EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 24.11.2015.

COM(2015) 589 final

2013/0088(COD)

KOMUNIKACIJA KOMISIJE
EUROPSKOM PARLAMENTU

na temelju članka 294. stavka 6. Ugovora o funkcioniranju Europske unije

o

stajalištu Vijeća o donošenju uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 207/2009 od 26. veljače 2009 o žigu Zajednice i Uredbe Komisije (EZ) br. 2868/95 o provedbi Uredbe Vijeća (EZ) br. 40/94 o žigu Zajednice te o stavljanju izvan snage Uredbe Komisije (EZ) br. 2869/95 o pristojbama koje se plaćaju Uredu za usklađivanje na unutarnjem tržištu (žigovi i dizajni)

(Tekst značajan za EGP)

2013/0088 (COD)

KOMUNIKACIJA KOMISIJE
EUROPSKOM PARLAMENTU

na temelju članka 294. stavka 6. Ugovora o funkcioniranju Europske unije

o

stajalištu Vijeća o donošenju uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 207/2009 od 26. veljače 2009 o žigu Zajednice i Uredbe Komisije (EZ) br. 2868/95 o provedbi Uredbe Vijeća (EZ) br. 40/94 o žigu Zajednice te o stavljanju izvan snage Uredbe Komisije (EZ) br. 2869/95 o pristojbama koje se plaćaju Uredu za usklađivanje na unutarnjem tržištu (žigovi i dizajni)

(Tekst značajan za EGP)

1.Kontekst

2.Cilj prijedloga Komisije

Glavni zajednički cilj Komisijina prijedloga uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 207/2009 o žigu Zajednice i Uredbe Komisije (EZ) br. 2868/95 o provedbi Uredbe Vijeća (EZ) br. 40/94 o žigu Zajednice te o stavljanju izvan snage Uredbe Komisije (EZ) br. 2869/95 o pristojbama koje se plaćaju Uredu za usklađivanje na unutarnjem tržištu (žigovi i dizajni) (COM(2013) 0161 završna verzija – 2013/0088 (COD)) (prijedlog Uredbe) te usporednog prijedloga preinake Direktive, koji se razmatraju zajedno kao paket, jest ojačati inovacije i rast poboljšavajući pristupačnost sustava žigova u Europi te njihovu učinkovitost i djelotvornost za poduzeća u smislu smanjivanja troškova i složenosti te povećanja brzine, postizanja veće pravne sigurnosti i bolje zaštite od krivotvorenja.

Ciljevi su prijedloga uredbe posebice:

–pojednostaviti postupke prijave i registracije žiga EU-a;

–modernizirati i poboljšati važeće odredbe izmjenjujući zastarjele odredbe, poboljšavajući pravnu sigurnost pojašnjavanjem odredaba i uklanjanjem nejasnoća;

–uspostaviti odgovarajući okvir za suradnju Ureda za usklađivanje na unutarnjem tržištu (OHIM) i nacionalnih ureda radi promicanja konvergencije praksi i razvoja zajedničkih alata;

–ažurirati upravljanje Uredom za usklađivanje na unutarnjem tržištu (OHIM);

–prilagoditi Uredbu br. 207/2009 Ugovoru iz Lisabona;

–riješiti ključne probleme koji se odnose na financijske ravnoteže unutar sustava žigova EU-a.

3.Komentari o stajalištu Vijeća

3.1.Opće napomene

Stajalište Vijeća odražava privremeni politički dogovor postignut između Vijeća, Odbora za pravna pitanja (JURI) Europskog parlamenta i Komisije tijekom neslužbenih trostranih razgovora održanih 21. travnja 2015. Taj politički dogovor Vijeće je potvrdilo 13. srpnja 2015. Prihvaćanjem stajališta Vijeća u prvom čitanju i glasovanjem na plenarnoj sjednici Parlamenta sredinom prosinca 2015. tekst bi se trebao konačno donijeti u ranoj fazi drugog čitanja. Unatoč zabrinutosti zbog određenih proračunskih vidova kompromisa, koji su tema priložene izjave, Komisija podržava postignuti kompromis kojim se poboljšava postojeće stanje, posebno u smislu zakonodavstva o žigu.

3.2.Napomene o izmjenama koje je donio Europski parlament

3.2.1.Izmjene Europskog parlamenta koje su u cijelosti, djelomično ili načelno uključene u stajalište Vijeća u prvom čitanju

Stajalištem Vijeća u prvom čitanju obuhvaćen je znatan broj izmjena koje je unio Europski parlament, uključujući one koje su potrebne zbog usporednih izmjena Direktive 2008/95.

U pogledu zakonodavstva o žigu Vijeće je prihvatilo proširenje prijelaznog razdoblja u prijedlogu uredbe kojim se prilagođava specifikacije žigova EU-a prijavljenih prije izmjena prakse klasifikacije prema sudskoj praksi Suda EU-a tako da se pruža zaštitu trećim stranama koje su u međuvremenu podnijele prijave za žig. Komisija može podržati taj pristup.

Vijeće je podržalo i prijedlog Parlamenta da se iznos pristojbi koje se plaćaju OHIM-u, koji se trenutačno određuje Uredbom Komisije (EZ) br. 2869/95, utvrdi izravno Prilogom samoj Uredbi 207/2009. Komisiji je to prihvatljivo.

Kad je riječ o ulozi i djelovanju OHIM-a, izmjene Parlamenta koje je Vijeće u načelu prihvatilo uključuju promjenu imena te agencije u „Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo”. Iako Komisija to može prihvatiti u duhu kompromisa, novim se imenom nažalost ne predstavlja ispravno stvarna osnovna djelatnost te se u njemu ne odražava činjenica da je „Ured” zapravo „agencija” EU-a. S druge strane, Komisija može podržati zamisao, koju podupiru suzakonodavci, o uspostavi centra za posredovanje u toj agenciji, ali kao i Vijeće, radije ne bi uvrstilo djelatnost arbitraže u njegovu zadatke.

U pogledu novog okvira za suradnju nacionalnih ureda za intelektualno vlasništvo i te agencije EU-a Vijeće je prihvatilo da ta suradnja bude obvezna, ali je ostavilo nacionalnim uredima mogućnost nesudjelovanja u određenim okolnostima. Vijeće je podržalo i zahtjev Parlamenta da se osigura blisko savjetovanje korisnika žigova o projektima razvijenima u tom kontekstu. Osim toga, Vijeće je prihvatilo povećanje najvećeg mogućeg iznosa sredstava koji se dodjeljuju za ovu aktivnost na 15 % godišnjih prihoda te agencije, dok je Parlament zagovarao povećanje na 20 %. Komisija u cijelosti podržava te prilagodbe.

Kad je riječ o upravljanju tom agencijom, iako Komisija žali što je Vijeće preuzelo stajalište Europskog parlamenta i izbrisalo odredbe u prijedlogu uredbe kojima se omogućuje osnivanje izvršnog odbora, ona podržava novi sastav Upravnog odbora u koji je uključen predstavnik Europskog parlamenta.

3.2.2.Izmjene Europskog parlamenta koje nisu uključene u stajalište Vijeća u prvom čitanju

Suzakonodavci se nisu mogli dogovoriti o novom postupku za odabir i imenovanje direktora OHIM-a u skladu s postojećim praksama u velikoj većini drugih agencija EU-a te su stoga izbrisali predmetnu odredbu iz prijedloga uredbe. Komisija žali zbog tog ishoda, koji ne bi trebao postati presedanom za buduće reforme drugih agencija EU-a.

S druge strane, Komisija pozdravlja činjenicu da Vijeće nije uzelo u obzir prijedlog Europskog parlamenta da se na snazi ostavi odredba u Uredbi 207/2009 kojom se direktoru te agencije omogućuje predlaganje izmjena Uredbe ni prijedlog da se ovlasti za imenovanje službeno dodijele direktoru umjesto upravnom odboru.

Kad je riječ o zakonodavstvu o žigu, a u skladu s pristupom u prijedlogu za preinaku Direktive 2008/95, Komisija podupire Vijeće u njegovu protivljenju daljnjim proširivanjima ograničenja učinka žiga za koje se zalaže Europski parlament. Komisija, međutim, može prihvatiti konačni kompromis o dodavanju pojašnjenja u mjerodavnu uvodnu izjavu, posebice kako bi se riješila pitanja temeljnih prava i sloboda, uključujući umjetničko izražavanje.

Nadalje, kao i u slučaju prijedloga preinake Direktive 2008/95, Komisija podupire činjenicu da je Vijeće izbrisalo relevantnu odredbu o uvozu malih pošiljaka u skladu sa sudskom praksom Suda.

3.3.Nove odredbe koje je uvelo Vijeće i stajalište Komisije o njima

U skladu s pristupom koji je primijenjen u prijedlogu preinake Direktive 2008/95, Vijeće je prihvatilo kompromisno rješenje u pogledu odredaba o robi u provozu, pri čemu pravo sprečavanja ulaska roba u područje EU-a prestaje važiti ako deklarant ili posjednik robe može pred nadležnim sudom dokazati da nositelj žiga nema pravo zabraniti stavljanje robe na tržište zemlje odredišta. Uz istodobno očuvanje temeljnog cilja prijedloga Komisije da se utvrdi učinkovito i djelotvorno sredstvo za suzbijanje sve jačih tokova krivotvorene robe koji prolaze kroz Uniju, tom se izmjenom postiže odgovarajuća ravnoteža između potrebe za osiguravanjem učinkovite primjene prava koja proizlaze iz žiga i političke nužnosti pružanja zaštite kako se ne bi neopravdano ograničavalo slobodno kretanje robe u rijetkim situacijama kada prava na žig pripadaju različitim stranama izvan EU-a. Komisija stoga može podržati rješenje koje je predložilo Vijeće.

Vijeće je donijelo nove iznose pristojbi koje se plaćaju OHIM-u (bit će utvrđeni u Prilogu Uredbi 207/2009) s ciljem da se pristojbe za produljenje utvrde na istoj visini kao i pristojbe za prijavu. Komisija snažno podupire taj pristup kojim bi se mogle postići uštede do 37 %, posebno u pogledu pristojbi za produljenje koje poduzeća plaćaju ako traže zaštitu svojih žigova EU-a nakon početnog razdoblja od 10 godina.

Vijeće je dodalo novu pravnu osnovu kojom se državama članicama omogućuje nadoknada troškova njihovih nacionalnih ureda kao funkcionalnih dijelova sustava žigova EU-a. Komisija je prvotno predložila samo mehanizam financiranja kojim se OHIM-u omogućuje financiranje zajedničkih projekata suradnje bespovratnim sredstvima, ali može prihvatiti tu izmjenu kao dio konačnog kompromisa suzakonodavaca.

Vijeće je ponovno uvelo odredbu, koju je prvotno predložila Komisija, a izbrisao Europski parlament, kojom se omogućuje prijenos proračunskog viška OHIM-a u proračun EU-a. Iako Komisija u potpunosti podržava načelo takva prijenosa, izražava žaljenje zbog toga što se uvjetima koje je Vijeće utvrdilo vjerojatno znatno ograničava područje primjene te nove odredbe u praksi.

Zaključno, Vijeće je uvelo odredbe o upotrebi provedbenih akata i o odborskim postupcima za njihovo donošenje. U tom je kontekstu potrebno u tekst predložene uredbe uvrstiti veliki broj tehničkih pravila koja su trenutačno u uredbama Komisije (EZ) br. 2868/95, (EZ) br. 2869/95 i (EZ) br. 216/96. Komisija žali zbog toga, s gledišta praktičnosti, jer će zbog toga biti potrebna upotreba redovnoga zakonodavnog postupka čak i za male tehničke promjene.

4.Zaključak

Unatoč zabrinutosti zbog određenih proračunskih vidova kompromisa, koji su tema priložene izjave, Komisija može podržati postignuti kompromis, posebno one izmjene kojima se jača položaj nositelja žiga i postiže učinak osiguravanja veće pravne sigurnosti u provedbi zakonodavstva o žigovima.

5.Izjava Komisije

Komisija prima na znanje sporazum postignut između Europskog parlamenta i Vijeća o reformi sustava žigova EU-a. S obzirom na dodanu vrijednost ove reforme za korisnike sustava žigova EU-a, Komisija je odlučila podržati sporazum jer se, uzimajući sve u obzir, cjelovitim sporazumom postiže poboljšanje sadašnjeg stanja, posebice u smislu zakonodavstva o žigu. Komisija je takvu odluku donijela unatoč zabrinutosti zbog određenih proračunskih vidova sporazuma.

Komisija posebno žali što se suzakonodavci nisu uspjeli dogovoriti o jednome od ključnih elemenata njezina prijedloga o proračunu Ureda za usklađivanje na unutarnjem tržištu: automatske revizije visine naknada u slučaju znatnog i opetovanog viška i automatskog prenošenja tog viška u proračun EU-a. Naime, visina naknada bit će određena zakonodavstvom EU-a o žigovima, ali će odobravanje prijenosa „znatnog” viška biti diskrecijsko pravo Proračunskog odbora Ureda za usklađivanje na unutarnjem tržištu (koji o tome odlučuje dvotrećinskom većinom glasova). Komisija podsjeća da bi takav prijenos bio izvršen tek nakon što su raspoloživa sredstva uporabljena za sve potrebe kako je propisano temeljnim aktom, uključujući uplate središnjim uredima za industrijsko vlasništvo i ostalim nadležnim tijelima država članica za njihove troškove osiguravanja neometanog funkcioniranja sustava žigova Europske unije.

Komisija će nastaviti preispitivati visinu naknada koje naplaćuje OHIM u cilju njihova prilagođavanja u najvećoj mogućoj mjeri troškovima usluga koje se pružaju poduzećima kao i sprečavanja nakupljanja većih viškova unutar OHIM-a, u skladu s pravilima dogovorenima u Europskom parlamentu i Vijeću koja se primjenjuju na sve agencije.

Komisija naglašava da bi agencije koje se u cijelosti financiraju samostalno, kao što je Ured za usklađivanje na unutarnjem tržištu, te institucije i tijela s proračunskom autonomijom koji se financiraju izvan proračuna EU-a, trebale pokrivati sve troškove svojeg osoblja, uključujući troškove školovanja djece tog osoblja u Europskim školama. U skladu s načelom administrativne autonomije, Komisija će na sve odgovarajuće načine nastojati osigurati da te agencije, institucije i tijela stvarno snose takve troškove ili da te troškove nadoknađuju uplatama u proračun EU-a.

Komisija naglašava da bi, kad je riječ o postupku predodabira i imenovanja izvršnog direktora, sve buduće reforme Ureda za usklađivanje na unutarnjem tržištu trebale biti u potpunosti usklađene s načelima zajedničkog pristupa.