Održivi razvoj

Održivi razvoj prvi je put definiran u Brundtlandovu izvješću Svjetske komisije za okoliš i razvoj 1987. godine „Naša zajednička budućnost” kao „razvoj koji zadovoljava potrebe današnjice bez ugrožavanja sposobnosti budućih generacija da zadovolje svoje vlastite potrebe”. Njime se želi usuglasiti promicanje gospodarskog prosperiteta s društvenom uključenosti i upravljanjem okolišem te on služi kao temelj za sve politike i inicijative Europske unije (EU-a). Održivi razvoj formalno je postao jedan od dugoročnih ciljeva Europske unije u skladu s člankom 3. stavkom 3. Ugovora o Europskoj uniji.

EU predano radi na postizanju 17 ciljeva održivog razvoja iz Programa UN-a za održivi razvoj do 2030. koji je donesen u rujnu 2015. EU provodi razne politike, strategije i inicijative kako bi odgovorio na izazove kao što su rješavanje problema klimatskih promjena, prelazak na gospodarstvo s niskim udjelom ugljika, poticanje inovacije i poduzetništva te promicanje jednakih mogućnosti, pristupa poslovima, obrazovanju i zdravstvenoj skrbi, kao i socijalne zaštite. Neki od tih politika, strategija i inicijativa uključuju europski zeleni plan, Europski semestar, akcijski plan za kružno gospodarstvo, program djelovanja za okoliš, agendu za bolju regulativu, kohezijska politika EU-a i akcijski plan za provedbu europskog stupa socijalnih prava. EU je 2023. objavio i u UN-u predstavio svoju prvu dobrovoljnu reviziju provedbe Programa do 2030.

Izvan svojih granica EU prepoznaje poveznice između globalnih izazova i važnosti međunarodne suradnje. Imao je vodeću ulogu u oblikovanju globalnog Programa do 2030. i ciljeva održivog razvoja te je aktivno uključen u forume i inicijative kojima se žele riješiti izazovi kao što su siromaštvo, glad, zdravlje, obrazovanje, ravnopravnost spolova, čista voda i sanitarni uvjeti. EU je 2017. usvojio Europski konsenzus o razvoju kojim utvrđuje svoju politiku o razvojnoj suradnji te je 2021. usvojio Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa, svoj najnoviji instrument za razvojnu suradnju. EU preko svoje trgovinske politike nastoji promicati održivi razvoj u trgovinskim sporazumima koje potpisuje sa zemljama partnerima.

Zajedno s Europskom komisijom, drugim agencijama EU-a, državama članicama EU-a i drugim dionicima, ured za statistiku EU-a Eurostat razvio je niz indikatora za praćenje napretka EU-a u postizanju ciljeva održivog razvoja. Izvješće Održiv razvoj u Europskoj uniji, koje Eurostat objavljuje jednom godišnje, prikuplja i ocjenjuje trendove prema tim indikatorima, omogućujući evaluaciju i, kad je to primjereno, usvajanje politika EU-a.

VIDJETI I

• Prilagodba klimatskim promjenama
• Klimatsko djelovanje
• Konkurentnost
• Ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija
• Energetska politika EU-a
• Poduzetnička politika EU-a
• Politika EU-a u području okoliša
• Europska komisija
• Europski stup socijalnih prava
• Europski semestar
• Globalizacija gospodarstva
• Protokol iz Kyota
• Ublažavanje klimatskih promjena
• Pariški sporazum
• Načelo predostrožnosti
• Ciljevi održivog razvoja
• Europski zeleni plan (sažetak)
• Eurostat – ured za statistiku EU-a (sažetak)
• Objave povezane s održivosti u sektoru financijskih usluga (sažetak)
• Bolja regulativa: kako i zašto (Europska komisija)
• Ciljevi održivog razvoja (Europska komisija)
• Održivi razvoj u Europskoj uniji– Izvješće o praćenju napretka prema ciljevima održivog razvoja u kontekstu EU-a – izdanje za 2023. (Eurostat)
• Održivi razvoj (Europska komisija)