Jači Schengenski informacijski sustav

KLJUČNE TOČKE

Arhitektura sustava

SIS se sastoji od sljedećeg.

• Središnji sustav (središnji SIS), uključujući:
  • funkciju tehničke podrške (CS-SIS) koja sadržava bazu podataka (baza podataka SIS-a) i obavlja tehnički nadzor i administrativne funkcije i rezervni CS-SIS;
  • jedinstveno nacionalno sučelje (NI-SIS).
• Nacionalni sustav (N.SIS) u svakoj zemlji za komunikaciju sa središnjim SIS-om, uključujući najmanje jedan nacionalni ili zajednički rezervni N.SIS. N.SIS može sadržavati datoteku („nacionalna kopija”) koja sadržava cjelovitu ili djelomičnu kopiju baze podataka SIS-a. Nije moguće pretraživati datoteke u drugom N.SIS-u, osim ako se dotična zemlja složila razmijeniti datoteku.
• Komunikacijska infrastruktura između CS-SIS-a, rezervnog CS-SIS-a i NI-SIS-a kojom se osigurava šifrirana virtualna mreža za podatke u SIS-u i njihova razmjena među ureda za zahtjeve za dodatne informacije kod nacionalnog unosa (Sirene).

Agencija Europske unije za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (eu-LISA):

• odgovorna je za operativno upravljanje središnjim SIS-om;
• obavlja poslove održavanja i tehničke aktivnosti potrebne za neometano funkcioniranje središnjeg SIS-a;
• provodi tehnička rješenja kako bi se povećala neprekinuta dostupnost središnjeg SIS-a;
• u iznimnim okolnostima može privremeno razviti dodatnu kopiju baze podataka SIS-a;
• objavljuje popis ureda N.SIS i njihovih ureda Sirene.

U postupovnim pravilima SIS-a navodi se sljedeće.

• Upozorenja¹ će se čuvati u SIS-u samo onoliko vremena koliko je potrebno da bi se postigla svrha zbog koje su uneseni.
• Upozorenja se moraju preispitati u određenim rokovima; država članica tada ih može odlučiti produžiti, u protivnom se automatski brišu. Rokovi za preispitivanje jesu:
  • pet godina za upozorenja o osobama za koje se traži uhićenje radi predaje ili izručenja i nestale osobe koje treba staviti pod zaštitu,
  • tri godine za upozorenja o osobama traženima za pomoć u sudskom postupku, upozorenja o nepoznatim traženim osobama, upozorenja o vraćanju i upozorenja o odbijanju ulaska i boravka; međutim, ako nacionalna odluka na kojoj se temelji upozorenje o vraćanju ili upozorenje o odbijanju ulaska i boravka predviđa rok valjanosti dulji od tri godine, upozorenje bi trebalo preispitati u roku od pet godina,
  • jedna godina za upozorenja o djeci u opasnosti, o ranjivim osobama koje treba spriječiti da putuju i o osobama koje su predmetom skrivenih, obavijesnih ili posebnih provjera,
  • deset godina za upozorenja o predmetima za posebne provjere ili o predmetima koji se oduzimaju ili upotrebljavaju kao dokaz u kaznenom postupku; Europska komisija donijela je provedbene akte za utvrđivanje kraćih rokova preispitivanja za pojedine kategorije upozorenja o predmetima.
• Kategorije podataka koje treba unijeti u sustav moraju biti osmišljene tako da krajnjim korisnicima pomažu da brzo identificiraju osobu i donose odluke. Moraju uključivati najmanji skup podataka (prezime, datum rođenja, razlog za upozorenje i mjeru koju treba poduzeti), uz druge podatke, kao što su vrsta kaznenog djela, fotografije i daktiloskopski² podaci, ako su dostupni.
• Uporaba biometrijskih i daktiloskopskih podataka mora poštovati pravo EU-a i temeljna prava i udovoljavati minimalnim standardima kvalitete i tehničkim specifikacijama.
• Slučaj mora biti primjeren, relevantan i dovoljno važan da opravdava unošenje upozorenja u SIS, primjerice upozorenje povezano s kaznenim djelom terorizma ispunjava te kriterije.
• Samo država članica izdavateljica može mijenjati, dopunjavati, ispravljati, ažurirati ili brisati podatke koje je unijela u SIS.
• Zemlja koja smatra da bi djelovanje po upozorenju bilo nespojivo s njezinim nacionalnim pravom, međunarodnim obvezama ili ključnim interesima može dodati oznaku³ upozorenju, koja naznačuje da neće poduzeti mjere na svojem državnom području.

Troškovi

• Proračun EU-a pokriva troškove rada, održavanja i daljnjeg razvoja središnjeg SIS-a i komunikacijske infrastrukture.
• Države članice pokrivaju troškove rada, održavanja i daljnjeg razvoja vlastitog N.SIS-a.

Glavne pojedinosti svake uredbe

Uredbom (EU) 2018/1860 jača se provedba i učinkovitost politike vraćanja EU-a.

• Utvrđuju se zajednički uvjeti i postupci za unošenje i obradu upozorenja i razmjenu dopunskih informacija o državljanima trećih zemalja na koje se odnose odluke o vraćanju⁴.
• Od nacionalnih tijela zahtijeva se da unose upozorenja čim se donese odluka o vraćanju.
• Njome se uspostavljanju kategorije podataka koje se moraju uključiti u upozorenje
• Uspostavljaju se usklađeni postupci za:
  • potvrdu vraćanja – potvrda da se postupilo u skladu s odlukom o vraćanju, i, u protivnom, obavijest poslanu relevantnim tijelima;
  • brisanje upozorenja kako bi se osiguralo da nema odgađanja između odlaska državljanina treće zemlje i aktiviranja zabrane ulaska; prema potrebi;
  • obvezno savjetovanje između nacionalnih tijela:
    • prije izdavanja ili produženja boravišne dozvole ili vize za dugotrajni boravak državljaninu zemlje izvan EU-a na kojeg se odnosi upozorenje o vraćanju u drugu državu članicu EU-a kojem je pridodana zabrana ulaska,
    • prije unosa upozorenja o odluci o vraćanju koja se odnosi na državljanina zemlje izvan EU-a koji ima valjanu boravišnu dozvolu ili vizu za dugotrajni boravak koju je izdala druga država članica ili u kasnijoj fazi.

Uredbom (EU) 2018/1861 obuhvaćena je upotrebu SIS-a za zabrane ulaska.

• Njome se utvrđuju uvjeti i postupci za unos i obradu upozorenja i razmjene dopunskih informacija⁵ o odbijanju ulaska ili prava boravka u EU-u državljanima zemalja izvan EU-a.
• Njome se uvode kategorije podataka koje se moraju uključiti u upozorenje.
• Uvode se usklađeni postupci za:
  • obvezan unos upozorenja kada je državljaninu treće zemlje odbijen ulazak ili pravo boravka jer predstavlja prijetnju sigurnosti ili podliježe restriktivnoj mjeri kojom se sprječava ulazak u državu članicu EU-a ili provoz kroz nju.
  • unos upozorenja o državljanima zemalja izvan EU-a koji su korisnici prava na slobodno kretanje unutar EU-a;
  • obvezno savjetovanje između nacionalnih tijela prije izdavanja ili produženja boravišne dozvole ili vize za dugotrajni boravak državljaninu treće zemlje na kojeg se odnosi pravo ulaska ili boravka u drugoj državu članici; ili prije ili nakon unosa upozorenja o odbijanju ulaska i boravka državljanina zemlje izvan EU-a koji ima valjanu boravišnu dozvolu ili vizu za dugotrajni boravak koju je izdala druga država članica.
• Državljanima trećih zemalja njome se jamči pravo da budu pismeno obaviješteni ako se na njih odnosi upozorenje.

Uredbom (EU) 2018/1862 poboljšava se i proširuje upotreba SIS-a za suradnju između policije i pravosudnih tijela.

• Njome se utvrđuju uvjeti i postupci za unos i obradu upozorenja u SIS-u o traženim i nestalim osobama i predmetima te za razmjenu dopunskih informacija i podataka u policijskoj i pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima.
• Obuhvaća postupke za upozorenja o:
  • osobama za koje se traži uhićenje radi predaje ili izručenja;
  • nestalim osobama;
  • ranjivim osobama koje treba spriječiti da putuju radi njihove vlastite zaštite ili radi sprječavanja prijetnje za javni poredak ili sigurnost;
  • djeci u opasnosti, konkretno od otmice, trgovanja ljudima ili toga da postanu žrtve kaznenih djela terorizma;
  • pojedincima koje se traže radi pomoći u sudskom postupku u svojstvu svjedoka ili jer im je uručen sudski poziv u vezi s kaznenim postupkom;
  • nepoznatim traženim osobama čija identifikacija se traži;
  • skrivenim, posebnim i obavijesnim provjerama za otkrivanje, istragu ili progon kaznenih djela, izvršavanje kaznene presude i sprječavanje prijetnji javnoj sigurnosti;
  • predmetima koje se treba oduzeti ili upotrebljavati kao dokaz u kaznenom postupku, posebice lako prepoznatljivim predmetima kao što su automobili, brodovi, zrakoplovi, vatreno oružje, osobne isprave i novčanice.

Informativna upozorenja o državljanima zemalja izvan EU-a

• Uredbom (EU) 2018/1862 također se utvrđuju pravila o informativnim upozorenjima usmjerenim na državljane zemalja izvan EU-a za koje se sumnja da su umiješani u terorizam i druga teška kaznena djela navedena u Prilogu I. Uredbi o Agenciji Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) (Uredba (EU) 2016/794 – vidjeti sažetak). Time se osigurava da se njihovo kretanje može pratiti i da sve relevantne informacije o njima mogu lako i odmah pristupiti agencije za izvršavanje zakonodavstva u državama članicama.
• Države članice mogu u SIS unositi informativna upozorenja o državljanima zemalja izvan EU-a u interesu EU-a na prijedlog Europola o unosu informativnog upozorenja na temelju informacija primljenih od tijela zemalja izvan EU-a ili međunarodnih organizacija. Europol mora obavijestiti svog službenika za zaštitu podataka kad da takav prijedlog.
• Europol može predložiti unos informativnih upozorenja u SIS ako ocijeni da:
  • postoji činjenična naznaka da osoba namjerava počiniti ili je počinila teroristička kaznena djela ili druga teška kaznena djela; ili
  • opća procjena osobe, posebno na temelju prethodnih kaznenih djela, daje razloga vjerovati da bi ta osoba mogla počiniti takvo kazneno djelo.
• Prije unosa informacija u SIS, Europol mora osigurati da je upozorenje potrebno i opravdano, da su informacije pouzdane i točne te da u sustavu ne postoji drugo upozorenje o dotičnoj osobi. Zatim prosljeđuje informacije koje posjeduje o određenom slučaju i rezultate svoje procjene državama članicama i predlaže da jedna država članica ili više njih unese informacijsko upozorenje u SIS. Države članice moraju uspostaviti potrebne postupke za unos, ažuriranje i brisanje informativnih upozorenja u SIS-u.

Prava subjekta podataka

Pojedinci imaju pravo:

• pristupa podacima koji se na njih odnose i koji se obrađuju u SIS-u;
• ispraviti netočne podatke;
• pokrenuti postupak pred sudovima ili nadležnim nadzornim tijelima radi pristupa, ispravljanja, brisanja, dobivanja informacija ili dobivanja naknade u vezi s upozorenjem koje se na njih odnosi.

Države članice:

• zalažu se za provođenje odluka o pravima na zaštitu podataka;
• na godišnjoj osnovi izvješćuju Europski odbor za zaštitu podataka o broju zahtjeva koji prime za pristup podatcima i ispravljanju netočnosti te o količini sudskih predmeta i njihovu ishodu.

Neovisna nadzorna tijela prate zakonitost nacionalnih obrada osobnih podataka u SIS-u; Europski nadzornik za zaštitu podataka uspostavljen u skladu s Uredbom (EU) 2018/1725 ima istu ulogu i za agenciju eu-LISA. Oni surađuju kako bi osigurali usklađeni nadzor nad SIS-om.

• Podatci obrađeni u SIS-u i povezane dopunske informacije ne smiju se prenositi ni stavljati na raspolaganje trećim zemljama ili međunarodnim organizacijama.
• Uredba (EU) 2018/1725 primjenjuje se na osobne podatke koje obrađuju Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu, Agencija Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu (Eurojust) i eu-LISA.
• Uredba (EU) 2016/679 (vidjeti sažetak) i Direktiva (EU) 2016/680 (vidjeti sažetak) primjenjuju se na osobne podatke koje obrađuju nacionalna tijela i službe.

Sljedeća tijela imaju pristup podacima u SIS-u.

• Nacionalna tijela odgovorna za:
  • nadzor državne granice, policijske i carinske kontrole;
  • sprečavanje, otkrivanje, istragu ili progon kaznenih djela terorizma ili drugih teških kaznenih djela;
  • ispitivanje uvjeta i donošenje odluka, uključujući u pogledu boravišnih dozvola i viza za dugotrajni boravak, te o ulasku, boravku i vraćanju državljana trećih zemalja;
  • sigurnosne provjere državljana trećih zemalja koji podnose zahtjev za međunarodnu zaštitu;
  • ispitivanje zahtjeva za vizu (samo za određene kategorije upozorenja);
  • odluke o naturalizaciji;
  • nacionalna pravosudna tijela, uključujući ona odgovorna za javni progon u kaznenim i istražnim postupcima;
  • izdavanje potvrda o registraciji vozila, brodova, zrakoplova i vatrenog oružja.
• Agencije EU-a u nastavku imaju pravo na pristup podacima SIS-a i njihovo pretraživanje pri izvođenju svojih zadaća u okviru svojih mandata.
  • Timovi Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu uključeni u zadaće povezane s vraćanjem i timovi za potporu upravljanju migracijama.
  • Agencija Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu bavi se pravosudnom suradnjom u kaznenim stvarima.
  • Europol može pristupiti svim podatcima, a ne samo nekima kao što je prije bio slučaj. Države članice SIS-a moraju obavijestiti agenciju za provedbu zakona o svim pogotcima ili upozorenjima koja se odnose na teroristička kaznena djela.

Prethodno navedene agencije obavještavaju zemlju članicu izdavateljicu kada se pretraživanjem otkrije postojanje upozorenja. Ne smiju povezivati dijelove SIS-a ili prenositi bilo koje njegove podatke u vlastite sustav.e

Komisija svakih pet godina ocjenjuje kako te agencije rade sa SIS-om.

Odgovornosti

Svaka država članica SIS-a:

• osigurava da su podatci točni, ažurirani i na zakonit način uneseni i pohranjeni u SIS-u te da poštuju opća pravila za obradu podataka;
• uspostavlja, djeluje, održava i razvija svoj N.SIS, prema zajedničkim standardima, protokolima i tehničkim postupcima te ga povezuje s NI-SIS-om;
• osigurava neprekinutu dostupnost podataka u SIS-u krajnjim korisnicima;
• prenosi svoja upozorenja putem N.SIS-a;
• imenuje ured N.SIS-a koji ima središnju odgovornost za osiguravanje neometanog rada i sigurnosti N.SIS-a, pristupa nacionalnih tijela SIS-u, opće sukladnosti s uredbom i odgovarajuće dostupnosti SIS-a za krajnje korisnike;
• imenuje nacionalno tijelo (ured Sirene) kao jedinstvenu kontaktnu točku koje je u svakom trenutku operativno za razmjenu i dostupnost svih dopunskih informacija o upozorenjima te za olakšavanje poduzimanja daljnjih mjera;
• donosi sigurnosne planove, planove za kontinuitet rada i planove za oporavak od katastrofa s ciljem zaštite podataka i sprječavanja neovlaštenog pristupa;
• primjenjuje pravila o poslovnoj tajni i povjerljivosti, uključujući pomno praćenje vanjskih ugovaratelja; privatnim poduzećima i organizacijama zabranjeno je operativno upravljanje N.SIS-om;
• vodi elektroničku evidenciju, obično izbrisanu nakon tri godine, o upozorenjima te o pristupu i razmjeni osobnih podataka kako bi provjerila je li pretraga zakonita i kako bi se osigurala cjelovitost i sigurnost podataka;
• ima nacionalan program osposobljavanja za SIS namijenjen osoblju s pravom pristupa SIS-u, o sigurnosti podataka i temeljnim pravima uključujući zaštitu podataka te o pravilima i postupcima u vezi s obradom podataka.

Komisija:

• donosi provedbene i delegirane akte o tehničkim aspektima SIS-a i po potrebi ih ažurira;
• prema Uredbi (EU) 2022/922 (vidjeti sažetak) ima opću koordinacijsku ulogu za mehanizam ocjenjivanja i praćenja koji provodi s vladama EU-a kako bi se osiguralo da se schengenska pravila u potpunosti primjenjuju na nacionalnoj razini;
• provodi cjelokupnu ocjenu središnjeg SIS-a, razmjenu dopunskih informacija među nacionalnim tijelima, uključujući procjenu sustava za automatiziranu identifikaciju otisaka prstiju i informacijske kampanje SIS-a koje će se odvijati tri godine nakon što se uredba počne primjenjivati i svake četiri godine nakon toga.

eu-LISA je odgovorna za:

• središnji SIS i njegovo operativno upravljanje, uključujući provjeru kvalitete podataka koje sadržava i sve zadaće potrebne za njegovo funkcioniranje svakog sata svakog dana u godini;
• komunikacijsku infrastrukturu i njezine ključne aspekte, posebno nadzor, sigurnost, koordinaciju između zemalja članica i pružatelja usluga te pitanja proračuna i ugovora;
• u vezi s uredom Sirene koordiniranje, upravljanje i podržavanje ispitivanja, održavanje i ažuriranje tehničkih specifikacija o razmjeni dopunskih informacija između ureda i komunikacijske infrastrukture te upravljanje tehničkim promjenama;
• donošenje potrebnih mjera za zaštitu podataka i sprječavanje neovlaštenog pristupa ili uporabe, uključujući sigurnost, kontinuitet rada i planove za oporavak od katastrofe za središnji SIS i komunikacijsku infrastrukturu;
• primjenu pravila o poslovnoj tajni i povjerljivosti i vođenju elektroničke evidencije pod istim uvjetima kao i nacionalna tijela;
• stavljanje na raspolaganje javnosti putem Službenog lista Europske unije popisa nacionalnih tijela ovlaštenih za pretraživanje podataka u SIS-u;
• izrađivanje dnevne, mjesečne i godišnje statistike o broju zapisa po kategoriji upozorenja, izostavljajući sve osobne podatke, a potom za objavu svojih izvješća.

Kampanje obavješćivanja javnosti

• Komisija, u suradnji s nadzornim tijelima i Europskim nadzornikom za zaštitu podataka vodi kampanju. Pokrenuta je kada se zakonodavstvo počelo primjenjivati i ponavlja se u redovitim intervalima kako bi se javnost obavijestila o:
  • ciljevima SIS-a;
  • podatcima koje ima;
  • tijelima s pristupom sustavu;
  • pravima subjekata podataka.
• Komisija održava javno dostupnima internetske stranice sa svim relevantnim informacijama o SIS-u.
• Države članice, u suradnji sa svojim nadzornim tijelima, moraju obavijestiti javnost o SIS-u.