11/Sv. 86

HR

Službeni list Europske unije

128

L 199/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

(1)

Komisija je 30. travnja 2004. putem obavijesti objavljene u Službenom listu Europske unije  (2) objavila pokretanje antidampinškog postupka u vezi s uvozom određenih odljevaka podrijetlom iz Narodne Republike Kine („NRK”).

(2)

Postupak je pokrenut nakon zahtjeva koji je u ožujku 2004. uložio EUROFONTE („podnositelj zahtjeva”) u ime proizvođača koji predstavljaju većinski udjel, u ovom slučaju više od 50 % ukupne proizvodnje odljevaka u Zajednici. Zahtjev je sadržavao prima facie dokaze o dampingu dotičnog proizvoda i o materijalnoj šteti koja je iz toga nastala, što se smatralo dostatnim za pokretanje postupka.

(3)

Komisija je službeno obavijestila podnositelja zahtjeva, proizvođače Zajednice navedene u zahtjevu, sve druge poznate proizvođače Zajednice, nadležna tijela NRK-s, proizvođače izvoznike, uvoznike te udruge za koje se znalo da su zainteresirane, o pokretanju ispitnog postupka. Zainteresiranim stranama dana je mogućnost da svoja stajališta iznesu pisanim putem i da zatraže saslušanje u roku određenom u obavijesti o pokretanju ispitnog postupka.

(4)

Izvjestan broj proizvođača iz Zajednice koje predstavlja podnositelj zahtjeva, drugi proizvođači iz Zajednice koji su surađivali u ispitnom postupku, proizvođači izvoznici, uvoznici, dobavljači i udruge korisnika iskazali su svoja stajališta. Svim zainteresiranim stranama koje su to zatražile u gore navedenom roku, i koje su dokazale da postoje posebni razlozi zbog kojih bi ih trebalo saslušati, odobrena je mogućnost za saslušanje.

(5)

S obzirom na veliki broj proizvođača izvoznika, proizvođača iz Zajednice i uvoznika, koji su bili uključeni u ispitni postupak, u obavijesti o pokretanju ispitnog postupka bila je predviđena primjena tehnika odabira uzoraka u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe.

(6)

Kako bi Komisija mogla donijeti odluku je li odabir uzoraka potreban, i ako jest, kako bi odabrala uzorak, od proizvođača izvoznika i predstavnika koji ih zastupaju, proizvođača iz Zajednice i uvoznika zatraženo je da se jave i da dostave podatke kako je navedeno u obavijesti o pokretanju ispitnog postupka. Komisija je također stupila u vezu s poznatim udrugama proizvođača izvoznika i nadležnim tijelima NRK-a. Ove strane nisu uputile nikakav prigovor na primjenu odabira uzoraka.

(7)

Ukupno je 33 proizvođača izvoznika iz NRK-a, 24 proizvođača iz Zajednice i 15 uvoznika u roku odgovorilo na upitnik za odabir uzoraka te pružilo zatražene podatke.

(8)

Kako bi se proizvođačima izvoznicima iz NRK-a omogućilo da dostave zahtjev za tretman tržišnoga gospodarstva ili individualni tretman, ako su to željeli, Komisija je također poslala obrasce zahtjeva za tretman tržišnoga gospodarstva i individualni tretman kineskim trgovačkim društvima za koje je znala da su zainteresirana, te svim drugim trgovačkim društvima koja su se javila u rokovima navedenim u obavijesti o pokretanju ispitnog postupka. S tim u vezi, 21 trgovačko društvo je zatražilo tretman tržišnoga gospodarstva sukladno članku 2. stavku 7. Osnovne uredbe, a 3 su trgovačka društva zatražila samo individualni tretman sukladno članku 9. stavku 5. Osnovne uredbe.

(9)

Uzorak za proizvođače izvoznike odabran je nakon savjetovanja s proizvođačima-izvoznicima iz NRK-a koji su surađivali u ispitnom postupku, te nadležnim tijelima NRK-a. Uzorak proizvođača izvoznika utvrđen je na temelju najvećeg odgovarajućeg opsega izvoza u Zajednicu (bilo da su ispitivani pojedinačno ili kao skupina povezanih trgovačkih društava), koji se mogao primjereno ispitati u raspoloživom vremenu, te s obzirom na namjeru trgovačkih društava da zatraže tretman tržišnoga gospodarstva. U uzorak su uključena samo trgovačka društva koja su namjeravala podnijeti zahtjev za tretman tržišnoga gospodarstva budući da se u gospodarstvu u tranziciji uobičajena vrijednost za druga trgovačka društva utvrđuje na temelju cijena ili izračunane uobičajene vrijednosti u analognoj trećoj zemlji. Na toj je osnovi odabran reprezentativni uzorak od sedam proizvođača izvoznika. Sedam društava odabranih za uzorak predstavljalo je, s obzirom na odgovore prilikom odabira uzoraka, oko 50 % izvoza svih proizvođača koji su surađivali u ispitnom postupku.

(10)

Za proizvođače iz Zajednice je, u skladu s člankom 17. stavkom 1. Osnovne uredbe, odabran uzorak nakon savjetovanja s proizvođačima koji su surađivali u ispitnom postupku, i uz njihov pristanak, a na temelju najvećeg odgovarajućeg opsega proizvodnje i prodaje unutar Zajednice. Zbog toga je za uzorak odabrano pet proizvođača iz Zajednice. Komisija je poslala upitnike na pet odabranih društava te je u utvrđenim rokovima zaprimila četiri u potpunosti ispunjena upitnika. Jedno od ovih društava dostavilo je odgovor na upitnik nakon produljenih rokova, određenih u tu svrhu, te je stoga isključeno iz postupka.

(11)

Za uvoznike je, u skladu s člankom 17. stavkom 1. Osnovne uredbe, uzorak odabran nakon savjetovanja s uvoznicima koji su surađivali u ispitnom postupku, i uz njihov pristanak, prvenstveno na temelju najvećeg odgovarajućeg opsega uvoza u Zajednicu, a drugo na temelju zemljopisne raspodjele. Za dva je od 15 trgovačkih društava utvrđeno da imaju povezane proizvodne strane u NRK-u te su stoga isključena iz odabira uzoraka, budući da bi ih trebalo provjeravati u okviru odabira uzoraka za proizvođače izvoznike. Zbog toga su odabrana četiri uvoznika, od kojih su tri dostavila u cijelosti ispunjene upitnike.

(12)

Komisija je tražila i provjerila sve podatke koje je smatrala potrebnim radi preliminarnog utvrđivanja dampinga, štete koja iz dampinga nastaje, i interesa Zajednice. Posjeti radi provjere obavljeni su u poslovnim prostorima sljedećih društava iz uzorka:

(13)

Zbog potrebe utvrđivanja uobičajene vrijednosti za proizvođače izvoznike u NRK-u, kojima bi se mogao odobriti tretman tržišnoga gospodarstva, posjet radi provjere kako bi se utvrdila uobičajena vrijednost, na temelju podataka iz analogne zemlje, obavljen je u poslovnim prostorima sljedećeg trgovačkog društva:

(14)

Ispitivanje dampinga i štete obuhvatilo je razdoblje od 1. travnja 2003. do 31. ožujka 2004. („razdoblje ispitnog postupka” ili RIP). Ispitivanje trendova bitnih za procjenu štete obuhvatilo je razdoblje od siječnja 2000. do kraja RIP-a („razdoblje provjere”).

(15)

Odljevci se općenito sastoje od okvira, koji je ukopan u tlo, i poklopca ili rešetke, koji su na istoj visini kao i bilo koja površina koju koriste pješaci i/ili vozila, i koji izravno izdržavaju težinu i udarnu silu pješaka i/ili prometa vozila. Okvir je postavljen neposredno na vrh otvora od betona ili opeka. Koristi se za pristup i/ili ulazak u bilo koji podzemni otvor.

(16)

Odljevci služe za pokrivanje podzemnog otvora te moraju biti otporni na opterećenje motornih vozila i/ili pješaka. Poklopac ili rešetka moraju ostati učvršćeni u okviru kako bi se izbjeglo onečišćenje bukom, tjelesne ozljede i oštećenje vozila. Odljevci moraju omogućiti siguran i lak pristup podzemnim otvorima, bilo za ulazak ljudi ili vizualni pregled.

(17)

Odljevci se razlikuju po obliku i dimenzijama. Oblikovani su tako da odgovaraju dimenzijama otvora koji pokrivaju i kojem omogućavaju pristup. Okviri proizvoda obično su okrugli, četvrtasti ili pravokutni. Poklopac i rešetke mogu biti u bilo kojem obliku, uključujući trokutaste, okrugle, četvrtaste ili pravokutne, ali nisu ograničeni samo na te oblike.

(18)

Odljevci su napravljeni od sivog ili nodularnog lijeva. Proizvode se od čeličnog otpada, koksa, metalne rudače, ugljikove prašine, vapnenca, fero-silicija i magnezija, udjel kojih ovisi o postupku proizvodnje i tipu konačnog proizvoda, tj. sivog ili nodularnog lijeva. Postoje dva načina taljenja željeza tijekom postupka lijevanja, tj. uporabom električnih peći ili peći u obliku kupole. Postupak proizvodnje sličan je za odljevke napravljene od sivog ili nodularnog lijeva. Glavna je razlika pri proizvodnji odljevaka od nodularnog lijeva što se magnezij dodaje ugljiku u željezu kako bi promijenio njegov oblik grafitnih listića u kuglastu strukturu, što se ne radi kod sivog lijeva. Nakon završetka postupka taljenja, otopljeno se željezo ručno ili strojno lijeva u kalupe.

(19)

Dotični proizvod je proizvod od lijevanog željeza, koje nije prikladno za kovanje, a koje se upotrebljava za pokrivanje i/ili pristup površinskim ili podzemnim sustavima i njihovim dijelovima, strojno ili ručno obrađen, prevučen ili obojan ili drukčije obrađen materijalima podrijetlom iz NRK-a („dotični proizvod”) koji se uobičajeno prijavljuje pod oznakom KN 7325 10 50 i 7325 10 92, te povremeno pod oznakom KN 7325 10 99. Ove oznake KN odgovaraju različitim oblicima proizvoda (uključujući poklopce za ulazne otvore, rešetke za slivnik i cestovne poklopce). Utvrđeno je da su svi ti različiti oblici dostatno slični da tvore jedinstveni proizvod za postupak. Treba napomenuti da se vatrogasni hidranti koji se nalaze ispod površine, smatraju bitno drukčijim od cestovnih poklopaca zbog svoje uporabe i konstrukcije te se, stoga, ne smatraju dotičnim proizvodom.

(20)

U NRK-u se za proizvodnju odljevaka pretežito koriste peći u obliku kupole, dok industrija Zajednice pretežito koristi električne peći za postupak taljenja. Nadalje, postupak proizvodnje u NRK-u razlikuje se od postupka proizvodnje u EU-u po tome što proizvođači u NRK-u uglavnom koriste ručno lijevanje, dok u EU-u proizvođači koriste strojno lijevanje. Odljevci se izrađuju od sivog ili nodularnog lijeva. Proizvode se od čeličnog otpada, koksa, metalne rudače, ugljikove prašine, vapnenca, fero-silicija i magnezija, udjel kojih ovisi o postupku proizvodnje i tipu konačnog proizvoda, tj. sivog ili nodularnog lijeva. Postoje dva načina taljenja željeza tijekom postupka lijevanja, tj. uporabom električnih peći ili peći u obliku kupole. Postupak proizvodnje sličan je za odljevke napravljene od sivog ili nodularnog lijeva. Glavna je razlika pri proizvodnji odljevaka od nodularnog lijeva u tome što se magnezij dodaje ugljiku u željezu kako bi promijenio njegov oblik grafitnih listića u kuglastu strukturu, što se ne radi kod sivog lijeva. Nakon završetka postupka taljenja, otopljeno se željezo ručno ili strojno lijeva u kalupe. I odljevci od sivog i nodularnog lijeva proizvode se u NRK-u.

(21)

Razlika između sivog i nodularnog lijeva je u tome što se sivi lijev pravi od grafita u obliku listića; time se izrađuje tvrđi materijal i ta masa čini da odljevci budu stabilniji u svojim ležištima. Nodularni lijev sadržava grafit u obliku kuglica čime se izrađuje rastezljiviji proizvod s više ergonomskih svojstava, ali se stoga odljevak mora učvrstiti blokirnom napravom.

(22)

Ispitnim se postupkom pokazalo, kao što je gore navedeno, da svi tipovi odljevaka, usprkos razlikama u sivom i nodularnom lijevu, posjeduju ista osnovna fizikalna, kemijska i tehnička svojstva, u osnovi se uporabljuju za iste namjene te se mogu smatrati različitim tipovima istoga proizvoda.

(23)

Stoga su, u smislu ovog ispitnog postupka, dotični proizvodi odljevci, kako su opisani u općem dijelu, podrijetlom iz NRK-a.

(24)

Nisu utvrđene nikakve razlike između dotičnog proizvoda i odljevaka koji se proizvode i prodaju u Indiji, koja je služila kao analogna zemlja radi utvrđivanja uobičajene vrijednosti u odnosu na NRK-a.

(25)

Nisu utvrđene nikakve razlike između dotičnog proizvoda i odljevaka koje proizvodi i prodaje industrija Zajednice u Zajednici.

(26)

Neke su stranke tvrdile da odljevci, koje je proizvodila industrija Zajednice i koje je prodavala na tržištu Zajednice, nisu bili slični dotičnom proizvodu. Posebno su tvrdile da su norme koje se primjenjuju u Europi utvrđene normama EN124 te da nacionalne norme obuhvaćaju EN124 normu, ali da obično određuju dodatne pojedinosti, čime se stvaraju razlike između proizvoda koji se prodaju na pojedinim nacionalnim tržištima. Osim toga, neke su stranke tvrdile da distribuiraju takozvani gatic proizvod, što je komercijalni mogući izbor standardnih cestovnih poklopaca koji se koriste u zasebnoj tržišnoj niši, u kojoj su zahtjevi tehničkih projekata izuzetno visoki. One su tvrdile da je ovaj proizvod dopuna standardnom proizvodu te se ne može smatrati zamjenom. Zato su zahtijevale da se gatic proizvod isključi iz definicije dotičnog proizvoda.

(27)

Što se tiče prve tvrdnje, treba napomenuti da prilikom prodaje na tržištu Zajednice, i istovjetni i dotični proizvod trebaju zadovoljavati norme EN124 i nacionalne norme. Time se utvrđuju kriteriji koji se primjenjuju pri određivanju „istovjetnog proizvoda”, a to su fizikalna, tehnička i kemijska svojstva, te krajnje uporabe ili primjene proizvoda. Odljevci koje je proizvodila industrija Zajednice i koji su se prodavali na tržištu Zajednice, izrađeni su od sivog ili nodularnog lijeva, a utvrđeno je da imaju ista osnovna fizikalna i tehnička svojstva i područja primjene kao i dotični proizvod. Slično tomu, razlike u nacionalnim normama ne utječu na definiciju istovjetnog proizvoda budući da se ne može pronaći jasna razlika između proizvoda u odnosu na njihova osnovna fizikalna, tehnička i kemijska svojstva, konačnu uporabu i predodžbu korisnika. Fizikalna i tehnička svojstva proizvoda određuju se na temelju primjene, ugradnje i mjesta ugradnje, a otpornost na prometno opterećenje određuje se takozvanom klasom opterećenja, stabilnošću poklopca i rešetke u okviru i sigurnim i lakim pristupom. Proizvod može biti od sivog ili nodularnog lijevanog željeza, a poklopac i/ili okvir ulaznog otvora može se ispuniti betonom ili drugim materijalima. Što se tiče uporabe proizvoda, poklopci i okviri osiguravaju vezu između ukopanih mreža i površine kolnika ili nogostupa. Sva se navedena svojstva također odnose na takozvani gatic proizvod, koji se ni po kojem od ovih svojstava ne može razlikovati od dotičnog proizvoda. Stoga je zahtjev za isključenje proizvoda gatic iz dotičnog proizvoda odbačen.

(28)

Konačno, nisu utvrđene nikakve razlike između dotičnog proizvoda, koji se izvozi, i odljevaka koji su se proizvodili i prodavali na domaćem tržištu izvoznika.

(29)

Stoga se zaključuje da su, sukladno članku 1. stavku 4. osnovne Uredbe, i u smislu ovog ispitnog postupka, svi tipovi odljevaka koji se proizvode i prodaju na domaćem tržištu NRK-a, odljevci koji su se proizvodili i prodavali u Indiji te odljevci koje je industrija Zajednice proizvodila i prodavala na tržištu Zajednice slični dotičnom proizvodu.

(30)

Podsjeća se da je, nakon savjetovanja s kineskim nadležnim tijelima, a s obzirom na veliki broj uključenih trgovačkih društava, odlučeno da se primijene odredbe o odabiru uzoraka u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe, te je u tu svrhu odabran uzorak od sedam trgovačkih društava s najvećim opsegom izvoza u EU-u.

(31)

S tim u vezi, naknadna je analiza pokazala da se tretman tržišnoga gospodarstva, sukladno članku 2. stavku 7. točki (b) osnovne Uredbe, mogao odobriti jednom od prvotno odabranih sedam društava, a da se individualni tretman, sukladno članku 9. stavku 5. Osnovne uredbe, mogao odobriti trima društvima iz uzorka.

(32)

Odredbe o odabiru uzoraka su se stoga primijenile kako slijedi. Pojedinačna dampinška marža utvrđena za samo jedno trgovačko društvo, kojem je bio odobren tretman tržišnoga gospodarstva, također se primijenila na trgovačka društva koja nisu bila u uzorku, a kojima je odobren tretman tržišnoga gospodarstva. Društvima kojima je odobren individualni tretman, a koja nisu bila u uzorku, odobren je ponderirani prosjek dampinških marži utvrđenih za tri trgovačka društva iz uzorka kojima je bio odobren individualni tretman.

(33)

U skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (b) osnovne Uredbe, u antidampinškim ispitnim postupcima u vezi s uvozom podrijetlom iz NRK-a, uobičajena se vrijednost utvrđuje u skladu s člankom 2. od stavka 1. do 6. za one proizvođače za koje je utvrđeno da su zadovoljili kriterije utvrđene člankom 2. stavkom 7. točkom (c) Osnovne uredbe.

(34)

Kriteriji za tretman tržišnoga gospodarstva, samo ukratko i radi lakšeg upućivanja, sažeto su prikazani u sljedećem tekstu:

(35)

U ovom se ispitnom postupku javio 21 proizvođač izvoznik i zatražio tretman tržišnoga gospodarstva sukladno članku 2. stavku 7. točki (c) Osnovne uredbe. Svaki se zahtjev za tretman tržišnoga gospodarstva proučio. S obzirom na veliki broj zainteresiranih trgovačkih društava, provedeni su ispitni postupci na licu mjesta samo u poslovnim prostorima sedam društava. Za preostala trgovačka društva obavljena je detaljna analiza svih dostavljenih podataka te je sa zainteresiranim društvima razmijenjena opširna prepiska kada su dijelovi njihova podneska bili nejasni ili su nedostajali. Kad je trgovačko društvo kći ili bilo koje drugo trgovačko društvo povezano s podnositeljem zahtjeva u NRK-u proizvođač i/ili je uključeno u prodaju (izvoz ili domaću prodaju) dotičnog proizvoda, povezanu se stranku također pozvalo da ispuni obrazac zahtjeva za tretman tržišnoga gospodarstva. Zapravo, tretman tržišnoga gospodarstva može se odobriti samo kada sva povezana trgovačka društva zadovoljavaju gore utvrđene kriterije.

(36)

Što se tiče društava za koja su obavljeni ispitni postupci na licu mjesta, ispitnim je postupkom utvrđeno da je jedan od sedam kineskih proizvođača izvoznika ispunio sve uvjete za tretman tržišnoga gospodarstva. Preostalih šest zahtjeva moralo je biti odbačeno zbog razloga navedenih u tablici.

(37)

Vezano za preostalih 14 društava, u analizi koja je provedena za svako trgovačko društvo pojedinačno, zaključeno je da se tretman tržišnoga gospodarstva ne može odobriti za 10 društava. Tri od ovih 10 društava nisu primjereno sudjelovala u ispitnom postupku, bilo da nisu na vrijeme dostavila tražene podatke bilo zbog toga što se radilo o trgovcu, a povezano proizvodno trgovačko društvo nije surađivalo u ispitnom postupku. Za ostalih 7 od ovih 10 društava, kriteriji koje nisu zadovoljila također su navedeni u tablici. Preostala 4 trgovačka društva mogla su uspješno dokazati da su zadovoljila pet bitnih kriterija tretmana tržišnoga gospodarstva.

(38)

Sljedeća tablica za svaki od pet kriterija kako su određeni u članku 2. stavku 7. točke (c) osnovne Uredbe, prikazuje ukratko za svako trgovačko društvo zašto im nije odobren tretman tržišnoga gospodarstva. Treba napomenuti da iako je trgovačko društvo 3. zadovoljilo svaki kriterij pojedinačno, ne može mu se odobriti tretman tržišnoga gospodarstva jer zbog korporacijskog odnosa s dolje navedenim društvima 1. i 2. nije ispunilo sve kriterije tretmana tržišnoga gospodarstva.

(39)

Na temelju toga, proizvođači izvoznici iz NRK-a kojima je odobren tretman tržišnoga gospodarstva su sljedeći:

(40)

Nastavno na članak 2. stavak 7. točku (a) Osnovne uredbe, za države obuhvaćene člankom 2. stavkom 7. utvrđuje se pristojba na razini države, osim u slučajevima kada trgovačka društva mogu dokazati da zadovoljavaju sve kriterije za individualni tretman, određene u članku 9. stavku 5. Osnovne uredbe.

(41)

Uz zahtjev za tretman tržišnoga gospodarstva, 21 proizvođač izvoznik također je zahtijevao individualni tretman ako mu se ne odobri tretman tržišnoga gospodarstva. Još tri proizvođača izvoznika zahtijevala su samo individualni tretman.

(42)

Prvo, što se tiče 16 društava koja su zahtijevala ali nisu dobila tretman tržišnoga gospodarstva, utvrđeno je da je 5 društava zadovoljilo sve zahtjeve za individualni tretman kako je utvrđeno u članku 9. stavku 5. Osnovne uredbe. Što se tiče preostalih društava, 3 trgovačka društva nisu odgovarajuće surađivala u ispitnom postupku, bilo što nisu na vrijeme dostavila tražene podatke bilo što se radi o trgovcima, a s njima povezana proizvodna trgovačka društva nisu surađivala u ispitnom postupku, kao što je već navedeno u uvodnoj izjavi 37.

(43)

Preostalih 8 društava koje su zatražile ali kojima nije odobren tretman tržišnoga gospodarstva, nisu zadovoljile kriterij iz prve rečenice članka 9. stavka 5. točke (c) Osnovne uredbe. Zato se ovim društvima ne može odobriti individualni tretman.

(44)

Drugo, od tri trgovačka društva koja su zatražila samo individualni tretman, dva su u ranoj fazi ispitnog postupka prestala surađivati. Za trećeg je podnositelja zahtjeva utvrđeno da se radi o trgovcu, a njegova proizvodna trgovačka društva nisu surađivala u ispitnom postupku. Stoga se trima trgovačkim društvima nije mogao odobriti individualni tretman.

(45)

Zaključeno je da bi se individualni tretman trebao odobriti za sljedećih 5 trgovačkih društava:

(46)

Nekoliko proizvođača izvoznika osporilo je određivanje tretmana tržišnoga gospodarstva/individualnog tretmana. Međutim, ove strane nisu dostavile nikakve nove podatke koji bi doveli do drukčijih zaključaka s tim u vezi. Zato su se ovi prigovori odbacili.

(47)

Komisija je najprije utvrđivala je li ukupna domaća prodaja ovog proizvođača izvoznika odgovarajuća u usporedbi s njegovom ukupnom izvoznom prodajom u Zajednicu. U skladu s člankom 2. stavkom 2. Osnovne uredbe, domaća se prodaja istovjetnog proizvoda smatrala odgovarajućom kada je njezin ukupni opseg iznosio najmanje 5 % ukupnog opsega prodaje dotičnog proizvoda u Zajednicu.

(48)

Utvrđeno je da je domaća prodaja ovog proizvođača izvoznika bila mnogo manja od 5 % odgovarajućeg opsega izvoza u Zajednicu.

(49)

Stoga je, u skladu s člankom 2. stavkom 3. osnovne Uredbe, uobičajena vrijednost izračunana tako da su se dodali troškovi proizvodnje izvoznika za izvezene tipove proizvoda, razumni iznos troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te razumna marža dobiti. U nedostatku drugih društava u NRK-u kojima je u ovom posebnom slučaju bio odobren tretman tržišnoga gospodarstva, odlučeno je da se uporabe troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi te dobit utvrđena u analognoj zemlji sukladno članku 2. stavku 6. točki (c) Osnovne uredbe. Prethodno je Komisija provjerila da je iznos tako utvrđene dobiti razuman te da ne prelazi dobit koju je proizvođač, kojemu je odobren tretman tržišnoga gospodarstva, ostvario na domaćoj prodaji.

(50)

U skladu s člankom 2. stavkom 7. Osnovne uredbe, uobičajena vrijednost za trgovačka društva kojima se nije mogao odobriti tretman tržišnoga gospodarstva, utvrđena je na temelju cijena ili izračunane vrijednosti u analognoj zemlji. U obavijesti o pokretanju ispitnog postupka Komisija je navela da za utvrđivanje uobičajene vrijednosti za NRK-a, namjerava uporabiti Norvešku kao primjerenu analognu zemlju te je pozvala zainteresirane strane da daju svoje komentare. Izvjestan broj proizvođača izvoznika u NRK-u i uvoznika u Zajednici prigovorili su ovom prijedlogu i iznijeli utemeljena stajališta, dokazujući da Norveška nije odgovarajuća analogna zemlja te da bi umjesto Norveške trebalo odabrati Indiju. Nakon ispitivanja, službe Komisije su utvrdile da je, s obzirom na raznolikost tipova proizvoda, opseg domaće prodaje, konkurenciju na domaćem tržištu, dostupnost sirovina i proizvodni proces, Indija zaista primjerenija analogna država za NRK-a od Norveške. Sve su zainteresirane strane obaviještene o ovoj odluci i nijedna strana nije podnijela prigovore. Stoga je Komisija tražila i pronašla proizvođača u Indiji, koji je u potpunosti surađivao u postupku.

(51)

U skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) Osnovne uredbe, za proizvođače izvoznike kojima nije bio odobren tretman tržišnoga gospodarstva, uobičajena se vrijednost utvrdila na temelju provjerenih podataka dobivenih od proizvođača iz treće zemlje tržišnoga gospodarstva, tj. na temelju cijena koje su plaćene ili koje se trebaju platiti na domaćem tržištu Indije. U skladu s metodologijom iz uvodne izjave 47., potvrđeno je da su ove transakcije obavljene i. u uobičajenom tijeku trgovine i ii. da su bile odgovarajuće, u skladu s metodologijom predviđenom u uvodnoj izjavi 47. Ispitivanje je pokazalo određene razlike u proizvodnim procesima između indijskih i kineskih proizvođača u tome što kineski proizvođači koriste manje razvijenu opremu i trebaju manje energije. Stoga su indijske domaće prodajne cijene usklađene naniže za iznos koji odražava ove razlike. Gdje je potrebno, ove su cijene usklađene kako bi se osigurala primjerena usporedba s onim tipovima proizvoda koje dotični kineski proizvođači izvoze u Zajednicu.

(52)

Zbog toga se uobičajena vrijednost utvrdila kao ponderirani prosjek domaće prodajne cijene koju je nepovezanim kupcima zaračunavao proizvođač iz Indije, koji je surađivao u ispitnom postupku.

(53)

U onim slučajevima u kojima se dotični proizvod izvozio neovisnim kupcima u Zajednici, izvozna se cijena utvrđivala u skladu s člankom 2. stavkom 8. Osnovne uredbe, naime na temelju stvarno plaćenih izvoznih cijena ili onih koje se trebaju platiti. To je bio slučaj za tri trgovačka društva iz uzorka, kojima se odobrio individualni tretman.

(54)

U slučajevima kada se izvoz u Zajednicu odvijao preko povezanog uvoznika, izvozna se cijena izračunavala na temelju cijena daljnje prodaje povezanog uvoznika svojim prvim neovisnim kupcima, u skladu s člankom 2. stavkom 9. Osnovne uredbe. Napravljena su usklađenja za sve troškove koje je taj povezani uvoznik imao između uvoza i daljnje prodaje, uključujući troškove prodaje, opće i administrativne troškove, kao i za razumnu maržu dobiti. To je bio slučaj kod jedinog trgovačkog društva kojem je odobren tretman tržišnoga gospodarstva i za tri trgovačka društva iz uzorka kojima nije odobren tretman tržišnoga gospodarstva ni individualni tretman.

(55)

Uobičajena vrijednost i izvozne cijene uspoređene su na temelju pariteta franko tvornica. Za primjerenu usporedbu uobičajene cijene i izvozne cijene, napravljena su odgovarajuća usklađenja za razlike koje su utjecale na cijenu i usporedivost cijena u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe. Odgovarajuća usklađenja za troškove prijevoza i osiguranja, kredita, provizije i bankovne troškove odobrila su se u svim slučajevima u kojima se utvrdilo da su ona razumna, točna i potkrijepljena dokazima.

(56)

Utvrđeno je da se pri izvozu vraća niža stopa PDV-a nego pri domaćoj prodaji. Kako bi se uzela u obzir ova razlika, izvozne su cijene usklađene na temelju razlike u vraćenim stopama PDV-a između izvozne i domaće prodaje, tj. 2 % u 2003. i 4 % u 2004. godini.

(57)

Za jedino trgovačko društvo iz uzorka kojem je odobren tretman tržišnoga gospodarstva, ponderirani prosjek uobičajene vrijednosti za svaki tip dotičnog proizvoda izvezenog u Zajednicu usporedio se s ponderiranim prosjekom izvozne cijene odgovarajućeg tipa dotičnog proizvoda izvezenog u Zajednicu, kako je predviđeno člankom 2. stavkom 11. Osnovne uredbe.

(58)

Četirima trgovačkim društvima, kojima je odobren tretman tržišnoga gospodarstva, ali koja nisu odabrana prilikom odabira uzoraka, dodijeljena je, sukladno članku 9. stavku 6. Osnovne uredbe, dampinška marža utvrđena za gore navedeno trgovačko društvo iz uzorka.

(59)

Za tri trgovačka društva iz uzorka kojima je odobren individualni tretman, ponderirani prosjek uobičajene vrijednosti utvrđen za analognu zemlju uspoređen je s ponderiranim prosjekom izvozne cijene u Zajednicu, kako je predviđeno člankom 2. stavkom 11. Osnovne uredbe.

(60)

Dvama trgovačkim društvima koja nisu bila u uzorku, a kojima je odobren individualni tretman, dodijeljena je dampinška marža utvrđena na razini ponderiranog prosjeka stope dampinške marže utvrđene za gore navedena trgovačka društva iz uzorka, kojima je bio odobren individualni tretman.

(61)

Na temelju toga, pojedinačne dampinške marže, izražene kao postotak vrijednosti na paritetu CIF cijene na granici Zajednice, neocarinjeno, iznose kako slijedi:

(62)

Kako bi se utvrdila dampinška marža na razini države, koja se primjenjuje na sve druge izvoznike, Komisija je najprije utvrdila razinu suradnje. U tu se svrhu izračunao sljedeći omjer. Brojnik je opseg izvoza u Zajednicu koji su ostvarila trgovačka društva koja su surađivala u ispitnom postupku, a kojima nije odobren ni tretman tržišnoga gospodarstva niti individualni tretman. Nazivnik je ukupni opseg izvoza u Zajednicu podrijetlom iz NRK-a, na temelju podataka Eurostata, minus opseg izvoza društava kojima je bio odobren tretman tržišnoga gospodarstva i individualni tretman. Na temelju toga, utvrđeno je da je razina suradnje ostala na 22 %, što se smatra niskom razinom, čak i za rascjepkanu industriju kao što je ona koja proizvodi dotični proizvod.

(63)

Dampinška marža na razini države za opseg izvoza ostalih proizvođača izvoznika utvrđena je kako slijedi.

(64)

Za opseg izvoza društava koja nisu surađivala u ispitnom postupku, razina dampinga utvrđena je na temelju dvije skupine proizvoda s najvišim maržama, utvrđenim za proizvođače izvoznike iz uzorka kojima nije odobren tretman tržišnoga gospodarstva ni individualni tretman.

(65)

Trgovačkim društvima koja su surađivala u ispitnom postupku, a kojima nije bio odobren ni tretman tržišnoga gospodarstva niti individualni tretman, za trenutačni izračun dodijeljena je fiktivna pojedinačna marža na temelju metodologije utvrđene u uvodnoj izjavi 55.

(66)

Konačno, dampinška marža na razini države izračunana je na temelju gore navedenih fiktivnih pojedinačnih marži tako da se kao ponderirani čimbenik uporabila vrijednost na paritetu CIF za svaku skupinu izvoznika, tj. onih koji su surađivali i onih koji nisu surađivali u ispitnom postupku.

(67)

Na temelju toga, dampinška marža na razini države utvrđena je na 47,8 % na paritetu CIF cijene na granici Zajednice, neocarinjeno.

(68)

Tijekom ispitnog postupka utvrđeno je da su odljevke proizvodila 4 proizvođača iz Zajednice koji su podnijeli zahtjev, a koji su odabrani u uzorku, i 5 drugih proizvođača Zajednice koji su dali potporu prigovoru.

(69)

Proizvođači Zajednice koji su podnijeli zahtjev, zajedno s proizvođačima Zajednice koji su dali potporu prigovoru i koji su se odazvali odabiru uzoraka i surađivali u ispitnom postupku, predstavljaju više od 60 % proizvodnje istovjetnog proizvoda u Zajednici. Stoga se smatra da predstavljaju industriju Zajednice u smislu članka 4. stavka 1. Osnovne uredbe.

(70)

Jedno trgovačko društvo‚ koje je podnijelo zahtjev, prestalo je surađivati odmah nakon pokretanja ispitnog postupka. Drugo trgovačko društvo, koje je odabrano za uzorak, dostavilo je svoj odgovor izvan određenog roka. Jedno trgovačko društvo, koje je pružalo potporu prigovoru, povuklo ga je odmah nakon pokretanja postupka. Stoga su ova tri trgovačka društva izuzeta iz definicije industrije Zajednice.

(71)

Neke su strane tvrdile da dva glavna trgovačka društva, koja su podnijela zahtjev, treba isključiti iz definicije industrije Zajednice budući da su uvozila velike količine odljevaka podrijetlom iz NRK-a. S tim u vezi treba prvo napomenuti da, budući da postoji trajna praksa da se proizvođače uvoznike Zajednice ne smije uključiti u industriju Zajednice ako su zaštićeni od dampinga ili ako od njega imaju koristi, oni se ne isključuju ako se utvrdi da su proizvođači iz Zajednice bili prisiljeni privremeno, i u vrlo ograničenom opsegu, okrenuti se tom uvozu zbog sniženih cijena na tržištu Zajednice. U tom slučaju, ukupni uvoz ovih dvaju društava tijekom ispitnog razdoblja bio je ispod 3,5 % njihove ukupne odgovarajuće proizvodnje te je bio ograničen na neke regije u Zajednici, u kojima je kineski dampinški uvoz posebno jako utjecao na sniženje cijena. S obzirom na te male količine, ova dva proizvođača Zajednice mogu se smatrati dijelom definicije industrije Zajednice u smislu članka 4. stavka 1. Osnovne uredbe. Na temelju toga, ova je tvrdnja odbačena.

(72)

S obzirom na to da je odabir uzoraka uporabljen za industriju Zajednice, šteta se procjenjivala na temelju prikupljenih podataka. Trendovi proizvodnje, kapaciteta i iskorištenosti kapaciteta, proizvodnosti, prodaje, tržišnog udjela, zaposlenosti i rasta procjenjivali su se na razini industrije Zajednice. S tim u vezi, zatražili su se dodatni podaci od svih proizvođača Zajednice, koji su surađivali u ispitnom postupku, putem upitnika, koji su poslani svim proizvođačima Zajednice, koji su surađivali u ispitnom postupku, ali nisu bili u uzorku. Ukupno je odgovorilo pet društava koja nisu bila u uzorku te su njihovi podaci uzeti u obzir. Što se tiče ostalih društava, ona nisu bila uključena u postupak budući da nisu surađivala. Trendovi cijena i profitabilnosti, novčanog toka, sposobnosti prikupljanja sredstava, ulaganja, zaliha, povrata ulaganja i plaća analizirali su se na temelju podataka prikupljenih od proizvođača Zajednice iz uzorka.

(73)

Analiza štete je pokazala da dampinški uvoz nije ujednačeno prodirao na tržište Zajednice. Dok je prodiranje dampinškog uvoza bilo veliko u četrnaest država članica, na francusko tržište još nije bio usmjeren. Istodobno je ponderirani čimbenik dvaju francuskih proizvođača iz uzorka u sveukupnom stanju industrije Zajednice bio posebno visok, budući da je njihova proizvodnja i prodaja odljevaka u Francuskoj predstavljala oko 36 % ukupnog opsega proizvodnje i prodaje industrije Zajednice. Radi ovog posebnog stanja, smatralo se prikladnim da se, zajedno s analizom štete za cijelu industriju Zajednice, predstavi analiza trendova određenih pokazatelja za tržište Zajednice na koje je bio usmjeren dampinški uvoz, tj. tržište Zajednice bez Francuske (EU-14).

(74)

Vidljiva potrošnja odljevaka u Zajednici utvrđena je na temelju podataka o proizvodnji proizvođača koji su surađivali u ispitnom postupku, i na temelju proizvodnje ostalih proizvođača iz Zajednice, te dodavanjem uvoza i oduzimanjem izvoza, korištenjem podataka dobivenih od Eurostata i podataka koje je dostavio podnositelj zahtjeva u vezi s veličinom tržišta svake države članice i njezinim razvojem tijekom razdoblja ispitivanja.

(75)

Na temelju gore navedenoga, vidljiva potrošnja odljevaka na tržištu Zajednice, uz iznimku neznatnog smanjenja u 2002. godini, ostala je prilično stabilna, oko 580 tisuća tona tijekom razdoblja ispitivanja. Tržište odljevaka ovisi o potražnji na koju utječe relativna dinamika u sektoru kanalizacije i vodnom sektoru, koji ovisi o općem gospodarskom razvoju u svakoj državi članici.

(76)

Opseg dampinškog uvoza dotičnog proizvoda podrijetlom iz NRK-a izračunan je tako da se od podataka Eurostata oduzeo opseg nedampinškog uvoza. Opseg dampinškog uvoza povećao se s 122 511 tona u 2000. godini na 179 755 tona u ispitnom razdoblju, što predstavlja značajno povećanje od 47 %.

(77)

Tijekom razdoblja provjere udjel dampinškog uvoza iz NRK-a na tržištu Zajednice neprekidno se povećavao, od 21,0 % u 2000. godini na 31,1 % u RIP-u. Stoga je u razdoblju provjere postojalo značajno povećanje dampinškog uvoza, kako apsolutno tako i relativno, u odnosu na potrošnju Zajednice (više od 10 postotnih bodova).

(78)

Vidljiva potrošnja odljevaka u EU-14 utvrđena je na istom temelju kao i potrošnja za cijelu Zajednicu, pri čemu je oduzeta potrošnja u Francuskoj. Vidljiva potrošnja odljevaka u EU-14 ostala je stabilna, neznatno iznad 460 tisuća tona tijekom razdoblja provjere.

(79)

Opseg dampinškog uvoza dotičnog proizvoda podrijetlom iz NRK-a utvrđen je tako da se od podataka Eurostata o ukupnom opsegu uvoza iz NRK-a, oduzeo opseg nedampinškog uvoza i opseg uvoza Francuske. Smatralo se dostatnim da se oduzme opseg uvoza Francuske kako bi se dobio pravi odraz dampinškog uvoza u EU-14 budući da, prema podacima koje su dostavili proizvođači podnositelji zahtjeva, na tržište Francuske nisu ušle nikakve značajne količine dampinškog uvoza. Opseg dampinškog uvoza povećao se sa 119 818 tona u 2000. godini na 171 946 tona u RIP-u, što predstavlja značajno povećanje od 44 %.

(80)

Tijekom razdoblja provjere, udjel dampinškog uvoza iz NRK-a na tržištu EU-14 povećao se s 25,8 % u 2000. godini na 37,2 % u RIP-u. Povećanje tržišnog udjela nešto je veće od onoga utvrđenoga za cijelu Zajednicu tijekom razdoblja provjere.

(81)

Podaci o cijenama za dotični uvoz, koji su se temeljili na opsegu uvoza i vrijednostima dobivenim iz podataka Eurostata, pokazali su da su se između 2000. i RIP-a, prosječne cijene na paritetu CIF za uvoz podrijetlom iz NRK-a snizile za 11 %. Ovaj pad cijena bio je posebno značajan u 2003. godini i u RIP-u.

(82)

Radi izračuna razine sniženja cijena u RIP-u, cijene istovjetnog proizvoda, koji su prodavali proizvođači industrije Zajednice iz odabranog uzorka, uspoređene su s cijenama dampinškog uvoza proizvoda proizvođača izvoznika, koji su surađivali, prodanih na tržištu Zajednice tijekom RIP-a, na temelju ponderiranog prosjeka cijena po tipu odljevka, bez rabata i poreza, za nepovezane kupce. Cijene industrije Zajednice usklađene su s cijenama na paritetu franko tvornica. Uporabljene cijene dotičnog uvoza bile su na paritetu CIF, uz odgovarajuće usklađenje za carinska davanja i troškove nakon uvoza.

(83)

Određeni broj uvoznika, koji su surađivali u ispitnom postupku, tvrdilo je da prodaju dotičnog proizvoda, koju su obavljali proizvođači iz Zajednice putem javnih natječaja, treba isključiti iz izračuna razine sniženja cijena budući da prodaja tijelima javne vlasti može uključiti usluge i jamstva, kao i druge dodatne troškove, što čini proizvode prodane putem natječajnog postupka objektivno različitim od proizvoda prodanih putem uobičajenih trgovačkih pregovora. S tim u vezi, prvo treba napomenuti da ova tvrdnja nije bila potkrijepljena dokazima, koji bi pokazali razliku u cijenama prodaje putem javnog natječaja i putem drugih trgovačkih pregovora. Osim toga, prodaja koju su proizvođači iz Zajednice iz uzorka obavili putem javnih natječaja tijekom RIP-a, predstavljala je vrlo mali postotak u opsegu prodaje te kao takva nije mogla imati značajni utjecaj na izračun sniženja cijena. Na temelju toga ova je tvrdnja odbačena.

(84)

Elementi koji su uzeti u obzir pri određivanju tipova proizvoda, bili su prije svega sirovine koje se koriste za dotični proizvod (sivi ili nodularni lijev, s ili bez dodanog betona), njegova primjena (poklopci ulaznih otvora, rešetke slivnika ili cestovni poklopci), njegove dimenzije i različiti pribor, kao i njegova usklađenost s europskim normama EN124.

(85)

Usporedba je pokazala da su se, tijekom RIP-a, dotični proizvodi podrijetlom iz NRK-a prodavali u Zajednici po cijenama koje su utjecale na sniženje cijena industrije Zajednice po maržama od 31 % do 60 %, izraženim kao postotak cijena industrije Zajednice.

(86)

U skladu s člankom 3. stavkom 5. Osnovne uredbe, Komisija je provjerila sve bitne gospodarske čimbenike i indekse, koji su imali utjecaj na stanje industrije Zajednice od 2000. do RIP-a.

(87)

Proizvodni kapaciteti industrije Zajednice neznatno su povećani tijekom razdoblja provjere, što prije odražava preustroj postojećih kapaciteta nego povećanje radi novih ulaganja. Tijekom istog razdoblja industrija Zajednice je smanjila svoju proizvodnju za 7 postotnih bodova, a stopu iskorištenosti kapaciteta za više od 8 postotnih bodova.

(88)

U EU-14 su se proizvodni kapaciteti industrije Zajednice povećali slično kao i kapaciteti na razini Zajednice. Međutim, njezina proizvodnja i iskorištenost proizvodnih kapaciteta značajnije su se smanjili, za 14 postotnih bodova.

(89)

Industrija Zajednice je tijekom razdoblja provjere smanjila opseg svoje prodaje za 10 % te zatim i svoj tržišni udjel za 3,8 postotna boda, dok se opseg dampinškog uvoza povećao za 47 %, a njegov tržišni udjel za 10,1 %.

(90)

U EU-14 industrija Zajednice je pretrpjela veći gubitak tržišnog udjela (5,4 %), a njezina je prodaja značajno smanjena (-17 %) tijekom razdoblja provjere.

(91)

Razina zaposlenosti industrije Zajednice u razdoblju provjere smanjila se za 13 %. Proizvodnost industrije Zajednice, mjerena u tonama po zaposleniku godišnje, povećala se sa 133 tone u 2000. na 141 tonu u RIP-u. Ovo povećanje proizvodnje po zaposleniku uglavnom se može pripisati naporima industrije Zajednice da racionalizira svoju proizvodnju i da se može nositi s rastućim dampinškim uvozom.

(92)

Slično tomu, razina zaposlenosti industrije Zajednice u EU-14 također se smanjila tijekom razdoblja provjere, ali naglije jer je zabilježeno sniženje od 16 %. Njezina se proizvodnost povećala sa 132 tone u 2000. godini na 135 tona u RIP-u.

(93)

Zalihe industrije Zajednice povećale su se za 16 % tijekom razdoblja provjere. Gomilanje zaliha odražava brži pad razine prodaje od smanjenja razine proizvodnje.

(94)

Prosječna neto prodajna cijena proizvođača industrije Zajednice iz uzorka ostala je gotovo stabilna. Ta stabilnost, međutim, ne odražava značajno povećanje cijene čeličnog otpada od 34 %, koji je između 2002. i RIP-a predstavljao glavni element u troškovima proizvodnje dotičnog proizvoda. S tim u vezi, treba napomenuti da se svaka promjena cijene čeličnog otpada izravno i u potpunosti odražava na troškove proizvodnje dotičnog proizvoda, budući da čelični otpad predstavlja osnovnu sirovinu u proizvodnom procesu dotičnog proizvoda. Stoga industrija Zajednice nije mogla dopustiti da se ovo povećanje prenese na prodajne cijene, što bi se moglo razumno očekivati u nedostatku dampinškog uvoza koji vrši pritisak na cijene i s obzirom na to da su prosječne uvozne cijene iz drugih zemalja značajno više od onih iz NRK-a.

(95)

Slična je stabilnost uočena za prosječnu neto prodajnu cijenu proizvođača industrije Zajednice u EU-14.

(96)

Dobit od prodaje proizvođača industrije Zajednice iz uzorka nepovezanim kupcima na tržištu Zajednice, prije odbitka poreza, smanjila se s 12,1 % u 2000. na 9,9 % u RIP-u, što predstavlja pad od 18 posto tijekom razdoblja provjere. Ovaj je pad bio čak i veći do 2002.. Od tada kretanje profitabilnosti bilo je prilično pozitivno i na prvi pogled ukazivalo na određenu sposobnost industrije Zajednice da se oporavi od teškog financijskog stanja. S tim u vezi treba napomenuti da je isti trend primijećen kod nekoliko pokazatelja, kao što su proizvodnja, iskorištenost kapaciteta, proizvodnost i opseg prodaje.

(97)

Profitabilnost u EU-14 smanjila se s 9,4 % u 2000. na 5,3 % u RIP-u, što predstavlja pad od 44 indeksna boda u razdoblju provjere. Premda je nakon 2002. pokazala pozitivan razvoj, profitabilnost se nije oporavila na sličnu razinu kao u 2000., koja se smatra primjerenom za ovu vrstu industrije.

(98)

Razina ulaganja u proizvodnju dotičnog proizvoda, koju su ostvarili proizvođači industrije Zajednice iz uzorka, smanjena je za polovicu tijekom razdoblja provjere, s 12 milijuna eura na oko 6 milijuna eura.

(99)

Povrat ulaganja proizvođača industrije Zajednice iz uzorka, izražen kao njihov rezultat prije odbitka poreza u postotku prosječne neto knjigovodstvene vrijednosti sredstava, uporabljenih pri proizvodnji dotičnog proizvoda na početku i kraju poslovne godine, bio je pozitivan u razdoblju od 2000. do 2001., što odražava njihovo slabljenje stanja ostvarivanja dobiti. U razdoblju nakon 2001., kao i kod profitabilnosti, budući da je došlo do pada u 2002., ovaj se povrat nakon toga oporavio u 2003. i u RIP-u.

(100)

Nije bilo pokazatelja koji bi ukazivali da je industrija Zajednice, u cjelini, imala problema u prikupljanju sredstava za svoje djelatnosti.

(101)

Tijekom razdoblja provjere, proizvođači industrije Zajednice iz uzorka zabilježili su opadanje neto novčanog priljeva iz proizvodnih djelatnosti.

(102)

I u EU-14 su proizvođači industrije Zajednice iz uzorka zabilježili opadanje neto novčanog priljeva iz proizvodnih djelatnosti tijekom razdoblja provjere. Međutim, ovaj je pad bio mnogo veći od opadanja neto novčanog priljeva izraženog kao postotak prometa (4 %) u odnosu na njihovu djelatnost u cijeloj Zajednici.

(103)

Tijekom razdoblja provjere prosječna plaća po zaposleniku povećana je za 9 %. Nakon što su u 2000. i 2001. ostale stabilne, plaće su se u 2002. povećale za 2 %, uz daljnje povećanje od 5 % u 2003. i 2 % u RIP-u. Međutim, uzimajući u obzir pad zaposlenosti, ukupni iznos plaća proizvođača industrije Zajednice iz uzorka ostao je relativno stabilan tijekom razdoblja provjere.

(104)

Što se tiče utjecaja opsega stvarne dampinške marže na industriju Zajednice, s obzirom na opseg cijene uvoza iz NRK-a, taj je utjecaj značajan.

(105)

Industrija Zajednice nije bila u situaciji da bi se morala oporavljati od proteklih učinaka štetnog dampinga.

(106)

Ispitivanje prethodno navedenih čimbenika pokazuje da se između 2000. i RIP-a dampinški uvoz naglo povećao i po opsegu i po tržišnom udjelu. Zapravo, opseg dampinškog uvoza povećao se za 47 % tijekom razdoblja provjere, te ostvario tržišni udjel od oko 31 % u RIP-u. Treba napomenuti da je ovaj uvoz predstavljao oko 80 % ukupnog uvoza dotičnog proizvoda u Zajednicu u RIP-u, te da je značajno snizio prodajne cijene industrije Zajednice (do najviše 60 %). Osim toga, ostali pokazatelji štete, kao što su proizvodnja (– 7 %), iskorištenost kapaciteta (– 10 %), opseg prodaje (– 10 %), ulaganja (– 49 %) i zaposlenost (– 13 %) negativno su se kretali u razdoblju provjere.

(107)

Istodobno je industrija Zajednice izgubila dio svojeg tržišnog udjela. Zapravo, dotični je uvoz u razdoblju provjere dostigao triput toliki tržišni udjel koji je izgubila industrija Zajednice. Stoga se može opravdano zaključiti da je kineski uvoz, pored tržišnog udjela koji je izgubila industrija Zajednice, preuzeo i tržišni udjel drugih europskih ljevaonica, koje su ili prestale poslovati ili su postale uvoznici/trgovci.

(108)

Cjelokupna prethodno navedena negativna slika samo se djelomice odrazila na evidentiranu profitabilnost industrije Zajednice. Mjerena u apsolutnim vrijednostima, dobit je pala za 18 %. Profitabilnost (dobit kao postotak prihoda od prodaje) je smanjena s 12,1 % na 9,9 %. S obzirom na značajnu razinu sniženja cijena, mogla se očekivati i veća šteta. Međutim, profitabilnost mjerena sama po sebi ne predstavlja potpunu sliku.

(109)

Industrija Zajednice mogla je odlučiti hoće li konkurirati kineskom uvozu izravno putem cijena ili pokušati održati cijene na prijašnjoj razini ili blizu nje. Stupanj smanjenja cijena, koji bi bio potreban da bi se izravno konkuriralo dampinškom uvozu, vidljivo bi prelazio stupanj smanjenja o kojemu bi proizvođači razmišljali ako bi i dalje ostvarivali dobit. Premda su donekle snizili cijene, nisu ih pokušali prilagoditi cijenama dampinškog uvoza. Zato su prihvatili manji opseg, a zatim pokušali sniziti troškove kako bi nadoknadili izgubljeni opseg. Stoga dobit izražena kao postotak prihoda od prodaje nije tako naglo pala, ali je to bilo na račun smanjenja opsega prodaje i gubitka tržišnog udjela.

(110)

Osim toga, izdvojena analiza stanja u EU-14 pokazala je da je razmjerno visoka profitabilnost na globalnoj razini Zajednice tijekom RIP-a, proizlazila, uglavnom, iz izuzetno dobrog poslovanja nekih trgovačkih društava iz uzorka na tržištu jedne države članice, tj. Francuske, na koju je prodor dampinškog uvoza bio ograničen. Financijsko stanje trgovačkih društava iz uzorka, koje proizlazi iz njihovog poslovanja u EU-14, gdje je prodor dampinškog uvoza bio posebno velik, pokazalo je izrazito negativno kretanje te je utvrđeno da je stopa profitabilnosti pala ispod 6 %. U EU-14 većina pokazatelja štete, kao što su proizvodnja (– 14 %), iskorištenost kapaciteta (– 14 %), opseg prodaje (– 17 %), ulaganja (– 56 %), zaposlenost (– 16 %), novčani tok (– 45 %), kretala se nepovoljnije tijekom razdoblja provjere.

(111)

Industrija Zajednice u cjelini izgubila je tržišni udjel tijekom razdoblja provjere, u vrijeme kada se dampinški uvoz značajno povećao, kako po opsegu tako i po tržišnom udjelu. Suočena s povećanim pritiskom dampinškog uvoza, industrija Zajednice se odlučila na poboljšanje proizvodnosti putem smanjenja zaposlenosti. Istodobno je morala smanjiti ulaganja, koja su naglo pala. To se odrazilo u razvoju nekih pokazatelja tijekom razdoblja provjere. Doista, profitabilnost, kao i opseg prodaje i proizvodnje, nakon naglog pada u razdoblju od 2000. do 2002., prilično su se pozitivno razvijali do RIP-a. Što se tiče prvog razdoblja, može se opravdano pretpostaviti da je naglo povećanje pritiska stalno rastućeg dampinškog uvoza dovelo do smanjenja aktivnosti i rezultata industrije Zajednice. U drugom razdoblju, poboljšanje ovih pokazatelja pokazuje napore industrije Zajednice da se bori protiv negativnih učinaka dampinškog uvoza na njezino kratkoročno financijsko stanje modernizacijom proizvodnih postrojenja, čime bi povećala iskorištenost kapaciteta, te smanjenjem ulaganja i zaposlenosti, čime bi smanjila troškove proizvodnje. Ipak, time dovodi u opasnost dugoročnu financijsku stabilnost, budući da gubi tržišni udjel i odustaje od ulaganja neophodnih da bi se održala, pa čak i poboljšala, njezina dugoročna proizvodnost i konkurentnost.

(112)

S obzirom na navedeno, i premda izgleda da dampinški uvoz još nije bio intenzivno usmjeren na francusko tržište, može se zaključiti da je industrija Zajednice u cjelini pretrpjela materijalnu štetu. Bila je izložena jakom pritisku na cijene, izgubila je opseg prodaje (– 10 %), tržišni udjel (– 3,8 %) i bila prisiljena smanjiti proizvodnju (– 7 %). Zadržala je određenu razinu profitabilnosti, ali ne na razini koja bi omogućila dugoročno ulaganje. Njezino opće stanje pokazalo je znakove ozbiljnog slabljenja. Na temelju toga zaključuje se da je industrija Zajednice pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. Osnovne uredbe.

(113)

Kako bi donijela zaključke o uzroku štete, s kojom se industrija Zajednice suočila, te sukladno članku 3. stavku 6. i stavku 7. Osnovne uredbe, Komisija je ispitala utjecaj svih poznatih čimbenika i njihove posljedice na stanje u toj industriji. Osim dampinškog uvoza također su se provjerili poznati čimbenici koji su istodobno mogli prouzročiti štetu industriji Zajednice, kako se moguća šteta, koju su uzrokovali ovi drugi čimbenici, ne bi pripisala dampinškom uvozu.

(114)

Dampinški uvoz iz NRK-a se tijekom razdoblja provjere značajno povećao po opsegu (47 %) kao i po tržišnom udjelu (od 21,0 % u 2000. godini na 31,1 % u RIP-u).

(115)

Cijene dampinškog uvoza bile su ispod cijena industrije Zajednice tijekom cijelog razdoblja provjere. Osim toga, vršile su pritisak, što je prisililo industriju Zajednice da održava svoje cijene stabilnima usprkos značajnom povećanju cijena sirovina. Cijene dampinškog uvoza podrijetlom iz NRK-a, značajno su snizile cijene industrije Zajednice, pri čemu se marža tog sniženja cijena kretala od 31 % do 60 %. U tom pogledu, treba napomenuti da je tržište odljevaka konkurentno i transparentno. Stoga je sniženje cijena na tržištu takvih svojstava štetni čimbenik, koji preusmjerava trgovinu ka kineskom dampinškom uvozu.

(116)

Učinci dampinškog uvoza mogu se također potkrijepiti odlukom brojnih proizvođača iz Zajednice da obustave svoju proizvodnju i postanu uvoznici odljevaka.

(117)

Općenito, gubitak tržišnog udjela od 3,8 postotna boda, koji je industrija Zajednice pretrpjela od 2000. do RIP-a, u potpunosti je preuzelo povećanje tržišnog udjela dampinškog uvoza iz NRK-a.

(118)

Gubitak tržišnog udjela, koji je pretrpjela industrija Zajednice, poklopio se s brojnim drugim negativnim kretanjima u cijelom njezinom gospodarskom stanju, i to na području proizvodnje, iskorištenosti proizvodnih kapaciteta, prodaje, ulaganja i zaposlenosti.

(119)

Osim toga, industrija Zajednice pretrpjela je i pad profitabilnosti od 12,1 % u 2000. na 9,9 % u RIP-u. Ovi čimbenici, zajedno s činjenicom da industrija Zajednice nije bila sposobna povećati svoje cijene kako bi se suočila s negativnim učinkom povećanja cijena sirovina, zbog pritiska dampinškog uvoza na cijene, na nju su tako utjecali da se, usprkos racionalizaciji i poboljšanju proizvodnosti, i dalje nalazi u štetnom položaju. Povećanje tržišnog udjela dampinškog uvoza i pad cijena poklopili su se s naglom promjenom uvjeta za industriju Zajednice.

(120)

Određeni je broj uvoznika, koji su surađivali u ispitnom postupku, tvrdio da je, s obzirom na to da je povećani opseg kineskog uvoza u Zajednicu izravna posljedica rastuće potražnje za dotičnim proizvodom, na tržištu industrije Zajednice zabilježen opći negativni trend zbog pada potražnje za odljevcima na tržištu telekomunikacija u 2002.. Ovo je tržište doseglo najveći razvoj u godinama koje su prethodile 2002., što narušava analizu štete budući da su 2000. i 2001. bile izuzetno dobre godine. U razdoblju nakon 2002. zabilježeno je poboljšanje rezultata industrije Zajednice, što je ukazivalo na zdravu industriju.

(121)

S tim u vezi, prvo treba napomenuti da ispitni postupak nije pokazao povećanje potražnje, već stabilnu potrošnju prema postojano rastućem uvozu tijekom razdoblja provjere. U pogledu utjecaja tržišta telekomunikacija u 2002., on se nije odražavao na kineski uvoz dotičnog proizvoda, koji se nastavio postojano povećavati po dampinškim cijenama. Nadalje, tvrdnja nije bila potkrijepljena dokazima. Konačno, ispitni je postupak pokazao da je industrija Zajednice trpjela materijalnu štetu tijekom razdoblja provjere. Na toj osnovi, navedene su tvrdnje odbačene.

(122)

Opseg uvoza iz ostalih trećih zemalja smanjio se sa 70 600 tona u 2000. na 49 000 tona u RIP-u, a njihov se tržišni udjel smanjio s 12 % u 2000. na 8,5 % u RIP-u. Većina ovog uvoza podrijetlom je iz Poljske, Češke Republike i Indije. Međutim, prema podacima Eurostata, prosječne cijene odljevaka uvezenih iz trećih zemalja, bile su u prosjeku znatno više od odgovarajućih cijena dampinškog uvoza podrijetlom iz NRK-a (od razlike od 12 % u 2000. dosegle su razliku od 55 % u RIP-u). Osim toga, cijene iz ostalih zemalja su u prosjeku povećane za 16 postotnih bodova u razdoblju provjere. Stoga ovaj uvoz nije mogao prouzročiti štetu industriji Zajednice.

(123)

Što se tiče opsega proizvodnje i prodaje drugih proizvođača iz Zajednice, njihov tržišni udjel u RIP-u bio je oko 18,5 %. Tijekom razdoblja provjere opseg njihove prodaje naglo je pao (21 %), a izgubili su i značajni tržišni udjel (4,9 postotna boda). Nije bilo znakova koji bi ukazivali da su cijene drugih proizvođača iz Zajednice bile niže od proizvođača industrije Zajednice koji su surađivali u ispitnom postupku. Stoga se opravdano može zaključiti da proizvodi, koje su proizvodili i prodavali drugi proizvođači iz Zajednice, nisu uzrokovali materijalnu štetu industriji Zajednice.

(124)

Zainteresirane strane nisu ukazale ni na kakve druge čimbenike koji bi mogli istodobno prouzročiti štetu industriji Zajednice, niti je ijedan drugi čimbenik naveden tijekom ispitnog postupka.

(125)

Osjetljivi položaj industrije Zajednice poklopio se s naglim povećanjem uvoza iz NRK-a i značajnim sniženjem cijena koje je uzrokovao ovaj uvoz.

(126)

Što se tiče uvoza iz ostalih trećih zemalja, s obzirom na smanjenje njihovog tržišnog udjela tijekom razdoblja provjere, i s obzirom da je utvrđeno da su njihove prosječne cijene bile znatno više od dampinškog uvoza tijekom RIP-a, zaključuje se da ovi čimbenici nisu pridonijeli šteti koju je pretrpjela industrija Zajednice.

(127)

Stoga se zaključuje da je dampinški uvoz podrijetlom iz NRK-a uzrokovao materijalnu štetu industriji Zajednice u smislu članka 3. stavka 6. Osnovne uredbe.

(128)

U skladu s člankom 21. Osnovne uredbe, Komisija je razmatrala bi li uvođenje antidampinških mjera bilo protivno interesima Zajednice u cjelini. Određivanje interesa Zajednice temeljilo se na ispitivanju svih različitih uključenih interesa, tj. interesa industrije Zajednice, uvoznika i trgovaca te korisnika dotičnog proizvoda.

(129)

Kako bi procijenila interes Zajednice, Komisija je provela ispitivanje vjerojatnih učinaka uvođenja/neuvođenja antidampinških mjera na dotične gospodarske subjekte. Osim od proizvođača iz Zajednice i uvoznika, Komisija je zatražila podatke od svih strana za koje je znala da su zainteresirane, kao što su udruge korisnika i potrošača.

(130)

Industrija Zajednice sastavljena je od velikih, kao i malih i srednjih trgovačkih društava.

(131)

Očekuje se da će uvođenje mjera spriječiti daljnje narušavanje tržišta i pad cijena. To bi omogućilo da industrija Zajednice povrati izgubljeni tržišni udjel, dok još prodaje po cijenama koje pokrivaju troškove, što će ponovno dovesti do nižih jediničnih troškova zbog veće produktivnosti. Zaključno, očekuje se da će, uglavnom, smanjenje jediničnih troškova (zbog veće iskorištenosti kapaciteta i time veće produktivnosti) i u određenoj mjeri, manje povećanje cijena, omogućiti industriji Zajednice da poboljša svoje financijsko stanje bez narušavanja tržišta potrošača.

(132)

S druge strane, ako se ne bi uvele antidampinške mjere, vjerojatno bi se negativni trend financijskog stanja industrije Zajednice nastavio. Stanje industrije Zajednice posebno je obilježio gubitak prihoda u RIP-u zbog sniženih cijena i daljnjeg smanjenja tržišnog udjela. S obzirom na smanjenje prihoda, uistinu je najvjerojatnije da će se financijsko stanje industrije Zajednice dalje pogoršavati ne budu li uvedene bilo kakve mjere. To bi u konačnici dovelo do smanjenja proizvodnje i zatvaranja više proizvodnih postrojenja, što bi zatim ugrozilo zaposlenost i ulaganja u Zajednici.

(133)

Prema tomu, zaključuje se da bi uvođenje antidampinških mjera omogućilo industriji Zajednice da se oporavi od štetnog dampinga.

(134)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 11., 15 trgovačkih društava dostavilo je, u roku određenom u tu svrhu, podatke zatražene u obavijesti o pokretanju ispitnog postupka radi odabira uzorka. Između tih trgovačkih društava odabran je reprezentativni uzorak od četiri uvoznika. Upitnici su poslani svim četirima trgovačkim društvima.

(135)

Od četiri trgovačka društva iz uzorka, jedno trgovačko društvo nije odgovorilo na upitnik te je stoga isključeno iz postupka. Sva su druga odabrana trgovačka društva dostavila potpune i u cijelosti ispunjene upitnike. Ta su trgovačka društva u RIP-u predstavljala 19 % ukupnog opsega uvoza odljevaka podrijetlom iz NRK-a.

(136)

Određeni broj uvoznika, koji su surađivali u ispitnom postupku, tvrdili su da jednog uvoznika nije trebalo odabrati za uzorak budući da je on trgovačko društvo kći drugog trgovačkog društva, koje je navodno najveći pojedinačni kupac trgovačka društva podnositelja zahtjeva, te dobavljač za to trgovačko društvo. Tvrdilo se da je ovaj navodni odnos dostatan da se ovaj uvoznik isključi iz uzorka, budući da to predstavlja sukob interesa. S tim u vezi treba napomenuti da navodni odnos između uvoznika i trgovačkog društva podnositelja zahtjeva ne prelazi okvire komercijalnog odnosa između neovisnih gospodarskih subjekata te kao takav ne bi mogao opravdati sukob interesa. Osim toga zahtjev nije potkrijepljen. Stoga je ova tvrdnja odbačena.

(137)

Nadalje su tvrdili da bi uvođenje mjera najvjerojatnije utjecalo na zaposlenost u industriji korisnika Zajednice i kod uvoznika. Navodilo se da, budući da nemaju nimalo marže kojom bi apsorbirali ni jednu pristojbu, uvoznici bi bili prisiljeni odmah obustaviti poslovanje pa bi morali, bez odlaganja, otpustiti svoje osoblje. Osim toga, tvrdilo se da postoji značajan porast potražnje u Zajednici, posebno uzimajući u obzir 10 novih država članica, kod kojih će se postupak brzog razvoja, koji je u tijeku, još povećati. U tom smislu, uvođenje bi pristojba također moglo dovesti do nestašice opskrbe na europskom tržištu te stoga do većeg povećanja cijena. Nadalje, tada bi, u nedostatku bilo kakve značajne konkurencije, proizvođači iz Zajednice lako kontrolirali tržište.

(138)

Vezano uz negativni učinak mjera na zaposlenost u industriji korisnika Zajednice i kod uvoznika, nije bilo utemeljenih dokaza. U pogledu negativnog učinka na korisnike u Zajednici, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 140., ni jedan korisnik ili udruga korisnika nije se javila tijekom postupka. U pogledu negativnog učinka na uvoznike, snažan položaj koji su stvorili na tržištu Zajednice ukazuje prije na njihov zdrav i postojan, a ne osjetljiv položaj, što je suprotno tvrdnjama. Nadalje, treba napomenuti da bi apsorpcija pristojbi učinila ništavnom samu svrhu uvođenja tih pristojbi, a to je ponovna uspostava poštenog tržišnog natjecanja za koje je utvrđeno da ga je narušilo nekonkurentno ponašanje subjekata koji su usvojili dampinšku praksu. Što se tiče navodne nestašice zbog povećane potražnje 10 novih država članica, prvo treba napomenuti da industrija Zajednice ne proizvodi punim kapacitetom te se bilo koja nestašica može pokriti povećanjem iskorištenosti njezinih kapaciteta i smanjenjem zaliha. Povrh toga, postojeća proizvodnja u nekim novim državama članicama, zajedno s uvozom iz trećih zemalja, i dalje će po razumnim cijenama opskrbljivati tržište pridonoseći transparentnom i konkurentnom okružju.

(139)

Stoga se može zaključiti da vjerojatni učinci antidampinških mjera na nepovezane uvoznike/trgovce ne bi bili značajni.

(140)

Niti jedna udruga korisnika ili potrošača nije se javila u roku određenom u obavijesti o pokretanju postupka. S obzirom da ove stranke nisu surađivale u ispitnom postupku, može se zaključiti da uvođenje antidampinških mjera ne bi nepotrebno štetno djelovalo na njihov položaj.

(141)

U vezi s učincima mogućih mjera na konkurentnost u Zajednici, čini se vjerojatnim da će zainteresirani proizvođači izvoznici moći nastaviti prodavati odljevke, iako po cijenama koje ne uzrokuju štetu industriji Zajednice, budući da je njihov položaj na tržištu čvrst. To će, uz veliki broj proizvođača u Zajednici i uvoz iz ostalih trećih zemalja, osigurati da korisnici i trgovci na malo i dalje imaju veliki izbor različitih dobavljača odljevaka po razumnim cijenama. Određeni broj uvoznika, koji su surađivali u ispitnom postupku, tvrdio je da industrija Zajednice nije konkurentna te da je za nju svojstveno postojanje lokalnih i regionalnih tržišta kojima vladaju monopoli/duopoli. Nadalje su tvrdili da je u prošlosti jedan proizvođač iz Zajednice, koji je surađivao u ispitnom postupku, osuđen zbog zlouporabe vladajućeg položaja da bi dotičnom proizvodu spriječio pristup francuskom tržištu.

(142)

S tim u vezi, prvo treba napomenuti da tvrdnja o navodnom postojanju lokalnih i regionalnih tržišta kojima vladaju monopoli/duopoli nije potkrijepljena dokazima te je stoga odbačena. Što se tiče presude u vezi sa zlouporabom položaja, ona se odnosi na prošlost i nije uopće u okviru razdoblja provjere, i na proizvod koji nije obuhvaćen ovim ispitnim postupkom. Pored toga, taj proizvođač naknadnom presudom u razdoblju provjere u vezi s prijavom, koju je podnio jedan uvoznik protiv istog proizvođača u pogledu njegovog nekonkurentnog ponašanja na francuskom tržištu, nije osuđen, a postupak je okončan. Na temelju toga, gore navedena tvrdnja je odbačena.

(143)

Stoga će na tržištu biti prisutni brojni sudionici koji će moći zadovoljiti potražnju. Na temelju gore navedenoga, zaključuje se da će konkurencija najvjerojatnije ostati jaka nakon uvođenja antidampinških mjera.

(144)

S obzirom na navedeno, zaključuje se da ne postoje nikakvi snažni razlozi protiv uvođenja mjera u ovom slučaju, te da bi primjena mjera bila u interesu Zajednice.

(145)

S obzirom na zaključke donesene u vezi s dampingom, štetom koja zbog toga nastaje, uzročnosti i interesom Zajednice, potrebno je poduzeti mjere kako bi se spriječila daljnja šteta koju je industriji Zajednice prouzročio dampinški uvoz.

(146)

U tu svrhu prvo su se uvozne cijene usporedile s cijenama industrije Zajednice bez usklađenja za odgovarajuću profitnu maržu. Usporedba je napravljena s obzirom na usporedive tipove proizvoda. Razlika je izražena kao postotak odgovarajućeg izvoznog prometa. Ova je analiza pokazala da su marže svih proizvođača izvoznika već bile iznad njihovih dampinških marži. Stoga, radi primjene pravila niže pristojbe, nije se smatralo potrebnim odrediti profitnu maržu koju bi industrija Zajednice mogla ostvariti kad ne bi bilo dampinškog uvoza, budući da bi odgovarajuća marža štete bila viša od dampinške marže.

(147)

S obzirom na gore navedeno, smatra se da bi, sukladno članku 7. stavku 2. Osnovne uredbe, trebalo uvesti konačne antidampinške pristojbe za odljevke podrijetlom iz NRK-a na razini utvrđenih dampinških marži budući da bi one, u svim slučajevima, bile niže od marže štete.

(148)

Pojedinačna stopa antidampinške pristojbe za trgovačka društva kojima je odobren status tržišnoga gospodarstva utvrđen u ovoj Uredbi, utvrđena je na temelju zaključaka ovog ispitnog postupka. Stoga ona odražava stanje tih trgovačkih društava utvrđeno tijekom ispitnog postupka. Ove stope pristojbe (za razliku od pristojbe koja se primjenjuje za „sva ostala trgovačka društva” na razini države) primjenjuju se isključivo na uvoz proizvoda podrijetlom iz NRK-a, koje proizvode ova trgovačka društva i to posebno navedene pravne osobe. Za uvozne proizvode, koje proizvodi bilo koje drugo trgovačko društvo čiji naziv i adresa nisu posebno spomenuti u operativnom dijelu ove Uredbe, uključujući i subjekte povezane s ovim posebno spomenutim društvom, ova se stopa ne može koristiti i oni podliježu pristojbi na razini države.

(149)

Bilo koji zahtjev kojim se traži primjena pojedinačne stope antidampinške pristojbe (npr. nakon promjene naziva subjekta ili nakon osnivanja novih proizvodnih ili prodajnih subjekata) treba se, bez odlaganja, uputiti Komisiji sa svim relevantnim podacima, a posebno podacima o svakoj promjeni djelovanja trgovačkog društva u odnosu na proizvodnju, domaću i izvoznu prodaju, povezanoj, na primjer, s promjenom naziva ili promjenom proizvodnih i prodajnih subjekata. Prema potrebi, Uredba će se, u skladu s tim, izmijeniti ažuriranjem popisa društava koja koriste pojedinačne pristojbe.

(150)

S obzirom na gore navedene rezultate, stope antidampinške pristojbe iznose kako slijedi:

(151)

Sve su stranke obaviještene o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo preporučiti uvođenje konačnih antidampinških pristojbi. Dodijeljeno im je također i razdoblje u kojem su mogle iznijeti svoje prigovore nakon ove objave. Usmeni i pisani komentari, koje su stranke dostavile, primjereno su se razmotrili te su se, prema potrebi, zaključci na odgovarajući način izmijenili. Svim strankama dani su detaljni odgovori na komentare koje su dostavile.

(152)

Četiri proizvođača izvoznika kojima je odobren individualni tretman navela su da bi preuzeli obvezu u vezi cijene, ali nisu dostavili dostatno potkrijepljenu ponudu obveze u rokovima određenim u članku 8. stavku 2. Osnovne uredbe. Stoga Komisija nije mogla prihvatiti nikakve ponude obveze u vezi cijene. Ipak, s obzirom na složenost predmeta za dotične gospodarske subjekte (prije svega mala i srednja trgovačka društva) i s obzirom da konačnoj objavi nije prethodila privremena objava, Vijeće smatra da bi im se, iznimno, trebalo dopustiti da dovrše svoje ponude obveze u vezi cijene nakon gore navedenog roka.

(153)

Kineske su vlasti također tražile da se razmotri pronalaženje usporedivog rješenja za brojne zainteresirane kineske proizvođače izvoznike, koji su surađivali u ispitnom postupku, kao i za četiri proizvođača izvoznika navedena u prethodnoj uvodnoj izjavi. Ako bi se utvrdilo, nakon rasprave provedene u tom cilju, da je, osim prihvaćanja obveza u vezi cijene, prikladna promjena oblika mjera, izvršit će se privremena revizija što je žurnije moguće,