11/Sv. 039

HR

Službeni list Europske unije

6

L 066/15

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

02.03.2004.

(1)

Uredbom (EZ) br. 2496/97 (2) Vijeće je uvelo konačnu ad valorem antidampinšku pristojbu na uvoz silicija podrijetlom iz Narodne Republike Kine (NRK ili Kina). Stopa konačne pristojbe primjenjive na neto cijenu franko-granica Zajednice, neocarinjena, bila je 49 %. Treba napomenuti da su izvorne mjere uvedene Uredbom (EZ) br. 2200/90 (3) i da je Uredbom (EZ) br. 2496/97 zaključena revizija nakon isteka mjera.

(2)

Nakon objave obavijesti (4) u ožujku 2002. o skorom isteku antidampinških mjera na snazi za uvoz silicija podrijetlom iz Narodne Republike Kine, Komisija je zaprimila zahtjev za revizijom u skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe. Zahtjev je uputio Euroalliages (Odbor za povezivanje industrija željeznih slitina) (podnositelj zahtjeva) 9. rujna 2002. u ime proizvođača koji predstavljaju 100 % proizvodnje silicijevog metala u Zajednici. U zahtjevu je navedeno da će istek mjera vjerojatno dovesti do nastavka ili ponavljanja dampinga i štete industriji Zajednice.

(3)

Utvrdivši, nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom, da postoje dostatni dokazi za pokretanje revizije, Komisija je najavila pokretanje revizije nakon isteka mjera (5) u skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe i započela ispitni postupak.

(4)

Komisija je službeno obavijestila proizvođače podnositelje zahtjeva iz Zajednice, proizvođače izvoznike u NRK, uvoznike/trgovce, industrije korisnice i udruženja korisnika za koje se zna da su zainteresirana, kao i predstavnike kineske vlade o pokretanju revizije. Zainteresirane strane imale su mogućnost pisanim putem iznijeti svoje stavove i zatražiti raspravu u roku iz obavijesti o pokretanju ispitnog postupka.

(5)

Upitnici su poslani svim stranama koje su službeno obaviještene o pokretanju revizije i koje su zatražile upitnik u roku iz obavijesti o pokretanju ispitnog postupka.

(6)

Odgovori na upitnik primljeni su od triju proizvođača podnositelja zahtjeva iz Zajednice, jednog proizvođača izvoznika, jednog uvoznika i dvaju proizvođača u analognoj zemlji.

(7)

Komisija je prikupila i provjerila sve podatke koje je smatrala potrebnima za utvrđivanje vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga i štete i interesa Zajednice. Posjeti radi provjere obavljeni su u prostorijama sljedećih trgovačkih društava:

(8)

Ispitni postupak u vezi s nastavkom ili ponavljanjem dampinga i štete obuhvatio je razdoblje od 1. listopada 2001. do 30. rujna 2002. (RIP). Ispitivanje kretanja bitnih za procjenu vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete obuhvatilo je razdoblje od 1. siječnja 1998. do kraja RIP-a (razmatrano razdoblje).

(9)

U listopadu 2002. pokrenut je antidampinški postupak uvezi s uvozom silicija podrijetlom iz Rusije u Zajednicu. 10. srpnja 2003. Uredbom Vijeća (EZ) br. 2229/2003 (6), uvedena je privremena antidampinška pristojba između 22,7 % i 23,6 %.

(10)

Predmetni proizvod isti je kao u izvornom ispitnom postupku tj. silicijev metal podrijetlom iz NRK-a, klasificiran pod KN oznakom 2804 69 00 (težinski udio silicija manji od 99,99 %). Isključivo zbog sadašnje klasifikacije određene u carinskoj nomenklaturi, treba glasiti „silicij”. Silicij veće čistoće koji težinski ne sadrži manje od 99,99 % silicija, koji se većinom koristi u proizvodnji elektroničkih poluvodiča, spada pod drugu KN oznaku i nije obuhvaćen ovim postupkom.

(11)

Silicij se proizvodi u potopljenim električnim polukružnim pećima s termičkom redukcijom kvarca (silicijev dioksid) u prisutnosti različitih vrsta reduktora ugljika. Prodaje se u obliku grudica, zrnaca, granula ili u prahu u skladu s međunarodno prihvaćenim tehničkim specifikacijama vezano uz njegovu čistoću. Silicij se prvenstveno koristi u dvjema industrijama, kemijskoj industriji za proizvodnju metilklorsilana ili triklorsilana i tetraklorsilicija, i u industriji aluminijskih slitina, primarnim i sekundarnim talionicama namijenjenima za proizvodnju lijevanih slitina za razne industrije, a posebno za automobilsku industriju.

(12)

Kao i u prethodnoj reviziji nakon isteka mjera ispitni je postupak pokazao da silicij proizveden u NRK-u i prodavan na domaćem tržištu, kao i onaj izvezen u Zajednicu, silicij proizveden i prodavan na domaćem tržištu analogne zemlje (Norveška) i onaj koji su proizveli i prodali u Zajednici proizvođači podnositelji zahtjeva iz Zajednice imaju ista osnovna fizička i kemijska svojstva i jednake osnovne uporabe. Oni se stoga smatraju istovjetnim proizvodima u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe.

(13)

Primjedbe, u vezi s različitim razredima kakvoće predmetnog i istovjetnog proizvoda, uputile su kineska vlada i Kineska trgovačka komora uvoznika i izvoznika metala, minerala i kemikalija. Međutim, ove primjedbe nisu bile popraćene nikakvim dokazima koji bi podržali te primjedbe. K tome one su upućene u vrlo kasnoj fazi postupka. Iz tog su razloga zaprimljene primjedbe u vezi s predmetnim proizvodom odbačene.

(14)

U skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe ispitano je odvija li se trenutačno damping i, ako da, postoji li vjerojatnost da će istek mjera dovesti do nastavka dampinga ili ne.

(15)

Od šest kineskih proizvođača izvoznika navedenih u zahtjevu samo je jedan surađivao. Na temelju podataka Eurostata njegov je obujam izvoza predstavljao više od 80 % ukupnog kineskog izvoza u EU. Ni jedan drugi kineski proizvođač izvoznik nije dostavio informacije pa se shodno tome nalazi u vezi s njihovim stanjem trebaju utvrditi na temelju dostupnih činjenica u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe.

(16)

Tijekom RIP-a prethodne revizije nakon isteka mjera obujam uvoza silicija iz NRK-a u Zajednicu iznosio je 10 199 tona. Nakon uvođenja antidampinških mjera predmetni se uvoz smanjio na 4 168 tona u 1998. ali se ponovno povećao na 14 454 tone do kraja RIP-a.

(17)

U izvornom ispitnom postupku kineski je uvoz imao tržišni udio od 9,3 % u RIP-u. Tržišni udio predmetnog uvoza iznosio je 3,8 % ukupne potrošnje Zajednice tijekom RIP-a prethodne revizije nakon isteka mjera. U razdoblju nakon uvođenja antidampinških mjera tržišni se udio smanjio na 1,4 % u 1998., ali se tijekom RIP-a ponovno povećao i iznosio 3,9 % ukupne potrošnje predmetnog proizvoda u Zajednici.

(18)

U skladu s člankom 11. stavkom 9. Osnovne uredbe Komisija je koristila istu metodologiju kao i u izvornom ispitnom postupku.

(19)

Budući da je NRK gospodarstvo u tranziciji, uobičajena vrijednost treba se temeljiti na informacijama dobivenim u primjerenoj trećoj zemlji tržišnog gospodarstva u skladu s člankom 2. stavkom 7. Osnovne uredbe.

(20)

Kao i u prethodnoj reviziji nakon isteka mjera, u obavijesti o pokretanju revizije nakon isteka mjera Norveška je predložena kao analogna zemlja u svrhu utvrđivanja uobičajene vrijednosti.

(21)

Kineski proizvođač izvoznik protivio se ovom prijedlogu i tvrdio da bi Brazil ili Južna Afrika bili primjereniji izbor, uglavnom zbog toga što su tržišno natjecanje i tržišni uvjeti u tim zemljama usporediviji sa stanjem u NRK-u. Industrija Zajednice iznijela je prigovor na Brazil i Južnu Afriku zbog jake devaluacije lokalne valute u Brazilu i manjka tržišnog natjecanja u Južnoj Africi jer postoji samo jedno trgovačko društvo koje proizvodi predmetni proizvod. Osim toga ni jedno poznato trgovačko društvo u te dvije zemlje nije pristalo surađivati u postupku iako ih je Komisija pozvala da surađuju. Prema tome Brazil i Južna Afrika ne mogu se zadržati kao analogne zemlje.

(22)

U odnosu na Norvešku, utvrđeno je da je ona jedan od najvećih proizvođača silicija na svijetu, s dva konkurentna lokalna proizvođača. Također je utvrđeno da je Norveška otvoreno tržište bez uvoznih carina na silicij i da je postojao značajan uvoz iz Brazila i NRK-a. Također treba napomenuti da Norveška ima prirodnu prednost s obzirom na pristup jeftinoj energiji dok nije podnesen nijedan podnesak koji bi ukazao na to da NRK uživa sličnu prednost.

(23)

Stoga je zaključeno da Norveška predstavlja primjerenu analognu zemlju. Komisija je kontaktirala dva poznata proizvođača silicija u Norveškoj i oba su pristala surađivati.

(24)

Što se tiče utvrđivanja uobičajene vrijednosti prvo je utvrđeno da je obujam domaće prodaje norveških proizvođača u usporedbi s obujmom izvezenim iz NRK-a reprezentativan. Uobičajena je vrijednost utvrđena ili na temelju ponderirane prosječne cijene koju su u uobičajenom tijeku trgovine platili nezavisni kupci ili na temelju izračunane uobičajene vrijednosti kada ta domaća prodaja nije bila profitabilna. S tim u vezi treba napomenuti da se ta izračunana uobičajena vrijednost treba koristiti samo za manji dio izvoza. U slučajevima gdje je uobičajena vrijednost izračunana, to je provedeno dodajući trošku proizvodnje u Norveškoj razuman iznos za prodaju, opće i administrativne troškove („SG&A”) i razumnu profitnu maržu. U svim slučajevima su SG&A i dobit utvrđeni sukladno prvoj metodi navedenoj u članku 2. stavku 6. Osnovne uredbe.

(25)

U vezi s izvozima u Zajednicu, većina prodaje proizvođača izvoznika u NRK-u koji je surađivao bila je prodaja povezanom trgovačkom društvu u Zajednici koje je dalje prerađivalo silicij u silikon. Te izvozne cijene obično se ne bi koristile za utvrđivanje izvozne cijene jer bi ta povezanost mogla na njih utjecati. Međutim, budući da je utvrđeno da su naplaćene cijene jednake tržišnim cijenama kako je izvješteno u stručnim časopisima i jednake su cijenama drugog kineskog proizvođača izvoznika koji nije surađivao ali je izvozio istom trgovačkom društvu u EU-u tijekom RIP-a, odlučeno je da se te cijene upotrijebe za izračun izvozne cijene. Dakle izvozna je cijena utvrđena na temelju podataka proizvođača izvoznika koji je surađivao, proizvođača izvoznika koji nije surađivao i preostalih podataka Eurostata. Treba napomenuti da je obujam izvoza izvoznika koji je surađivao predstavljao 80 % uvoza evidentiranog u Eurostatu i bio je viši od ukupnog obujma predmetnog proizvoda uvezenog iz NRK tijekom RIP-a prethodne revizije nakon isteka mjera.

(26)

Kako bi se osigurala primjerena usporedba između uobičajene vrijednosti i izvozne cijene na razini franko tvornica, dozvoljena su odstupanja u obliku prilagodbi za razlike za koje se tvrdilo i dokazalo da utječu na usporedivost cijena u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe. Prilagodbe su napravljene za troškove prijevoza, osiguranja, manipuliranja i kredita.

(27)

U skladu s člankom 2. stavkom 11. Osnovne uredbe, dampinška marža utvrđena je na temelju usporedbe ponderirane prosječne uobičajene vrijednosti s ponderiranim uobičajenim izvoznim cijenama, kako je gore utvrđeno. Ta je usporedba dokazala postojanje dampinga. Dampinška marža izražena kao postotak CIF-a cijene franko-granica Zajednice neocarinjena bila je značajna, odnosno 12,5 % iako znatno ispod razine utvrđene u prethodnim ispitnim postupcima.

(28)

Ispitni postupak je pokazao da je obujam uvoza predmetnog proizvoda iz Kine viši nego u RIP-u prethodne revizije nakon isteka mjera i da je jasno ostao na dampinškoj razini. Ispitni postupak nije ukazao ni na jedan razlog prema kojem bi razina dampinga nestala ili se smanjila ako bi se mjere stavile izvan snage. Stoga je zaključeno da postoji vjerojatnost nastavka dampinga.

(29)

Također se smatralo primjerenim ispitati bi li došlo do povećanja obujma kineskog uvoza ako se postojeće mjere stave izvan snage. U tom su smislu procijenjeni sljedeći čimbenici: razvoj izvoza i/ili proizvodnog kapaciteta i izvozno ponašanje kineskih proizvođača izvoznika na tržištima trećih zemalja.

(30)

Ispitni postupak pokazao je da je trgovačko društvo koje surađuje izvezlo 100 % svoje proizvodnje predmetnog proizvoda, većinom u EU-u. Također je postalo očito da je to trgovačko društvo imalo značajan višak proizvodnog kapaciteta koji se nedavno i udvostručio. Također treba napomenuti da je većina izvoza u EU-u obavljena bez pristojbi u okviru unutarnje proizvodnje za povezano trgovačko društvo koje je predmetni proizvod koristilo za daljnju preradu. Drugim riječima, taj izvoz nikad nije pušten u slobodnu prodaju na tržištu Zajednice, ali je konkurirao siliciju koji su prodavali drugi gospodarski subjekti na tržištu Zajednice. Stavljanje mjera izvan snage bi stoga bio dodatni poticaj tom izvozniku da dostavlja daljnje količine predmetnog proizvoda na tržište Zajednice ili za slobodan promet ili za unutarnju proizvodnju.

(31)

Prema zahtjevu za revizijom nakon isteka mjera, koji je u ovom slučaju utemeljen na informacijama iz glasnika „Metal” iz kolovoza 2001. ukupan kineski proizvodni kapacitet za predmetni proizvod iznosi oko 1 203 000 tona godišnje. Zahtjev za revizijom nakon isteka mjera također se pozvao na podatke vodeće nezavisne istraživačke skupine koja je procijenila proizvodni kapacitet na oko 600 000 tona u 2002. Obujam kineske proizvodnje procijenjen je na oko 400 000 tona u toj godini. Na toj je osnovi stopa iskorištenosti kineskog kapaciteta između 33 % i 66 % i u najboljem slučaju njihov je višak kapaciteta najmanje polovica ukupne potrošnje Zajednice. Također se činilo da bi se kineski proizvodni kapacitet mogao brzo dalje povećavati kad bi mu tržišni uvjeti to omogućili.

(32)

Shodno tome veliki proizvodni kapacitet dostupan u NRK-u pokazuje da proizvođači mogu brzo povećati proizvodnju i usmjeriti je na bilo koje izvozno tržište, uključujući tržište Zajednice, ako se mjere stave izvan snage.

(33)

Budući da kineski izvori nisu pružili nikakve informacije i s obzirom da je o kineskoj industriji silicija dostupno malo javnih podataka, treba napomenuti da se u skladu s Osnovnom uredbom, a posebno njezinim člankom 18., gore navedeni zaključci oslanjaju pretežno na najbolje dostupne informacije, odnosno informacije navedene u zahtjevu.

(34)

Na temelju podataka o kineskoj izvoznoj trgovini utvrđeno je da se ukupan svjetski izvoz kineskog silicija povećao za 43 % s 271 626 tone u 1998. na 387 444 tone u 2002 (7). Izvozne cijene na svjetsko tržište su 30 % niže od izvoznih cijena u Zajednicu, tako da bi izvoznici bili potaknuti da povećaju izvoz u Zajednicu umjesto u treće zemlje ako se mjere stave izvan snage.

(35)

Osim toga primijećen je i pad od skoro 4 % u kineskim izvoznim cijenama predmetnog proizvoda, odnosno s 829 USD po toni u 1998. na 799 USD po toni u 2002 (7).

(36)

To jasno pokazuje da će, ako se mjere stave izvan snage, kineski izvoznici imati poticaj ciljati na tržište Zajednice u svjetlu antidampinških mjera upravo uvedenih na tržište SAD-a i nedavnog povećanja carine u Rusiji s 5 % na 20 % za kineski uvoz predmetnog proizvoda.

(37)

Također treba napomenuti da općenito prevladavajuća razina cijena za predmetni proizvod u Zajednici čini tržište Zajednice vrlo privlačnim. Ovo je daljnji poticaj za povećanje izvoza u Zajednicu bilo povećanjem proizvodnje bilo preusmjeravanjem u Zajednicu one prodaje koja se trenutačno izvozi u treće zemlje. Osim toga utvrđeno je da su izvozne cijene za treće zemlje niže od onih za Zajednicu. Međutim, privlačne, relativno visoke cijene na tržištu Zajednice vjerojatno se neće dugoročno zadržati jer ako se mjere ukinu, brojni kineski izvoznici međusobno će se natjecati da bi povećali svoj udio na tržištu Zajednice. Posljedično, vrlo je vjerojatno će svi gospodarski subjekti prisutni na tržištu Zajednice shodno morati sniziti svoje cijene.

(38)

Također je ispitano izvozno ponašanje kineskih proizvođača na drugim tržištima od značaja za predmetni proizvod. S tim u vezi Sjedinjene Američke Države pokrenule su reviziju antidampinške pristojbe na silicij iz NRK-a u 1999. U ispitnom postupku utvrđene su vrlo visoke dampinške marže (do 139 %). Stoga su u veljači 2003. produljene antidampinške mjere za uvoz predmetnog proizvoda zaključkom da bi uklanjanje mjera dovelo do nastavka štetnog dampinga (8).

(39)

Nadalje, u 2002. ruska je administracija završila antidampinški ispitni postupak u vezi s uvozom silicija iz NRK-a preporukom da se uvede antidampinška pristojba od 25 %. Međutim nakon savjetovanja s kineskim vlastima, uvozna je pristojba povećana s 5 % na 20 %. To je jasan pokazatelj da će kineski izvoznici morati pronaći druga tržišta za prodaju predmetnog proizvoda.

(40)

U svjetlu gore navedenog može se zaključiti da postoji pritisak za kineske proizvođače izvoznike da pronađu alternativna izvozna tržišta.

(41)

Ispitni postupak je pokazao da je NRK nastavila svoju praksu dampinga tijekom RIP-a. S obzirom na činjenicu da NRK ima značajan višak proizvodnog kapaciteta i da je kineski izvoz u treće zemlje obavljan po cijenama nižima od cijena izvoza u Zajednicu, postoji velika vjerojatnost da bi kineski proizvođači izvoznici značajno povećali svoj dampinški izvoz predmetnog proizvoda u Zajednicu ako bi se postojeće mjere stavile izvan snage. K tome izvoz predmetnog proizvoda za kineske je izvoznike ograničen novim antidampinškim mjerama na snazi i u Sjedinjenim Američkim Državama i u Rusiji. Ukratko rečeno, vrlo je vjerojatno da će se izvoz iz Kine u Zajednicu nastaviti u značajnim količinama po dampinškim cijenama, ako se mjere stave izvan snage.

(42)

Tri proizvođača podnositelja zahtjeva iz Zajednice odgovorila su na upitnik i u potpunosti surađivala u ispitnom postupku. Tijekom RIP-a oni su predstavljali 100 % proizvodnje Zajednice. Tijekom RIP-a jedan od trojice proizvođača Zajednice uvezao je predmetni proizvod iz drugih trećih zemalja, uglavnom iz Južne Afrike. Međutim, utvrđeno je da je taj uvoz u osnovi obavljen kako bi dopunio proizvode kojima je to trgovačko društvo opskrbljivalo svoje kupce u Zajednici. Taj se uvoz smanjio tijekom razmatranog razdoblja, posebno između 1998. i 1999. kada se smanjio na pola, nastavno na otvaranje novih proizvodnih jedinica predmetnog proizvođača u Zajednici i njegovu stratešku obvezu da proizvede i proda više silicija na tržištu Zajednice. Tijekom RIP-a obujam predmetnog proizvoda koji je uvezao predmetni proizvođač predstavljao je 2,1 % prodaje silicija industrije Zajednice unutar Zajednice (3,5 % prodaje predmetnog proizvođača) i 1,9 % proizvodnje predmetnog proizvoda industrije Zajednice (3,2 % proizvodnje predmetnog proizvođača). S obzirom na gore navedeno, zaključuje se da uvoz koji je taj proizvođač obavio nije utjecao na njegov status proizvođača Zajednice.

(43)

Na toj osnovi, tri proizvođača podnositelja zahtjeva iz Zajednice predstavljaju industriju Zajednice u smislu članka 4. stavka 1. i članka 5. stavka 4. Osnovne uredbe.

(44)

Potrošnja Zajednice temeljila se na kombiniranom obujmu opskrbe od strane industrije Zajednice u Zajednici i uvozu iz Kine i drugih trećih zemalja (na temelju Eurostata).

Tablica 1.

Potrošnja Zajednice (na temelju obujma prodaje)

(45)

Potrošnja silicija u EU-u dosegla je vrhunac u 2000. godini sa skoro 390 000 tona prije nego što je ponovno opala i u 2001. i u RIP-u na 371 540 tona. Ukupno je došlo do povećanja od 28 % tijekom cijelog razmatranog razdoblja, ali i pada od 4 % između 2000. i RIP-a.

(46)

Na temelju podataka Eurostata, obujam uvezen iz Kine tijekom razmatranog razdoblja povećao se sa 4 168 tona na 14 454 tone. Tržišni udio kineskog uvoza, koji je bio oko 4 % u prethodnoj reviziji nakon isteka mjera povećao se tijekom razmatranog razdoblja sa 1,4 % na 3,9 % tijekom RIP-a. Cijene su se prvo smanjile za 8 posto od 1998. do 2000., a zatim su se ponovno povećale da bi završile na višoj razini nego u 1998. na kraju RIP-a.

Tablica 2.

Uvoz iz Kine (na temelju Eurostata)

(47)

Nastavno na uvođenje antidampinške pristojbe u 1997. cijene silicija podrijetlom iz Kine ostale su niže od cijena industrije Zajednice. Razlika između tih cijena i cijena industrije Zajednice bila je 2 % tijekom RIP-a. Ta je razlika utvrđena na temelju prosječne prodajne cijene (franko tvornica) industrije Zajednice s kineskim uvoznim cijenama dobivenim iz Eurostata, prilagođena za trošak nakon uvoza, carinu i antidampinšku pristojbu. Treba napomenuti da su gore navedene prodajne cijene izračunane na temelju prodaje korisnicima u Zajednici na tržištu Zajednice i prodaje kineskog silicija namijenjenog za unutarnju proizvodnju. Na potonju prodaju nije primijenjena antidampinška pristojba. Međutim treba napomenuti da je utvrđeno kako je prosječna cijena kineskog silicija puštenog u slobodan promet na tržištu Zajednice izuzetno niska od oko 870 EUR po toni.

(48)

Tijekom razmatranog razdoblja proizvodnja industrije Zajednice povećala se 34 % ali je opala za 3 % između 2001. i RIP-a.Tijekom RIP-a proizvodnja silicija industrije Zajednice je predstavljala 38,7 % potrošnje Zajednice.

Tablica 4.

Proizvodni kapacitet

(49)

Proizvodni kapacitet povećavao se svake godine osim u RIP-u kada je došlo do malog pada. Sve u svemu kapacitet se povećao za ukupno 30 % tijekom razmatranog razdoblja kao posljedica odluka o ulaganju donesenih u 1998.

Tablica 5.

Iskorištenost kapaciteta

(50)

Gornja tablica pokazuje da se tijekom razmatranog razdoblja iskorištenost kapaciteta povećala za tri postotna boda. Glavno povećanje dogodilo se između 1998.i 1999. Između 2000. i RIP-a iskorištenost kapaciteta smanjila se za oko dva postotna boda.

(51)

Prodaja industrije Zajednice nepovezanim kupcima u Zajednici povećala se između 1998. i RIP-a.

(52)

Prodaja povezanim trgovačkim društvima ostala je stabilna i predstavljala je manje od 6 % sve prodaje silicija tijekom razmatranog razdoblja.

Tablica 7.

Prodajne cijene silicija industrije Zajednice

(53)

U razdoblju od 1998. do RIP-a, prosječna prodajna cijena silicija koju je naplaćivala industrija Zajednice na tržištu Zajednice ostvarila je značajan pad od 16 %. Prosječne su cijene jako opale u 1999. i dosegle niskih 1 184 EUR po toni, prije oporavka na 1 271 EUR po toni do 2001. Cijene su zatim opale za 7 % tijekom RIP-a da bi završile na razini jednakoj onoj iz 1999. Naglo smanjenje prodajnih cijena i povećanje troška proizvodnje imali su značajnu ulogu u pogoršanju financijskog stanja industrije Zajednice.

(54)

Tržišni udio industrije Zajednice povećao se sa 29,8 % u 1998. na 36,7 % u RIP-u u skladu s njezinom povećanom proizvodnjom i obujmom prodaje radi novog pogona otvorenog u Zajednici. Veliko povećanje dogodilo se između 1998. i 1999. (+ 5,4 % tržišta) uvođenjem novih proizvodnih pogona u EU-u. Manje povećanje (+ 2,4 postotnih boda) dogodilo se između 2001. i RIP-a.

(55)

Gornja tablica pokazuje da je tijekom razmatranog razdoblja zaliha robe smanjena za 29 %. Osim u 2000. godini, zaliha robe bila je oko 33 000 tona do RIP-a kad je pala na samo preko 23 000 tona.

(56)

Zaliha robe, koja je predstavljala oko 38 % obujma prodaje u EU-u industrije Zajednice u 1998., tijekom RIP-a je pala ispod 17 % prodaje u EU-u. Taj se pad uglavnom objašnjava činjenicom da se zalihe robe najčešće nagomilaju na kraju svake kalendarske godine kako bi se smanjio obujam proizvodnje tijekom zimskih mjeseci kada su troškovi energije najviši. RIP je završio u rujnu, odnosno prije nego što se osjetila puna učinkovitost gomilanja zaliha.

(57)

Tijekom razmatranog razdoblja profitabilnost izražena kao postotak neto prodajne vrijednosti razvijala se kako slijedi:

Tablica 10.

Profitabilnost

(58)

Osim u 2000. godini profitabilnost je kontinuirano opadala tijekom cijelog razdoblja s dobiti od 12,6 % u 1998. na gubitak od 2,1 % u RIP-u. U 2000. povećanje prodajne cijene od 4 % u usporedbi s 1999., plus niži troškovi proizvodnje zbog povećanja ulaganja, omogućili su poboljšani povrat prodaje. U 2001. dobit je pala zbog povećanja troškova proizvodnje, posebno energije i cijena potrošnog materijala, što se nije odrazilo usporedivim povećanjem prodajnih cijena. Zapravo, te su se godine prosječni troškovi povećali za 80 EUR po toni, dok se 40 EUR po toni moglo prenijeti na kupce. Tijekom RIP-a cijene su opale, zbog čega je industrija Zajednice stvarala gubitke unatoč smanjenju prosječne cijene proizvodnje.

(59)

Tok novca se pogoršao za 64 % tijekom razmatranog razdoblja te slijedio slično kretanje kao i profitabilnost.

(60)

Značajna ulaganja tijekom razdoblja od 1998. do 2000. prvenstveno su za cilj imala povećanje proizvodnog kapaciteta EU-a na temelju povoljnih uvjeta iz 1998. i pozitivnog razvoja tržišta silicija u Zajednici koji je industrija Zajednice u to vrijeme očekivala. Taj povećani kapacitet također je iskorišten kako bi se smanjilo oslanjanje industrije Zajednice na uvezeni silicij. Ta se očekivana poboljšanja zaista mogu vidjeti u kretanju potrošnje Zajednice koja se povećala za 34 % u tom razdoblju (1998. do 2000.).

(61)

Ispitni postupak pokazao je da se operativni povrat ulaganja uključujući kumulativnu deprecijaciju tijekom razmatranog razdoblja pogoršao u skladu s razvojem profitabilnosti.

Tablica 13.

Povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja sredstava

(62)

Sva trgovačka društva koja čine industriju Zajednice dio su većih grupa. Kao takvi, njihova sposobnost povećanja kapitala određena je financijskom situacijom tih grupa kao cjeline. Te veće grupe nisu prijavile nikakve probleme s povećanjem kapitala tijekom razmatranog razdoblja. Međutim problemi su zabilježeni s dobivanjem sredstava za nove projekte, posebno u sektoru silicija. Čini se da to podupire i negativan razvoj financijske situacije industrije Zajednice i podaci provjereni tijekom ispitnog postupka. Ti su podaci sažeti u tablici 12. i pokazuju da su ulaganja u RIP-u iznosila samo 22 % od njihove razine u 1998.

(63)

Gornja tablica pokazuje da se zaposlenost povećala za 16 % tijekom razmatranog razdoblja. Glavno se povećanje dogodilo u razdoblju od 1998. do 2000. zbog povećanja proizvodnih mogućnosti, ali nije se znatno povećalo tijekom RIP-a.

(64)

Budući da se proizvodnja povećala brže nego zaposlenost, produktivnost se povećala za 15 % tijekom istog razdoblja, kako je prikazano u tablici ispod:

Tablica 15.

Produktivnost

(65)

Tijekom razmatranog razdoblja prosječne su se nadnice zaposlenika industrije Zajednice povećale za manje od 1 % godišnje, tj. manje od stope inflacije.

Tablica 16.

Nadnice

(66)

U vezi s učinkom veličine stvarne dampinške marže tijekom RIP-a na stanje industrije Zajednice, treba napomenuti da je marža utvrđena za Kinu značajna. Prema tome, kada bi se mjere stavile izvan snage, učinak dampinške marže utvrđen tijekom sadašnjeg ispitnog postupka bio bi značajan jer je carina za uvoz iz Kine 49 % CIF cijene (uključeno osiguranje i troškovi prijevoza).

(67)

Ispitni postupak pokazao je da se izvozna djelatnost industrije Zajednice razvijala kako slijedi:

Tablica 17.

Izvoz industrije Zajednice

(68)

Izvoz silicija industrije Zajednice pao je za polovicu tijekom razmatranog razdoblja, većinom u RIP-u. Dok se u usporednim uvjetima taj pad može činiti dramatičnim, u apsolutnim uvjetima on predstavlja pad s malog broja prodaje, i to manjeg od 4,8 % ukupne prodaje u 2001., na još manje prodaja, tj. manje od 2,4 % tijekom RIP-a. Dok je smanjenje izvoza možda i imalo učinak na gospodarsko stanje industrije Zajednice, taj je učinak bio ograničen. Prodajne cijene i profitabilnost na tržištu Zajednice bili su puno značajniji za pogoršanje stanja industrije Zajednice. Smanjenje obujma izvoza koji je već i prije RIP-a bio marginalan, imao je vrlo malen ili nikakav učinak na stanje industrije Zajednice.

(69)

Obujam uvoza silicija u Zajednicu iz drugih zemalja osim Kine zajedno s njihovim prosječnim cijenama razvijao se kako slijedi:

Tablica 18.

Uvoz u Zajednicu iz drugih trećih zemalja (obujam)

Tablica 19.

Uvoz u Zajednicu iz drugih trećih zemalja (prosječna cijena)

(70)

Dok se ukupni obujam uvoza silicija iz drugih trećih zemalja osim Kine povećao tijekom razdoblja analize s oko 200 000 tona u 1998. na 221 000 tona u RIP-u, tržišni je udio tog uvoza pao s oko 69 % na 59 % tijekom tog razdoblja. Glavni izvoznici u Zajednicu bili su Norveška, Brazil, Južna Afrika i Rusija. Samo je uvoz iz Rusije imao prosječnu uvoznu cijenu značajno nižu od cijene industrije Zajednice tijekom RIP-a. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 47., cijena kineskog silicija puštenog u slobodan promet na tržište Zajednice bila je značajno niža od uvoznih cijena drugih trećih zemalja navedenih u tablici 19.

(71)

Kako je objašnjeno i prikazano iznad, od 1998. do 2000. industrija Zajednice mogla je imati korist od rasta tržišta od 34 % i značajnog povećanja svog obujma prodaje i tržišnog udjela. Nakon toga su međutim prodajni obujam i tržišni udio stagnirali, a financijsko stanje industrije Zajednice (cijene, profitabilnost i tok novca) se pogoršala.

(72)

Temeljitim ispitivanjem može se vidjeti da su se glavni pozitivni razvoji za industriju Zajednice događali između 1998. i 2000. Od 2000. nadalje nisu zamijećena nikakva stvarna poboljšanja.

(73)

Poboljšanja zamijećena između 1998. i 2000. mogu se izravno pripisati odlukama industrije Zajednice u 1998. da uloži u dodatne proizvodne jedinice u Zajednici. Između 1998. i 2000. proizvodni kapacitet EU povećao se za 26 % sa 125 000 tona na 158 000 tona. Te su odluke donesene kao odgovor na antidampinške mjere na uvoz silicija iz Kine koje su kako je navedeno u uvodnoj izjavi 1. produljene u 1997. Industrija Zajednice također je ostvarivala dobar profit na prodaji silicija u EU-u 1998. (vidjeti uvodnu izjavu 58.). Prema tome može se primijetiti da je industrija Zajednice imala korist od antidampinških mjera na uvoz silicija iz Kine. Od 2000. do RIP-a stanje industrije Zajednice se pogoršalo, posebno što se tiče cijena koje su pale za 46 EUR po toni, profitabilnosti koja je pala za 7,1 postotnih bodova, protoka novca koji je pao za 59 % i ulaganja koja su se smanjila za 55 %. Do RIP-a industrija Zajednice našla se u gubicima. Iz tih razloga smatra se da se tijekom RIP-a industrija Zajednice našla u vrlo osjetljivom i ranjivom položaju.

(74)

Obujam dampinškog uvoza iz Kine znatno se povećao tijekom razmatranog razdoblja i vrlo je vjerojatno da će bez postojećih antidampinških mjera značajan obujam predmetnog proizvoda biti poslan na tržište Zajednice po vrlo niskim cijenama te tako sniziti cijene industrije Zajednice. S obzirom na razinu antidampinške pristojbe na snazi, razlika cijene između uvezenog proizvoda i onog koji je proizvela industrija Zajednice mogla bi biti veća od 35 %, ako se dozvoli da mjere isteknu.

(75)

Kako je opisano u uvodnoj izjavi 31. procjenjuje se da je latentni kapacitet Kine dovoljan da opskrbi 50 % potražnje silicija u Zajednici. Ako trenutačne mjere zastare postoji opasnost da će značajan udio neiskorištene proizvodne sposobnosti biti iskorišten da preplavi tržište Zajednice silicijem iz NRK-a. Podaci iz Eurostata pokazuju da je, kada se uvoz obavljao bez pristojbi, kineski silicij uvezen u Zajednicu po prosječnoj cijeni od 870 EUR po toni. Nema razloga vjerovati da će buduće cijene biti više od toga ako mjere zastare. Kada se ispituje učinak takvog dodatnog uvoza po niskoj cijeni na stanje industrije Zajednice, na umu treba imati sljedeće: industrija je već sada u osjetljivom položaju zbog prisutnosti dampinškog uvoza iz Rusije i iz Kine. Pristizanje tolike količine dampinškog uvoza iz Kine odmah bi prouzročilo daljnji ozbiljan pad cijena na tržištu EU-a budući da bi industrija Zajednice prvo pokušala zadržati svoj tržišni udio umjesto smanjiti proizvodnju. To bi dakle dalje potkopalo profitabilnost industrije Zajednice koja bi doživjela još veće gubitke od gubitka od 2,1 % ostvarenog tijekom RIP-a. Čak i u kratkom roku industrija Zajednice mogla bi biti izgurana s tržišta s obzirom na neodrživo financijsko stanje koje se, među ostalim, odrazilo smanjenjem profitabilnosti (-14,7 postotnih bodova) tijekom razmatranog razdoblja.

(76)

Podsjeća se da je u uvodnoj izjavi 28. zaključeno kako je kineski silicij i dalje na tržištu EU-a prisutan po dampinškim cijenama, u uvodnoj izjavi 41. kako će se taj uvoz vrlo vjerojatno značajno povećati ako mjere zastare, a u uvodnoj izjavi 73. kako se industrija Zajednice našla u osjetljivom položaju. Dok su mjere na snazi dovoljne za uklanjanje štete industriji Zajednice od kineskog uvoza, zaključuje se kako bi stavljanje mjera izvan snage dovelo do ponavljanja štete nastale od dampinškog uvoza iz NRK-a.

(77)

U skladu s člankom 21. Osnovne uredbe ispitano je bi li produljenje postojećih antidampinških mjera bilo protivno interesu Zajednice kao cjeline. Utvrđivanje interesa Zajednice temeljilo se pravednoj procjeni svih različitih uključenih interesa, tj. interesa industrije Zajednice, uvoznika/trgovaca kao i korisnika i dobavljača predmetnog proizvoda.

(78)

Potrebno je podsjetiti da se u prethodnom ispitnom postupku smatralo kako usvajanje mjera nije protivno interesu Zajednice. Osim toga, kako je ovaj ispitni postupak revizija nakon isteka mjera, ovaj postupak omogućuje analizu situacije u kojoj su antidampinške mjere već bile na snazi i omogućuje procjenu nepotrebnog negativnog utjecaja sadašnjih antidampinških mjera na predmetne stranke.

(79)

Na toj osnovi ispitano je postoje li, unatoč zaključku o vjerojatnosti ponavljanja štetnog dampinga, snažni razlozi koji bi doveli do zaključka kako u ovom posebnom slučaju nije u interesu Zajednice nastaviti s provedbom mjera.

(80)

Industrija Zajednice pokazala se kao strukturno održiva industrija, sposobna prilagoditi se promjenjivim uvjetima na tržištu. To je posebno potvrđeno pozitivnim razvojem njenog stanja u vremenu kada je ponovno uspostavljena učinkovita konkurencija nakon uvođenja antidampinških mjera na uvoz podrijetlom iz Kine i ulaganjem industrije u dodatan proizvodni kapacitet u 1998. Međutim može se zaključiti da će se bez nastavka primjene antidampinških mjera njezina situacija najvjerojatnije ozbiljno pogoršati.

(81)

Službe Komisije poslale su upitnike na devet nepovezanih uvoznika/trgovaca i udruženja. Na te upitnike nisu primljeni nikakvi odgovori, a nisu se javili ni drugi uvoznici/trgovci.

(82)

U tim je okolnostima zaključeno da mjere na snazi nisu očito utjecale na uvoznike ili na trgovce i da shodno tome nastavak mjera neće utjecati na te strane.

(83)

Službe Komisije poslale su upitnike na 15 korisnika i udruženja korisnika. Primljena su samo dva nepotpuna odgovora korisnika i jedan općeniti podnesak udruženja korisnika. Iz tih je odgovora proizašlo da silicij čini 10 % korisnikova troška proizvodnje. Oni su također pokazali da su oba trgovačka društva korisnika profitabilna čak i sa sadašnjim antidampinškim pristojbama na silicij iz Kine. Ti podnesci nisu sadržavali komentare o mogućem učinku stavljanja mjera izvan snage. Osim toga podnesci nisu sadržavali ni komentare o učinku koji su postojeće mjere možda imale na ova dva korisnika. K tome, nisu primljene ni informacije o tome je li se ikakva pristojba mogla prenijeti na kupce tih korisnika.

(84)

U odgovoru udruženja korisnika navedeno je da bi bilo u interesu Zajednice imati što je više različitih izvora silicija moguće. Također su naveli kako pretpostavljaju da istek mjera ne bi doveo do ponavljanja štetnog dampinga od silicija iz Kine. Međutim za tu pretpostavku nisu priloženi nikakvi dokazi.

(85)

S obzirom na i. malo odgovora na poslane upitnike; ii. nepotpunu prirodu primljenih odgovora; iii. nedostatak provjerljivih podataka u prilog isteku mjera na snazi; zaključuje se da produljenje pristojbi neće imati značajan učinak na korisnike.

(86)

S obzirom na navedeno zaključuje se da ne postoje snažni razlozi, na temelju interesa Zajednice, protiv zadržavanja antidampinških mjera.

(87)

Iz navedenog slijedi da bi se, kako je određeno u članku 11. stavku 2. Osnovne uredbe, antidampinške mjere primjenjive na uvoz silicija podrijetlom iz Kine, uvedene Uredbom (EZ) br. 2496/97, trebale produljiti,