Kontrola izvoza robe s dvojnom namjenom (do 8. rujna 2021.)

KLJUČNE TOČKE

• Roba s dvojnom namjenom predstavlja robu i tehnologiju koja može biti uporabljena i za civilne i vojne svrhe, uključujući robu koja na bilo koji način može pomoći u proizvodnji nuklearnog oružja ili drugih nuklearnih eksplozivnih naprava.
• Trgovina robom s dvojnom namjenom predstavlja značajan dio vanjske trgovine EU-a, a najnoviji podaci potvrđuju da je obim kontroliranog izvoza robe s dvojnom namjenom iz EU-a iznosio i do 85 milijardi EUR.

EU-ov popis robe s dvojnom namjenom

• U Prilogu I. Uredbi nalazi se popis robe s dvojnom namjenom za koju je potrebna dozvola. Delegiranim aktima koje je donijela Europska komisija, Prilog I. ažurira se svake godine kako bi se uskladio s međunarodnim pravilima i obvezama koje su preuzeli:
  • Australska skupina,
  • Program upravljanja i kontrole raketne tehnologije,
  • Grupa nuklearnih dobavljača,
  • Wassenaar aranžman o izvoznim kontrolama za konvencionalno oružje i robu i tehnologiju s dvojnom namjenom, i
  • Konvencija o kemijskom oružju.
• Roba s dvojnom namjenom koja nije na popisu: izvoz određenih vrsta robe s dvojnom namjenom koje nisu navedene u Prilogu I. može podlijegati dozvoli kad postoji razlog za vjerovanje da je njihova svrha za uporabu u svezi s programom biološkog, kemijskog, nuklearnog naoružanja ili naoružanja balističkim projektilima, ili za vojnu uporabu u zemljama koje podliježu embargu na naoružanje.
• U iznimnim slučajevima, države članice EU-a mogu uvesti dodatne kontrole za robu koja nije na popisu iz razloga javne sigurnosti ili ljudskih prava.
• Države članice također primjenjuju ograničenja na usluge brokeringa za robu s dvojnom namjenom, kao i za provoz te robe kroz EU.
• Uz izuzetak određene osjetljive robe na popisu u Prilogu IV. Uredbi (kao što su eksplozivni detonatori na električni pogon), robom s dvojnom namjenom može se slobodno trgovati u EU-u.

Izvozne dozvole

Postoje četiri vrste izvoznih dozvola, kako je navedeno u nastavku.

• Opće izvozne dozvole EU-a omogućuju izvoz određene robe s dvojnom namjenom u određene države i pod određenim uvjetima (vidjeti Prilog II. Uredbi). One obuhvaćaju, primjerice:
  • izvoz određene robe s dvojnom namjenom u države kao što su Australija, Japan, Kanada, Norveška, Novi Zeland, Sjedinjene Države i Švicarska;
  • izvoz određene robe s dvojnom namjenom nakon popravka/zamjene;
  • privremeni izvoz neke robe s dvojnom namjenom za izložbe/sajmove;
  • izvoz određene telekomunikacijske robe i kemikalija na određena odredišta.
• Nacionalne opće izvozne dozvole mogu izdavati države članice ako su one dosljedne s postojećim općim izvoznim dozvolama EU-a i ne odnose se na robe iz popisa u Prilogu II. Uredbi (primjerice, uranij, ljudski i životinjski patogeni, na primjer određeni virusi, uključujući i ebolu).
• Globalne dozvole izdaju nacionalna tijela jednom izvozniku i one mogu obuhvaćati višestruku robu za više država ili krajnjih korisnika.
• Pojedinačne dozvole izdaju nacionalna tijela jednom izvozniku i one obuhvaćaju izvoz jedne ili više roba s dvojnom namjenom jednom krajnjem korisniku ili primatelju u trećoj zemlji.

Mreža tijela za kontrolu izvoza

Uredbom se uspostavlja mreža nadležnih tijela za kontrolu izvoza koju koordinira grupa za koordinaciju dvojne namjene, a koja vrši razmjenu informacija o kontroli izvoza i razvija alate za njezinu provedbu.

Pregled politike kontrole izvoza

• Po uredbi se od Komisije zahtijeva da provodi pregled politike kontrole izvoza EU-a. U listopadu 2013. Komisija je predstavila izvješće o provedbi i procjeni učinka Europskom parlamentu i Europskom vijeću. U izvješću se zaključuje da bi se trenutni program kontrole izvoza, iako pruža čvrste pravne i institucionalne temelje, trebao unaprijediti kako bi se uspostavili suvremeni kapaciteti kontrole koji će EU-u biti potrebni u budućnosti.
• U travnju 2014. donesena je komunikacija u kojoj je predviđena dugoročna vizija EU-a za stratešku kontrolu izvoza i identificiraju konkretne opcije politike za modernizaciju sustava kontrole izvoza. Komisija je 2015. provela procjenu učinka i predstavila novi zakonodavni prijedlog za osuvremenjivanje kontrola izvoza EU-a u rujnu 2016.

Stavljanje izvan snage Uredbe (EZ) br. 428/2009

Uredba (EU) 2021/821 preinačuje i stavlja izvan snage Uredbu (EZ) br. 428/2009 s učinkom od 9. rujna 2021.