispunjava nacionalne ciljeve sigurnosti,

—	osigurati da primjena sustava B razreda ispunjava nacionalne ciljeve sigurnosti,

—	definirati sigurnosne operativne parametre i uvjete upotrebe sustava B razreda (uključujući, ali ne ograničavajući se na održavanje i upravljanje u otežanim uvjetima).

3.2.2.   Pouzdanost i raspoloživost

(a)	Za sustav A razreda globalni ciljevi pouzdanosti i raspoloživosti podsustava podijeljeni su na opremu u vozilu i pružnu opremu. Podrobni su zahtjevi navedeni u osnovnom parametru iz odjeljka 4.2.1. (Sigurnosna obilježja prometno-upravljačkog podsustava važna za interoperabilnost).

(b)

Kakvoćom organizacije održavanja za sve sustave, uključujući prometno-upravljački podsustav, mora se osigurati nadzor nad stupnjem rizika do kojeg dolazi starenjem i trošenjem sastavnih dijelova. Kakvoćom se održavanja izbjegava ugrožavanje sigurnosti tijekom provođenja navedenih radova. Vidjeti odjeljak 4.5. (Pravila o održavanju).

3.2.3.   Zdravlje

Na temelju europskih propisa i nacionalnih propisa usklađenih s europskim zakonodavstvom, potrebno je poduzeti mjere opreza kako korišteni materijali i projekt prometno-upravljačkog podsustava ne bi ugrožavali zdravlje osoba koje imaju pristup tim podsustavima.

3.2.4.   Zaštita okoliša

Na temelju europskih propisa i nacionalnih propisa usklađenih s europskim zakonodavstvom:

—	prometno-upravljačka oprema, ako je izložena visokoj temperaturi ili požaru, ne smije prijeći ograničenja emisije para i plinova koji su štetni za okoliš,

—	prometno-upravljačka oprema ne smije sadržavati tvari koje tijekom redovne upotrebe mogu iznimno zagaditi okoliš,

—	prometno-upravljačka oprema mora biti u skladu s važećim europskim zakonodavstvom kojim se nadziru ograničenja emisija elektromagnetskih smetnji i otpornost na te smetnje duž granica željezničkog posjeda,

—	prometno-upravljačka oprema mora biti u skladu s postojećim propisima o zagađenju bukom,

—	prometno-upravljačka oprema ne smije proizvesti neprihvatljivu razinu vibracija, koje bi mogle ugroziti cjelovitost infrastrukture (ako se infrastruktura pravilno održava).

3.2.5.   Tehnička kompatibilnost

Tehnička kompatibilnost obuhvaća funkcije, sučelja i radne karakteristike potrebne za postizanje interoperabilnosti.

Zahtjevi vezani uz tehničku kompatibilnost dijele se na sljedeće tri kategorije:

—	prva kategorija obuhvaća opće tehničko-tehnološke zahtjeve za interoperabilnost, odnosno uvjete u okolišu, unutarnju elektromagnetsku kompatibilnost (EMC) unutar granica željeznice i ugradnju. Dotični zahtjevi kompatibilnosti definirani su u ovome poglavlju,

—	druga kategorija sadrži opis primjene prometno-upravljačkog podsustava navodi koje funkcije on mora vršiti kako bi se postigla interoperabilnost. Ova je kategorija definirana u poglavlju 4.,

—	treća kategorija sadrži opis upravljanja prometno-upravljačkim podsustavom kako bi se postigla interoperabilnost. Ova je kategorija definirana u poglavlju 4.

3.2.5.1.   Tehničko-tehnološka kompatibilnost

3.2.5.1.1.   Fizički - okolišni uvjeti

Sustavi koji ispunjavaju zahtjeve za sustave A razreda mogu djelovati u klimatskim i fizičkim uvjetima prisutnima duž dotičnoga dijela transeuropskog željezničkog sustava velikih brzina. Za sučelja sa željezničkim vozilima vidjeti odjeljak 4.3.2.5. (Fizički uvjeti i uvjeti u okolišu).

Sustavi koji ispunjavaju zahtjeve za sustave B razreda moraju barem biti u skladu s fizičkim i okolišnim specifikacijama koje se primjenjuju na sustav B razreda kako bi mogli raditi u klimatskim i fizičkim uvjetima prisutnima duž transeuropskog željezničkog sustava velikih brzina.

3.2.5.1.2.   Unutarnja elektromagnetska kompatibilnost željeznice

Osnovni je parametar opisan u odjeljku 4.2.12. (Elektromagnetska kompatibilnost). Za sučelja sa željezničkim vozilima vidjeti odjeljak 4.3.2.6. (Elektromagnetska kompatibilnost), a za sučelja s energijom vidjeti odjeljak 4.3.4.1. (Elektromagnetska kompatibilnost).

3.2.5.2.   Kompatibilnost prometno-upravljačkog podsustava

U poglavlju 4., te u prilozima A i B, definirani su zahtjevi za interoperabilnost prometno-upravljačkog podsustava.

Nadalje, ovim TSI-jem, zajedno s prometno-upravljačkim TSI-jem za transeuropski konvencionalni željeznički sustav, osigurava se tehnička interoperabilnost između transeuropskog željezničkog sustava velikih brzina i konvencionalnog željezničkog sustava za prometno-upravljački podsustav ako su oba opremljena sustavom A razreda.

4.   OBILJEŽJA PODSUSTAVA

4.1.    Uvod

Transeuropski željeznički sustav velikih brzina, na koji se odnosi Direktiva 96/48/EZ i čiji je dio prometno-upravljački podsustav integrirani je sustav čiju je usklađenost potrebno provjeriti. Ta se usklađenost posebno provjerava u odnosu na specifikacije podsustava, njegova sučelja sa sustavom u koji je uklopljen te pravila za rad i održavanje.

Uzimajući u obzir sve primjenjive osnovne zahtjeve, na prometno-upravljački podsustav odnose se sljedeći osnovni parametri:

—	sigurnosna obilježja prometno-upravljačkog podsustava važna za interoperabilnost (odjeljak 4.2.1.),

—	funkcionalnost ETCS-a u vozilu (odjeljak 4.2.2.),

—	funkcionalnost ETCS-a na pružnoj opremi (odjeljak 4.2.3.),

—	funkcije Europske integrirane željezničke radio mreže (EIRENE) (odjeljak 4.2.4.),

—	sučelja zračnosti ETCS-a i EIRENE (odjeljak 4.2.5.),

—	unutarnja sučelja za prometno-upravljački podsustav u vozilu (odjeljak 4.2.6.),

—	unutarnja sučelja za prometno-upravljački podsustav pružne opreme (odjeljak 4.2.7.),

—	upravljanje ključevima (odjeljak 4.2.8.),

—	upravljanje oznakama ETCS-a (odjeljak 4.2.9.),

—	uređaj za otkrivanje pregrijanih ležišta (odjeljak 4.2.10.),

—	kompatibilnost s pružnim sustavima za detekciju vlaka (odjeljak 4.2.11.),

—	elektromagnetska kompatibilnost (odjeljak 4.2.12.),

—	sučelje između strojovođe i opreme u vlaku (SSV) prema ETCS-u (odjeljak 4.2.13.),

—	sučelje između strojovođe i opreme u vlaku (SSV) prema EIRENE-u (odjeljak 4.2.14.),

—	sučelje sa snimanjem podataka u regulatorne svrhe (odjeljak 4.2.15.),

—	vidljivost pružne prometno-upravljačke opreme (odjeljak 4.2.16.).

Zahtjevi iz odjeljaka

—	4.2.10. (uređaj za otkrivanje pregrijanih ležišta),

—	4.2.11. (kompatibilnost s pružnim sustavima za detekciju vlaka),

—	4.2.12. (elektromagnetska kompatibilnost),

—	4.2.16. (vidljivost pružne prometno-upravljačke opreme),

uvijek se primjenjuju bez obzira na razred sustava.

Svi ostali zahtjevi iz odjeljka 4.2. (Funkcionalne i tehničke specifikacije podsustava) uvijek se primjenjuju samo na sustave A razreda. Za zahtjeve za sustave B razreda odgovorne su nadležne države članice. U Prilogu B obrađuju se obilježja sustava B razreda i navode se odgovorne države članice.

Za PPM-e, koji omogućavaju rad sustava u vozilu A razreda na infrastrukturi B razreda, vrijede zahtjevi za sustave B razreda.

Za postizanje interoperabilnosti nije nužno standardizirati sve funkcije u okviru čitavog prometno-upravljačkog podsustava. Funkcionalnost automatskog osiguranja vlaka i automatskog upravljanja vlakom obrađena u poglavlju 4. obuhvaća:

—	standardne funkcije opreme u vlaku, kojima se osigurava da svaki vlak reagira na predvidljivi način na podatke dobivene od pružnih uređaja,

—	standardne pružne funkcije, koje imaju mogućnost obraditi podatke dobivene od nacionalnih sustava osiguranja i signalizacije, i te podatke pretvoriti u standardne poruke za vlakove,

—	standardna sučelja za komunikaciju između pruge i vlaka, te vlaka i pruge.

Funkcije za prometno-upravljački podsustav svrstane su u kategorije u kojima se, na primjer navodi da li su one izborne ili obvezne. Kategorije su utvrđene u Prilogu A točki 1. i Prilogu A točki 32., dok je podjela funkcija navedena u sklopu teksta.

U Prilogu A točki 3. nalazi se glosar izraza i definicija ETCS-a, koji se koriste u specifikacijama iz Priloga A.

S obzirom na temeljne zahtjeve iz poglavlja 3., funkcionalne i tehničke specifikacije prometno-upravljačkog podsustava navedene su kako slijedi:

4.2.    Funkcionalne i tehničke specifikacije podsustava

4.2.1.   Sigurnosna obilježja prometno-upravljačkog podsustava važna za interoperabilnost

Ovim se osnovnim parametrom opisuju sigurnosni zahtjevi ERTMS-a/ETCS-a na uređajima u vlaku i sigurnosni zahtjevi na pružnim uređajima.

U vezi s osnovnim zahtjevom „sigurnosti” (vidjeti odjeljak 3.2.1. Sigurnost), ovim se osnovnim parametrom utvrđuju obvezni zahtjevi za interoperabilnost:

—	kako rješenja za postizanje sigurnosti ne bi ugrozila interoperabilnost, potrebno je poštivati zahtjeve iz Priloga A točke 47.,

—

za dio jednog uređaja u vlaku i jednog pružnog uređaja koji se odnosi na sigurnost, sigurnosni zahtjev za 1. ili 2. razinu ETCS-a (2) je sljedeći: prihvatljivi stupanj opasnosti (PSO) od 10-9/sat (za slučajne ispade), što odgovara 4. razini integriteta sigurnosti. Podrobni zahtjevi za opremu A razreda navedeni su u Prilogu A točki 27. Moguće je donijeti blaže sigurnosne zahtjeve za vrijednosti PSO-a za pružnu opremu ako se dostigne ciljana sigurnost prometa,

—	treba poštivati zahtjeve za pouzdanost i raspoloživost iz Priloga A točke 28.

4.2.2.   Funkcionalnost ETCS-a u vozilu

Ovim se osnovnim parametrom opisuje funkcionalnost ETCS-a u vozilu. Sadrži sve funkcije za sigurnu vožnju vlaka. Izvedba funkcija mora biti u skladu s Prilogom A točkama 14. i 49. Te se funkcije provode u skladu s Prilogom A točkama 1., 2., 4., 13., 15., 23. i 53. kao i dolje navedenim tehničkim specifikacijama:

—

komunikacija s pružnim prometno-upravljačkim uređajima. Funkcija prijenosa podataka točkama za prijam podataka na 1. razini primjene ETCS-a obvezna je u vozilu samo u uvjetima opisanima u poglavlju 7. Funkcionalnost radijskog prijenosa podataka za ETCS obvezna je samo na 2. ili 3. razini primjene ETCS-a, — prijam eurobalizom. Vidjeti Prilog A točke 9., 36. i 43., — prijam europetljom. Vidjeti Prilog A točke 16. i 50., — upravljanje protokom za radijski prijenos i radijske poruke. Vidjeti Prilog A točke 10., 11., 12., 18., 19., 22., 39. i 40.,

—	komunikacija sa strojovođom, — pomoć pri vožnji. Vidjeti Prilog A točku 51., — odašiljanje podataka o prijeđenom putu. Vidjeti Prilog A točku 51.

—	komunikacija s PPM-ima. Vidjeti Prilog A točke 8., 25., 26., 29., 36., 49. i 52. Ova funkcija uključuje: — upravljanje izlaznim podacima PPM-a, — pružanje podataka koje će koristiti PPM, — upravljanje prijelazima PPM-a.

—

funkcija automatskog osiguranja vlaka i signalizacije u upravljačnici. Vidjeti Prilog A točke 6., 7., 31. i 37. Ova funkcija uključuje: — određivanje položaja vlaka u koordinatnom sustavu eurobalize, što je temelj za nadzor profila dinamičke brzine, — računanje profila dinamičke brzine za njegovu vožnju, — nadzor profila dinamičke brzine tijekom vožnje, — odabir načina za nadzor brzine, — nadzor vlaka u skladu s nacionalnim vrijednostima, — utvrđivanje i pružanje funkcije intervencije, — postavljanje obilježja vlaka,

—	dokazivanje potpunosti vlaka (cjelovitosti vlaka) – obvezno za 3. razinu, izborno za 1. ili 2. razinu.

—	praćenje stanja opreme i pomoć pri upravljanju u otežanim uvjetima. Ova funkcija uključuje: — pokretanje funkcionalnosti ETCS-a u vozilu, — pružanje pomoći pri upravljanju u otežanim uvjetima, — izolaciju funkcionalnosti ETCS-a u vozilu,

—	pomoć pri snimanju podataka u regulatorne svrhe. Vidjeti Prilog A točke 5., 41. i 55.,

—	prosljeđivanje podataka/naloga SSV-u i, prema potrebi, jedinici sučelja vlaka, npr. podataka o tome gdje se zatvaraju/otvaraju zračna krilca, spušta/podiže pantograf, uključuje/isključuje glavni prekidač napajanja, kada prijeći sa sustava vuče A na sustav vuče B. Vidjeti Prilog A točku 7.

4.2.3.   Funkcionalnost ETCS-a na pruzi

Ovim se osnovnim parametrom opisuje funkcionalnost ETCS-a na pruzi. Sadrži cjelokupnu funkcionalnost ETCS–a kako bi određeni vlak imao siguran put vožnje. Izvedba funkcija mora biti u skladu s Prilogom A točkom 14. Te se funkcije provode u skladu s Prilogom A točkama 1., 2., 4., 13., 15., 23., 31., 37., 53. i dolje navedenim tehničkim specifikacijama:

—	komunikacija s pružnom signalnom opremom (osiguranje, znak),

—	određivanje položaja određenog vlaka u koordinatnom sustavu eurobalize (2. i 3. razina),

—	pretvaranje podataka pružne signalne opreme u standardni oblik za prometno-upravljačke uređaje u vozilu,

—	sastavljanje odobrenja za vožnju, uključujući opis pruge i naloge za određeni vlak,

—

komunikacija s prometno-upravljačkim uređajima u vlaku. Ona uključuje: — prijenos eurobalizom. Vidjeti Prilog A točke 9. i 43., — radijske točke prijama podataka. Vidjeti Prilog A točke 18., 19. i 21. Radijske točke prijama podataka odnose se samo na 1. razinu na kojoj su izborne (vidjeti također odjeljak 7.2.6.), — europetlja. Vidjeti Prilog A točke 16. i 50. Europetlja se odnosi samo na 1. razinu na kojoj je izborna (vidjeti također odjeljak 7.2.6.), — radijsku komunikaciju preko radijskog blokovnog centra (RBC-a). Vidjeti Prilog A točke 10., 11., 12., 39. i 40. Radijska komunikacija RBC-a odnosi se samo na 2. i 3. razinu,

—	prijenos podatka o oslobađanju pruge uređaju osiguranja. Ova se funkcija odnosi samo na 3. razinu,

—	slanje podataka/naloga SSV-u i, prema potrebi, jedinici sučelja vlaka, npr. podataka gdje se zatvaraju/otvaraju zračna krilca, spušta/podiže pantograf, uključuje/isključuje glavni prekidač napajanja, prelazi sa sustava vuče A na sustav vuče B.

4.2.4.   Funkcije sustava EIRENE

Ovim se osnovnim parametrom opisuju funkcije glasovne komunikacije i priopćavanja podataka u sustavu EIRENE:

—	funkcije povezane s pozivanjem strojovođe,

—

operativne radijske funkcije, — npr. funkcija nadzora nad budnošću s uzbunjivanjem (vidjeti Prilog A točku 32. odredbu 5.7. i Prilog A točku 33. Kada funkcija nadzora nad budnošću uključi uzbunjivanje, a ta je dodatna funkcija ugrađena, sustav nadzora nad budnošću sastavlja automatsku poruku koja se putem radijskog uređaja u upravljačnici odašilje pružnom uređaju),

—	priopćavanje podataka.

Ove se funkcije provode u skladu s tehničkim specifikacijama iz Priloga A točaka 32., 33. i 48., a njihove radne karakteristike moraju biti u skladu s Prilogom A točkom 22.

4.2.5.   Sučelja zračnog raspora ETCS-a i EIRENE-a

Cjelokupna specifikacija ovih sučelja sastoji se od dva dijela:

—	specifikacija protokola za prijenos podataka sa/na funkcije ERTMS-a i za osiguranje sigurnosti u komunikaciji,

—	specifikacija sučelja između dijelova opreme. Sučelja među opremom opisana su u: — odjeljku 4.2.6. (Unutarnja sučelja za prometno-upravljački podsustav u vozilu) za opremu u vozilu, — odjeljku 4.2.7. (Unutarnja sučelja za prometno-upravljački podsustav na pruzi) za pružnu opremu.

Ovim se osnovnim parametrom opisuje zračni raspor između prometno-upravljačkih uređaja na pruzi i u vozilu. On uključuje:

—	fizičke, električne i elektromagnetske vrijednosti koje se moraju poštivati za siguran rad,

—	komunikacijski protokol koji se mora koristiti,

—	raspoloživost komunikacijskog kanala.

Primjenjuju se sljedeće specifikacije:

—	radijska komunikacija s vlakom: sučelja za radijsku komunikaciju A razreda rade u pojasu R-GSM-a. Vidjeti Prilog A točku 35. Protokoli moraju biti u skladu Prilogom A točkama 10., 18., 19., 39. i 40.,

—	komunikacija između eurobalize i europetlje s vlakom: Sučelja za komunikaciju eurobalize moraju biti u skladu s Prilogom A točkama 9. i 43. Sučelja za komunikaciju europetlje moraju biti u skladu s Prilogom A točkama 16. i 50.

4.2.6.   Unutarnja sučelja za prometno-upravljački podsustav u vozilu

Ovaj se osnovni parametar sastoji od tri dijela.

4.2.6.1.   Sučelje između ETCS-a i PPM-a

Posebni prijenosni modul (PPM) omogućuje primjenu ETCS-a u vozilu na prugama opremljenima sustavima automatskog osiguranja vlaka (AOV)/automatskog upravljanja vlakom (AUV) B razreda.

Sučelje između funkcionalnosti ETCS-a u vozilu i PPM-a sustava AOV-a/AUV-a B razreda definirano je u Prilogu A točkama 4., 8., 15., 25., 26. i 49. U Prilogu A točki 45. podrobno je opisano sučelje K, a u točki 46. sučelje G. Primjena sučelja K je izborna, no ako se izvrši, mora biti u skladu s Prilogom A točkom 45. Nadalje, ako se sučelje K primijeni, funkcionalnost prijenosnog kanala vozila mora ispunjavati obilježja iz Priloga A točke 46.

4.2.6.2.   GSM-R/ETCS

Sučelje između radijskog sustava A razreda i funkcionalnosti ETCS-a u vozilu. Ovi su zahtjevi podrobno navedeni u Prilogu A točkama 4., 7., 15., 20., 22. i 34.

4.2.6.3.   Mjerenje puta

Sučelje između funkcije mjerenja puta i ERTMS-a/ETCS-a u vozilu mora ispunjavati zahtjeve iz Priloga A točke 44. Ovo sučelje pridonosi osnovnom parametru samo ako se oprema za mjerenje puta isporučuje kao zasebni interoperabilni sastavni dijelovi (vidjeti odjeljak 5.2.2. Udruživanje interoperabilnih sastavnih dijelova).

4.2.7.   Unutarnja sučelja pružne prometno-upravljačke opreme

Ovaj se osnovni parametar sastoji od šest dijelova.

4.2.7.1.   Funkcionalno sučelje između radijskih blokovnih centara (RBC-a)

Ovo se sučelje koristi za utvrđivanje podataka koje razmjenjuju susjedni radijski blokovni centri (RBC-i) kako bi se vlak mogao sigurno kretati od područja jednog RBC-a do područja drugog RBC-a. Tim se sučeljem utvrđuju:

—	podaci koji se prenose s „predajnog” RBC-a na „prijamni” RBC,

—	podaci koji se prenose s „prijamnog” RBC-a na „predajni” RBC.

Ovi su zahtjevi podrobno navedeni u Prilogu A točki 12.

4.2.7.2.   Tehničko sučelje između RBC-a

To je tehničko sučelje između dva RBC-a. Ovi su zahtjevi podrobno navedeni u Prilogu A točkama 58., 62. i 63.

4.2.7.3.   GSM-R/RBC

To je sučelje između radijskog sustava A razreda i funkcionalnosti ETCS-a na pružnoj opremi. Ovi su zahtjevi podrobno navedeni u Prilogu A točkama 4., 15., 20., 22. i 34.

4.2.7.4.   Eurobaliza/elektronski pružni uređaj (EPU)

Radi se o sučelju između eurobalize i elektronskog pružnog uređaja (EPU). Ovi su zahtjevi podrobno navedeni u Prilogu A točki 9. Ovo sučelje pridonosi osnovnom parametru samo ako se eurobalize i EPU-i isporučuju kao zasebni interoperabilni sastavni dijelovi (vidjeti odjeljak 5.2.2. Udruživanje interoperabilnih sastavnih dijelova).

4.2.7.5.   Europetlja/EPU

Radi se o sučelju između europetlje i EPU-a. Ovi su zahtjevi podrobno navedeni u Prilogu A točki 16. Ovo sučelje pridonosi osnovnom parametru samo ako se europetlja i EPU-i isporučuju kao zasebni interoperabilni sastavni dijelovi (vidjeti odjeljak 5.2.2. Udruživanje interoperabilnih sastavnih dijelova).

4.2.7.6.   Zahtjevi vezani uz prethodno podešenje pružne opreme ERTMS-a

Radi se o sučelju između pružne opreme A razreda i pružne infrastrukture za prometno-upravljački podsustav. Ovi su zahtjevi podrobno navedeni u Prilogu A točki 59. U ovoj se točki opisuju načini prethodnog podešenja pružne opreme A razreda.

4.2.8.   Upravljanje ključevima

Ovaj se osnovni parametar odnosi na radijski prijenos sigurnosnih podataka, koji je zaštićen mehanizmima za koje su potrebni kriptografski ključevi. Upravitelji infrastrukture i željeznički prijevoznici dužni su osigurati upravljački sustav za upravljanje i nadzor ključevima. Potrebno je sučelje za upravljanje ključevima:

—	između sustava za upravljanje ključevima različitih upravitelja infrastrukture,

—	između sustava za upravljanje ključevima željezničkih prijevoznika i upravitelja infrastrukture,

—	između sustava za upravljanje ključevima i pružne ETCS opreme i ETCS opreme u vozilu.

Zahtjevi za upravljanje ključevima između sustava za upravljanje ključevima interoperabilnih regija podrobno su navedeni u Prilogu A točkama 11. i 56.

4.2.9.   Upravljanje oznakama ETCS-a

Ovaj se osnovni parametar odnosi na jedinstvene oznake ETCS-a za pružne uređaje i uređaje u vozilu. Zahtjevi su podrobno navedeni u Prilogu A točki 23. Dodjela varijabli definirana je u Prilogu A točki 53.

Dobavljači prometno-upravljačke opreme u vozilu odgovorni su za upravljanje jedinstvenim oznakama u okviru dodijeljenog raspona kako je utvrđeno u Prilogu A točki 53. Upravitelji voznog parka željezničkih vozila dužni su osigurati upravljački sustav za upravljanje i nadzor oznakama tijekom vijeka trajanja uređaja.

Prilogom A točkom 53. državama su članicama dodijeljeni rasponi oznaka. Države članice su odgovorne za vođenje dodjele tih raspona dobavljačima u svojoj državi.

Dobavljači pružnih uređaja odgovorni su za upravljanje jedinstvenim oznakama u okviru njima dodijeljenih raspona. Upravitelj infrastrukture je dužan osigurati upravljački sustav za nadzor i upravljanje oznakama tijekom vijeka trajanja uređaja.

4.2.10.   Uređaj za otkrivanje pregrijanih ležišta

Ovim se osnovnim parametrom podrobno utvrđuju zahtjevi za pružnu opremu pomoću koje se provjerava da li je temperatura ležišta osovina tračničkog vozila u prolazu premašila određenu vrijednost te se ti podaci odašilju upravljačkom centru. Zahtjevi su navedeni u Prilogu A Dodatku 2.

Postupanje sa željezničkim vozilima opremljenim napravom za otkrivanje pregrijanih ležišta u vozilu opisano je u odjeljku 4.2.11. TSI-ja željezničkih vozila velikih brzina.

4.2.11.   Kompatibilnost s pružnim sustavima za detekciju vlaka

Ovim se osnovnim parametrom opisuju obilježja pružnih sustava za detekciju vlaka koji moraju biti kompatibilni sa željezničkim vozilima koja ispunjavaju zahtjeve dotičnog (dotičnih) TSI-ja željezničkih vozila.

Željeznička vozila moraju imati obilježja potrebna za rad pružnih sustava za detekciju vlaka. Zahtjevi za obilježja vozila podrobno su navedeni u Prilogu A Dodatku 1.

Ta će obilježja biti uključena u TSI željezničkih vozila.

4.2.12.   Elektromagnetska kompatibilnost

Ovaj se osnovni parametar dijeli na dva dijela.

4.2.12.1.   Unutarnja elektromagnetska kompatibilnost prometno-upravljačkog podsustava

Prometno-upravljačka oprema ne smije stvarati smetnje drugoj prometno-upravljačkoj opremi.

4.2.12.2.   Elektromagnetska kompatibilnost između željezničkih vozila i pružne prometno-upravljačke opreme

Obuhvaća raspon emisija elektromagnetske kompatibilnosti (EMC) (linijska i inducirana struja vuče i ostale struje koje stvara vlak, obilježja elektromagnetskog polja i statička polja) koji željeznička vozila moraju poštivati kako bi se osigurao pravilan rad pružne prometno-upravljačke opreme. Uključuje opis mjerenja vrijednosti.

Obilježja pružne prometno-upravljačke opreme utvrđena su u:

—	Prilogu A točki A7 (opća obilježja otpornosti opreme),

—	Prilogu A točki 9. (posebni zahtjevi za komunikaciju eurobalizom),

—	Prilogu A točki 16. (posebni zahtjevi za komunikaciju europetljom).

Nadalje, posebni zahtjevi vezani uz sustave za detekciju vlaka navedeni su u poglavlju 4.2.11., dok su posebni zahtjevi vezani uz uređaj za otkrivanje pregrijanih ležišta podrobno navedeni u Prilogu A Dodatku 2.

4.2.13.   SSV ETCS-a (sučelje između strojovođe i vlaka)

Ovim se osnovnim parametrom opisuju podaci koje sustav ETCS-a u vlaku pruža strojovođi i koje strojovođa unosi u sustav ERTMS-a/ETCS-a u vlaku. Vidjeti Prilog A točku 51.

Obuhvaća:

—	ergonomiju (uključujući vidljivost),

—	funkcije ETCS-a koje se prikazuju,

—	funkcije ETCS-a koje strojovođa pokreće unosom podataka.

4.2.14.   SSV sustava EIRENE (sučelje između strojovođe i vlaka)

Ovim se osnovnim parametrom opisuju podaci koje sustav EIRENE u vlaku pruža strojovođi i koje strojovođa unosi u sustav EIRENE u vlaku. Vidjeti Prilog A točke 32., 33. i 51.

Obuhvaća:

—	ergonomiju (uključujući vidljivost),

—	funkcije EIRENE koje se prikazuju,

—	izlazne podatke na zahtjev,

—	ulazne podatke na zahtjev.

4.2.15.   Sučelje sa snimanjem podataka u regulatorne svrhe

Ovim se osnovnim parametrom opisuju:

—	razmjena podataka između uređaja za snimanje podataka i alata za učitavanje podataka,

—	komunikacijski protokoli,

—	fizička sučelja,

—	funkcionalni zahtjevi vezani uz snimanje podataka i njihova upotreba.

Istražnim se tijelima mora omogućiti pristup snimljenim podacima koji ispunjavaju obvezne zahtjeve za snimanje podataka u službene i istražne svrhe u svim državama članicama.

Vidjeti Prilog A točke 4., 5., 15., 41. i 55.

4.2.16.   Vidljivost pružnih prometno-upravljačkih obilježja

Osnovnim se parametrima opisuju:

—	obilježja retro reflektirajućih znakova kojima se osigurava dobra vidljivost. Na temelju zahtjeva vezanih uz prednja svjetla vozila (vidjeti TSI željezničkih vozila velikih brzina), potrebno je osigurati ispunjavanje zahtjeva vezanih uz odvijanje prometa,

—	obilježja interoperabilnih najava signala (objavnica), vidjeti Prilog A točku 38.

4.3.    Funkcionalne i tehničke specifikacije sučelja s drugim podsustavima

4.3.1.   Sučelje s podsustavom odvijanja i upravljanja prometom

4.3.1.1.   Operativna pravila ERTMS-a/ETCS-a i GSM-R-a

Na transeuropsku mrežu primijenit će se određeni jedinstveni operativni zahtjevi, opisani u TSI-ju „Odvijanje i upravljanje prometom” (vidjeti također odjeljak 4.4. Operativna pravila za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni TSI).

TSI odvijanja prometa na konvencionalnim prugama: Prilog A

TSI odvijanja prometa na prugama velikih brzina: Prilog A

4.3.1.2.   Sučelje između strojovođe i stroja prema ETCS-u

Ovim se sučeljem opisuju podaci koje sustavi ERTMS-a/ETCS-a u vozilu prikazuju strojovođi i koje strojovođa unosi u sustave ERTMS-a/ETCS-a u vozilu. Osnovni parametar prometno-upravljačkog podsustava opisan je u odjeljku 4.2.13. (ETCS SSS (sučelje između strojovođe i stroja)).

Ovo se sučelje odnosi na sustav A razreda. Zahtjeve za AOV/AUV sustave B razreda utvrđuju nadležne države članice (vidjeti Prilog B).

TSI odvijanja prometa na konvencionalnim prugama: Prilog A1

TSI odvijanja prometa na prugama velikih brzina: Prilog A1

4.3.1.3.   Sučelje između strojovođe i stroja prema EIRENE-u

Ovim se sučeljem opisuju podaci koje sustav EIRENE u vozilu prikazuje strojovođi i koje strojovođa unosi u sustav EIRENE u vozilu. Osnovni parametar prometno-upravljačkog podsustava opisan je u odjeljku 4.2.14. (EIRENE SSS (Sučelje između strojovođe i stroja)).

Ovo se sučelje odnosi na sustave A razreda. Jednakovrijedne zahtjeve za radijske sustave B razreda utvrđuju nadležne države članice (vidjeti Prilog B).

TSI odvijanja prometa na konvencionalnim prugama: Prilog A2

TSI odvijanja prometa na prugama velikih brzina: Prilog A2

4.3.1.4.   Sučelje sa snimanjem podataka u regulatorne svrhe

Ovo se sučelje odnosi na funkcionalne zahtjeve za snimanje podataka i za njihovu uporabu. Osnovni parametar prometno-upravljačkog podsustava opisan je u odjeljku 4.2.15. (Sučelje sa snimanjem podataka u regulatorne svrhe).

Ovo se sučelje odnosi na sustave A razreda. Jednakovrijedne zahtjeve za AOV/AUV sustave B razreda i radijske sustave B razreda utvrđuju nadležne države članice (vidjeti Prilog B).

TSI odvijanja prometa na konvencionalnim prugama: odjeljak 4.2.3.5.

TSI odvijanja prometa na prugama velikih brzina: odjeljak 4.2.3.5.

4.3.1.5.   Zajamčene radne karakteristike i obilježja kočenja vlaka

Prometno-upravljački podsustav zahtijeva zajamčene radne karakteristike kočenja vlaka. U TSI-ju odvijanja i upravljanja prometom donose se pravila za utvrđivanje zajamčenih radnih karakteristika kočenja vlaka. U TSI-ju željezničkih vozila definira se metoda utvrđivanja radnih karakteristika kočenja vozila.

Ovo se sučelje odnosi na sustave A razreda. Jednakovrijedne zahtjeve za AOV/AUV sustave B razreda utvrđuju nadležne države članice (vidjeti Prilog B).

TSI odvijanja prometa na konvencionalnim prugama: odjeljak 4.2.2.6.2.

TSI odvijanja prometa na prugama velikih brzina: odjeljak 4.2.2.6.2.

4.3.1.6.   Izolacija funkcionalnosti ETCS-a u vozilu

Ovo se sučelje odnosi na operativne zahtjeve za izolaciju funkcionalnosti ETCS-a u vozilu u slučaju kvara. Zahtjevi prometno-upravljačkog podsustava utvrđeni su u odjeljku 4.2.2. (Funkcionalnost ETCS-a u vozilu).

Ovo se sučelje odnosi na sustave A razreda. Jednakovrijedne zahtjeve za AOV/AUV sustave B razreda utvrđuju nadležne države članice (vidjeti Prilog B).

TSI odvijanja prometa na konvencionalnim prugama: Prilog A1

TSI odvijanja prometa na prugama velikih brzina: Prilog A1

4.3.1.7.   Namjerno izbrisano

4.3.1.8.   Uređaji za otkrivanje pregrijanih ležišta

Ovo se sučelje odnosi na operativne zahtjeve za uređaje za otkrivanje pregrijanih ležišta. Osnovni parametar prometno-upravljačkog podsustava opisan je u odjeljku 4.2.10. (Uređaj za otkrivanje pregrijanih ležišta).

TSI odvijanja prometa na konvencionalnim prugama: Prilog B odjeljak C

TSI odvijanja prometa na prugama velikih brzina: Prilog B odjeljak C

4.3.1.9.   Budnost strojovođe

Ovo se sučelje odnosi na operativne zahtjeve za budnost strojovođe.

Funkcionalnost prijenosa poruke na zahtjev TSI-ja odvijanja prometa obuhvaćena je izbornom funkcionalnošću sustava EIRENE, kako je opisana u odjeljku 4.2.4. (Funkcije EIRENE).

TSI odvijanja prometa na konvencionalnim prugama: odjeljak 4.3.2.2.

TSI odvijanja prometa na prugama velikih brzina: odjeljak 4.3.2.2.

4.3.1.10.   Upotreba kočenja pijeskom

Ovo se sučelje odnosi na operativne zahtjeve za strojovođe kako pijesak ne bi smanjio radne karakteristike pružnih uređaja za detekciju vlaka. Osnovni parametar nadzora i -vođenja opisan je u odjeljku 4.2.11.

TSI odvijanja prometa na konvencionalnim prugama: Prilog H

TSI odvijanja prometa na prugama velikih brzina: Prilog B

4.3.1.11.   Vanjsko vidno polje strojovođe

Ovo se sučelje odnosi na vidno polje strojovođe kroz vjetrobransko staklo upravljačnice. Zahtjevi prometno-upravljačkog podsustava opisani su u odjeljku 4.2.16. (Vidljivost pružnih znakova prometno-upravljačkog podsustava).

TSI odvijanja prometa na konvencionalnim prugama: odjeljak 4.3.2.4.

TSI odvijanja prometa na prugama velikih brzina: odjeljak 4.3.2.4.

4.3.2.   Sučelje s podsustavom željezničkih vozila

Sve upute za sučelja s TSI-jem vučnih vozila za konvencionalne pruge i vagone vode se kao otvorena pitanja. Pod vučnim se vozilima podrazumijevaju lokomotive, električni motorni vlakovi i dizelski motorni vlakovi.

4.3.2.1.   Kompatibilnost s pružnim sustavima za detekciju vlaka

Pružni sustavi za detekciju vlaka moraju imati obilježja potrebna za ostvarivanje kompatibilnosti sa željezničkim vozilima u skladu s TSI-jem željezničkih vozila. Osnovni parametar upravljanja i nadzora opisan je u odjeljku 4.2.11. (Kompatibilnost s pružnim sustavima za detekciju vlaka). Podrobne upute u dotičnome TSI-ju navedene su u sljedećoj tablici.

Parametar	Prilog A Dodatak 1. prometno-upravljački TSI	TSI željezničkih vozila velikih brzina	TSI željezničkih vozila – teretni vagoni	TSI vučnih vozila - lokomotive, električni motorni vlakovi (EMV), dizelski motorni vlakovi (DMV) i vagoni (potrebno ažurirati kada se izradi TSI)
Razmak između osovina	2.1. uključujući sliku 6.	4.2.7.10.2.	4.3.2.1.
Geometrija kotača	2.2. uključujući sliku 7.	4.2.7.10.3.	5.4.2.3.
Masa vozila (minimalno osovinsko opterećenje)	3.1.	4.2.3.2.	4.2.3.2.
Beskovinski prostor oko kotača	3.2. (otvoreno pitanje)	Još nije utvrđeno	Još nije utvrđeno
Masa metala vozila	3.3. (otvoreno pitanje)	Još nije utvrđeno	Još nije utvrđeno
Materijal kotača	3.4.	4.2.7.10.3.	5.4.2.3.
Impedancija između kotača	3.5.	4.2.3.3.1.	4.2.3.3.1.
Impedancija vozila	3.6.	4.2.8.3.8.	Nema
Upotreba opreme za kočenje pijeskom	4.1.	4.2.3.10.	Nema
Upotreba složenih kočničkih blokova	4.2.	Prilog L	Otvoreno pitanje
Harmonike povratne struje vuče	5.1.	4.2.8.3.4.1.	Nema
Upotreba elektromagnetskih kočnica	5.2.	Potrebno utvrditi	Nema
Električna, magnetska, elektromagnetska polja	5.3.	4.3.4.12.	Nema

4.3.2.2.   Elektromagnetska kompatibilnost između željezničkih vozila i pružne prometno-upravljačke opreme

Ovo sučelje obuhvaća emisije elektromagnetske kompatibilnosti (EMC) (primarna i inducirana struja vuče i ostale struje koje stvara vlak, obilježja elektromagnetskog polja i statička polja) koje moraju uvažavati željeznička vozila kako bi se osigurao pravilan rad pružne prometno-upravljačke opreme. Osnovni parametar prometno-upravljačkog podsustava opisan je u odjeljku 4.2.12.2. (Elektromagnetska kompatibilnost između željezničkih vozila i pružne prometno-upravljačke opreme).

TSI teretnih vagona: nije obuhvaćen.

TSI željezničkih vozila velikih brzina: odjeljak 4.2.6.6.

4.3.2.3.   Zajamčene radne karakteristike i obilježja kočenja vlaka

Prometno-upravljački podsustav zahtijeva zajamčene radne karakteristike kočenja vlaka. U TSI-ju željezničkih vozila definira se metoda utvrđivanja radnih karakteristika kočenja vozila. U TSI-ju odvijanja i upravljanja prometom donose se pravila za utvrđivanje zajamčenih radnih karakteristika kočenja vlaka.

Ovo se sučelje odnosi na sustave A razreda. Jednakovrijedne zahtjeve za AOV/AUV sustave B razreda utvrđuju nadležne države članice (vidjeti Prilog B).

Zajamčene radne karakteristike kočenja za vlakove stalne kompozicije navodi proizvođač i one su obuhvaćene u Registru željezničkih vozila.

Na vlakove promjenljive kompozicije ili pojedinačna vozila primjenjuje se TSI željezničkih vozila – teretni vagoni.

TSI željezničkih vozila – teretni vagoni: odjeljak 4.2.4.1.2.

TSI željezničkih vozila velikih brzina: odjeljci 4.2.4.1., 4.2.4.4., 4.2.4.7.

4.3.2.4.   Položaj antene za prometno-upravljački podsustav u vozilu

Položaj antene za eurobalizu i europetlju na željezničkom vozilu mora biti takav da se osigura pouzdan prijenos podataka na krajnjim točkama geometrije pruge preko kojih može prelaziti željezničko vozilo. Mora se povesti računa o kretanju i ponašanju željezničkih vozila. Osnovni parametar prometno-upravljačkog podsustava opisan je u odjeljku 4.2.2. (Funkcionalnost ETCS-a u vozilu).

Ovo se sučelje odnosi na sustave A razreda. Zahtjeve za AOV/AUV sustave B razreda utvrđuju nadležne države članice (vidjeti Prilog B).

Položaj antene za GSM-R na krovu vozila uglavnom ovisi o mjerenjima koja se moraju provesti na svim vrstama vozila, vodeći računa i o položaju drugih (novih ili postojećih) antena. U probnim uvjetima rad antene mora ispunjavati zahtjeve opisane u odjeljku 4.2.5. (Sučelja zračnog raspora između ETCS-a i EIRENE-a). Probni su uvjeti opisani i u odjeljku 4.2.5. (Sučelja zračnog raspora između ETCS-a i EIRENE-a).

TSI željezničkih vozila – teretni vagoni: nije obuhvaćen.

TSI željezničkih vozila velikih brzina: odjeljak 4.3.4.8.

4.3.2.5.   Fizički uvjeti u okolišu

Klimatski i fizički uvjeti prometno-upravljačke opreme, koji se očekuju u vlaku, definiraju se uputom na Registre infrastrukture pruga na kojima je predviđen promet vlakom, te uputom na Prilog A točku A4. i točku A5.

4.3.2.6.   Elektromagnetska kompatibilnost između željezničkih vozila i prometno-upravljačke opreme u vozilu

Kako bi se olakšala opća upotreba prometno-upravljačkih uređaja u vozilu u novim željezničkim vozilima koja su odobrena za promet na transeuropskoj mreži, elektromagnetski uvjeti koji se očekuju u vlaku definiraju se u skladu s Prilogom A točkom A6. Na komunikacijski sustav eurobaliza i europetlji primjenjuju se odredbe iz Priloga A točke 9., odnosno Priloga A točke 16.

Zahtjeve za sustave u vozilima B razreda utvrđuju nadležne države članice (vidjeti Prilog B).

TSI željezničkih vozila – teretni vagoni: nije obuhvaćen

TSI željezničkih vozila velikih brzina: odjeljak 4.2.6.6.

4.3.2.7.   Izolacija funkcionalnosti ETCS-a u vozilu

Ovo se sučelje odnosi na izolaciju funkcionalnosti ETCS-a u vozilu. Nakon izolacije ETCS-a mora postojati mogućnost kretanja vlaka bez korištenja ETCS-a. Zahtjevi za prometno-upravljački podsustav opisani su u odjeljku 4.2.2. (Funkcionalnost ETCS-a u vozilu).

Ovo se sučelje odnosi na sustave A razreda. Jednakovrijedne zahtjeve za AOV/AUV sustave B razreda utvrđuju nadležne države članice (vidjeti Prilog B).

TSI željezničkih vozila – teretni vagoni: nije obuhvaćen.

TSI željezničkih vozila velikih brzina: odjeljak 4.2.7.10.1.

4.3.2.8.   Podatkovna sučelja

Podatkovno sučelje između vlaka i prometno-upravljačkih uređaja u vozilu definirano je u Prilogu A točki 7.

Ovo se sučelje odnosi na sustave A razreda. Jednakovrijedne zahtjeve za AOV/AUV sustave B razreda utvrđuju nadležne države članice (vidjeti Prilog B).

TSI željezničkih vozila – teretnih vagona nije bitan za 1. i 2. razinu ETCS-a.

TSI željezničkih vozila velikih brzina: odjeljci 4.2.7.12. i 4.2.8.3.6.9.

Zahtjevi za sučelje između radijske komunikacije i podsustava željezničkih vozila podrobno su navedeni u Prilogu A točki 33.

Ovo se sučelje odnosi na sustave A razreda. Jednakovrijedne zahtjeve za radijske sustave B razreda utvrđuju nadležne države članice (vidjeti Prilog B).

Dotična odgovarajuća specifikacija utvrđena je u:

TSI-ju željezničkih vozila – teretni vagoni: nije obuhvaćen

TSI-ju željezničkih vozila velikih brzina: odjeljak 4.2.7.9.

4.3.2.9.   Uređaji za otkrivanje pregrijanih ležišta

Ovo se sučelje odnosi na tehničke zahtjeve za uređaje za otkrivanje pregrijanih ležišta. Osnovni parametar prometno-upravljačkog podsustava opisan je u odjeljku 4.2.10. (Uređaj za otkrivanje pregrijanih ležišta).

Ovo se sučelje odnosi na ustav otkrivanja pregrijanih ležišta A razreda. Jednakovrijedni zahtjevi za sustave za otkrivanje pregrijanih ležišta B razreda utvrđeni su u odgovarajućem registru infrastrukture (vidjeti Prilog C).

Dotična odgovarajuća specifikacija utvrđena je u:

TSI-ju željezničkih vozila – teretni vagoni: odjeljak 4.2.3.3.2.

TSI-ju željezničkih vozila velikih brzina: odjeljak 4.2.3.3.2.

4.3.2.10.   Prednja svjetla vozila

Ovo se sučelje odnosi na tehničke zahtjeve za boju i jakost prednjih svjetala vozila kako bi se osigurala odgovarajuća vidljivost reflektirajućih pružnih znakova i reflektirajuće odjeće. Zahtjevi prometno-upravljačkog podsustava opisani su u odjeljku 4.2.16. (Vidljivost pružnih znakova prometno-upravljačkog podsustava) i odjeljku 4.7.

TSI željezničkih vozila – teretni vagoni: nije obuhvaćen

TSI željezničkih vozila velikih brzina: odjeljak 4.2.7.4.1.1.

4.3.2.11.   Budnost strojovođe

Funkcionalnost koju traži TSI odvijanja prometa obuhvaćena je izbornom funkcionalnošću sustava EIRENE, kako je opisana u odjeljku 4.2.4. (Funkcije sustava EIRENE). Ovo sučelje vrijedi ako upravitelj infrastrukture provodi tu izbornu funkcionalnost.

Podrobna specifikacija sučelja između uređaja budnosti i GSM-R-a u vozilu vodi se kao otvoreno pitanje.

TSI željezničkih vozila – teretni vagoni: nije obuhvaćen

TSI željezničkih vozila velikih brzina: za sada nema zahtjeva u odjeljku 4.2.7.9.

4.3.2.12.   Mjerenje prijeđenog puta

To je sučelje između uređaja za mjerenje prijeđenog puta i funkcionalnosti mjerenja prijeđenog puta potrebno za funkcije ETCS-a u vozilu.

Ovo sučelje s TSI-jem željezničkih vozila odnosi se samo na osnovni parametar opisan u odjeljku 4.2.6.3. (Mjerenje prijeđenog puta) ako se oprema za mjerenje prijeđenog puta isporučuje kao zasebni interoperabilni sastavni dijelovi (vidjeti odjeljak 5.2.2. Udruživanje interoperabilnih sastavnih dijelova).

Ovo se sučelje odnosi na sustave A razreda. Jednakovrijedne zahtjeve za sustave AOS-a/AUV-a B razreda utvrđuju nadležne države članice (vidjeti Prilog B).

TSI željezničkih vozila – teretni vagoni: nije obuhvaćen

4.3.2.13.   Sučelje sa snimanjem podataka u regulatorne svrhe

Ovo se sučelje odnosi na tehničke zahtjeve za snimanje podataka. Osnovni parametar prometno-upravljačkog podsustava opisan je u odjeljku 4.2.15. (Sučelje sa snimanjem podataka u regulatorne svrhe).

Ovo se sučelje odnosi na sustave A razreda. Zahtjeve za sustave B razreda u vozilu utvrđuju nadležne države članice (vidjeti Prilog B).

TSI željezničkih vozila – teretni vagoni: nije obuhvaćen

TSI vozila velikih brzina: odjeljak 4.2.7.11.

4.3.2.14.   Prethodna ugradnja u vozilo

Ovo se sučelje odnosi na omjer prethodne ugradnje opreme A razreda u željeznička vozila, kako je opisano u Prilogu A točki 57.

Ovo se sučelje odnosi na sustave A razreda.

TSI željezničkih vozila velikih brzina: odjeljak 4.2.7.10.1. (Prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav: opće odredbe)

TSI željezničkih vozila – teretni vagoni: nije obuhvaćen.

4.3.2.15.   Vanjsko vidno polje strojovođe

Ovo se sučelje odnosi na vidno polje strojovođe kroz vjetrobransko staklo upravljačnice. Zahtjevi za prometno-upravljački podsustav opisani su u odjeljku 4.2.16. (Vidljivost pružnih znakova prometno-upravljačkog podsustava).

TSI željezničkih vozila – teretni vagoni: nije obuhvaćen

TSI željezničkih vozila velikih brzina: odjeljci 4.2.2.6. i 4.2.2.7.

4.3.2.16.   Automatsko upravljanje napajanjem i posebni zahtjevi za željeznička vozila za duge tunele

Ovim se sučeljem opisuje funkcionalnost prometno-upravljačkog podsustava:

—	za upravljanje zatvaranjem ili otvaranjem zračnih krilca u skladu s zahtjevima željezničkih vozila,

—	za upravljanje spuštanjem i podizanjem pantografa u skladu s zahtjevima energije,

—	za upravljanje uključivanjem i isključivanjem glavne sklopke napajanja u skladu s zahtjevima energije.

Radi se o osnovnoj funkcionalnosti ETCS-a opisanoj u odjeljcima 4.2.2. i 4.2.3.

TSI željezničkih vozila – teretni vagoni: nije obuhvaćen

TSI željezničkih vozila velikih brzina: odjeljci 4.2.7.12. i 4.2.8.3.6.7.

4.3.3.   Sučelja s podsustavom infrastruktura

4.3.3.1.   Sustavi za detekciju vlaka

Infrastrukturnim se uređajima mora osigurati da sustav za detekciju vlaka ispunjava zahtjeve iz odjeljka 4.2.11. (Kompatibilnost s pružnim sustavima za detekciju vlaka) i Priloga A Dodatka 1. (točka 3.5. Impedancija između kotača).

TSI infrastrukture za vlakove velikih brzina: odjeljak 4.2.18.

TSI infrastrukture za konvencionalne vlakove: u budući TSI konvencionalnih vlakova uključit će se uputa na zahtjeve prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog TSI-ja koje mora ispunjavati infrastruktura.

4.3.3.2.   Pružna prometno-upravljačka oprema

Položaj pružne opreme podsustava prijenosa (GSM-R, europetlja, eurobaliza) mora biti takav da osigura pouzdan prijenos podataka na krajnjim točkama geometrije pruge preko kojih željeznička vozila mogu prelaziti. U obzir se mora uzeti kretanje i ponašanje željezničkih vozila. Vidjeti odjeljak 4.2.5. (Zračnost između ETCS-a i EIRENE-a).

Postavljanje najava signala (objavnica) (vidjeti odjeljak 4.2.16.) i ostale pružne prometno-upravljačke opreme (npr. antena GSM-R-a, europetlji, eurobaliza, uređaja za otkrivanje pregrijanih ležišta, svjetlosnih signala, skretničkih postavnih sprava…) mora ispunjavati zahtjeve (minimalnog profila infrastrukture) utvrđene u TSI-ju infrastrukture.

U pogledu prenošenja podataka, ovo se sučelje odnosi na sustave A razreda. Jednakovrijedne zahtjeve za sustave B razreda utvrđuju nadležne države članice (vidjeti Prilog B).

TSI infrastrukture za vlakove velikih brzina: odjeljak 4.2.3.

4.3.3.3.   Kakvoća pijeska koji se koristi u željezničkim vozilima

Za korištenje u željezničkim vozilima mora se nabaviti pijesak određene kakvoće kako bi sustavi za detekciju vlaka mogli ispravno raditi. Zahtjevi za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav opisani su u Prilogu A Dodatku 1. odredbi 4.1.4.

TSI infrastrukture za vlakove velikih brzina: odjeljak 4.2.25.4.

4.3.3.4.   Upotreba elektromagnetskih kočnica

Radi osiguranja ispravnog rada pružne prometno-upravljačke opreme, korištenje magnetskih kočnica i kočenja vrtložnim strujama navode se u registru infrastrukture, i to uputom na Prilog A Dodatak 1. odredba 5.2.

4.3.4.   Sučelja s podsustavom energije

4.3.4.1.   Elektromagnetska kompatibilnost

Elektromagnetski uvjeti koji se predviđaju za stabilna postrojenja definirat će se uputom na Prilog A točku A7.

Na komunikacijske sustave eurobalize i europetlje primjenjuju se odredbe iz Priloga A točke 9., odnosno Priloga A točke 16.

Za sustave za detekciju vlaka vidjeti Prilog A Dodatak 1.

Za uređaje za detekciju pregrijanih ležišta vidjeti Prilog A Dodatak 2.

TSI energije za pruge velikih brzina: odredba 4.2.6.

4.3.4.2.   Automatsko upravljanje naponom

Ponašanje prometno-upravljačkog podsustava u pogledu odvajanja faza i sekcija za odvajanje sustava napajanja, temeljeno na podacima podsustava energije, opisano je u 4.2.2. i 4.2.3.

TSI energije za pruge velikih brzina: odredbe 4.2.21., 4.2.22. i 4.2.2.

4.4.    Pravila za rad

Pravila za rad prometno-upravljačkog podsustava (ERTMS-a/ETCS-a i GSM-R-a) podrobno su navedena u TSI-ju odvijanja i upravljanja prometom.

4.5.    Pravila za održavanje

Pravilima za održavanje podsustava iz ovog TSI-ja osigurava se održavanje vrijednosti navedenih u osnovnim parametrima iz poglavlja 4. unutar zahtijevanih granica tijekom čitavog vijeka trajanja uređaja. Međutim, tijekom preventivnog održavanja ili popravaka može se dogoditi da podsustav ne postigne vrijednosti navedene u osnovnim parametrima; pravilima za održavanje osigurava se da se tijekom tih radnji ne ugrozi sigurnost.

Kako bi se ostvarili ti rezultati, poštivat će se sljedeći uvjeti.

4.5.1.   Odgovornost proizvođača opreme

Proizvođač opreme ugrađene u podsustav mora utvrditi:

—

sve zahtjeve i postupke održavanja (uključujući nadzor ispravnog rada, dijagnostičke metode i instrumente te metode i instrumente za ispitivanje) potrebne za ispunjavanje temeljnih zahtjeva i vrijednosti koji su navedeni kao obvezni zahtjevi ovog TSI-ja, i to tijekom čitavog vijeka trajanja opreme (prijevoz i skladištenje prije ugradnje, redovan rad, kvarovi, popravci, provjere i radnje održavanja, povlačenje iz upotrebe itd.),

—	sve zdravstvene i sigurnosne rizike koji mogu utjecati na javnost i osoblje odgovorno za održavanje,

—	uvjete 1. razine održavanja (tj. definicija pružnih zamjenjivih jedinica (PZJ), definicija odobrenih kompatibilnih verzija sklopovlja i programske podrške, zamjena neispravnih PZJ-a i primjerice, uvjeti skladištenja PZJ-a i uvjeti za popravak neispravnih PZJ-a),

—	tehničke uvjete za upravljanje vlakom s neispravnom opremom do predviđenog cilja ili do radionice (upravljanje u otežanim uvjetima s tehničkoga gledišta, npr. djelomično ili potpuno isključene funkcije, izolacija u odnosu na druge funkcije itd.),

—	provjere koje je potrebno izvršiti u slučaju da je oprema podvrgnuta iznimnom naprezanju (npr. ekstremni uvjeti u okolišu ili neuobičajeni udarci).

4.5.2.   Odgovornost naručitelja

Naručitelji su dužni:

—	osigurati da su za sve sastavnice u opsegu ovog TSI-ja (bez obzira radi li se o interoperabilnim sastavnim dijelovima ili ne) utvrđeni zahtjevi za održavanje, kako je navedeno u odjeljku 4.5.1. (Odgovornost proizvođača opreme)

—	utvrditi potrebna pravila održavanja važna za sve sastavnice u opsegu ovog TSI-ja, vodeći računa o rizicima uzrokovanim međusobnim djelovanjem različite opreme unutar podsustava i sučeljima s drugim podsustavima.

4.5.3.   Odgovornost upravitelja infrastrukture ili željezničkog prijevoznika

Upravitelj infrastrukture ili željeznički prijevoznik odgovorni za rad uređaja u vozilu ili pružnih uređaja:

—	dužni su donijeti plan održavanja kako je utvrđeno u odjeljku 4.5.4. (Plan održavanja).

4.5.4.   Plan održavanja

Plan održavanja mora se temeljiti na odredbama navedenima u odjeljku 4.5.1. (Odgovornost proizvođača opreme), odjeljku 4.5.2. (Odgovornost naručitelja) i odjeljku 4.5.3. (Odgovornost upravitelja infrastrukture ili željezničkog prijevoznika te mora obuhvaćati barem:

—	uvjete korištenja opreme u skladu sa zahtjevima koje utvrđuju proizvođači,

—

specifikaciju programa održavanja (npr. definiciju kategorija preventivnog održavanja i popravaka, najduže vrijeme između preventivnog održavanja i odgovarajućih mjera opreza koje se poduzimaju radi sigurnosti podsustava i osoblja odgovornog za održavanje, vodeći računa o smetnjama koje uzrokuju radnje održavanja s obzirom na rad prometno-upravljačkog podsustava),

—	zahtjeve za skladištenje rezervnih dijelova,

—	definiciju 1. razine održavanja,

—	pravila za upravljanje opremom u kvaru,

—	zahtjeve vezane uz najmanji stupanj stručne osposobljenosti osoblja odgovornog za održavanje, te navođenje zdravstvenih i sigurnosnih rizika,

—	zahtjeve vezane uz opremu osobne zaštite,

—	definiciju odgovornosti i ovlaštenja osoblja odgovornog za održavanje (npr. za pristup opremi, upravljanje ograničenjima i/ili prekidima rada sustava, zamjena PZJ-a, popravak neispravnih PZJ-a, ponovno uspostavljanje redovnog rada sustava),

—	postupke upravljanja oznakama ETCS-a. Vidjeti odjeljak 4.2.9. (Upravljanje oznakama ETCS-a),

—	metode izvješćivanja proizvođača opreme o kvarovima koji ozbiljno ugrožavaju sigurnost i učestalim kvarovima sustava.

4.6.    Stručna osposobljenost

Stručna osposobljenost potrebna za upravljanje prometno-upravljačkim podsustavom utvrđena je u TSI-ju odvijanja i upravljanja prometom.

Stručna osposobljenost potrebna za održavanje prometno-upravljačkog podsustava utvrđuje se u planu održavanja (vidjeti odjeljak 4.5.4. Plan održavanja).

4.7.    Zdravstveni i sigurnosni uvjeti

Uz zahtjeve navedene u planovima održavanja (vidjeti odjeljak 4.5. Pravila održavanja), poduzimaju se mjere opreza za osiguranje zdravlja i sigurnosti osoblja odgovornog za održavanje i odvijanje prometa u skladu s europskim propisima i nacionalnim propisima koji su usklađeni s europskim zakonodavstvom.

Osoblje odgovorno za održavanje pružne opreme prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog podsustava dužno je tijekom radova na ili u blizini pruge nositi reflektirajuću odjeću s oznakom EZ (te time ispunjavati odredbe Direktive 89/686/EEZ od 21. prosinca 1989. o usklađivanju zakona država članica u vezi osobne zaštitne odjeće).

4.8.    Registri infrastrukture i željezničkih vozila

Prometno-upravljački podsustav čine dvije cjeline:

—	oprema u vozilu,

—	pružna oprema.

Zahtjevi vezani uz sadržaj registara infrastrukture i željezničkih vozila koji se odnose na prometno-upravljačke uređaje podrobno su navedeni u Prilogu C (posebna obilježja pruge i posebna obilježja vlaka).

5.   SASTAVNI INTEROPERABILNI DIJELOVI

5.1.    Definicije

Na temelju članka 2. točke (d) Direktive 96/48/EZ:

Interoperabilni sastavni dijelovi su „sve osnovne sastavnice, skupine sastavnica, podsklopovi ili potpuni sklopovi opreme ugrađeni ili predviđeni za ugradnju u podsustav o kojemu izravno ili neizravno ovisi interoperabilnost transeuropskog željezničkog sustava velikih brzina.” Pojam sastavnog dijela obuhvaća opipljive dijelove i neopipljive dijelove, poput programske podrške.

5.2.    Popis interoperabilnih sastavnih dijelova

5.2.1.   Osnovni interoperabilni sastavni dijelovi

Interoperabilni sastavni dijelovi prometno-upravljačkog podsustava pobrojane su u:

—	tablici 5.1.a za opremu u vozilu,

—	tablici 5.2.a za pružnu opremu.

Interoperabilni sastavni dijelovi pod nazivom „sigurnosna platforma” definiraju se kao ugradni blok (opći proizvod, neovisan o primjeni) koji se sastoji od sklopovlja i osnovne programske podrške (međuopreme) i/ili operativnog sustava i/ili pomoćnih alata), koji se mogu koristiti za izradu složenijih sustava (opće primjene, tj. razredi primjena).

5.2.2.   Udruživanje interoperabilnih sastavnih dijelova

Osnovni interoperabilni sastavni dijelovi prometno-upravljačkog podsustava utvrđeni u tablicama 5.1.a i 5.2.a mogu se kombinirati u veće jedinice. Skupina se potom definira na temelju funkcija integriranih interoperabilnih sastavnih dijelova i preostalih sučelja s opremom izvan skupine. Tako oblikovana skupina smatra se interoperabilnim sastavnim dijelom.

—	U tablici 5.1.b navode se skupine interoperabilnih sastavnih dijelova opreme u vozilu.

—	U tablici 5.2.b navode se skupine interoperabilnih sastavnih dijelova pružne opreme.

Ako obvezne specifikacije iz ovog TSI-ja nisu dostupne kao potpora sučelju, moguće je izdati izjavu o sukladnosti udruživanjem interoperabilnih sastavnih dijelova.

5.3.    Radne karakteristike i specifikacije sastavnica

Za svaki se osnovni interoperabilni sastavni dio ili skupinu interoperabilnih sastavnih dijelova u tablicama u poglavlju 5. navodi:

—	u 3. stupcu, funkcije i sučelja. Napominje se kako neki interoperabilni sastavni dijelovi imaju izborne funkcije i/ili sučelja,

—	u 4. stupcu, obvezne specifikacije za ocjenu sukladnosti svake funkcije ili sučelja, prema potrebi uz uputu na odgovarajući odjeljak poglavlja 4.,

—	u 5. stupcu, moduli koji se primjenjuju radi ocjene sukladnosti, a koji su opisani u poglavlju 6. ovog TSI-ja.

Napominje se kako se zahtjevi iz odjeljka 4.5.1. (Odgovornost proizvođača opreme) primjenjuju na sve osnovne interoperabilne sastavne dijelove ili skupine interoperabilnih sastavnih dijelova.

Tablica 5.1.a

Osnovni interoperabilni sastavni dijelovi prometno-upravljačkih uređaja u vozilu

1.	2.	3.	4.	5.
Br.	Interoperabilni sastavni dio IC	Obilježja	Posebni zahtjevi koji se ocjenjuju u odnosu na poglavlje 4.	Modul
1.	ERTMS/ETCS u vozilu	Sigurnost	4.2.1.
		Funkcionalnost ETCS-a u vozilu	4.2.2.	H2 ili B sa D ili B sa F
		Osim: — Mjerenja prijeđenog puta, — Snimanja podataka u regulatorne svrhe
		Sučelja zračnog raspora između ETCS–a i EIRENE-a	4.2.5
		RBC (2. i 3. razina)
		Jedinica za radijski prijam podataka (izborna za 1. razinu)
		Zračni raspor eurobalize
		Zračni raspor europetlje (izborno za 1. razinu)
		Sučelja
		PPM (provedba sučelja K neobvezna)	4.2.6.1.
		ERTMS/GSM-R u vozilu	4.2.6.2.
		Mjerenje prijeđenog puta	4.2.6.3.
		Sustav upravljanja ključevima	4.2.8.
		Upravljanje oznakama ETCS-a	4.2.9.
		Sučelje između strojovođe i stroja prema ETCS-u	4.2.13.
		Upravljanje ključevima	4.3.1.7.
		Fizički uvjeti u okolišu	4.3.2.5.
		EMC	4.3.2.6.
		Podatkovno sučelje	4.3.2.8.
		Uređaj za snimanje sigurnosnih podataka	Nema
2.	Sigurnosna platforma u vozilu	Sigurnost	4.2.1.	H2 ili B sa D ili B sa F
3.	Uređaj za snimanje sigurnosnih podataka	Funkcionalnost ETCS-a u vozilu	4.2.2.	H2 ili B sa D ili B sa F
		Samo snimanje podataka u regulatorne svrhe
		Sučelja
		Alat za učitavanje podataka JRU	4.2.15.
		ERTMS/ETCS u vozilu	Nema
		Uvjeti u okolišu	4.3.2.5.
		EMC	4.3.2.6.
4.	Mjerenje prijeđenog puta	Sigurnost	4.2.1.	H2 ili B sa D ili B sa F
		Funkcionalnost ETCS-a u vozilu	4.2.2.
		Samo prijeđenog puta
		Sučelja
		ERTMS/ETCS u vozilu	4.2.6.3.
		Uvjeti u okolišu	4.3.2.5.
		EMC	4.3.2.6.
5.	Vanjski PPM	Funkcije i sigurnost	Nema	H2 ili B sa D ili B sa F
		u skladu s nacionalnim specifikacijama
		Sučelja
		ERTMS/ETCS u vozilu	4.2.6.1.
		Zračni raspor AOV-a/AUV-a B razreda	Nema
		u skladu s nacionalnim specifikacijama
		Uvjeti u okolišu	Nema
		u skladu s nacionalnim specifikacijama
		EMC	Nema
		u skladu s nacionalnim specifikacijama
6.	ERTMS/GSM-R u vozilu	Funkcije EIRENE-a	4.2.4.	H2 ili B sa D ili B sa F
		Prijenos podataka samo na 2. ili 3. razini, ili na 1. razini s radijskim prijamom podataka
		Sučelja
		ERTMS/ETCS u vozilu
		samo na 2. ili 3. razini, ili na 1. razini s točkom radijskog prijama podataka	4.2.6.2.
		GSM-R	4.2.5.
		Sučelje između strojovođe i stroja prema EIRENE	4.2.14.
		Uvjeti u okolišu	4.3.2.5.
		EMC	4.3.2.6.

Tablica 5.1.b

Skupine interoperabilnih sastavnih dijelova prometno-upravljačkih uređaja u vozilu

Ova je tablica primjer prikaza strukture, moguće je predložiti i druge skupine

1.	2.	3.	4.	5.
Br.	Interoperabilni sastavni dio IC	Obilježja	Posebni zahtjevi koji se ocjenjuju u odnosu na poglavlje 4.	Modul
1.	Sigurnosna platforma u vozilu ERTMS/ETCS u vozilu Uređaj za snimanje sigurnosnih podataka Mjerenje prijeđenog puta	Sigurnost	4.2.1.
		Funkcionalnost ETCS-a u vozilu	4.2.2.
		Sučelja zračnog raspora ETCS-a i EIRENE-a	4.2.5.	H2 ili B sa D ili B sa F
		RBC (2. i 3. razina)
		Jedinica za radijski prijam podataka (izborno za 1. razinu)
		Zračni raspor eurobalize
		Zračni raspor europetlje (izborno za 1. razinu)
		Sučelja
		PPM (primjena sučelja K je izborna)	4.2.6.1.
		ERTMS/GSM-R u vozilu	4.2.6.2.
		Sustav upravljanja ključevima	4.2.8.
		Upravljanje oznakama ETCS-a	4.2.9.
		Sučelje između strojovođe i stroja prema ETCS-u	4.2.13.
		Fizički uvjeti u okolišu	4.3.2.5.
		EMC	4.3.2.6.
		Alat za učitavanje podataka JRU	4.2.15.
		Podatkovno sučelje	4.3.2.8.

Tablica 5.2.a

Osnovni interoperabilni sastavni dijelovi pružne prometno-upravljačke opreme

1.	2.	3.	4.	5.
Br.	Interoperabilni sastavni dio IC	Obilježja	Posebni zahtjevi koji se ocjenjuju u odnosu na poglavlje 4.	Modul
1.	RBC	Sigurnost	4.2.1.	H2 ili B sa D ili B sa F
		Funkcionalnost pružnog ETCS-a	4.2.3.
		osim komunikacije preko eurobaliza, radijskog prijama podataka i europetlje
		Sučelja zračnog raspora ETCS-a i EIRENE-a	4.2.5.
		Samo radijska komunikacija s vlakom
		Sučelja
		Susjedni RBC	4.2.7.1., 4.2.7.2.
		Pružni ERTMS/GSM-R	4.2.7.3.
		Sustav upravljanja ključevima	4.2.8.
		Upravljanje oznakama ETCS-a	4.2.9.
		Zabravljivanje
		Uvjeti u okolišu	4.3.2.5.
		EMC	4.3.4.1., 4.3.2.2.
2.	Jedinica za radijski prijam podataka	Sigurnost	4.2.1.
		Funkcionalnost pružnog ETCS-a	4.2.3.
		osim komunikacije preko eurobaliza, europetlje i funkcionalnosti 2./3. razine
		Sučelja zračnog raspora ETCS-a i EIRENE-a	4.2.5.	H2 ili B sa D ili B sa F
		samo radijska komunikacija s vlakom
		Sučelja
		Pružni ERTMS GSM-R	4.2.7.3.
		Sustav upravljanja ključevima	4.2.8.
		Upravljanje oznakama ETCS-a	4.2.9.
		Zabravljivanje i EPU	4.2.3.
		Uvjeti u okolišu	4.3.2.5.
		EMC	4.3.4.1., 4.3.2.2.
3.	Eurobaliza	Sigurnost	4.2.1.
		Sučelja zračnog raspora ETCS-a i EIRENE-a	4.2.5.	H2 ili B sa D ili B sa F
		Samo komunikacija s vlakom preko eurobalize
		Sučelja
		EPU eurobaliza	4.2.7.4.
		Upravljanje oznakama ETCS-a	4.2.9.
		Uvjeti u okolišu	4.3.2.5.
		EMC	4.3.4.1., 4.3.2.2.
4.	Europetlja	Sigurnost	4.2.1.	H2 ili B sa D ili B sa F
		Sučelja zračnog raspora ETCS-a i EIRENE-a	4.2.5.
		Samo komunikacija s vlakom preko europetlje
		Sučelja
		EPU europetlja	4.2.7.5.
		Upravljanje oznakama ETCS-a	4.2.9.
		Uvjeti u okolišu	4.3.2.5.
		EMC	4.3.4.1., 4.3.2.2.
5.	EPU eurobaliza	Sigurnost	4.2.1.
		Funkcionalnost pružnog ETCS-a	4.2.3.	H2 ili B sa D ili B sa F
		osim komunikacije preko radijske točke prijama podataka, europetlje i funkcionalnosti 2. i 3. razine
		Sučelja
		Pružna signalizacija	Nema
		Eurobaliza	4.2.7.4.
		Upravljanje oznakama ETCS-a	4.2.9.
		Uvjeti u okolišu	4.3.2.5.
		EMC	4.3.4.1., 4.3.2.2.
6.	EPU europetlja	Sigurnost	4.2.1.
		Funkcionalnost pružnog ETCS-a	4.2.3.	H2 ili B sa D ili B sa F
		osim komunikacije preko točke radijskog prijama podataka, eurobalize i funkcionalnosti 2. i 3. razine
		Sučelja
		Pružna signalizacija	Nema
		europetlja	4.2.7.5.
		Upravljanje oznakama ETCS-a	4.2.9.
		Uvjeti u okolišu	4.3.2.5.
		EMC	4.3.4.1., 4.3.2.2.
7.	Pružna sigurnosna platforma	Sigurnost	4.2.1.	H2 ili B sa D ili B sa F

Tablica 5.2.b

Skupine interoperabilnih sastavnih dijelova pružne prometno-upravljačke opreme

Ova je tablica primjer prikaza strukture, moguće je predložiti i druge skupine

1.	2.	3.	4.	5.
Br.	Interoperabilni sastavni dio IC	Obilježja	Posebni zahtjevi koji se ocjenjuju u odnosu na poglavlje 4.	Modul
1.	Pružna sigurnosna platforma eurobaliza EPU eurobaliza	Sigurnost	4.2.1.
		Funkcionalnost pružnog ETCS-a	4.2.3.	H2 ili B sa D ili B sa F
		osim komunikacije preko europetlje i funkcionalnosti 2. i 3. razine
		Sučelja zračnog raspora ETCS-a i EIRENE-a	4.2.5.
		samo komunikacija s vlakom preko eurobalize
		Sučelja
		Pružna signalizacija	Nema
		Upravljanje oznakama ETCS-a	4.2.9.
		Uvjeti u okolišu	4.3.2.5.
		EMC	4.3.4.1., 4.3.2.2.
2.	Pružna sigurnosna platforma europetlja EPU europetlja	Sigurnost	4.2.1.
		Funkcionalnost pružnog ETCS-a	4.2.3.	H2 ili B sa D ili B sa F
		osim komunikacije preko eurobalize i funkcionalnosti 2. i 3. razine
		Sučelja zračnog raspora ETCS-a i EIRENE-a	4.2.5.
		samo komunikacija s vlakom preko europetlje
		Sučelja
		Pružna signalizacija	Nema
		Upravljanje oznakama ETCS-a	4.2.9.
		Uvjeti u okolišu	4.3.2.5.
		EMC	4.3.4.1., 4.3.2.2.

6.   OCJENA SUKLADNOSTI I/ILI PRIKLADNOSTI ZA UPORABU SASTAVNIH DIJELOVA I PROVJERA PODSUSTAVA

6.0.    Uvod

U opsegu ovog TSI-ja ispunjavanje odgovarajućih temeljnih zahtjeva iz poglavlja 3. ovog TSI-ja osigurava se ispunjavanjem specifikacija iz poglavlja 4. i, kao njegove nadogradnje, poglavlja 5. u vezi interoperabilnih sastavnih dijelova, na što ukazuje pozitivni rezultat ocjene sukladnosti i/ili prikladnosti za uporabu interoperabilnih sastavnih dijelova i provjere podsustava, kako je opisano u poglavlju 6.

Međutim, u slučajevima u kojima dio temeljnih zahtjeva ispunjavaju nacionalni propisi zbog:

a)	upotrebe sustava B razreda (uključujući nacionalne funkcije u PPM-ima),

b)	otvorenih pitanja u TSI-ju,

c)	odstupanja predviđenih člankom 7. Direktive 96/48/EZ,

d)	posebnih slučajeva opisanih u odjeljku 7.3.,

za provedbu ocjene sukladnosti odgovorne su nadležne države članice u skladu s priopćenim postupcima.

6.1.    Interoperabilni sastavni dijelovi

6.1.1.   Postupci utvrđivanja sukladnosti

Proizvođač interoperabilnog sastavnog dijela (IC-a) (i/ili skupina interoperabilnih sastavnih dijelova) ili njegov ovlašteni predstavnik s poslovnim nastanom u Zajednici sastavlja izjavu o sukladnosti EZ-a u skladu s člankom 13. stavkom 1. i Prilogom IV. Direktivi 96/48/EZ prije njihovog plasiranja na tržište.

Postupak ocjene sukladnosti za interoperabilne sastavne dijelove i/ili skupine interoperabilnih sastavnih dijelova, kako je predviđeno u poglavlju 5. ovog TSI-ja, vrši se primjenom modula iz odjeljka 6.1.2. (Moduli).

Neke specifikacije iz ovog TSI-ja sadrže obvezne i/ili izborne funkcije. Prijavljeno je tijelo dužno:

—	utvrditi provedbu svih obveznih funkcija povezanih s interoperabilnim sastavnim dijelom,

—	utvrditi koje se izborne funkcije provode,

te izvršiti ocjenu sukladnosti.

Dobavljač je dužan navesti u izjavi EZ-a koje se izborne funkcije primjenjuju.

Prijavljeno tijelo utvrđuje da nikakve dodatne funkcije, koje se primjenjuju u sklopu sastavnice, nisu u suprotnosti s primijenjenim obveznim ili izbornim funkcijama.

6.1.1.1.   Posebni prijenosni modul (PPM)

PPM mora udovoljavati nacionalnim zahtjevima, a za njegovo je odobravanje odgovorna odgovarajuća država članica, kako je predviđeno Prilogom B.

Za provjeru sučelja PPM-a s ERTMS-om/ETCS-om u vozilu potrebna je ocjena sukladnosti, koju vrši prijavljeno tijelo. Prijavljeno tijelo provjerava je li država članica odobrila nacionalni dio PPM-a.

6.1.1.2.   Izjava EZ-a o prikladnosti za uporabu

Izjava EZ-a o prikladnosti za uporabu nije potrebna za interoperabilne sastavne dijelove prometno-upravljačkog podsustava.

6.1.2.   Moduli

Za ocjenu interoperabilnih sastavnih dijelova unutar prometno-upravljačkog podsustava proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik s poslovnim nastanom u Zajednici imaju mogućnost odabira modula u skladu s tablicama 5.1.A, 5.1.B, 5.2.A i 5.2.B:

—	postupka tipskog ispitivanja (modul B) faze projektiranja i razvoja u kombinaciji s postupkom sustava upravljanja kvalitetom u proizvodnji (modul D) za fazu proizvodnje, ili

—	postupka tipskog ispitivanja (modul B) za fazu projektiranja i razvoja u kombinaciji s postupkom provjere proizvoda (Modul F), ili

—	cjelovitog sustava upravljanja kvalitetom s postupkom ispitivanja projekta (Modul H2).

Opis modula sadržan je u Prilogu E ovom TSI-ju.

Modul D (sustav upravljanja kvalitetom u proizvodnji) moguće je odabrati isključivo ako proizvođač primjenjuje sustav kvalitete u proizvodnji, ispitivanje i testiranje gotovog proizvoda koji je odobrilo i koji nadgleda prijavljeno tijelo.

Modul H2 (cjeloviti sustav upravljanja kvalitetom s ispitivanjem projekta) moguće je odabrati isključivo ako proizvođač primjenjuje sustav kvalitete na projektiranje, proizvodnju, ispitivanje i testiranje gotovog proizvoda koji je odobrilo i koji nadgleda prijavljeno tijelo.

Sljedeća se dodatna obrazloženja odnose na uporabu nekih modula:

—

u odnosu na poglavlje 4. opisa „modula B” (tipsko ispitivanje) iz Priloga E: (a) zahtijeva se pregled projekta; (b) pregled proizvodnog procesa se ne zahtijeva ako se „modul B” (tipsko ispitivanje) koristi zajedno s „modulom D” (sustav upravljanja kvalitetom u proizvodnji); (c) pregled proizvodnog postupka se zahtijeva isključivo ako se modul B (tipsko ispitivanje) koristi zajedno s „modulom F” (provjera proizvoda);

—	u odnosu na poglavlje 3. opisa „modula F” (provjera proizvoda) iz Priloga E, statistička provjera nije dopuštena, odnosno svi se interoperabilni sastavni dijelovi moraju pojedinačno ispitati,

—	u odnosu na odjeljak 6.3. „modula H2” (cjeloviti sustav upravljanja kvalitetom s ispitivanjem projekta), zahtijeva se tipsko ispitivanje.

Neovisno o odabranom modulu, odredbe Priloga A točke 47., točke A1., točke A2. i točke A3. primjenjuju se na izdavanje potvrde za interoperabilne sastavne dijelove, na koje se primjenjuju zahtjevi osnovnog parametra sigurnosti (odjeljak 4.2.1. Sigurnosna prometno-upravljačka obilježja važna za interoperabilnost).

Neovisno o odabranom modulu, provjerava se da li su upute dobavljača za održavanje interoperabilnog sastavnog dijela usklađene sa zahtjevima iz odjeljka 4.5. (Pravila održavanja) ovog TSI-ja.

Ako se koristi modul B (tipsko ispitivanje), njegova se primjena temelji na pregledu tehničke dokumentacije (vidjeti odjeljak 3. i 4.1. opisa modula B (tipsko ispitivanje)).

Ako se koristi modul H2 (cjeloviti sustav upravljanja kvalitetom s ispitivanjem projekta), ispitivanje projekta mora sadržavati sve potrebne dokaze da su ispunjeni zahtjevi iz odjeljka 4.5. (Pravila održavanja) ovog TSI-ja.

6.2.    Prometno-upravljački podsustav

6.2.1.   Postupci ocjenjivanja

U ovome se poglavlju obrađuje izjava EZ-a o provjeri prometno-upravljačkog podsustava. Kako je navedeno u poglavlju 2., prometno-upravljački podsustav sastoji se od dva dijela:

—	oprema u vozilu,

—	pružna oprema.

Za svaki je dio potrebna izjava EZ-a o provjeri.

Na zahtjev naručitelja ili njegovog ovlaštenog predstavnika s poslovnim nastanom u Zajednici, prijavljeno tijelo EZ-a vrši provjeru opreme u vozilu ili pružne opreme u skladu s Prilogom VI. Direktivi 96/48/EZ.

Naručitelj sastavlja izjavu EZ-a o provjeri za prometno-upravljački podsustav u skladu s člankom 18. stavkom 1. i Prilogom V. Direktivi 96/48/EZ.

Sadržaj izjave EZ-a o provjeri mora biti u skladu s Prilogom V. Direktivi 96/48/EZ. To obuhvaća provjeru integriranosti interoperabilnih sastavnih dijelova koji su dio opreme; u tablicama 6.1. i 6.2. navode se obilježja koja je potrebno provjeriti i uputa na obvezne specifikacije koje se moraju primijeniti.

Neke specifikacije ovog TSI-ja sadrže obvezne i/ili izborne funkcije. Prijavljeno je tijelo dužno:

—	provjeriti jesu li primijenjene sve obvezne funkcije koje se zahtijevaju za opremu,

—	provjeriti jesu li primijenjene sve izborne funkcije koje se zahtijevaju za posebnu primjenu pružne opreme ili opreme u vozilu.

Prijavljeno tijelo utvrđuje da niti jedna dodatna funkcija, koje se primjenjuje na opremu, nije u sukobu s primijenjenim obveznim ili izbornim funkcijama.

Podaci o posebnoj primjeni pružne opreme i opreme u vozilu navode se u registru infrastrukture i registru željezničkih vozila u skladu s Prilogom C.

Izjava EZ-a o provjeri pružne opreme ili opreme u vozilu mora sadržavati sve podatke koji su potrebni za njihovo uključivanje u prethodno navedene registre. Registri se vode u skladu s člankom 22.a Direktive 96/48/EZ o interoperabilnosti.

Izjava EZ-a o provjeri opreme u vozilu i pružne opreme, zajedno s potvrdama o sukladnosti, dovoljna je kako bi se zajamčio rad pružne opreme s opremom u vozilu odgovarajućih obilježja, kako je utvrđeno u registru željezničkih vozila i registru infrastrukture bez dodatne izjave o provjeri EZ-a za podsustav.

6.2.1.1.   Provjera funkcionalne integriranosti opreme u vozilu

Vrši se provjera prometno-upravljačke opreme u vozilu koja je ugrađena u vozilo. U vezi s prometno-upravljačkom opremom koja nije određena kao oprema A razreda, ovaj TSI sadrži samo zahtjeve za provjeru vezane uz interoperabilnost (npr. sučelje PPM-a – ERTMS-a/ETCS-a u vozilu).

Prije vršenja bilo kakve funkcionalne provjere na vozilu, potrebno je ocijeniti interoperabilne sastavne dijelove opreme u skladu s prethodnim odjeljkom 6.1., na temelju čega se izdaje izjava o sukladnosti EZ-a. Prijavljeno tijelo ocjenjuje jesu li one prikladne za uporabu (npr. primijenjene izborne funkcije).

Ako je funkcionalnost A razreda provjerena na razini interoperabilnih sastavnih dijelova dodatne se provjere ne zahtijevaju.

Testovi za provjeru integriranosti provode se kako bi se dokazalo da su sastavnice opreme međusobno ispravno povezane i da su ispravno povezane s vlakom raznim sučeljima kako bi se osiguralo postizanje funkcionalnosti i radnih karakteristika koje se traže za primjenu te opreme. Ako se potpuno isti prometno-upravljački uređaji u vozilu ugrađuju na jednaka željeznička vozila voznog parka, provjera integriranosti vrši se samo jedanput na jednome željezničkom vozilu.

Provjerava se sljedeće:

—	ispravnost ugradnje prometno-upravljačke opreme u vozilu (npr. sukladnost s tehničko-tehnološkim pravilima, pravilan rad međusobno povezanih uređaja, odsutnost međusobnih djelovanja uređaja koji nisu sigurni i, prema potrebi, pohrana posebnih podataka za korištenje uređaja),

—	ispravnost rada na sučeljima sa željezničkim vozilom (npr. kočnice vlaka, cjelovitost vlaka),

—	mogućnost sučeljavanja s pružnom prometno-upravljačkom opremom odgovarajućih obilježja (npr. razina primjene ETCS-a, ugrađene izborne funkcije),

—	mogućnost čitanja i pohrane svih potrebnih podataka u uređaj za snimanje sigurnosnih podataka (prema potrebi, uključujući i podatke uređaja koje ne obuhvaća ETCS).

Provjera se može izvršiti u depou.

Provjera mogućnosti sučeljavanja opreme u vozilu s pružnom opremom sastoji su od provjere mogućnosti iščitavanja odobrene eurobalize i (ako je funkcionalnost ugrađena na vozilo) europetlje, te mogućnosti uspostavljanja GSM-R veza za prijenos glasovnih (ako je funkcionalnost ugrađena) i podatkovnih poruka.

Ako je uključena i oprema B razreda, prijavljeno tijelo provjerava ispunjavanje zahtjeva za ispitivanje integriranosti koje je izdala nadležna država članica.

6.2.1.2.   Provjera funkcionalne integriranosti pružne opreme

Provjera se vrši na pružnoj prometno-upravljačkoj opremi ugrađenoj na infrastrukturu. U vezi s prometno-upravljačkom opremom koja nije A razreda, ovaj TSI sadrži samo zahtjeve za provjeru vezanu uz interoperabilnost (npr. EMC).

Prije vršenja bilo kakve funkcionalne provjere na pruzi, potrebno je ocijeniti interoperabilne sastavne dijelove opreme u skladu s prethodnim odjeljkom 6.1. (interoperabilni sastavni dijelovi), na temelju čega se izdaje izjava EZ-a o sukladnosti. Prijavljeno tijelo provjerava jesu li su one prikladne za uporabu (npr. primijenjene izborne funkcije).

Ako je funkcionalnost A razreda interoperabilnih sastavnih dijelova već provjerena, dodatne se provjere ne zahtijevaju.

Za projektiranje dijela pružne prometno-upravljačke opreme koji spada u ERTMS/ETCS zahtjevi TSI-ja moraju se dopuniti nacionalnim specifikacijama koje primjerice sadrže:

—	opis pruge, obilježja poput nagiba, udaljenosti, položaj elemenata puta vožnje i eurobaliza/europetlji, mjesta koja se moraju osigurati itd.,

—	podatke i pravila o signalizaciji koje će koristiti sustav ERTMS/ETCS.

Testovi za provjeru integriranosti provode se radi dokazivanja da su sastavnice opreme ispravno međusobno povezane i da su ispravno povezane sučeljima s nacionalnom pružnom opremom kako bi se osigurala funkcionalnost i radne karakteristike potrebne za uporabu te opreme.

Uzimaju se u obzir sljedeća pružna sučelja:

—	između radijskog sustava A razreda i ERTMS-a/ETCS-a (RBC ili jedinica za radijski prijam podataka, ako se koristi),

—	između eurobalize i EPU-a,

—	između europetlje i EPU-a,

—	između susjednih RBC-a,

—	između ERTMS-a/ETCS-a (RBC-a, EPU-a, jedinica za radijski prijam podataka) i zabravljivanja ili nacionalne signalizacije, prema potrebi.

Provjerava se sljedeće:

—

ispravnost ugradnje dijela pružne prometno-upravljačke opreme koji je obuhvaćen ERTMS-om/ETCS-om (npr. sukladnost s tehničko-tehnološkim pravilima, pravilan rad međusobno povezanih dijelova opreme, odsutnost međusobnih djelovanja dijelova opreme koja nisu sigurna i, prema potrebi, pohrana posebnih podataka za tu opremu u skladu s gore spomenutim nacionalnim specifikacijama),

—	ispravnost rada na sučeljima s nacionalnom pružnom opremom,

—	mogućnost sučeljavanja s opremom u vozilu odgovarajućih radnih karakteristika (npr. razina primjene ETCS-a).

6.2.1.3.   Ocjena tijekom prijelaznih faza

Modernizacija postojeće prometno-upravljačke opreme na pruzi ili u vozilu može se provesti u više faza u skladu s poglavljem 7. U svakoj fazi se postiže ispunjavanje zahtjeva iz TSI-ja vezanih samo uz tu fazu, dok se drugi zahtjevi vezani za preostale faze ne ispunjavaju.

Naručitelj može prijavljenom tijelu podnijeti zahtjev za ocjenu opreme u određenoj fazi.

Neovisno o modulima koje je odabrao naručitelj, prijavljeno tijelo provjerava:

—	jesu li zahtjevi iz TSI-ja vezani uz tu fazu ispoštovani,

—	da se već ocijenjeni zahtjevi iz TSI-ja ne dovode u pitanje.

Funkcije koje su već ocijenjene i nisu mijenjane, te na koje dotična faza ne utječe, više se ne moraju ispitivati.

Potvrdi koju izda (potvrdama koje izda) prijavljeno tijelo nakon pozitivne ocjene opreme prilažu se rezervacije u kojima se navode ograničenja potvrde (potvrda), te koji su zahtjevi iz TSI-ja ispunjeni, a koji nisu.

Rezervacije se upisuju u registar željezničkih vozila i/ili registar infrastrukture, prema potrebi.

6.2.2.   Moduli

Svi su dolje navedeni moduli podrobno opisani u Prilogu E ovom TSI-ju.

6.2.2.1.   Oprema u vozilu

Za postupak provjere opreme u vozilu naručitelj ili njegov ovlašteni predstavnik s poslovnim nastanom u Zajednici mogu odabrati:

—	postupak tipskog ispitivanja (modul SB) za fazu projektiranja i razvoja u kombinaciji s postupkom upravljanja kvalitetom u proizvodnji (modul SD) za fazu proizvodnje, ili

—	postupak tipskog ispitivanja (modul SB) za fazu projektiranja i razvoja u kombinaciji s postupkom provjere proizvoda (Modul SF), ili

—	cjeloviti sustav upravljanja kvalitetom s postupkom ispitivanja projekta (Modul SH2).

6.2.2.2.   Pružna oprema

Za postupak provjere pružne opreme naručitelj ili njegov ovlašteni predstavnik s poslovnim nastanom u Zajednici mogu odabrati:

—	postupak provjere jedinice (modul SG), ili

—	postupak tipskog ispitivanja (modul SB) za fazu projektiranja i razvoja s postupkom upravljanja kvalitetom u proizvodnji (modul SD) za fazu proizvodnje, ili

—	postupak tipskog ispitivanja (modul SB) za fazu projektiranja i razvoja s postupkom provjere proizvoda (Modul SF), ili

—	cjeloviti sustav upravljanja kvalitetom s postupkom ispitivanja projekta (Modul SH2).

6.2.2.3.   Uvjeti upotrebe modula za opremu u vozilu i pružnu opremu

Modul SD (sustav upravljanja kvalitetom u proizvodnji) može se odabrati isključivo ako ga naručitelj ugovara isključivo s proizvođačima koji primjenjuju sustav kvalitete u proizvodnji, ispitivanju i testiranju gotovog proizvoda koji je odobrilo i koji nazire prijavljeno tijelo.

Modul SH2 (cjeloviti sustav upravljanja kvalitetom s ispitivanjem projekta) može se odabrati isključivo ako se na sve radnje koje pridonose projektu podsustava koji se provjerava (projektiranje, proizvodnja, montaža, ugradnja) primjenjuje sustav kvalitete i to na projektiranje, proizvodnju, ispitivanje i testiranje gotovog proizvoda koji je odobrilo i koji nadzire prijavljeno tijelo.

Neovisno o odabranom modulu, u sklopu pregleda projekta provjerava se jesu li ispoštovani zahtjevi iz odjeljka 4.5. (Pravila održavanja) ovog TSI-ja.

Neovisno o odabranom modulu, primjenjuju se odredbe iz Priloga A točke 47. i točke A1, a prema potrebi i točke A2 i točke A3.

U odnosu na poglavlje 4. modula SB (tipsko ispitivanje), zahtijeva se pregled projekta.

U odnosu na odjeljak 4.3. modula SH2 (cjeloviti sustav upravljanja kvalitetom s ispitivanjem projekta), zahtijeva se tipsko ispitivanje.

U odnosu na:

—	odjeljak 5.2. modula SD (sustav upravljanja kvalitetom u proizvodnji),

—	poglavlje 7. modula SF (provjera proizvoda),

—	poglavlje 4. modula SG (provjera jedinice),

—	odjeljak 5.2. modula SH2 (cjeloviti sustav upravljanja kvalitetom s ispitivanjem projekta), provjera u potpunim radnim uvjetima utvrđena je u odjeljku 6.2.2.3.1. (Provjera opreme u vozilu) i odjeljku 6.2.2.3.2. (Provjera pružne opreme).

6.2.2.3.1.   Provjera opreme u vozilu

Provjera opreme u vozilu u potpunim radnim uvjetima vrši se u obliku tipskog ispitivanja. Prihvatljivo je jedno ispitivanje na opremi koje se provodi testiranjem u opsegu kojim se provjeravaju:

—	radne karakteristike funkcije mjerenja prijeđenog puta,

—	kompatibilnost prometno-upravljačke opreme s opremom željezničkih vozila i okolišem (npr. EMC) kako bi se upotreba opreme u vozilu mogla primijeniti i na druge lokomotive istog tipa,

—	kompatibilnost željezničkih vozila s pružnom prometno-upravljačkom opremom (npr. aspekti EMC-a, rad tračničkih strujnih krugova i brojača osovina).

Navedena se testiranja vrše na infrastrukturi na kojoj su moguće provjere u uvjetima koji odgovaraju uvjetima koji se susreću na transeuropskoj mreži pruga velikih brzina (npr. nagibi, brzina vlaka, vibracije, vučna sila, temperatura).

U slučaju da postoje ograničenja u vezi s općom primjenljivošću rezultata ispitivanja (npr. ako se sukladnost s TSI-jem dokaže samo do određene brzine), ona se bilježe u potvrdu i registar željezničkih vozila.

6.2.2.3.2.   Provjera pružne opreme

Provjera pružne opreme vrši se u potpunim radnim uvjetima pokusnim vožnjama željezničkih vozila poznatih obilježja u opsegu kojim se provjerava kompatibilnost između željezničkih vozila i pružne prometno-upravljačke opreme (npr. aspekti EMC-a, rad tračničkih strujnih krugova i brojača osovina). Dotične se pokusne vožnje vrše s odgovarajućim željezničkim vozilima poznatih obilježja, čime se omogućava provjera u uvjetima koji se javljaju tijekom obavljanja prometa (npr. brzina vlaka, vučna sila).

Pokusnim se vožnjama provjerava i kompatibilnost podataka koje pružna oprema odašilje strojovođi i fizički putovi vožnje (npr. ograničenja brzina itd.).

Ako specifikacije predviđene ovim TSI-jem za provjeru pružne opreme još uvijek nisu dostupne, pružna će se oprema testirati odgovarajućim ispitivanjem u stvarnim uvjetima (koje utvrđuje naručitelj pružne opreme).

U slučaju da postoje ograničenja u vezi s općom primjenjivošću rezultata ispitivanja (npr. ako se sukladnost s TSI-jem dokaže samo do određene brzine), ona se bilježe u potvrdu i registar infrastrukture.

6.2.2.4.   Ocjena održavanja

Za ocjenu sukladnosti održavanja odgovorno je tijelo koje imenuje država članica. U Prilogu F nalazi se opis postupka kojim dotično tijelo utvrđuje da li odredbe o održavanju ispunjavaju uvjete iz ovog TSI-ja i da li se njima osigurava ispunjavanje osnovnih parametara i ključnih zahtjeva tijekom vijeka trajanja podsustava.

6.3.    Interoperabilni sastavni dijelovi bez izjave EZ-a

6.3.1.   Opće odredbe

Tijekom ograničenog vremenskog razdoblja, koje se naziva „prijelaznim razdobljem”, iznimno je moguće ugrađivati interoperabilne sastavne dijelove bez izjave EZ-a o sukladnosti i/ili prikladnosti za uporabu u podsustave, ali pod uvjetom da se ispune odredbe utvrđene u ovome odjeljku.

6.3.2.   Prijelazno razdoblje

Prijelazno razdoblje započinje stupanjem na snagu ovog TSI-ja i traje šest godina.

Nakon završetka prijelaznog razdoblja, te uz iznimke predviđene donjim odjeljkom 6.3.3.3., interoperabilni sastavni dijelovi moraju imati potrebnu izjavu EZ-a o sukladnosti i/ili prikladnosti za uporabu prije njihove ugradnje u podsustav.

6.3.3.   Izdavanje potvrda za podsustave koji sadrže interoperabilne sastavne dijelove koje nemaju potvrde tijekom prijelaznog razdoblja

6.3.3.1.   Uvjeti

Tijekom prijelaznog razdoblja prijavljeno tijelo može izdati potvrdu o sukladnosti za podsustav čak i ako neki interoperabilni sastavni dijelovi ugrađeni u podsustav nemaju odgovarajuće izjave EZ-a o sukladnosti i/ili prikladnosti za uporabu predviđenu ovim TSI-jem ako su ispunjena sljedeća tri kriterija:

—	prijavljeno je tijelo provjerilo sukladnost podsustava sa zahtjevima utvrđenima u poglavlju 4. ovog TSI-ja,

—	dodatnim ocjenjivanjem prijavljeno je tijelo potvrdilo da postoji sukladnost i/ili prikladnost za uporabu interoperabilnih sastavnih dijelova u skladu sa zahtjevima iz poglavlja 5., i

—	interoperabilni sastavni dijelovi bez dotične izjave EZ-a o sukladnosti i/ili prikladnosti za uporabu moraju se upotrijebiti u podsustavu koji je u već upotrebi u barem jednoj od država članica prije stupanja na snagu ovog TSI-ja.

Izjave EZ-a o sukladnosti i/ili prikladnosti za uporabu ne izdaju se za interoperabilne sastavne dijelove ocijenjene na ovaj način.

6.3.3.2.   Priopćavanje

—	u potvrdi o sukladnosti podsustava jasno se navodi koje je interoperabilne sastavne dijelove ocijenilo prijavljeno tijelo kao dio provjere podsustava,

—

u izjavi EZ-a o provjeri podsustava jasno se navodi sljedeće: — koji su interoperabilni sastavni dijelovi ocijenjeni kao dio podsustava, — potvrda da podsustav sadrži interoperabilne sastavne dijelove jednake onima provjerenima kao dio podsustava, — razlog (razlozi) zašto proizvođač nije pribavio izjavu o sukladnosti i/ili prikladnosti EZ-a za uporabu prije ugradnje dotičnih interoperabilnih sastavnih dijelova u podsustav.

6.3.3.3.   Primjena tijekom vijeka trajanja

Proizvodnja ili modernizacija/obnova dotičnog podsustava mora se dovršiti u roku šest godina prijelaznog razdoblja. U pogledu vijeka trajanja podsustava:

—	tijekom prijelaznog razdoblja, i

—	na odgovornost tijela koje je izdalo izjavu EZ-a o provjeri podsustava,

interoperabilni sastavni dijelovi bez izjave EZ-a o sukladnosti i/ili prikladnosti za uporabu koje su iste vrste i koje je proizveo isti proizvođač smiju se koristiti za zamjenu tijekom održavanja i kao rezervni dijelovi za podsustav.

Nakon isteka prijelaznog razdoblja te

—	do modernizacije, obnove ili zamjene podsustava, i

—	na odgovornost tijela koje je izdalo izjavu EZ-a o provjeri podsustava,

interoperabilni sastavni dijelovi bez izjave EZ-a o sukladnosti i/ili prikladnosti za uporabu koje su iste vrste i koje je proizveo isti proizvođač smiju se i dalje koristiti za zamjenu tijekom održavanja.

6.3.3.4.   Pravila nadzora

Tijekom prijelaznog razdoblja države su članice dužne nadgledati:

—	broj i vrstu interoperabilnih sastavnih dijelova plasiranih na tržište u svojoj zemlji,

—	osigurati da se prilikom ulaganja zahtjeva za odobrenje podsustava utvrde razlozi zbog kojih proizvođač nije pribavio potvrdu za interoperabilni sastavni dio,

—	priopćiti Komisiji i ostalim državama članicama pojedinosti o sastavnicama interoperabilnosti za koje nisu izdane potvrde i razlozima radi kojih potvrde nisu izdane.

Tablica 6.1.

Zahtjevi za provjeru prometno-upravljačke opreme u vozilu

1.	2.	2.a	3.	4.	5.
Br.	Opis	Napomene	Sučelja prometno-upravljačkog podsustava	Međusobno povezani podsustavi TSI-ja	Obilježja koja se ocjenjuju u odnosu na poglavlje 4. ovog TSI-ja
1.	Sigurnost	Prijavljeno tijelo osigurava potpunost postupka odobravanja sigurnosti, uključujući opći dokument sigurnosti			4.2.1.
2.	Funkcionalnost ETCS-a u vozilu	Ovu funkcionalnost izvršavaju interoperabilni sastavni dijelovi ERTMS-a/ETCS-a u vozilu			4.2.2.
		Napomena: Nadzor nad cjelovitošću vlaka: Ako je konfiguracija vlaka postavljena za 3. razinu, funkcija nadzora nad cjelovitošću vlaka mora se provoditi opremom za detekciju vlaka u vozilu	Sučelje između ERTMS-a/ETCS-a u vozilu i opreme za detekciju vlaka	željeznička vozila	4.3.2.8.
3.	Funkcije EIRENE-a	Ovu funkcionalnost izvršavaju interoperabilni sastavni dijelovi ERTMS-a/GSM-R-a u vozilu			4.2.4.
		Prijenos podataka samo na 1. razini s jedinicom za radijski prijam podataka (izborno), ili na 2. ili 3. razini
4.	Sučelja zračnog raspora ETCS-a i EIRENE-a	Ovu funkcionalnost izvršavaju sastavni interoperabilni dijelovi ERTMS-a/ETCS-a u vozilu i ERTMS-a/GSM-R-a u vozilu Radijska podatkovna komunikacija s vlakom samo na 1. razini s radijskim prijamom podataka (izborno), ili na 2. ili 3. razini Komunikacija preko europetlje je izborna	Pružna prometno-upravljačka oprema		4.2.5.
5.	Upravljanje ključevima	Politika sigurnosti za upravljanje ključevima		TSI odvijanja i upravljanja prometom	4.2.8. 4.3.1.7.
6.	Upravljanje oznakama ETCS-a	Politika upravljanja oznakama ETCS-a		TSI odvijanja i upravljanja prometom	4.2.9.
7.	Sučelja
	PPM	Prijavljeno tijelo provjerava jesu li ispunjeni zahtjevi vezani uz ispitivanje integriranosti koje izdaje nadležna država članica	ERTMS/ETCS u vozilu i vanjski interoperabilni sastavni dijelovi PPM-a		4.2.6.1.
	ERTMS/GSM-R u vozilu		ERTMS/ETCS u vozilu i interoperabilni sastavni dijelovi ERTMS-a/GSM-R-a u vozilu		4.2.6.2.
	Mjerenje prijeđenog puta	Ovo sučelje nije bitno ako se oprema isporučuje kao skupina sastavnih dijelova.	ERTMS/ETCS u vozilu i interoperabilni sastavni dijelovi mjerenja prijeđenih kilometara	TSI željezničkih vozila	4.2.6.3. 4.3.2.12.
	SSS prema ETCS-u	Dio interoperabilnog sastavnog dijela ERTMS-a/ETCS-a u vozilu		TSI odvijanja i upravljanja prometom	4.2.13.
					4.3.1.2.
	SSS prema EIRENE-u	Dio interoperabilnog sastavnog dijela ERTMS-a/GSM-R-a u vozilu			4.2.14.
				TSI odvijanja i upravljanja prometom	4.3.1.3.
	Sučelje sa snimanjem podataka u regulatorne svrhe	Dio interoperabilnog sastavnog dijela uređaja za snimanje sigurnosnih podataka			4.2.15.
				TSI odvijanja i upravljanja prometom	4.3.1.4.
				TSI željezničkih vozila	4.3.2.13.
	Radne karakteristike kočenja vlaka	Provjera prilagodbe dotičnim željezničkim vozilima		TSI odvijanja i upravljanja prometom	4.3.1.5.
				TSI željezničkih vozila	4.3.2.3.
	Izoliranje			TSI odvijanja i upravljanja prometom	4.3.1.6.
				TSI željezničkih vozila	4.3.2.7.
	Ugradnja antena			TSI željezničkih vozila	4.3.2.4.
	Okolišni uvjeti	Provjera ispravnog rada prometno-upravljačke opreme u okolišnim uvjetima. Ova se provjera vrši tijekom vrednovanja u punim radnim uvjetima.		TSI željezničkih vozila	4.3.2.5.
	EMC	Provjera ispravnog rada prometno-upravljačke opreme u okolišnim uvjetima. Ova se provjera vrši u sklopu vrednovanja u punim radnim uvjetima.		TSI željezničkih vozila	4.3.2.6.
	Podatkovna sučelja	Dio interoperabilnog sastavnog dijela ERTMS-a/ETCS-a i GSM-R-a u vozilu.		TSI željezničkih vozila	4.3.2.8.; 4.3.2.11.
				TSI odvijanja i upravljanja prometom	4.3.1.9.

Tablica 6.2.

Zahtjevi vezani uz provjeru pružne prometno-upravljačke opreme

1.	2.	2.a	3.	4.	5.
Br.	Opis	Napomene	Sučelja prometno-upravljačkog podsustava	Međusobno povezani podsustavi TSI-ja	Obilježja koja se ocjenjuju u odnosu na poglavlje 4. ovog TSI-ja
1.	Sigurnost	Prijavljeno tijelo osigurava potpunost postupka odobravanja sigurnosti, uključujući opći dokument sigurnosti			4.2.1.
2.	Funkcionalnost pružnog ETCS-a	Ovu funkcionalnost izvršavaju interoperabilni sastavni dijelovi RBC-a, EPU-a, jedinica za radijski prijam podataka u skladu s primjenom			4.2.3.
3.	Funkcije EIRENE-a	Prijenos podataka samo na 1. razini s radijskim prijamom podataka ili na 2./3. razini			4.2.4.
4.	Sučelja zračnog raspora ETCS-a i EIRENE-a	Ovu funkcionalnost izvršava pružna oprema RBC-a, jedinica za radijski prijam podataka, eurobaliza, europetlji i GSM-R-a u skladu s primjenom Radijska komunikacija s vlakom samo na 1. razini s radijskim prijamom podataka (izborno), ili na 2./3. razini Komunikacija preko europetlje je izborna	Prometno-upravljačka oprema u vozilu		4.2.5.
5.	Upravljanje ključevima	Politika sigurnosti upravljanja ključevima		TSI odvijanja i upravljanja prometom	4.2.8. 4.3.1.7.
6.	Upravljanje oznakama ETCS-a	Politika upravljanja oznakama ETCS-a		TSI odvijanja i upravljanja prometom	4.2.9.
7.	Uređaji za otkrivanje pregrijanih ležišta	Udaljenost između uređaja za otkrivanje pregrijanih ležišta je nacionalno pitanje.		TSI odvijanja i upravljanja prometom	4.2.10.
				TSI željezničkih vozila	4.3.1.8. 4.3.2.9.
8.	Sučelja
	RBC/RBC	Samo za 2./3. razinu	Između susjednih RBC-a		4.2.7.1.
	Pružni GSM-R	Samo za 2./3. razinu ili 1. razinu s radijskim prijamom podataka (izborno)	Između RBC-a ili jedinica za radijski prijam podataka i pružnoga GSM-R-a		4.2.7.3.
	Eurobaliza/EPU	Ovo sučelje nije bitno ako se oprema isporučuje kao skupina sastavnih dijelova	Između prometno-upravljačkih interoperabilnih sastavnih dijelova		4.2.7.4.
	Europetlja/EPU	Europetlja je izborna Ovo sučelje nije bitno ako se oprema isporučuje kao skupina sastavnih dijelova	Između prometno-upravljačkih interoperabilnih sastavnih dijelova		4.2.7.5.
	Ugradnja antena			TSI interoperabilnosti	4.3.3.1.
	Okolišni uvjeti	Provjera ispravnog rada prometno-upravljačke opreme u okolišnim uvjetima. Ova se provjera vrši tijekom procjene u punim radnim uvjetima.		TSI interoperabilnosti	4.3.2.5.
	EMC	Provjera ispravnog rada prometno-upravljačke opreme u okolišnim uvjetima. Ova se provjera vrši tijekom procjene u punim radnim uvjetima.		TSI energije	4.3.4.1.
9.	Kompatibilnost sustava za detekciju vlaka	Obilježja koja aktiviraju željeznička vozila		TSI željezničkih vozila	4.2.11. 4.3.1.10.
				TSI interoperabilnosti	4.3.2.1.
10.	EM kompatibilnost željezničkih vozila i sustava za detekciju vlaka			TSI željezničkih vozila	4.2.12.2. 4.3.2.2.
	Kompatibilnost s prednjim svjetlima vlaka	Obilježja retro reflektirajućih pružnih signala i odjeće		TSI željezničkih vozila	4.2.16. 4.3.2.10.
	Kompatibilnost s vanjskim vidnim poljem strojovođe	Ugradnja pružne opreme koju strojovođa mora vidjeti		TSI odvijanja i upravljanja prometom	4.2.16. 4.3.1.11.

7.   PROVEDBA PROMETNO-UPRAVLJAČKOG TSI-ja

7.1.    Opće odredbe

U ovome se poglavlju utvrđuju strategija i povezana tehnička rješenja za primjenu TSI-ja, a posebno uvjeti koji omogućavaju prijelaz na sustave A razreda.

Potrebno je voditi računa o tome da se provedba TSI-ja povremeno uskladi s provedbom drugih TSI-ja.

7.2.    Podrobni kriteriji provedbe

7.2.1.   Pravila provedbe GSM-R-a

Pružni uređaji:

Ugradnja pružne GSM-R opreme obvezna je za sve nove uređaje radijskog dijela pružne prometno-upravljačke i signalno-sigurnosne opreme ili pri svakoj modernizaciji postojeće opreme ako se time mijenjaju njezine funkcije, radne karakteristike i/ili sučelja. Isključuju se izmjene koje se smatraju potrebnima kako bi se ublažili kvarovi naslijeđene opreme koji se odnose na sigurnost.

Modernizacija radijskih sustava u vlakovima B razreda nije dopuštena osim ako se ta promjena ne smatra nužnom kako bi se ublažili kvarovi naslijeđenog sustava koji se odnose na sigurnost.

Ugradnja GSM-R-a se preporuča pri svakoj modernizaciji, obnovi ili održavanju podsustava infrastrukture ili energije na odsjeku pruge na kojem se već odvija promet, kada se zahtijeva investicija najmanje deset puta veća od investicije ugradnje uređaja GSM-R-a na tom odsjeku pruge.

Nakon modernizacije radijskog dijela pružne prometno-upravljačke i signalno-sigurnosne opreme, postojeća oprema B razreda može ostati u upotrebi istodobno s radijskom opremom A razreda do datuma predviđenog dotičnim nacionalnim planom (planovima), a naknadno i glavnim planom EU-a. Željeznički se prijevoznik ne smije protiviti uklanjanju radijske opreme B razreda u tim uvjetima.

Oprema u vozilu:

Ugradnja GSM-R-a u opremu u vozilu je obvezna:

—	ako se ugrađuje novi radijski dio prometno-upravljačke i signalno-sigurnosne opreme u vozilo (s ili bez sustava B razreda), ili

—

ako se modernizira postojeći radijski dio prometno-upravljačke i signalno-sigurnosne opreme u vozilu, a time se mijenjaju funkcije, radne karakteristike i/ili sučelja postojećeg naslijeđenog sustava (kako je predviđeno Prilogom B ovom TSI-ju). Isključuju se izmjene koje se smatraju potrebnima kako bi se ublažili kvarovi vezani uz sigurnost u naslijeđenom sustavu.

Nakon modernizacije radijskog dijela opreme u vozilu, postojeća oprema B razreda može ostati u upotrebi istodobno s radijskom opremom A razreda.

7.2.2.   Pravila provedbe ETCS-a

Pružna oprema:

Ugradnja pružne opreme ETCS-a obvezna je:

—	ako je dio pružne prometno-upravljačke i signalno-sigurnosne opreme namijenjen osiguranju vlaka nov (s ili bez pružne opreme B razreda), ili

—

ako je postojeći dio pružne prometno-upravljačke i signalno-sigurnosne opreme namijenjen osiguranju vlaka moderniziran, te se time mijenjaju funkcije, radne karakteristike i/ili sučelja bitna za interoperabilnost (zračni raspori) postojećeg naslijeđenog sustava (kako je predviđeno Prilogom B ovom TSI-ju). Isključuju se izmjene koje se smatraju potrebnima kako bi se ublažili kvarovi vezani uz sigurnost na naslijeđenoj opremi.

Modernizacija sustava osiguranja vlaka B razreda nije dopuštena osim ako se ta promjena ne smatra nužnom kako bi se ublažili kvarovi vezani uz sigurnost u naslijeđenom sustavu.

Preporuča se ugradnja ETCS-a kad god se predviđa modernizacija, obnova ili održavanje podsustava infrastrukture ili energije na odsjeku pruge na kojem se već odvija promet, te kada to zahtijeva ulaganje najmanje deset puta veće od ugradnje opreme ETCS-a na tom odsjeku pruge.

Nakon modernizacije dijela pružne prometno-upravljačke i signalno-sigurnosne opreme namijenjene osiguranju vlaka, postojeća oprema B razreda može ostati u upotrebi istodobno s opremom za osiguranje vlaka A razreda do datuma predviđenog dotičnim nacionalnim planom (planovima), a naknadno i glavnim planom EU-a koji je određen u odredbi 7.2.5. Željeznički se prijevoznik ne smije protiviti uklanjanju opreme za osiguranje vlaka B razreda u tim uvjetima.

Oprema u vozilu:

Ugradnja ETCS-a na opremu u vozilu obvezna je:

—	ako se ugrađuje novi dio prometno-upravljačke i signalno-sigurnosne opreme u vozilu namijenjen osiguranju vlaka, ili

—

ako se modernizira postojeći dio prometno-upravljačke i signalno-sigurnosne opreme u vozilu namijenjen osiguranju vlaka, a time se mijenjaju funkcije, radne karakteristike i/ili sučelja vezana uz interoperabilnost postojećeg naslijeđenog sustava (kako je predviđeno Prilogom B ovom TSI-ju). Isključuju se izmjene koje se smatraju potrebnima kako bi se ublažili kvarovi vezani uz sigurnost u naslijeđenom sustavu.

Preporuča se ugradnja ETCS-a kad god se modernizira željezničko vozilo koji je već u prometu, te se zahtijeva ulaganje najmanje deset puta veće od ugradnje uređaja ETCS-a na tu posebnu vrstu pružnog vozila.

Nakon modernizacije dijela opreme u vozilu namijenjenog osiguranju vlaka, postojeća oprema u vozilu namijenjena osiguranju vlaka B razreda može ostati u upotrebi istodobno s opremom A razreda.

7.2.3.   Dodatna oprema B razreda na pruzi opremljenoj sustavima A razreda

Na pruzi opremljenoj ETCS-om i/ili GSM-R-om može se ugraditi dodatna oprema B razreda kako bi se omogućio promet željezničkim vozilima koja nisu kompatibilna s A razredom tijekom prijelaznog razdoblja. Dopuštena je upotreba opreme B razreda u vozilu kao pomoćne opreme za sustave A razreda: time se upravitelju infrastrukture ne dopušta da zahtijeva sustave B razreda u vozilu na interoperabilnim vlakovima za obavljanje prometa na takvoj pruzi.

Pri dvostrukoj ugradnji i radu sustava A i B razreda, oba sustava mogu istodobno biti uključena u vozilu ako se nacionalnim tehničkim zahtjevima i pravilima za rad to dopušta i ako to ne ugrožava interoperabilnost. Nacionalne tehničke zahtjeve i pravila za rad utvrđuju države članice.

7.2.4.   Modernizacija ili obnova pružne prometno-upravljačke opreme ili njezinih dijelova

Modernizacija ili obnova pružne opreme može se zasebno odnositi na:

—	radijski sustav (za sustave B razreda moguća je samo modernizacija),

—	sustav za osiguranje vlaka,

—	sučelje sustava za detekciju vlaka,

—	sustav uređaja za otkrivanje pregrijanih ležišta,

—	obilježja EMC-a.

Stoga je moguće zasebno modernizirati ili obnoviti različite dijelove pružne prometno-upravljačke opreme (ako se time ne ugrožava interoperabilnost):

—	funkcije i sučelja EIRENE-a (vidjeti odjeljke 4.2.4. i 4.2.5.),

—	funkcije i sučelja ETCS-a/ERTMS-a (vidjeti odjeljke 4.2.1., 4.2.3., 4.2.5., 4.2.7., 4.2.8.),

—	sustav za detekciju vlaka (vidjeti odjeljak 4.2.11.),

—	uređaj za otkrivanje pregrijanih ležišta (vidjeti odjeljak 4.2.10.),

—	obilježja EMC-a (vidjeti odjeljak 4.2.12.).

Nakon prijelaza na sustav A razreda postojeća oprema B razreda može ostati u upotrebi istodobno s opremom A razreda.

7.2.5.   Raspoloživost posebnih prijenosnih modula

Ako se na pruge na koje se odnosi ovaj TSI neće ugraditi sustavi A razreda, država članica mora poduzeti sve potrebne mjere kako bi osigurala raspoloživost vanjskog posebnog prijenosnog modula (PPM-a) za svoj naslijeđeni sustav ili sustave B razreda. U tom je smislu posebnu pozornost potrebno posvetiti otvorenosti tržišta za PPM-e u poštenim tržišnim uvjetima. U slučaju da se zbog tehničkih ili komercijalnih razloga (3) ne može osigurati raspoloživost PPM-a u odgovarajućem vremenskom roku (4), dotična je država članica dužna priopćiti Odboru razloge pojave tog problema i mjere za njegovo ublažavanje koje namjerava provesti kako bi se omogućio pristup njezinoj infrastrukturi u prvom redu stranim prijevoznicima.

7.2.6.   Sučelja sa sustavima B razreda

U svakome slučaju, radi potpore neprekidne interoperabilnosti, države članice osiguravaju da funkcionalnost naslijeđenih radijskih sustava i sustava osiguranja vlaka (utvrđena u Prilogu B ovom TSI-ju) te njihova sučelja ostanu u skladu s postojećim specifikacijama. Ovaj se zahtjev ne odnosi na izmjene koje se smatraju potrebnima kako bi se ublažili kvarovi vezani uz sigurnost navedenih sustava.

Države članice će na raspolaganje staviti podatke potrebne za razvoj i izdavanje potvrda o sigurnosti za opremu kako bi se omogućila interoperabilnost opreme A razreda s njihovim naslijeđenim radijskim uređajima i uređajima za osiguranje vlaka B razreda.

7.2.7.   Nacionalni planovi provedbe ERTMS-a i glavni plan EU-a

Države članice moraju pripremiti službeni nacionalni plan provedbe ERTMS-a za mrežu pruga velikih brzina u pogledu ugradnje sustava ETCS-a i GSM-R-a. Plan mora ispunjavati pravila primjene utvrđena u odjeljcima 7.2.1. i 7.2.2.

U nacionalnom se planu za ETCS prednost mora dati primjeni na pruge velikih brzina koje pripadaju mreži ETCS-a, kako je utvrđeno u Prilogu H prometno-upravljačkom i signalno-sigurnosnom TSI-ju na prugama velikih brzina, te na željeznička vozila kojima će se obavljati promet na tim prugama. 2015. se predviđa kao godina primjene.

U nacionalnim se planovima posebno utvrđuju sljedeći elementi:

—	ciljne pruge: jasno utvrđivanje nacionalnih pruga ili odsjeka koje su određene za primjenu,

—	tehnički zahtjevi: ključna tehnička obilježja različitih primjena (npr. kvaliteta rada GSM-R-a za primjenu komunikacije podataka ili samo glasa, funkcionalna razina ETCS-a, osnovna konfiguracija ETCS-a, isključivo ETCS uređaji ili preklapajuća oprema),

—	strategija i planiranje ugradnje: nacrt plana provedbe (uključujući redoslijed i vremensko planiranje radova),

—	strategija prijelaza: strategija predviđena za prijelaz podsustava infrastrukture i željezničkih vozila (npr. preklapanje sustava A i B razreda, predviđeni datum za prijelaz sa sustava B razreda na sustav A razreda ili za uklanjanje opreme B razreda),

—	moguća ograničenja: pregled mogućih čimbenika koji mogu utjecati na ispunjenje plana provedbe (npr. radovi na signalizaciji koji obuhvaćaju značajniji opseg radova na infrastrukturi, osiguranje kontinuiteta međunarodnog prometa).

Nacionalni se planovi na kraju uključuju u glavni plan EU-a u roku šest mjeseci od njihove objave.

7.2.8.   Registri infrastrukture

Registrom infrastrukture željezničkim se prijevoznicima pružaju podaci o sustavima A i B razreda u skladu sa zahtjevima iz Priloga C. U registru infrastrukture navodi se je li određena funkcija obvezna ili izborna (5); moraju se navesti i ograničenja opreme u vozilu.

U slučaju da u trenutku ugradnje nisu dostupne europske specifikacije za određeno sučelje (određena sučelja) između prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog podsustava i drugih podsustava (npr. elektromagnetska kompatibilnost između sustava za detekciju vlaka i željezničkih vozila), u registru se infrastrukture navode odgovarajuća primijenjena obilježja i standardi. U svakome se slučaju to odnosi samo za elemente navedene u Prilogu C.

7.2.9.   Željeznička vozila s opremom za osiguranje vlaka A razreda i B razreda

Željeznička vozila mogu se opremiti i sustavima A razreda i sustavima B razreda kako bi im se omogućilo obavljanje prometa na više pruga. Sustavi B razreda mogu se provesti:

—	pomoću PPM-a koji se mogu priključiti na opremu ERTMS-a („vanjski PPM”), ili

—	integriranjem s opremom ERTMS-a/ETCS-a.

Nadalje, sustav B razreda može se provesti zasebno (ili u slučaju modernizacije ili obnove može ga se ostaviti nepromijenjenim) ako se radi o sustavu B razreda za koji s gledišta vlasnika željezničkih vozila PPM ne predstavlja gospodarski isplativu mogućnost. Međutim, ako se PPM ne koristi, željeznički prijevoznik mora osigurati da se odsutnost „prijenosa” rješava na primjeren način (odnosno da se prijelaz između pružnog sustava A razreda i B razreda obavlja preko ETCS-a). Države članice mogu unijeti zahtjeve za taj prijenos u registar infrastrukture.

Kada vlak vozi na pruzi koja je opremljena sustavima i A razreda i B razreda, sustavi B razreda mogu djelovati kao pomoćna oprema sustava A razreda ako je vlak opremljen i sustavima A razreda i sustavima B razreda. Ne radi se o zahtjevu vezanom uz interoperabilnost i on ne vrijedi za GSM-R.

7.2.10.   Registri željezničkih vozila

U registru željezničkih vozila nalaze se podaci u skladu sa zahtjevima iz Priloga C.

U slučaju da u trenutku ugradnje nisu dostupni zahtjevi TSI-ja za određeno sučelje (određena sučelja) između prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog podsustava i drugih podsustava (npr. elektromagnetska kompatibilnost između sustava za detekciju vlaka i željezničkih vozila, klimatski uvjeti i fizički uvjeti u kojima vlak može obavljati promet, geometrijski parametri vlaka kao što su duljina, najveći razmak između osovina vlaka, duljina od prednjeg dijela prvog do prednjeg dijela posljednjeg čimbenika kompozicije vlaka, parametri kočenja), odgovarajuća obilježja i primijenjeni standardi navode se u registru željezničkih vozila. U svakome se slučaju to odnosi samo na elemente navedene u Prilogu C.

Napomena: za svaku primjenu prometno-upravljačkog podsustava na određenu prugu, u Prilogu C nalazi se popis zahtjeva za opremu u vozilu koje je potrebno unijeti u registar infrastrukture, uz navod odnose se li se ti zahtjevi na obvezne ili izborne funkcije te navod ograničenja konfiguracije vlaka.

7.3.    Uvjeti u kojima se traže izborne funkcije

Ovisno o obilježjima pružne prometno-upravljačke opreme i njezinih sučelja s ostalim podsustavima, neke se funkcionalnosti pružne opreme ERTMS-a/ETCS-a i GSM-R-a, koje nisu navedene kao obvezne, moraju provesti u određenim slučajevima da bi se ispunili temeljni zahtjevi.

Provedbom nacionalnih ili izbornih funkcija pružne opreme, vlaku koji ispunjava samo osnovne zahtjeve za sustave A razreda u vozilu ne smije se zapriječiti ulazak na tu infrastrukturu, osim ako se to zahtijeva za sljedeće izborne funkcije opreme u vozilu:

—	pružna oprema 3. razine ETCS-a zahtijeva nadzor nad cjelovitošću vlaka u vozilu,

—	pružna oprema 1. razine ETCS-a s radijskim prijamom podataka zahtijeva odgovarajuću funkcionalnost radijskog prijama podataka u vozilu ako je iz sigurnosnih razloga brzina otpuštanja postavljena na nulu (npr. osiguranje opasnih mjesta),

—	ako ETCS zahtijeva radijski prijenos podataka, prijenos podataka GSM-R-om mora ispunjavati zahtjeve za prijenos podataka preko ETCS-a,

—	opremu u vozilu koja obuhvaća KER PPM, može zahtijevati primjenu sučelja K,

—	ako je primijenjena funkcija nadzora budnosti GSM-R-a na pružnu opremu, zahtijeva se funkcija nadzora budnosti u vozilu kako je opisano u 4.3.2.11.

7.4.    Upravljanje promjenama

Agencija je odgovorna za pripremu pregleda i ažuriranja TSI-ja, te za pripremu preporuka Odboru iz članka 21. Direktive 96/48/EZ kako bi se uzeo u obzir tehnološki napredak ili društveni zahtjevi.

U tu je svrhu Europska agencija za željeznice (ERA) u ulozi tijela nadležnog za ERTMS utvrdila transparentni postupak upravljanja promjenama u sustavu uz doprinos predstavnika sektora.

Ovim se postupkom uzimaju u obzir procijenjeni troškovi i prednosti svih razmotrenih tehničkih rješenja te se osigurava retroaktivna kompatibilnost između uzastopnih inačica tih rješenja. Ovaj je postupak utvrđen u dokumentu „Upravljanje nadzora promjena ERTMS-a”, koji prema potrebi ažurira Europska agencija za željeznice.

7.5.    Posebni slučajevi

7.5.1.   Uvod

Sljedeće su posebne odredbe dopuštene za dolje navedene posebne slučajeve.

Ovi se posebni slučajevi svrstavaju u dvije kategorije: odredbe se na njih primjenjuju trajno (slučajevi „T”) ili privremeno (slučajevi „P”). U privremenim se slučajevima preporuča dotičnim državama članicama da se usklade s dotičnim podsustavom do 2010. (slučajevi „P1”), što predstavlja cilj utvrđen Odlukom br. 1692/96/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 1996. o smjernicama Zajednice za razvoj transeuropske prometne mreže, ili do 2020. godine (slučajevi „P2”).

U ovome se TSI-ju privremeni slučajevi „P3” definiraju kao privremeni slučajevi koji će postojati i nakon 2020.

7.5.2.   Popis posebnih slučajeva

7.5.2.1.   Kategorije u koje se svrstavaju pojedini posebni slučajevi navedene su u Prilogu A Dodatku 1.

Br.	Poseban slučaj	Obrazloženje	Trajanje
1.	Međuovisnost između osovinskog razmaka i promjera kotača na vozilima koja obavljaju promet u Njemačkoj utvrđena je u Prilogu A Dodatku 1. stavku 2.1.5.	Postojeća oprema za brojanje osovina, navedena u registru infrastrukture.	T
2.	Najveća duljina krajnje točke vozila koja obavljaju promet u Poljskoj i Belgiji utvrđena je u Prilogu A Dodatku 1. stavku 2.1.6.	Postojeća geometrija opreme tračničkih strujnih krugova.	P3
3.	Najmanji razmaci između prvih 5 osovina vlakova koji obavljaju promet u Njemačkoj utvrđene su u Prilogu A Dodatku 1. stavku 2.1.7.	Odnosi se na pruge s cestovnim prijelazom u razini u skladu s registrom infrastrukture.	P3
4.	Najmanji razmak između prve i posljednje osovine pojedinačnog vozila ili kompozicije vlaka koji obavlja promet samo na prugama velikih brzina u Francuskoj i prugama velikih brzina TEN „L1” u Belgiji utvrđen je u Prilogu A Dodatku 1. stavku 2.1.8.	Postojeća oprema tračničkih strujnih krugova navedena u registru infrastrukture.	Francuska P3 Belgija P3
5.	Najmanji razmak između prve i posljednje osovine pojedinačnog vozila ili kompozicije vlaka koji prometuju u Belgiji (osim na prugama velikih brzina TEN „L1”) utvrđen je u Prilogu A Dodatku 1. stavku 2.1.9.	Postojeća oprema tračničkih strujnih krugova navedena u registru infrastrukture.	P3
6.	Najmanji promjer kotača vozila koja obavljaju promet u Francuskoj utvrđen je u Prilogu A Dodatku 1. stavku 2.2.2.	Postojeća oprema za brojanje osovina navedena u registru infrastrukture.	P3
7.	Najmanja visina grebena za vozila koja obavljaju promet u Litvi utvrđena je u Prilogu A Dodatku 1. stavku 2.2.4.	Postojeća oprema za brojanje osovina omogućuje detekciju kotača s nižim grebenima (propisani posebni slučaj za željeznička vozila).	P3
8.	Najmanje osovinsko opterećenje za vozila koja obavljaju promet na određenim prugama u Njemačkoj, Austriji i Belgiji utvrđeno je u Prilogu A Dodatku 1. stavku 3.1.3.	Njemačka: Najmanje osovinsko opterećenje potrebno za kratko spajanje određenih tračničkih strujnih krugova predviđeno je zahtjevom EBA-e (Eisenbahn-Bundesamt), za određene glavne pruge u Njemačkoj na području bivšeg DR-a (Deutsche Reichsbahn) s tračničkim strujnim krugovima od 42 Hz i 100 Hz u skladu s registrom infrastrukture. Nema obnove. Belgija: Najmanje osovinsko opterećenje iznosi 5 t na svim prugama u Belgiji (osim na prugama velikih brzina kako je utvrđeno za posebni slučaj). To se minimalno opterećenje zahtijeva za: 1. kratko spajanje različitih tračničkih strujnih krugova koje se koristi na konvencionalnoj mreži: posebno tračničkih strujnih krugova od 50 Hz i strujnih krugova s električnim spojevima. 2. ispravno aktiviranje određenih nagaznih sklapanja težinom osovina. U Belgiji se nagazne sklopke koriste u kombinaciji s tračničkim strujnim krugovima za oslobađanje puta vožnje. Nema obnove. Austrija: Najmanje osovinsko opterećenje potrebno za kratko spajanje određenih tračničkih strujnih krugova utvrđeno je zahtjevom za sigurnim radom, za određene glavne pruge u Austriji s tračničkim strujnim krugovima od 100 Hz u skladu s registrom infrastrukture. Nema obnove.	P3
9.	Najmanja masa pojedinačnog vozila ili kompozicije vlaka koji obavljaju promet na prugama velikih brzina TEN u Francuskoj i prugama velikih brzina TEN „L1” u Belgiji utvrđena je u Prilogu A Dodatku 1. stavku 3.1.4.	Postojeća oprema tračničkih strujnih krugova	Francuska P3 Belgija P3
10.	Najmanja masa pojedinačnog vozila ili kompozicije vlaka koji obavlja promet u Belgiji (osim na prugama velikih brzina TEN „L1”) utvrđena je u Prilogu A Dodatku 1. stavku 3.1.5.	Postojeća oprema tračničkih strujnih krugova	P3
11.	Najmanje mjere mase metala i uvjeti za odobrenje vozila koja obavljaju promet u Njemačkoj i Poljskoj utvrđeni su u Prilogu A Dodatku 1. stavku 3.3.1.	Odnosi se na pruge s cestovnim prijelazom s petljama za detekciju u skladu s registrom infrastrukture.	Njemačka T Poljska T
12.	Najveća reaktancija između voznih površina kolnog sloga vozila koja prometuju u Poljskoj utvrđena je u Prilogu A Dodatku 1. stavku 3.5.2.	Postojeća oprema tračničkih strujnih krugova	P3
13.	Najveća reaktancija između voznih površina kolnog sloga vozila koja obavljaju promet u Francuskoj utvrđena je u Prilogu A Dodatku 1. stavku 3.5.3.	Postojeća oprema tračničkih strujnih krugova	P3
14.	Dodatni zahtjevi vezani uz parametre ranžiranja vozila koja obavljaju promet u Nizozemskoj utvrđeni su u Prilogu A Dodatku 1. stavku 3.5.4.	Postojeća niskonaponska oprema tračničkih strujnih krugova navedena u registru infrastrukture	P3
15.	Najmanja impedancija između pantografa i kotača vozila koja obavljaju promet u Belgiji utvrđena je u Prilogu A Dodatku 1. stavku 3.6.1.	Postojeća oprema B razreda	P3
16.	Dodatni zahtjevi vezani uz korištenje pijeska u Ujedinjenoj Kraljevini utvrđeni su u Prilogu A Dodatku 1. stavku 4.1.3.	Valjano isključivo za konvencionalne pruge	P3
17.	Upotreba magnetskih kočnica i kočnica na principu vrtložnih struja nije dopuštena na prvom okretnom postolju vodećeg vozila koje obavlja promet u Njemačkoj, kako je utvrđeno u Prilogu A Dodatku 1. stavku 5.2.3.	Odnosi se na pruge s cestovnim prijelazom u razini u skladu s registrom infrastrukture.	P3

7.5.2.2.   Poseban slučaj za Grčku

Kategorija „T1” – privremeno: željeznička vozila za širinu kolosijeka od 1 000 mm ili manju i pruge širine kolosijeka 1 000 mm ili manje.

Na ove se pruge primjenjuju nacionalni propisi.

7.5.2.3.   Poseban slučaj za Baltičke zemlje (samo za sustav konvencionalnih pruga u Latviji, Litvi i Estoniji)

Kategorija „P2” – funkcionalna i tehnička modernizacija postojeće opreme B razreda ugrađene na koridorima širine kolosijeka od 1 520 mm dopuštena je ako se to smatra nužnim za omogućavanje obavljanja prometa lokomotivama željezničkih prijevoznika iz Ruske Federacije i Bjelorusije. Funkcionalna i tehnička modernizacija postojeće opreme B razreda ugrađene na lokomotivama i vlakovima za širinu kolosijeka od 1 520 mm dopuštena je ako se to smatra nužnim za omogućavanje obavljanja prometa tih vozila na državnom području Ruske Federacije i Bjelorusije.

7.6.    Prijelazne odredbe

Otvorena pitanja navedena u Prilogu G ovom TSI-ju obradit će se u okviru postupka pregleda.

---

(1)  Upravljanje u otežanim uvjetima: rad pri pojavi kvarova, koji je predviđen u projektu prometno-upravljačkog podsustava.

(2)  Sigurnosni zahtjevi za 3. razinu ERTMS-a/ETCS-a još nisu utvrđeni.

(3)  npr. izvedivost vanjskog PPM-a ne može se zajamčiti iz tehničkih razloga ili mogući problemi povezani s vlasništvom prava na intelektualno vlasništvo sustava B razreda onemogućuju pravovremeni razvoj proizvoda PPM-a.

(4)  31. prosinca 2007.

(5)  Klasifikacija funkcija: vidjeti odjeljak 4.

---

PRILOG A

Vidjeti Odluku Komisije 2010/79/EZ (SL L 37, 10.02.2010., str. 74.).

Dodatak 1.

OBILJEŽJA SUSTAVA ZA DETEKCIJU VLAKA POTREBNA ZA POSTIZANJE KOMPATIBILNOSTI S ŽELJEZNIČKIM VOZILIMA

4.   OPĆE ODREDBE

4.1.

Sustavi za detekciju vlaka moraju se projektirati na takav način da mogu sigurno i pouzdano prepoznati vozilo u okviru graničnih vrijednosti utvrđenih u ovome Dodatku. Odjeljkom 4.3. prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog TSI-ja osigurava se sukladnost za vozila koja ispunjavaju zahtjeve iz TSI-ja sa zahtjevima iz ovog Dodatka.

4.2.	Uzdužne dimenzije vozila utvrđuju se na sljedeći način:

ai	=	razmak između uzastopnih osovina, gdje je i = 1, 2, 3 …, n-1 i gdje je n ukupan broj osovina vozila,
bx	=	uzdužna udaljenost od prve osovine (b1) ili posljednje osovine (b2) i najbližeg kraja vozila, odnosno najbližeg odbojnika/nosa,
L	=	ukupna duljina vozila.

Na slici 1. prikazan je primjer troosovinskog vozila s dva okretna postolja (n = 6).

Slika 1.

4.3.	Pojam kolni slog odnosi se na par suprotnih kotača, čak i bez zajedničke osovine. Sve upute na kolne slogove odnose se na središte kotača.

4.4.	Na utvrđivanje dimenzija kotača primjenjuje se slika 2. gdje je:

D	=	promjer kotača,
BR	=	širina ovoja,
Sd	=	debljina grebena koja se mjeri 10 mm iznad kotrljajuće površine kako je prikazano na slici 2.,
Sh	=	visina grebena.

Ostale dimenzije prikazane na slici 2. nisu bitne za ovaj TSI.

4.5.	Navedene vrijednosti su krajnje granične vrijednosti koje uključuju sva mjerna odstupanja.

4.6.	Upravitelj infrastrukture može dopustiti blaža ograničenja koja se unose u registar infrastrukture.

Slika 2.

5.   GEOMETRIJA VOZILA

5.1.   Udaljenost između osovina

5.1.1.

Udaljenost a i (Slika 1.) ne smije biti veća od 17 500 mm za postojeće pruge, odnosno 20 000 mm za nove pruge.

5.1.2.

Udaljenost bx Udaljenost bx (Slika 1.) ne smije biti veća od 4 200 mm, osim ako željeznička vozila obavljaju promet samo na prugama za koje se u registru infrastrukture dopušta udaljenost bx do 5 000 mm. Željeznička vozila na kojima je udaljenosti bx veća od 4 200 mm ne smiju voziti na prugama za koje se u registru infrastrukture ne dopušta udaljenost bx veća od 4 200 mm. Registar željezničkih vozila i europska izjava o provjeri moraju sadržavati ovaj navod. Na novoizgrađenim odsjecima pruga I. kategorije prometno-upravljački i signalno-sigurnosni sustav za detekciju vlaka mora dopustiti željeznička vozila koja imaju bx do 5 000 mm. Na ostalim odsjecima pruga (modernizirane ili obnovljene pruge I. kategorije s jedne strane i nove, modernizirane ili obnovljene pruge II. ili III. kategorije s druge strane) prometno-upravljački i signalno-sigurnosni sustav (NVS-a) za detekciju vlaka mora dopustiti željeznička vozila koja imaju bx de cel mult 4 200 mm. Upraviteljima infrastrukture se preporuča da pokušaju dopustiti i željeznička vozila koja imaju bx do 5 000 mm. U registru infrastrukture navodi se dopuštena vrijednost za bx.

5.1.3.

Udaljenost ai (Slika 1.) ne smije biti manja od: ai = v × 7,2 gdje je v najveća brzina vozila izražena u km/h, dok je udaljenosti izražena u mm, ako maksimalna brzina vozila ne prelazi 350 km/h; za veće se brzine ograničenja moraju utvrditi prema potrebi.

5.1.4.

Udaljenost L – (b1 + b2) (Slika 1.) ne smije biti manja od 3 000 mm.

5.1.5.   Poseban slučaj - Njemačka:

Ograničenja odnosa između udaljenosti između osovina (ai, Slika 1.) i promjera kotača se još trebaju utvrditi.

– Otvoreno pitanje –

5.1.6.   Poseban slučaj - Poljska i Belgija (samo konvencionalne pruge):

Udaljenost bx (Slika 1.) ne smije biti veća od 3 500 mm.

5.1.7.   Poseban slučaj - Njemačka:

Udaljenost ai (Slika 1.) između svake od prvih 5 osovina vlaka (ili svih osovina ako vlak ima manje od 5 osovina) ne smije biti manja od 1 000 mm ako brzina ne prelazi 140 km/h; na veće se brzine primjenjuje točka 5.1.3.

5.1.8.   Poseban slučaj – samo pruge velikih brzina TEN u Francuskoj i pruge velikih brzina TEN „L1” u Belgiji:

Udaljenost između prve i zadnje osovine pojedinačnog vozila ili kompozicije vlaka ne smije biti manja od 15 000 mm.

5.1.9.   Poseban slučaj - Belgija:

Udaljenost L – (b1 + b2) (Slika 1.) ne smije biti manja od 6 000 mm.

5.2.   Geometrija kotača

5.2.1.

Dimenzija Br (Slika 2.) ne smije biti manja od 133 mm.

5.2.2.

Dimenzija D (Slika 2.) ne smije biti manja od: — 330 mm ako najveća brzina vozila na prelazi 100 km/h, — D = 150 + 1,8 × v [mm] gdje je v najveća brzina vozila izražena u km/h: 100 < v ≤ 250 km/h, — D = 50 + 2,2 × v [mm] gdje je v najveća brzina vozila izražena u km/h: 250 < v ≤ 350 km/h, za veće se brzine ograničenja moraju utvrditi prema potrebi. — 600 mm u slučaju kotača s krakovima (samo vrste kotača s krakovima koje postoje prilikom stupanja na snagu TSI-ja) ako najveća brzina vozila na prelazi 250 km/h. — Poseban slučaj - Francuska: 450 mm neovisno o brzini.

5.2.3.

Dimenzija Sd (Slika 2.) ne smije biti manja od: — 20 mm ako je dimenzija D (Slika 2.) veća od 840 mm, — 27,5 mm ako je dimenzija D (Slika 2.) manja ili jednaka 840 mm. Raspon dimenzije Sh (Slika 2.) iznosi 27,5 – 36 mm. — Poseban slučaj - Litva: Dimenzija Sh (Slika 2.) ne smije biti manja od 26,25 mm

6.   PROJEKT VOZILA

6.1.   Masa vozila

6.1.1.

Osovinsko opterećenje iznosi najmanje 5 t osim ako silu kočenja ne određuju kočnički blokovi, u kojem slučaju osovinsko opterećenje iznosi najmanje 3,5 t za uporabu na postojećim prugama.

6.1.2.

Osovinsko opterećenje iznosi najmanje 3,5 t za uporabu na novim ili moderniziranim prugama.

6.1.3.   Poseban slučaj - Austrija, Njemačka i Belgija

Osovinsko opterećenje iznosi najmanje 5 t na određenim prugama navedenima u registru infrastrukture.

6.1.4.   Poseban slučaj - pruge velikih brzina TEN u Francuskoj i pruge velikih brzina TEN „L1” u Belgiji:

Ako je udaljenost između prve i zadnje osovine pojedinačnog vozila ili kompozicije vlaka veća ili jednaka 16 000 mm, masa pojedinačnog vozila ili kompozicije vlaka mora biti veća od 90 t. Ako je navedena udaljenost manja od 16 000 mm, odnosno veća ili jednaka 15 000 mm, masa mora biti manja od 90 t, odnosno veća ili jednaka 40 t, a vozilo mora biti opremljeno s dva para tračničkih tarnih kočnih papuča čija je električna osnova veća ili jednaka 16 000 mm.

6.1.5.   Poseban slučaj - pruge velikih brzina TEN u Belgiji (osim „L1”):

Masa pojedinačnog vozila ili kompozicije vlaka mora iznositi najmanje 90 t.

6.2.   Beskovinski prostor oko kotača

6.2.1.

Potrebno je utvrditi prostor u koji se montiraju samo kotači i njihove sastavnice (prijenosnici, dijelovi kočnica, cijev za pijesak) ili elementi koje nisu izrađeni od feromagnetnih materijala. – Otvoreno pitanje –

6.3.   Masa metala vozila

6.3.1.   Poseban slučaj - Njemačka, Poljska:

Vozilo mora ispuniti zahtjev jasno utvrđene pružne ispitne petlje pri prolasku petlje ili mora imati najmanju masu metala između kotača određenog oblika, visine iznad glave tračnica i vodljivosti.

– Otvoreno pitanje –

6.4.   Materijal kotača

6.4.1.

Kotači imaju feromagnetna obilježja.

6.5.   Impedancija između kotača

6.5.1.

Električni otpor između voznih površina suprotnih kotača kolnog sloga ne smije biti veći od: — 0,01 oma za nove ili ponovno montirane kolne slogove, — 0,05 oma nakon remonta kolnih slogova.

6.5.2.

Otpor se mjeri mjernim naponom između 1,8 V istosmjerno i 2,0 V istosmjerno (otvoreni napon).

6.5.3.   Poseban slučaj – Poljska:

Reaktancija između voznih površina kolnih slogova mora biti manja od f/100 u miliomima ako f iznosi između 500 Hz i 40 kHz pod mjernom strujom od najmanje 10 ARMS i pod otvorenim naponom od 2 VRMS.

6.5.4.   Poseban slučaj – Francuska:

Reaktancija između voznih površina kolnih slogova mora biti manja od f/100 u miliomima ako f iznosi između 500 Hz i 10 kHz pod mjernim naponom od 2 VRMS (otvoreni napon).

6.5.5.   Poseban slučaj – Nizozemska:

Uz opće zahtjeve iz Priloga A Dodatka 1. na lokomotive i višedijelne jedinice na tračničkim strujnim krugovima mogu se primijeniti i dodatni zahtjevi. U registru infrastrukture navedene su pruge na koje se ti zahtjevi odnose.

– Otvoreno pitanje –

6.6.   Impedancija vozila

6.6.1.

Najmanja impedancija između pantografa i željezničkih vozila mora iznositi: — više od 0,45 oma induktivno pri 75 Hz za istosmjerne sustave vuče 1 500 V, — Poseban slučaj - Belgija: više od 1,0 oma induktivno pri 50 Hz za istosmjerne sustave vuče 3 kV.

7.   ISPUŠTANJA SA SVRHOM IZOLACIJE

7.1.   Upotreba opreme za pijesak

7.1.1.

Za poboljšanje radnih karakteristika kočenja i vuče dopuštena je primjena pijeska na tračnice. Dopuštena količina pijeska po uređaju za pijesak u 30 s iznosi: — za brzine V < 140 km/h: 400 g + 100 g — za brzine V ≥ 140 km/h: 650 g + 150 g

7.1.2.

Broj aktivnih uređaja za pijesak ne smije prijeći: — za višestruke motorne vlakove s raspoređenim uređajima za pijesak: prva i posljednja kola, te kola između njih s najmanje 7 među osovina između dva uređaja za pijesak, koje nisu napunjene pijeskom. Takvi se motorni vlakovi mogu spajati, te se mogu koristiti uređaji za pijesak na spojenim krajevima. — za vlakove koje vuče lokomotiva, — za kočenje u opasnosti i kočenje u vožnji: svi dostupni uređaji za pijesak, — u svim ostalim slučajevima: najviše 4 uređaja za pijesak po tračnici, — pijesak mora imati sljedeća obilježja: – Otvoreno pitanje –

7.1.3.   Poseban slučaj - Ujedinjena Kraljevina

Ispuštanje pijeska u svrhu vuče na višestrukim motornim vlakovima nije dopušteno ispred vodeće osovine ispod 40 km/h.

– Otvoreno pitanje –

7.2.   Upotreba složenih kočnih blokova

7.2.1.

Uvjete za uporabu složenih kočnih blokova mora definirati skupina za pregled do kraja 2005. – Punct deschis –

8.   ELEKTROMAGNETSKE SMETNJE

8.1.   Struja vuče

8.1.1.

Ograničenja i popratna obrazloženja u zasebnome dokumentu koji je u pripremi. – Otvoreno pitanje –

8.2.   Upotreba elektromagnetskih kočnica

8.2.1.

Upotreba magnetskih kočnica i kočnica koje se temelje na vrtložnim strujama dopuštena je isključivo za kočenje u opasnosti ili pri mirovanju vlaka. U registru infrastrukture može se zabraniti upotreba magnetskih kočnica i kočnica koje se temelje na vrtložnim strujama za kočenje u slučaju opasnosti.

8.2.2.

Ako se to dopusti registrom infrastrukture, kočnice koje se temelje na vrtložnim strujama i magnetske kočnice mogu se koristiti za kočenje u vožnji.

8.2.3.   Poseban slučaj - Njemačka:

Upotreba magnetskih kočnica i kočnica koje se temelje na vrtložnim strujama nije dopuštena na prvom okretnom postolju vodećega vozila osim ako nije drugačije predviđeno registrom infrastrukture.

8.3.   Električna, magnetska, elektromagnetska polja

8.3.1.   – Otvoreno pitanje –

9.   POSEBNA OBILJEŽJA PRUGA ŠIRINE KOLOSIJEKA 1 520/1 524 mm

(2)	Sustavi za detekciju vlaka ugrađeni na pruge širine kolosijeka 1 520/1 524 mm moraju imati gore navedena obilježja, uz iznimku onih navedenih u ovome poglavlju.

(3)	Udaljenost ai ne smije biti veća od 19 000 mm.

(4)	Dimenzija Br ne smije biti manja od 130 mm.

(5)	Električni otpor između kotrljajućih površina suprotnih kotača kolnog sloga ne smije biti veći od 0,06 Ohm.

(6)	Broj aktivnih uređaja za pijesak na vlakovima koje vuče lokomotiva ne smije prijeći 6 uređaja za pijesak po tračnici.

Dodatak 2.

Zahtjevi za pružne sustave za otkrivanje pregrijanih ležišta kolnog sloga („uređaj za otkrivanje pregrijanih ležišta”)

1.   OPĆE ODREDBE

U ovome dijelu TSI-ja utvrđuju se zahtjevi vezani uz pružne sastavnice uređaja za otkrivanje pregrijanih ležišta, a obrađuju se samo sustavi A razreda.

Odnosi se na željeznička vozila namijenjena za uporabu na prugama širine kolosijeka 1 435 mm.

Stoga se vozila opremljena uređajem za otkrivanje pregrijanih ležišta kolnih slogova u vozilu i osigurana od pružnog otkrivanja pregrijanih ležišta kolnih slogova ovdje ne uzimaju u obzir.

Ciljno je područje definirano kao površina kućišta ležišta kolnih slogova

—	koja ima temperaturu povezanu s temperaturom osovinskog ležišta, i

—	koja je potpuno vidljiva pri okomitom ispitivanju pružnom opremom.

Ciljno područje vozila opisuje se poprečnim i uzdužnim dimenzijama. Ciljno se područje, dakle, definira kao obilježje željezničkih vozila, a izvorno je utvrđeno u koordinatama vozila.

Područje ispitivanja je obilježje sustava za otkrivanje pregrijanih ležišta i njegove ugradnje, a izvorno je utvrđeno koordinatama pružne opreme.

Ciljno područje (željeznička vozila) i područje ispitivanja (uređaja za otkrivanje pregrijanih ležišta) međusobno su sučeljeni i moraju se preklapati.

Na slici a) prikazan je pregled i pojedinosti slijedećih definicija.

2.   PODRUČJE ISPITIVANJA (UREĐAJA ZA OTKRIVANJE PREGRIJANIH LEŽIŠTA) I CILJNO PODRUČJE (ŽELJEZNIČKA VOZILA) U POPREČNOM SMJERU

Sustavi za otkrivanje pregrijanih ležišta imaju područje ispitivanja koje može mjeriti pregrijano ciljno područje od 50 mm u rasponu od de1 = 1 040 mm do de2 = 1 120 mm u donosu na simetralu vozila na visini između h1 = 260 mm i h2 = 500 mm (najmanji raspon) iznad vrha tračnice.

3.   PODRUČJE ISPITIVANJA (UREĐAJA ZA OTKRIVANJE PREGRIJANIH LEŽIŠTA) I CILJNO PODRUČJE (ŽELJEZNIČKA VOZILA) U UZDUŽNOM PRAVCU

Sustav za otkrivanje pregrijanih ležišta mjeri kućišta osovinskih ležišta uzdužno u području ispitivanja, što odgovara uzdužnom ciljnom području od 80 mm do 130 mm u rasponu brzina od 3 km/h do 330 km/h.

Za veće se brzine vrijednosti utvrđuju prema potrebi.

4.   MJERE UGRADNJE NA KOLOSIJEK

Središte područja detekcije uređaja za otkrivanje pregrijanih ležišta ugrađuje se na udaljenost od simetrale kolosijeka koja osigurava vrijednosti iz 1.2., i na kojoj se uzimaju u obzir i željeznička vozila koja još ne ispunjavaju zahtjeve iz TSI-ja željezničkih vozila. Stoga ta udaljenost nije navedena u ovome TSI-ju. Na taj način uređaj za otkrivanje pregrijanih ležišta može otkriti kućišta pregrijanih ležišta svih konstrukcija.

Posebno se preporuča okomito ispitivanje.

5.   VRSTE I GRANIČNE VRIJEDNOSTI ALARMA

Za uređaj za otkrivanje pregrijanih ležišta predviđene su sljedeće vrste alarma:

—	alarm za pregrijanost,

—	alarm za povišenu temperaturu,

—	alarm za razliku ili neka druga vrsta alarma.

U skladu s Prilogom C

—	granične vrijednosti alarma moraju biti navedene u registru infrastrukture,

—	odgovarajuće temperature površina kućišta osovinskih ležišta željezničkih vozila moraju se navesti u registru željezničkih vozila.

Ako bi pružna oprema u budućnosti imala mogućnost otkrivanja vlaka na temelju njegovih graničnih temperatura, bit će omogućeno automatsko prilagođavanje graničnih vrijednosti alarma.

6.   SPECIFIKACIJA

Tehnička specifikacija – uključujući zahtjeve vezane uz EMC – mora biti obvezna.

Slika a)

Ciljno područje (željeznička vozila) i područje ispitivanja (uređaj za otkrivanje pregrijanih ležišta)

---

PRILOG B

B RAZRED

SADRŽAJ

—	Upotreba Priloga B

—	Dio 1.: Signalizacija

—	Dio 2.: Radio

—	Dio 3.: Matrica prijelaza

UPOTREBA PRILOGA B

U ovome se Prilogu opisuju sustavi osiguranja vlaka, upravljanja vlakom i sustavi upozoravanja, te radijski sustavi koji su prethodili uvođenju sustava upravljanja vlakovima i radijskih sustava A razreda odobrenih za uporabu na europskom željezničkom sustavu velikih brzina i konvencionalnih brzina do ograničenja brzine koja utvrđuje nadležna država članica. Ti sustavi B razreda nisu razvijeni prema jedinstvenim europskim specifikacijama, te je stoga moguće da vlasnička prava na specifikacije pridržavaju dobavljači. Sastavljanje i održavanje tih specifikacija ne smije biti u suprotnosti s nacionalnim propisima, a posebno ne s propisima koji se odnose na patente.

Tijekom prijelazne faze, u kojoj će se ti sustavi postepeno zamjenjivati jedinstvenim sustavima, javit će se potreba za upravljanjem tehničko-tehnološkim specifikacijama sa svrhom interoperabilnosti. Za to je odgovorna nadležna država članica ili njezin predstavnik u suradnji s dotičnim dobavljačem sustava, i to u skladu s prometno-upravljačkim TSI-jima za transeuropske željezničke sustave velikih brzina i konvencionalnih brzina.

Vozila ne moraju udovoljavati svim specifikacijama sustava B razreda, već bi trebala ispuniti zahtjeve država članica u kojima će obavljati promet. Zahtijevat će se odobrenje svih država u kojima vozilo obavlja promet, izdano na temelju odgovarajućih nacionalnih postupaka za odobrenje.

Željeznički prijevoznici koji moraju ugraditi jedan ili više takvih sustava na svoje vlakove obratit će se nadležnoj državi članici. U Prilogu C utvrđuje se pripadajuća geografska rasprostranjenost svakog sustava, a za svaku se prugu zahtijeva registar infrastrukture, koji sadrži opis vrste opreme i vezanih propisa za obavljanje prometa. Pomoću registra infrastrukture upravitelj infrastrukture osigurava sukladnost pružnog prometno-upravljačkog uređaja s pravilnikom za koji je nadležan.

Države članice su dužne željezničkom prijevozniku dati savjete neophodne za sigurnu ugradnju uređaja usklađenog sa zahtjevima iz oba TSI-ja i Priloga C.

Uređaji B razreda moraju obuhvaćati i dualne uređaje, kako je predviđeno Prilogom C.

U ovome su Prilogu sadržani osnovni podaci za sustave B razreda. Za svaki navedeni sustav država članica mora zajamčiti održavanje njegove interoperabilnosti i pružiti podatke potrebne za njegovu primjenu, a posebno podatke bitne za njegovo odobrenje.

Prilog B dio 1.: sustavi signalizacije B razreda

KAZALO:

1.

ALSN

2.

ASFA

3.

ATB

4.	ATP-VR/RHK

5.

BACC

6.	CAWS i ATP

7.

Crocodile

8.

Ebicab

9.

EVM

10.

GW ATP

11.	Indusi/PZB

12.

KVB

13.

LS

14.

LZB

15

MEMOR II+

16.

RETB

17.

RSDD/SCMT

18.

SELCAB

19.

SHP

20.

TBL

21.

TPWS

22.

TVM

23.

ZUB 123

Radi obavijesti, sustavi koji se ne koriste u državama članicama:

24.

ZUB 121

ALSN

Automatska lokomotivska signalizacija o neprekidnoj vožnji

Автоматическая Локомотивная Сигнализация Непрерывного действия (originalni ruski naziv)

Opis:

ALSN je sustav koji se sastoji od signalizacije u upravljačnici i opreme za automatsko zaustavljanje vlaka (autostop uređaj). Ugrađen je na glavnim prugama Latvijskih željeznica i susjednih zemalja: Litvi i Estoniji (radi obavijesti, ugrađen je također na prugama Ruske Federacije i Bjelorusije).

Sustav čine kodirani kolosiječni strujni krugovi (KSK) i oprema u vozilu.

Kolosiječni strujni krugovi prilično su konvencionalno projektirani s prijamnicima temeljenim na relejnoj tehnologiji.

Otvorene su pruge opremljene:

—	kodiranim izmjeničnim kolosiječnim strujnim krugovima frekvencije 50 (1), 75 ili 25 HZ, ili

—

kontinuiranim kolosiječnim strujnim krugovima, koji osiguravaju uključivanje kodiranog načina prema dolazećem vlaku, ovisno o smjeru vlaka: — izmjenični kolosiječni strujni krugovi frekvencije 50, 75 ili 25 Hz za kontinuirani način i frekvencije 50, 75 ili 25 Hz za kodirani način, — istosmjerni kolosiječni strujni krugovi.

Postaje su opremljene:

—

kontinuiranim kolosiječnim strujnim krugovima koji osiguravaju uključivanje kodiranog načina prema nadolazećem vlaku koji se približava, ovisno o smjeru vlaka: — kolosiječni strujni krugovi frekvencije 50, 75 ili 25 Hz ili izmjenični strujni krugovi frekvencije zvuka za kontinuirani način, te frekvencije 50, 75 ili 25 Hz za kodirani način, ili — istosmjerni kolosiječni strujni krugovi.

Oprema u vozilu sastoji se od elektronskog pojačala, relejnog dekodera, elektropneumatskog ventila za uključivanje/isključivanje kočnog sustava, svjetlosnog signala koji predstavlja signalne slike signala uz prugu i ručice za nadzor nad budnošću kojom strojovođa potvrđuje prijam podatka.

Ovaj je sustav povezan sa sigurnošću, no ne spada u sigurnosne uređaje budući da dopunjuje signale uz prugu, no dovoljno je siguran za nadzor nad strojovođom.

Prijenos podataka između kodiranih kolosiječnih strujnih krugova i opreme u vozilu vrši se putem induktivno uparenih prijamnih zračnih zavojnih antena koje se nalaze iznad tračnica.

Sustav je namijenjen radu uz brzinu kretanja vlaka do 160 km/h.

Glavna obilježja:

—	prijenos podataka vlaku: — noseća frekvencija od 50, 25 ili 75 Hz, — numerički kod, — najmanje struja kodiranja na tračnicama za rad ALSN-a je 1,2 A, — 4 signalne slike u vozilu (3 koda i odsutnost koda),

—	podaci dostupni u vozilu (izvan ALSN-a): stvarna brzina, dužina prijeđenog voznog puta,

—	prikaz strojovođi: — signalna slika signala u vozilu, koja odgovara primljenom kodu, — zvučni signal u slučaju promjene koda u ograničeniji kod,

—	nadzor: — strojovođa potvrđuje prijem ograničenijeg koda u roku 15 sekundi, — neprekidni nadzor brzine nakon prolaska pružnog signala STOP, — potvrda odsutnosti koda svakih 40 – 90 sekundi,

—	odaziv: kočnica za opasnost poziva se u slučaju: — prolaska pružnog signala sa signalnom slikom STOP, — prekoračenja brzine dopuštene postavljenom signalnom slikom, — kada strojovođa ne potvrdi prijem upozorenja (zvučno upozorenje).

Odgovorne države članice: Latvija, Estonija, Litva.

ASFA

Opis:

ASFA je signalizacijski sustav u upravljačnici i sustav za automatsko osiguranje vlaka (AOV) ugrađen na većini pruga RENFE-a (1 668 mm), na prugama metarskih kolosijeka FEVE-a i na novim prugama europske širine kolosijeka NAFA-e.

ASFA se nalazi na svim prugama koje se uzimaju u obzir za interoperabilnost.

Komunikacija pruga-vlak temelji se na magnetski uparenim rezonantnim strujnim krugovima tako da je moguć prijenos devet različitih podataka. Kolosiječni rezonantni strujni krug namješta se na frekvenciju signalne slike. Magnetski spojeni fazni demodulator (PLL) u vozilu zabravljen je na pružnu frekvenciju. Ovaj se sustav odnosi na sigurnost, ali ne predstavlja sigurnosnu opremu, i dovoljno je siguran za nadzor strojovođe. Podsjeća strojovođu na stanje signalizacije i prisiljava ga na potvrđivanje ograničavajućih signalnih slika.

Pružne jedinice i jedinice u vozilu konvencionalno su projektirane.

Glavna obilježja:

—	9 frekvencija, raspon: od 55 kHz do 115 kHz,

—	u vozilu se mogu odabrati 3 različite kategorije vlaka,

—

nadzor: — strojovođa potvrđuju prijam ograničavajućeg signala u roku 3 sekunde, — neprekidni nadzor nad brzinom (160 km/h ili 180 km/h) nakon prolaska ograničavajućeg signala, — provjera brzine (60 km/h, 50 km/h ili 35 km/h ovisno o vrsti vlaka) nakon prolaska primopredajnika 300 m iza signala, — vlak u opasnosti uključuje signal, — brzina pruge,

—	odaziv: Kočnica za opasnost se poziva u slučaju kršenja bilo kakvog nadzora. Kočnica za opasnost može se otpustiti nakon zaustavljanja vlaka.

Odgovorna država članica: Španjolska.

ATB

ATB postoji u dvije osnovne verzije: ATB prve generacije i ATB nove generacije.

Opis ATB-a prve generacije

ATB prve generacije ugrađen je na većini pruga NS-a.

Ovaj se sustav sastoji od prilično konvencionalno projektiranih kodiranih kolosiječnih strujnih krugova i računalne (ACEC) ili konvencionalne elektronske (GRS) opreme u vozilu.

Prijenos podataka između kodiranih kolosiječnih strujnih krugova i opreme u vozilu vrši se putem induktivno uparenih prijamnih zračnih zavojnih antena koje se nalaze iznad tračnica.

Glavna obilježja:

—	prijenos podataka vlaku: — noseća frekvencija od 75 Hz, — modulirani kodovi brzine AM, — 6 kodova brzine (40, 60, 80, 130, 140) izraženih u km/h, — 1 izlazni kod,

—	nema obilježja vlaka u vozilu (kod brzine s pružnih uređaja),

—	prikaz strojovođi: — brzina koja odgovara kodu brzine, — zvučni signal u slučaju promjene koda, — zvono kada sustav zahtijeva uporabu kočnice,

—	nadzor: — brzina (neprestano),

—	odaziv: kočnica za opasnost poziva se u slučaju prekomjerne brzine i ako strojovođa ne reagira na zvučno upozorenje.

Odgovorna država članica: Nizozemska.

Opis ATB-a nove generacije

Sustav automatskog osiguranja vlaka (AOV) djelomično ugrađen na prugama NS-a.

Sustav se sastoji od pružnih baliza i opreme u vozilu. Raspoloživa je i funkcija prijama podataka koja se temelji na petlji kabela.

Prijenos podataka vrši se između aktivne balize i antene u vozilu. Ovaj je sustav osjetljiv na smjer kretanja, balize su ugrađene između tračnica uz mali pomak iz središta.

Oprema ATBNG u vozilu potpuno je interoperabilna s pružnom opremom ATB-a prve generacije.

Glavna obilježja:

—	prijenos podataka vlaku: — 100 kHz +/- 10 kHz (FSK), — 25 kbit/s, — 119 korisnih bitova po telegramu,

—	obilježja vlaka unosi strojovođa: — duljina vlaka, — najveća brzina vlaka, — obilježja kočenja vlaka,

—	prikaz strojovođi: — najveća brzina pruge, — ciljna brzina, — ciljna udaljenost, — krivulja kočenja,

—	nadzor: — brzina pruge, — ograničenja brzine, — mjesto zaustavljanja, — dinamički profil kočnice,

—	odaziv: — optičko predupozorenje, — zvučno upozorenje.

Kočnica za opasnost poziva se ako se prekrši nadzor kretanja ili ako strojovođa ne reagira na zvučno upozorenje.

Odgovorna država članica: Nizozemska.

AOV-VR/RHK – AUTOMATSKO OSIGURANJE VLAKA (AOV), JUNAKULUNVALVONTA (JKV)

Uobičajeni naziv „Junakulunvalvonta (JKV)” (finski naziv za automatsko osiguranje vlaka (AOV)).

Opis:

Sustav AOV-a-VR-a/RHK-a u Finskoj je sigurnosni standardni sustav AOV-a, koji se temelji ili na tehnologiji Ebicab 900 s balizama JGA ili tehnologiji ATSS s balizama s mini-primopredajnikom. Sustav čine pružne balize i uređaji za kodiranje signala ili računala te računalna oprema u vozilu.

Prijenos podataka vrši se između pasivnih pružnih baliza (2 po mjestu balize) i antene u vozilu smještene ispod vozila, koja pri prolasku napaja balizu energijom. Spoj između balize i lokomotivske antene je induktivan.

Glavna obilježja:

—	balize koje se napajaju energijom: — 27,115 MHz, — amplitudna modulacija za sinkronizacijske (taktne) impulse, — frekvencija impulsa od 50 kHz.,

—	prijenos podataka vlaku: — 4,5 MHz, — 50 kb/s, — 180 korisnih bitova, ukupno 256 bitova,

—	povezivanje: — sve stalne balize su povezane, — privremene balize ne moraju biti povezane,

—	obilježja vlaka unosi strojovođa: — najveća brzina vlaka, — obilježja kočenja vlaka, — duljina vlaka, — težina vlaka, — mogućnost kretanja većom brzinom u zavojima, — posebna obilježja vlaka (npr. usporavanje zbog velikog osovinskog opterećenja), — stanje površine,

—

prikaz strojovođi: — brzinomjerom: — dopuštena brzina, — ciljna brzina, — numeričkim prikazom: — udaljenost od ciljne točke, — alfanumeričkim prikazom sa zvučnim upozorenjem: — alarm prekoračenja brzine, — alarm kočenja, — alarm za primjenu veće sile kočenja, — kočenje AOV-a, — dopušteno otpuštanje kočnice, — prolazak signala sa slikom stop, — slijedeći signal „očekuj opasnost” i nadziranje brzine do signala, — ciljna točka nakon 2-3 bloka, — skretnica kao ciljna točka, — ograničenje brzine kao ciljna točka, — rezervirani kolosijek, — kvarovi na pružnoj opremi ili opremi na vozilu, — iz sustava je moguće provjeriti: npr. usporenje, tlak kočnog voda, brzinu, podatke zaprimljene na posljednjim balizama,

—

nadzor: općenito: svi podaci o signalima, skretnicama i ograničenjima brzine prenose se na udaljenost od 2 400 ili 3 600 m (ovisno o maksimalnoj brzini pruge) od ciljne točke. Sustav izračunava krivulje kočenja do svake ciljne točke i navodi strojovođi najograničenije podatke: — maksimalna brzina pruge ili maksimalna brzina vlaka, — „očekuj opasnost” nakon 2-3 bloka, — nadziranje brzine nakon signala sa slikom stop, — ograničenje brzine, — ograničenje brzine u zavojima za normalne vlakove i nagibne vlakove, — posebna ograničenja za vlak, — ograničenja brzine na skretnicama, — brzina nakon skretnice, — dopušten prolazak signala na stoju, nadziranje pri brzini od 50 km/h do sljedećega glavnog signala, — brzina nakon kvara na balizi,.

—	ostale funkcije: — ranžiranje, — osiguranje od neželjene vožnje, — kompenzacija proklizavanja,

—

odaziv: — nadzor nad ograničenjem brzine: zvučno upozorenje pri prekoračenju brzine od 3 km/h (veće brzine: pri prekoračenju od 5 km/h), radna kočnica 5 km/h nakon upozorenja, — nadzor nad ciljnom točkom: sustav izračunava krivulje kočenja čije su funkcije zvučna upozorenja za korištenje kočnice, dugi zvučni signal upozorenje je za primjenu veće sile kočenja i pokretanje radne kočnice u sustavu. Strojovođa može otpustiti radnu kočnicu kada se brzina smanji unutar ograničenja. Sustav će dovoljno kočiti neovisno o radnjama strojovođe, — sustav pokreće kočnicu za opasnost pri prekoračenju dopuštene brzine za 15 km/h, pri prekoračenju krivulje kočenja u opasnosti ili ako radna kočnica ne radi. Kočnica za opasnost može se otpustiti nakon zaustavljanja vlaka.

Odgovorna država članica: Finska.

BACC

Opis:

BACC je ugrađen na svim prugama za brzine veće od 200 km/h na mreži FS i na drugim prugama, a to je većina pruga koje se uzimaju u obzir za interoperabilnost.

Sustav čine konvencionalni kodirani kolosiječni strujni krugovi koji rade na dvije noseće frekvencije radi upravljanja dvama razredima vlakova. Oprema u vozilu je računalna.

Prijenos podataka između kodiranih kolosiječnih strujnih krugova i opreme u vozilu vrši se induktivno spojenim prijamnim zračnim zavojnim antenama koje se nalaze iznad tračnica.

Glavna obilježja:

—	prijenos podataka vlaku: — noseća frekvencija od 50 Hz, — modulirani kodovi brzine AM, — 5 kodova brzine, — noseća frekvencija od 178 Hz, — modulirani kodovi brzine AM, — 4 dodatna koda brzine,

—	dvije moguće kategorije vlakova na vozilu (kod brzine daju pružni uređaji),

—	prikaz strojovođi: — brzina koja odgovara kodu brzine, — signalna slika (1 od 10),

—	nadzor: — brzina (neprekidna), — mjesto zaustavljanja,

—	odaziv: kočnica za opasnost pokreće se u slučaju prekomjerne brzine.

Odgovorna država članica: Italija.

CAWS I AOV

(ugrađeni na Iarnród Éireann)

Sustav čine kodirani kolosiječni strujni krugovi i oprema u vozilu. Prijenos koda vrši se putem prijamnih svitaka ugrađenih na prednjem dijelu vlaka iznad svake tračnice.

Kodirani kolosiječni strujni krugovi ugrađeni su na svim prigradskim voznim putovima visoke gustoće prometa u Dublinu, te na međugradskim voznim putovima za Cork, Limerick, Athlone i granicu s Ujedinjenom Kraljevinom u smjeru Belfasta.

Dizelska željeznička vozila opremljena su sustavom za kontinuirano automatsko upozoravanje. Uključeni su vlakovi iz Ujedinjene Kraljevine koji svakodnevno obavljaju promet u Republici Irskoj. Ovaj sustav pretvara primljeni kodirani signal u obojeni signalni znak koji se prikazuje strojovođi.

Električna željeznička vozila opremljena su sustavom automatskog osiguranja vlaka (AOV). Ovaj sustav pretvara kodirani signal u maksimalna brzinu koja se prikazuje strojovođi. Električna željeznička vozila obavljaju promet samo na elektrificiranim prugama u prigradskom području Dublina.

Glavna obilježja (elektrificirane pruge u prigradskom području Dublina):

—	noseća frekvencija od 83 1/3 Hz,

—	kodovi impulsnih kvadratnih valova 50, 75, 120, 180, 270 i 420 CPM. AOV ih pretvara u 29 km/h, 30 km/h, 50 km/h, 50 km/h, 75 km/h, 100 km/h. CAWS ih pretvara u žuto, zeleno, žuto, zeleno, dvostruko žuto, zeleno,

—	dopuštene brzine temelje se i na signalnoj slici koja je prikazana. Ograničenje brzine postepeno se smanjuje na nulu kako se vlak približava crvenom signalu.

Glavna obilježja (izvan elektrificiranih pruga u prigradskom području Dublina):

—	noseća frekvencija od 50 Hz,

—	3 koda impulsnih kvadratnih valova 50, 120 i 180 CPM. CAWS ih pretvara u žuto, dvostruko žuto, zeleno.

Automatsko osiguranje vlaka

—

Prikaz strojovođi: — trenutačna dopuštena brzina. Neprekidno se ažurira kako bi prikazala promjene na nadolazećim signalnim slikama, — dugi zvučni signal u slučaju prekoračenja brzine, — kratki zvučni signal u slučaju povećanja dopuštene brzine, — isprekidani zvučni signal koji označava odabir razrješenja vožnje, — funkcija testiranja pri mirovanju vlaka,

—	obilježja koja unosi strojovođa: — razrješenje vožnje radi omogućavanja kretanja po sporednim kolosijecima i do crvenih signala,

—	nadzor: — neprekidno nadziranje brzine,

—

odaziv: — ako se dopuštena brzina prekorači ili ako se primi kod niže brzine, pokreće se radna kočnica koja djeluje sve do postizanja dopuštene brzine, te dok strojovođa ne potvrdi prekoračenje brzine pomicanjem regulatora snage u položaj za kretanje inercijom ili kočenje. Ako strojovođa to ne učini, radna kočnica nastavlja djelovati.

Sustav za kontinuirano automatsko upozoravanje

—

Prikaz strojovođi: — slika posljednjeg prijeđenog pružnog signala sve do udaljenosti od oko 350 metara do narednog signala, te potom slika narednog signala. Neprestano se ažurira kako bi prikazao promjene narednih signalnih slika, — dugi zvučni ton koji ukazuje na primljenu naznaku ograničenije slike do potvrde prijama, — kratki zvučni signal „cvrkut” koje ukazuje na prijam manje ograničene slike, — funkcija testiranja pri mirovanju vlaka, — odabrani nositelj,

—	obilježja koja unosi strojovođa: — noseća frekvencija, — onemogućavanje prikaza crvene slike izvan područja kodiranih kolosiječnih strujnih krugova,

—	nadzor: — potvrda prijama promjene na ograničeniju signalnu sliku. Nakon potvrde nema nadzora nad vlakom do sljedeće promjene na ograničeniju signalnu sliku,

—	odaziv: — strojovođa mora potvrditi prijam promjene na ograničeniju signalnu sliku u roku sedam sekunda; u protivnome se pokreće kočnica za opasnost u trajanju od jedne minute. Nije je moguće otpustiti do isteka predviđenog vremena. Vlak bi se trebao zaustaviti u roku jedne minute.

Odgovorna država članica: Irska.

CROCODILE

Opis:

Crocodile je ugrađen na svim glavnim prugama RFF-a, SNCB-a i CFL-a. Crocodile se nalazi na svim prugama koje se uzimaju u obzir za interoperabilnost.

Sustav se temelji na željeznoj šipki na kolosijeku koja fizički dodiruje vlak uz pomoć četkice koja se nalazi na samome vozilu. Šipka prenosi napon od +/- 20 V iz baterije ovisno o signalnoj slici. Strojovođi se prikazuje slika i on mora potvrditi prijam upozorenja. Ako to ne učini, automatski se pokreće kočnica. Crocodile ne nadzire ni brzinu, niti udaljenost. Djeluje samo kao sustav nadzora budnosti.

Pružna jedinica i jedinica u vozilu konvencionalno su projektirane.

Glavna obilježja:

—	šipka napajana istosmjernom strujom (± 20 V),

—	nema obilježja vlaka u vozilu,

—	nadzor: strojovođa mora potvrditi prijam upozorenja,

—	odaziv: Kočnica za opasnost se poziva ako strojovođa ne potvrdi prijam upozorenja. Kočnica za opasnost može se otpustiti samo nakon što se vlak zaustavi.

Odgovorne države članice: Belgija, Francuska, Luksemburg.

EBICAB

Ebicab postoji u dvije verzije: Ebicab 700 i Ebicab 900.

Opis sustava Ebicab 700:

Sigurnosni, standardni sustav AOV-a u Švedskoj, Norveškoj, Portugalu i Bugarskoj. Jednaka programska podrška u Švedskoj i Norveškoj omogućava vlakovima prijelaz preko granice bez promjene strojovođe ili lokomotiva usprkos različitim signalnim sustavima i pravilima. U Portugalu i Bugarskoj koristi se različita programska podrška.

Sustav čine pružna oprema, balize i uređaji za kodiranje signala ili serijsku komunikaciju s elektronskim zabravljanjem, te računalna oprema u vozilu.

Prijenos podataka vrši se između pasivnih pružnih baliza (od 2 do 5 po signalu) i antene na vozilu smještene ispod vozila, koja pri prolasku napaja balizu energijom. Spoj između balize i opreme u vozilu je induktivan.

Glavna obilježja:

—	balize koje se napajaju energijom: — 27,115 MHz, — amplitudna modulacija za sinkronizacijske (taktne) impulse, — frekvencija impulsa 50 kHz,

—	prijenos podataka vlaku: — 4,5 MHz, — 50 kb/s, — 12 korisnih bitova, ukupno 32 bita,

—	povezivanje: — signali su povezani, — ploče, npr. ploče upozorenja i ploče ograničenja brzine nisu nužno povezane, 50 % nepovezanih baliza prihvaća se za sigurnosni sustav,

—	obilježja vlaka može unijeti strojovođa: — najveća brzina vlaka, — duljina vlaka, — obilježja kočenja vlaka, — posebna obilježja vlaka radi kojih se dopušta prekoračenje brzine ili nameće spora vožnja na određenim odsjecima, — stanje površine,

—

prikaz strojovođi: — najveća brzina pruge, — ciljna brzina, — razvijeni podaci o sekundarnim ciljevima za signalizaciju na budućem putu vožnje ili za postepenu signalizaciju ograničenja brzine; moguće je nadzirati 5 blokova, — ograničenja brzine nakon prvog signala, — vrijeme potrebno za pokretanje radne kočnice, 3 upozorenja, — kvarovi na pružnoj ili opremi u vozilu, — vrijednost posljednjeg usporenja, — tlak u kočnom vodu i trenutna brzina — podaci s posljednje prijeđene balize, — pomoćni podaci,

—

nadzor: — brzina pruge ovisno o mogućnostima kolosijeka u vezi s prekoračenjem brzine i radnim karakteristikama vozila ili o obvezi vožnje malom brzinom za posebne vlakove, — višestruki ciljevi uključujući signalne podatke bez optičkih signala, — trajna, privremena ili prisilna ograničenja brzine mogu se provesti s nepovezanim balizama, — mjesto zaustavljanja, — dinamički profil kočnice, — stanje nadzora cestovnog prijelaza u razini i klizišta, — ranžiranje, — zaštita od neželjene vožnje vlaka, — kompenzacija proklizavanja, — dopušten prolazak signala „stoj”, nadziranje pri brzini od 40 km/h do sljedećega glavnog signala,

—

odaziv: Zvučno upozorenje pri prekoračenju brzine većem od 5 km/h, radna se kočnica pokreće pri prekoračenju brzine većem od 10 km/h. Strojovođa može otpustiti radnu kočnicu kada je brzina unutar ograničenja. Ebicab dovoljno koči neovisno o radnjama strojovođe. Kočnica za opasnost koristi se isključivo u slučaju stvarne opasnosti, npr. ako radna kočnica nije dovoljna. Kočnica za opasnost može se otpustiti samo nakon zaustavljanja vlaka,

—	uvedena dodatna oprema po izboru: — radijski blokovni sustav koji ima funkcionalnost „kao 3. razina ETCS-a”, — komunikacija vlak-pruga.

Odgovorne države članice: Portugal, Švedska.

Opis sustava Ebicab 900:

Sustav čine pružna oprema, balize i uređaji za kodiranje signala ili serijsku komunikaciju s elektronskim zabravljenjem, te računalna oprema u vozilu.

Prijenos podataka vrši se između pasivnih pružnih baliza (od 2 do 4 po signalu) i antene u vozilu smještene ispod vozila, koja pri prolasku napaja balizu energijom. Spoj između balize i lokomotivske antene je induktivan.

Glavna obilježja:

—	balize koje se napajaju energijom: — 27 MHz, — amplitudna modulacija za sinkronizacijske (taktne) impulse, — frekvencija impulsa 50 kHz,

—	prijenos podataka vlaku: — 4,5 MHz, — 50 kb/s, — 255 bitova,

—	povezivanje: — signali su povezani, — ploče, npr. ploče upozorenja i ploče ograničenja brzine nisu nužno povezane, 50 % nepovezanih baliza smatra se sigurnosnim,

—	obilježja vlaka može unijeti strojovođa: — identifikacija vlaka, — najveća brzina vlaka, — duljina vlaka, — obilježja kočenja vlaka, — vrsta brzine vlaka (samo ako je brzina vlaka između 140 km/h i 300 km/h), — održavanje tlaka vlaka,

—	prikaz strojovođi: — ograničenje brzine, — ciljna brzina, — prekoračenje brzine, — učinkovitost, — ASFA-ov alarm, — reaktivacija kočnica, — vožnja preko dopuštenog ograničenja, — KRAJ, — zvučno upozorenje, — upozorenje prije kočenja, — crvena lampica, — alfanumerički prikaz,

—

nadzor: — brzina pruge ovisno o mogućnostima kolosijeka u vezi s prekoračenjem brzine i radnim karakteristikama vozila ili o obvezi vožnje malom brzinom za posebne vlakove, — višestruki ciljevi uključujući signalne podatke bez optičkih signala, — trajna, privremena ili prisilna ograničenja brzine mogu se provesti s nepovezanim balizama, — mjesto zaustavljanja, — dinamički profil kočnice, — stanje nadzora cestovnog prijelaza u razini i klizišta, — ranžiranje, — zaštita od neželjene vožnje vlaka, — kompenzacija proklizavanja, — dopušten prolazak signala „stoj”, nadziranje pri brzini od 40 km/h do sljedećega glavnog signala,

—	odaziv: zvučno upozorenje pri prekoračenju brzine većem od 3 km/h, radna se kočnica pokreće pri prekoračenju brzine većem od 5 km/h. Strojovođa može otpustiti radnu kočnicu kada je brzina unutar ograničenja. Ebicab dovoljno koči neovisno o radnjama strojovođe.

Odgovorna država članica: Španjolska.

EVM

Opis:

EVM je ugrađen na svim glavnim prugama mreže Mađarskih državnih željeznica (MÁV). Te se pruge uzimaju u obzir za interoperabilnost. Većina je lokomotiva opremljena tim sustavom.

Pružni dio sustava čine kodirani kolosiječni strujni krugovi koji rade na jednoj nosećoj frekvenciji za prijenos podataka. Noseća je frekvencija kodirana 100 %-tnom amplitudnom modulacijom pomoću elektronskog uređaja za kodiranje signala.

Prijenos podataka između kodiranih kolosiječnih strujnih krugova i lokomotivske opreme vrši se preko induktivno spojenih prijamnih zračnih zavojnih antena koje se nalaze iznad tračnica.

Glavna obilježja:

—	prijenos podataka vlakovima: — noseća frekvencija 75 Hz, — amplitudno modulirani kodovi (100 %), — 7 kodova (6 kodova brzine),

—	prikaz strojovođi: — signal u upravljačnici, — signalne slike: „stoj”, dopuštena brzina na sljedećem signalu (15, 40, 80, 120, MAX), nema prijenosa/kvar, ranžiranje,

—	nadzor: — ograničenje brzine, — kontrola budnosti svakih 1 550 m ako je stvarna budnost < ciljne budnosti, — kontrola budnosti svakih 200 m ako je stvarna budnost > ciljne budnosti, — signalna slika „stoj”, — ograničenje brzine ranžiranja,

—

odaziv: kočnica za opasnost pokreće se — ako nema odaziva strojovođe, — ako je ograničenje brzine prekoračeno i nakon signala budnosti, ili — pri prolasku signala „stoj” brzinom većom od 15 km/h, — pri ranžiranju odmah nakon prekoračenja brzine od 40 km/h (u ovome slučaju kočnica se pokreće bez zvučnog upozorenja),

—	dodatne funkcije: — zaštita od neželjene vožnje vlaka, — funkcija Comfort (znak za prekid signala nakon zaustavljanja vlaka).

Odgovorna država članica: Mađarska.

SUSTAV GW ATP

Opis:

GW ATP je sustav automatskog osiguranja vlaka (AOV) koji se koristi u Ujedinjenoj Kraljevini na prugama Great Western (GW) između Londona (Paddington), Bristol Temple Meadsa, Bristol Parkwaya i Newburyja. Sustav se temelji na sklopovlju srodnom sklopovlju sustava TBL koji se koristi u Belgiji, iako između njih postoje određene razlike i u tehničkim rješenjima i u radu.

Ovaj se sustav odnosi samo na vlakove koji voze brzinom većom od 160 km/h.

Sustav pruža sljedeće ključne funkcije:

—	potpuno automatsko osiguranje vlaka ako je vlak opremljen tim sustavom i ako obavlja promet na infrastrukturi koja je također opremljena tim sustavom,

—	nadzor nad najvećom brzinom vozila i osiguranje od neželjene vožnje ako je vlak opremljen tim sustavom i obavlja promet na infrastrukturi koja nije opremljena tim sustavom.

Podaci s pružnih uređaja prenose se balizama smještenim pokraj signala. Petlje za prijam podataka ugrađene su prema potrebi radi poboljšanja radnih karakteristika.

Glavna obilježja:

—	Prijenos podataka vlakovima: — 100 kHz ± 10 kHz (FSK), — 25 kbit/s, — 99 korisnih bitova po telegramu,

—	obilježja vlaka koja unosi strojovođa: — obilježja vlaka, poput npr. osnovnih stopa kočenja i najveće brzine, utvrđuju se pomoću unaprijed programiranog parametarskog priključka koji se spaja sa sklopovljem vlaka. Razlike u sastavu vlaka i mogućnosti kočenja može podesiti strojovođa pri pokretanju,

—

sučelje sa strojovođom, vizualna upozorenja: — najveća sigurna brzina, — ciljna brzina, — očekivano stanje na sljedećem dolazećem signalu, — prisutnost ograničenja brzine radi opasnosti, — prijava kvara, — neželjena vožnja, — uključivanje intervencije, — radni način „ranžiranje”, — način „prolazak signala stoj”, — prolazak signala koji upućuje na opasnost, — prolazak signala „oprez” (dopuštena vožnja na zauzeti kolosijek), zvučna upozorenja: — kratki upozoravajući zvučni signal pri promjeni prikazanih podataka, — dugi zvučni signal pri prekoračenju sigurne brzine ili pojavi ograničenja brzine u opasnosti, ili prolasku signala koji upućuje na opasnost, ili pri otkrivanju neželjene vožnje, ili pri otkrivanja kvara na sustavu, upravljačke naprave strojovođe: — gumb/pokazivač za paljenje, — gumb za potvrđivanje ponovne uspostave nadzora nakon intervencije sustava, — gumb za uključivanje ranžirnog načina, — gumb za prolazak znaka stoj u slučaju odobrenog prolaska znaka za opasnost, — gumbi za izolaciju,

—	nadzor: Sustav nadzire kretanje vlaka korištenjem sljedećih parametara: — najveća sigurna brzina (brzina pruge i trajna ograničenje brzine), — privremena ograničenje brzine, — mjesto zaustavljanja, — dinamički profil kočnice, — smjer vožnje (uključujući i nadzor nad neželjenom vožnjom).

Sustav pokreće radnu kočnicu punom silom ako:

—	se prekorači navedena najveća sigurna brzina za unaprijed određenu granicu i strojovođa se ne odaziva na zvučno upozorenje,

—	se pojavi ograničenje brzine u opasnosti,

—	dođe do nadoknadive greške u sustavu, npr. nisu primljeni očekivani podaci od pružne balize.

Sustav AOV-a pokreće kočnicu za opasnost ako:

—	vlak prođe signal za opasnost (vlak se zaustavlja, a strojovođa može nastaviti put pod djelomičnim nadzorom, ali je brzina vlaka ograničena na 20 m/h u trajanju od 3 minute ili do prolaska sljedeće balize),

—	dođe do neželjene vožnje vlaka (odnosno pomicanja za više od 10 metara ili pri brzini većoj od 5 m/h u smjeru koji ne odgovara položaju glavnog upravljačkog uređaja),

—	dođe do nenadoknadive greške u sustavu.

Odgovorna država članica: Ujedinjena Kraljevina.

INDUSI/PZB

(Induktive Zugsicherung/Punktförmige Zugbeeinflussung)

Opis:

Sustav AOV-a ugrađen je na prugama u Austriji i Njemačkoj koje se uzimaju u obzir za interoperabilnost.

Magnetski spojeni rezonantni strujni krugovi uz prugu i na vozilu prenose 1 od 3 podatka vlaku. Sustav nije u potpunosti sigurnosan, ali je dovoljno siguran za nadzor nad strojovođom. Djeluje potpuno u pratećem načinu rada, odnosno ne upozorava strojovođu na signalne slike, već samo obavještava da je vlak pod nadzorom.

Glavna obilježja:

—	3 frekvencije, — 500 Hz, — 1 000 Hz, — 2 000 Hz,

—	obilježja vlaka može unijeti strojovođa: obilježja kočenja (postotak kočenja i režim kočenja za 3 kategorije nadzora),

—

nadzor: — verzija sklopovlja (ne vrijedi za Njemačku): — 500 Hz: neposredan nadzor nad brzinom, — 1 000 Hz: potvrda prijema signalne slike ograničenja, nadzor nad brzinom ovisi o vrsti vlaka, — 2 000 Hz: neposredno zaustavljanje, — mikroprocesorska verzija: — 500 Hz: neposredan nadzor nad brzinom i nadzor nad slijedećom krivuljom kočenja, — 1 000 Hz: potvrda prijema signalne slike ograničenja, nadzor nad brzinom ovisi o programu s različitim krivuljama kočenja, nadzor uz pomoć vrijednosti vremena i brzine za ograničenu udaljenost; krivulje kočenja (u određenom vremenu na određenom putu) koje pokreće 1 000 Hz, te dodatno na određenom putu 500 Hz, — 2 000 Hz: trenutačno zaustavljanje,

—	odaziv: Kočnica za opasnost se poziva u slučaju kršenja nadzora. Kočnica za opasnost može se otpustiti u posebnim uvjetima,

Odgovorne države članice: Austrija, Njemačka.

KVB

Opis:

Standardi sustav AOV-a u Francuskoj na mreži RFF. Sve su elektrificirane konvencionalne pruge opremljene tim sustavom za nadzor brzine, osiguranju opasnih mjesta i privremena ograničenja brzine. Proveden je na 99 % konvencionalnih pruga. Djelomično je ugrađen na prugama velikih brzina za točkasti prijenos i nadzor nad privremenim ograničenjima brzine za slučajeve kada brzina nije određena kodovima TVM-a.

Sustav čine pružne balize, uključujući uređaje za kodiranje signala, i računalna oprema u vozilu. Ovaj sustav nadopunjava konvencionalnu signalizacijsku opremu.

Prijenos podataka vrši se između pasivnih pružnih baliza (od 2 do 9 po signalu) i antene u vozilu smještene ispod vozila, koja pri prolasku napaja balizu energijom. Spoj između balize i lokomotivske antene je induktivan. Ovaj se način prijenosa podataka koristi i za točkaste podatke koji nisu povezani s AOV-om (npr. vrata, radijski kanali).

Nadalje, KVB je moguće nadopuniti kontinuiranim prijenosom kako bi se omogućila funkcionalnost prijama podataka (poput europetlje):

Prijam podataka ostvaruje se kontinuiranim prijenosom. To se postiže modulacijom pomaka frekvencije (FSK) s dvije noseće frekvencije Fp od 20 kHz i 25 kHz (po jedna za svaki kolosijek). Podaci koji se prenose binarnog su tipa u skupinama od po 80 bitova (64 korisna bita). Poruka za prijam podataka zahtijeva tri elementa od 80 bitova, koji se prenose jedan za drugim. To je takozvana „duga” poruka.

Prijenos bita vrijednosti „1” vrši se na frekvenciji Fp + 692 Hz, a prijenos bita vrijednosti „0” vrši se na frekvenciji Fp – 750 Hz.

Obilježja:

—	balize koje se napajaju energijom: — 27,115 MHz, — amplitudna modulacija za sinkronizacijske (taktne) impulse, — frekvencija impulsa 50 kHz,

—	prijenos podataka vlaku: — 4,5 MHz, — 50 kbit/s, — 12 korisnih bitova (ukupno 4 x 8 bitova) analogne vrste, — 172 korisna bita (ukupno 256 bitova) digitalne vrste,

—	osim za kompozicije, obilježja vlaka mora unijeti strojovođa: — kategorija vlaka, — najveća brzina vlaka, — duljina vlaka, — obilježja kočenja vlaka,

—	prikaz strojovođi: — stanje nadzora nad brzinom, — brzina otpuštanja.

U posljednjoj se verziji sustava KVB navode samo obavijesti o približavanju signalu za opasnost s kratkim preklapanjem (000), „b” i „p” za predobavijest. Oznake za brzinu ne daju se niti u jednom smjeru.

—

Nadzor: — brzina pruge, uključujući trajna i privremena ograničenja brzine, — mjesto zaustavljanja, — dinamički profil kočnice, — ograničenja brzine. Sustav KVB nadzire ranžiranje i prijelaze na neke druge sustave (TVM), djeluje na promjene radijskih kanala, otvaranje prekidača, spuštanje pantografa, odabir strane otvaranja vrata, odabir visine stepenica, upravljanje zabrtvljenošću u tunelima ili u područjima opasnosti od kemijskog zagađenja. Nadalje, KVB se može nadopuniti kontinuiranim prijenosom kako bi se omogućile funkcije prijama podataka (poput europetlje).

—	Odaziv: Upozoravanje strojovođe. Kočnica za opasnost poziva se ako se prekrši nadzor vožnje. Kočnica za opasnost može se otpustiti nakon zaustavljanja vlaka.

Odgovorna država članica: Francuska.

LS

Opis:

LS je ugrađen na svim glavnim prugama mreže Čeških željeznica (CD) i Željeznica Slovačke Republike (ZSR), te drugim prugama brzina većih od 100 km/h. Radi se o prugama koje se uzimaju u obzir za interoperabilnost.

Pružni dio sustava čine kodirani kolosiječni strujni krugovi koji djeluju na jednoj nosećoj frekvenciji. Noseća je frekvencija kodirana 100 %-tnom amplitudnom modulacijom. Gotovo su sve lokomotive opremljene uređajima u vozilu. Dio sustava u vozilu je moderniziran, te je stoga oprema djelomično računalna.

Prijenos podataka između kodiranih kolosiječnih strujnih krugova i opreme u vozilu vrši se putem induktivno spojenih prijemnih zračnih antena koje se nalaze iznad tračnica.

Glavna obilježja:

—	prijenos podataka vlakovima: — noseća frekvencija 75 Hz, — modulirani kodovi AM, — 4 koda brzine (uključujući sliku „stoj”),

—	prikaz strojovođi: — signal u upravljačnici, — signalne slike: stoj, ograničena brzina, oprez (ograničenje brzine 100 km/h), puna brzina,

—	nadzor: — ograničenje brzine/može se zaobići nadzorom nad budnošću, — nema nadzora nad udaljenošću,

—	odaziv: Kočnica za opasnost pokreće se ako strojovođa ne reagira na prijam ograničenja brzine.

Odgovorne države članice: Češka, Slovačka.

LZB

(Linienförmige Zugbeeinflussung)

Opis:

Sustav AOV-a ugrađen na svim prugama u Njemačkoj brzina većih od 160 km/h, koje predstavljaju znatan dio pruga koje se uzimaju u obzir za interoperabilnost. LZB je također ugrađen na prugama u Austriji i Španjolskoj.

Sustav čini pružni dio koji se sastoji od sljedećih ugradivih elemenata:

—	prilagodbe sustavima zabravljivanja i dotičnom prijenosu podataka,

—	obrada podataka i SSS u centru LZB-a,

—	prijenosa podataka u smjeru i iz smjera ostalih centara LZB-a,

—	prijenosa podataka vlakovima i iz vlakova.

Oprema u vozilu obično ima integriranu funkciju Indusi.

Prijenos podataka između pružne opreme i opreme u vozilu vrši se putem tračničke induktivne kabelske petlje i lokomotivskih feritnih antena.

Glavna obilježja:

—	prijenos podataka vlakovima: — 36 kHz ± 0,4 kHz (FSK), — 1 200 bit/s, — 83,5 koraka po telegramu.

—	prijenos podataka iz vlaka: — 56 kHz ± 0,2 kHz (FSK), — 600 bit/s, — 41 korak po telegramu,

—	obilježja vlaka koja može unijeti strojovođa: — duljina vlaka, — najveća brzina vlaka, — obilježja kočenja vlaka (postotak kočenja i režim kočenja),

—	prikaz strojovođi: — važeći radni način, stanje prijenosa podataka, — najveća dopuštena brzina/stvarna brzina na brzinomjeru s dvije kazaljke, — ciljna brzina, — udaljenost od cilja, — pomoćni podaci,

—	nadzor: — brzina pruge (najveća brzina, privremena i trajna ograničenja brzine), — najveća brzina vlaka, — mjesto zaustavljanja, — smjer vožnje, — dinamički profil brzine, — pomoćne funkcije, npr. spuštanje pantografa (vidjeti Prilog C),

—	odaziv: Kočnica za opasnost pokreće se ako se prekrši nadzor vožnje. Kočnica za opasnost može se otpustiti u slučaju prekoračenja brzine kada se brzina spusti unutar ograničenja.

—

Operativna pravila sustava LZB-a: DB koristi ovaj sustav kao sustav AOV-a vezan uz sigurnost, te signali uz prugu nisu potrebni; ako signali uz prugu postoje radi vlakova koji nisu opremljeni ovim sustavom, oni se ne odnose na vlakove opremljene sustavom LZB. LZB je obično povezan s automatskim motorom i kontrolom kočnica.

Odgovorne države članice: Austrija, Njemačka, Španjolska.

MEMOR II+

Opis:

Ovaj sustav AOV-a, ugrađen na svim prugama željezničke mreže u Luksemburgu, koristi se za osiguranje opasnih mjesta i privremena ograničenja brzine. Sustav MEMOR II + nadopunjuje sustav Crocodile.

Sustav se temelji na jednoj, odnosno dvije željezne šipke na kolosijeku koje fizički dodiruju vlak preko četkica koje se nalaze na samome vozilu. Šipke prenose napon od +/- 12 V do +/- 20 V ovisno o signalnoj slici. Sustav se ne smatra sigurnosnim, ali je dovoljno siguran za nadzor strojovođe. Djeluje potpuno u pozadinskom načinu, odnosno ne upozorava strojovođu na signalne slike, već samo obavještava da je vlak pod nadzorom.

Glavna obilježja:

—	kolosiječne šipke napajane istosmjernom strujom (+/- 12 V do +/- 20 V),

—	u vozilu strojovođa ne unosi obilježja vlaka; u vozilu je pohranjena samo jedna unaprijed utvrđena krivulja brzine,

—

nadzor: U slučaju pojave signala koji upućuju na oprez ili signala za ograničenje brzine, jedan će pozitivan poticaj pokrenuti nadzor brzine, nadzor vremena i vrijednosti brzine na određenoj udaljenosti u usporedbi s pohranjenom krivuljom brzine. U slučaju pojave signala za potpuno zaustavljanje, dva pozitivna poticaja na udaljenosti od 11 metara pokreću kočnicu za opasnost.

—	odaziv: Kočnica za opasnost se poziva ako se prekrši nadzor (nema ispravnog odziva strojovođe). Kočnica za opasnost može se otpustiti nakon zaustavljanja vlaka.

—	prikaz strojovođi: stanje nadzora, stanje kočnice za opasnost.

Izgledi:

Luksemburška željeznička infrastrukturna mreža oprema se 1. razinom ETCS-a. Postepenim uvođenjem ETCS-a u rad zamijenit će se sustavi MEMOR II i Crocodile. To zahtijeva prijelazno razdoblje za prilagodbu sustava u vozilima ETCS-u. Na kraju će 1. razina ETCS-a postati jedini važeći sustav u upotrebi na luksemburškoj željezničkoj infrastrukturnoj mreži.

Odgovorna država članica: Luksemburg.

RETB

Opis:

Radio Electronic Token Block (RETB) je sustav signalizacije koji se koristi na manjem broju manje prometnih pruga u Ujedinjenoj Kraljevini, koje ulaze u području primjene direktive o interoperabilnosti konvencionalnih pruga (tri pruge u Škotskoj i jedna u Walesu).

Sustav pruža sljedeće ključne funkcije:

—	signalizacijski centar za nadzor izdaje vlakovima odobrenje puta vožnje pomoću elektroničkih oznaka (tokena), koje radio šalje opremi u vozilu,

—	strojovođi se prikazuje odobrenje puta vožnje,

—	oznake za odobrenje puta vožnje se vraća kada vlak dovrši dopušteni put vožnje.

Sustav RETB-a radi zajedno s provođenjem postupaka protokola komunikacije strojovođa - postavničar, koji se provode pri traženju, izdavanju i vraćanju oznaka za odobravanje puta vožnje.

RETB ne uključuje funkcionalnost osiguranja vlaka (stoga nema sučelja između opreme RETB-a u vozilu i kočnog sustava). Međutim, osiguranje vlaka od prekoračenja brzine pruža standardna oprema TPWS, koja je opisana u sklopu Priloga B. Oprema TPWS u vozilu obuhvaća funkcionalnost AWS-a (koja je također opisana u Prilogu B), koja strojovođi daje vizualna i zvučna upozorenja pri približavanju granici odobrenja puta vožnje i ograničenjima brzine.

Oprema u vozilu

Oprema u vozilu uključuje radijsku opremu i jedinicu za prikaz podataka u upravljačnici sustava RETB.

Radijska oprema

Radijski sustav koji se koristi za prijenos oznaka za odobrenje puta vožnje je inačica sustava NRN-a, koji se koristi u Ujedinjenoj Kraljevini (opisan u sklopu Priloga B). Radijska se oprema koristi za prijenos glasovnih poruka i podataka.

Jedinica za prikaz podataka u upravljačnici

Jedinica za prikaz podataka uključuje:

—	preklopku za uključivanje opreme u vozilu u rad,

—	gumb „prijam” za primanje oznaka za odobrenje puta vožnje iz kontrolnog centra kako bi se omogućilo provođenje puta vožnje vlaka,

—	alfanumerički zaslon, na kojemu se prikazuje naziv odsjeka pruge za koji je izdana oznaka odobrenja puta vožnje,

—	gumb „pošalji” za vraćanje oznake za odobrenje puta vožnje kontrolnom centru nakon što je vlak završio svoj put vožnje.

Vlak mora biti opremljen i uređajima TPWS (uključujući i funkcionalnost AWS-a) za prethodno opisane svrhe, no nema sučelja između opreme sustava TPWS-a i RETB-a u vozilu.

Odgovorna država članica: Ujedinjena Kraljevina.

RSDD/SCMT

(Ripetizione Segnali Discontinua Digitale/Sistema Controllo Marcia del Treno)

Opis:

RSDD/SCMT je sustav AOV-a; može se koristiti samostalno ili kao nadopuna infrastrukture sustava BACC-a.

Oprema u vozilu ima mogućnost upravljanja podacima iz različitih izvora na koordinirani način.

Sustav čine pružne balize i uređaji za kodiranje signala, te antena u vozilu koja pri prolasku napaja balizu energijom. Spoj je induktivan.

S logičkoga gledišta, postoje dvije vrste baliza:

„sustavne balize”, koje sadrže podatke o pruzi kojom vlak vozi, i „signalizacijske balize”, koje sadrže podatke o signalnim slikama.

Predviđene su tri vrste baliza, koje koriste iste frekvencije za povezivanje vlaka s prugom i pruge s vlakom, ali različitih su kapaciteta:

—	frekvencija za napajanje energijom: — 27,115 MHz,

—	prijenos podataka vlaku: — 4,5 MHz, — 12/180 bitova modulacije ASK, — 1 023 bita modulacije FSK,

—	obilježja vlaka: nepromjenjiva obilježja vlaka učitavaju se u servisima za održavanje, dok podatke o sastavu kompozicije vlaka unosi strojovođa. Koriste se posebna balize za kalibriranje sustava za mjerenje puta u vozilu prije njegove upotrebe u svrhu nadzora vlaka.

—

prikaz strojovođi: — najveća dopuštena brzina, — ciljna brzina, — stvarna brzina vlaka, — razvijeni podaci o sekundarnim ciljevima, — upozorenja prije pokretanja kočnice za opasnost, — pomoćni podaci, — nadzor: u redovnim uvjetima (puni nadzor) vlak nadzire sljedeća obilježja: brzinu pruge, ovisno o mogućnostima pruge u vezi prekoračenja brzine i radnim karakteristikama vozila, — trajna i privremena ograničenja brzine, — cestovni prijelaz u razini, — mjesto zaustavljanja, — dinamički profil kočnice, — ranžiranje. Ako se jedna ili više značajki pruge ne može poslati sustavu u vozilu (npr. zbog kvara), moguće je koristiti sustav s djelomičnim nadzorom. U tome se slučaju SSS isključuje, a strojovođa mora upravljati vlakom u skladu sa signalima uz prugu.

—	odaziv: — radna kočnica, — kočnica za opasnost.

Odgovorna država članica: Italija.

SELCAB

Opis:

Sustav AOV-a ugrađen na pruzi velikih brzina Madrid-Sevilla kao proširenje sustava LZB-a na području postaja. Lokomotivska oprema LZB 80 (Španjolska) može obrađivati podatke sustava SELCAB.

Prijenos podataka između pružne opreme i opreme u vlaku vrši se putem polukontinuirane kolosiječne induktivne petlje i lokomotivskih feritnih antena.

Glavna obilježja:

—	prijenos podataka vlaku: — 36 kHz ± 0,4 kHz (FSK), — 1 200 bit/s, — 83,5 koraka po telegramu,

—	obilježja vlaka koja može unijeti strojovođa: — duljina vlaka, — najveća brzina vlaka, — obilježja kočenja vlaka,

—	prikazi strojovođi: — najveća dopuštena/stvarna brzina na brzinomjeru s dvije kazaljke, — ciljna brzina, — udaljenost od cilja, — pomoćni podaci,

—	nadzor: — brzina pruge, — mjesto zaustavljanja, — smjer vožnje, — dinamički profil kočnice, — ograničenja brzine,

—	odaziv: Kočnica za opasnost se poziva ako se prekrši nadzor vožnje. Kočnica za opasnost može se otpustiti u slučaju prekomjerne brzine kada se brzina spusti unutar ograničenja.

Odgovorna država članica: Španjolska.

SHP

Samoczynne Hamowanie Pociągu

Opis:

AWS sustav ugrađen u Poljskoj na prugama koje se uzimaju u obzir za interoperabilnost.

Magnetski spojeni rezonantni strujni krugovi na pruzi i u vozilu prenose 1 podatak vlaku. Sustav se smatra sigurnosnim. Integriran je u sustav aktivnog nadzora budnosti u vozilu. Sustav nadzora budnosti pruža i osiguranje od nekontroliranog pomicanja vozila (proklizavanja) pri brzini 10 % većoj u odnosu na najveću dopuštenu brzinu vozila. Djeluje potpuno u pozadini, što znači da ne upozorava strojovođu na signalne slike, već samo obavještava da je vlak pod nadzorom.

Glavna obilježja:

—	frekvencija: — 1 000 Hz,

—	nadzor: — 1 000 Hz: potvrda prijama signala,

—	položaj rezonantnog strujnog kruga: — 200 m ispred pružnih signala i ulaznih signala na ulazu u postaju, — 0 m ispred (na mjestu) izlaznih signala na izlazu iz postaje,

odaziv:

Signalno se svjetlo u vozilu uključuje kada vlak prolazi rezonantni strujni krug (ugrađen u kolosijek), te se zahtijeva potvrda strojovođe. Ako se potvrda strojovođe ne primi u roku 3 s, uključuje se zvučno upozorenje. Ako se potvrda strojovođe ne zaprimi u roku 2 s nakon uključenja zvučnog upozorenja, sustav pokreće kočnicu za opasnost. Kočnica za opasnost može se otpustiti u posebnim uvjetima.

Sustav aktivnog nadzora budnosti pokreće se ako je brzina vozila veća 10 % od najveće dopuštene brzine vozila. Nakon 16 s uključuje se signalno svjetlo te se zahtijeva potvrda strojovođe u istom vremenskom roku kao i pri funkciji SHP-a. Potvrda se zahtijeva svakih 60 s. Nadzor SHP-a ponovno uključuje vrijeme kontrole budnosti u trajanju od 60 s.

Odgovorna država članica: Poljska.

TBL 1/2/3

Opis:

TBL je sustav AOV-a djelomično ugrađen na prugama NMBS-a/SNCB-a (trenutačno: 1 200 baliza i 120 uređaja u vozilu TBL-a1, 200 baliza i 300 uređaja u vozilu TBL-a 2, sve pruge brzina većih od 160 km/h opremljene su sustavom TBL2).

Sustav čine pružna baliza na svakome signalu i oprema u vozilu. TBL1 je sustav za upozoravanje, TBL 2/3 je sustav signalizacije u upravljačnici. Za TBL 2/3 predviđene su balize za prijam podataka, a raspoloživa je i kabelska petlja za prijam podataka.

Pružni se dio naziva TBL2 u slučaju sučelja s relejnim zabravljenjem, a TBL3 u slučaju serijskog sučelja s elektronskim zabravljenjem.

Oprema u vozilu naziva se TBL2. Uključuje funkcije sustava TBL2, TBL1 i Crocodile.

Prijenos podataka vrši se između aktivne balize i sklopa lokomotivskih zračnih zavojnih antena. Ovaj je sustav osjetljiv na smjer kretanja, balize su ugrađene između tračnica i malo su pomaknute od središnjice kolosijeka.

Glavna obilježja:

—	prijenos podataka vlakovima: — 100 kHz ± 10 kHz (FSK), — 25 kbit/s, — 119 korisnih bitova po telegramu za TBL 2/3, — 5 korisnih decimalnih podataka na 40 bitova po telegramu za TBL1,

—	obilježja vlaka unosi strojovođa (TBL2): — duljina vlaka, — najveća brzina vlaka, — obilježja kočenja vlaka (težina kočnice, vrsta vlaka, izolacije, ostali posebni parametri), — odabir jezika, parametri za identifikaciju,

—	prikazi strojovođi: — najveća brzina (krivulja kočenja), — ciljna brzina, — ciljna udaljenost, — brzina vlaka, — način rada, — pomoćni podaci,

—	nadzor: — brzina pruge, — ograničenja brzine (trajna i privremena), — posebna ograničenja za teretne i druge vlakove, — mjesto zaustavljanja, — dinamički profil kočnice, — smjer vožnje, — nadzor budnosti strojovođe, — pomoćne funkcije (pantograf, radijska komutacija),

—	odaziv: — zvučna i optička upozorenja, — kočnica za opasnost se poziva ako se prekrši nadzor vožnje ili ako strojovođa ne potvrdi prijam upozorenja.

Odgovorna država članica: Belgija.

TPWS

Opis:

TPWS je namijenjen unaprjeđenju sigurnosti, posebno na raskrižjima. Uključuje funkcionalnost AWS-a, prikazanu u kurzivu. TPWS je ugrađen na sve pruge koje se uzimaju u obzir za interoperabilnost.

Sustav osigurava sljedeće funkcije:

upozorenje strojovođi na standardnoj zaustavnoj udaljenosti o sljedećim ograničenim uvjetima:

—	signali nisu jasni,

—	trajna ograničenja brzine,

—	privremena ograničenja brzine,

osiguranje vlaka (unaprijed utvrđena obilježja vlaka) u sljedećim uvjetima:

—	vlak koji premašuje dopuštenu brzinu pruge pri posebnim ograničenjima brzine (graničnik brzine),

—	vlak koji se približava signalu „stoj” prevelikom brzinom (jedan ili više graničnika brzine),

—	vlak koji prolazi signal za opasnost (zaustavljanje vlaka).

Sustav se temelji na stalnim magnetima i zavojnicama koji stvaraju magnetna polja na kolosijeku. Ovaj se sustav ne smatra sigurnosnim, ali uključuje mjere i načela pomoću kojih se vjerojatnost pogrešnog upućivanja strojovođe smanjuje na najmanju moguću mjeru.

Sustav TWPS-a prikazuje sljedeće podatke strojovođi:

—	stanje posljednjeg magneta, slobodno ili ograničeno (tzv. pokazivač „suncokret”),

—	da je to razlog upotrebe kočnice,

—	njegovo stanje, kvar/izolacija.

Upravljačke naprave sustava TPWS su sljedeće:

—	gumb za potvrdu prijema upozorenja o ograničenom uvjetu,

—	gumb za prolazak signala za opasnost tijekom ograničenog vremena nakon te radnje,

—	gumbi za izolaciju.

Zvučna upozorenja sustava TPWS su sljedeća:

—	zvuk zvona — signal za slobodan put,

—	zvuk trube — ograničeni uvjet, čiji je prijam potrebno potvrditi.

Sustav TPWS povezuje se sučeljem s kočnim sustavom vlaka i vrši potpuno kočenje za slučaj opasnosti ako:

—	strojovođa ne potvrdi prijam zvuka trube u roku 2,5 sekunde,

—	odmah nakon prolaska vlaka pored graničnika brzine prekomjernom brzinom,

—	odmah nakon prolaska vlaka pored signala za opasnost.

Tehnologija se ne temelji na procesoru, no ta se mogućnost ne isključuje.

Ostala obilježja:

—	niz magnetnih polja (sjeverni pol, južni pol) putem kojih se odašilju pojedinosti o signalu slobodno ili zauzeto,

—	jedan od odabira sinusoidnih elektromagnetskih polja u području od 60 kHz za funkcije graničnika brzine i zaustavljanja vlaka (koristi se do 8 frekvencija),

—	obilježja vlaka u pogledu mogućnosti kočenja određena su ožičenjem vlaka što rezultira različitom najvećom brzinom pri graničnicima brzine. Trenutačno se ne koristi unos obilježja vlaka, iako ga se može predvidjeti,

—	strojovođa se poziva da potvrdi prijam ograničenog uvjeta u roku 2,5 sekunde; u protivnome se pozivaju kočnice za opasnost,

—	kočnica za opasnost može se otpustiti jednu minutu nakon njena pokretanja ako je potvrđen zahtjev za kočenjem.

Odgovorna država članica: Ujedinjena Kraljevina.

TVM

Opis:

TVM je prometno-upravljački i signalno-sigurnosni sustav u upravljačnici. Posebno je namijenjen prugama velikih brzina RFF. Starija verzija sustava, TVM 300, ugrađena je na pruzi Pariz-Lyon (LGV SE) i pruzi Pariz-Tours/Le Mans (LGV A). Novija verzija TVM 430 ugrađena je na pruzi Pariz-Lille-Calais (LGV N), na dijelu SCNB-a prema Bruxellesu, na pruzi Lyon-Marseilles/Nimes (LGV Mediterranée), u tunelu ispod kanala La Manche i željezničkom odsjeku kroz tunel ispod kanala La Manche u Ujedinjenoj Kraljevini. Sustav TVM 430 kompatibilan je sa sustavom TVM 300.

Sustavi TVM 300 i TVM 430 temelje se na kodiranim kolosiječnim strujnim krugovima kao sredstvom kontinuiranog prijenosa i induktivnim petljama ili balizama (vrste KVB ili TBL) kao sredstvima točkastog prijenosa.

Prijenos podataka između kodiranih kolosiječnih strujnih krugova i opreme u vozilu vrši se induktivno spojenim prijamnim zračnim zavojnim antenama koje se nalaze iznad tračnica.

Glavna obilježja:

—	prijenos podataka vlakovima tračničkim strujnim krugovima: — razne noseće frekvencije (1,7; 2,0; 2,3; 2,6) kHzp — modulirani kodovi brzine FSK, — 18 kodova brzine (TVM 300), — 27 bitova (TVM 430),

—	prijenos podataka vlakovima induktivnim petljama: — TVM 300: 14 frekvencija (od 1,3 to 3,8 kHz), — TVM 430: modulirani signal PSK, 125 kHz, 170 bitova,

—	obilježja vlaka u vozilu koja se unose u lokomotive za vuču vlakova u tunelu ispod kanala La Manche (ne odnosi se na TGV, za koji se koriste nepromjenjive vrijednosti),

—	prikaz strojovođi: naredbe o ograničenju brzina povezani sa signalnim slikama u boji,

—	nadzor: — brzina (neprekidno), — pokretanje kočnica temelji se na: — stepenastoj krivulji za TVM 300, — paraboličnoj krivulji za TVM 430, — mjesto zaustavljanja,

—	odaziv: — kočnica za opasnost poziva se u slučaju prekomjerne brzine.

Odgovorne države članice: Belgija, Francuska, Ujedinjena Kraljevina.

ZUB 123

Opis:

Sustav AOV-a ugrađen na prugama u Danskoj koje se uzimaju u obzir za interoperabilnost.

Sustav se sastoji od sljedećih dijelova:

Pružna oprema

—	uparena pružna zavojnica (primopredajnik), koja je ugrađena s vanjske strane tračnica,

—	na nekim se mjestima koriste petlje u svrhu prijama podataka,

—	signalizacijska upravljačka ploča koja pretražuje i izvodi podatke za prijenos.

Oprema u vozilu:

—	jedinica u vozilu s procesnom logikom i opremom za prijam/odašiljanje. Djeluje preko jedinice za sučelje s kočnim sustavom ugrađene na kočnicama,

—	uparena zavojnica u vozilu, ugrađena na okretno postolje, koja prima podatke s pruge,

—	generator impulsa odometra, ugrađen na osovini, koji dostavlja podatke o prijeđenoj udaljenosti i stvarnoj brzini,

—	zaslon i upravljačka ploča u upravljačnici.

Oprema sustava ZUB 123 u vozilu smatra se sigurnosnom.

Glavna obilježja:

—	3 frekvencije: — kontrolni kanal 50 kHz, — kanal napajanja 100 Khz, — podatkovni kanal 850 kHz,

—	načini prijenosa podataka: — multipleks s vremenskom podjelom kanala za serijski prijenos telegrama do 96 korisnih bitova,

—	obrada podataka u vozilu: — obrada podataka na glavnom računalu (poboljšana razina izvedbe), — prikaz strojovođi: — najveća dopuštena brzina, — stvarna brzina, — ciljna brzina, — ciljna udaljenost,

—	pomoćni pokazivači i gumbi,

—	unos podataka o vlaku: — u komandnu ploču uređaja za kodiranje, ili — izravno u jedinicu u vozilu,

—	nadzor: — brzina pruge, — mjesto zaustavljanja, — ograničenja brzine, — dinamički profil kočnice,

—	odaziv: — kočnica za opasnost poziva se ako se prekrši nadzor vožnje, — kočnica za opasnost u slučaju prekomjerne brzine može se otpustiti kada se brzina spusti unutar ograničenja.

Odgovorna država članica: Danska.

ZUB 121

(Samo radi obavijesti)

Opis:

Sustav AOV-a ugrađen u Švicarskoj na prugama SBB i BLS koje se uzimaju u obzir za interoperabilnost.

Sustav čine sljedeći dijelovi:

pružna oprema

—	utvrđuje smjer vožnje na koji se utječe,

—	uparena pružna zavojnica (primopredajnik), koja je ugrađena na unutarnjoj strani tračnica i leži pomaknuta od središta prema spojnoj petlji ugrađenoj na unutarnjoj strani tračnica i pomaknutoj u odnosu na središte. Prethodna uparena zavojnica utvrđuje smjer vožnje na koji utječe naredna petlja,

—	upravljačka ploča signalizacije koja ispituje i izvodi podatke za prijenos (nije sigurnosna).

Oprema u vozilu

—	jedinica u vozilu s procesnom logikom i opremom za prijam/odašiljanje. Radi preko jedinice za sučelje s kočnim sustavom ugrađene na kočnicama,

—	spojna zavojnica u vozilu, ugrađena na okretno postolje, koja prima podatke s pruge (s postojećom je opremom moguć samo prijenos podataka s pruge u vlak),

—	generator impulsa odometra ugrađen na osovini, koji pruža podatke o prijeđenoj udaljenosti, stvarnoj brzini i smjeru vožnje,

—	zaslon i upravljačka ploča u upravljačnici,

—	ulazno/izlazno sučelje s radijskom jedinicom u vozilu ili integriranim informacijskim sustavom u vozilu (IBIS) za razmjenu podataka o vozilu koje unosi strojovođa.

Obilježja:

—	3 frekvencije: — kontrolni kanal 50 kHz, — kanal napajanja 100 Khz, — podatkovni kanal 850 kHz,

—	načini prijenosa podataka:

—	multipleks s vremenskom podjelom kanala za serijski prijenos telegrama do 104 korisna bita podataka,

—	obrada podataka u vozilu: (nije sigurnosna),

—	obrada podataka jednim računalom (dodatna razina radnih karakteristika),

—	prikaz strojovođi:

—	jedan LCD ekran s 4 znamenke na kojem se prikazuje: — „8 — — 8”; nema nadzora, ili — „8 8 8 8”; nadzor nad najvećom brzinom vlaka, ili — „— — — —”: nadzor nad najvećom dopuštenom brzinom pruge, ili — „6 0”; ciljna brzina, ili — „I I I I”; podatak „nastavi” koji odašilje petlja,

—	lampice i truba: — kočnica za opasnost radi, — kvar na opremi,

—	gumbi: — gumb za testiranje, — vraćanje zaustavljanja u slučaju opasnosti u prvotni položaj, — gumb za otpuštanje (zajedno s gumbom za otpuštanje „Signum”),

—	unos podataka o vlaku: koristi se upravljačka ploča radija u vozilu,

—	nadzor/komande: — brzina pruge, — mjesto zaustavljanja, — ograničenja brzine, — dinamički profil kočnice, — nadzor nad radijskim kanalima,

—	odaziv: — kočnica za opasnost poziva se u slučaju dostizanja granične brzine, — prekid nadzora nad brzinom ako se prekrši nadzor vožnje.

Odgovorna država članica: Švicarska.

Dio 2.: Radio

KAZALO:

1.	Poglavlja 1. - 4. – radio prema UIC-u

2.	Poglavlja 1. - 4. + 6. – radio prema UIC-u

3.	Poglavlja 1. - 4. + 6. (irski sustav) – radio prema UIC-u

4.	Poglavlja 1. - 4. + 6. + 7. – radio prema UIC-u

Uvod u sustave u Ujedinjenoj Kraljevini

5.

BR 1845

6.

BR 1609

7.	ETCS i GSM FS-a

8.	Poglavlja 1. - 4. – radio prema UIC-u (radio sustav TTT ugrađen na pruzi Cascais)

9.	Radijski sustav TTT CP_N

10.	Radijski sustav PKP

11.	Radijska oprema u vlaku VR

12.	TRS – radijski sustav Čeških željeznica

13.	Radijski sustav LDZ

14.	CH – radijski sustav Grčkih željeznica

16.	Estonski radijski sustav

17.	Litavski radijski sustav

Ovi se sustavi trenutačno koriste u državama članicama. Za podrobne se podatke upućuje na registar infrastrukture kako je utvrđen Prilogom C.

Samo radi obavijesti, sustavi koji se ne koriste u državama članicama:

15.	Poglavlje o radiju prema UIC-u u Bugarskoj.

Poglavlja 1. - 4. – radio prema UIC-u

Opis:

Ovaj radio zemlja-vlak u skladu je s tehničkim propisima utvrđenima u UIC-u, šifra 751-3, treće izdanje, 1.7.1984. Radi se o najmanjem mogućem podsustavu neophodnom za međunarodni željeznički promet.

Radio prema UIC-u je analogni radio, koji se sastoji od pružne i pokretne opreme (u vlaku).

Radijski sustavi u skladu s ovim osnovnim podsustavom omogućavaju glasovnu komunikaciju simpleks i dupleks vezama i uporabu radnih signala (tonova), ali ne za selektivne pozive, ni za prijenos podataka.

Glavna obilježja:

—

frekvencije: — iz vlaka zemlji: 457,450 MHz … 458,450 MHz, — sa zemlje vlaku: — pojas A: 467,400 MHz … 468,450 MHz, — pojas B: 447,400 MHz … 448,450 MHz (koristi se samo ako pojas A nije raspoloživ), — interval između frekvencija 25 kHz, — frekvencijski parovi dupleks 10 MHz međusobne udaljenosti, — skupine od po 4 kanala, prvenstveno 62 … 65 za međunarodni promet, — dvostrani ili višestrani sporazum o korištenim frekvencijama,

—	osjetljivost: — > 1 μV ako je omjer signala i buke > 20 dB (pokretna oprema), — > 2 μV (oprema uz prugu),

—	snaga zračenja: — 6 W pokretna oprema, — 6 W pružna oprema,

—	obilježja antene: — λ/4 neusmjerena (pokretna oprema), — 4 m iznad tračnica (pokretna oprema), — neusmjerena ili usmjerena (pružna oprema), — u tunelima propusni kabeli ili snažne usmjerene antene (pružna oprema), — priključni otpornik 50 Oma,

—	polarizacija: — okomita, — bilo koja polarizacija u tunelima,

—	odstupanje frekvencije: — < 1,75 kHz za radni zvuk, — < 2,25 kHz za glas,

—	načini rada: — 1. način, dupleks veza, — 2. način, semidupleks veza,

—	prebacivanje kanala u vozilu: — ručno unosom broja kanala, — automatski ovisno o naponu prijamnika, radni tonovi: — slobodan kanal: 2 280 Hz, — slušanje (prijem): 1 960 Hz, — pilot: 2 800 Hz, — upozorenje: 1 520 Hz.

Odgovorne države članice: Francuska, Njemačka, Mađarska, Luksemburg.

Poglavlja 1. - 4. + 6. – radio prema UIC-u

Opis:

Ovaj radio zemlja-vlak u skladu je s tehničkim propisima utvrđenima u UIC-u, šifra 751-3, treće izdanje, 1.7.1984.

Radio prema UIC-u je analogni radio, koji čine pružna i pokretna oprema (u vlaku).

Radijski sustavi u skladu s ovim osnovnim podsustavom omogućavaju glasovnu komunikaciju simpleks i dupleks vezama i uporabu radnih signala (tonova) za selektivne pozive i prijenos podataka.

Glavna obilježja:

—

frekvencije: — iz vlaka zemlji: 457,450 MHz … 458,450 MHz, — sa zemlje vlaku: — pojas A: 467,400 MHz … 468,450 MHz, — pojas B: 447,400 MHz … 448,450 MHz (koristi se samo ako pojas A nije raspoloživ), — interval između frekvencija 25 kHz, — frekvencijski parovi dupleks 10 MHz međusobne udaljenosti, — skupine od po 4 kanala, prvenstveno 62 … 65 za međunarodni promet, — bilateralni ili multiateralni sporazum o korištenim frekvencijama,

—	osjetljivost: — > 1 μV ako je omjer signala i buke > 20 dB (pokretna oprema), — > 2 μV (pružna oprema),

—	snaga zračenja: — 6 W pokretna oprema, — 6 W pružna oprema,

—	obilježja antene: — λ/4 neusmjerena (pokretna oprema), — 4 m iznad tračnica (pokretna oprema), — neusmjerena ili usmjerena (pružna oprema), — u tunelima propusni kabeli ili snažne usmjerene antene (oprema uz prugu), — priključni otpornik 50 oma,

—	polarizacija: — okomita, — bilo koja polarizacija u tunelima,

—	odstupanje frekvencije: — < 1,75 kHz za radni ton, — < 2,25 kHz za glas,

—	načini rada: — 1. način, dupleks veza, — 2. način, semidupleks veza,

—	prebacivanje kanala u vozilu: — ručno unosom broja kanala, — automatski ovisno o naponu prijamnika, radni tonovi: — slobodan kanal: 2 280 Hz, — slušanje (prijem): 1 960 Hz, — pilot: 2 800 Hz, — upozorenje: 1 520 Hz,

—	struktura telegrama: — sinkronizacijsko zaglavlje: 1111 1111 0010, — BCD kodirani broj vlaka sa 6 decimalnih znamenki, — 2 položaja podatka, od po 4 bita svaki, — 7-bitni redundantni kod, polinomski: 1110 000 1 (H = 4),

—	prijenos telegrama: — 600 bitova/s, — FSK, „0” = 1 700 Hz, „1” = 1 300 Hz,

—

poruke (kodiranje heksadecimalnim znamenkama): — s pruge vlaku: — govor 08, — zaustavljanje u opasnosti 09, — proba 00, — vozi brže 04, — vozi sporije 02, — obavijest razglasom 0C, — pisani nalog 06, — proširenje telegrama 03, — vlak pruzi: — zahtjev za komunikacijom 08, — potvrda prijema naloga 0A, — savjet 06, — proba 00, — osoblje vlaka zahtijeva komunikaciju 09, — zahtjev za uspostavom telefonske veze 0C, — proširenje telegrama 03.

Odgovorne države članice: Austrija, Belgija, Danska, Njemačka, Nizozemska, Španjolska.

Poglavlja 1. - 4. + 6. (irski sustav) – radio prema UIC-u

Opis:

Ovaj radio zemlja-vlak u skladu je s tehničkim propisima utvrđenima u UIC-u, šifra 751-3, treće izdanje, 1.7.1984.

Radio prema UIC-u je analogni radio, koji čine pružna i pokretna oprema (u vlaku).

Radijski sustavi u skladu s ovim osnovnim podsustavom omogućavaju glasovnu komunikaciju simpleks i dupleks vezama i uporabu radnih signala (tonova), za selektivne pozive i prijenos podataka.

Glavna obilježja:

—	frekvencije: — iz vlaka zemlji: 461,675 MHz … 461,950 MHz, — sa zemlje vlaku: 456,175 MHz … 456,450 MHz, — interval između frekvencija 25 kHz, — frekvencijski parovi dupleks 5,5 MHz međusobne udaljenosti, — skupine od po 4 kanala,

—	osjetljivost: — > 1 μV ako je omjer signala i buke > 20 dB (pokretna oprema), — > 2 μV (pružna oprema),

—	snaga zračenja: — 10 W pokretna oprema, — 10 W pružna oprema,

—	obilježja antene: — λ/4 neusmjerena (pokretna oprema), — 4 m iznad tračnica (pokretna oprema), — neusmjerena ili usmjerena (pružna oprema), — u tunelima propusni komunikacijski kabeli ili snažne usmjerene antene (pružna oprema), — priključni otpornik 50 oma,

—	polarizacija: — okomita, — bilo koja polarizacija u tunelima,

—	odstupanje frekvencije: — < 1,75 kHz za radni ton, — < 2,25 kHz za glas,

—	načini rada: — A način, dupleks veza za prijenos glasa i podataka, — B način, dupleks veza samo za prijenos glasa, — C način, simpleks veza samo za prijenos glasa,

—	prebacivanje kanala u vozilu: — ručno unosom broja kanala, — automatski ovisno o naponu prijamnika,

—	radni tonovi: — slobodna linija: 2 280 Hz, — opći poziv: 1 960 Hz, — pilot: 2 800 Hz, — poziv u opasnosti: 1 520 Hz,

—	struktura telegrama: — sinkronizacijsko zaglavlje: 1111 1111 0010, — BCD kodirani broj vlaka sa 6 decimalnih znamenki, — 2 položaja podatka, po 4 bita svaki, — 7-bitni redundantni kod, polinomski: 1110 000 1 (H = 4),

—	prijenos telegrama: — 600 bitova/s, — FSK, „0” = 1 700 Hz, „1” = 1 300 Hz,

—

poruke: — s pruge vlaku: — centar za upravljanje prometom strojovođi, — pregrijano ležište, — uputa br. 9 (koristi se za daljinsko obavještavanje putnika u elektromotornim vlakovima klase 8100), — stani na sljedećem signalu, — stani u sljedećoj postaji, — uputa br. 5 (trenutačno se ne koristi), — uputa br. 6 (trenutačno se ne koristi), — uputa br. 7 (trenutačno se ne koristi), — stani radi opasnosti, — proba, — iz vlaka pruzi: — proba, — strojovođa, — štiti, — regulator (PABX), — zapreka na pruzi, — potvrda prijema, — pripremi se za pokretanje, — obilazak, — otpusti vožnju, — rezervirana poruka 1, — rezervirana poruka 2, — poziv u slučaju opasnosti, — poziv B načina.

Odgovorne države članice: Irska, Mađarska.

Radi obavijesti: isti se radijski sustav koristi u Norveškoj.

Poglavlja 1. - 4. + 6. + 7. – radio prema UIC-u

Opis:

Ovaj radio zemlja-vlak u skladu je s tehničkim propisima utvrđenima u UIC-u, šifra 751-3, treće izdanje, 1.7.1984. Poglavlje 7., izdanje od 1.1.1988.

Radio prema UIC-u je analogni radio, koji čine pružna i pokretna oprema (u vlaku).

Radijski sustavi u skladu s ovim osnovnim podsustavom omogućuju glasovnu komunikaciju simpleks i dupleks vezama i uporabu radnih signala (tonova) za selektivne pozive i prijenos podataka. Mogućnosti prijenosa podataka su proširene. Ovo se obilježje u uputama UIC-a ne smatra obveznim. Ako se ne može osigurati bilateralnim ili multilateralnim sporazumom, treba ga koristiti samo na nacionalnoj razini.

Glavna obilježja:

—

frekvencije: — iz vlaka zemlji: 457,450 MHz … 458,450 MHz, — sa zemlje vlaku: — pojas A: 467,400 MHz … 468,450 MHz, — pojas B: 447,400 MHz … 448,450 MHz (koristi se samo ako frekvencijski pojas A nije raspoloživ), — interval između frekvencija 25 kHz, — frekvencijski parovi dupleks 10 MHz međusobne udaljenosti, — skupine od po 4 kanala, prvenstveno 62 … 65 za međunarodni promet, — bilateralni ili multilateralni sporazum o korištenim frekvencijama,

—	osjetljivost: — > 1 μV ako je omjer signala i buke > 20 dB (pokretna oprema), — > 2 μV (pružna oprema),

—	snaga zračenja: — 6 W pokretna oprema, — 6 W pružna oprema,

—	obilježja antene: — λ/4 neusmjerena (pokretna oprema), — 4 m iznad tračnica (pokretna oprema), — neusmjerena ili usmjerena (pružna oprema), — u tunelima propusni komunikacijski kabeli ili snažne usmjerene antene (pružna oprema), — priključni otpornik 50 oma,

—	polarizacija: — okomita, — bilo koja polarizacija u tunelima,

—	odstupanje frekvencije: — < 1,75 kHz za radni ton, — < 2,25 kHz za glas,

—	načini rada: — 1. način, dupleks veza, — 2. način, semidupleks veza,

—	prebacivanje kanala u vozilu, — ručno unosom broja kanala, — automatski ovisno o naponu prijamnika, radni tonovi: — slobodan kanal: 2 280 Hz, — slušanje (prijem): 1 960 Hz, — pilot: 2 800 Hz, — upozorenje: 1 520 Hz,

—	struktura telegrama: — sinkronizacijsko zaglavlje: 1111 1111 0010, — BCD kodirani broj vlaka sa 6 decimalnih znamenki, — 2 položaja podatka, po 4 bita svaki, — 7-bitni redundantni kod, polinomski: 1110 000 1 (H = 4),

—	prijenos telegrama: — 600 bitova/s, — FSK, „0” = 1 700 Hz, „1” = 1 300 Hz,

—

poruke (kodiranje heksadecimalnim znamenkama): — s pruge vlaku: — govor 08, — stani radi opasnosti 09, — proba 00, — vozi brže 04, — vozi sporije 02, — obavijest razglasom 0C, — pisani nalog 06, — proširenje telegrama 03, — iz vlaka pruzi: — zahtjev za komunikaciju 08, — potvrda prijema naloga 0A, — savjet 06, — proba 00, — osoblje vlaka zahtijeva komunikaciju 09, — zahtjev za uspostavom telefonske veze 0C, — proširenje telegrama 03,

—

proširenje telegrama (samo ako je zahtijevano kodom 03), — radio-telefonski sustav s istovremenim prijenosom digitalne poruke, — razmjena glasovnih poruka dupleks vezom, — razmjena podatkovnih poruka bilo koje duljine dupleks vezom, — razmjena glasovnih podataka simpleks vezom među pokretnim jedinicama na istom radijskom odsjeku, — multipleks veza s vremenskom podjelom kanala za govor i podatke (s pokretne oprema pružnoj opremi), — prijenos podataka 260 m/s, — komprimirani govor 780 m/s, — okvirna struktura HDLC prema ISO-u za prijenos podataka (s pružne opreme pokretnoj), — 1 200 bit/s, — FSK, „0” = 1 800 Hz, „1” = 1 200 Hz.

Odgovorna država članica: Francuska.

Uvod u sustave u Ujedinjenoj Kraljevini

Sustav koji se zove NRN (National Radio Network – nacionalna radijska mreža) ugrađen je na čitavoj željezničkoj mreži u Ujedinjenoj Kraljevini, uključujući pruge velikih brzina koje su temelj mreže pruga velikih brzina Ujedinjene Kraljevine. To su sljedeće pruge:

—	West Coast Main Line (London-Glasgow),

—	East Coast Main Line (London-Edinburgh),

—	Great Western Main Line (London-Bristol/južni Wales).

Sustav „Cab Secure”, odnosno osiguranje upravljačnice, ugrađen je na izrazito prometnim područjima u okolici Londona, Liverpoola i Glasgowa, koja mogu uključivati pruge koje predstavljaju dio mreže pruga velikih brzina. Nadalje, sve su glavne pruge u jugoistočnome dijelu, uključujući postojeći put vožnje kroz tunel ispod kanala La Manche od obale do postaje Waterloo u Londonu, opremljene sustavom „Cab Secure”.

Putnički i teretni vlakovi koji prometuju glavnim prugama opremljeni su sustavom NRN, dok su vlakovi koji prometuju prigradskim prugama i prugama s prometom srednjeg intenziteta opremljeni sustavom „Cab Secure”, odnosno CRS. Općenito su vlakovi opremljeni nekom vrstom radija, no samo je nekolicina vlakova koji prometuju i u područjima sustava NRN i sustava CRS opremljena objema vrstama radija. To se posebno odnosi na vlakove opremljene sustavom CRS, ali određeni dio svog radnog vijeka obavljaju promet izvan područja infrastrukture opremljene sustavom CRS.

BR 1845 izdanja G i H (pružni uređaji), BR 1661 izdanje A (uređaji u vlaku), opće poznati pod nazivom Cab Secure radio (radio za osiguranje upravljačnice)

Opis:

Ovaj radio zemlja-vlak u skladu je s tehničkim propisima utvrđenima u Specifikacijama za željezničke kolosijeke (specifikacije BR 1845 izdanja G i H i BR 1661 izdanje A).

Cab Secure Radio je analogni radio, koji čine pružna i pokretna oprema (u vlaku).

Radijski sustavi u skladu s ovim osnovnim podsustavom omogućavaju glasovnu komunikaciju dupleks vezom i uporabu radnih signala (tonova) za selektivne pozive i prijenos podataka.

Glavna obilježja:

—

frekvencije: — iz vlaka zemlji: 448,34375 MHz … 448,48125 MHz (Napomena: postoje dodatni kanali o kojima je potrebno dobiti podatke), — sa zemlje vlaku: 454,84375 MHz … 454,98125 MHz, — interval između frekvencija 12,5 kHz, — frekvencijski parovi dupleks 6,5 MHz međusobne udaljenosti, — bilateralni ili multilateralni sporazum o korištenim frekvencijama,

—	osjetljivost: — 1 μV ako je omjer signala i buke > 20 dB (pokretna oprema), — < 2 μV (pružna oprema),

—	snaga zračenja: — 10 W pokretna oprema, — 10 W pružna oprema,

—	obilježja antene: — λ/4 neusmjerena (pokretna oprema), — 4 m iznad tračnica (pokretna oprema), — neusmjerena ili usmjerena (pružna oprema), — u tunelima propusni komunikacijski kabeli ili snažne usmjerene antene (pružna oprema), — priključni otpornik 50 oma,

—	polarizacija: — okomita, — vodoravna u tunelima,

—	odstupanje frekvencije: — 300 Hz za tonove CTCSS-a, — 1,5 kHz za prijenos podataka — 1,75 kHz za ton za opasnost, — < 2,5 kHz za glas,

—	načini rada: — 1. način, dupleks veza,

—	prebacivanje kanala u vozilu: — ručno unosom broja kanala, — automatski ovisno o poruci koju odašilje centar za upravljanje,

—	radni tonovi: — CTCSS: X, Y, Z, 203,5 Hz, — poziv u opasnosti: 1 520 Hz,

—

struktura telegrama: — sinkronizacijsko zaglavlje: 00100011 11101011, — podatkovni elementi, — signalizacijski telegrami (3 bajta), — vrsta poruke (sustav slobodan, sustav zauzet, opći poziv, potvrda opasnosti itd.), — šifra područja, — broj kanala, — podatkovni telegrami (8 bajta), — vrsta poruke (sustav slobodan, sustav zauzet, opći poziv, potvrda opasnosti itd.), — šifra područja, — broj kanala plus broj vlaka s 5 decimalnih znamenki ili 4 alfanumerička znaka u kodiranom obliku BCD, ili broj signala (3 bajta), — broj vlaka (6 znamenki) (3 bajta), — 7-bitni redundantni kod, polinomski: 110011011 (H = 4),

—	prijenos telegrama: — 1 200 bit/s, — FSK, „0” = 1 800 Hz, „1” = 1 200 Hz,

—

poruke (kodiranje heksadecimalnim znamenkama): — s pruge vlaku: — proba 00, — govor 02, — obavijest razglasom 04, — čekaj na signal 06, — stani radi opasnosti 0A, — prijelaz na drugo područje, sustav slobodan 0C, — prijelaz na drugo područje, sustav zauzet 0E, — s vlaka pruzi: — proba 80, — zahtjev za komunikacijom 82, — postavljanje broja signala 84, — odgovor u opasnosti 86, — zauzeto 88, — obustavi poziv 90, — uzbuna DSD 96.

Odgovorna država članica: Ujedinjena Kraljevina.

BR 1609 izdanje 2. (opće poznat pod nazivom National Radio Network – NRN (nacionalna radijska mreža))

Opis:

Ovaj radio zemlja-vlak u skladu je s tehničkim propisima utvrđenima u Specifikaciji za željezničke kolosijeke BR 1609 izdanju 2., kolovoz 1987.

„National Radio Network” je analogni radio, kojeg čine pružna i pokretna oprema (u vlaku).

Radijski sustavi u skladu s ovim osnovnim podsustavom omogućuju glasovnu komunikaciju dupleks vezom (pružna oprema), glasovnu komunikaciju simpleks vezom (oprema u vlaku), radio emitiranje i uporabu radnih signala (tonova) za selektivne pozive i prijenos podataka.

Glavna obilježja:

—

frekvencije: podpojas 2 pojasa između 174 MHz i 225 MHz — 196,85 MHz do 198,3 MHz iz vlaka zemlji, — 204,85 MHz do 206,3 MHz sa zemlje vlaku, — interval između frekvencija 12,5 kHz, — frekvencijski parovi dupleks 8,0 MHz međusobne udaljenosti, — ne koriste se sve frekvencije unutar navedenih pojaseva,

—	osjetljivost: — < 0,6 μV ako je omjer signala i buke 12 dB (pokretna oprema) — < 0,3 μV ako je omjer signala i buke 12 dB (pružna oprema).

—	snaga zračenja: — > 25 W pokretna oprema, — > 25 W pružna oprema,

—	obilježja antene: — λ/4 neusmjerena (pokretna oprema), — 4 m iznad tračnica (pokretna oprema), — neusmjerena ili usmjerena (pružna oprema), — zaključni otpornik 50 oma, — u tunelima nema pokrivenosti,

—	polarizacija: — okomita,

—	načini rada: — dupleks veza (nepokretna jedinica-nepokretna jedinica) — simpleks veza (nepokretna jedinica-pokretna jedinica).

—	prebacivanje kanala u vozilu: — ručno unosom zajedničkog signalnog kanala. Većina vožnji u Ujedinjenoj Kraljevini odvija se unutar istog područja te strojovođa unosi kanal na početku vožnje, — automatskom promjenom na glasovni kanal nakon poruke zaprimljene iz upravljačkog centra,

—	raspon zvučnih frekvencija: — 300 Hz … 2 500 Hz za govor,

—	odstupanje frekvencije: — < 2,5 kHz,

—	prijenos poruka: — 1 200 bit/s,

—	FFSK, „0” = 1 800 Hz, „1” = 1 200 Hz,

—	struktura poruke: — modulacija podataka za svu signalizaciju RF-a mora biti u skladu s dokumentom MPT 1323, odjeljkom 6., odnosno oblicima poruke kako su općenito utvrđeni u dokumentu MPT 1327,

—

vrste poruka iz vlaka: — zahtijeva se potpuni broj. Sadrži identitet radija. Odašilje se odjednom nakon primitka telegrama „kanal slobodan”, — oslobodi vezu, — telegram PTT-a koji se šalje svaki put pri uključivanju prijenosnika. Odašilje identitet radio-uređaja, — telegram s automatskim odgovorom pri selektivnom pozivu radija. Sadrži identitet radija, — poziv u opasnosti. Sadrži identitet radija. Ne zahtijeva prijem slobodnog telegrama, — prioritetni poziv,

—

vrste poruka prema vlaku: — telegram za selektivni poziv. Pokreće telegram s automatskim odgovorom, — telegram za slobodan kanal, — telegram za promjenu kanala. Njime se radio usmjerava na određeni kanal, uključuje se zvučnik i odašilje ton upozorenja, — telegram za oslobađanje veze. Njime se prekida poziv, isključuje se zvučnik i radio se vraća na kanal za uspostavu poziva, — telegram za neuspjeli poziv. Jednak je telegramu za oslobađanje veze, no također obavještava korisnika o neuspjelom pozivu, — telegram za opći poziv. Radi se o posebnoj inačici upute za promjenu kanala.

Odgovorna država članica: Ujedinjena Kraljevina.

ETACS i GSM FS-a

Opis:

Rješenje za radijsku komunikaciju vlak-zemlja trenutačno u upotrebi u FS-u prvenstveno se temelji na korištenju usluga koje pruža javni operater analogne (ETACS) i digitalne (GSM) mobilne telefonske mreže u pojasu od 900 MHz. Te su mreže izgrađene s vanjskim podsustavom kojeg je razvio operater u suradnji s FS-om kako bi se njime obuhvatile određene posebne funkcije koje je zatražio FS, a koje se primjerice odnose na:

—	upućivanje poziva vlaku i postajama pomoću funkcionalnih brojeva, a ne pomoću brojeva terminala,

—	obilježja zatvorene skupine s posebnim ograničavajućim uvjetima,

—	konfiguraciju i upravljanje posebnim bazama podataka, što vrši izravno osoblje FS-a radi dodjele prava pristupa uslugama za sve vrste korisnika itd.

Zahvaljujući odličnoj radijskoj pokrivenosti koju pružaju dva javna telefonska sustava mobilne telefonije na željezničkoj mreži FS-a, opće se potrebe za komunikacijom iz vlaka zemlji mogu zadovoljiti na ovaj način.

FS je ugovorio i ugradio dodatne funkcije u suradnji s javnim pružateljem usluga. One su provedene na raširenim, visoko pouzdanim računalnim sustavima. Stoga su one dio razine primjene modela razine ISO/OSI.

Odgovorna država članica: Italija.

Poglavlja 1. - 4. – radio prema UIC-u (radio sustav TTT ugrađen na pruzi Cascais)

Opis:

Ovaj radio zemlja-vlak u skladu je s tehničkim propisima utvrđenima u dokumentu UIC, šifra 751-3, treće izdanje, 1.7.1984. Radi se o najmanjem mogućem podsustavu potrebnom za međunarodni željeznički promet.

UIC-ov radio je analogni radio, koji čine pružna i pokretna oprema (u vlaku).

Radijski sustavi u skladu s ovim osnovnim podsustavom omogućavaju glasovnu komunikaciju simpleks i semidupleks vezama i uporabu radnih signala (tonova), ali ne za selektivne pozive, ni za prijenos podataka.

Glavna obilježja:

—	frekvencije: — iz vlaka zemlji: 457,700 MHz … 457,800 MHz, — sa zemlje vlaku: pojas A: 467,625 MHz … 467,875 MHz, — interval između frekvencija 12,5 kHz, — frekvencijski parovi dupleks 10 MHz međusobne udaljenosti, — skupine od po 4 kanala, prvenstveno 62, 63, 73 i 75 za međunarodni promet,

—	osjetljivost: — > 1 mV ako je omjer signala i buke > 20 dB (pokretna oprema), — > 2 mV (pružna oprema),

—	snaga zračenja: — 6 W pokretna oprema, — 6 W pružna oprema,

—	obilježja antene: — λ/4 neusmjerena (pokretna oprema), — 4 m iznad tračnica (pokretna oprema), — neusmjerena ili usmjerena (oprema uz prugu), — u tunelima propusni komunikacijski kabeli ili snažne usmjerene antene (pružna oprema), — priključni otpornik 50 oma,

—	polarizacija: — okomita, — bilo koja polarizacija u tunelima,

—	odstupanje frekvencije: — 0,9 *0,05 kHz za radni ton, — < 2,3 kHz za glas,

—	načini rada: — 1. način, semidupleks veza, — 2. način, simpleks veza,

—	prebacivanje kanala u vozilu: — ručno unosom broja skupine, — automatski unutar skupine ovisno o naponu prijamnika,

—	radni tonovi: — slobodan kanal: 2 280 Hz, — slušanje (prijem): 1 960 Hz, — pilot: 2 800 Hz, — upozorenje: 1 520 Hz.

Odgovorna država članica: Portugal.

Radijski sustav TTT CP_N

Opis:

Radijski sustav TTT posebno je projektiran prema zahtjevima naručitelja za glasovnu i podatkovnu komunikaciju prema zahtjevima CP-a.

Radio CP_N je analogni radio, koji čine pružna i pokretna oprema (u vlaku).

Ovaj radijski sustav koristi digitalni selektivni poziv (u skladu s MPT 1327 – 1 200 bit/s FFSK) i podzvučni FSK od 50 bauda za signalizaciju bazne postaje.

Radio omogućava glasovnu komunikaciju simpleks i semidupleks vezama i semidupleks vezama za selektivne pozive i prijenos podataka.

Glavna obilježja:

—	frekvencije: — iz vlaka zemlji: 457,700 MHz … 457,800 MHz, — sa zemlje vlaku: pojas A: 467,625 MHz … 467,875 MHz, — interval između frekvencija 12,5 kHz, — frekvencijski parovi dupleks 10 MHz međusobne udaljenosti, — skupine od po 4 kanala, prvenstveno 62, 63, 73 i 75 za međunarodni promet,

—	osjetljivost: — 1 mV ako je omjer signala i buke > 20 dB (pokretna oprema), — 2 mV (pružna oprema),

—	snaga zračenja: — 6 W pokretna oprema, — 6 W pružna oprema,

—	obilježja antene: — λ/4 neusmjerena (pokretna oprema), — 4 m iznad tračnica (pokretna oprema), — neusmjerena ili usmjerena (pružna oprema), — u tunelima propusni komunikacijski kabeli ili spiralne antene (pružna oprema), — priključni otpornik 50 oma,

—	polarizacija: — okomita, — bilo koja polarizacija u tunelima,

—	modulacija RF: — radijski modem 1 200 bit/s, FM, — radijski modem (samo Tx), podzvučni od 50 bauda, FM, — glasovna u PM,

—	odstupanje frekvencije: — 1,75 kHz za FFSK (1 200 bit/s), — 0,3 kHz za FSK (50 bauda), — < 2,3 kHz za glas,

—	načini rada: — 1. način, semidupleks veza, — 2. način, simpleks veza,

—	prebacivanje kanala u vozilu: — ručno unosom broja skupine, — automatski unutar skupine ovisno o naponu prijamnika,

—	struktura telegrama: — u skladu s MPT 1327,

—	prijenos telegrama: — 1 200 bit/s, — FSK, „0” = 1 800 Hz, „1” = 1 200 Hz.

Odgovorna država članica: Portugal.

Radijski sustav PKP

Opis:

Radijski sustav koji je ugrađen u Poljskoj na prugama koje se uzimaju u obzir za interoperabilnost.

Radio PKP u pojasu od 150 MHz je analogni radio, koji čine pružna oprema, oprema u vozilu i prijenosna oprema.

Ovaj radijski sustav omogućuje glasovnu komunikaciju simpleks vezom i uporabu radnih signala (tonova) za selektivne pozive, ali uglavnom ne i za prijenos podataka. Sustav ima integriranu funkciju RADIOSTOP.

Glavna obilježja:

—	frekvencije: — iz vlaka zemlji i sa zemlje vlaku: 150 MHz … 156 MHz, — interval između frekvencija 25 kHz (potrebno promijeniti na 12,5 kHz),

—	osjetljivost: — > 0,8 μV ako je omjer signala i buke > 20 dB,

—	snaga zračenja: — 6 W (uz prugu i u vozilu),

—	obilježja antene: — λ/4 neusmjerena (na vozilu), — λ/2 neusmjerena (pružna oprema), — u tunelima propusni komunikacijski kabeli (pružna oprema), — priključni otpornik 50 oma,

—	polarizacija: — okomita, — bilo koja polarizacija u tunelima,

—	načini rada: — simpleks veza,

—	prebacivanje kanala: — ručno unosom broja kanala,

—	raspon zvučnih frekvencija: — 300 Hz … 3 000 Hz za glas (potrebno smanjiti ispod 2 700 Hz pri uvođenju intervala između frekvencija od 12,5 kHz),

—	radni tonovi za selektivne pozive: — vlakovi (vozila), neparni broj: f1 = 1 160 Hz, — vlakovi (vozila), parni broj: f2 = 1 400 Hz, — pružna oprema (stalna upravljačka mjesta): f3 = 1 670 Hz,

—	odstupanje frekvencije: — < 5 kHz za glas,

—	selektivni poziv skupine: — jednostavan radni ton dulji od 1 s,

—

funkcija RADIOSTOP: — uključuje se pritiskom na jedno dugme (zapečaćeno) za pružni sustav i u vozilu, — uzrokuje kočenje vozila u opasnosti (ako se uključi iz vozila) i odašilje neprekidni niz 3 x 100 ms radnih tonova f1, f2 i f3, nakon kojih slijedi razmak od 500 ms, — pokreće kočenje vozila u opasnosti ako se niz (f1, f2 i f3) primi dva puta, — koristi ventil u pneumatskom kočnom sustavu, ugrađen na drugom pneumatskom kanalu (prvi kanal koriste sustav SHP AWS i sustav nadzora budnosti),

—	mreža opremljena mjestima za automatsko snimanje, — prijenos podataka ograničen na identifikacijski broj opreme.

Država članica: Poljska.

Radio u vlaku VR

Opće poznata pod nazivom „Linjaradio” (finski naziv za pružni radio).

Opis:

Ovaj radio zemlja-vlak posebno je projektirani radijski sustav VHF, u skladu s tehničkim propisima Finskih željeznica.

Pružna radijska mreža je analogni radio, koju čine pružna i pokretna oprema (u vlaku).

Radijski sustavi u skladu s ovim osnovnim podsustavom omogućuju glasovnu komunikaciju dupleks vezom (između pružne opreme i vlaka), glasovnu komunikaciju semidupleks vezom (između strojovođa) i pozive strojovođe nadzorniku tonovima selektivnih poziva.

Glavna obilježja:

—	frekvencije: — skupine od po 3 kanala (brojevi 1-3), — iz vlaka zemlji: — 172,350 MHz … 173,100 MHz — sa zemlje vlaku: — 167,700 MHz … 168,500 MHz, — interval između frekvencija 25 kHz, — frekvencijski parovi dupleks 4,50 MHz ili 4,65 MHz međusobne udaljenosti,

—	osjetljivost: — > 1 μV ako je omjer signala i buke > 20 dB (pokretna oprema), — > 2 μV (pružna oprema),

—	snaga zračenja: — 15 W pokretna oprema, — 10 W pružna oprema,

—	obilježja antene: — λ/4 neusmjerena (pokretna oprema), — 4 m iznad tračnica (pokretna oprema), — neusmjerena ili usmjerena (pružna oprema), — u tunelima propusni komunikacijski kabeli ili snažne usmjerene antene (pružna oprema), — zaključni otpornik 50 oma,

—	polarizacija: — okomita, — bilo koja polarizacija u tunelima,

—	odstupanje frekvencije: — < 1,75 kHz za radni ton, — < 3,0 kHz za glas,

—	načini rada: — 1. način, dupleks veza (strojovođa-nadzornik), — 2. način, semidupleks veza (strojovođa-strojovođa),

—	prebacivanje kanala u vozilu: — ručno unosom broja kanala, — automatski unutar skupine ovisno o naponu prijamnika,

—	radni tonovi: — nema,

—	tonovi za selektivne pozive: — 2 500 Hz, 2 900 Hz.

Odgovorna država članica: Finska.

TRS – radijski sustav Čeških željeznica

Opis:

Željeznički radijski komunikacijski sustav TRS projektiran je za radnu komunikaciju dupleks vezom između strojovođe vlaka u vožnji i otpremnika ili postavničara putem mreže traka duž pruge.

Sustav TRS omogućava komunikaciju dupleks vezom za razgovore, rutinske informacije (naloge, izvješća), prijenos općih poziva i poziva u opasnosti, te komunikaciju semidupleks vezom između strojovođa putem ponovnog prijenosa u dometu bazne postaje, i to za razgovore i prijenos poziva u opasnosti. Koncept sustava omogućava izradu posebnog sklopa uređaja koji može raditi na mreži simpleks unutar frekvencijskog pojasa od 160 MHz za komunikaciju simpleks vezom između strojovođa i ostalih korisnika na unaprijed odabranom kanalu.

Selektivni pozivi sa šesteroznamenkastim brojem vlaka prenose se u smjeru od otpremnika (postavničara) strojovođi, a identifikacija (brojem vlaka) se prenosi u smjeru iz vlaka otpremniku (postavničaru).

Rutinske informacije (nalozi i izvješća) prenose se telegramom. Sustav TRS opremljen je digitalnim prijenosom kratkog telegrama FFSK od 1 200 bit/s u kodiranom obliku u oba smjera. Jedan od naloga dodijeljen je daljinskom zaustavljanju vlaka, koji može pokrenuti otpremnik ili postavničar, a uzrokuje kočenje vozila u opasnosti (ako je u vozilu prisutan pretvarač za ATP vrste LS 90 ili uređaj za nadzor budnosti strojovođe).

Sustav TRS potpuno je kompatibilan na razini upravljačkih signala u skladu s obveznom preporukom UIC 751-3. To znači da je moguće izvršiti razgovor, opći poziv ili poziv u opasnosti između sustava TRS i sustava drugih proizvođača. Komunikacija se ostvaruje na četiri međunarodno usklađene frekvencije u pojasu od 450 MHz dometa A u skladu s UIC-em.

Glavna obilježja:

—	frekvencije: — radni način: dupleks veza na skupinama od po četiri frekvencije, simpleks veza u pojasu 457,400 MHz - 458,450 MHz,

—	osjetljivost: — 150 mV,

—	snaga zračenja: — 6 W,

—	načini rada: — 1. način, dupleks veza, — 2. način, semidupleks veza,

—	radni tonovi: — slobodan kanal: 2 280 Hz, — slušanje (prijem): 1 960 Hz, — pilot: 2 800 Hz, — upozorenje: 1 520 Hz.

Odgovorna država članica: Češka Republika.

Radijski sustav LDZ

Opis:

Radijski sustav za vlakove TRS je sustav za analognu glasovnu komunikaciju simpleks vezom, a koristi se za operativno obavljanje prometa vlakovima. Svi odsjeci mreže LDZ opremljeni su ovim sustavom.

Sustav TRS konstruiran je korištenjem pružne opreme (distribucijski radio-uređaji – DRU) i do 28 lokalnih radio-uređaja – LRU-a, koji su međusobno povezani dvožičnim komunikacijskim kanalom) i pokretna oprema (radio-uređaji u vozilu–RSV i prijenosni radio-uređaji – PRU).

Šest frekvencija u pojasu između 1 000 Hz – 1 700 Hz koriste se za selektivnu vezu 28 LRU-a.

Glavna obilježja:

—	frekvencije: — iz vlaka zemlji i sa zemlje vlaku: 2 130 kHz – osnovna, 2 150 kHz – dopunska,

—	osjetljivost: — ≤ 50 μκV ako je omjer signala i buke 20 dB,

—	snaga zračenja: — ≤ 12 W (pružna oprema i oprema u vozilu),

—	obilježja antene: — λ/4 neusmjerena (na pruzi), — λ/12 neusmjerena (na vozilu), — priključni otpornik 50 ili 75 oma ovisno o vrsti radio-uređaja,

—	polarizacija: — okomita,

—	načini rada: — simpleks veza,

—	prebacivanje kanala u vozilu: — ručno putem mehaničke sklopke,

—	raspon zvučnih frekvencija: — 300 Hz … 3 000 Hz za glas, selektivne pozive, radne signale,

—	radni tonovi za selektivne pozive: — RUV – LRU f1 = 1 400 Hz, — RUV – DRU f2 = 700 Hz, — RUV – PRU (održavanje, pokretna jedinica) f3 = 2 100 Hz, — RUV – RUV f4 = 1 000 Hz, — DRU – RUV f4 = 1 000 Hz, — LRU – RUV f3 = 1 000 Hz,

—	odstupanje frekvencije prijenosa: — ≤ 3 kHz ≥ 1,5 kHz za selektivne pozive, — ≤ 3 kHz za glas,

—	mreža opremljena mjestima za automatsko snimanje,

—	Vrste antena za LRU, — način Г, — kosa zraka, — induktivno napajanje električnih vodova sa zračnim kabelima (bez čeličnih žica), — posebno postupanje s električnim vodovima visokog napona za napajanje (10 kV), — posebni valovod.

Osim RUV-a koristi se i sustav radijske komunikacije među postajama, koji uključuje komunikaciju u vezi s ranžiranjem, održavanjem i tehnologijom, te posebnu komunikaciju za slučaj opasnosti. Ovaj je sustav konstruiran na temelju načela područja i radi u rasponu između 150 i 450 MHz u pojasevima od oko 5 – 10 MHz.

Odgovorna država članica: Latvija.

CH – radijski sustav Grčkih željeznica

Opis:

Ovaj radio zemlja-vlak u skladu je s tehničkim propisima utvrđenima u dokumentu UIC 751-3, treće izdanje, 1.7.1984. Radi se o najmanjem podsustavu potrebnom za nacionalni željeznički promet. To je analogni sustav koji omogućuje glasovnu komunikaciju semidupleks vezom. Selektivni pozivi, radni signali (tonovi) i prijenos podataka nisu u upotrebi.

Glavna obilježja:

—	frekvencije: — iz vlaka zemlji i sa zemlje vlaku: 149,870 – 149,970 MHz i 150,290 – 150,350 MHz, interval između frekvencija 20 kHz, iz dvaju gore navedenih pojaseva koristi se 10 kanala,

—	osjetljivost: — > 1 μV ako je omjer signala i buke > 20 dB (oprema u vozilu), — > 2 μV (pružna oprema),

—	snaga zračenja: — 10 W (oprema u vozilu), — 18 W (pružna oprema),

—	obilježja antene: — λ/4 neusmjerena (oprema u vozilu), — 3λ/4 (pružna oprema), — neusmjerena, — u tunelima nema pokrivenosti, — priključni otpornik 50 oma,

—	polarizacija: — okomita,

—	odstupanje frekvencije: — < 2,3 kHz (za glas),

—	načini rada: — semidupleks veza,

—	prebacivanje kanala u vozilu: — ručno unosom broja kanala.

Odgovorna država članica: Grčka.

Poglavlje o radijskoj opremi UIC-a u Bugarskoj

(samo radi obavijesti)

Opis:

Ovaj radio zemlja-vlak u skladu je s tehničkim propisima utvrđenima u dokumentu UIC, šifra 751-3, treće izdanje, 1.7.1984. To je najmanji podsustav potreban za međunarodni željeznički promet.

Radio UIC-a je analogni radio, koji čine pružna i pokretna oprema (u vlaku).

Radijski sustavi u skladu s ovim osnovnim podsustavom omogućavaju glasovnu komunikaciju simpleks i dupleks vezama i uporabu radnih signala (tonova) za selektivne pozive i prijenos podataka.

Glavna obilježja:

—	frekvencije: — iz vlak zemlji: 457,450 MHz … 458,450 MHz, — sa zemlje vlaku: pojas A: 467,400 MHz … 468,450 MHz, — interval između frekvencija 25 kHz, — frekvencijski parovi dupleks 10 MHz međusobne udaljenosti, — skupine od po 4 kanala, prvenstveno 62 … 65 za međunarodni promet,

—	osjetljivost: — > 2 μV (pokretna oprema),

—	snaga zračenja: — 6 W pokretna oprema, — 6 W pružna oprema,

—	obilježja antene: — λ/4 neusmjerena (pokretna oprema), — 4 m iznad tračnica (pokretna oprema), — neusmjerena ili usmjerena (oprema uz prugu),

—	u tunelima propusni komunikacijski kabeli ili izričito usmjerene antene (pružna oprema),

—	priključni otpornik 50 oma,

—	polarizacija: — okomita, — bilo koja polarizacija u tunelima,

—	načini rada: — 1. način, dupleks veza, — 2. način, semidupleks veza,

—	odstupanje frekvencije: — 1,75 kHz za kontrolni signal, — 1,75 kHz za glas, — 3,50 kHz nominalno,

—	prebacivanje kanala u vozilu: — ručno unosom broja kanala, — automatski unutar skupine,

—	radni signali: — signal za slobodan kanal: 2 280 Hz, — signal za slušanje (prijem): 1 960 Hz, — pilot-signal: 2 800 Hz, — signal za opasnost: 1 520 Hz, — glavni signal postaje: 1 840 Hz, — signal jedinice vuče: 2 984 Hz, — signal otoka: 1 669 Hz,

—

struktura telegrama: — poziv sa slijedom frekvencija tonova, — sastoji se od 8 elemenata frekvencije tona, — sljedećeg značenja: — 6 elemenata od 100 ms za br. vlaka — 1 100 ms razdvajajuće frekvencije — 1 element od 100 ms: nalog ili poruka (iz jedinice za vuču) — i s različitom duljinom između 400 ms – 1 400 m/s: nalog ili poruka (jedinici za vuču).

Odgovorna država: Bugarska.

Komunikacijska mreža Estonskih željeznica za vlakove

Komunikacijska mreža Estonskih željeznica za vlakove opremljena je u skladu s Deklaracijom br. 39. Ministarstva prometa i veza Estonije od 9.7.1999. „Tehnički propisi za odvijanje željezničkog prometa”.

Željezničku mrežu radijske komunikacije čine dva podsustava, odnosno sustav radijske komunikacije pruga-vlak i područni (ili regionalni) sustav radijske komunikacije.

Sustavom radijske komunikacije pruga-vlak pruža se glasovna komunikacija sa svim vrstama vlakova i lokomotiva na glavnim i sporednim prugama u zemlji.

Područnim sustavom radijske komunikacije pruža se osoblju postaja i strojovođama lokomotiva puna radijska pokrivenost na operativnom području željezničkih postaja.

Integrirana mreža radijske komunikacije za vlakove pokriva sve pruge i željezničke postaje u cijeloj zemlji.

Glavni sustav radijske komunikacije pruga-vlak Estonskih željeznica radi s decentraliziranim digitalnim radijskim sustavom komunikacije SmarTrunk II (temeljenim na skeniranju). Ovaj modularni sustav čine sastavnice poput opreme otpremničkog centra, područnih repetitora, radijskih terminala operatora u postajama, mobilnih radio uređaja u vlakovima i prijenosnih radio uređaja.

Glavni podaci o sustavu za vezu:

—	frekvencijski pojas VHF 146 – 174 MHz,

—	14 kanala za dupleks vezu,

—	rad semidupleks veze.

Na području lokalne komunikacije unutar željezničkih postaja koriste se osnovni radio uređaji Motorola GM 350 i GM Pro koji rade na VHF simpleks kanalima.

Radio uređajima Motorola GM 350 i GM 160 u vlakovima može se komunicirati s različitim radijskim infrastrukturama ugrađenim u zemlji na glavnim prugama te u područjima željezničkih postaja.

Osoblje odgovorno za sigurno i učinkovito odvijanje željezničkog prometa koristi prijenosne radio uređaje Motorola serije GP i P.

Radi vođenja prometa vlakova koji dolaze iz susjednih država Latvije i Rusije, Estonske željeznice istodobno s glavnom komunikacijskom mrežom koriste i poseban transregionalni sustav veza za vlakove na simpleks kanalima frekvencije 2 130 kHz i 2 150 kHz.

Odgovorna država članica: Estonija.

Radijski sustav Litavskih željeznica za vlakove

Opis:

Radijski sustav za vlakove (RSV) je sustav za analognu glasovnu komunikaciju simpleks vezom, a koristi se za operativno obavljanje prometa vlakova. Svi odsjeci mreže LG opremljeni su ovim sustavom.

RSV je konstruiran korištenjem pružne opreme (distribucijski radio uređaji (DRU) do lokalnih radio uređaja (LRU), koji su međusobno povezani dvožičnim komunikacijskim kanalom) i pokretne opreme (radio uređaji u vlaku (RUV).

Šest frekvencija u pojasu između 1 000 – 1 700 Hz koriste se za selektivnu vezu LRU-a.

Glavna obilježja:

—	frekvencije: — iz vlaka zemlji i sa zemlje vlaku: — 2 130 kHz – osnovna, — 2 150 kHz – dopunska,

—	osjetljivost: — ≤ 50 μκV ako je omjer signala i buke 20 dB,

—	snaga zračenja: — ≤ 12 W (pružna oprema i oprema u vozilu),

—	obilježja antene: — λ/4 neusmjerena (uz prugu), — λ/12 neusmjerena (na vozilu),

—	priključni otpornik 50 ili 75 oma ovisno o vrsti radio uređaja,

—	polarizacija: — okomita,

—	načini rada: — simpleks veza,

—	prebacivanje kanala u vozilu: — ručno putem mehaničke sklopke,

—	raspon zvučnih frekvencija: — 300 Hz … 3 000 Hz za glas, selektivne pozive, radne signale,

—	radni tonovi za selektivne pozive: — RUV – LRU f1 = 1 400 Hz, — RUV – DRU f2 = 700 Hz, — RUV – RUV f4 = 1 000 Hz, — DRU – RUV f4 = 1 000 Hz, — LRU – RUV f3 = 1 000 Hz,

—	odstupanje frekvencije prijenosa: — ≥ 1,5 kHz ≤ 3 kHz za selektivne pozive, — ≤ 3 kHz za glas,

—	mreža opremljena mjestima za automatsko snimanje,

—	tipovi antena LRU-a: — način Г, — način T, — kosa zraka, — induktivno napajanje električnih vodova sa zračnim kabelima (bez čeličnih žica), — posebno postupanje s električnim visokonaponskim vodovima za napajanje (10 kV), — poseban valovod.

Ranžirni radijski sustav veza

Opis:

Za ranžiranje u većim željezničkim postajama koristi se radijski sustav komunikacije analognom simpleks vezom za prijenos glasa u rasponu od 150 MHz. Radijske postaje ovog sustava koriste se samo u lokalnim radijskim mrežama koje nisu međusobno povezane. Ovaj sustav omogućava radijsku komunikaciju otvorenim kanalima između nepokretnih (operatori vođenja prometa), pokretnih (ranžirne lokomotive) i prijenosnih (ranžirno osoblje) uređaja.

Glavna obilježja:

—	frekvencije: — 150,375 – 155,800 MHz i 150,290 – 150,350 MHz, — interval između frekvencija 25 kHz,

—	osjetljivost: — > 1 μκV ako je omjer signala i buke 20 dB,

—	snaga zračenja: — ≤ 25 W (pružna oprema), — ≤ 12 W (oprema u vozilu), — ≤ 5 W (ručna oprema).

—	polarizacija: — okomita,

—	načini rada: — simpleks veza,

—	prebacivanje kanala: — ručno putem mehaničke sklopke,

—	odstupanje frekvencije prijenosa: — ≤ 3 kHz.

Odgovorna država članica: Litva.

Dio 3.: Shema prijelaza između sustava A i B razreda (signalizacija)

SVRHA SHEME

Ovom se SHEMOM daje tekst o opsegu prijelaza koji su bitni za interoperabilnost europskog željezničkog sustava velikih brzina i konvencionalnog željezničkog sustava.

UVOD

Sljedećom se shemom daje pregled mogućih prijelaza između različitih sustava B razreda, kako su utvrđeni u ovome Prilogu, te sustava A i B razreda.

Ovom se shemom ne nalažu tehnička rješenja ni za sustav ERTMS-a/ETCS-a, niti za dotične STM-ove utvrđene u ovom Prilogu. Oni se opisuju ili u tehničkim specifikacijama prometno-upravljačkog podsustava (koje su navedene u poglavlju 5. prometno-upravljačkog TSI-ja za transeuropske željezničke sustave velikih brzina i konvencionalnog željezničkog sustava) ili u dotičnoj nacionalnoj dokumentaciji sustava B razreda odnosno STM-a. Važno je napomenuti da se shemom ne propisuju nikakvi dodatni tehnički zahtjevi ni za sustav ERTS-a/ETCS-a, niti za STM-ove. Shema sadrži podatke isključivo o prijelazima do kojih bi moglo doći na željezničkim sustavima velikih brzina i konvencionalnim željezničkim sustavima.

Shema može poslužiti kao sredstvo pomoći pri donošenju tehničkih i gospodarskih odluka vezanih uz provedbu Direktiva 96/48/EZ i 2001/16/EZ.

U onoj mjeri u kojoj se odnosi na prijelaz između sustava B razreda, zahtjev interoperabilnosti je da tehničko rješenje za prijelaz ne bude u suprotnosti s TSI-jima, te posebno, da je u skladu s navedenom dokumentacijom o sustavu ERTMS-a/ETCS-a. Potrebno je istaknuti kako se specifikacija 1. razreda koja je na snazi odnosi samo na prijelaze STM-a (vidjeti SRS odjeljak 5.10., a posebno 5.10.3.11., te odjeljak 7.4.2.9.). Operativno uređenje prijelaza između dva sustava B razreda smatra se nacionalnim pitanjem.

SHEMA PRIJELAZA

Tumačenje sheme

U dijagonali sheme navode se sustavi A razreda i svi sustavi B razreda koji su važni za transeuropske željezničke sustave velikih brzina i konvencionalne željezničke sustave.

Svako je polje sheme ispunjeno ili brojem (kojim se navodi da je prijelaz između sustava u stupcu/retku u kojemu se polje nalazi dopustiv) ili sivom bojom, kojom se ukazuje da prijelaza nema, te da nije ni predviđen.

Broj označava države odgovorne za specifikaciju prijelaza i vezanih postupaka.

Prijelazi između sustava A i B razreda (prvi stupac) moraju se provesti kao što je opisano u dokumentu SUBSET 035.

Primjerice:

Prijelazi između sustava

Ako se prijelaz provodi STM-om sustava ETCS-a, potrebno je koristiti izraze utvrđene u dokumentu SUBSET 035.

Prijelazi između sustava (A i B razreda)

Shemom se utvrđuju zahtijevani operativni prijelazi. Operativnim se prijelazom smatra prijelaz u kojem jedan sustav preuzima zadatak nadzora vlakova od drugog sustava. Pri takvome se prijelazu strojovođa susreće s jednim ili više sljedećih činjenica:

—	promjena načina nadzora nad vožnjom vlaka,

—	promjena načina međusobnog djelovanja strojovođe i sustava.

Države članice odgovorne za prijelaz:

1.	Nizozemska, Belgija
2.	Italija, Francuska
3.	Španjolska, Portugal
4.	Nizozemska, Njemačka
5.	Italija, Austrija
6.	Francuska, Belgija, Luksemburg, Njemačka
7.	Italija, Francuska
8.	Francuska, Belgija, Luksemburg
9.	Francuska, Njemačka
10.	Španjolska
11.	Njemačka, Austrija
12.	Italija
13.	Italija, Francuska
14.	Austrija, Italija
15.	Francuska, Italija
16.	Španjolska
17.	Španjolska
18.	Nizozemska, Belgija
19.	Belgija
20.	Belgija, Njemačka
21.	Francuska, Belgija
22.	Francuska
23.	Francuska
24.	Belgija, Francuska
25.	Francuska, Ujedinjena Kraljevina (do prijelaza dolazi u Ujedinjenoj Kraljevini na kraju tunela ispod kanala La Manche)
26.	Francuska
27.	Francuska
28.	Francuska
29.	Danska, Švedska
30.	Njemačka, Danska
31.	Austrija, Mađarska
32.	Austrija, Češka Republika, Njemačka, Slovačka
33.	Mađarska, Slovačka, Češka Republika
34.	Francuska, Švicarska
35.	Njemačka, Švicarska
36.	Francuska, Švicarska
37.	Ujedinjena Kraljevina
38.	Ujedinjena Kraljevina (samo vlakovi s najvećom brzinom > 160 km/h)
39.	Njemačka, Poljska
40.	Poljska, Češka Republika, Slovačka
41.	Irska, Ujedinjena Kraljevina
42.	Litva, Poljska (između sustava ALSN i SHP).

Dio 4.: Elektromagnetska obilježja sustava za detekciju vlaka koja se koriste u državama članicama:

Elektromagnetska obilježja sustava za detekciju vlaka koji se koriste u državama članicama navedena su u nastavku, uključujući specifikaciju ispitivanja.

Otvoreno pitanje –

---

(1)  U Estoniji se koristi isključivo 50 Hz.

---

PRILOG C

POSEBNA OBILJEŽJA PRUGE I POSEBNA OBILJEŽJA VLAKA KOJA SE UNOSE U REGISTRE U SKLADU S ČLANKOM 22.A DIREKTIVE 96/48/EZ

Opće odredbe

U skladu s poglavljem 7., upravitelj infrastrukture unosi posebna obilježja pruge utvrđena u ovome Prilogu u registar infrastrukture.

U skladu s poglavljem 7., željeznički prijevoznik unosi posebna obilježja vlaka utvrđena u ovome Prilogu u registar željezničkih vozila.

U skladu s odjeljkom 6.2. (prometno-upravljački podsustav), kao preduvjet za uključivanje vlaka u promet mora se usporediti interoperabilnost u odgovarajućem registru željezničkih vozila s odgovarajućim registrom infrastrukture.

U Prilogu C obrađuju se oni aspekti uređaja nadzora i vođenja koji nisu obuhvaćeni ni Prilogom A, ni Prilogom B, te mogućnosti dopuštene za sustave i sučelja A i B razreda (vidjeti Prilog D).

U registrima se moraju navesti podaci o posebnim uvjetima željezničkih vozila za rad sustava za detekciju vlaka.

Registar infrastrukture

Ovim TSI-jem dopuštaju se neke mogućnosti izbora opreme, funkcija i vrijednosti povezanih s infrastrukturom. Nadalje, ako zahtjevi iz TSI-ja ne obuhvaćaju cjelokupnu pružnu prometno-upravljačku opremu, mogući su posebni zahtjevi u kontekstu postojećih tehničkih sustava, a posebno primjena posebnih operativnih zahtjeva, za što je odgovoran upravitelj infrastrukture.

Ti se podaci primjerice odnose na:

—	odabire u okviru zahtjeva tehničke kompatibilnosti navedenih u Prilogu A,

—	odabire u okviru zahtjeva tehničke kompatibilnosti navedenih u Prilogu B,

—	vrijednosti EMC-a (zbog upotrebe opreme koja nije obuhvaćena zahtjevima iz TSI-ja, primjerice, sustava brojanje osovina),

—	klimatske uvjete i fizičke uvjete duž pruge.

Ovi podaci moraju biti raspoloživi željezničkim prijevoznicima i željeznički ih prijevoznici moraju koristiti u obliku posebnog priručnika za prugu (registar infrastrukture), koji može sadržavati i druge pojedinosti iz ostalih TSI-ja (npr. TSI odvijanja i upravljanja prometom sadrži u pravilniku sustave iz Priloga B i upravljanje u otežanim uvjetima).

Registar infrastrukture može se posebno odnositi na jednu prugu ili skupinu pruga istih obilježja.

Cilj je postizanje sukladnosti zahtjeva i obilježja iz registra infrastrukture i registra željezničkih vozila sa TSI-jima; oni posebno ne smiju biti prepreka interoperabilnosti.

Registar željezničkih vozila

U okviru ovog TSI-ja za željezničkog su prijevoznika predviđene određene mogućnosti izbora opreme, funkcija i vrijednosti koje se odnose na vrstu vlaka. Nadalje, budući da zahtjevi iz TSI-ja ne obuhvaćaju cjelovitu prometno-upravljačku opremu u vozilu, upravitelju infrastrukture potrebni su dodatni podaci o upotrebi sustava B razreda i obilježjima vlaka koja su bitna za pružne sustave koji ne pripadaju sustavima B razreda. Ti se podaci primjerice odnose na:

—	odabire u okviru zahtjeva tehničke kompatibilnosti navedenih u Prilogu A,

—	odabire u okviru zahtjeva tehničke kompatibilnosti navedenih u Prilogu B,

—	vrijednosti EMC-a (zbog upotrebe opreme koja nije obuhvaćena TSI-jem na dotičnim prugama),

—

geometrijske i električne parametre vlaka, poput duljine, najvećeg razmaka između osovina vlaka, duljine najisturenijeg dijela prvog i posljednjeg vozila vlaka, najvećeg električnog otpora između kotača osovine (u kontekstu Priloga A Dodatka 1. (obilježja željezničkih vozila koja moraju biti kompatibilna sa sustavima za detekciju vlaka) zbog konstrukcije kolosječnog strujnog kruga),

—	parametre kočenja za sustave A razreda,

—	parametre kočenja za sustave B razreda,

—	opće parametre kočenja,

—	vrste kočnica,

—	ugrađenu kočnicu na vrtložne struje,

—	ugrađenu magnetsku kočnicu,

—	klimatske uvjete i fizičke uvjete u kojima je predviđena vožnja vlaka.

Ovi podaci moraju biti raspoloživi upraviteljima infrastrukture i oni ih moraju koristiti u obliku posebnog priručnika o vlaku (registar željezničkih vozila), u kojemu može biti navedena i mogućnost ili potreba za pomoćnim funkcijama vlaka koje bi omogućile upravljanje vlakom prometno-upravljačkim funkcijama ili kojima bi prometno-upravljačke funkcije upravljale vlakom, npr. tijekom prolaza neutralnim odsjecima, smanjenja brzine u posebnim slučajevima ovisno o obilježjima vlaka i pruge (tuneli), te pojedinostima iz ostalih TSI-ja.

Registar željezničkih vozila može se posebno odnositi na jedan vlak ili kategoriju vlakova istih obilježja.

Popis posebnih obilježja i zahtjeva

Sljedeći popis sadrži obvezne zahtjeve za registar infrastrukture i registar željezničkih vozila kako bi se u dostatnoj mjeri opisala posebna obilježja i zahtjevi, te kako bi se olakšala interoperabilnost. U ovom se popisu obrađuju samo tehnička pitanja, dok su operativna pitanja sadržana u TSI-ju odvijanja i upravljanja prometom.

Zahtjeve je moguće ispuniti primjenom standarda. U tom je slučaju potrebno navesti dotičnu uputu u tim priručnicima.

U protivnome se svi posebni zahtjevi (načini mjerenja) moraju unijeti ili priložiti u registar željezničkih vozila i registar infrastrukture.

Na sustave B razreda primjenjuju se mjere provedene u kontekstu odgovorne države članice iz Priloga B. Registar infrastrukture mora obuhvaćati sljedeće stavke:

—	odgovornu državu članicu,

—	naziv podsustava iz Priloga B,

—	verziju i datum stavljanja u promet,

—	ograničenja brzine i ostale posebne uvjete/zahtjeve za sustave B razreda zbog ograničenja sustava,

—	ostale pojedinosti u skladu sa sljedećim popisima.

Popis posebnih tehničkih obilježja i zahtjeva povezanih s interoperabilnom prugom i interoperabilnim vlakom

Br.	Registar infrastrukture	Registar željezničkih vozila
1.	Upravitelj infrastrukture (1) — država (1) — krajnja točka odsjeka pruge 1 (1) — krajnja točka odsjeka pruge 2 (1) Za svaki pojedini dio pružne prometno-upravljačke i signalno-sigurnosne opreme (funkcije i sučelja prema EIRENE-u, funkcije i sučelja prema ETCS-u/ERTMS-u, sustav za detekciju vlaka, naprava za otkrivanje pregrijanih ležišta, EMC) ako su postepeno ugrađivani: — provjera EZ-a (da ili ne) — datum potvrde o sukladnosti (prikaz prve/posljednje) — prijavljeno tijelo: prvo/posljednje — datum izjave EZ-a o provjeri (prikaz prve/posljednje) — datum puštanja u rad (prikaz prvog/posljednjeg) — napomene (ako ne postoji provjera EZ-a, posebni slučajevi …)	— Prijevoznik (1) — nacionalni broj kompozicije ili vozila (1) — u slučaju kompozicije, nacionalni broj svakog vozila u kompoziciji (1) Za svaki pojedini dio prometno-upravljačke i signalno-sigurnosne opreme u vozilu (funkcije i sučelja prema EIRENE-u, funkcije i sučelja prema ETCS-u/ERTMS-u) ako su postepeno ugrađivane: — provjera EZ-a (da ili ne) — datum potvrde o sukladnosti prometno-upravljačke opreme u vozilu (prikaz prve/posljednje) — prijavljeno tijelo: prvo/posljednje — datum izjave EZ-a o provjeri prometno-upravljačke opreme u vozilu (prikaz prve/posljednje) — datum puštanja u rad prometno-upravljačke opreme u vozilu (prikaz prvog/posljednjeg) — napomene (ako ne postoji provjera EZ-a, posebni slučajevi …)
2.	a) Razina (razine) primjene ERTMS-a/ETCS-a, izborne funkcije ugrađene na prugu i zahtijevane u vozilu, funkcije koje nisu ugrađene na prugu (npr. ranžiranje), nacionalne vrijednosti koje se moraju koristiti i broj verzije sustava uključujući datum puštanja dotične verzije u rad, b) Radijska oprema ERTMS-a/GSM-R-a, izborne funkcije kako su utvrđene u FRS-u i broj verzije sustava uključujući datum puštanja dotične verzije u rad.	a) Razina primjene ERTMS-a/ETCS,-a, ugrađene izborne funkcije i broj verzije sustava uključujući datum puštanja dotične verzije u rad, b) Radijska oprema ERTMS-a/GSM-R-a, neobvezne funkcije u skladu s FRS-om i broj verzije sustava uključujući datum puštanja dotične verzije u rad.
3.	Za 1. razinu ERTMS-a/ETCS-a s funkcijom prijama podataka: kakva se tehnička izvedba zahtijeva za željeznička vozila	Za 1. razinu ERTMS-a/ETCS-a s funkcijom prijama podataka: kakva se tehnička izvedba primjenjuje.
4.	Navesti za a) svaki sustav osiguranja, upravljanja i upozoravanja vlakova B razreda, i b) svaki radijski sustav B razreda ugrađen na interoperabilnoj pruzi, verzije (uključujući razdoblje valjanosti tih verzija, eventualnu potrebu za istovremenim radom više od jednog sustava, te odgovornu državu članicu).	Navesti za a) svaki sustav osiguranja, upravljanja i upozoravanja vlakova B razreda, i b) svaki radijski sustav B razreda ugrađen na interoperabilnom vlaku, verzije (uključujući razdoblje valjanosti dotičnih verzija, eventualnu potrebu za istovremenim radom više od jednog sustava, te odgovornu državu članicu).
5.	Posebni tehnički uvjeti nužni za prijelaz između različitih sustava osiguranja, upravljanja i upozoravanja vlakova B razreda. Posebni tehnički uvjeti nužni za prijelaz između sustava ERTMS-a/ETCS-a i sustava B razreda.	Posebni uvjeti ugrađeni u vozila za prijelaz između različitih sustava osiguranja, upravljanja i upozoravanja vlaka B razreda.
6.	Posebni tehnički uvjeti nužni za prijelaz između različitih radijskih sustava.	Posebni tehnički uvjeti ugrađeni u vozilo za prijelaz između različitih radijskih sustava.
7.	Tehnički načini rada u otežanim uvjetima za: a) sustav ERTMS/ETCS, b) sustave za osiguranje, upravljanje i upozoravanje vlaka B razreda, c) radijske sustave B razreda, d) pružnu signalizaciju.	Raspoloživi tehnički načini rada u otežanim uvjetima za: a) sustav ERTMS/ETCS, b) sustave osiguranja, upravljanja i upozoravanja vlaka B razreda, c) radijske sustave B razreda.
8.	Ograničenja brzine koja se primjenjuju zbog ograničenih radnih karakteristika kočenja, npr. zbog raspoloživog zaustavnog puta i nagiba pruge: a) za načine rada sustava ERTMS-a/ETCS-a, b) za sustave osiguranja, upravljanja i upozoravanja vlaka B razreda. Nacionalna tehnička pravila za rad sustava B razreda koja se odnose na vlakove (npr. zahtjevi vezani uz radne karakteristike kočenja, podaci u skladu s dokumentom UIC-a 512 (osmo izdanje od 1.1.1979. i 2 izmjene) …).	a) Ograničenja brzine povezana s obilježjima vlaka, a koja se nadziru prometno-upravljačkim podsustavom, b) Uneseni podaci o radnim karakteristikama kočenja za sustav ERTMS-a/ETCS-a i sustave osiguranja, upravljanja i upozoravanja vlaka B razreda.
9.	Osjetljivost pružne prometno-upravljačke opreme na emisije vlakova u vezi njihove elektromagnetske kompatibilnosti u odnosu na propuštanje vlakova. Navodi se ako postoji u skladu s Prilogom A točkom A8 (i ostalim budućim standardima, koje je potrebno definirati) radi ostvarenja ciljeva sigurnosti i pouzdanosti/raspoloživosti. Dopuštena upotreba kočnica na vrtložne struje (vrste kočnica). Dopuštena upotreba magnetskih kočnica (vrste kočnica).	Elektromagnetske emisije vlaka u vezi propuštanja vlakova u vidu elektromagnetske kompatibilnosti. Navodi se ako postoji u skladu s Prilogom A točkom A8 (i ostalim budućim standardima, koje je potrebno definirati) radi ostvarenja ciljeva sigurnosti i pouzdanosti/raspoloživosti. Ugrađene kočnice na vrtložne struje (vrsta kočnica). Ugrađene magnetske kočnice (vrsta kočnica).
10.	Klimatski i fizički uvjeti duž pruge. U skladu s Prilogom A točkom A5.	Klimatski i fizički uvjeti u kojima oprema u vozilu može raditi. U skladu s Prilogom A točkom A4.
11.	Potrebno je utvrditi zahtjeve za tehnička rješenja koja se odnose na provedena odstupanja u skladu s direktivama 96/48/EZ i 2001/16/EZ.	Potrebno je utvrditi pravila koja se odnose na tehnička rješenja o provedenim odstupanjima u skladu s direktivama 96/48/EZ i 2001/16/EZ.
12.	Uređaj za otkrivanje pregrijanih ležišta Za A razred: granične vrijednosti za alarm Za sustave B razreda: Raspon ispitivanja (uređaja za otkrivanje pregrijanih ležišta) u poprečnom smjeru Raspon ispitivanja (uređaja za otkrivanje pregrijanih ležišta) u uzdužnom smjeru Vrste alarma i granične vrijednosti	Uređaj za otkrivanje pregrijanih ležišta Dopustiva temperatura površine u rasponu ispitivanja sustava A razreda u vezi s utvrđenim vrstama alarma. Ciljno područje (željeznička vozila) u poprečnom smjeru. Ciljno područje (željeznička vozila) u uzdužnom smjeru.
13.	Najmanje duljina odsjeka pruge Najmanja udaljenost između završetka odsjeka pruge i kolosiječne međe Najmanja diferencijalna udaljenost između suprotnih krajeva susjednih odsjeka pruge Najmanja ranžirna osjetljivost kolosječnog strujnog kruga Upotreba kočnica na vrtložne struje Upotreba magnetskih kočnica Odsjeci/područje na kojima je dopušteno neograničeno posipanje pijeskom	Najveći razmak između susjednih kolnih slogova Najveći razmak između prednjeg kraja vozila i kolnog sloga Najmanji međuosovinski razmak kotača Najmanji osovinski razmak Najmanja širina kotača Najmanja visina ovoja (bandaže) Najmanja širina grebena Najmanja visina grebena Najmanje osovinsko opterećenje Materijal kotača Najveći otpor između suprotnih kotača kolnog sloga Najmanja impedancija vozila Najveća izlazna količina pijeska za posipanje Mogućnost strojovođe da odbaci posipanje pijeskom Upotreba kočnica na vrtložne struje Mogućnost instaliranja dvaju parova tračničkih tarnih kočnih papuča čija je električna osnova veća ili jednaka 16 000 mm.
14.	Posebni slučajevi Ograničenja omjera između osovinskog razmaka i promjera kotača (Njemačka) Uzdužna udaljenost od prve osovine ili posljednje osovine i najbližeg kraja vozila ne smije biti veća od 3 500 mm (Poljska, Belgija (samo konvencionalne pruge)) Razmak između svake pojedine od prvih 5 osovina vlaka (ili svih osovina ako vlak ima manje od 5 osovina) ne smije biti manji od 1 000 mm (Njemačka) Razmak između prve i posljednje osovine vozila ne smije biti manji od 6 000 mm (Belgija) Razmak između prve i posljednje osovine pojedinačnog vozila ili kompozicije vlaka mora bit veći od 15 000 mm (Francuska, Belgija) Najmanji promjer kotača ne smije biti manji od 450 mm (Francuska) Najmanje osovinsko opterećenje ne smije biti manje od 5 t (Njemačka, Austrija, Švedska, Belgija) Najmanja masa vozila ne smije biti manja od 90 t (Belgija) Ako je razmak između prve i posljednje osovine pojedinačnog vozila ili kompozicije vlaka veći ili jednak 16 000 mm, masa pojedinačnog vozila ili kompozicije vlaka mora biti veća od 90 t. Ako je navedeni razmak manji od 16 000 mm, a veći ili jednak 15 000 mm, masa mora biti manja od 90 t i veća ili jednaka 40 t, te vozilo mora biti opremljeno dvama parovima tračničkih tarnih kočnih papuča čija je električna osnova veća ili jednaka 16 000 mm (Francuska, Belgija). Najmanje mjere mase metala vozila (Njemačka, Poljska) Najveća reaktancija između voznih površina kolnog sloga (Poljska, Francuska) Dodatni zahtjevi vezani uz parametre ranžiranja vozila (Nizozemska) Zahtijevana impedancija između pantografa i kotača mora biti veća od 1,0 oma induktivno pri 50 Hz za istosmjerne sustave vuče od 3 kV (Belgija) Posipanje pijeskom na motornim vlakovima nije dopušteno ispred prednje osovine ispod 40 km/h (Ujedinjena Kraljevina) Upotreba magnetskih kočnica i kočnica na vrtložne struje nije dopuštena na prvom okretnom postolju vodećega vozila (Njemačka)

---

(1)  Radi obavijesti, ovi će podaci biti dio uvoda dotičnog registra i brišu se nakon sastavljanja registra.

---

PRILOG D

NAČELO STRUKTURE PROMETNO-UPRAVLJAČKOG I SIGNALNO-SIGURNOSNOG PODSUSTAVA

Slika 1.

---

PRILOG E

MODULI ZA INTEROPERABILNE SASTAVNE DIJELOVE

Modul B: tipsko ispitivanje

1.	Ovim se modulom opisuje dio postupka kojime prijavljeno tijelo provjerava i potvrđuje da je tip koji predstavlja planiranu proizvodnju u skladu s odredbama TSI-ja koje se na njega odnose.

2.

Zahtjev za europskim tipskim ispitivanjem podnosi proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik s poslovnim nastanom u Zajednici. Zahtjev mora sadržavati: — naziv i adresu proizvođača, te naziv i adresu ovlaštenog zastupnika ako on podnosi zahtjev, — pisanu izjavu da isti zahtjev nije predan drugom prijavljenom tijelu, — tehničku dokumentaciju propisanu točkom 3. Podnositelj zahtjeva dužan je prijavljenom tijelu staviti na raspolaganje uzorak koji predstavlja planiranu proizvodnju, koji se u daljnjem tekstu naziva „tipom”. Tip može obuhvaćati nekoliko verzija interoperabilnih sastavnih dijelova uz uvjet da razlike među verzijama ne utječu na odredbe TSI-ja. Prijavljeno tijelo može zatražiti dodatne uzorke ako je to potrebno za provođenje programa ispitivanja. Ako se u okviru postupka tipskog ispitivanja ne traže tipska ispitivanja, a tip je uredno određen tehničkom dokumentacijom u skladu s točkom 3., prijavljeno se tijelo može složiti da mu se uzorci ne moraju staviti na raspolaganje.

3.

Tehničkom se dokumentacijom mora omogućiti ocjenjivanje sukladnosti interoperabilnog sastavnog dijela sa zahtjevima iz TSI-ja. U mjeri u kojoj je to bitno za ocjenjivanje, dokumentacija mora obuhvaćati projektiranje, proizvodnju, održavanje i rad interoperabilnog sastavnog dijela. Tehnička dokumentacija mora sadržavati: — opći opis tipa, — idejni projekt i podatke o proizvodnji, primjerice nacrte i sheme sastavnica, podsklopova, strujnih krugova itd., — opise i obrazloženja potrebna za razumijevanje podataka o projektu i proizvodnji, održavanju i radu interoperabilnog sastavnog dijela, — uvjete za integraciju interoperabilnog sastavnog dijela u sustav (podsklop, sklop, podsustav) i potrebne uvjete sučelja, — uvjete za uporabu i održavanje interoperabilnog sastavnog dijela(ograničenja vremena ili udaljenosti vožnje, ograničenja povezana s trošenjem itd.), — tehničke specifikacije, uključujući europske specifikacije (1) s dotičnim klauzulama, koje se primjenjuju u cijelosti ili djelomično, — opise rješenja usvojenih radi ispunjavanja zahtjeva iz TSI-ja u slučajevima u kojima se europske specifikacije ne primjenjuju u cijelosti, — rezultate izvršenih projektnih izračuna, provedenih ispitivanja itd., — izvješća o ispitivanju.

4.	Prijavljeno tijelo je dužno:

4.1.	pregledati tehničku dokumentaciju;

4.2.	provjeriti da li je uzorak (uzorci) potreban za ispitivanje proizveden u skladu s tehničkom dokumentacijom, te provesti ili naložiti provođenje tipskih ispitivanja u skladu s odredbama TSI-ja i/ili dotičnih europskih specifikacija;

4.3.	ako se TSI-jem zahtijeva pregled projekta, ispitati metode projektiranja, alate za projektiranje i rezultate projekta kako bi se ocijenile njihove mogućnosti ispunjavanja zahtjeva za sukladnost interoperabilnog sastavnog dijela po završetku postupka projektiranja;

4.4.	ako se TSI-jem zahtijeva pregled proizvodnog postupka, ispitati proizvodni proces predviđen za proizvodnju interoperabilnog sastavnog dijela kako bi se ocijenio njegov doprinos sukladnosti proizvoda i/ili ispitati pregled koji vrši proizvođač po završetku postupka projektiranja;

4.5.	utvrditi elemente projektirane u skladu s dotičnim odredbama TSI-ja i europskih specifikacija, te elemente projektirane bez primjene dotičnih odredbi europskih specifikacija;

4.6.	provesti ili naložiti provođenje odgovarajućih ispitivanja i potrebnih testova u skladu s točkama 4.2., 4.3. i 4.4. kako bi se utvrdilo je li se europske specifikacije stvarno primjenjuju ako ih je proizvođač odlučio primijeniti;

4.7.	provesti ili naložiti provođenje odgovarajućih ispitivanja i potrebnih testova u skladu s točkama 4.2., 4.3. i 4.4. kako bi se utvrdilo ispunjavaju li rješenja koja je usvojio proizvođač zahtjeve iz TSI-ja ako se europske specifikacije ne primjenjuju;

4.8.	dogovoriti s podnositeljem zahtjeva mjesto provođenja ispitivanja i potrebnih testova.

5.

Ako tip ispunjava odredbe iz TSI-ja, prijavljeno tijelo izdaje podnositelju zahtjeva potvrdu o tipskom ispitivanju. Potvrda mora sadržavati naziv i adresu proizvođača, zaključke ispitivanja, uvjete za njezinu valjanost i podatke potrebne za identifikaciju odobrenog tipa. Razdoblje valjanosti ne smije biti dulje od 5 godina. Popis bitnih dijelova tehničke dokumentacije mora se priložiti potvrdi, a prijavljeno tijelo zadržava presliku. Ako prijavljeno tijelo odbije izdati proizvođaču ili njegovom ovlaštenom predstavniku s poslovnim nastanom u Zajednici potvrdu o tipskom ispitivanju, ono mora podrobno obrazložiti svoju odluku. Potrebno je predvidjeti postupak žalbe.

6.

Podnositelj zahtjeva dužan je izvijestiti prijavljeno tijelo kod kojega se nalazi tehnička dokumentacija povezana s potvrdom o tipskom ispitivanju o svim izmjenama odobrenog proizvoda, za koje je potrebno izdati dodatno odobrenje ako takve izmjene mogu utjecati na zahtjeve TSI-ja ili na propisane uvjete za uporabu proizvoda. U tom slučaju prijavljeno tijelo provodi samo ona ispitivanja i testove koji su važni i potrebni za izmjenu (izmjene). Dodatno se odobrenje dodjeljuje u obliku dodatka izvorniku potvrde o tipskom ispitivanju ili izdavanjem nove potvrde nakon povlačenja prvotne.

7.

Ako izmjene predviđene točkom 6. nisu izvršene, valjanost potvrde koja ističe može se produžiti za još jedno razdoblje valjanosti. Podnositelj zahtjeva može zatražiti dotično produženje pisanom potvrdom kako nisu izvršene izmjene, a prijavljeno tijelo produžuje potvrdu za još jedno razdoblje valjanosti kako je utvrđeno u točki 5. ako ne postoje podaci koji ukazuju na suprotno. Ovaj je postupak moguće ponoviti.

8.	Sva prijavljena tijela moraju dostaviti drugim prijavljenim tijelima potrebne podatke koji se odnose na potvrde o tipskom ispitivanju i njihovim dodacima koje su izdala, povukla ili odbila.

9.	Drugim će se prijavljenim tijelima poslati, na zahtjev, preslike izdanih potvrda o tipskom ispitivanju i/ili njihovih dodataka. Prilozi potvrdama (vidjeti točku 5.) moraju biti na raspolaganju drugim prijavljenim tijelima.

10.

Proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik s poslovnim nastanom u Zajednici dužni su uz tehničku dokumentaciju čuvati preslike potvrda o tipskom ispitivanju i njihove dodatke u razdoblju od 10 godina nakon proizvodnje zadnjeg interoperabilnog sastavnog dijela. Ako ni proizvođač, ni njegov ovlašteni zastupnik nemaju poslovni nastan u Zajednici, osoba koja je plasirala interoperabilni sastavni dio na tržište Zajednice obvezna je omogućiti pristup tehničkoj dokumentaciji.

Modul D: sustav upravljanja proizvodnom kakvoćom

1.

Ovim se modulom opisuje postupak kojim proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik s poslovnim nastanom u Zajednici koji je ispunio obveze iz točke 2. osigurava i izjavljuje da je dotični interoperabilni sastavni dio u skladu s tipom kako je opisan u potvrdi o tipskom ispitivanju, te da ispunjava zahtjeve iz TSI-ja koji se na nju odnose.

2.	Proizvođač mora provoditi odobreni sustav upravljanja kvalitetom u proizvodnji, ispitivanju finalnog proizvoda u skladu s točkom 3., te ga se nadzire u skladu s točkom 4.

3.	Sustav upravljanja kvalitetom

3.1.

Proizvođač podnosi zahtjev za ocjenu svog sustava upravljanja kvalitetom za dotične interoperabilne sastavne dijelove prijavljene tijelu po vlastitom izboru. Zahtjev mora sadržavati sljedeće: — sve bitne podatke o kategoriji proizvoda koji predstavljaju planirane interoperabilne sastavne dijelove, — dokumentaciju o sustavu upravljanja kvalitetom, — tehničku dokumentaciju o odobrenom tipu i presliku potvrde o tipskom ispitivanju, koja se izdaje po okončanju postupka tipskog ispitivanja modula B (tipsko ispitivanje), — pisanu izjavu da isti zahtjev nije predan drugom prijavljenom tijelu.

3.2.

Sustavom upravljanja kvalitetom mora se osigurati sukladnost interoperabilnih sastavnih dijelova s tipom, kako je utvrđeno potvrdom o tipskom ispitivanju i sa zahtjevima iz TSI-a koji se na njih odnose. Svi elementi, zahtjevi i odredbe proizvođača dokumentiraju se sustavno i uredno u obliku pisanih politika, postupaka i uputa. Dokumentacijom o sustavu upravljanja kvalitetom mora se omogućiti dosljedno tumačenje programa, planova, priručnika i zapisa kvalitete. Ta dokumentacija mora posebno sadržavati odgovarajući opis: — ciljeva kakvoće i organizacijske strukture, — odgovornosti i ovlasti uprave u vezi kakvoće proizvoda, — tehnika i postupaka i sustavnih aktivnosti proizvodnje, kontrole kvalitete i upravljanja kvalitetom koji će se provoditi, — ispitivanja, provjera i testova koji će se vršiti prije, tijekom i nakon proizvodnje, te učestalost njihova provođenja, — zapisa kvalitete, poput izvješća o ispitivanju i podataka o testovima, podataka o kalibraciji, izvješća o stručnoj osposobljenosti dotičnoga osoblja itd., — sredstava za nadzor postignuća potrebne kakvoće proizvoda i učinkovitog provođenja sustava upravljanja kvalitetom.

3.3.

Prijavljeno tijelo ocjenjuje sustav upravljanja kvalitetom kako bi utvrdilo ispunjava li zahtjeve iz točke 3.2. Smatra se da su ti zahtjevi ispunjeni ako proizvođač provodi sustav upravljanja kvalitetom u završnom ispitivanju i testiranju proizvoda u skladu sa standardom EN/ISO 9001-2000, kojim se vodi računa o posebnosti interoperabilnog sastavnog dijela za koji se provodi. Ako proizvođač provodi odobreni sustav upravljanja kvalitetom prijavljeno će tijelo to uzeti u obzir pri ocjenjivanju. Pregled mora biti prilagođen kategoriji proizvoda koji predstavlja interoperabilni sastavni dio. Barem jedan član grupe zadužene za pregled mora biti inspektor s iskustvom u procjeni dotične proizvodne tehnologije. Postupak ocjenjivanja mora uključiti i inspekcijski posjet proizvodnom pogonu. Odluka se priopćava proizvođaču. U priopćenju se navode zaključci ispitivanja i obrazloženje odluke o ocjeni.

3.4.

Proizvođač se obvezuje ispuniti obveze koje proizlaze iz odobrenog sustava upravljanja kvalitetom te ga održavati prikladnim i učinkovitim. Proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik s poslovnim nastanom u Zajednici dužni su neprestano obavještavati prijavljeno tijelo koje je odobrilo sustav upravljanja kvalitetom o bilo kojoj namjeri unaprjeđenja sustava upravljanja kvalitetom. Prijavljeno tijelo ocjenjuje predložene izmjene i odlučuje hoće li izmijenjeni sustav upravljanja kvalitetom i dalje ispunjavati zahtjeve iz točke 3.2. te je li potrebno ponoviti ispitivanje sustava. Prijavljeno tijelo priopćava svoju odluku proizvođaču. U priopćenju se navode zaključci o ispitivanju i obrazloženje odluke o ocjeni.

4.	Nadzor nad sustavom upravljanja kvalitetom za koji je odgovorno prijavljeno tijelo.

4.1.	Svrha je nadzora osigurati da proizvođač uredno ispunjava obveze koje proizlaze iz odobrenog sustava upravljanja kvalitetom.

4.2.

Proizvođač mora omogućiti prijavljenom tijelu pristup proizvodnim pogonima, lokacijama namijenjenim za ispitivanje i testiranje te skladištenje proizvoda, te mu mora pružiti sve potrebne podatke, a posebno: — dokumentaciju sustava upravljanja kvalitetom, — zapise kvalitete poput izvješća o ispitivanju i podataka o testiranju, podataka o kalibraciji, izvješća o stručnoj osposobljenosti dotičnog osoblja itd.

4.3.

Prijavljeno tijelo redovito vrši preglede kako bi osiguralo da proizvođač održava i provodi sustav upravljanja kvalitetom, te dostavlja izvješće o pregledu proizvođaču. Pregledi se vrše barem jednom godišnje. Ako proizvođač provodi odobreni sustav upravljanja kvalitetom, prijavljeno će tijelo tijekom nadzora to uzeti u obzir.

4.4.

Povrh toga, prijavljeno tijelo može provesti nenajavljene posjete proizvođaču. Tijekom takvih posjeta prijavljeno tijelo može po potrebi provesti ili naložiti provođenje testiranja kako bi provjerilo provodi li se sustav upravljanja kvalitetom ispravno. Prijavljeno tijelo dostavlja proizvođaču izvješće o posjetu i izvješće o testiranju ako je testiranje izvršeno.

5.	Sva prijavljena tijela moraju dostaviti drugim prijavljenim tijelima važne podatke o odobrenjima sustava upravljanja kvalitetom, koja su izdala, povukla ili odbila. Drugim se prijavljenim tijelima na zahtjev mogu poslati preslike izdanih odobrenja sustava upravljanja kvalitetom.

6.

U razdoblju od 10 godina nakon izrade posljednjeg proizvoda proizvođač je dužan čuvati za potrebe državnih tijela: — dokumentaciju navedenu u točki 3.1. drugoj alineji, — unaprjeđenja navedena u točki 3.4. drugom stavku, — odluke i izvješća prijavljenog tijela navedene u točkama 3.4., 4.3. i 4.4. posljednjem stavku.

7.

Proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik s poslovnim nastanom u Zajednici dužni su sastaviti europsku izjavu o sukladnosti interoperabilnog sastavnog dijela. Ova izjava mora sadržavati barem podatke navedene u Prilogu IV. stavku 3. direktiva 96/48/EZ ili 01/16/EZ. Europska izjava o sukladnosti i popratni dokumenti moraju se potpisati i datirati. Izjava mora biti sastavljena na istom jeziku na kojemu je napisana tehnička dokumentacija, te mora sadržavati sljedeće: — upute na direktive (direktive 96/48/EZ ili 2001/16/EZ, ili druge direktive kojima interoperabilni sastavni dio može podlijegati), — naziv i adresu proizvođača ili njegovog ovlaštenog predstavnika s poslovnim nastanom u Zajednici (navesti tvrtku i punu adresu, te tvrtku proizvođača ili konstruktora ako izjavu sastavlja ovlašteni predstavnik), — opis interoperabilnog sastavnog dijela (vrsta, tip itd.), — opis postupka (modula) koji je primijenjen za postizanje usklađenosti, — sve bitne opise interoperabilnog sastavnog dijela, a posebno uvjete upotrebe, — naziv i adresu prijavljenog tijela (prijavljenih tijela) uključenog u postupak utvrđivanja sukladnosti, te datume potvrda, valjanost i uvjete valjanosti potvrda, — uputu na TSI i ostale bitne TSI-je, te prema potrebi, uputu na europsku specifikaciju (2), — potpisnika ovlaštenog za preuzimanje obveza u ime proizvođača ili njegovog ovlaštenog predstavnika s poslovnim nastanom u Zajednici. Potvrde na koje se upućuje su: — odobrenje sustava upravljanja kvalitetom iz točke 3., — potvrda o tipskom ispitivanju i njezini dodaci.

8.

Proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik s poslovnim nastanom u Zajednici dužni su čuvati presliku europske izjave o sukladnosti u razdoblju od 10 godina nakon proizvodnje zadnjeg interoperabilnog sastavnog dijela. Ako ni proizvođač, ni njegov ovlašteni zastupnik nemaju poslovni nastan u Zajednici, osoba koja je plasirala interoperabilni sastavni dio na tržište Zajednice obvezna je omogućiti pristup tehničkoj dokumentaciji.

9.	Ako se TSI-jem uz europsku izjavu o sukladnosti dodatno zahtijeva i europska izjava o prikladnosti za uporabu interoperabilnog sastavnog dijela, ta se izjava prilaže kada je izda proizvođač u skladu s uvjetima iz modula V.

Modul F: provjera proizvoda

1.

Ovim se modulom opisuje postupak kojim proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik s poslovnim nastanom u Zajednici provjerava i potvrđuje da je dotični interoperabilni sastavni dio, na koju se primjenjuju odredbe iz točke 3., u skladu s tipom koji se opisuje u europskoj potvrdi o tipskom ispitivanju, te da ispunjava zahtjeve iz TSI-ja koji se na nju odnose.

2.	Proizvođač je dužan poduzeti sve potrebne mjere kako bi se proizvodnim postupkom postigla sukladnost svakog interoperabilnog sastavnog dijela s tipom koji se opisuje u potvrdi o tipskom ispitivanju i zahtjevima iz TSI-ja koji se na nju odnose.

3.

Prijavljeno tijelo provodi odgovarajuća ispitivanja i testove kako bi provjerilo sukladnost interoperabilnog sastavnog dijela s tipom koji se opisuje u europskoj potvrdi o tipskom ispitivanju i zahtjevima iz TSI-ja. Proizvođač (3) može odabrati ispitivanje i testiranje svakog pojedinog interoperabilnog sastavnog dijela, kako je predviđeno točkom 4., ili ispitivanje i testiranje interoperabilnih sastavnih dijelova na temelju statističkih podataka, kako je predviđeno točkom 5.

4.	Provjera ispitivanjem i testiranjem svakog pojedinog interoperabilnog sastavnog dijela

4.1.

Svaki se proizvod pojedinačno ispituje i provode se odgovarajuća testiranja da se provjeri sukladnost proizvoda s tipom koji se opisuje u potvrdi o tipskom ispitivanju i zahtjevima iz TSI-ja koji se na njega odnose. Ako testiranje nije utvrđeno u TSI-ju (ili europskom standardu navedenom u TSI-ju), primjenjuju se odgovarajuće europske specifikacije (4) ili istovrijedna testiranja.

4.2.	Prijavljeno tijelo sastavlja pisanu potvrdu o sukladnosti za odobrene proizvode na osnovu izvršenih testiranja.

4.3.	Proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik moraju na zahtjev imati mogućnost predočavanja potvrde o sukladnosti prijavljenog tijela.

5.	Statistička provjera

5.1.	Proizvođač podnosi svoje interoperabilne sastavne dijelove u obliku homogenih partija i poduzima sve potrebne mjere kako bi se proizvodnim postupkom postigla homogenost svake proizvedene partije.

5.2.

Svi interoperabilni sastavni dijelovi moraju biti dostupni za provjeru u obliku homogenih partija. Iz svake se partije uzima slučajni uzorak. Svaki se interoperabilni sastavni dio iz uzorka pojedinačno ocjenjuje i vrše se odgovarajuća testiranja kako bi se utvrdila sukladnost proizvoda s tipom koji se opisuje u potvrdi o tipskom ispitivanju i zahtjevima iz TSI-ja koji se na njega odnose, te kako bi se odlučilo o prihvaćanju ili odbijanju partije. Ako testiranje nije utvrđeno u TSI-ju (ili europskom standardu navedenom u TSI-ju), primjenjuju se odgovarajuće europske specifikacije ili istovrijedna testiranja.

5.3.	U postupku statističke provjere koriste se odgovarajući elementi (statistička metoda, plan uzorkovanja itd.), ovisno obilježjima koja se ocjenjuju, kako je utvrđeno u TSI-ju.

5.4.

Ako prihvati partiju, prijavljeno tijelo sastavlja pisanu potvrdu o sukladnosti na osnovu izvršenih testiranja. Na tržište se mogu plasirati svi interoperabilni sastavni dijelovi jedne partije osim interoperabilnih sastavnih dijelova iz uzorka za koje je utvrđeno da nisu sukladni. Ako odbije partiju, prijavljeno tijelo ili nadležno tijelo poduzimaju odgovarajuće mjere kako bi se spriječilo plasiranje dotične partije na tržište. U slučaju učestalih odbijanja partija, prijavljeno tijelo može privremeno obustaviti statističku provjeru.

5.5.	Proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik s poslovnim nastanom u Zajednici moraju na zahtjev imati mogućnost predočavanja potvrde o sukladnosti prijavljenog tijela.

6.

Proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik s poslovnim nastanom u Zajednici dužni su sastaviti europsku izjavu o sukladnosti interoperabilnog sastavnog dijela. Ova izjava mora sadržavati barem podatke navedene u Prilogu IV. stavku 3. direktiva 96/48/EZ ili 01/16/EZ. Europska izjava o sukladnosti i popratni dokumenti moraju se datirati i potpisati. Izjava mora biti sastavljena na istome jeziku kao i tehnička dokumentacija i mora sadržavati sljedeće: — upute na direktive (direktive 96/48/EZ ili 01/16/EZ, ili druge direktive koje se mogu odnositi na interoperabilni sastavni dio), — naziv i adresu proizvođača ili njegovog ovlaštenog predstavnika s poslovnim nastanom u Zajednici (tvrtka i puna adresa, te tvrtka proizvođača ili konstruktora ako izjavu sastavlja ovlašteni predstavnik), — opis interoperabilnog sastavnog dijela (tip, vrsta itd.), — opis postupka (modula) koji se primjenjuje za postizanje sukladnosti, — sve bitne opise interoperabilnog sastavnog dijela, a posebno uvjete upotrebe, — naziv i adresu prijavljenog tijela (prijavljenih tijela) uključenog (uključenih) u postupak utvrđivanja sukladnosti, te datume potvrda, valjanost i uvjete valjanosti potvrda, — uputu na TSI i ostale bitne TSI-je, te prema potrebi, uputu na europske specifikacije, — potpisnika ovlaštenog za preuzimanje obveza u ime proizvođača ili njegovog ovlaštenog predstavnika s poslovnim nastanom u Zajednici. Potvrde na koje se upućuje su: — potvrda o tipskom ispitivanju i njezini dodaci, — potvrda o sukladnosti iz točaka 4. ili 5.

7.

Proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik s poslovnim nastanom u Zajednici dužni su čuvati presliku europske izjave o sukladnosti u razdoblju od 10 godina nakon proizvodnje zadnjeg interoperabilnog sastavnog dijela. Ako ni proizvođač, ni njegov ovlašteni predstavnik nemaju poslovni nastan u Zajednici, osoba koja je plasirala interoperabilni sastavni dio na tržište Zajednice obvezna je omogućiti pristup tehničkoj dokumentaciji.

8.	Ako se TSI-jem uz europsku izjavu o sukladnosti dodatno zahtijeva i europska izjava o prikladnosti za uporabu interoperabilnog sastavnog dijela, ta se izjava prilaže kada je izda proizvođač u skladu s uvjetima iz modula V.

Modul H2: cjeloviti sustav upravljanja kvalitetom s ispitivanjem projekta

1.

Ovim se modulom opisuje postupak kojim prijavljeno tijelo obavlja ispitivanje projekta interoperabilnog sastavnog dijela, a proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik s poslovnim nastanom u Zajednici koji ispuni obveze iz točke 2. dužan je osigurati i izjaviti da dotični interoperabilni sastavni dio ispunjava zahtjeve iz TSI-ja koji se na njega odnose.

2.	Proizvođač mora provoditi odobreni sustav upravljanja kvalitetom u projektiranju, proizvodnji, ispitivanju i testiranju gotovog proizvoda u skladu s točkom 3., te je podložan nadzoru u skladu s točkom 4.

3.	Sustav upravljanja kvalitetom

3.1.

Proizvođač podnosi zahtjev za ocjenu svog sustava upravljanja kvalitetom za dotične interoperabilne sastavne dijelove prijavljenom tijelu po vlastitom izboru. Zahtjev mora sadržavati sljedeće: — sve bitne podatke o kategoriji proizvoda koji predstavlja planirani interoperabilni sastavni dio, — dokumentaciju sustava upravljanja kvalitetom, — pisanu izjavu da isti zahtjev nije predan drugom prijavljenom tijelu.

3.2.

Sustavom upravljanja kvalitetom mora se osigurati sukladnost interoperabilnog sastavnog dijela sa zahtjevima iz TSI-a koji se na nju odnose. Svi elementi, zahtjevi i odredbe koje je usvojio proizvođač dokumentiraju se sustavno i uredno u obliku pisanih politika, postupaka i uputa. Dokumentacijom sustava upravljanja kvalitetom omogućava se zajedničko shvaćanje politika kvalitete i postupaka kvalitete, poput programa, planova, priručnika i zapisa kvalitete. Ta dokumentacija mora posebno sadržavati odgovarajući opis: — ciljeva kvalitete i organizacijske strukture, — odgovornosti i ovlasti uprave u vezi kvalitete projekta i proizvoda, — tehničkih specifikacija projekta, uključujući europske specifikacije (5) koje će se primjenjivati i, ako se europske specifikacije ne primjenjuju u cijelosti, opis sredstava koja će se upotrijebiti kako bi se osiguralo ispunjenje zahtjeva iz TSI-ja koji se odnose na interoperabilni sastavni dio, — tehnika, postupaka i sustavnih aktivnosti za kontrolu i provjeru projekta koje će se koristiti pri projektiranju interoperabilnih sastavnih dijelova koji pripadaju dotičnoj kategoriji proizvoda, — odgovarajućih tehnika, postupaka i sustavnih aktivnosti proizvodnje, kontrole kvalitete i upravljanja kvalitetom koje će se poduzimati, — ispitivanja, provjera i testiranja koja će se provoditi prije, tijekom i nakon proizvodnje, te učestalost njihova provođenja, — zapisa kvalitete, poput izvješća o ispitivanju i podataka o testiranju, podataka o kalibraciji, izvješća o stručnoj osposobljenosti dotičnog osoblja itd., — sredstava za nadzor postignuća zahtijevane kvalitete projekta i proizvoda, te učinkovitog provođenja sustava upravljanja kvalitetom. Politike i postupci kvalitete posebno će se primjenjivati u fazama ocjenjivanja, poput pregleda projekta, pregleda proizvodnih postupaka i tipskih ispitivanja, kako su utvrđeni u TSI-ju, za različita obilježja i radne karakteristike interoperabilnog sastavnog dijela.

3.3.

Prijavljeno tijelo ocjenjuje sustav upravljanja kvalitetom kako bi utvrdilo jesu li ispunjeni zahtjevi iz točke 3.2. Pretpostavlja se da su ti zahtjevi ispunjeni ako proizvođač provodi sustav kvalitete u projektiranju, proizvodnji, ispitivanju gotovog proizvoda u skladu sa standardom EN/ISO 9001-2000, kojim se vodi računa o posebnosti interoperabilnog sastavnog dijela za koji se provodi. Ako proizvođač primjenjuje odobreni sustav upravljanja kvalitetom, pri provođenju ispitivanja prijavljeno će tijelo to uzeti u obzir. Pregled mora biti prilagođen kategoriji proizvoda koji predstavlja interoperabilni sastavni dio. Barem jedan član grupe zadužene za pregled mora biti iskusan inspektor za dotičnu proizvodnu tehnologiju. Postupak ocjenjivanja mora uključiti i inspekcijski posjet proizvodnom pogonu. Odluka se priopćava proizvođaču. U priopćenju se navode zaključci pregleda i obrazloženje odluke.

3.4.

Proizvođač se obvezuje ispuniti obveze koje proizlaze iz odobrenog sustava upravljanja kvalitetom te ga održavati prikladnim i učinkovitim. Proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik s poslovnim nastanom u Zajednici dužni su neprestano obavještavati prijavljeno tijelo koje je odobrilo sustav upravljanja kvalitetom o bilo kojoj namjeri unaprjeđenja sustava upravljanja kvalitetom. Prijavljeno tijelo ocjenjuje predložene izmjene i odlučuje hoće li izmijenjeni sustav upravljanja kvalitetom i dalje ispunjavati zahtjeve iz točke 3.2. te je li potrebno ponoviti ispitivanje sustava. Prijavljeno tijelo priopćava svoju odluku proizvođaču. U priopćenju se navode zaključci ocjenjivanja i obrazloženje odluke.

4.	Nadzor nad sustavom upravljanja kvalitetom za koji je odgovorno prijavljeno tijelo.

4.1.	Svrha je nadzora osigurati da proizvođač uredno ispunjava obveze koje proizlaze iz odobrenog sustava upravljanja kvalitetom.

4.2.

Proizvođač mora omogućiti prijavljenom tijelu pristup prostorima u kojima se vrši projektiranje, proizvodnja, ispitivanje i testiranje te skladištenje radi vršenja inspekcijskog pregleda, te mu mora dostaviti sve potrebne podatke, uključujući: — dokumentaciju sustava upravljanja kvalitetom, — zapise kvalitete predviđene dijelom sustava upravljanja kvalitetom koji se primjenjuje na projektiranje, poput rezultata analiza, izračuna, testiranja itd., — zapise kvalitete predviđene dijelom sustava upravljanja kvalitetom koji se primjenjuje na proizvodnju, poput izvješća o ispitivanju i podataka o testiranju, podataka o kalibraciji, izvješća o stručnoj osposobljenosti dotičnog osoblja itd.

4.3.

Prijavljeno tijelo redovito vrši preglede kako bi osiguralo da proizvođač održava i provodi sustav upravljanja kvalitetom, te dostavlja izvješće o pregledu proizvođaču. Ako proizvođač provodi odobreni sustav upravljanja kvalitetom, pri vršenju nadzora prijavljeno će tijelo to uzeti u obzir. Pregledi se vrše barem jednom godišnje.

4.4.

Prijavljeno tijelo može dodatno vršiti nenajavljene posjete proizvođaču. Tijekom takvih posjeta prijavljeno tijelo može po potrebi provesti ili naložiti provođenje testiranja kako bi utvrdilo uredno provođenje sustava upravljanja kvalitetom. Prijavljeno tijelo dostavlja proizvođaču izvješće o posjetu i izvješće o testiranju ako je testiranje provedeno.

5.

U razdoblju od 10 godina nakon izrade posljednjeg proizvoda proizvođač je dužan čuvati za potrebe državnih tijela: — dokumentaciju navedenu u točki 3.1. drugom podstavku drugoj alineji — izmjene navedene u točki 3.4. drugom podstavku, — odluke i izvješća prijavljenog tijela navedene u točkama 3.4., 4.3. i 4.4. posljednjem podstavku.

6.	Ispitivanje projekta

6.1.	Proizvođač podnosi zahtjev za ispitivanje projekta interoperabilnog sastavnog dijela prijavljenom tijelu po vlastitom izboru.

6.2.

Zahtjevom se mora osigurati razumijevanje projektiranja, proizvodnje, održavanja i rada interoperabilnog sastavnog dijela te omogućiti ocjenjivanje sukladnosti sa zahtjevima iz TSI-ja. Zahtjev mora sadržavati sljedeće: — opći opis tipa, — tehničke specifikacije projekta, uključujući europske specifikacije i dotične klauzule, koje se primjenjuju u cijelosti ili djelomično, — sve potrebne popratne dokaze o njihovoj prikladnosti, a posebno ako europske specifikacije i dotične klauzule nisu primijenjene, — plan ispitivanja, — uvjete za integraciju interoperabilnog sastavnog dijela u sustav (podsklop, sklop uređaja, podsustav) i potrebne uvjete sučelja, — uvjete za uporabu i održavanje interoperabilnog sastavnog dijela (ograničenja vremena ili udaljenosti vožnje, ograničenja povezana s trošenjem itd.), — pisanu izjavu da isti zahtjev nije predan drugom prijavljenom tijelu.

6.3.	Podnositelj zahtjeva je dužan predočiti rezultate testiranja (6), uključujući prema potrebi tipska ispitivanja, izvršenih u njegovom odgovarajućem laboratoriju ili u njegovo ime.

6.4.

Prijavljeno tijelo pregledava zahtjev i ocjenjuje rezultate testiranja. Ako projekt ispunjava odredbe iz TSI-ja koje se na njega odnose, prijavljeno tijelo izdaje podnositelju zahtjeva europsku potvrdu o ispitivanju projekta. Potvrda mora sadržavati zaključke ispitivanja, uvjete za njezinu valjanost i podatke potrebne za identifikaciju odobrenog projekta, te prema potrebi, opis rada proizvoda. Razdoblje valjanosti ne smije biti dulje od 5 godina.

6.5.

Proizvođač je dužan izvještavati prijavljeno tijelo koje je izdalo europsku potvrdu o ispitivanju projekta o izmjenama odobrenog projekta. Za izmjene odobrenog projekta prijavljeno tijelo, koje je izdalo europsku potvrdu o ispitivanju projekta, mora izdati dodatno odobrenje, ako takve izmjene utječu na ispunjenje zahtjeva iz TSI-ja ili na propisane uvjete za uporabu proizvoda. U tom slučaju prijavljeno tijelo provodi samo ona ispitivanja i testiranja koja se odnose i koja su potrebna radi izmjene (izmjena). Dodatno se odobrenje daje u obliku dodatka izvorniku potvrde EZ-a o ispitivanju projekta.

6.6.

Ako izmjene predviđene točkom 6.4. nisu izvršene, valjanost potvrde koja ističe može se produžiti za još jedno razdoblje valjanosti. Podnositelj zahtjeva može zatražiti takvo produženje pisanom izjavom kojom se potvrđuje kako nisu izvršene izmjene, a prijavljeno tijelo produžuje potvrdu za još jedno razdoblje valjanosti, kako je utvrđeno u točki 6.3., ako ne postoje podaci koji ukazuju na suprotno. Ovaj je postupak moguće ponoviti.

7.

Sva prijavljena tijela moraju dostaviti drugim prijavljenim tijelima važne podatke koji se odnose na odobrenja sustava upravljanja kvalitetom i europske potvrde o ispitivanju projekta, koje su izdala, povukla ili odbila. Druga prijavljena tijela mogu zatražiti preslike: — izdanih odobrenja sustava upravljanja kvalitetom i dodatnih odobrenja, te — izdanih europskih potvrda o ispitivanju projekta i dodataka.

8.

Proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik s poslovnim nastanom u Zajednici dužan je sastaviti europsku izjavu o sukladnosti interoperabilnog sastavnog dijela. Ova izjava mora sadržavati barem podatke navedene u Prilogu IV. stavku 3. direktiva 96/48/EZ ili 01/16/EZ. Izjava EZ-a o sukladnosti i popratni dokumenti moraju se datirati i potpisati. Izjava mora biti sastavljena na istom jeziku kao i tehnička dokumentacija, te mora sadržavati sljedeće: — upute na direktive (direktive 96/48/EZ ili 01/16/EZ, ili druge direktive koje se mogu odnositi na interoperabilni sastavni dio), — naziv i adresu proizvođača ili njegovog ovlaštenog predstavnika s poslovnim nastanom u Zajednici (tvrtku i punu adresu, te tvrtku proizvođača ili konstruktora ako izjavu sastavlja ovlašteni predstavnik), — opis interoperabilnog sastavnog dijela (tip, vrsta itd.), — opis postupka (modula) koji je primijenjen za postizanje sukladnosti, — sve bitne opise interoperabilnog sastavnog dijela, a posebno uvjete upotrebe, — naziv i adresu prijavljenog tijela (prijavljenih tijela) uključenog u postupak utvrđivanja sukladnosti, te datume potvrda, valjanost i uvjete valjanosti potvrda, — uputu na TSI i ostale bitne TSI-je, te prema potrebi, uputu na odgovarajuću europsku specifikaciju, — potpisnika ovlaštenog za preuzimanje obveza u ime proizvođača ili njegovog ovlaštenog predstavnika s poslovnim nastanom u Zajednici. Potvrde na koje se upućuje su: — odobrenje sustava upravljanja kvalitetom i izvješća o nadzoru iz točaka 3. i 4., — europska potvrda o ispitivanju projekta i njezini dodaci.

9.

Proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik s poslovnim nastanom u Zajednici dužni su čuvati presliku europske izjave o sukladnosti u razdoblju od 10 godina nakon proizvodnje zadnjeg interoperabilnog sastavnog dijela. Ako ni proizvođač, ni njegov ovlašteni predstavnik nemaju poslovni nastan u Zajednici, osoba koja je plasirala interoperabilni sastavni dio na tržište Zajednice obvezna je omogućiti pristup tehničkoj dokumentaciji.

10.	Ako se TSI-jem uz europsku izjavu o sukladnosti dodatno zahtijeva i europska izjava o prikladnosti za uporabu interoperabilnog sastavnog dijela, ta se izjava prilaže prvoj kada je izda proizvođač u skladu s uvjetima iz modula V.

MODULI ZA PROVJERU EZ-a PODSUSTAVA

Modul SB: tipsko ispitivanje

1.

Ovim se modulom opisuje postupak provjere EZ-a kojim prijavljeno tijelo na zahtjev naručitelja ili njegovog ovlaštenog predstavnika s poslovnim nastanom u Zajednici provjerava i potvrđuje da je tip prometno-upravljačkog podsustava, koji predstavlja planiranu proizvodnju, — u skladu s ovim TSI-jem i drugim bitnim TSI-jima, što dokazuje usklađenost s temeljnim zahtjevima (7) Direktive 01/16/EZ (8), — u skladu s drugim propisima koji proizlaze iz Ugovora. Tipsko ispitivanje utvrđeno ovim modulom može obuhvatiti i posebne faze ocjenjivanja – pregled projekta, tipska testiranja ili pregled proizvodnog postupka, koje su podrobno opisane u dotičnom TSI-ju.

2.	Naručitelj (9) podnosi zahtjev za provjeru EZ-a podsustava (tipskim ispitivanjem) prijavljenom tijelu po vlastitom izboru. Zahtjev mora sadržavati sljedeće: — naziv i adresu naručitelja ili njegovog ovlaštenog predstavnika, — tehničku dokumentaciju propisanu točkom 3.

3.

Podnositelj zahtjeva dužan je prijavljenom tijelu staviti na raspolaganje uzorak podsustava (10) koji predstavlja planiranu proizvodnju, koji se u daljnjem tekstu naziva „tipom”. Tip može obuhvaćati nekoliko verzija podsustava, uz uvjet da razlike među verzijama ne utječu na odredbe TSI-ja. Prijavljeno tijelo može zatražiti dodatne uzorke ako je to potrebno za provođenje plana testiranja. Ako se u svrhu provođenja posebnog testiranja ili posebne metode ispitivanja zahtijeva, te ako je propisano TSI-jem ili europskom specifikacijom (11) navedenom u TSI-ju, predaje se uzorak ili uzorci podsklopa ili sklopa ili uzorak podsustava u tvornički sastavljenom obliku. Tehničkom se dokumentacijom i uzorkom (uzorcima) mora omogućiti razumijevanje projekta, proizvodnje, ugradnje, održavanja i rada podsustava, te ocjenjivanje sukladnosti s odredbama TSI-ja. Tehnička dokumentacija mora sadržavati: — opći opis podsustava, cjelokupnog projekta i strukture, — registar infrastrukture i/ili (podsustava) željezničkih vozila, uključujući sve podatke propisane TSI-jem, — idejni projekt i podatke o proizvodnji, primjerice nacrte, sheme sastavnica, podsklopova, sklopova, strujnih krugova itd., — opise i obrazloženja potrebna za razumijevanje podataka projekta i proizvodnje, održavanja i rada podsustava, — tehničke specifikacije, uključujući europske specifikacije, koje se primjenjuju, — sve potrebne popratne dokaze o upotrebi gore navedenih specifikacija, a posebno ako se europske specifikacije i dotične klauzule ne primjenjuju u cijelosti, — popis interoperabilnih sastavnih dijelova koji se ugrađuju u podsustav, — preslike europskih izjava o sukladnosti ili prikladnosti za uporabu interoperabilnih sastavnih dijelova i sve potrebne elemente utvrđene u Prilogu VI. direktivama, — dokaz o sukladnosti s drugim propisima koji proizlaze iz Ugovora (uključujući potvrde), — tehničku dokumentaciju o proizvodnji i montaži podsustava, — popis proizvođača koji sudjeluju u projektiranju, proizvodnji, montaži i ugradnji podsustava, — uvjete za uporabu podsustava (ograničenja vremena ili udaljenosti vožnje, ograničenja povezana s trošenjem itd.), — uvjete za održavanje i tehničku dokumentaciju o održavanju podsustava, — sve tehničke zahtjeve o kojima je potrebno voditi računa pri proizvodnji, održavanju ili radu podsustava, — rezultate izvršenih projektnih izračuna, provedenih ispitivanja itd., — izvješća o testiranjima. U tehničku je dokumentaciju potrebno uključiti i dodatne podatke eventualno predviđene TSI-jem.

4.	Prijavljeno tijelo je dužno:

4.1.	pregledati tehničku dokumentaciju;

4.2.

utvrditi da je uzorak (uzorci) podsustava, ili sklopova ili podsklopova podsustava proizveden u skladu s tehničkom dokumentacijom, te provesti ili naložiti provođenje tipskih ispitivanja u skladu s odredbama TSI-ja i odgovarajućih europskih specifikacija. Ta se proizvodnja provjerava putem odgovarajućeg modula za ocjenjivanje;

4.3.	ako se TSI-jem zahtijeva pregled projekta, ispitati metode projektiranja, projektne alate i rezultate kako bi se ocijenilo mogu li ispuniti zahtjeve za sukladnost podsustava po završetku postupka projektiranja;

4.4.	utvrditi elemente projektirane u skladu s dotičnim odredbama TSI-ja i europskih specifikacija, te elemente projektirane bez primjene dotičnih odredbi europskih specifikacija;

4.5.	provesti ili naložiti provođenje odgovarajućih ispitivanja i potrebnih testiranja u skladu s točkama 4.2. i 4.3. kako bi se utvrdilo primjenjuju li se odabrane europske specifikacije stvarno;

4.6.	provesti ili naložiti provođenje odgovarajućih ispitivanja i potrebnih testiranja u skladu s točkama 4.2. i 4.3. kako bi se utvrdilo ispunjavaju li usvojena rješenja zahtjeve iz TSI-ja ako se odgovarajuće europske specifikacije ne primjenjuju;

4.7.	dogovoriti s podnositeljem zahtjeva mjesto provođenja ispitivanja i potrebnih testiranja.

5.

Ako tip ispunjava odredbe iz TSI-ja, prijavljeno tijelo izdaje podnositelju zahtjeva potvrdu o tipskom ispitivanju. Potvrda mora sadržavati naziv i adresu naručitelja i proizvođača navedenog u tehničkoj dokumentaciji, zaključke ispitivanja, uvjete za njezinu valjanost i podatke potrebne za identifikaciju odobrenog tipa. Popis bitnih dijelova tehničke dokumentacije mora se priložiti potvrdi, a prijavljeno tijelo zadržava primjerak. Ako prijavljeno tijelo odbije izdati potvrdu o tipskom ispitivanju naručitelju, mora podrobno obrazložiti svoju odluku. Potrebno je predvidjeti postupak žalbe.

6.	Sva prijavljena tijela moraju dostaviti drugim prijavljenim tijelima potrebne podatke u vezi s potvrdama o tipskom ispitivanju koje su izdala, povukla ili odbila.

7.	Druga prijavljena tijela mogu zatražiti dostavljanje preslike izdanih potvrda o tipskom ispitivanju i/ili njihovih dodataka. Prilozi potvrdama moraju stajati na raspolaganju drugim prijavljenim tijelima.

8.	Naručitelj je dužan uz tehničku dokumentaciju čuvati preslike potvrda o tipskom ispitivanju i njihove dodatke tijekom čitavog vijeka trajanja podsustava. Na zahtjev ih je dužan dostaviti drugim državama članicama.

9.

Podnositelj zahtjeva dužan je izvijestiti prijavljeno tijelo kod kojeg se nalazi tehnička dokumentacija povezana s potvrdom o tipskom ispitivanju o svim izmjenama koje mogu utjecati na ispunjenje zahtjeva iz TSI-ja ili na propisane uvjete za uporabu podsustava. U tom slučaju potrebno je izdati dodatno odobrenje za podsustav. Dodatno se odobrenje dodjeljuje u obliku dodatka izvorniku potvrde o tipskom ispitivanju ili izdavanjem nove potvrde nakon povlačenja stare.

Modul SD: sustav upravljanja kvalitetom u proizvodnji

1.

Ovim se modulom opisuje postupak europske provjere kojim prijavljeno tijelo na zahtjev naručitelja ili njegovog ovlaštenog predstavnika s poslovnim nastanom u Zajednici provjerava i potvrđuje da je prometno-upravljački podsustav za koji je prijavljeno tijelo već izdalo potvrdu o tipskom ispitivanju, — u skladu s ovim TSI-jem i drugim bitnim TSI-jima, što ukazuje na činjenicu kako su ispunjeni temeljni zahtjevi (12) Direktive 01/16/EZ (13), — u skladu s drugim propisima koji proizlaze iz Ugovora, te da ga je moguće staviti u rad.

2.

Prijavljeno tijelo provodi postupak uz uvjet da: — potvrda o tipskom ocjenjivanju koja je izdana prije ocjenjivanja i dalje vrijedi za podsustav koji je predmet zahtjeva, — naručitelj (14) i glavni izvoditelji ispunjavaju obveze iz točke 3. — „Glavnim izvođačima” smatraju se poduzeća čije aktivnosti doprinose ispunjenju temeljnih zahtjeva iz TSI-ja. To se odnosi na: — poduzeće odgovornu za čitavi projekt podsustava (uključujući posebno odgovornost za integraciju podsustava), — ostala poduzeća koje sudjeluju samo u dijelu projekta podsustava (primjerice, odgovorne za montažu ili ugradnju podsustava). — Nisu uključeni podizvoditelji proizvođača koji dostavljaju sastavnice i interoperabilne sastavne dijelove.

3.

Za podsustav koji je predmet postupka europske provjere, naručitelj ili glavni izvoditelji, ako su angažirani, dužni su provoditi odobreni sustav upravljanja kvalitetom u proizvodnji, te ispitivanju i testiranju gotovog proizvoda u skladu s točkom 5., koji je podložan nadzoru u skladu s točkom 6. Ako je naručitelj u cijelosti odgovoran za čitavi projekt podsustava (uključujući posebno odgovornost za integraciju podsustava) ili je naručitelj izravno uključen u proizvodnju (uključujući montažu i ugradnju), dužan je provoditi odobreni sustav upravljanja kvalitetom za te aktivnosti, koji je podložan nadzoru u skladu s točkom 6. Ako je glavni izvoditelj u cijelosti odgovoran za čitavi projekt podsustava (uključujući posebno odgovornost za integraciju podsustava), dužan je u svakome slučaju provoditi odobreni sustav upravljanja kvalitetom u proizvodnji, te ispitivanju i testiranju gotovog proizvoda, koji je podložan nadzoru u skladu s točkom 6.

4.	Postupak provjere EZ-a

4.1.

Naručitelj podnosi prijavljenom tijelu po vlastitom izboru zahtjev za provjeru EZ-a podsustava (provjerom sustava upravljanja kvalitetom u proizvodnji), uključujući usklađivanje nadzora nad sustavima upravljanja kvalitetom kako je predviđeno točkama 5.3. i 6.5. Naručitelj je dužan obavijestiti uključene proizvođače o svojoj odluci i o podnošenju zahtjeva.

4.2.

Zahtjevom se mora osigurati razumijevanje projekta, proizvodnje, montaže, ugradnje, održavanja i rada podsustava, te ocjenjivanje sukladnosti s tipom opisanim u potvrdi o tipskom ispitivanju i zahtjevima iz TSI-ja. Zahtjev mora sadržavati sljedeće: — naziv i adresu naručitelja ili njegovog ovlaštenog predstavnika, — tehničku dokumentaciju o odobrenom tipu, uključujući potvrdu o tipskom ispitivanju koja se izdaje po okončanju postupka utvrđenom modulom SB (tipsko ispitivanje), te, ako nisu uključeni u toj dokumentaciji, — opći opis podsustava, cjelokupnog projekta i strukture, — tehničke specifikacije, uključujući europske specifikacije, koje se primjenjuju, — sve potrebne popratne dokaze o upotrebi gore navedenih specifikacija, a posebno ako se europske specifikacije i dotične klauzule ne primjenjuju u cijelosti. Popratni dokazi moraju obuhvaćati i rezultate testiranja koja su provedena u odgovarajućem laboratoriju proizvođača ili u njegovo ime, — registar infrastrukture i/ili (podsustava) željezničkih vozila, uključujući sve podatke propisane TSI-jem, — tehničku dokumentaciju o proizvodnji i montaži podsustava, — dokaz o sukladnosti s drugim propisima koji proizlaze iz Ugovora (uključujući potvrde) za fazu proizvodnje, — popis interoperabilnih sastavnih dijelova koji se ugrađuju u podsustav, — preslike europskih izjava o sukladnosti ili prikladnosti za uporabu koje interoperabilni sastavni dijelovi moraju imati i sve potrebne elemente utvrđene u Prilogu VI. direktivama, — popis proizvođača koji sudjeluju u projektiranju, proizvodnji, montaži i ugradnji podsustava, — dokaz da se u svim fazama navedenima pod točkom 5.2. provode sustavi upravljanja kvalitetom naručitelja, ako isti u njima sudjeluje, i/ili glavnih izvođača, te dokaz o njihovoj učinkovitosti, — naziv prijavljenog tijela odgovornog za odobravanje i nadzor nad tim sustavima upravljanja kvalitetom.

4.3.	Prijavljeno tijelo u zahtjevu najprije provjerava valjanost tipskog ispitivanja i potvrde tipskog ispitivanja. Ako prijavljeno tijelo smatra da potvrda o tipskom ispitivanju više nije valjana ili nije prikladna, te da je potrebno izvršiti novo tipsko ispitivanje, dužno je obrazložiti svoju odluku.

5.	Sustav upravljanja kvalitetom

5.1.

Naručitelj, ako sudjeluje, i glavni izvoditelji, kada su angažirani, dužni su podnijeti zahtjev za ocjenu svog sustava upravljanja kvalitetom prijavljenom tijelu po vlastitom izboru. Zahtjev mora sadržavati sljedeće: — sve bitne podatke o planiranom podsustavu, — dokumentaciju sustava upravljanja kvalitetom, — tehničku dokumentaciju o odobrenom tipu i presliku potvrde o tipskom ispitivanju, koja se izdaje po okončanju postupka tipskog ispitivanja modula SB (tipsko ispitivanje). Subjekti koji sudjeluju samo u dijelu projekta podsustava pružaju podatke samo za taj dio.

5.2.

Naručitelj ili glavni izvoditelj koji su u cijelosti odgovorni za čitavi projekt podsustava moraju sustavima upravljanja kvalitetom osigurati opću sukladnost podsustava s tipom opisanim u potvrdi o tipskom ispitivanju, te opću sukladnost podsustava sa zahtjevima iz TSI-ja. Ostali glavni izvoditelji moraju svojim sustavom (sustavima) za upravljanje kvalitetom osigurati sukladnost vlastitog bitnog doprinosa podsustavu s tipom opisanim u potvrdi o tipskom ispitivanju i sa zahtjevima iz TSI-ja. Svi elementi, zahtjevi i odredbe koje je usvojio podnositelj (podnositelji) zahtjeva dokumentiraju se sustavno i uredno u obliku pisanih politika, postupaka i uputa. Dokumentacijom o sustavu upravljanja kvalitetom mora se omogućiti zajedničko poimanje politika i postupaka kvalitete, poput programa, planova, priručnika i zapisa kvalitete. Ta dokumentacija mora posebno sadržavati odgovarajući opis sljedećih stavki za sve podnositelje zahtjeva: — ciljeva kvalitete i organizacijske strukture, — odgovarajućih tehnika proizvodnje, kontrole kvalitete i upravljanja kvalitetom, te sustavnih radnji što će se poduzimati, — ispitivanja, provjera i testiranja koja će se provoditi prije, tijekom i nakon proizvodnje, montaže i ugradnje, te učestalost njihova provođenja, — zapise kvalitete, poput izvješća o ispitivanju i podataka o testiranju, podataka o kalibraciji, izvješća o stručnoj osposobljenosti dotičnog osoblja itd., — te također za naručitelja ili glavnog izvoditelja ako su odgovorni za čitavi projekt podsustava: — odgovornosti i ovlasti uprave u vezi kvalitete cjelokupnog podsustava, uključujući posebno upravljanje integracijom podsustava. Ispitivanja, provjere i testiranja odnose se svaku od slijedećih faza: — strukturu podsustava, uključujući posebno građevinske aktivnosti, montažu sastavnica, završno podešavanje, — završno testiranje podsustava, — i, ako je predviđeno TSI-jem, provjeru valjanosti u radnim uvjetima.

5.3.

Prijavljeno tijelo koje je odabrao naručitelj provjerava jesu li sve faze podsustava, navedene pod točkom 5.2., dovoljno i na odgovarajući način obuhvaćene odobrenjem i nadzorom nad sustavom (sustavima) upravljanja kvalitetom podnositelja zahtjeva (15). Ako se sukladnost podsustava s tipom opisanim u potvrdi o tipskom ispitivanju i sukladnost podsustava sa zahtjevima iz TSI-ja temelje na više od jednog sustava upravljanja kvalitetom, prijavljeno tijelo posebno provjerava: — jesu li odnosi i sučelja između sustava upravljanja kvalitetom jasno dokumentirani, — jesu li opće odgovornosti i ovlasti uprave glavnih izvoditelja u vezi sukladnosti čitavog podsustava dovoljno i uredno utvrđene.

5.4.

Prijavljeno tijelo iz točke 5.1. ocjenjuje sustav upravljanja kvalitetom kako bi utvrdilo jesu li ispunjeni zahtjevi iz točke 5.2. Pretpostavlja se da su ti zahtjevi ispunjeni ako proizvođač provodi sustav upravljanja kvalitetom u proizvodnji, ispitivanju i testiranju gotovog proizvoda u skladu sa standardom EN/ISO 9001-2000, čime se u obzir uzimaju posebnosti interoperabilnih sastavnih dijelova za koju se provodi. Ako podnositelj zahtjeva provodi odobreni sustav upravljanja kvalitetom, tijekom ispitivanja prijavljeno će tijelo to uzeti u obzir. Pregled mora biti prilagođen dotičnom podsustavu, vodeći računa o posebnom doprinosu podnositelja zahtjeva podsustavu. Barem jedan član grupe odgovorne za pregled mora biti iskusan inspektor za dotičnu tehnologiju podsustava. Postupak ocjenjivanja mora uključiti i inspekcijski posjet pogonu podnositelja zahtjeva. Odluka se priopćava podnositelju zahtjeva. U priopćenju se navode zaključci ispitivanja i obrazloženje odluke o ocjeni.

5.5.

Naručitelj, ako sudjeluje, i glavni izvoditelji obvezuju se ispuniti obveze koje proizlaze iz odobrenog sustava upravljanja kvalitetom te ga održavati prikladnim i učinkovitim. Dužni su izvještavati prijavljeno tijelo koje je odobrilo sustav upravljanja kvalitetom o svim izmjenama na podsustavu koje mogu utjecati na ispunjenje zahtjeva iz TSI-ja. Prijavljeno tijelo ocjenjuje predložene izmjene i odlučuje hoće li izmijenjeni sustav upravljanja kvalitetom i dalje ispunjavati zahtjeve iz točke 5.2. te je li potrebno ponoviti ispitivanje. Prijavljeno tijelo priopćava svoju odluku podnositelju zahtjeva. U priopćenju se navode zaključci ispitivanja i obrazloženje odluke o ocjeni.

6.	Nadzor nad sustavom (sustavima) upravljanja kvalitetom za koji je odgovorno prijavljeno tijelo.

6.1.	Svrha je nadzora osigurati da naručitelj, ako sudjeluje, i glavni izvoditelji uredno ispunjavaju obveze koje proizlaze iz odobrenog sustava upravljanja kvalitetom.

6.2.

Naručitelj, ako sudjeluje, i glavni izvoditelji dužni su poslati sve dokumente potrebne u tu svrhu (ili naložiti njihovo slanje), uključujući planove uvođenja i tehničke zapise koji se odnose na podsustav (u mjeri u kojoj se to odnosi na posebni doprinos podnositelja zahtjeva podsustavu) prijavljenom tijelu iz točke 5.1., a posebno: — dokumentaciju sustava upravljanja kvalitetom, uključujući posebna sredstva uvedena kako bi se osiguralo: — za naručitelja ili glavnog izvoditelja koji su odgovorni za cjelokupan projekt podsustava, da su sveukupne odgovornosti i ovlasti uprave za sukladnost čitavog podsustava dovoljno utvrđene i to na odgovarajući način, — za sve podnositelje zahtjeva, da se sustavom upravljanja kvalitetom uredno upravlja radi postizanja integracije na razini podsustava, — zapise kvalitete predviđene dijelom sustava upravljanja kvalitetom koji se odnosi na proizvodnju (uključujući montažu i ugradnju), poput izvješća o ispitivanju i podataka o testiranju, podataka o kalibraciji, izvješća o stručnoj osposobljenosti dotičnog osoblja itd.

6.3.

Prijavljeno tijelo redovito vrši preglede kako bi osiguralo da naručitelj, ako sudjeluje, i glavni izvoditelji održavaju i provode sustav upravljanja kvalitetom te im mora dostaviti izvješće o pregledu. Ako provode odobreni sustav upravljanja kvalitetom, pri vršenju nadzora prijavljeno će tijelo to uzeti u obzir. Pregledi se vrše barem jednom godišnje, s barem jednim pregledom tijekom razdoblja provođenja određene aktivnosti (proizvodnja, montaža ili ugradnja) na podsustavu koji je predmet postupka europske provjere iz točke 8.

6.4.

Prijavljeno tijelo može dodatno vršiti nenajavljene posjete odgovarajućim radilištima podnositelja zahtjeva. Tijekom takvih posjeta prijavljeno tijelo može po potrebi provesti cjelovite ili djelomične preglede te provesti ili naložiti provođenje testiranja da provjeri ispravno provođenje sustava upravljanja kvalitetom. Prijavljeno tijelo dostavlja podnositelju (podnositeljima) zahtjeva izvješće o ispitivanju te, ovisno o slučaju, izvješće o pregledu i/ili testiranju.

6.5.

Prijavljeno tijelo koje je odabrao naručitelj i koje vrši provjeru EZ-a, ako ne vrši nadzor nad svim dotičnim sustavima upravljanja kvalitetom, koordinira aktivnosti nadzora drugih za to nadležnih prijavljenih tijela kako bi: — osiguralo ispravno upravljanje sučeljima između različitih sustava upravljanja kvalitetom povezanih s integracijom podsustava, — u suradnji s naručiteljem sakupilo sve elemente potrebne za ocjenjivanje te time zajamčilo dosljednost i opći nadzor nad različitim sustavima upravljanja kvalitetom. Ova koordinacija uključuje pravo prijavljenog tijela na: — dostavu cjelokupne dokumentacije (odobrenja i nadzora) koju su izdala druga prijavljena tijela, — prisutnost na nadzornim pregledima iz točke 6.3., — pokretanje dodatnih pregleda u skladu s točkom 6.4. na vlastitu odgovornost i zajedno s drugim prijavljenim tijelima.

7.

Prijavljenom tijelu iz točke 5.1. mora se za potrebe ispitivanja, pregleda i nadzora omogućiti pristup lokacijama radilišta, proizvodnim pogonima, pogonima za montažu i ugradnju, skladišnim prostorima i, prema potrebi, objektima za tvorničku montažu i testiranje te općenito svim prostorima za koje to smatra potrebnim radi izvršenja vlastitih zadataka, a na temelju posebnog doprinosa podnositelja zahtjeva projektu podsustava.

8.

Naručitelj, ako sudjeluje, i glavni izvoditelji dužni su u razdoblju od 10 godina nakon proizvodnje posljednjeg podsustava čuvati i omogućiti pristup državnim tijelima: — dokumentaciji navedenoj u točki 5.1. drugom podstavku drugoj alineji, — ažuriranjima navedenim u točki 5.5. drugom podstavku, — odlukama i izvješćima prijavljenog tijela navedenim u točkama 5.4., 5.5. i 6.4.

9.

Ako podsustav ispunjava zahtjeve iz TSI-ja, prijavljeno je tijelo dužno na osnovu tipskog ispitivanja, te odobrenja i nadzora nad sustavom (sustavima) upravljanja kvalitetom sastaviti potvrdu o sukladnosti za naručitelja, koji sastavlja izjavu o provjeri EZ-a za nadzorno tijelo države članice u kojoj se podsustav nalazi i/ili radi. Izjava o provjeri EZ-a i popratni dokumenti moraju se datirati i potpisati. Izjava mora biti sastavljena na istom jeziku kao i tehnička dokumentacija te mora sadržavati barem podatke propisane Prilogom V. Direktivi.

10.

Prijavljeno tijelo koje je odabrao naručitelj odgovorno je za sastavljanje tehničke dokumentacije koja se prilaže izjavi o provjeri EZ-a. Tehnička dokumentacija mora sadržavati barem podatke propisane člankom 18. stavkom 3. Direktive, a posebno: — sve potrebne dokumente povezane s obilježjima podsustava, — popis interoperabilnih sastavnih dijelova koji se ugrađuju u podsustav, — preslike izjave EZ-a o sukladnosti i, prema potrebi, izjave EZ-a o prikladnosti za uporabu koju interoperabilni sastavni dijelovi moraju imati na temelju članka 13. Direktive, popraćene prema potrebi odgovarajućim dokumentima (potvrdama, odobrenjima sustava upravljanja kvalitetom i dokumentima o nadzoru) koje izdaju prijavljena tijela, — sve elemente koji se odnose na održavanje, uvjete i ograničenja upotrebe podsustava, — sve elemente koji se odnose na uputstva za servisiranje, neprekidan ili rutinski nadzor, podešavanje i održavanje, — potvrdu o tipskom ispitivanju za podsustav i popratnu tehničku dokumentaciju propisanu modulom SB (tipsko ispitivanje), — dokaz o sukladnosti s drugim propisima koji proizlaze iz Ugovora (uključujući potvrde), — potvrdu prijavljenog tijela o sukladnosti zajedno s odgovarajućim podacima o izračunima u skladu s točkom 9., koju potpisuje prijavljeno tijelo, te kojom ono potvrđuje kako je projekt u skladu s Direktivom i TSI-jem i u kojoj navodi, ovisno o slučaju, nepovučene rezerve zabilježene tijekom provjera. Potvrdi bi trebala biti priložena i izvješća o ispitivanju i pregledu vezana uz provjeru, te sastavljena u skladu s točkama 6.3. i 6.4., te posebno: — registar infrastrukture i/ili (podsustava) željezničkih vozila, uključujući sve podatke propisane TSI-jem.

11.	Sva prijavljena tijela moraju dostaviti drugim prijavljenim tijelima potrebne podatke u vezi s odobrenjima sustava upravljanja kvalitetom, koja su izdala, povukla ili odbila. Drugim se prijavljenim tijelima mogu poslati na zahtjev preslike izdanih odobrenja sustava upravljanja kvalitetom.

12.	Dokumenti priloženi potvrdi o sukladnosti predaju se naručitelju na pohranu. Naručitelj s poslovnim nastanom u Zajednici dužan je čuvati presliku tehničke dokumentacije tijekom čitavog vijeka trajanja podsustava; na zahtjev ju je dužan dostaviti drugim državama članicama.

Modul SF: provjera proizvoda

1.

Ovim se modulom opisuje postupak provjere EZ-a kojim prijavljeno tijelo na zahtjev naručitelja ili njegovog ovlaštenog predstavnika s poslovnim nastanom u Zajednici provjerava i potvrđuje da je prometno-upravljački podsustav, za koji je prijavljeno tijelo već izdalo potvrdu o tipskom ispitivanju, — u skladu s ovim TSI-jem i drugim bitnim TSI-jima, što ukazuje na činjenicu kako su ispunjeni temeljni zahtjevi (16) Direktive 01/16/EZ (17), — u skladu s drugim propisima koji proizlaze iz Ugovora, te da ga je moguće staviti u rad.

2.	Naručitelj (18) podnosi zahtjev za provjeru EZ-a podsustava (provjeravanjem proizvoda) prijavljenom tijelu po vlastitom izboru. Zahtjev mora sadržavati sljedeće: — naziv i adresu naručitelja ili njegovog ovlaštenog predstavnika, — tehničku dokumentaciju.

3.

U tom dijelu postupka naručitelj provjerava i potvrđuje da je dotični podsustav u skladu s tipom opisanom u potvrdi o tipskom ispitivanju i da ispunjava zahtjeve iz TSI-ja koji se na njega odnose. Prijavljeno tijelo provodi postupak uz uvjet da potvrda o tipskom ispitivanju izdana prije provjere vrijedi za podsustav koji je predmet zahtjeva.

4.

Naručitelj je dužan poduzeti sve potrebne mjere kako bi se proizvodnim postupkom (uključujući montažu i integraciju interoperabilnih sastavnih dijelova koju provode glavni izvođači (19), ako su angažirani) postigla sukladnost podsustava s tipom koji je opisan u potvrdi o tipskom ispitivanju i zahtjevima iz TSI-ja koji se na njega odnose.

5.

Zahtjevom se mora osigurati razumijevanje projekta, proizvodnje, ugradnje, održavanja i rada podsustava, te ocjenjivanje sukladnosti s tipom opisanim u potvrdi o tipskom ispitivanju i zahtjevima iz TSI-ja. Zahtjev mora sadržavati sljedeće: — tehničku dokumentaciju o odobrenom tipu, uključujući potvrdu o tipskom ispitivanju koja se izdaje po okončanju postupka utvrđenog modulom SB (tipsko ispitivanje), te, ako nisu uključeni u toj dokumentaciji, — opći opis podsustava, cjelokupnog projekta i strukture, — registar infrastrukture i/ili (podsustava) željezničkih vozila, uključujući sve podatke propisane TSI-jem, — idejni projekt i podatke o proizvodnji, primjerice nacrte, sheme sastavnica, podsklopova, sklopova, strujnih krugova itd., — tehničku dokumentaciju o proizvodnji i sastavljanju podsustava, — tehničke specifikacije, uključujući europske specifikacije, koje se primjenjuju, — sve potrebne popratne dokaze o upotrebi gore navedenih specifikacija, a posebno ako se europske specifikacije i dotične klauzule ne primjenjuju u cijelosti, — dokaz o sukladnosti s drugim propisima koji proizlaze iz Ugovora (uključujući potvrde) za fazu proizvodnje, — popis interoperabilnih sastavnih dijelova koji se ugrađuju u podsustav, — preslike izjava EZ-a o sukladnosti ili prikladnosti za uporabu koje interoperabilni sastavni dijelovi moraju imati i sve potrebne elemente utvrđene u Prilogu VI. direktivama, — popis proizvođača koji sudjeluju u projektiranju, proizvodnji, montaži i ugradnji podsustava. U tehničku je dokumentaciju potrebno uključiti i dodatne podatke eventualno predviđene TSI-jem.

6.

Prijavljeno tijelo najprije u zahtjevu provjerava valjanost tipskog ispitivanja i potvrdu o tipskom ispitivanju. Ako prijavljeno tijelo smatra da potvrda o tipskom ispitivanju više nije valjana ili nije prikladna, te da je potrebno izvršiti novo tipsko ispitivanje, dužno je obrazložiti svoju odluku. Prijavljeno tijelo provodi odgovarajuća ispitivanja i testiranja da utvrdi sukladnost podsustava s tipom kako je opisan u potvrdi o tipskom ispitivanju i zahtjevima TSI-ja. Prijavljeno tijelo ispituje i testira svaki podsustav koji se proizvodi serijski, kako je predviđeno točkom 4.

7.	Provjera ispitivanjem i testiranjem svakog podsustava (kao serijskog proizvoda)

7.1.	Prijavljeno tijelo provodi testiranja, ispitivanja i provjere da osigura sukladnost podsustava kao serijskih proizvoda, kako je utvrđeno TSI-jem. Ispitivanja, testiranja i provjere provode se u fazama kako je utvrđeno TSI-jem:

7.2.

Svaki se podsustav (kao serijski proizvod) pojedinačno ispituje, testira i provjerava (20) kako bi se utvrdila njegova sukladnost s tipom koji je opisan u potvrdi o tipskom ispitivanju i zahtjevima iz TSI-ja koji se na njega odnose. Ako testiranje nije utvrđeno u TSI-ju (ili europskom standardu navedenom u TSI-ju), primjenjuju se odgovarajuće europske specifikacije ili istovrijedna testiranja.

8.

Prijavljeno tijelo može s naručiteljem (i glavnim izvoditeljima) dogovoriti mjesta provođenja testiranja, te da završno testiranje podsustava i, ako je propisano TSI-jem, testiranja ili ocjenu u radnim uvjetima izvrši naručitelj pod izravnim nadzorom i u prisutnosti prijavljenog tijela. Prijavljenom se tijelu mora za potrebe testiranja i provjere omogućiti pristup proizvodnim pogonima, halama za montažu i ugradnju te, prema potrebi, pogonima za montažu u pogonu i ispitnim pogonima kako bi izvršilo vlastite zadatke u skladu s TSI-jem.

9.

Ako podsustav ispunjava zahtjeve iz TSI-ja, prijavljeno je tijelo dužno sastaviti potvrdu o sukladnosti za naručitelja, koji sastavlja izjavu o provjeri EZ-a za nadzorno tijelo države članice u kojoj se podsustav nalazi i/ili radi. Te se aktivnosti prijavljenog tijela temelje na tipskom ispitivanju i testiranju, provjerama i pregledima provedenim na svim serijskim proizvodima, kako je predviđeno točkom 7. i propisano TSI-jem i/ili odgovarajućom europskom specifikacijom. Izjava o provjeri EZ-a i popratni dokumenti moraju se datirati i potpisati. Izjava se mora sastaviti na istome jeziku kao i tehnička dokumentacija, te mora sadržavati barem podatke propisane Prilogom V. Direktivi.

10.

Prijavljeno tijelo odgovorno je za sastavljanje tehničke dokumentacije koja se prilaže izjavi o provjeri EZ-a. Tehnička dokumentacija mora sadržavati barem podatke propisane člankom 18. stavkom 3. Direktive, a posebno: — sve potrebne dokumente važne za obilježja podsustava, — registar infrastrukture i/ili (podsustava) željezničkih vozila, uključujući sve podatke propisane TSI-jem, — popis interoperabilnih sastavnih dijelova koje se ugrađuju u podsustav, — preslike izjava o sukladnosti EZ-a i, prema potrebi, izjava o podobnosti EZ-a za uporabu koje interoperabilni sastavni dijelovi moraju imati na temelju članka 13. Direktive, popraćene prema potrebi odgovarajućim dokumentima (potvrdama, odobrenjima sustava upravljanja kvalitetom i dokumentima o nadzoru) koje izdaju prijavljena tijela, — sve elemente povezane s održavanjem, uvjetima i ograničenjima upotrebe podsustava, — sve elemente povezane s uputama za servisiranje, neprekidan ili rutinski nadzor, podešavanje i održavanje, — potvrdu o tipskom ispitivanju za podsustav i popratnu tehničku dokumentaciju propisanu modulom SB (tipsko ispitivanje), — potvrdu prijavljenog tijela o sukladnosti zajedno s bilješkama odgovarajućih izračuna u skladu s točkom 9. koju potpisuje prijavljeno tijelo te kojom potvrđuje da je projekt sukladan Direktivi i TSI-ju i u kojoj navodi, ovisno o slučaju, nepovučene rezerve zabilježene tijekom provjera. Potvrdi bi, prema potrebi, trebala biti priložena i izvješća o ispitivanju i pregledu vezana uz provjeru.

11.	Dokumenti priloženi potvrdi o sukladnosti predaju se naručitelju na pohranu. Naručitelj je dužan čuvati presliku tehničke dokumentacije tijekom čitavog vijeka trajanja podsustava; na zahtjev ju je dužan dostaviti drugim državama članicama.

Modul SH2: Potpuni sustav upravljanja kvalitetom s ispitivanjem projekta

1.

Ovim se modulom opisuje postupak provjere EZ-a kojim prijavljeno tijelo na zahtjev naručitelja ili njegovog ovlaštenog predstavnika s poslovnim nastanom u Zajednici provjerava i potvrđuje da je prometno-upravljački podsustav — u skladu s ovim TSI-jem i drugim bitnim TSI-jima, što ukazuje na činjenicu kako su ispunjeni temeljni zahtjevi (21) Direktive 01/16/EZ (22), — u skladu s drugim propisima koji proizlaze iz Ugovora, te da ga je moguće staviti u promet.

2.

Prijavljeno tijelo provodi postupak, uključujući ispitivanje projekta podsustava, uz uvjet da naručitelj (23) i glavni izvoditelji ispunjavaju obveze iz točke 3. „Glavnim izvoditeljima” smatraju se poduzeća čije aktivnosti doprinose ispunjenju temeljnih zahtjeva iz TSI-ja. To se odnosi na: — poduzeće odgovornu za čitavi projekt podsustava (uključujući posebno odgovornost za integraciju podsustava), — ostala poduzeća koje sudjeluju samo u dijelu projekta podsustava (primjerice, odgovorna za projekt, montažu ili ugradnju podsustava). Nisu uključeni podizvoditelji proizvođača koji dostavljaju sastavnice i interoperabilne sastavne dijelove.

3.

Za podsustav koji je predmet postupka provjere EZ-a, naručitelj ili glavni izvoditelji, ako su angažirani, dužni su provoditi odobreni sustav upravljanja kvalitetom u projektiranju, proizvodnji, ispitivanju i testiranju gotovog proizvoda u skladu s točkom 5., koji je podložan nadzoru u skladu s točkom 6. Ako je glavni izvoditelj odgovoran za čitavi projekt podsustava (uključujući posebno odgovornost za integraciju podsustava), dužan je u svakome slučaju provoditi odobreni sustav upravljanja kvalitetom u projektiranju, proizvodnji, ispitivanju i testiranju gotovog proizvoda, koji je podložan nadzoru u skladu s točkom 6. Ako je naručitelj u cijelosti odgovoran za čitavi projekt podsustava (uključujući posebno odgovornost za integraciju podsustava) ili je naručitelj izravno uključen u projektiranje i/ili proizvodnju (uključujući montažu i ugradnju), dužan je provoditi odobreni sustav upravljanja kvalitetom za te aktivnosti, koje su podložne nadzoru u skladu s točkom 6. Podnositelji zahtjeva koji su uključeni samo u montažu i ugradnju mogu provoditi samo odobreni sustav upravljanja kvalitetom u proizvodnji i ispitivanju i testiranju gotovog proizvoda.

4.	Postupak provjere EZ-a

4.1.

Naručitelj podnosi prijavljenom tijelu po vlastitom izboru zahtjev za provjerom EZ-a podsustava (cjelovitim sustavom upravljanja kvalitetom s ocjenom projekta), uključujući usklađivanje nadzora nad sustavima upravljanja kvalitetom kako je predviđeno točkama 5.4. i 6.6. Naručitelj je dužan obavijestiti uključene proizvođače o svojoj odluci i o podnošenju zahtjeva.

4.2.

Zahtjevom se mora osigurati razumijevanje projekta, proizvodnje, montaže, ugradnje, održavanja i rada podsustava te ocjenjivanje sukladnosti sa zahtjevima TSI-ja. Zahtjev mora sadržavati: — naziv i adresu naručitelja ili njegovog ovlaštenog predstavnika, — tehničku dokumentaciju koja uključuje: — opći opis podsustava, cjelokupnog projekta i strukture, — tehničke specifikacije projekta, uključujući europske specifikacije, koje se primjenjuju, — sve potrebne popratne dokaze o upotrebi gore navedenih specifikacija, a posebno ako se europske specifikacije i dotične klauzule ne primjenjuju u cijelosti, — program testiranja, — registar infrastrukture i/ili (podsustava) željezničkih vozila, uključujući sve podatke propisane TSI-jem, — tehničku dokumentaciju o proizvodnji i montaži podsustava, — popis interoperabilnih sastavnih dijelova koji se ugrađuju u podsustav, — preslike izjava EZ-a o sukladnosti ili prikladnosti za uporabu koje interoperabilni sastavni dijelovi moraju imati i sve potrebne elemente utvrđene u Prilogu VI. direktivama, — dokaz o sukladnosti s drugim propisima koji proizlaze iz Ugovora (uključujući potvrde), — popis svih proizvođača koji sudjeluju u projektiranju, proizvodnji, montaži i ugradnji podsustava, — uvjete za uporabu podsustava (ograničenja vremena vožnje ili udaljenosti, ograničenja povezana s trošenjem itd.), — uvjete za održavanje i tehničku dokumentaciju o održavanju podsustava, — sve tehničke zahtjeve o kojima je potrebno voditi računa pri proizvodnji, održavanju ili radu podsustava, — obrazloženje na koji se način u svim fazama, kako je utvrđeno točkom 5.2., provode sustavi upravljanja kvalitetom glavnog izvoditelja (glavnih izvoditelja) i/ili naručitelja, ako u njima sudjeluje, te dokaz o njihovoj učinkovitosti, — naziv prijavljenog tijela (prijavljenih tijela) odgovornog za odobravanje i nadzor nad tim sustavima upravljanja kvalitetom.

4.3.	Naručitelj je dužan predočiti rezultate ispitivanja, provjera i testiranja (24), uključujući rezultate tipskih ispitivanja ako je potrebno, izvršenih u vlastitom odgovarajućem laboratoriju ili u njegovo ime.

4.4.

Prijavljeno tijelo pregledava zahtjev za ispitivanje projekta i ocjenjuje rezultate testiranja. Ako projekt ispunjava odredbe iz Direktive i TSI-ja koje se na njega odnose, prijavljeno tijelo izdaje podnositelju zahtjeva izvješće o ispitivanju projekta. Izvješće mora sadržavati zaključke ispitivanja projekta, uvjete za njegovu valjanost i podatke potrebne za identifikaciju ispitanog projekta, te prema potrebi, opis rada podsustava. Ako prijavljeno tijelo odbije izdati naručitelju izvješće o ispitivanju projekta, mora podrobno obrazložiti svoju odluku. Potrebno je predvidjeti postupak žalbe.

5.	Sustav upravljanja kvalitetom

5.1.

Naručitelj, ako sudjeluje, i glavni izvoditelji, ako su angažirani, dužni su podnijeti zahtjev za ocjenu svojih sustava upravljanja kvalitetom prijavljenom tijelu po vlastitom izboru. Zahtjev mora sadržavati sljedeće: — sve bitne podatke o planiranom podsustavu, — dokumentaciju sustava upravljanja kvalitetom. Subjekti koji sudjeluju samo u dijelu projekta podsustava pružaju podatke samo za taj dio.

5.2.

Naručitelj ili glavni izvoditelj koji su odgovorni za cjelokupan projekt podsustava moraju sustavom upravljanja kvalitetom osigurati opću sukladnost podsustava sa zahtjevima iz TSI-ja. Ostali glavni izvoditelji moraju svojim sustavom (sustavima) za upravljanje kvalitetom osigurati sukladnost vlastitog doprinosa podsustavu sa zahtjevima TSI-ja. Svi elementi, zahtjevi i odredbe koje su usvojili podnositelji zahtjeva dokumentiraju se sustavno i uredno u obliku pisanih politika, postupaka i uputa. Dokumentacijom sustava upravljanja kvalitetom mora se omogućiti jedinstveno razumijevanje politika i postupaka kvalitete, poput programa, planova, priručnika i zapisa kvalitete. Ta dokumentacija mora posebno sadržavati odgovarajući opis sljedećih stavki: — za sve podnositelje zahtjeva: — ciljeva kvalitete i organizacijske strukture, — odgovarajućih tehnika proizvodnje, kontrole i upravljanja kvalitetom te sustavnih aktivnosti koje će provoditi, — ispitivanja, provjera i testiranja koji će se provoditi prije, tijekom i nakon projektiranja, proizvodnje, montaže i ugradnje, te učestalost njihova provođenja, — zapisa kvalitete, poput izvješća o ispitivanju i podataka o testiranju, podataka o kalibraciji, izvješća o stručnoj osposobljenosti dotičnog osoblja itd., — za glavne izvoditelje u mjeri u kojoj se to odnosi na njihov doprinos projektu podsustava: — tehničkih specifikacija projekta, uključujući europske specifikacije (25) koje će se primjenjivati i, ako se europske specifikacije ne primjenjuju u cijelosti, opis sredstava koja će se upotrijebiti da se osigura ispunjenje zahtjeva TSI-ja koji se odnose na podsustav, — tehnika i postupaka kontrole i provjere projekta, te sustavnih aktivnosti koje će se provoditi pri projektiranju podsustava, — sredstava za nadzor postignuća tražene kvalitete projekta i podsustava, te stvarne provedbe sustava upravljanja kvalitetom u svim fazama, uključujući proizvodnju; — te također za naručitelja ili glavnog izvoditelja odgovornog za projekt cjelovitog podsustava: — odgovornosti i ovlasti uprave u vezi kvalitete cjelokupnog podsustava, uključujući posebno upravljanje integracijom podsustava. Ispitivanja, provjere i testiranje odnose se na sljedeće faze: — cjelokupni projekt, — strukturu podsustava, uključujući posebno građevinske radove, montažu dijelova, završno podešavanje, — završno testiranje podsustava, — i, ako je predviđeno TSI-jem, provjeru valjanosti u radnim uvjetima.

5.3.

Prijavljeno tijelo koje je odabrao naručitelj provjerava jesu li sve faze podsustava, navedene pod točkom 5.2., dovoljno i uredno obuhvaćene odobrenjem i nadzorom nad sustavom (sustavima) upravljanja kvalitetom podnositelja zahtjeva (26). Ako se sukladnost podsustava temelji na više sustava upravljanja kvalitetom, prijavljeno tijelo posebno provjerava: — jesu li odnosi i sučelja između sustava upravljanja kvalitetom jasno dokumentirani i jesu li sveukupna odgovornost i ovlasti uprave glavnog izvoditelja u vezi sa sukladnošću cjelokupnog podsustava dovoljno utvrđene i to na odgovarajući način.

5.4.

Prijavljeno tijelo iz točke 5.1. ocjenjuje sustav upravljanja kvalitetom da utvrdi jesu li ispunjeni zahtjevi iz točke 5.2. Pretpostavlja se da su ti zahtjevi ispunjeni ako proizvođač provodi sustav upravljanja kvalitetom u projektiranju, proizvodnji, ispitivanju i testiranju gotovog proizvoda u odnosu na usklađeni standard EN/ISO 9001-2000, kojime se vodi računa o posebnosti interoperabilnih sastavnih dijelova za koju se provodi. Ako podnositelj zahtjeva primjenjuje odobreni sustav upravljanja kvalitetom, prijavljeno će tijelo to uzeti u obzir pri ocjenjivanju. Pregled mora biti prilagođen dotičnom podsustavu, vodeći računa o posebnom doprinosu podnositelja zahtjeva podsustavu. Barem jedan član grupe zadužene za pregled mora biti iskusni inspektor za dotičnu tehnologiju podsustava. Postupak ocjenjivanja mora uključiti i inspekcijski posjet pogonu podnositelja zahtjeva. Odluka se priopćava podnositelju zahtjeva. U priopćenju se navode zaključci ispitivanja i obrazloženje odluke o ocjeni.

5.5.

Naručitelj, ako sudjeluje, i glavni izvoditelji obvezuju se ispuniti obveze koje proizlaze iz odobrenog sustava upravljanja kvalitetom te ga održavati prikladnim i učinkovitim. Dužni su izvještavati prijavljeno tijelo koje je odobrilo sustav upravljanja kvalitetom o svim izmjenama na podsustavu koje mogu utjecati na ispunjenje zahtjeva. Prijavljeno tijelo ocjenjuje predložene izmjene i odlučuje hoće li izmijenjeni sustav upravljanja kvalitetom i dalje ispunjavati zahtjeve iz točke 5.2. ili ga je potrebno ponovno ocijeniti. Prijavljeno tijelo priopćava svoju odluku podnositelju zahtjeva. U priopćenju se navode zaključci ispitivanja i obrazloženje odluke o ocjeni.

6.	Nadzor nad sustavom (sustavima) upravljanja kvalitetom za koji je odgovorno prijavljeno tijelo

6.1.	Svrha je nadzora osigurati da naručitelj, ako sudjeluje, i glavni izvoditelj uredno ispunjavaju obveze koje proizlaze iz odobrenog sustava upravljanja kvalitetom.

6.2.

Naručitelj, ako sudjeluje, i glavni izvoditelji dužni su dostaviti (ili naložiti dostavu) prijavljenom tijelu iz točke 5.1. sve potrebne dokumente, a posebno planove provedbe i tehničke zapise podsustava (u mjeri u kojoj se to odnosi na posebni doprinos podnositelja zahtjeva podsustavu), uključujući: — dokumentaciju sustava upravljanja kvalitetom, uključujući posebna sredstva koja se primjenjuju da se osigura: — za naručitelja ili glavnog izvoditelja koji je u odgovoran za cjelokupni projekt podsustava, da su cjelokupna odgovornost i ovlasti uprave za sukladnost čitavog podsustava dovoljno utvrđene i to na odgovarajući način, — za sve podnositelje zahtjeva, da se sustav upravljanja kvalitetom uredno provodi radi postizanja integracije na razini podsustava, — zapise kvalitete predviđene dijelom sustava upravljanja kvalitetom koji se odnosi na projektiranje, poput rezultata analiza, izračuna, testiranja itd., — zapise kvalitete predviđene dijelom sustava upravljanja kvalitetom koji se odnosi na proizvodnju (uključujući montažu, ugradnju i integraciju), poput izvješća o ispitivanju i podataka o testiranju, podataka o kalibraciji, izvješća o stručnoj osposobljenosti dotičnog osoblja itd.

6.3.

Prijavljeno tijelo redovito vrši preglede kako bi osiguralo da naručitelj, ako sudjeluje, i glavni izvoditelji održavaju i provode sustav upravljanja kvalitetom, te im mora dostaviti izvješće o pregledu. Ako primjenjuju odobreni sustav upravljanja kvalitetom, pri vršenju nadzora prijavljeno će tijelo to uzeti u obzir. Pregledi se vrše barem jednom godišnje, s barem jednim pregledom tijekom razdoblja u kojemu se provode bitne aktivnosti (projektiranje, proizvodnja, montaža ili ugradnja) na podsustavu koji je predmet postupka provjere EZ-a iz točke 7.

6.4.

Prijavljeno tijelo može dodatno provoditi nenajavljene posjete radilištima podnositelja zahtjeva iz točke 5.2. Tijekom takvih posjeta prijavljeno tijelo može po potrebi provesti cjelovite ili djelomične preglede te provesti ili naložiti provođenje testiranja kako bi utvrdilo uredno provođenje sustava upravljanja kvalitetom. Prijavljeno tijelo dostavlja podnositelju (podnositeljima) zahtjeva izvješće o ispitivanju i, ovisno o slučaju, izvješće o pregledu i/ili testiranju.

6.5.

Prijavljeno tijelo koje je odabrao naručitelj i koje vrši provjeru EZ-a, ako ne nadzire sve dotične sustave upravljanja kvalitetom iz točke 5., koordinira aktivnosti nadzora drugih za to nadležnih prijavljenih tijela kako bi: — osiguralo ispravno upravljanje sučeljima između različitih sustava upravljanja kvalitetom za integraciju podsustava, — u suradnji s naručiteljem sakupilo sve elemente za ocjenjivanje da zajamči dosljednost i sveukupan nadzor nad različitim sustavima upravljanja kvalitetom. Ova koordinacija uključuje pravo prijavljenog tijela da: — zatraži svu dokumentaciju (odobrenja i nadzora) koju su izdala druga prijavljena tijela, — prisustvuje pregledima iz točke 5.4., — pokrene dodatne preglede u skladu s točkom 5.5. za koje je nadležno, te u suradnji s drugim prijavljenim tijelima.

7.

Prijavljenom se tijelu iz točke 5.1. mora za potrebe ispitivanja, pregleda i nadzora omogućiti pristup projektnim uredima, radilištima, proizvodnim halama, pogonima za montažu i ugradnju, skladištima i, prema potrebi, pogonima za tvorničku montažu ili testiranje, te općenito svim objektima za koje to smatra potrebnim radi izvršenja vlastitih zadataka, a na temelju posebnog doprinosa podnositelja zahtjeva projektu podsustava.

8.

Naručitelj, ako sudjeluje, i glavni izvoditelji dužni su u razdoblju od 10 godina nakon proizvodnje posljednjeg podsustava čuvati i omogućiti pristup nacionalnim tijelima: — dokumentaciji navedenoj u točki 5.1. drugom podstavku drugoj alineji, — unaprjeđenjima navedenima u točki 5.5. drugom podstavku, — odluke i izvješća prijavljenog tijela navedene u točkama 5.4., 5.5. i 6.4.

9.

Ako podsustav ispunjava zahtjeve iz TSI-ja, prijavljeno je tijelo dužno na osnovu ispitivanja projekta, te odobrenja i nadzora nad sustavom (sustavima) upravljanja kvalitetom sastaviti potvrdu o sukladnosti za naručitelja, koji sastavlja izjavu o provjeri EZ-a za nadzorno tijelo države članice u kojoj se podsustav nalazi i/ili radi. Izjava se o provjeri EZ-a i popratni dokumenti moraju datirati i potpisati. Izjava se mora sastaviti na istome jeziku kao i tehnička dokumentacija, te mora sadržavati barem podatke propisane Prilogom V. Direktivi.

10.

Prijavljeno tijelo koje je odabrao naručitelj odgovorno je za sastavljanje tehničke dokumentacije koja se prilaže izjavi o provjeri EZ-a. Tehnička dokumentacija mora sadržavati barem podatke propisane člankom 18. stavkom 3. Direktive, a posebno slijedeće: — sve potrebne dokumente povezane s obilježjima podsustava, — popis interoperabilnih sastavnih dijelova koji se ugrađuju u podsustav, — preslike izjava EZ-a o sukladnosti i, prema potrebi, izjava EZ-a o prikladnosti za uporabu koje interoperabilni sastavni dijelovi moraju imati na temelju članka 13. Direktive, popraćene prema potrebi odgovarajućim dokumentima (potvrdama, odobrenjima sustava upravljanja kvalitetom i dokumentima o nadzoru) koje izdaju prijavljena tijela, — dokaz o sukladnosti s drugim propisima koji proizlaze iz Ugovora (uključujući potvrde), — sve elemente povezane s održavanjem, uvjetima i ograničenjima upotrebe podsustava, — sve elemente povezane s uputama za servisiranje, stalnim ili rutinskim nadzorom, podešavanjem i održavanjem, — potvrdu prijavljenog tijela o sukladnosti zajedno s odgovarajućim izračunima u skladu s točkom 9., koju potpisuje prijavljeno tijelo, te kojom se potvrđuje kako je projekt u skladu s Direktivom i TSI-jem i u kojoj se navode, ovisno o slučaju, nepovučene rezerve zabilježene tijekom provjera. Potvrdi bi se trebala priložiti i izvješća o ispitivanju i pregledu vezana uz provjeru, ako su provedena, sastavljena u skladu s točkama 6.4. i 6.5., — registar infrastrukture i/ili (podsustava) željezničkih vozila, uključujući sve podatke propisane TSI-jem.

11.

Sva prijavljena tijela moraju dostaviti drugim prijavljenim tijelima potrebne podatke u vezi s odobrenjima sustava upravljanja kvalitetom i izvješćima EZ-a o ispitivanju projekta, koja su izdala, povukla ili odbila. Drugim se prijavljenim tijelima mogu na zahtjev dostaviti preslike: — izdanih odobrenja sustava upravljanja kvalitetom i dodatnih odobrenja, te — izdanih izvješća EZ-a o ispitivanju projekta i dodataka.

12.	Dokumenti priloženi potvrdi o sukladnosti predaju se naručitelju na pohranu. Naručitelj je dužan čuvati presliku tehničke dokumentacije tijekom čitavog vijeka trajanja podsustava; na zahtjev ju je dužan dostaviti drugim državama članicama.

Modul SG: provjera jedinice

1.

Ovim se modulom opisuje postupak provjere EZ-a kojim prijavljeno tijelo na zahtjev naručitelja ili njegovog ovlaštenog zastupnika s poslovnim nastanom u Zajednici provjerava i potvrđuje da je prometno-upravljački podsustav — u skladu s ovim TSI-jem i drugim bitnim TSI-jima, što ukazuje na činjenicu kako su ispunjeni temeljni zahtjevi (27) Direktive 2001/16/EZ (28), — u skladu s drugim propisima koji proizlaze iz Ugovora, te da ga je moguće staviti u promet.

2.	Naručitelj (29) podnosi zahtjev za europskom provjerom (putem provjere jedinice) podsustava prijavljenom tijelu po vlastitom izboru. Zahtjev mora sadržavati sljedeće: — naziv i adresu naručitelja ili njegovog ovlaštenog predstavnika, — tehničku dokumentaciju.

3.

Tehničkom se dokumentacijom mora osigurati razumijevanje projektiranja, proizvodnje, ugradnje i rada podsustava, te ocjenjivanje sukladnosti sa zahtjevima iz TSI-ja. Tehnička dokumentacija mora sadržavati: — opći opis podsustava, cjelokupnog projekta i strukture, — registar infrastrukture i/ili voznog parka željezničkih vozila (podsustava), uključujući sve podatke propisane TSI-jem, — projektne nacrte i podatke o proizvodnji, primjerice crteže, sheme sastavnica, podsklopova, sklopova, strujnih krugova itd., — opise i obrazloženja potrebne za razumijevanje podataka o projektiranju i proizvodnji, održavanja i rada podsustava, — tehničke specifikacije, uključujući europske specifikacije (30), koje se primjenjuju, — sve potrebne popratne dokaze o upotrebi gore navedenih specifikacija, a posebno ako se europske specifikacije i dotične klauzule ne primjenjuju u cijelosti, — popis interoperabilnih sastavnih dijelova koji se ugrađuju u podsustav, — preslike izjava EZ-a o sukladnosti ili podobnosti za uporabu koje interoperabilni sastavni dijelovi moraju imati i sve potrebne elemente utvrđene u Prilogu VI. direktivama, — dokaz o sukladnosti s drugim propisima koji proizlaze iz Ugovora (uključujući potvrde), — tehničku dokumentaciju o proizvodnji i sastavljanju podsustava, — popis proizvođača koji sudjeluju u projektiranju, proizvodnji, sastavljanju i ugradnji podsustava, — uvjete za uporabu podsustava (ograničenja vremena vožnje ili udaljenosti, ograničenja povezana s trošenjem itd.), — uvjete za održavanje i tehničku dokumentaciju o održavanju podsustava, — sve tehničke zahtjeve o kojima je potrebno voditi računa pri proizvodnji, održavanju ili radu podsustava, — rezultate izvršenih projektnih izračuna, provedenih ispitivanja itd., — sve ostale odgovarajuće tehničke dokaze koji ukazuju na činjenicu da su nezavisna i stručna tijela uspješno provela prethodne provjere ili testove u usporedivim uvjetima, — sve ostale odgovarajuće tehničke dokaze koji ukazuju na činjenicu da su nezavisna i stručna tijela uspješno provela prethodne provjere ili testove u usporedivim uvjetima. U tehničku je dokumentaciju potrebno uključiti i dodatne podatke eventualno predviđene TSI-jem.

4.

Prijavljeno tijelo pregledava zahtjev i tehničku dokumentaciju i utvrđuje elemente projektirane u skladu s dotičnim odredbama TSI-ja i europskih specifikacija te elemente projektirane bez primjene dotičnih odredaba europskih specifikacija. Prijavljeno tijelo pregledava podsustav i vrši odgovarajuće i potrebne testove (ili sudjeluje u njihovu vršenju) kako bi utvrdilo primjenjuju li se odabrane europske specifikacije stvarno ili ispunjavaju li usvojena rješenja zahtjeve iz TSI-ja ako se odgovarajuće europske specifikacije ne primjenjuju. Ispitivanja, provjere i testovi odnose se na sljedeće faze kako je utvrđeno TSI-jem: — cjelokupno projektiranje, — strukturu podsustava, uključujući posebno i prema potrebi građevinske radove, montažu sastavnih dijelova, završno podešavanje, — završno testiranje podsustava, — i, ako je predviđeno TSI-jem, provjeru valjanosti u radnim uvjetima. Prijavljeno tijelo uzima u obzir prethodne provjere ili testove koje su uspješno provela nezavisna i stručna tijela u usporedivim uvjetima (31). Nakon toga prijavljeno tijelo odlučuje hoće li upotrijebiti rezultate tih provjera ili testova. Ako ih prihvati, prijavljeno tijelo mora proučiti dokaze dotičnih provjera ili testova i utvrđuje sukladnost njihovih rezultata sa zahtjevima iz TSI-ja. U svakom slučaju prijavljeno tijelo zadržava odgovornost za njih.

5.	Prijavljeno tijelo može s naručiteljem dogovoriti mjesta provođenja testiranja, te da završno testiranje podsustava i, ako je propisano TSI-jem, ispitivanja u radnim uvjetima izvrši naručitelj pod izravnim nadzorom i u prisutnosti prijavljenog tijela.

6.	Prijavljenom se tijelu mora za potrebe testiranja i provjere omogućiti pristup projektnim uredima, radilištima, proizvodnim pogonima, pogonima za montažu i ugradnju te, prema potrebi, prostorima za montažu i testiranje radi izvršenja vlastitih zadataka u skladu s TSI-jem.

7.

Ako podsustav ispunjava zahtjeve iz TSI-ja, prijavljeno je tijelo dužno na osnovu ispitivanja, pregleda i provjera izvršenih u skladu s odredbama TSI-ja i/ili dotičnih europskih specifikacija sastaviti potvrdu o sukladnosti za naručitelja, koji sastavlja europsku izjavu o provjeri za nadzorno tijelo države članice u kojoj se podsustav nalazi i/ili radi. Na izjavi EZ-a o provjeri i popratnim dokumentima moraju se nalaziti datum i potpis. Izjava mora biti sastavljena na istom jeziku na kojemu je napisana tehnička dokumentacija te mora sadržavati barem podatke propisane Prilogom V. Direktivi.

8.

Prijavljeno tijelo odgovorno je za sastavljanje tehničke dokumentacije koja se prilaže izjavi o provjeri EZ-a. Tehnička dokumentacija mora sadržavati barem podatke propisane člankom 18. stavkom 3. Direktive, a posebno: — sve potrebne dokumente povezane s obilježjima podsustava, — popis interoperabilnih sastavnih dijelova koji se ugrađuju u podsustav, — preslike izjava EZ-a o sukladnosti i, prema potrebi, izjava EZ-a o prikladnosti za uporabu koje interoperabilni sastavni dijelovi moraju imati na temelju članka 13. Direktive, popraćene prema potrebi odgovarajućim dokumentima (potvrdama, odobrenjima sustava upravljanja kvalitetom i dokumentima o nadzoru) koje izdaju prijavljena tijela, — sve elemente povezane s održavanjem, uvjetima i ograničenjima upotrebe podsustava, — sve elemente povezane s uputama za servisiranje, neprekidnim ili rutinskim nadzorom, podešavanjem i održavanjem, — potvrdu prijavljenog tijela o sukladnosti zajedno s odgovarajućim izračunima u skladu s točkom 7., koju potpisuje prijavljeno tijelo te kojom ono potvrđuje kako je projekt u skladu s Direktivom i TSI-jem i u kojoj navodi, ovisno o slučaju, nepovučene rezerve zabilježene tijekom provjera; potvrdi bi, prema potrebi, trebala biti priložena i izvješća o inspekcijskom ispitivanju i pregledu vezana uz provjeru, — dokaz o sukladnosti s drugim propisima koji proizlaze iz Ugovora (uključujući potvrde), — registar infrastrukture i/ili (podsustava) željezničkih vozila, uključujući sve podatke propisane TSI-jem.

9.	Dokumenti priloženi potvrdi o sukladnosti predaju se naručitelju na pohranu. Naručitelj je dužan čuvati presliku tehničke dokumentacije tijekom čitavog vijeka trajanja podsustava; na zahtjev ju je dužan dostaviti drugim državama članicama.

---

(1)  Definicija europske specifikacije sadržana je u direktivama 96/48/EZ i 01/16/EZ. U uputama za primjenu TSI-ja za pruge velikih brzina objašnjen je način upotrebe europskih specifikacija.

(2)  Definicija europske specifikacije sadržana je u direktivama 96/48/EZ i 01/16/EZ. U uputama za primjenu TSI-ja za pruge velikih brzina objašnjen je način upotrebe europskih specifikacija.

(3)  Izbor proizvođača može biti ograničen određenim TSI-jima.

(4)  Definicija europske specifikacije sadržana je u direktivama 96/48/EZ i 01/16/EZ. U uputama za primjenu TSI-ja za željeznički sustav velikih brzina objašnjen je način upotrebe europskih specifikacija.

(5)  Definicija europske specifikacije sadržana je u direktivama 96/48/EZ i 2001/16/EZ. U uputama za primjenu TSI-ja za pruge velikih brzina objašnjen je način upotrebe europskih specifikacija.

(6)  Rezultati testova mogu se predočiti u trenutku podnošenja zahtjeva ili kasnije.

(7)  Temeljni su zahtjevi vidljivi iz tehničkih parametara, sučelja i zahtjeva radnih karakteristika, koji su utvrđeni u poglavlju 4. TSI-ja.

(8)  Ovaj bi se modul mogao koristiti u budućnosti nakon ažuriranja TSI-ja željezničkih sustava velikih brzina iz Direktive 96/48/EZ.

(9)  U modulu se „naručiteljem” smatra „naručitelj podsustava, kako je utvrđeno direktivom, ili njegov ovlašteni predstavnik s poslovnim nastanom u Zajednici”.

(10)  U vezi je s time u dotičnom odjeljku TSI-ja moguće utvrditi posebne zahtjeve.

(11)  Definicija europske specifikacije sadržana je u direktivama 96/48/EZ i 01/16/EZ. U uputama za primjenu TSI-ja za pruge velikih brzina objašnjen je način upotrebe europskih specifikacija.

(12)  Osnovni su zahtjevi vidljivi iz tehničkih parametara, zahtjeva za sučelja i radne karakteristike, koji su utvrđeni u poglavlju 4. TSI-ja.

(13)  Ovaj bi se modul mogao koristiti u budućnosti nakon ažuriranja TSI-ja za pruge velikih brzina iz Direktive 96/48/EZ.

(14)  U modulu se „naručiteljem” smatra „naručitelj podsustava, kako je utvrđeno direktivom, ili njegov ovlašteni predstavnik s poslovnim nastanom u Zajednici”.

(15)  Za TSI željezničkih vozila prijavljeno tijelo može sudjelovati u završnom testiranju rada lokomotiva ili kompozicije vlaka u uvjetima utvrđenima u odgovarajućem poglavlju TSI-ja.

(16)  Temeljni su zahtjevi vidljivi iz tehničkih parametara, sučelja i zahtjeva vezanih uz izvedbu, koji su utvrđeni u poglavlju 4. TSI-ja.

(17)  Ovaj bi se modul mogao koristiti u budućnosti nakon ažuriranja TSI-ja za željezničke sustave velikih brzina iz Direktive 96/48/EZ.

(18)  U modulu se „naručiteljem” smatra „naručitelj podsustava, kako je utvrđeno direktivom, ili njegov ovlašteni predstavnik s poslovnim nastanom u Zajednici”.

(19)  „Glavnim izvođačima” smatraju se poduzeća čije aktivnosti doprinose ispunjenju temeljnih zahtjeva iz TSI-ja. To se odnosi na poduzeće odgovorno za čitavi projekt podsustava ili ostala poduzeća koja sudjeluju samo u dijelu projekta podsustava (primjerice, odgovorna su za montažu ili ugradnju podsustava).

(20)  Za TSI željezničkih vozila prijavljeno tijelo obavezno sudjeluje u završnom testiranju pri puštanju u rad željezničkih vozila ili kompozicija vlaka. To se navodi u odgovarajućem poglavlju TSI-ja.

(21)  Temeljni su zahtjevi vidljivi iz tehničkih parametara, sučelja i zahtjeva vezanih uz izvedbu, koji su utvrđeni u poglavlju 4. TSI-ja.

(22)  Ovaj bi se modul mogao koristiti u budućnosti nakon ažuriranja TSI-ja za pruge velikih brzina iz Direktive 96/48/EZ.

(23)  U modulu se „naručiteljem” smatra „naručitelj podsustava, kako je utvrđeno direktivom, ili njegov ovlašteni zastupnik s poslovnim nastanom u Zajednici”.

(24)  Rezultati testiranja mogu se predočiti u trenutku podnošenja zahtjeva ili kasnije.

(25)  Definicija europske specifikacije sadržana je u direktivama 96/48/EZ i 01/16/EZ i u uputama za primjenu TSI-ja željezničkog sustava velikih brzina.

(26)  Za TSI željezničkih vozila prijavljeno tijelo može sudjelovati u završnom testiranju željezničkih vozila ili kompozicija vlaka pri puštanju u promet u uvjetima utvrđenim u odgovarajućem poglavlju TSI-ja.

(27)  Temeljni su zahtjevi vidljivi iz tehničkih parametara, sučelja i zahtjeva vezanih uz izvedbu, koji su utvrđeni u poglavlju 4. TSI-ja.

(28)  Ovaj bi se modul mogao koristiti u budućnosti nakon ažuriranja TSI-ja za pruge velikih brzina iz Direktive 96/48/EZ.

(29)  U modulu se „naručiteljem” smatra „naručitelj podsustava, kako je utvrđeno direktivom, ili njegov ovlašteni zastupnik s poslovnim nastanom u Zajednici”.

(30)  Definicija europske specifikacije sadržana je u direktivama 96/48/EZ i 01/16/EZ i u uputama za primjenu TSI-ja željezničkih sustava velikih brzina.

(31)  Uvjeti provođenja prethodnih ispitivanja i testova moraju biti slični uvjetima koje je ispoštovalo prijavljeno tijelo pri dodjeli podizvođačkih radova (vidjeti točku 6.5. Plavoga vodiča za novi pristup); prijavljeno tijelo smije uzeti u obzir dotične primjerene dokaze samo ako odnosna tijela primjenjuju iste kriterije nezavisnosti i stručnosti kao i prijavljena tijela.

---

PRILOG F

POSTUPAK OCJENE SUKLADNOSTI

Ocjena odredbi o održavanju

1.

Ovim se postupkom ocjene sukladnosti opisuje dio postupka kojime tijelo kojeg je ovlastila država članica provjerava i potvrđuje da su odredbe o održavanju, koje predstavljaju planirano održavanje, u skladu s odredbama dotičnog TSI-ja, te osiguravaju li poštivanje osnovnih parametara i temeljnih zahtjeva tijekom čitavog vijeka trajanja podsustava.

2.

Naručitelj (ili njegov ovlašteni predstavnik s poslovnim nastanom u Zajednici) koji predlaže odredbe o održavanju podnosi zahtjev za ocjenu odredbi o održavanju tijelu koje je ovlastila država članica. Zahtjev mora sadržavati sljedeće: — naziv i adresu naručitelja te naziv i adresu ovlaštenog predstavnika ako on podnosi zahtjev, — pisanu izjavu da isti zahtjev nije predan drugom tijelu, — bilo kakve tehničke zahtjeve koji proizlaze iz faze projektiranja, a o kojima je potrebno voditi računa tijekom održavanja, — dokumentaciju o ugovorima o održavanju propisanu točkom 3., — tehničku dokumentaciju propisanu točkom 4. Preslika predane dokumentacije o ugovorenom održavanju mora biti posljednja verzija koju je odobrio podnositelj zahtjeva. Tijelo koje je odobrila država članica može zatražiti dodatne preslike ako je to potrebno za ocjenjivanje.

3.

Dokumentacija o održavanju mora sadržavati barem sljedeće elemente: — opis načina na koji će se odredbe o održavanju provoditi, koristiti i nadzirati, — pojedinosti o održavanju koje je potrebno provoditi, uključujući njegovu učestalost, — radne scenarije koji ukazuju na potrebu kruženja povratnih informacija (i svih ostalih podataka u vezi s održavanjem) u vezi s podsustavom i ostalim proizvodima/podsustavima radi pružanja potpore postupku samog održavanja, — postupke (ili upute na postupke) za određene procese u skladu s radovima održavanja proizvoda/podsustava, — postupak upravljanja izmjenama i unaprijeđenju održavanja, — opis sklopovlja i programske podrške potrebne za čitanje odredbi o održavanju, — opis svih elemenata potrebnih za provođenje odredbi o održavanju (1).

4.

Tehničkom se dokumentacijom mora omogućiti ocjena sukladnosti odredbi o održavanju s odredbama TSI-ja. U mjeri u kojoj je to bitno za ocjenjivanje, ona mora obuhvatiti različite faze razvoja odredbi o održavanju. Tehnička dokumentacija koja opravdava ugovore o održavanju, mora sadržavati: — opći opis tipa (opis načina rada podsustava i opis tehničke funkcionalnosti), — specifikaciju u kojoj se utvrđuju uvjeti i okolina u kojoj će se sustav koristiti i održavati, — dokaz o usklađenosti zahtjeva iz TSI-ja, organizacije održavanja, tehničke funkcionalnosti i ugovora o održavanju, — opise, obrazloženja i sve zapise potrebne za razumijevanje razvoja odredbi o održavanju, — zapise izvršenog rada za ocjenjivanje ugovora o održavanju, — zapise o analizi korištene opreme i osoba na koje se ugovori o održavanju odnose, — uvjete za uporabu i održavanje interoperabilnog sastavnog dijela (ograničenja vremena vožnje ili udaljenosti, ograničenja povezana s trošenjem itd.), — popis tehničkih specifikacija u odnosu na koje se potvrđuje valjanost odredaba o održavanju podsustava.

5.

Tijelo koje je ovlastila država članica mora: — utvrditi primjenljive odredbe TSI-ja s kojima odredbe o održavanju moraju biti u skladu, — provjeriti jesu li dokumenti o uređenju održavanja i tehnički dokumenti potpuni i u skladu s točkama 3. i 4., — ispitati sve faze razvoja odredbi o održavanju i njihove rezultate kako bi ocijenilo: — upravlja li se svakom pojedinom fazom pod nadzorom, — mogućnost ispunjavanja zahtjeva vezanih uz sukladnost odredbi o održavanju, — dokumentirati vlastite nalaze u vezi sa sukladnošću odredbi o održavanju s odredbama TSI-ja.

6.

Ako su odredbe o održavanju u skladu s odredbama TSI-ja, tijelo kojeg je ovlastila država članica dužno je podnositelju zahtjeva izdati izvješće o ocjeni ugovora o održavanju. Izvješće mora sadržavati naziv i adresu naručitelja, zaključke ocjenjivanja, uvjete za njegovu valjanost, uputu na podsustav koji se održava i podatke potrebne za identifikaciju ugovora o održavanju. Izvješću se prilažu bitni dijelovi tehničke dokumentacije, uključujući opis uređenja održavanja i njegove uvjete za provedbu, a presliku zadržava tijelo kojeg je ovlastila država članica. Ako tijelo koje je ovlastila država članica odbije izdati naručitelju izvješće o ocjeni ugovora o održavanju, ono mora podrobno obrazložiti svoju odluku. Potrebno je predvidjeti postupak žalbe.

---

(1)  U tu je svrhu odredbama o održavanju potrebno primjerice utvrditi:

—	postupke i uputstva za provedbu,

—	potrebe za izobrazbom ili stručnom osposobljenošću,

—	provjere, utvrđivanje valjanosti, nadzor, inspekcijske preglede, testove, evidenciju i kriterije za prihvaćanje podsustava pri provođenju različitih faza radnji održavanja,

—	uvjete za upotrebu posebnih alata ili uređaja za radnje održavanja ili testove.

---

PRILOG G

OTVORENA PITANJA

PRIORITETNA OTVORENA PITANJA

Potrebno je razlikovati 2 vrste prioriteta:

1. prioritet (P1): najhitniji dio

2. prioritet (P2): manje hitan dio.

Sučelja

Odjeljak 4.3.

Funkcionalnost cestovnih prijelaza u razini (P1) (ishodišna točka 3.0.0.). Sučelja s TSI-jem odvijanja prometa, sigurne granice kočenja (P1). Sučelja s TSI-jem željezničkih vozila - vučna vozila i vagoni (P1). Sučelje između uređaja za nadzor nad budnošću u željezničkim vozilima i GSM-R uređaja u vozilu (P1).

Prilog A

Točka 1.	FRS (u vezi s cestovnim prijelazima u razini) (P1 povezan s LX)
Točka 16.	Dokument odobren uz napomenu da se još očekuje odobrenje CEPT-a
Točka 28.	Zahtjevi vezani uz pouzdanost – raspoloživost (P1)
Točka B32.	Smjernice za upute (P1)
Točka 38.	Dogovoreni izgled najava signala (objavnica) (P1), dokument koji se još mora sastaviti
Točka 41.	Specifikacija testa JRU-a (P1) povezana s točkom 55.
Točka 44.	Mjerenje prijeđenog puta FIS (P2)
Točka 47.	Zahtjevi vezani uz sigurnost i zahtjevi za analizu sigurnosti za interoperabilnost prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog podsustava (P1)
Točka 48.	Specifikacija ispitivanja za pokretnu opremu GSM-R-a (P1)
Točka 50.	Specifikacija ispitivanja za EUROPETLJU (P1)
Točka 51.	Ergonomski aspekti sučelja između strojovođe i stroja (SSS) (P1)
Točka 53.	Vrijednosti varijabli sustava ETCS-a koje nadzire vanjski UNISIG - ručno - (P1)
Točka 55.	Osnovni zahtjevi vezani uz uređaj za snimanje podataka (P1 za cjelinu)
Točka 56.	Zahtjevi vezani uz sukladnost KM-a (P1)
Točka 57.	Zahtjevi vezani uz prethodnu ugradnju opreme ERTMS-a u vozilo (P1)
Točka 58.	Zahtjevi za sučelja za sigurnu komunikaciju RBC-a s RBC-om (P1)
Točka 59.	Zahtjevi vezani uz prethodnu ugradnju pružne opreme ERTMS-a (P1)
Točka 60.	Upravljanje prema ETCS-u (P1)
Točka 61.	Upravljanje prema GSM-R-u (P1)
Točka 62.	Specifikacija ispitivanja za sučelje za sigurnu komunikaciju RBC-a s RBC-om (P1)
Točka 63.	Sučelje za sigurnu komunikaciju RBCa s RBC-om (P1)

GSM-R

Međusobna povezanost i razgovor između mreža GSM-R (P1)

Granični prijelaz (P1)

GPRS i ASCI (P2)

Prilog A Dodatak 1.: (P1)

2.1.5.	Odnos između osovinskih razmaka i promjera kotača
3.2.1.	Beskovinski prostor oko kotača
3.3.1.	Masa metala vozila
3.5.4.	Dodatni zahtjevi vezani uz lokomotive i motorne vlakove
4.1.	Upotreba opreme za posipanje pijeskom
4.2.1.	Upotreba složenih kočničkih blokova
5.1.1.	Elektromagnetske smetnje (struja vuče)
5.3.1.	Elektromagnetske smetnje (električna, magnetska i elektromagnetska polja)

Prilog A Dodatak 2.: (P1)

Uređaj za otkrivanje pregrijanih ležišta

Prilog B dio 4.

Otvorena pitanja povezana s CCM-om 1. razreda ETCS-a

Specifikacija nekih varijabli sustava ETCS-a (P1)

Dodatna sučelja

Funkcionalnost i sučelja sustava za zaštitu osoblja sa sustavom za signalizaciju (P2)

Sučelje s radnom kočnicom. Potrebno ga je proučiti pri razradi TSI-ja željezničkih vozila.

---

PRILOG H

SINTEZA KORIDORA MREŽE ETCS-a

Odsjeci konvencionalnih pruga mreže ETCS iz Priloga II. Odluci Vijeća i Europskog parlamenta 884/2004/EZ  (1)

Željeznička os Berlin-Verona/Milano-Bologna-Napulj-Messina-Palermo

—	Halle/Leipzig – Nürnberg

—	Nürnberg – München

—	München – Kufstein

—	Kufstein – Innsbruck

—	tunel Brenner, pogranični odsjek

—	Verona – Napulj

—	Milano – Bologna

Pruga Betuwe

Željeznička os Lyon-Trst-Divača/Kopar-Divača-Ljubljana-Budimpešta-ukrajinska granica

—	Lyon – St Jean de Maurienne

—	tunel Mont-Cenis, pogranični odsjek

—	Bussoleno – Torino

—	Torino – Venecija

—	Venecija – Ronchi Sud – Trst Divača

—	Kopar – Divača – Ljubljana

—	Ljubljana – Budimpešta

Multimodalna os Portugal/Španjolska-ostatak Europe

—	La Coruña – Porto

—	Porto – Valladolid

Željeznička/cestovna os nordijskog trokuta

Željeznički projekti u Švedskoj, uključujući Stockholm-Malmö, Stockholm-Charlottenberg (norveška granica) i Kornsjö (norveška granica)- Göteborg-Malmö.

—	Kerava – Lahti

—	Helsinki – Vainikkala (ruska granica)

Željeznička os za teretni promet Sines-Madrid-Pariz

—	nova željeznička os velikih mogućnosti preko Pireneja

—	Sines – Badajoz

—	Algeciras – Bobadilla

Željeznička os Pariz-Strasbourg-Stuttgart-Beč-Bratislava

—	Baudrecourt-Strasbourg-Stuttgart s mostom Kehl kao pograničnim odsjekom

—	Stuttgart – Ulm

—	München – Salzburg, pogranični odsjek

—	Salzburg – Beč

—	Beč – Bratislava, pogranični odsjek

Željeznička os Fehrman Belt

—	fiksna željezničko-cestovna poveznica Fehrman Belt

—	željeznička pruga za ulaz u Dansku iz Öresunda

—	željeznička pruga za ulaz u Njemačku iz Hamburga

—	željeznička pruga Hannover-Hamburg/Bremen

Željeznička os Atena-Sofija-Budimpešta-Beč-Prag-Nürnberg/Dresden

—	grčko-bugarska granica – Kulata – Sofija – Vidin/Calafat

—	Curtici – Brasov (prema Bukureštu i Constanti)

—	Budimpešta – Beč, pogranični odsjek

—	Bøeclav – Prag – Nürnberg, s odsjekom Nürnberg – Prag kao pograničnim odsjekom

—	željeznička os Prag – Linz

Željeznička os Gdansk-Varšava-Brno/Bratislava-Beč

—	željeznička pruga Gdansk – Varšava – Katowice

—	željeznička pruga Katowice – Bøeclav

—	željeznička pruga Katowice – Žilina – Nove Mesto n.V.

Željeznička os Lyon/Genova-Basel-Duisburg-Rotterdam/Antwerpen

—	Lyon – Mulhouse – Mülheim (2), s odsjekom Mulhouse – Mülheim kao pograničnim odsjekom

—	Genova – Milano/Novara – švicarska granica

—	Basel – Karlsruhe

—	Frankfurt (ili Mainz) – Mannheim

—	Duisburg – Emmerich

—	pruga „Željezna Rajna” Rheidt – Antwerpen, pogranični odsjek

Željezničko-cestovna os Irska/Ujedinjena Kraljevina/kontinentalna Europa

—	Felixstowe – Nuneaton

—	Crewe – Holyhead

Os „Rail Baltica” Varšava-Kaunas-Riga-Tallinn-Helsinki

—	Varšava – Kaunas

—	Kaunas – Riga

—	Riga – Tallinn

„Eurocaprail” na željezničkoj osi Bruxelles-Luxemburg-Strasbourg

—	Bruxelles – Luxemburg – Strasbourg (2012.).

Odsjeci konvencionalnih pruga mreže ETCS-a koji nisu obuhvaćeni Prilogom II. Odluci Vijeća i Europskog parlamenta 884/2004/EZ

Skupina I.  (3)

Koridor II. TEN-a – E20 na osi Berlin-Varšava, Poljska

Koridor III. TEN-a – E30 između zapadne granice (Zgorzelec) i Krakova, Poljska

Dvostruki kolosijek CE-59 pruge TINA/AGTC – promet u smjeru sjever-jug iz Skandinavije prema Balkanu, Poljska

Budimpešta – Bukurešt – Constanta (dio IV. paneuropskog koridora)

Ljubljana – Zagreb/Beograd/Bar/Skopje – Solun (dio X. paneuropskog koridora)

Odsjeci konvencionalnih pruga mreže ETCS-a koji nisu obuhvaćeni Prilogom II. Odluci Vijeća i Europskog parlamenta 884/2004/EZ

Skupina II.

Antwerpen – Athus/Bettembourg-Basel-Milano

Hallsberg/Mjölby, Švedska

ETCS na vezi Öresund kroz Dansku preko poveznice Storebelt

Aachen – Horka/Frankfurt (O), Njemačka

Njemačka

Kehl – Salzburg

Flensburg – Kufstein

Emmerich – Basel, neki dijelovi u Njemačkoj

Hamburg – Bad Schandau

Darmstart – Passau

Francuska

Metz – Dijon – Lyon – Avignon – Perpignan (španjolska granica)

Le Havre – Rouen – Amien – Arras

Pariz – Tours – Bordeaux – Dax

Pariz – Reims – Metz (TGV EST)

Pariz – Mâcon – Lyon (TGV Sud-Est)

Calais – Metz

Stockholm – Nyland – Umea

Odsjeci pruga velikih brzina mreže ETCS-a  (4)

Željeznička os velikih brzina Pariz-Bruxelles-Köln-Amsterdam-London

—	tunel ispod kanala La Manche – London

—	Bruxelles – Liège – Köln

—	Bruxelles – Rotterdam – Amsterdam

Željeznička os velikih brzina jugozapadne Europe

—	Lisabon/Porto – Madrid

—	Madrid – Barcelona

Cordoba – Sevilla

—	Barcelona – Figueras – Perpignan

—	Perpignan – Montpellier

—	Montpellier – Nîmes

—	Madrid – Vitoria – Irún/Hendaye

—	Irún/Hendaye – Dax, pogranični odsjek

—	Dax – Bordeaux

—	Bordeaux – Tours

Istočna željeznička os velikih brzina

—	Pariz – Baudrecourt

—	Metz – Luxemburg

—	Saarbrücken – Mannheim

Glavna pruga na zapadnoj obali (West Coast Main Line)

Interoperabilnost željezničkih pruga velikih brzina na Iberskom poluotoku

—	Madrid – Andalucía

—	sjever-istok

—	Madrid – Levante i Sredozemlje

—	koridor sjever/sjeverozapad, uključujući prugu Vigo – Porto

—	Extremadura.

---

(1)  Provedba sustava ERTMS/ETCS na odsjecima željezničkih sustava velikih brzina iz projekata s ovog popisa utvrđena je Odlukom Komisije 2002/731/EZ.

(2)  Uključujući TGV Rajna-Rona bez zapadnoga odsjeka.

(3)  Projekti koji se potpuno ili djelomično nalaze u državama članicama na koje se primjenjuju Uredba EZ 1260/1999 i Uredba EZ 1264/1999 (kohezijski fondovi).

(4)  Provedba utvrđena Odlukom Komisije 2002/731/EZ.

---