KLJUČNE TOČKE

Četiri smjernice za zapošljavanje (propisane člankom 148. Ugovor o funkcioniranju Europske unije) dio su 10 integriranih smjernica koje također imaju šest općih smjernica ekonomske politike (članak 121. Ugovora o funkcioniranju Europske unije) te su usklađene s europskim stupom socijalnih prava.

Države članice trebale bi poduzeti brojne korake, uključujući:

promicanje održivog socijalnog tržišnog gospodarstva i ulaganje u stvaranje kvalitetnih radnih mjesta, iskorištavanjem digitalne i zelene tranzicije;
modernizaciju gospodarstva putem dobro osmišljenih programa skraćenog radnog vremena za potporu restrukturiranju i očuvanju zapošljavanja te olakšavanjem razvoja vještina;
razmatranje poticaja za zapošljavanje i tranziciju te usavršavanja i prekvalifikacije tijekom radnog vijeka kako bi se riješio nedostatak radne snage i vještina, u svjetlu digitalne i zelene transformacije, demografskih promjena i utjecaja ruskog agresivnog rata protiv Ukrajine;
preusmjeravanje oporezivanja s rada na druge izvore koji više podupiru zapošljavanje i uključivi rast te su u skladu s klimatskim i okolišnim ciljevima;
osigurati da svi radnici imaju odgovarajuće i poštene plaće na način da imaju koristi od kolektivnih ugovora i odgovarajućih zakonskih minimalnih plaća, osiguravajući učinkovito sudjelovanje socijalnih partnera i jačanje uzlazne socijalne konvergencije.

Države članice trebale bi:

promicati održivost, produktivnost, zapošljivost i ljudski kapital, poticanjem cjeloživotnog znanja, vještina i kompetencija u kontekstu digitalne i zelene tranzicije, demografskih promjena i ruskog agresivnog rata protiv Ukrajine;
obratiti pozornost na izazove s kojima se suočava nastavnička profesija, među ostalim ulaganjem u digitalne kompetencije nastavnika;
poticati jednake mogućnosti rješavanjem nejednakosti u sustavima obrazovanja i osposobljavanja;
pružiti nezaposlenim i neaktivnim osobama učinkovitu, pravodobnu, koordiniranu i prilagođenu pomoć;
ukloniti prepreke sudjelovanju na tržištu rada, na primjer prilagodbom radnih okruženja za osobe s invaliditetom;
riješiti pitanje rodne razlike u zapošljavanju i plaćama.

Države članice trebale bi:

surađivati sa socijalnim partnerima na poštenim, transparentnim i predvidljivim radnim uvjetima, uravnotežujući prava i obveze;
poticati i podupirati osobe koje mogu sudjelovati na tržištu rada, posebno ranjive skupine i one u regijama u nepovoljnom položaju;
pružati primjerenu naknadu za nezaposlenost popraćenu aktivnim politikama tržišta rada;
podupirati mobilnost učenika i radnika u cilju povećanja vještina i zapošljivosti;
nastojati stvoriti odgovarajuće uvjete za nove oblike rada, čime bi se ostvario njihov potencijal za otvaranje radnih mjesta;
uključiti socijalne partnere u zapošljavanje, socijalne i gospodarske reforme i politike za bolje socioekonomske ishode, uključujući u kriznim razdoblja, kao u slučaju ruskog agresivnog rata protiv Ukrajine i sve većeg troška života.

Države članice trebale bi:

promicati uključiva tržišta rada s mjerama za borbu protiv diskriminacije i promicanje jednakih mogućnosti;
osigurati jednako postupanje za nedovoljno zastupljene skupine u pogledu:
- zapošljavanja,
- socijalne zaštite,
- zdravstvene skrbi, skrbi za djecu i dugotrajne skrbi,
- obrazovanja, i
- pristupa robi i uslugama;
razraditi i integrirati tri sastavnice aktivnog uključivanja:
- odgovarajuće potpore dohotku,
- uključiva tržišta rad, i
- pristup kvalitetnim potpornim uslugama;
obratiti posebnu pozornost borbi protiv siromaštva (djece) i socijalne isključenosti, uključujući siromaštvo unatoč zaposlenju;
osigurati da svi imaju pristup osnovnim uslugama;
osigurati prikladne i održive mirovinske sustave;
pružiti zaštitu raseljenim osobama iz Ukrajine i provoditi potrebne mjere za maloljetnike bez pratnje, osiguravajući da djeca imaju pristup obrazovanju, skrbi i osnovnim uslugama.

Smjernice za 2022. – 2023. za politike zapošljavanja