Pravila ekonomskog upravljanja uvedena nakon financijske i ekonomske krize – revizija

KLJUČNE TOČKE

Od pojave ekonomske i financijske krize sustav ekonomskog upravljanja u EU-u značajno se promijenio. Promjene su imale važnu ulogu u osiguranju održive konvergencije, ekonomskog rasta i stvaranja više radnih mjesta.

Ciljevi paketa

Sedam uredbi koje se revidiraju žele:

• ojačati fiskalni nadzor u sklopu Pakta o stabilnosti i rastu (PSR), uvesti dodatni proračunski nadzor za zemlje europodručja i jačati nacionalne fiskalne okvire;
• uvesti novi postupak otkrivanja, sprečavanja i ispravljanja makroekonomskih neravnoteža;
• uspostaviti okvir za zemlje europodručja koje su u poteškoćama u pogledu financijske stabilnosti;
• pružiti obvezujuću pravnu osnovu za europski semestar koja, dok se ove uredbe nisu donijele, nije postojala.

Proračunski nadzor

Ekonomska i financijska kriza rezultirale su povećanjem deficita i dugova vlada u EU-u te otkrile propuste u nadzoru fiskalnih politika. Zakonodavstvo je reformiralo dva dijela Pakta o stabilnosti i rastu, preventivni i korektivni:

• preventivni dio Pakta o stabilnosti i rastu (osmišljen kako bi se izbjegla pojava prekomjernih javnih deficita) osnažen je i postrožen uvođenjem referentnog mjerila za rashode i postupkom znatnog odstupanja;
• korektivni dio poboljšan je stupanjem na snagu kriterija duga određenog Ugovorom (granica od 60 % BDP-a za javni dug) te povećanjem kazni nametnutima zemljama u europodručju koje ne zadovoljavaju preporuke postupka u slučaju prekomjernog deficita;
• PSR može se u slučaju krize primjenjivati fleksibilno i u sklopu korektivnog i preventivnog dijela. Kako bi ojačala vezu između ulaganja strukturnih reformi i proračunske odgovornosti, Europska komisija je u siječnju 2015. zemljama EU-a predložila nove smjernice o tome kako najbolje iskoristiti fleksibilnost u sklopu postojećih pravila Pakta o stabilnosti i rastu;
• prvom uredbom iz paketa dviju mjera (Uredba (EU) br. 473/2013) uvode se dodatni aspekti kojima se pojačava proračunski nadzor i nacionalni proračunski okviri zemalja europodručja. Komisiji nudi procjenu njihovih nacrta proračunskih planova i dodatno osnažuje postupak u slučaju prekomjernog deficita. Primjerice, time se Komisiji omogućuje da zemljama s prekomjernim deficitima daje autonomne preporuke.

Postupak zbog makroekonomskih neravnoteža

Paket šest mjera uveo je širi nadzor ekonomskih politika utvrđivanjem postupka zbog makroekonomskih neravnoteža za otkrivanje, sprječavanje i ispravljanje makroekonomskih neravnoteža. Postupak obuhvaća sljedeće korake:

• Izvješće o mehanizmu upozoravanja (AMR): analizira situaciju u zemljama EU-a pomoću ekonomskih pokazatelja kako bi se utvrdile potencijalne neravnoteže. Naglašava one zemlje EU-a za koje je potrebno provesti dodatnu detaljnu analizu (detaljna preispitivanja),
• detaljna preispitivanja: Komisija detaljno procjenjuje situaciju u zemljama za koje je u Izvješću o mehanizmu upozoravanja utvrđeno da im prijeti rizik od neravnoteže. Ovim se izvješćem dokazuje ili odbacuje postojanje neravnoteža te se utvrđuje jesu li one prekomjerne;
• Postupak zbog prekomjernih neravnoteža (EIP): ako se neravnoteža smatra prekomjernom, zemlja u pitanju može podlijegati postupku zbog prekomjernih neravnoteža i mora donijeti korektivni akcijski plan s vremenskim rasporedom i specifičnim rokovima;
• kazne : ako korektivni akcijski planovi zemalja europodručja nisu odgovarajući ili ako su loše provedeni.

Zemlje europodručja koje imaju poteškoća u pogledu pitanja financijske stabilnosti

Cilj je druge uredbe paketa dviju mjera (Uredba (EU) br. 472/2013) ojačati kontrolu i nadzor nad zemljama EU-a koje imaju ozbiljnih poteškoća s financijskom stabilnosti ili kojoj prijete takve poteškoće. Cilj joj je utvrditi postupak nadzora za zemlje EU-a koje su pod pojačanim nadzorom, programom makroekonomske prilagodbe ili nadzorom nakon isteka programa.

Ocjena učinkovitosti uredbi

• Prethodno navedeni zakoni koji upravljaju ovim sustavom ekonomskog upravljanja očigledno su ojačali trenutačnu strukturu upravljanja.
  • Iako je tek nedavno uspostavljen, reformirani okvir proračunskog nadzora već je odigrao ulogu u ispravljanju prekomjernih deficita. Prosječni proračunski deficit u zemljama EU-28 (¹) smanjen je s 4,5 % BDP-a u 2011. na procijenjeni postotak od 3 % za 2014. Broj zemalja podvrgnutih postupku zbog prekomjernog deficita pao je s 23 od 27 na 11 od 28 do kraja 2014.
  • Postupak zbog makroekonomskih neravnoteža doprinio je zajedničkom razumijevanju strateških izazova s kojima su suočene zemlje EU-a te neravnoteža koje se ispravljaju.
  • Novim pravilima povećane su transparentnost, predvidljivost, izvedivost i učinkovitost nadzora nad zemljama i praćenja zemalja koje su suočene s ozbiljnim financijskim poteškoćama ili koje će vjerojatno biti suočene s njima.
• Međutim, s obzirom na nedavno stupanje na snagu ovog novog sustava ekonomskog upravljanja i stoga ograničenog iskustva u tom pogledu, teško je izvesti zaključke o učinkovitosti propisa u ovoj fazi.
• Dosad se sustav primjenjivao u kontekstu teške financijske i ekonomske krize. Međutim, učinkovitost sustava u velikoj mjeri ovisi o ispravnom funkcioniranju njegova preventivnog dijela, što će se vidjeti u povoljnijem ekonomskom okruženju.
• Dok su uredbe osnažile okvir ekonomskog upravljanja EU-a, revizija otkriva da postoje i aspekti koje je potrebno unaprijediti. Oni uključuju transparentnost i složenost okvira temeljenog na okvirima te njegov učinak na rast i neravnoteže.