13/Sv. 030

HR

Službeni list Europske unije

1

---

---

/

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

01.07.2013.

---

Uvodna napomena

U skladu s člankom 52. Akta o uvjetima pristupanja Republike Hrvatske i prilagodbama Ugovora o Europskoj uniji, Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, potpisanog 9. prosinca 2011., tekstovi akata institucija donesenih prije pristupanja koje su te institucije sastavile na hrvatskom jeziku od dana pristupanja vjerodostojni su pod istim uvjetima kao i tekstovi sastavljeni na sadašnjim službenim jezicima. Tim se člankom također predviđa da se tekstovi objavljuju u Službenom listu Europske unije ako su tekstovi na sadašnjim jezicima tako objavljeni.

U skladu s tim člankom objavljuje se posebno izdanje Službenog lista Europske unije na hrvatskom jeziku, koje sadržava tekstove obvezujućih općih akata. To izdanje obuhvaća akte usvojene u razdoblju od 1952. godine do dana pristupanja.

Objavljeni tekstovi podijeljeni su na 20 poglavlja koja slijede raspored iz Registra važećeg zakonodavstva Europske unije, i to:

01	Opća, financijska i institucionalna pitanja
02	Carinska unija i slobodno kretanje robe
03	Poljoprivreda
04	Ribarstvo
05	Sloboda kretanja radnika i socijalna politika
06	Pravo poslovnog nastana i sloboda pružanja usluga
07	Prometna politika
08	Politika tržišnog natjecanja
09	Porezi
10	Ekonomska i monetarna politika i slobodno kretanje kapitala
11	Vanjski odnosi
12	Energetika
13	Industrijska politika i unutarnje tržište
14	Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata
15	Okoliš, potrošači i zaštita zdravlja
16	Znanost, informiranje, obrazovanje i kultura
17	Pravo poduzećâ
18	Zajednička vanjska i sigurnosna politika
19	Područje slobode, sigurnosti i pravde
20	Europa građana

Spomenuti registar, koji vodi Ured za publikacije, dostupan je na internetu (eur-lex.europa.eu) na službenim jezicima Europske unije. Bibliografskoj bilješci svakog akta može se pristupiti putem registra, gdje se mogu pronaći upućivanja na posebno izdanje i na ostale analitičke metapodatke.

Akti objavljeni u posebnom izdanju, uz određene iznimke, objavljuju se u obliku u kojem su bili objavljeni u Službenom listu na izvornim službenim jezicima. Stoga pri uporabi posebnog izdanja treba uzeti u obzir naknadne izmjene, prilagodbe ili odstupanja koje su usvojile institucije, Europska središnja banka ili su predviđene u Aktu o pristupanju.

Iznimno, kad se opsežni tehnički prilozi poslije zamijene novim prilozima, navodi se samo upućivanje na posljednji akt koji zamjenjuje prilog. Takav je slučaj u pojedinim aktima koji sadržavaju popise carinskih oznaka (poglavlje 02), aktima o prijevozu opasnih tvari, aktima o pakiranju i označivanju tih tvari (poglavlja 07 i 13) te nekima od protokola i priloga Sporazumu o Europskom gospodarskom prostoru.

Također, Pravilnik o osoblju objavljuje se kao pročišćeni tekst koji obuhvaća sve izmjene do kraja 2012. godine. Daljnje izmjene objavljuju se u izvornom obliku.

Posebno izdanje sadržava dva sustava numeracije stranica:

i.

izvorna numeracija stranica, zajedno s datumom objave francuskog, talijanskog, njemačkog i nizozemskog izdanja Službenog lista, engleskog i danskog izdanja od 1. siječnja 1973., grčkog izdanja od 1. siječnja 1981., španjolskog i portugalskog izdanja od 1. siječnja 1986., finskog i švedskog izdanja od 1. siječnja 1995., češkog, estonskog, latvijskog, litavskog, mađarskog, malteškog, poljskog, slovačkog i slovenskog izdanja od 1. svibnja 2004. te bugarskog i rumunjskog izdanja od 1. siječnja 2007. U numeraciji stranica postoje praznine jer svi akti objavljeni u to vrijeme nisu objavljeni u posebnom izdanju. Kada se prilikom citiranja akata upućuje na Službeni list, potrebno je navesti stranicu sukladno izvornoj numeraciji;

ii.	numeracija stranica posebnog izdanja neprekinuta je i ne smije se navoditi prilikom citiranja akata.

Do lipnja 1967. numeracija stranica u Službenom listu počinjala je iznova svake godine. Od tada nadalje svaki broj Službenog lista počinje na prvoj stranici.

Od 1. siječnja 1968. Službeni list podijeljen je na dva dijela:

—	Zakonodavstvo („L”),

—	Informacije i objave („C”).

Od 1. veljače 2003. prijašnje ime „Službeni list Europskih zajednica” promijenjeno je, na temelju Ugovora iz Nice, u „Službeni list Europske unije”.

---

13/Sv. 030

HR

Službeni list Europske unije

3

---

31970L0311

---

L 133/10

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

08.06.1970.

---

DIREKTIVA VIJEĆA

od 8. lipnja 1970.

o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na uređaj za upravljanje motornim vozilima i njihovim prikolicama

(70/311/EEZ)

VIJEĆE EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice, a posebno njegov članak 100.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Skupštine (1),

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i socijalnog odbora (2),

budući da se tehnički zahtjevi koje motorna vozila moraju zadovoljavati u skladu s nacionalnim zakonodavstvima odnose, među ostalim, na uređaj za upravljanje;

budući da se ti zahtjevi razlikuju među državama članicama; budući da je stoga potrebno da sve države članice donesu iste zahtjeve povrh ili umjesto svojih postojećih pravila, posebno kako bi se omogućio postupak EEZ homologacije tipa koji podliježe Direktivi Vijeća (3) od 6. veljače 1970. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na homologaciju tipa motornih vozila i njihovih prikolica, koji se treba primijeniti na svaku vrstu vozila,

DONIJELO JE OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Za potrebe ove Direktive, „vozilo” znači bilo koje motorno vozilo namijenjeno za uporabu na cesti, sa ili bez nadogradnje, s najmanje četiri kotača i s najvećom konstrukcijskom brzinom većom od 25 kilometara na sat, i s njegovim prikolicama, uz izuzetak tračnih vozila, poljoprivrednih traktora te strojeva i drugih radnih strojeva.

Članak 2.

Nijedna država članica ne može odbiti dodijeliti EEZ ni nacionalnu homologaciju tipa vozila zbog razloga koji se odnose na uređaj za upravljanje, ako taj uređaj ispunjava zahtjeve određene u Prilogu.

Članak 3.

Izmjene potrebne za prilagodbu zahtjeva Priloga kako bi se uzeo u obzir tehnički napredak donose se u skladu s postupkom određenim u članku 13. Direktive Vijeća od 6. veljače 1970. o homologaciji tipa motornih vozila i njihovih prikolica.

Članak 4.

1.   Države članice donose odredbe koje sadrže zahtjeve potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom u roku od osamnaest mjeseci od njezina priopćenja i o tome odmah obavješćuju Komisiju.

2.   Države članice osiguravaju da se tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva dostavi Komisiji.

Članak 5.

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

---

(1)  SL C 160, 18.12.1969., str. 7.

(2)  SL C 10, 27.1.1970., str. 18.

(3)  SL L 42, 23.2.1970., str. 1.

---

PRILOG

1.   DEFINICIJE

1.1.   Uređaj za upravljanje

„Uređaj za upravljanje” znači sva oprema čija je svrha da promijeni smjer kretanja vozila.

Može se smatrati da uređaj za upravljanje uključuje:

—	upravljač,

—	kormilarski uređaj,

—	upravljačke kotače,

—	gdje je primjenjivo, posebnu opremu za proizvodnju dodatne ili neovisne snage.

1.1.1.   Upravljač

„Upravljač” znači dio kojim vozač izravno rukuje kako bi upravljao vozilom.

1.1.2.   Kormilarski uređaj

1.1.2.1.   U slučaju motornih vozila, „kormilarski uređaj” znači svi sastavni dijelovi između upravljača i upravljačkih kotača, uz izuzetak posebne opreme iz točke 1.1.4. Kormilarski uređaj može biti mehanički, hidraulički, pneumatski, električni ili spoj bilo kojih od navedenih.

1.1.2.2.   U slučaju prikolica, „kormilarski uređaj” znači svi sastavni dijelovi koji prenose do upravljačkih kotača silu potrebnu kako bi se promijenio smjer kretanja vozila.

1.1.3.   Upravljački kotači

„Upravljački kotači” znači kotači čije se poravnavanje može promijeniti izravno ili neizravno u odnosu na vozilo kako bi se promijenio smjer kretanja vozila.

1.1.4.   Posebna oprema

„Posebna oprema” znači onaj dio uređaja za upravljanje kojim se proizvodi dodatna ili neovisna snaga. Dodatna ili neovisna snaga može se proizvesti bilo kojim mehaničkim, hidrauličkim, pneumatskim ili električnim sustavom, ili spojem bilo kojeg od navedenih sustava (na primjer pumpom za ulje, kompresorom ili akumulatorom).

1.2.   Razne vrste uređaja za upravljanje

Ovisno o izvoru snage koja je potrebna za progib upravljačkih kotača, razlikuju se sljedeće vrste uređaja za upravljanje:

1.2.1.1.

ručni uređaj za upravljanje kod kojeg se upravljačka snaga dobiva isključivo mišićnom snagom vozača;

1.2.1.2.

poduprti uređaj za upravljanje u kojem upravljačku snagu osiguravaju mišićna snaga vozača i posebna oprema iz točke 1.1.4.;

1.2.1.3.

servo-uređaj za upravljanje u kojem upravljačku snagu osigurava isključivo posebna oprema iz stavke 1.1.4.

1.3.   Sila na volanu

„Sila na volanu” znači sila za upravljanje koju vrši vozač na upravljač kako bi upravljao vozilom.

2.   ZAHTJEVI ZA IZRADU, UGRADNJU I NADZOR

2.1.   Opći zahtjevi

2.1.1.   Uređaj za upravljanje mora osigurati lagano i sigurno rukovanje vozilom; prema potrebi, vozilo se mora opremiti poduprtim mehanizmom.

2.2.   Posebni zahtjevi

2.2.1.   Upravljač

2.2.1.1.   Upravljač se mora lagano rabiti i rukovati. Smjer kretanja upravljača mora omogućavati postepeno skretanje. Smjer kretanja upravljača mora jasno odgovarati željenoj promjeni smjera vozila.

2.2.1.2.   Sila na volanu potrebna za postizanje kruženja opsega 12 metara, počevši od početnog položaja, ne smije prelaziti 25 kilograma.

U slučaju poduprtih uređaja za upravljanje, ako se izgubi pomoćno napajanje sila na volanu ne smije preći 60 kilograma.

2.2.1.3.   Kako bi se provjerila usklađenost sa zahtjevom u točki 2.2.1.2. gore, vozilo treba opisati spiralno kretanje pri brzini od 10 kilometara na sat, počevši od početnog položaja. Sila na volanu bilježi se na upravljačkom kotaču do trenutka kad upravljački kotač dostigne položaj koji odgovara vozilu koje ulazi u krug s opsegom od 12 metara; sila na volanu ne smije prijeći određene vrijednosti. Trajanje manevra (vrijeme između trenutka kad se upravljačem počne upravljati i trenutka kad dostigne položaj kad se uzimaju mjere) ne smije prelaziti četiri sekunde u uobičajenim slučajevima i šest sekundi ako dodatno napajanje ne radi. Jedan se manevar treba izvršiti udesno, a jedan ulijevo.

Za ispitivanje, vozilo se mora opteretiti do njegove tehnički najveće dopuštene težine; tlak u gumama i raspodjela težine moraju odgovarati vrijednostima koje je naveo proizvođač.

2.2.2.   Kormilarski uređaj

2.2.2.1.   Mora biti moguće upravljati vozilom čak i u slučaju potpunog ili djelomičnog kvara na hidrauličnim, pneumatskim ili električnim sastavnim dijelovima kormilarskog uređaja.

2.2.2.2.   Mehanički kormilarski uređaj mora udovoljavati svim operativnim zahtjevima. Mora biti lako dostupan za održavanje i nadzor.

2.2.3.   Upravljački kotači

2.2.3.1.   Stražnji kotači ne smiju biti jedini upravljački kotači. Ovaj se zahtjev ne primjenjuje na polu-prikolice.

Motorna vozila čijim se stražnjim kotačima također upravlja moraju se podvrgnuti sljedećem ispitivanju:

2.2.3.2.1.   Vozač mora moći održati stražnje kotače u ravnini, bez nekog neuobičajenog upravljačkog ispravljanja, na ravnoj i vodoravnoj cesti pri brzini od 80 kilometara na sat ili pri najvećoj konstrukcijskoj brzini ako je ista manja od 80 kilometara na sat.

2.2.3.3.   Prikolice se također moraju podvrgnuti ispitivanju određenom u točki 2.2.3.2.1., pri brzini od 80 kilometara na sat ili pri tehnički dozvoljenoj brzini koju je naveo proizvođač ako je ta brzina manja od 80 kilometara na sat, u sljedećim slučajevima:

—	kad je prikolica opremljena s više od jedne osovine koje imaju upravljačke kotače,

—	kad je prikolica poluprikolica opremljena s barem jednom osovinom koja ima upravljačke kotače (1).

2.2.4.   Posebna oprema

2.2.4.1.   Servo-uređaj za upravljanje nije dozvoljen.

2.2.4.2.   Kad poduprti uređaj za upravljanje nema vlastiti izvor dodatnog napajanja, isti mora uključivati poseban spremnik energije. Ako je izvor napajanja koji se rabi komprimiran zrak, spremnik komprimiranog zraka mora se zaštititi nepovratnim ventilom.

2.2.4.3.   Mora biti moguće upravljati vozilom čak i kad posebna oprema zakaže.

---

(1)  Kako je ispravljeno ispravkom objavljenim u SL L 196 od 3. rujna 1970.

---

13/Sv. 030

HR

Službeni list Europske unije

7

---

31976L0114

---

L 024/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

18.12.1975.

---

DIREKTIVA VIJEĆA

od 18. prosinca 1975.

o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na propisane pločice i natpise za motorna vozila i njihove prikolice te na njihov položaj i način pričvršćivanja

(76/114/EEZ)

VIJEĆE EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući o obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice, a posebno njegov članak 100.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Skupštine (1),

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i socijalnog odbora (2),

budući da se tehnički zahtjevi koje motorna vozila moraju zadovoljavati u skladu s nacionalnim zakonodavstvima, odnose, među ostalim, na propisane pločice i natpise i na njihovo mjesto i način pričvršćivanja;

budući da se ti zahtjevi razlikuju u državama članicama; budući da je stoga potrebno da sve države članice donesu iste zahtjeve kao dodatak ili povrh svojih postojećih pravila, posebno kako bi se omogućilo da se postupak EEZ homologacije tipa koji podliježe Direktivi Vijeća br. 70/156/EEZ od 6. veljače 1970. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na homologaciju tipa motornih vozila i njihovih prikolica (3) može primijeniti na svaki tip vozila;

budući da usklađivanje nacionalnog zakonodavstva u odnosu na motorna vozilima uključuje uzajamno priznavanje provjera država članica koje svaka od njih provodi na temelju zajedničkih odredaba; budući da se, kako bi takav sustav uspješno djelovao, te odredbe moraju primjenjivati na sve države članice s učinkom od istog dana,

DONIJELO JE OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

U smislu ove Direktive, „vozilo” znači svako motorno vozilo namijenjeno za uporabu na cesti, sa ili bez nadogradnje, s najmanje četiri kotača i s najvećom konstrukcijskom brzinom koja je veća od 25 km/h, uz izuzetak tračnih vozila, poljoprivrednih i šumskih traktora i strojeva i drugih radnih strojeva.

Članak 2.

Nijedna država članica ne može odbiti dodijeliti EEZ homologaciju tipa niti nacionalnu homologaciju tipa vozila zbog propisanih pločica i natpisa i njihovog mjesta i načina pričvršćivanja ako oni zadovoljavaju zahtjeve određene u Prilogu ovoj Direktivi.

Članak 3.

Nijedna država članica ne smije odbiti registrirati niti zabraniti prodaju, početak uporabe ili uporabu bilo kojeg vozila zbog propisanih pločica i natpisa i njihovog mjesta i načina pričvršćivanja, ako isti zadovoljavaju zahtjeve određene u Prilogu ovoj Direktivi.

Članak 4.

Izmjene potrebne za prilagodbu zahtjeva Priloga tehničkom napretku donose se u skladu s postupkom određenim u članku 13. Direktive 70/156/EEZ.

Članak 5.

1.   Do 1. siječnja 1977. države članice donose i objavljuju odredbe potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom i o tome odmah obavješćuju Komisiju.

One primjenjuju ove odredbe s učinkom od 1. listopada 1978.

2.   Po priopćenju ove Direktive, države članice poduzimaju mjere kako bi obavijestile Komisiju, u vremenu koje je Komisiji dostatno za podnošenje primjedbi, o svim prijedlozima zakona i drugih propisa koje namjeravaju donijeti u području obuhvaćenom ovom Direktivom.

Članak 6.

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

---

(1)  SL C 5, 8.1.1975., str. 41.

(2)  SL C 47, 27.2.1975., str. 4.

(3)  SL L 42, 23.2.1970., str. 1.

---

PRILOG

1.   OPĆENITO

1.1.   Sva vozila moraju se opremiti tablicom i natpisima kako je opisano u sljedećim odjeljcima. Tablicu i natpise pričvršćuje proizvođač ili njegov propisno ovlašteni zastupnik.

2.   PROIZVOĐAČEVA TABLICA

2.1.   Proizvođačeva tablica, oblikovana po uzorku u Dodatku, mora biti čvrsto pričvršćena na uočljivom i lako dostupnom mjestu na dijelu koji se uobičajeno ne mijenja pri uporabi. Sljedeći podaci moraju se navesti jasno i neizbrisivo prema navedenom redu:

2.1.1.   Ime proizvođača.

2.1.2.   Broj EEZ homologacije tipa (1).

Ovaj se broj sastoji od malog slova „e” nakon kojeg slijedi, prema zadanom redu, identifikacijski broj ili slova države koja je dodijelila EEZ homologaciju tipa (1 za Njemačku, 2 za Francusku, 3 za Italiju, 4 za Nizozemsku, 6 za Belgiju, 11 za Ujedinjenu Kraljevinu, 13 za Luksemburg, DK za Dansku, IRL za Irsku) i broj homologacije tipa, koji odgovara broju potvrde o homologaciji tipa vozila. Zvjezdica se stavlja između slova „e” i identifikacijskog broja ili slova države koja je dodijelila EEZ homologaciju tipa, te između identifikacijskog broja ili slova i broja homologacije tipa.

2.1.3.   Identifikacijski broj vozila.

2.1.4.   Najveća dozvoljena opterećena težina vozila.

2.1.5.   Najveća dozvoljena opterećena težina vozila, kad se vozilo rabi za vuču.

2.1.6.   Najveća dozvoljena težina za svaku os, navedena od prednje osi prema zadnjoj.

2.1.7.   U slučaju poluprikolice, najveća dozvoljena težina na svornjaku sedla.

2.1.8.   Zahtjevi od 2.1.4. do 2.1.7. ne stupaju na snagu dok ne istekne 12 mjeseci od dana donošenja Direktive Vijeća o težinama i mjerama motornih vozila i njihovih prikolica. Međutim, država članica u međuvremenu može zahtijevati da najveće dozvoljene težine propisane u njezinom nacionalnom zakonodavstvu budu prikazane na tablici svakog vozila koje se počne rabiti na njezinom državnom prostoru.

Ako je tehnički dozvoljena težina veća od najveće službeno dozvoljene težine, dotična država članica može zatražiti da se također navede tehnički dozvoljena težina. Težina bi bila navedena u dva stupca: najveća službeno dozvoljena težina na lijevoj strani, a tehnički dozvoljena težina na desnoj strani.

2.2.   Proizvođač može navesti dodatne podatke dolje ili bočno od propisanih oznaka, izvan jasno označenog pravokutnika u kojem su isključivo podaci, propisani u od 2.1.1. do 2.1.8. (vidjeti Dodatak ovom Prilogu).

IDENTIFIKACIJSKI BROJ VOZILA

Identifikacijski broj vozila jest utvrđeni spoj znakova koje je svakom vozilu dodijelio proizvođač. Njegova svrha jest osigurati da se svako vozilo može jasno identificirati tijekom razdoblja od 30 godina preko posrednika proizvođača, bez potrebe za pozivanjem na daljnje podatke. Identifikacijski broj vozila mora zadovoljavati sljedeće zahtjeve:

3.1.   Mora biti označen na proizvođačevoj tablici, na šasiji, okviru ili na drugom sličnom dijelu vozila.

3.1.1.   Mora se sastojati od dva dijela: prvi, sastavljen od najviše šest znakova (slova ili brojki), koji označava opća obilježja vozila, posebno tip i model; drugi, sastavljen od osam znakova od kojih prva četiri mogu biti slova ili brojke i druge četiri isključivo brojke, koje daju, zajedno s prvim dijelom, jasnu identifikaciju određenog vozila.

3.1.2.   Gdjegod je to moguće, mora biti označen u jednom redu. Kao izuzetak, zbog tehničkih razloga, može se također označiti u dva reda. Međutim, u tom slučaju ne smije biti praznih mjesta između dva dijela.

Ne smije biti praznih mjesta između znakova.

U drugom dijelu, svako neuporabljeno mjesto mora se ispuniti nulom kako bi se dobio ukupni zbroj od osam znakova.

Početak i kraj svakog reda mora se označiti simbolom koji nije arapski broj niti rimsko veliko slovo i koje se ne može zamijeniti nekim drugim simbolom. Također je dozvoljeno staviti takav simbol između dva odjeljka u jednom redu (3.1.1.).

3.2.   Uz to, identifikacijski broj mora:

3.2.1.   biti označen na šasiji, okviru ili drugom sličnom dijelu vozila, na desnoj strani vozila;

3.2.2.   biti postavljen na jasno vidljivom i lako dostupnom mjestu postupkom, primjerice zakucavanjem ili žigosanjem, tako da se ne može izbrisati ni uništiti.

4.   ZNAKOVI

4.1.   Za sve oznake, određene u odjeljcima 2. i 3., moraju se rabiti latinica i arapske brojke. Međutim, latinica koja se rabi u oznakama određenim u 2.1.1. i 2.1.3. i 3. mora se pisati velikim slovima.

4.2.   Za identifikacijski broj vozila:

4.2.1.   nije dozvoljena uporaba slova I, O i Q, te crtica, zvjezdica i ostalih posebnih znakova, koji nisu simboli iz krajnjeg stavka 3.1.2.;

4.2.2.   najmanja veličina slova i brojki mora biti kako slijedi:

4.2.2.1.   7 mm za znakove, označene neposredno na šasiji, okviru ili drugoj sličnoj strukturi vozila;

4.2.2.2.   4 mm za znakove označene na proizvođačevoj tablici.

---

(1)  Nacionalni homologacijski broj može se rabiti umjesto broja EEZ homologacije tipa dok se isti ne dodijeli.

DODATAK

UZORAK PROIZVOĐAČEVE TABLICE

(vidjeti 2.1. i 2.2.)

Primjer za vozilo kategorije N3.

Dodatni podaci (vidjeti 2.2.) mogu se navesti dolje ili pokraj propisanih podataka unutar pravokutnika prikazanih isprekidanim linijama u gornjem uzorku.

---

13/Sv. 030

HR

Službeni list Europske unije

12

---

31991L0663

---

L 366/17

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

10.12.1991.

---

DIREKTIVA KOMISIJE

od 10. prosinca 1991.

o prilagodbi tehničkom napretku Direktive Vijeća 76/756/EEZ o ugradbi uređaja za osvjetljivanje i uređaja za svjetlosnu signalizaciju na motorna vozila i njihove prikolice

(91/663/EEZ)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice, a posebno njegov članak 100.a,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 70/156/EEZ od 6. veljače 1970. o homologaciji tipa motornih vozila i njihovih prikolica (1), kako je zadnje izmijenjena Direktivom 87/403/EEZ od 25. lipnja 1987. (2), a posebno njezin članak 11.,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 76/756/EEZ od 27. srpnja 1976. o ugradbi uređaja za osvjetljivanje i uređaja za svjetlosnu signalizaciju na motorna vozila i njihove prikolice (3) kako je zadnje izmijenjena Direktivama: 80/233/EEZ od 21. studenoga 1979. (4), 82/244/EEZ od 17. ožujka 1982. (5), 83/276/EEZ od 26. svibnja 1983. (6), 84/8/EEZ od 14. prosinca 1983. (7) i 89/278/EEZ od 28. ožujka 1989. (8),

budući da je radi jasnoće potrebno pripremiti pročišćeni tekst navedenih Direktiva;

budući da je trenutačno s obzirom na tehnički napredak moguće provesti daljnje izmjene, što se prije svega odnosi na mogućnost detaljnijeg opisa zahtjeva prema kojem boja glavnih svjetala odsada mora biti samo bijela, pokazivača smjera za određena vozila i zahtjeva koji se odnose na svjetiljke na pokretnim dijelovima vozila te drugih pojedinosti;

budući da su mjere koje su utvrđene ovom Direktivom u skladu s mišljenjem Odbora za prilagodbu tehničkom napretku direktiva o uklanjanju tehničkih prepreka u sektoru trgovine motornim vozilima,

DONIJELA JE OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Direktiva 76/756/EEZ mijenja se kako slijedi:

1.	članci se zamjenjuju sljedećim člancima ove Direktive;

2.	prilozi se zamjenjuju prilozima ovoj Direktivi.

Članak 2.

U smislu ove Direktive, „vozilo” znači svako vozilo na koje se odnosi Direktiva Vijeća 70/156/EEZ.

Članak 3.

1.   S učinkom od 1. siječnja 1993., niti jedna država članica ne može:

—	odbiti, s obzirom na tip vozila, odobriti EZ homologaciju tipa, izdati dokument naveden u članku 10. stavku 1. zadnjoj alineji Direktive 70/156/EEZ, ni odobriti nacionalnu homologaciju tipa, niti

—	zabraniti početak uporabe vozila,

na temelju razloga koji se odnose na ugradbu uređaja za osvjetljivanje i svjetlosnu signalizaciju, na navedenom tipu vozila ili na navedenim vozilima, ako su navedeni uređaji ugrađeni u skladu sa zahtjevima ove Direktive.

2.   S učinkom od 1. listopada 1993., države članice:

—	više ne izdaju dokument spomenut u članku 10. stavku 1. zadnjoj alineji Direktive 70/156/EEZ, i

—	mogu odbiti dodijeliti nacionalnu homologaciju tipa

s obzirom na tip vozila na kojem ugrađeni uređaji za osvjetljivanje i svjetlosnu signalizaciju nisu u skladu sa zahtjevima ove Direktive.

3.   S učinkom od od 1. listopada 1994., države članice mogu zabraniti početak uporabe vozila na kojima ugradba takvih uređaja nije u skladu sa zahtjevima ove Direktive.

Članak 4.

Država članica koja je odobrila EZ homologaciju tipa poduzima potrebne mjere kako bi osigurala da je obaviještena o svim prilagodbama bilo kojeg sastavnog dijela ili značajki spomenutih u Prilogu I. točki 1.1. Nadležna tijela dotične države članice odlučuju je li potrebno provesti dodatna ispitivanja na prilagođenom tipu vozila i sastavljati novi izvještaj. Ako navedena ispitivanja otkriju da nisu zadovoljeni zahtjevi ove Direktive, prilagodbe se ne odobravaju.

Članak 5.

Sve izmjene koje su potrebne kako bi se sadržaj priloga ovoj Direktivi prilagodio tehničkom napretku, donose se u skladu s postupkom predviđenim u članku 13. Direktive 70/156/EEZ.

Članak 6.

1.   Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom prije 1. siječnja 1993. i o tome odmah obavješćuju Komisiju.

2.   Kada države članice donose ove odredbe, te odredbe prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu. Oblik tog upućivanja određuju države članice.

3.   Države članice osiguravaju da se tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donose u području koje obuhvaća ova Direktiva dostavi Komisiji.

Članak 7.

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

---

(1)  SL L 42, 23.2.1970., str. 1.

(2)  SL L 220, 8.8.1987., str. 44.

(3)  SL L 262, 27.9.1976., str. 1.

(4)  SL L 51, 25.2.1980., str. 8.

(5)  SL L 109, 22.4.1982., str. 31.

(6)  SL L 151, 9.6.1983., str. 47.

(7)  SL L 9, 12.1.1984., str. 24.

(8)  SL L 109, 20.4.1989., str. 38.

---

PRILOG I.

UGRADBA UREĐAJA ZA OSVJETLJIVANJE I SVJETLOSNU SIGNALIZACIJU

1.   DEFINICIJE

U smislu ove Direktive:

1.1.   Izraz „tip vozila s obzirom na ugradbu uređaja za osvjetljivanje i svjetlosnu signalizaciju”

znači vozila koja se ne razlikuju prema osnovnim značajkama navedenima u točkama od 1.1.1. do 1.1.4.

Sljedeće se također ne smatra „vozilima drukčijeg tipa”: vozila koja se razlikuju unutar značenja točaka od 1.1.1. do1.1.4., no ne na način da to uključuje promjenu tipa, broja, položaja i geometrijske vidljivosti svjetala te nagib oborenog svjetlosnog snopa koji je propisan za dotična vozila te vozila s ugrađenim dodatnim svjetiljkama ili bez njih;

1.1.1.   dimenzije i vanjski oblik vozila;

1.1.2.   broj i položaj uređaja;

1.1.3.   sustav za poravnavanje glavnih svjetala;

1.1.4.   sustav objesa.

1.2.   „Poprečna ravnina”

znači uspravna ravnina okomita na srednju uzdužnu ravninu vozila.

1.3.   „Neopterećeno vozilo”

znači vozilo koje je u urednom voznom stanju, kako je određeno u Prilogu I. točki 2.6., u oglednom opisnom dokumentu, Direktive 70/156/EEZ, no bez vozača.

1.4.   „Opterećeno vozilo”

znači vozilo opterećeno do svoje tehnički dopuštene najveće mase, koju je ustanovio proizvođač, koji također mora odrediti raspodjelu te mase na pojedine osovine u skladu s postupkom opisanim u Dodatku I.

1.5.   „Uređaj”

znači sastavni dio ili sklop sastavnih dijelova koji se upotrebljava za obavljanje jedne ili više funkcija.

1.6.   „Svjetlosni izvor s obzirom na žarnu nit svjetla”

znači sama žarna nit. (U slučaju svjetla s više žarnih niti, svaka od njih čini svjetlosni izvor).

1.7.   „Svjetlo”

znači uređaj namijenjen za osvjetljivanje ceste ili za emitiranje svjetlosnog signala. Svjetlosni uređaji za osvjetljivanje stražnje registarske pločice i katadiopteri također se smatraju svjetlima.

1.7.1   „Istovrijedna svjetla”

znači svjetla koja imaju istu funkciju i koja su odobrena u zemlji u kojoj je vozilo registrirano; takva svjetla mogu imati različite značajke od značajki svjetala kojima je vozilo opremljeno u vrijeme homologacije pod uvjetom da zadovoljavaju zahtjeve navedene u ovom Prilogu.

1.7.2.   „Jednofunkcijsko svjetlo”

znači dio uređaja koji obavlja funkciju pojedinačnog osvjetljivanja i svjetlosne signalizacije.

1.7.3.   „Neovisna svjetla”  (1)

znači svjetla koja imaju odvojene osvjetljivajuće površine odvojene svjetlosne izvore i odvojena svijetleća tijela.

1.7.4.   „Udružena svjetla”  (2)

znači uređaje koji imaju odvojene osvjetljivajuće površine i odvojene svjetlosne izvore, ali zajedničko svjetleće tijelo.

1.7.5.   „Spojena svjetla”  (1)

znači uređaje koji imaju odvojene osvjetljivajuće površine, ali zajedničke svjetlosne izvore i zajedničko svijetleće tijelo.

1.7.6.   „Uzajamno povezana svjetla”  (1)

znači uređaje koji imaju odvojene svjetlosne izvore ili jedan svjetlosni izvor koji radi pod različitim uvjetima (primjerice optičke, mehaničke, električne razlike), potpuno ili djelomično zajedničke osvjetljivajuće površine i zajedničko svijetleće tijelo.

1.7.7.   „Skriveno svjetlo”

znači svjetlo koje se može djelomično ili potpuno sakriti kada nije u uporabi. To se može postići pomoću pomičnog pokrivala, premještanjem svjetla ili na bilo koji drugi prikladan način. Pojam „uvlačno” upotrebljava se posebno za opisivanje skrivenog svjetla, koje prema potrebi ima sposobnost uvlačenja u karoseriju vozila.

1.7.8.   „Dugo glavno svjetlo”

znači svjetlo koje se upotrebljava za osvjetljivanje ceste na velikoj udaljenosti ispred vozila.

1.7.9.   „Kratko glavno svjetlo”

znači svjetlo koje se upotrebljava za osvjetljivanje ceste ispred vozila bez izazivanja nedoličnog zasljepljivanja ili neudobnosti vozačima i ostalim korisnicima ceste koji dolaze iz suprotnog smjera.

1.7.10   „Prednje svjetlo za maglu”

znači svjetlo koje se upotrebljava za poboljšanje osvjetljivanja ceste u slučaju magle, snježnih oborina, kišnih oluja ili oblaka prašine.

1.7.11.   „Svjetlo za vožnju unatrag”

znači svjetlo koje se upotrebljava za osvjetljivanje ceste sa stražnje strane vozila i za upozorenje ostalim korisnicima ceste da vozilo vozi unatrag ili se sprema voziti unatrag.

1.7.12.   „Pokazivač smjera”

znači svjetlo koje se upotrebljava kako bi se ostalim korisnicima ceste pokazalo da vozač namjerava promijeniti smjer nadesno ili nalijevo.

1.7.13.   „Upozoravajuća svjetla za opasnost (istodobno žmiganje svih pokazivača smjera)”

znači uređaj koji se upotrebljava kako bi se upozorilo da vozilo trenutačno predstavlja posebnu opasnost za ostale korisnike ceste.

1.7.14.   „Kočno svjetlo”

znači svjetlo koje se upotrebljava kako bi se ostalim korisnicima ceste iza vozila pokazalo da vozač upotrebljava radnu kočnicu.

1.7.15.   „Osvjetljivajući uređaj stražnje registarske pločice”

znači uređaj koji služi za osvjetljivanje prostora namijenjenog za stražnju registarsku pločicu; takav se uređaj može sastojati od nekoliko optičkih elemenata.

1.7.16.   „Prednje pozicijsko svjetlo”

znači svjetlo koje se upotrebljava za upozoravanje na prisutnost i širinu vozila gledano sprijeda.

1.7.17.   „Stražnje pozicijsko svjetlo”

znači svjetlo koje se upotrebljava za upozoravanje na prisutnost i širinu vozila gledano odostraga.

1.7.18.   „Stražnje svjetlo za maglu”

znači svjetlo koje se upotrebljava da bi se vozilo učinilo vidljivijim odostraga u gustoj magli.

1.7.19.   „Parkirno svjetlo”

znači svjetlo koje se upotrebljava da bi privuklo pažnju na prisutnost nepokretnog vozila u naseljenom području. U takvim okolnostima ono zamjenjuje prednja i stražnja pozicijska svjetla.

1.7.20.   „Gabaritno svjetlo”

znači svjetlo postavljeno blizu krajnjeg vanjskog ruba i što je moguće bliže krovu vozila s namjerom da jasno označi sveukupnu širinu vozila. To je svjetlo namijenjeno za određena vozila i prikolice, za nadopunjavanje prednjih i stražnjih pozicijskih svjetala, tako da privlači pažnju na veličinu vozila.

1.7.21.   „Bočno svjetlo za označivanje”

znači svjetlo koje se upotrebljava za upozoravanje na prisutnost vozila gledano sa strane.

1.7.22.   „Katadiopter”

znači uređaj koji se upotrebljava za upozoravanje na prisutnost vozila refleksijom svjetla iz svjetlosnog izvora koji nije povezan s vozilom dok se promatrač nalazi blizu tog izvora.

U smislu ove Direktive katadiopterima se ne smatraju:

—	odsjevne registarske pločice,

—	odsjevni signali spomenuti u ADR-u (Europski sporazum o međunarodnom cestovnom prijevozu opasnih tereta),

—	druge odsjevne pločice i signali koji se moraju upotrebljavati da bi se zadovoljili nacionalni zahtjevi za uporabu s obzirom na određene kategorije vozila ili određene načine djelovanja.

1.8.   „Površina emitiranja svjetla”

znači dio ili cjelokupnu vanjsku površinu prozirnog materijala koji pomaže prenošenjem svojih posebnih fotometrijskih i kolorimetrijskih osobina na svjetlo. Kada samo dio površine emitira svjetlo, površinu emitiranja svjetla, u slučaju nedoumice, određuje nadležno tijelo nakon savjetovanja s proizvođačem vozila i/ili sastavnog dijela.

1.9.   „Osvjetljivajuće površine”

1.9.1.   „Osvjetljivajuća površina svjetlosnog uređaja” (točke od 1.7.8. do 1.7.11.)

znači pravokutna projekcija u poprečnoj ravnini punog otvora reflektora. Ako svjetlosni uređaj nema reflektor, primjenjuje se definicija iz točke 1.9.2. Ako površina emitiranja svjetla svjetlosnog uređaja prelazi samo preko određenog dijela punog otvora reflektora, u obzir se uzima samo taj dio projekcije.

U slučaju kratkoga glavnog svjetla, osvjetljivajuća je površina ograničena vidljivom linijom na leći. Ako su reflektor i leća međusobno prilagodljivi, potrebno je koristiti srednje podešenje.

1.9.2.   „Osvjetljivajuća površina signalizacijskog svjetla koje nije katadiopter” (točke od 1.7.12. do 1.7.21.)

znači pravokutna projekcija svjetla na površini koja je okomita na njezinu referentnu os te je u dodiru s vanjskom površinom emitiranja svjetla. Navedena je projekcija ograničena rubovima zaslona koji se nalazi na toj površini od kojih svaki omogućava samo 98 % ukupne jačine svjetlosti u smjeru referentne osi.

Kako bi se odredile donje, gornje i bočne granice osvjetljivajuće površine, koriste se samo zasloni s vodoravnim ili okomitim rubovima.

1.9.3.   „Osvjetljivajuća površina katadioptera” (točke 1.7.22.)

znači osvjetljivajuća površina katadioptera na površini koja je okomita na referentnu os i ograničena površinama koje dodiruju vanjske rubove površine emitiranja svjetla katadioptera te koje su usporedne s tom osi.Kako bi se odredile donje, gornje i bočne granice osvjetljivajuće površine, koriste se samo zasloni s vodoravnim ili okomitim rubovima.

1.10.   „Vidljiva površina”

za određeni smjer promatranja,znači pravokutna projekcija osvjetljivajuće površine koja je okomita na smjer promatranja (vidjeti crtež u Dodatku 2.) i tangencijalna na krajnju vanjsku točku leće.

1.11.   „Referentna os”

znači karakteristična os svjetlosnog signala koju je odredio proizvođač (svjetla) da bi služila kao referentni smjer (H = 0°, V = 0°) za kutove vidnog polja kod fotometrijskih mjerenja i za ugradbu svjetla na vozilo.

1.12.   „Referentno središte”

znači presjecište referentne osi s površinom emitiranja svjetla. Središte referentne osi utvrđuje proizvođač svjetla.

1.13.   „Kutevi geometrijske vidljivosti”

znači kutevi koji određuju najmanje područje prostornog kuta u kojem vidljiva površina svjetla mora biti vidljiva. To područje prostornog kuta određeno je odsječcima kugle čije se središte podudara s referentnim središtem svjetla, a ekvator je usporedan s tlom. Navedeni odsječci određeni su u odnosu na referentnu os. Vodoravni kutevi β odgovaraju zemljopisnoj dužini a okomiti kutevi α zemljopisnoj širini.

Unutar kuteva geometrijske vidljivosti ne smije biti nikakvih prepreka prodiranju svjetla s bilo kojeg dijela osvjetljivajuće površine u smjeru referentne osi svjetla, gledano iz beskonačnosti.

Ako se mjerenja obavljaju bliže svjetlu, smjer promatranja mora biti pomaknut usporedno da bi se postigla jednaka točnost.

Prepreke unutar kuteva geometrijske vidljivosti uzimaju se u obzir, ako su već bile prisutne tijekom postupka homologacije.

Ako je nakon ugradbe svjetla bilo koji dio vidljive površine svjetla skriven bilo kojim drugim dijelom vozila, mora se dokazati da je dio svjetla koji nije zakriven bilo kakvom preprekom još uvijek sukladan s fotometrijskim vrijednostima propisanima za odobrenje uređaja kao optičke naprave (vidjeti sliku ispod).

1.14.   „Krajnji vanjski rub”

na svakoj strani vozila znači ravnina usporedna sa srednjom uzdužnom ravninom vozila koja dodiruje bočni vanjski rub vozila, ne uzimajući u obzir projekciju:

1.14.1.   guma blizu točke njihova dodira s površinom ceste, i priključaka za mjerenje tlaka zraka u gumama;

1.14.2.   bilo kakvih protukliznih naprava koje su pričvršćene na kotače;

1.14.3.   retrovizora;

1.14.4.   svjetala pokazivača smjera, svjetala za označivanje vanjskih rubova vozila, prednjih i stražnjih pozicijskih svjetala, parkirnih svjetala, katadioptera i bočnih svjetala za označivanje;

1.14.5.   carinskih pečata pričvršćenih na vozilo i naprava za osiguranje i zaštitu takvih pečata.

1.15.   „Sveukupna širina”

znači udaljenost između dvije uspravne ravnine određene u točki 1.14.

1.16.   „Pojedinačno svjetlo”

znači naprava ili njezin sastavni dio s jednom funkcijom, jednom osvjetljivajućom površinom i jednim ili više izvora svjetlosti.

U svrhu ugradbe na vozilo, „pojedinačno svjetlo” također znači sklop od dva neovisna ili udružena svjetla, istovjetna ili ne, koja imaju istu funkciju ako su ugrađena tako da projekcija njihovih osvjetljivajućih površina u smjeru referentne osi ne zauzimaju manje od 60 % najmanjeg pravokutnika koji ocrtava projekcije navedenih osvjetljivajućih površina.

U takvom slučaju svako od tih svjetala mora, gdje se traži homologacija, biti homologirano kao svjetlo tipa „D”. Ta moguća kombinacija ne primjenjuje se na duga glavna svjetla, kratka glavna svjetla i prednja svjetla za maglu.

1.17.   „Dva svjetla” ili „parni broj svjetala”

znači pojedinačna površina emitiranja svjetla oblika vrpce ili traka ako su takva vrpca ili traka smješteni simetrično u odnosu na srednju uzdužnu ravninu vozila, prelazeći s obje strane do 400 mm krajnjeg vanjskog ruba vozila, te koji nisu kraći od 800 mm. Osvjetljivanje takve površine mora dolaziti iz ne manje od dva izvora svjetla koji se nalaze što je moguće bliže njezinim krajevima. Površina emitiranja svjetla može se sastojati od određenog broja dijelova postavljenih jedan o drugoga, pod uvjetom da projekcije nekoliko pojedinih površina emitiranja svjetla na istoj okomitoj ravnini ne zauzimaju manje od 60 % površine najmanjeg pravokutnika koji ocrtava projekcije navedenih osvjetljivajućih površina.

1.18.   „Udaljenost između dvaju svjetala”

koja su okrenuta u istom smjeru znači najkraća udaljenost između dvije pravokutne projekcije obrisa te dvije osvjetljivajuće površine, kako su određene u točki 1.9., u ravnini, pravokutne na referentne osi. Kada je očito da je razmak između dva svjetla veći od zahtjeva za najmanjim razmakom iz navedene direktive, dotični se razmak jednostavno izmjeri kako bi se točno odredili obrisi osvjetljivajuće površine.

1.19.   „Neobavezno svjetlo”

znači svjetlo o čijoj prisutnosti odlučuje proizvođač vozila.

1.20.   „Kontrola ispravnosti”

znači svjetlo ili kontrolnu napravu koja pokazuje da li naprava koja je uključena radi ispravno ili ne.

1.21.   „Pokazno svjetlo (sa zatvorenim električnim krugom)”

znači svjetlo koje pokazuje da je određena naprava uključena no ne i da li radi ispravno ili ne.

1.22.   „Tlo”

znači površina na kojoj se vozilo nalazi, te koja bi trebala biti zadovoljavajuće vodoravna.

1.23.   „Pomični dijelovi”

znači oni dijelovi karoserije ili drugi dijelovi vozila, čiji se položaj može izmijeniti nagibanjem, vrtnjom ili pomicanjem bez korištenja alata. Dotični dijelovi ne uključuju nagibne vozačke kabine.

1.24.   „Uobičajeni položaj za korištenje pokretnog dijela”

znači položaj(i) pokretnog dijela koje određuje proizvođač za vozilo u uobičajenom stanju korištenja i za parkirano vozilo.

1.25.   „Vozilo u uobičajenom stanju uporabe”

znači:

1.25.1.   za motorno vozilo, kada je vozilo spremno za kretanje s uključenim pogonskim motorom i sa svojim pokretnim dijelovima u uobičajenom položaju (položajima) kako je određeno u točki 1.24.;

1.25.2.   i za prikolicu, kada je prikolica povezana s vučnim vozilom u stanju koje je opisano u točki 1.25.1. a njezini su pokretni dijelovi u uobičajenom položaju (položajima), kako je određeno u točki 1.24.

1.26.   „Parkirano vozilo”

znači:

1.26.1.   za motorno vozilo, kada vozilo stoji i kada je pogonski motor vozila isključen, a pokretni sastavni dijelovi su u uobičajenom položaju (položajima), kako je određeno u točki 1.24.;

1.26.2.   i za prikolicu, kada je prikolica povezana s vučnim vozilom u stanju koje je opisano u točki 1.26.1. a njezini su pokretni dijelovi u uobičajenom položaju (položajima), kako je određeno u točki 1.24.

2.   ZAHTJEV ZA EZ HOMOLOGACIJU TIPA

2.1.   Zahtjev za EZ homologaciju tipa vozila s obzirom na ugradbu njegovih uređaja za osvjetljivanje i svjetlosnu signalizaciju podnosi proizvođač ili njegov pravovaljano ovlašteni zastupnik.

2.2.   Navedenom zahtjevu moraju biti priloženi dolje navedeni dokumenti u tri primjerka, te sadržavati sljedeće pojedinosti:

2.2.1.   opis tipa vozila u skladu s točkama navedenima u 1.1., zajedno s ograničenjima koja se odnose na utovar, a posebno na najveće dozvoljeno opterećenje prtljažnika;

2.2.2.   popis uređaja koje proizvođač propisuje za opremu za osvjetljivanje i svjetlosnu signalizaciju; popis može sadržavati nekoliko tipova uređaja za svaku funkciju. Svaki tip mora biti odgovarajuće označen (homologacijska oznaka sastavnog dijela, ime proizvođača itd.);

2.2.3.   crtež ugradbe osvjetljenja i svjetlosne signalizacije u cjelini, koji prikazuje položaj raznih uređaja na vozilu; i

2.2.4.   ako je potrebno, s ciljem provjere sukladnosti s propisima ove Direktive, crtež ili crteže svakog svjetla koji prikazuju osvjetljivajuću površinu kako je određeno u točkama 1.9.1., 1.9.2. i 1.9.3., površinu emitiranja svjetla kako je određeno u točki 1.8., referentne osi, kako je određena u točki 1.11. i referentnog središta kako je određeno u točki 1.12. Navedeni podaci nisu neophodni u slučaju svjetla stražnje registarske pločice (točka 1.7.15.).

2.3.   Neopterećeno vozilo opremljeno potpunim skupom opreme za osvjetljivanje i svjetlosnu signalizaciju kako je propisano u točki 2.2.2., koje je mjerodavni primjerak tipa vozila koje treba homologirati, mora biti dostavljeno tehničkoj ustanovi zaduženoj za provođenje homologacijskih ispitivanja.

2.4.   Dokument koji je predviđen u Prilogu II. prilaže se dokumentaciji za homologaciju tipa.

3.   OPĆI ZAHTJEVI

3.1.   Ne dovodeći u pitanje odredbe ovog Priloga, dozvoljava se samo ugradba uređaja za osvjetljivanje i svjetlosnu signalizaciju koji su određeni u točkama od 1.7.8. do 1.7.22. Ugradba bilo kakvog drugog uređaja za osvjetljivanje i svjetlosnu signalizaciju stoga je zabranjena.

3.2.   Uređaji za osvjetljivanje i svjetlosnu signalizaciju moraju biti ugrađeni tako da u uobičajenim uvjetima uporabe, kako je navedeno u točkama 1.25., 1.25.1. i 1.25.2. i unatoč vibracijama kojima mogu biti izloženi zadrže značajke utvrđene u ovom Prilogu i vozilu omoguće zadovoljavanje zahtjeva ovog Priloga. Nadalje, ne smije postojati mogućnost nehotične izmjene usmjerenosti svjetala.

3.3.   Svjetla za osvjetljivanje opisana u točkama 1.7.8., 1.7.9. i 1.7.10. moraju biti ugrađena tako da se može lako provesti njihovo ispravno usmjeravanje.

3.4.   Za sve uređaje za svjetlosnu signalizaciju, uključujući one postavljene na bočne površine, referentna os svjetla kada je ono postavljeno na vozilo, mora biti usporedna s radnom ravninom (ravninom poda nadgradnje) vozila na cesti; k tome, ona također mora biti okomita na uzdužnu srednju ravninu vozila s obzirom na bočne reflektore i druga bočna svjetla, te usporedna s tom površinom u slučaju svih drugih signalnih naprava. U svakom smjeru dozvoljava se tolerancija od ± 3°. K tomu, s obzirom na ugradbu moraju se poštovati sve posebne upute koje je odredio proizvođač.

3.5.   U nedostatku posebnih uputa, visina i usmjerenost svjetala provjeravaju se na neoptrećenom vozilu, koje se nalazi na ravnoj, vodoravnoj površini, u skladu s uvjetima određenima u točkama 1.25., 1.25.1. i 1.25.2.

3.6.   U nedostatku posebnih uputa, svjetla koja čine par moraju:

3.6.1.   biti postavljena simetrično u odnosu na srednju uzdužnu ravninu (ta procjena mora biti osnovana na vanjskom geometrijskom obliku svjetla, a ne na rubu njegove osvjetljivajuće površine, o čemu je riječ u točkama 1.9.1., 1.9.2. i 1.9.3.);

3.6.2.   biti simetrična jedno prema drugom u odnosu na srednju uzdužnu ravninu; taj zahtjev ne vrijedi za unutarnju strukturu svjetla;

3.6.3.   zadovoljavati iste kolorimetrijske zahtjeve; i

3.6.4.   imati istovjetne nazivne fotometrijske značajke.

3.7.   Na vozilima čiji je vanjski oblik asimetričan gornji zahtjevi moraju biti zadovoljeni koliko je to moguće.

3.8.   Svjetla mogu biti udružena, spojena ili ugrađena u jedan uređaj pod uvjetom da su ispunjeni svi zahtjevi koji se odnose na pojedino svjetlo.

3.9.   Najveća visina iznad tla mora biti izmjerena od najviše točke, a najmanja visina od najniže točke osvjetljivajuće površine.

Za kratka svjetla najmanja visina u odnosu na tlo mora se izmjeriti od najniže točke stvarnog otvora reflektora.

3.9.1.   Položaj, s obzirom na širinu, mora se odrediti od ruba osvjetljivajuće površine koji je najudaljeniji od srednje uzdužne ravnine vozila kad se odnosi na sveukupnu širinu, a od unutarnjih rubova osvjetljivajućih površina kada je u pitanju udaljenost između svjetala.

3.10.   U nedostatku posebnih uputa, ni jedno svjetlo, osim pokazivača smjera ili uređaja za istodobno uključivanje svih pokazivača smjera, ne smije biti treptavo svjetlo.

3.11.   Nijedno crveno svjetlo koje bi moglo izazvati zabunu ne smije biti emitirano iz svjetla kako je definirano u točki 1.7. u smjeru prema naprijed i nijedno bijelo svjetlo koje bi moglo izazvati zabunu, osim svjetla za vožnju unatrag, ne smije biti emitirano iz svjetla kako je određeno u točki 1.7. u smjeru unatrag. U obzir se moraju uzeti uređaji za osvjetljivanje koji se ugrađuju u unutarnjost vozila. U slučaju nedoumice, navedeni se zahtjev potvrđuje kako slijedi:

3.11.1.   za vidljivost crvenog svjetla sprijeda: crveno svjetlo ne smije biti izravno vidljivo promatraču koji se kreće u zoni 1 poprečne ravnine smještene 25 m ispred vozila (vidjeti Dodatak 3., sliku 1.);

3.11.2.   za vidljivost bijelog svjetla straga: bijelo svjetlo ne smije biti izravno vidljivo promatraču koji se kreće u zoni 2 poprečne ravnine smještene 25 m iza najizbočenije stražnje točke vozila (vidjeti Dodatak 3., sliku 2.);

3.11.3.   Svaka u svojoj ravnini, zone 1 i 2, viđene okom promatrača, omeđene su:

3.11.3.1.   po visini, dvjema vodoravnim ravninama smještenima 1 m odnosno 2,2 m iznad tla;

3.11.3.2.   po širini, dvjema okomitim ravninama koje zatvaraju u smjeru prema naprijed, odnosno prema natrag vanjski kut od 15° sa srednjom uzdužnom ravninom vozila, prolaze kroz točku ili točke dodira uspravnih ravnina koje su usporedne sa srednjom uzdužnom ravninom vozila, te ograničavaju sveukupnu širinu vozila.

Ako postoji nekoliko dodirnih točaka, ona koja je najudaljenija prema prednjoj strani, odgovara prednjoj ravnini, a ona koja je najudaljenija prema stražnjoj strani odgovara stražnjoj ravnini.

3.12.   Električne veze moraju biti takve da se prednja i stražnja pozicijska svjetla, gabaritna svjetla (ako postoje) bočna svjetla za označivanje (ako postoje) i svjetlo stražnje registracijske pločice, mogu uključivati ili isključivati samo istodobno.

Navedeni se zahtjev ne odnosi na korištenje prednjih i stražnjih pozicijskih svjetala, kao i bočnih svjetala koja su kombinirana ili integrirana u navedena svjetla kao parkirna svjetla.

3.13.   Električne veze moraju biti takve da se duga i kratka glavna svjetla i svjetlo za maglu ne mogu uključiti dok se ne uključe i svjetla navedena u točki 3.12. Ti zahtjevi ne trebaju, međutim, biti zadovoljeni u slučaju dugih i kratkih glavnih svjetala, kada se pri svjetlosnom upozoravanju svjetla s kratkim svjetlosnim snopom, ili svjetla s dugim i kratkim svjetlosnim snopom izmjenjuju u kratkim razmacima.

3.14.   Boje svjetla su sljedeće:

— dugo glavno svjetlo:	bijela
— kratko glavno svjetlo:	bijela
— prednje svjetlo za maglu:	bijela ili žuta
— svjetlo za vožnju unatrag:	bijela
— pokazivač smjera:	narančasta
— uređaj za istodobno uključivanje svih pokazivača smjera:	narančasta
— kočno svjetlo:	crvena
— uređaj za osvjetljivanje stražnje registarske pločice:	bijela
— prednje pozicijsko svjetlo:	bijela
— stražnje pozicijsko svjetlo:	crvena
— stražnje svjetlo za maglu:	crvena
— parkirno svjetlo:	bijela naprijed, crvena odostraga, narančasta ako je uzajamno povezano s bočnim pokazivačima smjera ili s bočnim svjetlima za označivanje
— bočno svjetlo za označivanje:	narančasta; međutim, bočno svjetlo za označivanje koje je smješteno najviše straga može biti crveno ako je udruženo ili spojeno ili uzajamno povezano sa stražnjim pozicijskim svjetlom, stražnjim gabaritnim svjetlom, stražnjim svjetlom za maglu, kočnim svjetlom, ili je udruženo ili dijeli dio osvjetljivajuće površine sa stražnjim katadiopterom
— gabaritno svjetlo:	bijelo naprijed, crveno odostraga
— stražnji netrokutasti katadiopter:	crvena
— stražnji trokutasti katadiopter:	crvena
— prednji netrokutasti katadiopter (3):	istovjetno incidentnom svjetlu
— bočni netrokutasti katadiopter:	narančasta; međutim, bočni katadiopter smješten najviše straga može biti crven ako je udružen ili ima dio površine emitiranja svjetla zajedno sa stražnjim pozicijskim svjetlom, stražnjim svjetlom za označivanje krajnjeg ruba vozila, stražnjim svjetlom za maglu, kočnim svjetlom, ili bočnim svjetlom koje je smješteno najviše straga.

3.15.   Funkciju kontrole uključivanja može izvršavati kontrola ispravnosti.

3.16.   Skrivena svjetla

3.16.1.   Skrivanje svjetala se zabranjuje, s izuzetkom dugih glavnih svjetala, kratkih glavnih svjetala i prednjih svjetala za maglu, koja se mogu prikriti kad nisu u uporabi.

3.16.2.   U slučaju bilo kakve neispravnosti koja utječe na rad uređaja za skrivanje, svjetla moraju ostati u položaju za uporabu, ako su već u uporabi, ili mora postojati mogućnost njihova pomicanja u položaj za uporabu bez pomoći alata.

3.16.3.   Mora postojati mogućnost pomicanja svjetla u položaj za uporabu i uključenja pomoću jednog prekidača, ne isključujući mogućnost njihova pomicanja u položaj za uporabu bez njihova uključivanja.

Međutim, kod spojenih dugih i kratkih glavnih svjetala, gore spomenuta kontrola potrebna je samo u slučaju uključenih kratkih glavnih svjetala.

3.16.4.   Ne smije biti moguće namjerno s vozačevog sjedala zaustaviti pomicanje uključenih svjetala prije nego li ona dospiju u svoj položaj za uporabu. Ako postoji opasnost od zasljepljivanja ostalih korisnika ceste pomicanjem svjetala, ona se mogu uključiti samo kada se nalaze u položaju koji je odgovarajući za uporabu.

3.16.5.   Pri temperaturama od -30 °C do + 50 °C, svjetlo mora moći doseći položaj za uporabu unutar tri sekunde od prvotnog pokretanja ručice (prekidača).

3.17.   Broj svjetala

Broj svjetala postavljenih na vozilo mora biti jednak broju (brojevima) navedenom (navedenim) u podtočki 2. svake od točaka 4.1. do 4.18.

3.18.   Osim u slučajevima propisanim u točkama 3.19., 3.20. i 3.22., svjetla se mogu ugraditi na pomične sastavne dijelove.

3.19.   Stražnja pozicijska svjetla, stražnji pokazivači smjera i stražnji katadiopteri, trokutasti kao i netrokutasti, ne smiju biti ugrađeni na pomične sastavne dijelove. Ako se gore navedene funkcije dobivaju spajanjem dvaju svjetala označenih s „D” (vidjeti točku 1.16.), potrebno je ugraditi samo jedno od navedenih svjetala na nepomičan sastavni dio vozila.

3.20.   Ne smije postojati ni jedan pomični element, s ugrađenim uređajem za svjetlosnu signalizaciju ili bez njega, koji u bilo kojem nepomičnom položaju skriva više od 50 % vidljive površine prednjih i stražnjih pozicijskih svjetala, prednjih i stražnjih pokazivača smjera gledano iz smjera koji je usporedan s uzdužnom osi vozila.

Ako to nije izvedivo:

3.20.1.   u Prilogu II. točki 16. mora se navesti bilješka kojom se druga nadležna tijela izvještava da više od 50 % osvjetljujuće površine u smjeru referentne osi mogu skrivati pomični elementi;

3.20.2.   u slučaju točke 3.20.1. upozorenje u vozilu mora obavijestiti korisnika da u određenom položaju (položajima) pomičnih sastavnih dijelova ostali korisnici ceste moraju biti upozoreni na prisutnost vozila na cesti; primjerice pomoću upozoravajućeg trokuta ili druge naprave u skladu s nacionalnim propisima za uporabu vozila na cesti.

3.21.   Kada su pomični sastavni dijelovi u položaju različitom od „uobičajenog položaja” određenog u točki 1.24., uređaji koji su na njih ugrađeni, ne smiju prouzrokovati neprikladnu neudobnost korisnicima ceste.

3.22.   Kada je svjetlo ugrađeno na pomični sastavni dio, a on je u uobičajenom položaju (položajima) uporabe (vidjeti točku 1.24.), svjetlo se uvijek mora vratiti u položaj(e) koji je utvrdio proizvođač u skladu s Prilogom. U slučaju kratkih glavnih svjetala, i prednjih svjetala za maglu, ovaj se zahtjev smatra zadovoljenim pod uvjetom da, kada se pokretni sastavni dijelovi pomaknu i vrate u uobičajen položaj 10 puta, nijedna se vrijednost navedenih svjetala, u odnosu na njezinu podršku, izmjerena nakon svakog pomaka pomičnog sastavnog dijela, ne razlikuje više od 0,15 % od prosjeka 10 izmjerenih vrijednosti.

3.23.   Svjetla mogu biti udružena, spojena ili ugrađena u jedan uređaj pod uvjetom da su ispunjeni svi zahtjevi koji se odnose na boju, položaj, usmjerenost, geometrijsku vidljivost, električne veze i ostali zahtjevi, ako postoje, za svako svjetlo.

3.24.   S iznimkom katadioptera, svjetlo čak i ako ima homologacijsku oznaku ne smatra se ugrađenim ako se ne može osposobiti za rad samo umetanjem žarulje.

4.   POJEDINAČNE SPECIFIKACIJE

4.1.   Dugo glavno svjetlo

4.1.1.   Ugradba

Obvezna na motornim vozilima.

Zabranjena na prikolicama.

4.1.2.   Broj

Dva ili četiri.

Kada je vozilo opremljeno s četiri glavna svjetla koja se mogu sakriti, ugradba dva dodatna glavna svjetla odobrava se samo u svrhu svjetlosne signalizacije (kako je utvrđeno u točki 3.13.) tijekom dana.

4.1.3.   Raspored postavljanja

Nema posebnih zahtjeva.

4.1.4.   Položaj

4.1.4.1.   Po širini:

vanjski rubovi osvjetljivajuće površine nikako ne smiju biti bliži najudaljenijem vanjskom rubu vozila od vanjskih rubova osvjetljivajuće površine oborenih svjetala.

4.1.4.2.   Po visini:

nema posebnih zahtjeva.

4.1.4.3.   Po duljini:

na prednjem dijelu vozila i postavljeno tako da emitirano svjetlo ne uzrokuje neudobnost vozaču ili neposredno ili posredno preko retrovizora i/ili drugih površina vozila koje odbijaju svjetlo.

4.1.5.   Geometrijska vidljivost

Vidljivost osvjetljivajuće površine, uključujući njezinu vidljivost u područjima koja se ne čine osvijetljenima s obzirom na smjer promatranja, mora biti osigurana unutar divergentnog prostora koji određuju tvornice, koja proizlaze iz vanjskog ruba osvjetljivajuće površine i čine kut od najmanje 5° u odnosu na referentnu os glavnog svjetla. Ishodište kuteva geometrijske vidljivosti je rub projekcije osvjetljivajuće površine na poprečnu ravninu tangencijalnu na najudaljeniji dio leće glavnog svjetla.

4.1.6.   Usmjerenost

Prema naprijed.

Osim naprava potrebnih za održavanje ispravnog namještanja i kad postoje dva para glavnih svjetala, jedan par, koji se sastoji od glavnih svjetala koja imaju funkciju samo dugih svjetala, može se okretati samo oko osi koja je vrlo blizu okomice, u skladu s kutom zakretanja upravljanih kotača.

4.1.7.   Električne veze

4.1.7.1.   Duga glavna svjetla mogu se uključivati ili istodobno ili u parovima. Pri promjeni iz kratkog u dugo svjetlo mora biti uključen barem jedan par dugih glavnih svjetala. Pri promjeni iz dugog u kratko svjetlo sva duga svjetla moraju se istodobno isključiti.

4.1.7.2.   Kratka svjetla mogu ostati uključena istodobno s dugim svjetlima.

4.1.7.3.   Gdje su postavljena četiri svjetla s mogućnošću skrivanja, njihov podignuti položaj mora spriječiti istodobni rad bilo kakvih postavljenih dodatnih glavnih svjetala ako ona imaju namjenu davanja svjetlosnih signala (kako je utvrđeno u točki 3.13.) tijekom dana.

4.1.8.   Pokazna svjetiljka

Obvezna je.

4.1.9.   Drugi zahtjevi

4.1.9.1.   Ukupna najveća jačina dugih glavnih svjetala koja se mogu istodobno uključivati ne smije biti veća od 225 000 cd.

4.1.9.2.   Navedena najveća jačina dobiva se zbrajanjem pojedinačnih najvećih jačina izmjerenih tijekom homologacije tipa sastavnog dijela i navedenih na odgovarajućem certifikatu o homologaciji.

4.2.   Kratko glavno svjetlo

4.2.1.   Ugradba:

Obvezna na motornim vozilima.

Zabranjena na prikolicama.

4.2.2.   Broj

Dva.

4.2.3.   Raspored:

Nema posebnih zahtjeva.

4.2.4.   Položaj:

4.2.4.1.   Po širini:

točka osvjetljivajuće površine svjetla koja je najviše udaljena od srednje uzdužne ravnine vozila ne smije biti udaljena više od 400 mm od krajnjeg vanjskog ruba vozila.

Razmak između unutarnjih rubova osvjetljivajućih površina ne smije biti manji od 600 mm.

Ta udaljenost može biti smanjena na 400 mm ako je sveukupna širina vozila manja od 1 300 mm.

4.2.4.2.   Po visini:

ne manje od 500 mm ni više od 1 200 mm iznad tla.

4.2.4.3.   Po duljini:

na prednjem dijelu vozila; navedeni se zahtjev smatra zadovoljenim ako emitirano svjetlo ne uzrokuje izravno neudobnost vozaču, ili neposredno preko retrovizora i/ili drugih površina vozila koje odbijaju svjetlo.

4.2.5.   Geometrijska vidljivost

Određena je kutovima a i ß kako je utvrđeno u točki 1.13.

a= 15o u smjeru prema gore i 10o u smjeru prema dolje

ß= 45o u smjeru prema van i 10o u smjeru prema unutra

Kako fotometrijske vrijednosti zahtijevane za kratka glavna svjetla ne pokrivaju cijelo geometrijsko polje vidljivosti, u svrhu homologacije tipa zahtijeva se najmanja vrijednost od 1 cd u preostalom prostoru. Prisutnost panela ili drugih dijelova opreme u blizini svjetla ne smije prouzročiti dodatne neželjene učinke koji stvaraju osjećaj neugode kod drugih korisnika ceste.

4.2.6.   Usmjerenost

4.2.6.1.   Nakon postavljanja početnog nagiba, okomiti nagib prema dolje, snopa kratkog svjetla koji se izražava u postotcima, mjeri se u mirujućem položaju, u skladu sa svim propisima o opterećenju izloženima u Dodatku 1.

Početni nagib prema dolje snopa kratkog svjetla, treba biti postavljen u neopterećenom stanju vozila s jednom osobom na mjestu vozača te ga proizvođač vozila mora navesti unutar točnosti od 0,1 % kao i naznačiti na svakome vozilu neposredno pokraj glavnih svjetala ili oznake proizvođača, na jasno čitljiv i neizbrisiv način, pomoću znaka koji je naveden u Dodatku 6.

Vrijednost tog naznačenog nagiba prema dolje mora biti određena u skladu s točkom 4.2.6.1.1.

4.2.6.1.1.   Ovisno o postavljenoj visini u metrima (h) donjeg ruba osvjetljivajuće površine kratkoga glavnog svjetla, mjereno na neopterećenom vozilu, uspravni nagib zasjenjenja kratkog svjetla mora, pod svim statičnim uvjetima koji su izloženi u Dodatku 1., ostati u okviru sljedećih ograničenja, a početno usmjerenje ima sljedeće vrijednosti:

h < 0,8

granice:	između 0,5 % i 2,5 %
početna usmjerenost:	između 1,0 % i 1,5 %

0,8 < h < 0,90

granice:	između 0,5 % i 2,5 %
početna umjerenost:	između 1,0 % i 1,5 %

ili, po slobodnoj odluci proizvođača,

granice:	između 1,0 % i 3,0 %
početna usmjerenost:	između 1,5 % i 2,0 %

Zahtjev za EZ homologaciju tipa vozila mora u tom slučaju sadržavati obavijest o tome koju od te dvije mogućnosti treba primijeniti;

h > 0,90

granice:	između 1,0 % i 3,0 %
početna usmjerenost:	između 1,5 % i 2,0 %.

Gornje granice i vrijednosti početne usmjerenosti prikazane su na sljedećem grafičkom prikazu:

4.2.6.2.   Prethodno navedeni uvjet može se ispuniti pomoću naprave koja djeluje na relativni položaj glavnog svjetla i vozila. U slučaju kvara ove naprave, svjetlosni snop se ne smije vratiti u položaj koji je manje usmjeren prema dolje od položaja u vrijeme kvara naprave.

4.2.6.2.1.   Naprava spomenuta u točki 4.2.6.2. mora biti automatska.

4.2.6.2.2.   Uređaji koji se namještaju ručno, neprekidno ili ne, dozvoljeni su pod uvjetom da imaju takav zakočni položaj u kojemu se svjetla mogu vratiti na početnu vrijednost nagiba određenu u točki 4.2.6.1. pomoću uobičajenih vijaka za namještanje. Takvim ručno namjestivim uređajima mora se moći upravljati s vozačevog sjedišta. Neprekidno namjestivi uređaji moraju imati referentne oznake koje naznačuju uvjete opterećenja koji zahtijevaju namještanje snopa kratkog svjetla.

Broj položaja na uređajima koji nisu neprekidno namjestivi mora osiguravati pridržavanje opsega vrijednosti propisanih u točki 4.2.6.1.1. u svim uvjetima opterećenja određenim u Dodatku 1.

Za navedene uređaje također vrijede uvjeti o opterećenju iz Dodatka 1., prema kojima namještanje snopa kratkog svjetla mora biti jasno određeno blizu sklopke uređaja (vidjeti Dodatak 7.).

4.2.6.2.3.   Mjerenje promjene nagiba snopa kratkog svjetla kao funkcije opterećenja mora se provesti prema postupcima ispitivanja određenim u Dodatku 5.

4.2.7.   Električne veze

Sklopka za promjenu na kratko svjetlo mora istodobno isključiti sva duga svjetla.

Kratka svjetla mogu ostati uključena istodobno s dugim svjetlima.

4.2.8.   Pokazna svjetiljka

Neobvezna.

4.2.9.   Ostali zahtjevi

Zahtjevi iz točke 3.6.2. ne primjenjuju se na kratka glavna svjetla.

Kratka glavna svjetla ne smiju se okretati zajedno s upravljivim kotačima.

4.3.   Prednja svjetla za maglu

4.3.1.   Ugradba:

Izborno na motornim vozilima.

Zabranjeno na prikolicama.

4.3.2.   Broj:

Dva.

4.3.3.   Raspored

Nema posebnih zahtjeva.

4.3.4.   Položaj

4.3.4.1.   Po širini:

točka na osvjetljivajućoj površini, koja je najviše udaljena od srednje uzdužne ravnine vozila ne smije biti udaljena više od 400 mm od krajnjeg vanjskog ruba vozila.

4.3.4.2.   Po visini:

ne manje od 250 mm iznad tla.

Nijedna točka osvjetljivajuće površine ne smije biti viša od najviše točke osvjetljivajuće površine kratkoga glavnog svjetla.

4.3.4.3.   Po duljini:

na prednjem dijelu vozila; taj zahtjev mora se smatrati zadovoljenim ako emitirano svjetlo ne uzrokuje neudobnost vozaču neposredno, ili preko retrovizora i/ili drugih površina vozila koje odbijaju svjetlo.

4.3.5.   Geometrijska vidljivost

Određena kutovima a i b kako je navedeno u točki 1.13.:

a= 5o prema gore i prema dolje

ß= 45o u smjeru prema van i 10o u smjeru prema unutra.

4.3.6.   Usmjerenost

Usmjerenost prednjih svjetala za maglu ne smije se mijenjati prema kutu zaokretanja kotača upravljačem.

Navedena svjetla moraju biti usmjerena prema naprijed bez izazivanja neprikladnog zasljepljivanja ili neudobnosti nadolazećim vozačima i ostalim korisnicima ceste.

4.3.7.   Električne veze

Mora biti moguće uključiti i isključiti prednja svjetla za maglu neovisno o dugom glavnom svjetlu, kratkom glavnom svjetlu ili bilo kakvoj kombinaciji dugih i kratkih glavnih svjetala.

4.3.8.   Pokazna svjetiljka

Neobvezna.

4.4.   Svjetla za vožnju unatrag

4.4.1.   Ugradba:

Obvezno na motornim vozilima.

Izborno na prikolicama.

4.4.2.   Broj:

Jedan ili dva.

4.4.3.   Raspored

Nema posebnih zahtjeva.

4.4.4.   Položaj

4.4.4.1.   Po širini:

nema posebnih zahtjeva.

4.4.4.2.   Po visini:

ne manje od 250 mm ni više od 1 200 mm iznad tla.

4.4.4.3.   Po duljini:

na stražnjem dijelu vozila.

4.4.5.   Geometrijska vidljivost

Određena kutovima αi βkako je navedeno u točki 1.13.:

α= 15o prema gore i 5o prema dolje

ß= 45o nadesno i nalijevo ako postoji samo jedno svjetlo,

ß= 45o prema van i 30o prema unutra ako su dva svjetla.

4.4.6.   Usmjerenost

Prema natrag.

4.4.7.   Električne veze

One moraju biti takve da se svjetlo može upaliti samo ako je mjenjač u položaju za vožnju unatrag i ako je uređaj koji upravlja pokretanjem i zaustavljanjem motora u položaju koji omogućuje rad motora.

Ne smiju se upaliti ni ostati upaljene ako bilo koji od gore navedenih uvjeta nije ispunjen.

4.4.8.   Pokazna svjetiljka

Neobvezna.

4.5.   Pokazivač smjera

4.5.1.   Ugradba (vidjeti Dodatak 4.)

Obvezna. Tipovi pokazivača smjera spadaju u kategorije (1, 1a, 1b, 2a, 2b i 5) skup kojih na jednom vozilu čini raspored („A” i „B”).

Raspored „A” primjenjuje se na sva motorna vozila.

Raspored „B” primjenjuje se samo na prikolice.

4.5.2.   Broj

Broj naprava je takav da one mogu emitirati signale koji su u skladu s jednim od rasporeda navedenih u točki 4.5.3.

4.5.3.   Raspored

A:   dva prednja pokazivača smjera ovih kategorija:

—	1 ili 1a ili 1b, ako postoji udaljenost između ruba osvjetljivajuće površine tog svjetla i ruba osvjetljivajuće površine kratkoga glavnog svjetla i/ili prednjeg svjetla za maglu, iznosi najmanje 40 mm,

—	1a ili 1b, ako postoji udaljenost između ruba osvjetljivajuće površine tog svjetla i ruba osvjetljivajuće površine kratkoga glavnog svjetla i/ili prednjeg svjetla za maglu, iznosi više od 20 mm i manje od 40 mm,

—	1b, ako postoji udaljenost između ruba osvjetljivajuće površine tog svjetla i ruba osvjetljivajuće površine kratkoga glavnog svjetla i/ili prednjeg svjetla za maglu, iznosi manje 20 mm ili manje,

dva bočna pokazivača smjera (kategorije 2a ili 2b);

dva bočna pokazivača smjera (kateorije 5).

Kada su ugrađena svjetla koja spajaju funkcije prednjih pokazivača smjera (kategorije 1, 1a i 1b) i bočnih pokazivača smjera (kategorije 5), mogu se ugraditi dva dodatna bočna pokazivača smjera (kategorije 5) da bi se zadovoljili zahtjevi vezano za vidljivost navedeni u točki 4.5.5.

B:   dva stražnja pokazivača smjera (kategorije 2a ili 2b).

4.5.4.   Položaj

4.5.4.1.   Po širini:

onaj rub osvjetljivajuće površine koji je najviše udaljen od srednje uzdužne ravnine vozila ne smije biti udaljen više od 400 mm od krajnjeg vanjskog ruba vozila.

Udaljenost između unutarnjih rubova dviju osvjetljivajućih površina u smjeru referentne osi ne smije biti manja od 600 mm.

Ta udaljenost može biti smanjena na 400 mm ako je sveukupna širina vozila manja od 1 300 mm.

4.5.4.2.   Visina iznad tla:

4.5.4.2.1.   visina površine emitiranja svjetla bočnih pokazivača smjera (kategorije 5) ne smije biti niža od 500 mm mjereno do najniže točke ni viša od 1 500 mm mjereno do najviše točke.

4.5.4.2.2.   Visina pokazivača smjera kategorija 1, 1a, 1b, 2a i 2b mjerena prema točki 3.8. ne smije biti niža od 350 mm niti viša od 1 500 mm.

4.5.4.2.3.   Ako struktura vozila ne dopušta poštovanje navedenih gornjih granica, mjerenih kako je navedeno gore, ona mogu biti povećana na 2 300 mm za bočne pokazivače smjera kategorija 5, odnosno na 2 100 mm za pokazivače smjera kategorija 1, 1a, 1b, 2a

4.5.4.3.   Po duljini:

Udaljenost između površine emitiranja svjetla bočnog pokazivača smjera (kategorije 5) i poprečne ravnine koja znači prednja granica sveukupne duljine vozila ne smije biti veća od 1 800 mm.

Ako struktura vozila ne dopušta poštovanje navedenih najmanjih kuteva vidljivosti, spomenuta udaljenost može se povećati na 2 500 mm.

4.5.5.   Geometrijska vidljivost

Vodoravni kutovi:	vidjeti Dodatak 4.
Okomiti kutovi:	15° iznad i ispod vodoravne linije. Uspravni kut ispod vodoravne linije može biti smanjen na 5° ako su svjetla manje od 750 mm iznad tla.

4.5.6.   Usmjerenost

Ako je proizvođač odredio posebne zahtjeve za ugradbu, treba ih poštovati.

4.5.7.   Električne veze

Pokazivači smjera moraju se uključivati neovisno o ostalim svjetlima. Svi pokazivači svjetla na jednoj strani vozila moraju se uključivati i isključivati pomoću jedne sklopke i moraju bljeskati u fazi.

4.5.8.   Pokazna svjetiljka

Radni signal obvezan je za prednje i stražnje pokazivače smjera.

Može emitirati vidne ili zvučne signale ili i jedne i druge. Ako daje vidne signale, svjetlo mora biti treptavo te se u slučaju neispravnog rada bilo kojeg od prednjih pokazivača smjera isključuje ili ostaje uključeno bez bljeskanja, ili pokazuje značajne promjene u učestalosti bljeskanja.

Ako je u potpunosti slušno, zvučni signali moraju se jasno čuti i pokazivati jasnu promjenu u učestalosti u slučaju kvara bilo kojeg od prednjih pokazivača smjera.

Ako je motorno vozilo opremljeno za vuču prikolice, mora biti opremljeno posebnom radnom pokaznom svjetiljkom koja emitira vidne signale za pokazivače smjera na prikolici, osim ako pokazna svjetiljka vučnog vozila tako omogućuje otkrivanje neispravnosti bilo kojeg pokazivača smjera na tako sastavljenoj skupini vozila.

4.5.9.   Ostali zahtjevi

Učestalost žmiganja mora biti 90 ± 30 puta u minuti.

Od trenutka uključivanja pokazivača smjera svjetlost pokazivača mora se upaliti najkasnije za jednu sekundu, a prvi se put mora ugasiti najkasnije za jednu i pol sekundu. Ako je motorno vozilo opremljeno za vuču prikolice, sklopka pokazivača smjera na vučnom vozilu također upravlja pokazivačima smjera na prikolici.

U slučaju kvara, osim kratkog spoja, jednog pokazivača smjera, ostali pokazivači smjera moraju nastaviti sa žmiganjem, ali učestalost u tim uvjetima može biti različita od propisane.

4.6.   Upozoravajuća svjetla za opasnost

4.6.1.	Ugradba Ugradba Ugradba je obvezna.
4.6.2.	Broj	Kako je navedeno u točki 4.5.2.
4.6.3.	Raspored
4.6.4.	Položaj
4.6.4.1.	Po širini
4.6.4.2.	Po visini
4.6.4.3.	Po duljini
4.6.5.	Geometrijska vidljivost
4.6.6.	Usmjerenost
4.6.7.	Električne veze Signal se mora davati pomoću odvojene sklopke koja omogućuje svim pokazivačima smjera bljeskanje u fazi.
4.6.8.	Pokazna svjetiljka Pokazna svjetiljka zatvorenog strujnog kruga je obvezna. Treperavo upozoravajuće svjetlo, koje može raditi povezano s pokaznom svjetiljkom (pokaznim svjetiljkama) navedenom u točki 4.5.8.
4.6.9.	Ostali zahtjevi Kako je navedeno u točki 4.5.9. ako je vozilo na motorni pogon opremljeno za vuču prikolice, mora imati uređaj za upravljanje sigurnosnim tipkama te istodobno uključiti sve pokazivače smjera na prikolici. Istodobno uključivanje svih pokazivača smjera mora se moći pokrenuti čak i kad je uređaj koji upravlja pokretanjem i zaustavljanjem motora u takvom položaju da je rad motora nemoguć.

4.7.   Kočna svjetla

4.7.1.   Ugradba

Obvezna.

4.7.2.   Broj

Dva.

4.7.3.   Raspored:

Nema posebnih zahtjeva.

4.7.4.   Položaj

4.7.4.1.   Po širini:

Najmanje 600 mm međusobne udaljenosti. Ta udaljenost može se smanjiti na 400 mm ako je sveukupna širina vozila manja od 1 300 mm.

4.7.4.2.   Po visini:

Iznad tla, najmanje 350 mm i najviše 1 500 mm ili najviše 2 100 mm ako oblik karoserije onemogućuje smještaj unutar 1 500 mm.

4.7.4.3.   Po duljini:

Na stražnjoj strani vozila.

4.7.5.   Geometrijska vidljivost

Vodoravni kut:	45o nalijevo i nadesno od uzdužne osi vozila
Uspravni kut:	15o iznad i ispod vodoravne ravnine. Međutim, uspravni kut ispod vodoravne ravnine može se smanjiti na 5o ako je visina svjetala manja od 750 mm iznad tla.

4.7.6.   Usmjerenost

Prema stražnjem dijelu vozila.

4.7.7.   Električne veze

Kočna svjetla moraju se upaliti prilikom svake uporabe radne kočnice. Ne trebaju funkcionirati ako je uređaj koji pokreće i/ili zaustavlja motor u položaju koji onemogućuje rad motora.

4.7.8.   Pokazna svjetiljka

Pokazna je svjetiljka izborna; kada je postavljena, navedena pokazna svjetiljka mora se sastojati od netreptajućeg upozoravajućeg svijetlećeg signala koji se pali u slučaju neispravnosti kočnih svjetala.

4.8.   Uređaj za osvjetljivanje stražnje registarske pločice

4.8.1.	Ugradba Obvezna.
4.8.2.	Broj	Uvjeti koji se odnose na sljedeće točke moraju biti takvi da navedeni uređaj na odgovarajući način osvjetljava stražnje registarske pločice.
4.8.3.	Raspored
4.8.4.	Položaj
4.8.4.1.	Po širini:
4.8.4.2.	Po visini:
4.8.4.3.	Po duljini:
4.8.5.	Geometrijska vidljivost
4.8.6.	Usmjerenost
4.8.7.	Električne veze Nema posebnih zahtjeva.
4.8.8.	Pokazna svjetiljka Izborna. Ako postoji, njezinu funkciju mora obavljati pokazna svjetiljka propisana za prednja i stražnja pozicijska svjetla.
4.8.9.	Ostali zahtjevi Kada je svjetlo za osvjetljivanje stražnje registarske pločice spojeno sa stražnjim pozicijskim svjetlom, uzajamno udruženo s kočnim svjetlom ili sa stražnjim svjetlom za maglu, fotometrijske značajke svjetla za osvjetljivanje stražnje registarske pločice mogu se podesiti tijekom rada kočnog svjetla ili stražnjeg svjetla za maglu.

4.9.   Prednja pozicijska svjetla

4.9.1.   Ugradba

Obvezna na svim motornim vozilima.

Obvezna na prikolicama širim od 1 600 mm.

Izborna na prikolicama koje nisu šire od 1 600 mm.

4.9.2.   Broj

Dva.

4.9.3.   Raspored

Nema posebnih zahtjeva.

4.9.4.   Položaj

4.9.4.1.   Po širini:

ona točka na osvjetljivajućoj površini koja je najudaljenija od srednje uzdužne ravnine vozila ne smije biti udaljena više od 400 mm od krajnjeg vanjskog ruba vozila.

Kod prikolice, točka osvjetljivajuće površine koja je najudaljenija od srednje uzdužne ravnine ne smije biti udaljena više od 150 mm od krajnjeg vanjskog ruba vozila.

Udaljenost između unutarnjih rubova dviju osvjetljivajućih površina u smjeru referentne osi ne smije biti manja od 600 mm.

Ta udaljenost smije se smanjiti na 400 mm ako je ukupna širina vozila manja od 1 300 mm.

4.9.4.2.   Po visini:

iznad tla, najmanje 350 mm, najviše 1 500 mm ili 2 100 mm ako oblik karoserije onemogućuje smještaj unutar 1 500 mm.

4.9.4.3.   Po duljini:

nema posebnih zahtjeva.

4.9.4.4.   Gdje su prednje pozicijsko svjetlo i neko drugo svjetlo uzajamno povezani, osvjetljivajuća površina tog drugog svjetla mora biti upotrijebljena za provjeru zadovoljavanja položajnih zahtjeva (vidjeti točke od 4.9.4.1. do 4.9.4.3.).

4.9.5.   Geometrijska vidljivost

Vodoravni kut za dva pozicijska svjetla:

45° prema unutra i 80o prema van.

Kod prikolica, kut prema unutra može biti smanjen na 5°.

Uspravni kutevi:

15o iznad i ispod vodoravne linije. Uspravni kut ispod vodoravne linije može biti smanjen na 5° ako su svjetla manje od 750 mm iznad tla.

4.9.6.   Usmjerenost

Prema naprijed.

4.9.7.   Električne veze

Nema posebnih zahtjeva.

4.9.8.   Pokazna svjetiljka

Obvezna je. Ta pokazna svjetiljka mora biti netreptajuća i nije potrebna ako se osvjetljenje ploče s instrumentima može uključivati i isključivati samo istodobno s prednjim pozicijskim svjetlima.

4.10.   Stražnja pozicijska svjetla

4.10.1.   Ugradba

Obvezna.

4.10.2.   Broj

Dva.

4.10.3.   Usmjerenje

Nema posebnih zahtjeva.

4.10.4.   Položaj

4.10.4.1.   Po širini:

ona točka na osvjetljivajućoj površini koja je najudaljenija od srednje uzdužne ravnine vozila ne smije biti udaljena više od 400 mm od krajnjeg vanjskog ruba vozila.

Udaljenost između unutarnjih rubova osvjetljivajućih površina ne smije biti manja od 600 mm. Navedena udaljenost može biti smanjena na 400 mm ako je sveukupna širina vozila manja od 1 300 mm.

4.10.4.2.   Po visini:

iznad tla, najmanje 350 mm i najviše 1 500 mm ili najviše 2 100 mm ako oblik karoserije onemogućuje smještaj unutar 1 500 mm.

4.10.4.3.   Po duljini:

na stražnjoj strani vozila.

4.10.5.   Geometrijska vidljivost

Vodoravni kut:	45o prema unutra i 80o prema van.
Uspravni kut:	15o iznad i ispod vodoravnice. Uspravni kut ispod vodoravne linije može biti smanjen na 5° ako su svjetla manje od 750 mm iznad tla.

4.10.6.   Usmjerenost

Prema natrag.

4.10.7.   Električne veze

Nema posebnih zahtjeva.

4.10.8.   Pokazna svjetiljka

Obvezna je. Mora biti spojena s pokaznom svjetiljkom prednjih pozicijskih svjetala.

4.11.   Stražnje svjetlo za maglu

4.11.1.   Ugradba

Obvezna.

4.11.2.   Broj

Jedna ili dvije.

4.11.3.   Raspored

Nema posebnih zahtjeva.

4.11.4.   Položaj

4.11.4.1.   Po širini:

ako postoji samo jedno stražnje svjetlo za maglu, ono mora biti na suprotnoj strani srednje uzdužne ravnine vozila u smjeru prometa propisanog u državi u kojoj je vozilo registrirano; referentno središte također može biti smješteno na srednjoj uzdužnoj ravnini vozila.

4.11.4.2.   Po visini:

između 250 mm i 1 000 mm iznad tla.

4.11.4.3.   Po duljini:

na stražnjem dijelu vozila.

4.11.5.   Geometrijska vidljivost

Vodoravni kut:	25° prema unutra i prema van.
Uspravni kut:	5° iznad i ispod vodoravne linije.

4.11.6.   Usmjerenje

Prema stražnjoj strani.

4.11.7.   Električne veze

Električne veze moraju biti takve da se stražnje svjetlo (svjetla) za maglu ne mogu uključiti ako nisu uključena i duga glavna svjetla, kratka svjetla ili prednja svjetla za maglu.

Kada je stražnje svjetlo za maglu uključeno ono može raditi zajedno s glavnim svjetlom, kratkim svjetlom ili prednjim svjetlom za maglu.

Kada je stražnje svjetlo za maglu uključeno, promjena s glavnih svjetala na kratka svjetla i obrnuto ne utječe na rad stražnjeg svjetla za maglu.

Ako postoji prednje svjetlo za maglu, isključenje stražnjeg svjetla za maglu mora biti moguće neovisno o prednjim svjetlima za maglu.

4.11.8.   Pokazno svjetlo

Obvezna je. Svjetlo je stalno netreptavo i upozoravajuće.

4.11.9.   Ostali zahtjevi

U svim slučajevima udaljenost između stražnjeg svjetla za maglu i svakog kočnog svjetla mora biti veća od 100 mm.

4.12.   Parkirno svjetlo

4.12.1.   Ugradba:

Izborno je na motornim vozilima koja ne prelaze 6 m po duljini ni 2 m po širini.

Na svim je ostalim vozilima zabranjena.

4.12.2.   Broj

Prema rasporedu.

4.12.3.   Raspored

—	ili dva svjetla sprijeda i dva svjetla straga,

—	ili jedno svjetlo sa svake strane.

4.12.4.   Položaj

4.12.4.1.   Po širini:

ona točka na osvjetljivajućoj površini koja je najudaljenija od srednje uzdužne ravnine vozila ne smije biti udaljena više od 400 mm od krajnjeg vanjskog ruba vozila.

Nadalje, ako postoje dva svjetla, ona moraju biti na bočnim stranama vozila.

4.12.4.2.   Po visini:

iznad tla:

najmanje 350 mm; najviše 1 500 mm ili 2 100 mm ako oblik karoserije onemogućuje smještaj unutar 1 500 mm.

4.12.4.3.   Po duljini:

Nema posebnih zahtjeva.

4.12.5.   Geometrijska vidljivost

Vodoravni kut:	45o prema van, prema naprijed i prema natrag.
Uspravni kut:	15o iznad i ispod vodoravne linije. Uspravni kut ispod vodoravne linije može biti smanjen na 5o u slučaju da su svjetla manje od 750 mm iznad tla.

4.12.6.   Usmjerenost

Usmjerenost treba biti takva da svjetla zadovoljavaju zahtjeve vidljivosti prema naprijed i prema natrag.

4.12.7.   Električne veze

Električne veze moraju omogućivati uključivanje parkirnog svjetla (svjetala) na istoj strani vozila neovisno o bilo kojim drugim svjetlima.

Parkirno svjetlo (svjetla) moraju moći funkcionirati čak i ako je uređaj koji uključuje i/ili isključuje motor u položaju koji onemogućuje rad motora.

4.12.8.   Pokazna svjetiljka

Izborna je. Ako postoji, ne smije biti moguće zamijeniti je s pokaznom svjetiljkom prednjih i stražnjih pozicijskih svjetala.

4.12.9.   Ostali zahtjevi

Funkcioniranje tog svjetla može se također izvesti istodobnim uključivanjem prednjih i stražnjih pozicijskih svjetala na istoj strani vozila.

4.13.   Gabaritno svjetlo

4.13.1.   Ugradba

Obvezna je na motornim vozilima koja prelaze 2,10 m po širini.

Izborna je na vozilima širine između 1,80 i 2,10 m i na podvozju vozila s kabinom.

4.13.2.   Broj

Dva vidljiva sprijeda i dva vidljiva odostraga.

4.13.3.   Raspored

Nema posebnih zahtjeva.

4.13.4.   Položaj

4.13.4.1.   Po širini:

Sprijeda i odostraga:

što je moguće bliže krajnjem vanjskom rubu vozila. Taj se uvjet smatra zadovoljenim kad točka na osvjetljivajućoj površini koja je najudaljenija od srednje uzdužne ravnine vozila nije udaljena više od 400 mm od krajnjeg vanjskog ruba vozila.

4.13.4.2.   Po visini:

Sprijeda:	motorna vozila: vodoravna ravnina tangencijalna na gornji rub vidljive površine u smjeru referentne osi uređaja ne smije biti niža od vodoravne ravnine tangencijalne na gornji rub prozirne zone vjetrobrana. Prikolice i poluprikolice: na najvećoj visini u skladu sa zahtjevima koji se odnose na širinu, konstrukciju i radne zahtjeve vozila te na simetriju svjetala.
Odostraga:	na najvećoj visini u skladu sa zahtjevima koji se odnose na širinu, konstrukciju i radne zahtjeve vozila te na simetriju svjetala.

4.13.4.3.   Po duljini:

nema posebnih zahtjeva.

4.13.5.   Geometrijska vidljivost

Vodoravni kut: 80o prema van.

Uspravni kut: 5o iznad i 20o ispod vodoravne linije.

4.13.6.   Usmjerenost

Usmjerenost treba biti takva da svjetla zadovoljavaju zahtjeve vidljivosti prema naprijed i prema natrag.

4.13.7.   Električne veze

Nema posebnih zahtjeva.

4.13.8.   Pokazna svjetiljka

Izborna je. Ako postoji, njezinu funkciju mora obavljati pokazna svjetiljka koja se zahtijeva za prednja i stražnja pozicijska svjetla.

4.13.9.   Ostali zahtjevi

Pod uvjetom da su svi ostali zahtjevi zadovoljeni, svjetlo vidljivo sprijeda i svjetlo vidljivo odostraga na istoj strani vozila mogu biti spojena u jedan uređaj.

Položaj svjetla za označivanje krajnjeg vanjskog ruba vozila u odnosu na odgovarajuće pozicijsko svjetlo mora biti takav da udaljenost između projekcija na poprečnu uspravnu ravninu točaka međusobno najbližih na osvjetljivajućim površinama u smjeru pripadajućih svjetala nije manja od 200 mm.

4.14.   Stražnji netrokutasti katadiopter

4.14.1.   Ugradba

Obvezna na motornim vozilima.

Pod uvjetom da su udružena s drugim stražnjim uređajima za svjetlosnu signalizaciju, izborna na prikolicama.

4.14.2.   Broj

Dva.

Dodatni katadiopterski uređaji i materijali dopušteni su pod uvjetom da ne oslabljuju djelotvornost obveznih uređaja za osvjetljivanje.

4.14.3.   Raspored:

Nema posebnih zahtjeva.

4.14.4.   Položaj

4.14.4.1.   Po širini:

ona točka na osvjetljivajućoj površini koja je najudaljenija od srednje uzdužne ravnine vozila ne smije biti više od 400 mm udaljena od krajnjeg vanjskog ruba vozila.

Unutarnji rubovi katadioptera ne smiju biti međusobno udaljeni manje od 600 mm. Ta udaljenost može biti smanjena na 400 mm ako je sveukupna širina vozila manja od 1 300 mm.

4.14.4.2.   Po visini:

iznad tla, najmanje 350 mm i najviše 900 mm.

4.14.4.3.   Po duljini:

na stražnjoj strani vozila.

4.14.5.   Geometrijska vidljivost

Vodoravni kut:	30o prema unutra i prema van.
Uspravni kut:	15o iznad i ispod vodoravne linije. Uspravni kut ispod vodoravne linije može biti smanjen na 5° u slučaju katadioptera koji je manje od 750 mm iznad tla.

4.14.6.   Usmjerenost

Prema natrag.

4.14.7.   Ostali zahtjevi

Osvjetljivajuća površina katadioptera može imati zajedničke dijelove s osvjetljivajućom površinom bilo kojeg drugog svjetla smještenog na stražnjoj strani vozila.

4.15.   Stražnji trokutasti katadiopter

4.15.1.   Ugradba:

Obvezna na prikolicama.

Zabranjena na motornim vozilima.

4.15.2.   Broj

Dva.

Dodatni katadiopterski uređaji i materijali dopušteni su pod uvjetom da ne oslabljuju djelotvornost obveznih uređaja za osvjetljivanje.

4.15.3.   Raspored:

Vrh trokuta mora biti usmjeren prema gore.

4.15.4.   Položaj

4.15.4.1.   Po širini:

ona točka na osvjetljivajućoj površini koja je najudaljenija od srednje uzdužne ravnine ne smije biti više od 400 mm udaljena od krajnjeg vanjskog ruba vozila.

Unutarnji rubovi katadioptera ne smiju biti međusobno udaljeni manje od 600 mm. Ta udaljenost može biti smanjena na 400 mm ako je sveukupna širina vozila manja od 1 300 mm.

4.15.4.2.   Po visini:

iznad tla: najmanje 350 mm i najviše 900 mm.

4.15.4.3.   Po duljini:

na stražnjoj strani vozila.

4.15.5.   Geometrijska vidljivost

Vodoravni kut:	30o prema unutra i prema van.
Uspravni kut:	15o iznad i ispod vodoravne ravnine. Uspravni kut ispod vodoravne ravnine može biti smanjen na 5° u slučaju katadioptera koji je manje od 750 mm iznad tla.

4.15.6.   Usmjerenost

Prema natrag.

4.15.7.   Ostali zahtjevi

Ni jedno svjetlo ne smije biti postavljeno unutar trokuta.

4.16.   Prednji netrokutasti katadiopter

4.16.1.   Ugradba

Obvezna na prikolicama.

Izborna na motornim vozilima.

4.16.2.   Broj

Dva.

Dodatni katadiopterski uređaji i materijali dopušteni su pod uvjetom da ne oslabljuju djelotvornost obveznih uređaja za osvjetljivanje.

4.16.3.   Raspored

Nema posebnih zahtjeva.

4.16.4.   Položaj

4.16.4.1.   Po širini:

ona točka na osvjetljivajućoj površini koja je najudaljenija od srednje uzdužne ravnine vozila ne smije biti više od 400 mm udaljena od krajnjeg vanjskog ruba vozila.

Kod prikolica točka na osvjetljivajućoj površini koja je najudaljenija od srednje uzdužne ravnine vozila ne smije biti više od 150 mm udaljena od krajnjeg vanjskog ruba vozila.

Unutarnji rubovi katadioptera ne smiju biti međusobno udaljeni manje od 600 mm. Ta udaljenost može biti smanjena na 400 mm ako je sveukupna širina vozila manja od 1 300 mm.

4.16.4.2.   Po visini:

iznad tla, najmanje 350 mm i najviše 900 mm, ili1 500 mm ako oblik karoserije onemogućuje smještaj unutar 900 mm.

4.16.4.3.   Po duljini:

na prednjoj strani vozila.

4.16.5.   Geometrijska vidljivost

Vodoravni kut:	30° prema unutra i prema van. Ako zbog konstrukcije prikolice taj kut ne može biti zadovoljen, kut prema unutra može biti smanjen na 10°.
Uspravni kut:	15° iznad i ispod vodoravne linije. Uspravni kut ispod vodoravne linije može biti smanjen na 5° u slučaju katadioptera koji je manje od 750 mm iznad tla.

4.16.6.   Usmjerenost

Prema naprijed.

4.16.7.   Ostali zahtjevi

Osvjetljivajuća površina katadioptera može imati zajedničke dijelove s prednjim pozicijskim svjetlom.

4.17.   Bočni netrokutasti katadiopter.

4.17.1.   Ugradba

Obvezna:

—	na svim motornim vozilima čija duljina prelazi 6 m,

—	na svim prikolicama;

Izborna:

—	na motornim vozilima čija duljina ne prelazi 6 m.

4.17.2.   Minimalan broj na jednoj strani

Takav da su zadovoljeni zahtjevi za uzdužni položaj.

Dodatni katadiopterski uređaji i materijali dopušteni su pod uvjetom da ne smanjuju učinkovitost obaveznog osvjetljenja i svjetlosne signalizacije.

4.17.3.   Raspored

Nema posebnih zahtjeva.

4.17.4.   Položaj

4.17.4.1.   Po širini:

nema posebnih zahtjeva.

4.17.4.2.   Po visini:

iznad tla, najmanje 350 mm i najviše 900 mm. Visina može iznositi 1 500 mm ako oblik karoserije vozila onemogućuje smještaj unutar najveće dozvoljene visine.

4.17.4.3.   Po duljini:

barem jedan bočni katadiopter mora biti postavljen na srednju trećinu vozila, s tim da bočni katadiopter najbliži prednjoj strani vozila nije udaljen više od 3 m od prednje strane vozila; kod prikolica, prilikom mjerenja te udaljenosti, u obzir se uzima duljina vučnog ovjesa.

Udaljenost između dva susjedna bočna katadioptera ne smije prelaziti 3 m.

Ako struktura vozila ne omogućuje zadovoljavanje navedenog zahtjeva, navedena se udaljenost može povećati na 4 m. Razmak između najudaljenijih bočnih katadioptera i stražnje strane vozila ne smije prelaziti 1 m.

Međutim, za motorna vozila čija duljina ne prelazi 6 m, dovoljna je prisutnost jednog bočnog katadioptera unutar prve i/ili posljednje trećine duljine vozila.

4.17.5.   Geometrijska vidljivost

Vodoravni kut:	45o prema naprijed i prema natrag.
Uspravni kut:	15o iznad i ispod vodoravne linije. Uspravni kut ispod vodoravne linije može biti smanjen na 5° u slučaju katadioptera koji je manje od 750 mm iznad tla.

4.17.6.   Usmjerenost

Referentna os katadioptera mora biti vodoravna i okomita na uzdužnu srednju ravninu vozila te usmjerena prema vanjskoj strani.

4.17.7.   Ostali zahtjevi

Osvjetljivajuća površina bočnog katadioptera može imati zajedničke dijelove s osvjetljivajućom površinom bilo kojeg drugog bočnog svjetla.

4.18.   Bočna svjetla za označivanje vozila

4.18.1.   Ugradba

Obvezna:

—	na svim motornim vozilima čija duljina prelazi 6 m, osim za podvozja s kabinom;

Izborna:

—	na svim motornim vozilima čija duljina ne prelazi 6 m.

Duljina prikolice uračunava se u vučni ovjes.

4.18.2.   Najmanji broj po bočnoj strani vozila

Najmanji broj po bočnoj strani vozila mora biti takav da su zadovoljeni zahtjevi o uzdužnom položaju.

4.18.3.   Raspored:

Nema posebnih zahtjeva.

4.18.4.   Položaj:

4.18.4.1.   Po širini:

nema posebnih zahtjeva.

4.18.4.2.   Po visini:

iznad tla, najmanje 350 mm i najviše 1 500 mm. Ako struktura vozila ne omogućuje zadovoljavanje navedenog zahtjeva, navedeno se ograničenje može povećati na 2 100 mm.

4.18.4.3.   Po duljini:

barem jedno bočno svjetlo za označivanje vozila mora biti postavljeno na srednju trećinu vozila, s tim da bočno svjetlo za označivanje vozila najbliže prednjoj strani vozila nije udaljeno više od 3 m od prednje strane vozila; u slučaju prikolica kod mjerenja udaljenosti u obzir se uzima duljina ovjesa.

Udaljenost između dvaju susjednih bočnih svjetala ne smije prelaziti 3 m.

Ako struktura vozila ne omogućuje zadovoljavanje navedenog zahtjeva, navedena se udaljenost može povećati na 4 m. Udaljenost između najistaknutijeg stražnjeg bočnog svjetla za označivanje vozila i stražnje strane vozila ne smije prelaziti 1 m. Međutim, za vozila čija duljina ne prelazi 6 m i za podvozje s kabinom dostatno je imati jedno svjetlo za označivanje bočnog ruba vozila postavljeno unutar prve trećine i/ili unutar posljednje trećine duljine vozila.

4.18.5.   Geometrijska vidljivost

Vodoravni kut:	45o prema naprijed i prema natrag; međutim, za vozila na kojima je ugradba bočnih svjetala za označivanje vozila izborna ta vrijednost može biti smanjena na 30o.
Uspravni kut:	10o iznad i ispod vodoravne linije. Uspravni kut ispod vodoravne linije može biti smanjen na 5° u slučaju bočnog svjetla za označivanje vozila koje je udaljeno od tla manje od 750 mm.

4.18.6.   Usmjerenost

Postranična.

4.18.7.   Električne veze

Nema posebnih zahtjeva.

4.18.8.   Pokazna svjetiljka

Izborna. Ako postoji, njezinu funkciju mora obavljati pokazna svjetiljka određena za prednja i stražnja pozicijska svjetla.

4.18.9.   Ostali zahtjevi

Kada je najistaknutije stražnje bočno svjetlo za označivanje vozila spojeno sa stražnjim pozicijskim svjetlom uzajamno ugrađeno sa stražnjim svjetlom za maglu ili je uzajamno ugrađeno u to svjetlo, fotometrijske značajke svjetla za označivanje bočnog ruba vozila mogu se mijenjati tijekom rada stražnjeg svjetla za maglu.

5.   SUKLADNOST PROIZVODNJE

5.1.   Svako serijski proizvedeno vozilo, s obzirom na ugradbu uređaja za osvjetljenje i svjetlosnu signalizaciju i njihove osobine kako su određene ovom Direktivom, mora biti sukladno tipu vozila koje je homologirano.

---

(1)  Kod svjetlosnih uređaja za osvjetljivanje stražnje registarske pločice i pokazivače smjera (kategorija 5) „svjetleća površina” mijenja se i glasi „osvjetljivajuća površina”, budući da svjetleća površina ne postoji.

(2)  Kod svjetlosnih uređaja za osvjetljivanje stražnje registarske pločice i pokazivače smjera (kategorija 5) „svjetleća površina” mijenja se i glasi „osvjetljivajuća površina”, budući da svjetleća površina ne postoji.

(3)  Koje se još naziva „bijelim” ili „bezbojnim” svjetlom.

Dodatak 1.

UVJETI O OPTEREĆENJU VOZILA NAVEDENI U TOČKI 4.2.6.1.

1.   Za sljedeća ispitivanja masa putnika mora se računati na temelju 75 kg po osobi.

2.   Uvjeti opterećenja za različite tipove vozila:

2.1.   Vozila kategorije M1

2.1.1.   Kut snopa svjetla kratkih glavnih svjetala mora biti određen pod ovim uvjetima opterećenja:

2.1.1.1.   jedna osoba na vozačevu sjedalu;

2.1.1.2.   vozač i jedan putnik na prednjem sjedalu, koje je najdalje udaljeno od vozača;

2.1.1.3.   vozač, jedan putnik na prednjem sjedalukoji je najdalje udaljen od vozača te su sva najdalja sjedala unazad zaposjednuta;

2.1.1.4.   sva sjedala zaposjednuta;

2.1.1.5.   sva sjedala zaposjednuta, i jednolično raspodijeljeno opterećenje u prostoru za prtljagu s ciljem postizanja dopuštenog opterećenja na stražnjoj osovini ili na prednjoj osovini ako se prtljažnik nalazi sprijeda. Ako vozilo ima prednji i stražnji prtljažnik, dodatno se opterećenje mora odgovarajuće rasporediti kako bi se postiglo dozvoljeno opterećenje osovina. Međutim, ako najveća dozvoljena masa opterećenog vozila dosegne prije dozvoljenog opterećenja jedne od osovina, opterećenje prtljažnika (jednog ili oba), ograničava se na obujam koji omogućava dosezanje najveće dozvoljene mase vozila;

2.1.1.6.   vozač, i jednolično raspodijeljeno opterećenje u prtljažniku s ciljem postizanja dopuštenog opterećenja na odgovarajućoj osovini.

Međutim, ako je najveća dopuštena masa postignuta prije dopuštenog opterećenja na osovini, opterećenje prtljažnika (jednog ili više) mora biti ograničeno na broj koji omogućuje dostizanje te mase.

2.1.2.   Kod određivanja gornjih uvjeta opterećenja u obzir se moraju uzeti bilo koja ograničenja opterećenja koja je propisao proizvođač.

2.2.   Vozila kategorija M2 i M3:

Kut snopa svjetla kratkih glavnih svjetala mora biti određen pod ovim uvjetima opterećenja:

2.2.1.   Vozilo neopterećeno i jedna osoba na vozačevom sjedalu.

2.2.2.   Vozila opterećena tako da svaka osovina nosi svoje najveće tehnički dopušteno opterećenje ili kada je najveća dopuštena masa vozila postignuta opterećenjem prednje i stražnje osovine razmjerno njihovim najvećim tehnički dopuštenim opterećenjima, koje se god ostvari prvo.

2.3.   Vozila kategorije N s teretnim sandukom:

2.3.1.   Kut snopa svjetla kratkih glavnih svjetala mora biti određen pod ovim uvjetima opterećenja:

2.3.1.1.   vozilo neopterećeno i jedna osoba na vozačevom sjedalu,

2.3.1.2.   kod vozila koja imaju stražnji prostor za utovar tereta: vozač, plus teret raspodijeljen tako da stražnja osovina ili stražnje osovine nose svoje najveće tehnički dopušteno opterećenje ili najveću dopuštenu masu vozila, koje god se ostvari prvo; pritom opterećenje prednje osovine ne smije prijeći 25 % najvećeg dozvoljenog opterećenja na prednjoj osovini. Isti se postupak primjenjuje kada se, s odgovarajućim izmjenama, prostor za utovar tereta nalazi na prednjoj strani.

2.4.   Vozila kategorije N bez teretnog sanduka.

2.4.1.   Vučna vozila za poluprikolice:

2.4.1.1.   neopterećeno vozilo bez opterećenja na sedlu i jedna osoba na vozačevom sjedalu;

2.4.1.2.   jedna osoba na vozačevom sjedalu: tehnički dopušteno opterećenje na sedlu u položaju pričvršćenja koje odgovara najvećem opterećenju stražnje osovine.

2.4.2.   Vučna vozila za prikolice:

2.4.2.1.   neopterećeno vozilo i jedna osoba na vozačevom sjedalu;

2.4.2.2.   neopterećeno vozilo i jedna osoba na vozačevom sjedalu, s tim da su sva ostala mjesta u vozačkoj kabini zaposjednuta.

Dodatak 2.

Dodatak 3.

Dodatak 4.

POKAZIVAČ SMJERA

Kutovi geometrijske vidljivosti

Dodatak 5.

MJERENJE PROMJENE NAGIBA SNOPA KRATKOG SVJETLA KAO FUNKCIJE OPTEREĆENJA

1.   PODRUČJE PRIMJENE

U ovom se Dodatku navode metode mjerenja promjena u nagibu kratkih svjetala motornih vozila u odnosu na njihov početni nagib s obzirom na promjene položaja vozila zbog opterećenja.

2.   DEFINICIJE

2.1.   Početni nagib

2.1.1.   Utvrđeni početni nagib:

vrijednost početnog nagiba kratkog svjetla koju je naveo proizvođač motornog vozila služi kao referentna vrijednost za proračun dopuštenih promjena.

2.1.2.   Izmjereni početni nagib:

srednja vrijednost nagiba kratkog svjetla ili nagiba vozila izmjerenog s vozilom pod uvjetom br. 1, kako je određeno u Dodatku 1., za kategoriju vozila koja se ispituje služi kao referentna vrijednost za procjenu promjena u nagibu snopa svjetlosti.

2.2.   Nagib kratkog svjetla

Može se definirati kako slijedi:

—	ili kao kut (izražen u miliradijanima) između smjera snopa svjetla usmjerenog prema karakterističnoj točki na vodoravnom dijelu zasjenjenja u svjetlosnoj raspodjeli kratkoga glavnog svjetla i vodoravne ravnine,

—	ili tangentom tog kuta, izraženog u postocima nagiba, s obzirom da su kutovi mali (za te male kutove 1 % jednako je 10 mrad).

Ako je nagib izražen u postocima nagiba, može se izračunani pomoću ove jednadžbe:

gdje je:

h1 u milimetrima izražena visina iznad tla gore spomenute karakteristične točke izmjerene na uspravnom zaslonu okomitom na srednju uzdužnu ravninu vozila smještena na vodoravnoj udaljenosti L;

h2 u milimetrima izražena visina iznad tla referentnog središta (koje je uzeto za nazivno ishodište karakteristične točke izabrane u h1);

l je u milimetrima izražena udaljenost od zaslona do referentnog središta.

Negativne vrijednosti znače nagib prema dolje (vidjeti sliku 1.).

Pozitivne vrijednosti znače nagib prema gore.

Napomene:

1.	Ovaj crtež predstavlja kategoriju vozila M1, ali prikazano načelo primjenjuje se jednako na vozila svih ostalih kategorija.

2.	Ako vozilo nema sustav za poravnavanje glavnih svjetala, promjena u nagibu snopa kratkog svjetla istovjetna je promjeni nagiba samog vozila.

3.   UVJETI MJERENJA

3.1.   Ako je upotrijebljen vizualni pregled projekcije snopa kratkog svjetla na zaslonu ili fotometrijska metoda, mjerenje se mora provesti u tamnom okolišu (primjerice tamnoj komori) površine dostatno velike da omogući smještanje vozila i zaslona kako je prikazano na slici 1. Referentna središta glavnih svjetala nalaze se na udaljenosti I barem 10 m od zaslona.

3.2.   Tlo na kojemu su izvedena mjerenja mora biti što je moguće više ravno i vodoravno tako da se može osigurati ponovno izvođenje mjerenja nagiba snopa kratkog svjetla s točnošću od ± 0,5 mrad (nagib od ± 0,05 %).

3.3.   Ako je upotrijebljen zaslon, njegovo označivanje, položaj i usmjerenost u odnosu na tlo i na srednju uzdužnu ravninu vozila mora biti takvo da se može osigurati ponovno izvođenje mjerenja nagiba snopa kratkog svjetla s točnošću od ± 0,5 mrad (nagib od ± 0,05 %).

3.4.   Za vrijeme mjerenja temperatura prostora mora biti između 10 i 30 °C.

4.   PRIPREMA VOZILA

4.1.   Mjerenja se obavljaju na vozilu koje je prešlo udaljenost između 1 000 i 10 000 km, a po mogućnosti 5 000 km.

4.2.   Gume moraju biti napuhane do tlaka za puno opterećenje koji je naveo proizvođač. Vozilo mora biti potpuno napunjeno (gorivom, vodom, uljem) i opremljeno svim priborima i alatima koje je naveo proizvođač. Potpuna napunjenost gorivom znači da spremnik za gorivo mora biti napunjen do ne manje od 90 % ukupne zapremnine, kako je navedeno u opisnom dokumentu, čiji se model nalazi u Prilogu I. Direktivi 70/156/EEZ.

4.3.   Vozilo mora imati otpuštenu parkirnu kočnicu i mjenjač u neutralnom položaju.

4.4.   Vozilo mora barem 8 sati biti izloženo temperaturi naznačenoj u točki 3.4.

4.5.   Ako su upotrijebljene fotometrijska ili vizualna metoda, bilo bi poželjno da se glavna svjetla, s dobro definiranim zasjenjenjem snopa kratkog svjetla, ugrade na ispitivano vozilo radi olakšanja mjerenja.

Za dobivanje točnijih rezultata mjerenja, dopuštena su i druga sredstva (na primjer, uklanjanje leće glavnog svjetla).

5.   POSTUPAK ISPITIVANJA

5.1.   Općenito

Promjene u nagibu ili kratkog svjetla ili vozila, ovisno o izabranoj metodi, moraju se mjeriti odvojeno za svaku stranu vozila. Rezultati dobiveni za lijeva i desna glavna svjetla pod svim uvjetima opterećenja navedenim u Dodatku 1. moraju biti unutar ograničenja navedenih u točki 5.5. Opterećenje se primjenjuje postupno bez izlaganja vozila prekomjerenim naglim promjenama.

5.2.   Određivanje izmjerenog početnog nagiba

Vozilo mora biti pripremljeno kako je navedeno u točki 4. gore i opterećeno kako je navedeno u Dodatku 1. (prvi uvjet opterećenja pojedine kategorije vozila).

Prije svakog mjerenja vozilo se mora zanjihati kako je navedeno u točki 5.4. dolje.

Mjerenja se vrše tri puta.

5.2.1.   Ako se ni jedan od tri izmjerena rezultata ne razlikuje više od 2 miliradijana (mrad) (pri nagibu od 0,2 %) od aritmetičke sredine rezultata, ta aritmetička sredina čini konačni rezultat.

5.2.2.   Ako se bilo koje mjerenje razlikuje od aritmetičke sredine rezultata više od 2 miliradijana (mrad) (pri nagibu od 0,2 %), mora se provesti daljnji niz od 10 mjerenja, čija će aritmetička sredina činiti konačni rezultat.

5.3.   Mjerne metode

Bilo koja metoda može se upotrijebiti za mjerenje promjena nagiba pod uvjetom da su očitanja točna unutar ± 0,2 mrad (nagib od ± 0,02 %).

5.4.   Postupak s vozilom u svakom stanju opterećenja

Ovjes vozila i bilo koji drugi sastavni dio koji vjerojatno utječe na nagib snopa kratkog svjetla mora se pokrenuti u skladu s metodama opisanim ispod.

Međutim, nadležne tehničke službe i proizvođači mogu zajednički predložiti druge metode (ili pokusne ili osnovane na proračunima), posebno kad ispitivanje postavlja posebne probleme, pod uvjetom da su takvi proračuni očigledno opravdani.

5.4.1.   Vozila kategorije M1 s konvencionalnim ovjesom

S vozilom postavljenim u položaj za mjerenje i, ako je potrebno, s kotačima na pomičnim platformama (koje se moraju upotrijebiti ako bi njihov izostanak doveo do ograničenja gibanja ovjesa što bi vjerojatno utjecalo na rezultate mjerenja) vozilo se treba neprestano njihati barem tijekom tri cjelokupna ciklusa; tijekom svakog pojedinog ciklusa, prvo se potiskuje prema dolje stražnja strana, a zatim prednja strana vozila.

Tijek njihanja mora završiti s krajem ciklusa. Prije mjerenja, vozilo mora spontano dospjeti u stanje mirovanja.

Umjesto uporabe pomičnih platformi, isti učinak može se postići pomicanjem vozila naprijed natrag za barem jedan puni okret kotača.

5.4.2.   Kategorije vozila M2, M3 i N s konvencionalnim ovjesom

5.4.2.1.   Ako postupak za vozila kategorije M1 opisan u točki 5.4.1. nije moguć, može se upotrijebiti metoda opisana u točkama 5.4.2.2. ili 5.4.2.3.

5.4.2.2.   S vozilom postavljenim u položaj za mjerenje i s kotačima na tlu vozilo treba njihati privremeno mijenjajući opterećenje.

5.4.2.3.   S vozilom postavljenim u položaj za mjerenje i s kotačima na tlu, treba pokrenuti ovjes vozila i sve ostale dijelove koji bi mogli utjecati na nagib snopa kratkog svjetla uporabom vibracijske opreme. To može biti vibrirajuća platforma na koju su postavljeni kotači.

5.4.3.   Vozila s nekonvencionalnim ovjesom, gdje motor mora biti u pogonu

Prije provedbe bilo kojeg mjerenja pričekati dok vozilo ne postigne svoj konačni položaj s uključenim motorom.

5.5.   Mjerenja

Promjene nagiba snopa kratkog svjetla moraju se odrediti za svako od raznih stanja opterećenja u odnosu na izmjereni početni nagib određen u skladu s gornjom točkom 5.2.

Ako je vozilo opremljeno ručnim sustavom za pomicanje glavnih svjetala, ona se namještaju u položaje koje je odredio proizvođač, u skladu s uvjetima o opterećenju (prema Dodatku 1.).

5.5.1.   Za početak mora se provesti pojedinačno mjerenje u svakom stanju opterećenja. Zahtjevi su zadovoljeni ako je za sva stanja opterećenja promjena nagiba unutar proračunanih granica (primjerice, unutar razlike između početnog nagiba i donjih i gornjih ograničenja koja su određena za homologaciju) sa sigurnosnom granicom od 4 mrad (nagib od 0,4 %)

5.5.2.   Ako rezultat(i) bilo kojeg mjerenja (ili više mjerenja) ne leži (ne leže) unutar sigurnosnih granica naznačenih u točki 5.5.1. ili prelazi (prelaze) granične vrijednosti, moraju se provesti tri daljnja mjerenja u stanjima opterećenja koja odgovaraju navedenom rezultatu (ili rezultatima), kako je izloženo u točki 5.5.3.

5.5.3.   Za svako od gornjih stanja opterećenja:

5.5.3.1.   Ako se ni jedan od tri izmjerena rezultata ne razlikuje više od 2 mrad (nagib od 0,2 %) od aritmetičke sredine rezultata, ta aritmetička sredina čini konačni rezultat.

5.5.3.2.   Ako se bilo koje mjerenje razlikuje od aritmetičke sredine rezultata više od 2 mrad (nagib od 0,2 %), mora se provesti daljnji niz od 10 mjerenja, čija će aritmetička sredina činiti konačni rezultat.

5.5.3.3.   Ako je vozilo opremljeno automatskim sustavom za poravnavanje glavnog svjetla koji ima inherentnu petlju histereze, prosječni rezultati na vrhu i na dnu petlje histereze moraju se uzeti kao značajne vrijednosti.

Sva navedena mjerenja moraju se provesti u skladu s točkama 5.5.3.1. i 5.5.3.2.

5.5.4.   Zahtjevi su zadovoljeni ako je pod svim uvjetima opterećenja promjena između izmjerenog početnog nagiba određenog u skladu s točkom 5.2. i nagiba izmjerenog pod svakim uvjetom opterećenja manja od vrijednosti izračunanih u točki 5.5.1. (bez sigurnosne granice).

5.5.5.   Ako je prijeđena samo jedna od izračunanih gornjih ili donjih granica promjene, proizvođaču mora biti dopušteno izabrati drukčiju vrijednost za dani početni nagib, unutar granica utvrđenih za homologaciju.

Dodatak 6.

OZNAČIVANJE ZADANOG POČETNOG NAMJEŠTANJA KAKO SE NAVODI U PRILOGU I. TOČKI 4.2.6.1.

Primjer

Veličina simbola i slova ostavljena je na volju proizvođaču.

Dodatak 7.

SKLOPKE ILI RUČICE ZA UPRAVLJANJE UREĐAJIMA ZA PORAVNAVANJE GLAVNIH SVJETALA KAKO SE NAVODI U PRILOGU I. TOČKI 4.2.6.2.2.

1.   SPECIFIKACIJE

Nagib prema dolje snopa kratkog svjetla mora se u svim slučajevima postići na jedan od sljedećih načina:

(a)	pomicanjem ručice (prekidača) prema dolje ili nalijevo;

(b)	okretanjem sklopke u smjeru suprotnom od smjera kazaljke na satu;

(c)	pritiskom na gumb (sustav gurni-povuci).

Ako se za namještanje snopa upotrebljava više gumba, gumb koji daje najveći nagib prema dolje mora biti ugrađen nalijevo ili ispod gumba za ostale položaje snopa kratkog svjetla.

Rotirajuća sklopka koja se postavlja na rub, ili samo s vidljivim rubom, treba biti u skladu s načelima sklopke tipa (a) ili (c).

1.1.1.   Ta sklopka mora imati oznake koje jasno ukazuju na pokrete koji odgovaraju nagibu prema dolje i prema gore snopa kratkog svjetla.

1.2.   Položaj „0” odgovara početnom nagibu, u skladu s Prilogom I. točkom 4.2.6.1.

1.3.   Položaj „0” koji, prema Prilogu I. točki 4.2.6.2.2. mora biti „granični položaj”, ne treba nužno biti na kraju ljestvice.

1.4.   Oznake koje se upotrebljavaju na sklopki moraju biti objašnjene u korisničkom priručniku.

1.5.   Samo ovi simboli mogu biti upotrijebljeni za raspoznavanje sklopki

Također se mogu upotrijebiti simboli koji se sastoje od pet umjesto od četiri crte.

2.   PRIMJERI

Primjer 1.

Primjer 2.

Primjer 3.

---

PRILOG II.

UZORAK

---

13/Sv. 030

HR

Službeni list Europske unije

50

---

31996L0008

---

L 055/22

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

26.02.1996.

---

DIREKTIVA KOMISIJE 96/8/EZ

od 26. veljače 1996.

o hrani namijenjenoj smanjenju tjelesne mase pri energetski ograničenim dijetama

(Tekst značajan za EGP)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 89/398/EEZ od 3. svibnja 1989. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na hranu za posebne prehrambene potrebe (1), a posebno njezin članak 4.,

budući da mjere Zajednice predviđene ovom Direktivom ne premašuju mjere potrebne za postizanje ciljeva koji su već predviđeni Direktivom 89/398/EEZ;

budući da je hrana obuhvaćena ovom Direktivom različita i općenito se razlikuje po tome je li namijenjena da zamijeni ukupan dnevni unos hrane ili da zamijeni jedan ili više obroka dnevnog unosa hrane;

budući da sastav te hrane treba zadovoljavati dnevne prehrambene potrebe osnovnim hranjivim tvarima ili značajan dio tih potreba osoba kojima je namijenjena;

budući da su u zadnje vrijeme razvijeni brojni proizvodi kao zamjena za obroke i za osiguranje nekih količina izabranih osnovnih makronutrijenata i mikronutrijenata; budući da će se osnovni sastav te hrane donijeti kasnije;

budući da se povrh toga energetska vrijednost koju daje hrana obuhvaćena ovom Direktivom mora ograničiti;

budući da je u slučaju određene hrane čija je namjena zamijeniti ukupan dnevni unos sadržaj energije vrlo nizak; budući da će se posebna pravila za tu hranu s vrlo niskom energijom donijeti kasnije;

budući da ova Direktiva odražava trenutačna znanja o toj hrani; budući da će se o svakoj promjeni koja bi poštovala inovacije na temelju znanstvenog i tehničkog napretka odlučivati postupkom utvrđenim u članku 13. Direktive 89/398/EEZ;

budući da se prema članku 4. stavku 2. Direktive 89/398/EEZ odredbe u vezi s tvarima za posebne prehrambene potrebe koje bi se upotrebljavale pri proizvodnji hrane trebaju utvrditi u zasebnoj direktivi Komisije;

budući da se odredbe u vezi s upotrebom dodataka u proizvodnji te hrane trebaju utvrditi u odgovarajućim direktivama Vijeća;

budući da prema članku 7. Direktive 89/398/EEZ hrana obuhvaćena ovom Direktivom podliježe općim pravilima utvrđenim Direktivom Vijeća 79/112/EEZ od 18. prosinca 1978. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na označivanja, prezentiranja i oglašavanja hrane (2) kako je zadnje izmijenjena Direktivom Komisije 93/102/EZ (3); budući da ova Direktiva prema potrebi usvaja i proširuje dodatke i izuzetke tih općih pravila;

budući da priroda i namjena hrane obuhvaćene ovom Direktivom posebno zahtijevaju prehrambene oznake o energetskoj vrijednosti i glavnim hranjivim sastojcima koje sadrže;

budući da je Znanstveni odbor za prehranu u skladu s člankom 4. Direktive 89/398/EEZ izdao mišljenje o odredbama koje mogu utjecati na javno zdravlje;

budući da su mjere predviđene ovom Direktivom u skladu s mišljenjem Stalnog odbora za hranu,

DONIJELA JE OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

1.   Ova je Direktiva „posebna Direktiva” u smislu članka 4. Direktive 89/398/EEZ i njom se utvrđuju zahtjevi o sastavu i označivanju hrane za posebne prehrambene upotrebe namijenjene smanjenju tjelesne mase pri energetski ograničenim dijetama i predstavljene kao takve.

2.   Hrana namijenjena smanjenju tjelesne mase hrana je posebnog sastava koja uporabom u skladu s uputama proizvođača u cijelosti ili djelomično zamjenjuje dnevni unos hrane. Dijeli se u dvije kategorije:

(a)	hrana koja je prezentirana kao zamjena za ukupan dnevni unos hrane;

(b)	hrana koja je prezentirana kao zamjena za jedan ili više obroka dnevnog unosa hrane.

Članak 2.

Države članice omogućuju da se hrana iz članka 1. stavlja na tržište Zajednice samo ako je u skladu s pravilima utvrđenim u ovoj Direktivi.

Članak 3.

Hrana iz ove Direktive u skladu je s kriterijima za sastav navedenim u Prilogu I.

Članak 4.

Svi pojedinačni sastojci hrane iz članka 1. stavka 2. točke (a) pri prodaji moraju biti pakirani u istoj ambalaži.

Članak 5.

1.   Naziv pod kojim se hrana prodaje glasi:

(a)	za hranu obuhvaćenu člankom 1. stavkom 2. točkom (a), „Zamjena za cjelodnevnu prehranu pri redukcijskoj dijeti”;

(b)	za hranu obuhvaćenu člankom 1. stavkom 2., točkom (b) „Zamjena za jedan ili više obroka pri redukcijskoj dijeti”.

2.   Označivanje na ovoj hrani, osim uvjeta iz članka 3. Direktive Vijeća 79/112/EEZ, mora također sadržavati sljedeće obvezne podatke:

(a)	energetsku vrijednost izraženu u kJ i kcal, sadržaj bjelančevina, ugljikohidrata i masti izražen u brojčanu obliku na određenu količinu proizvoda preporučenog za konzumaciju;

(b)

prosječnu količinu svake mineralne tvari i vitamina za koje su predviđeni obvezni zahtjevi u stavku 5. Priloga 1., izraženu u brojčanu obliku na određenu količinu proizvoda koji se preporuča za konzumaciju. Osim toga, za hranu navedenu u točki (b) članka 1. stavka 2. podaci o vitaminima i mineralnim tvarima navedeni u tablici točke 5. Priloga I. moraju biti izraženi kao postotak vrijednosti određenih u Prilogu Direktivi Vijeća 90/496/EEZ (4);

(c)	ako je potrebno, upute za odgovarajuću pripremu i izjavu o važnosti pridržavanja navedenih uputa;

(d)	priloženu izjavu u kojoj se navodi da hrana, ako se konzumira u skladu s uputama proizvođača te osigurava dnevni unos veći od 20 g poliola dnevno, može imati laksativni učinak;

(e)	izjavu o važnosti dovoljnog dnevnog unosa tekućine;

(f)	za hranu iz točke (a) članka 1. stavka 2.: i. izjavu da hrana osigurava dovoljne dnevne količine svih osnovnih hranjivih tvari; ii. izjavu da se bez liječničkog savjeta hrana ne smije upotrebljavati više od tri tjedna;

(g)	za hranu iz točke (b) članka 1. stavka 2. izjavu da je takva hrana korisna svojoj namjeni samo kao dio energetski ograničene dijete te da i druga hrana mora biti obavezni dio takve dijete.

3.   Označivanje, prezentiranje i oglašavanje takve hrane ne smije sadržavati obavijest o stopi ili količini izgubljene tjelesne mase kao rezultatu njihove upotrebe, smanjenju osjećaja gladi ili povećanju osjećaja sitosti.

Članak 6.

Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom najkasnije do 30. rujna 1997. One o tome odmah obavješćuju Komisiju.

Ti se zakoni i drugi propisi primjenjuju tako:

—	da se do 1. listopada 1997. dozvoli prodaja hrane koja je u skladu s ovom Direktivom,

—	da se s učinkom od 31. ožujka 1999. zabrani prodaja hrane koja nije u skladu s ovom Direktivom.

Kad države članice donose ove odredbe, te odredbe prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Postupak za takvu uputu donose države članice.

Članak 7.

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europskih zajednica.

Članak 8.

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

---

(1)  SL L 186, 30.6.1989., str. 27.

(2)  SL L 33, 8.2.1979., str. 1.

(3)  SL L 291, 29.11.1993., str. 14.

(4)  SL L 276, 6.10.1990., str. 40.

---

PRILOG I.

OSNOVNI SASTAV HRANE ZA ENERGETSKI OGRANIČENE DIJETE

Specifikacije se odnose na hranu gotovu za upotrebu koja se stavlja na tržište ili se pripravlja u skladu s uputama proizvođača.

1.   Energija

1.1   Energija koju osigurava hrana iz članka 1. stavka 2. točke (a) za cjelodnevni obrok ne smije biti manja od 3 360 kJ (800 kcal) niti veća od 5 040 kJ (1 200 kcal).

1.2.   Energija koju osigurava hrana iz članka 1. stavka 2. točke (b) po obroku ne smije biti manja od 840 kJ (200 kcal) niti veća od 1 680 kJ (400 kcal).

2.   Bjelančevine

2.1   Bjelančevine sadržane u hrani iz članka 1. stavka 2. točaka (a) i (b) moraju osigurati najmanje 25 % i najviše 50 % ukupne energije proizvoda. Ni u jednom slučaju količina bjelančevina u hrani iz članka 1. stavka 2. točke (a) ne smije biti veća od 125 g.

2.2   Gore navedene odredbe o bjelančevinama odnose se na bjelančevine s kemijskim indeksom koji je jednak indeksu referentne bjelančevine FAO/WHO (1985.) iz Priloga 2. Ako je kemijski indeks manji od 100 % referentne bjelančevine, najmanji sadržaji bjelančevina se u skladu s tim povećavaju. U svakom slučaju, kemijski indeks bjelančevine mora činiti najmanje 80 % indeksa referentne bjelančevine.

2.3   „Kemijski indeks” znači najmanji omjer između količine svake esencijalne aminokiseline i količine svake odgovarajuće aminokiseline referentne bjelančevine.

2.4   U svim primjerima dodavanje aminokiselina dopušteno je isključivo za poboljšanje hranjive vrijednosti bjelančevina i samo u količinama koje su potrebne za tu namjenu.

3.   Masti

3.1   Energija koja potječe iz masti ne smije prelaziti 30 % ukupne raspoložive energije hrane.

3.2   U hrani iz članka 1. stavka 2. točke (a) sadržaj linolne kiseline (u obliku glicerida) ne smije biti manji od 4,5 g.

3.3   U hrani iz članka 1. stavka 2. točke (b) sadržaj linolne kiseline (u obliku glicerida) ne smije biti manji od 1 g.

4.   Vlakna

Sadržaj vlakana u hrani iz članka 1. stavka 2. točke (a) ne smije biti manji od 10 g i ne smije prekoračiti 30 g u ukupnom dnevnom unosu hrane.

5.   Vitamini i mineralne tvari

5.1   Hrana iz članka 1. stavka 2. točke (a) mora u ukupnom dnevnom unosu hrane osigurati najmanje:

100 % količine vitamina i mineralnih tvari navedenih u tablici 1.

5.2   Hrana iz članka 1. stavka 2. točke (b) mora po obroku osigurati najmanje 30 % količine vitamina i mineralnih tvari navedenih u tablici; međutim, količina kalija u svakom obroku koju osigurava ta hrana mora biti najmanje 500 mg.

TABLICA

Vitamin A	(μg RE)	700
Vitamin D	(μg)	5
Vitamin E	(mg-TE)	10
Vitamin C	(mg)	45
Tiamin	(mg)	1,1
Riboflavin	(mg)	1,6
Niacin	(mg-NE)	18
Vitamin B6	(mg)	1,5
Folat	(μg)	200
Vitamin B12	(μg)	1,4
Biotin	(μg)	15
Pantotenska kiselina	(mg)	3
Kalcij	(mg)	700
Fosfor	(mg)	550
Kalij	(mg)	3 100
Željezo	(mg)	16
Cink	(mg)	9,5
Bakar	(mg)	1,1
Jod	(μg)	130
Selen	(μg)	55
Natrij	(mg)	575
Magnezij	(mg)	150
Mangan	(mg)	1

---

PRILOG II.

PREGLED POTREBA ZA AMINOKISELINAMA  (1)

	g/100 g bjelančevina
Cistin + metionin	1,7
Histidin	1,6
Izoleucin	1,3
Leucin	1,9
Lizin	1,6
Fenilanin + tirozin	1,9
Treonin	0,9
Triptofan	0,5
Valin	1,3

---

(1)  Svjetska zdravstvena organizacija. Potrebe za energijom i za bjelančevinama. Izvješće sa zajedničkog sastanka FAO/WHO/UNU, Ženeva: Svjetska zdravstvena organizacija, 1985. (WHO Technical Report Series, 724).

---

13/Sv. 030

HR

Službeni list Europske unije

55

---

31998L0072

---

L 295/18

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

15.10.1998.

---

DIREKTIVA 98/72/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 15. listopada 1998.

o izmjeni Direktive 95/2/EZ o prehrambenim aditivima osim bojila i sladila

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE ZAJEDNICE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 100.a,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije (1),

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i socijalnog odbora (2),

postupajući u skladu s postupkom iz članka 189.b Ugovora (3),

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 89/107/EEZ od 21. prosinca 1988. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na prehrambene aditive koji su odobreni za uporabu u hrani namijenjenoj prehrani ljudi (4), a posebno njezin članak 3. stavak 2.,

budući da je od usvajanja Direktive 95/2/EZ (5) došlo do tehničkog razvoja na području prehrambenih aditiva;

budući da bi trebalo usvojiti Direktivu 95/2/EZ, kako bi se uzeo u obzir taj razvoj;

budući da je provedeno savjetovanje sa Znanstvenim odborom za hranu, osnovanim Odlukom 74/234/EEZ (6), prije usvajanja odredaba koje bi mogle utjecati na javno zdravlje;

budući da su posebne odredbe o tiabendazolu utvrđene Direktivom Vijeća 95/38/EZ od 17. srpnja 1995., kojom se izmjenjuju prilozi I. i II. Direktivi 90/642/EEZ o utvrđivanju maksimalnih razina ostataka pesticida u i na određenim proizvodima biljnog podrijetla, uključujući voće i povrće i o utvrđivanju popisa maksimalnih razina (7); budući da sada stavku o tiabendazolu treba ukinuti,

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Direktiva 95/2/EZ mijenja se kako slijedi:

1.	Članak 1.stavak 1. zamjenjuje se sljedećim: „1.   Ova Direktiva je posebna direktiva koja je dio sveobuhvatne direktive, u smislu članka 3. Direktive 89/107/EEZ, a primjenjuje se na aditive osim bojila i sladila. Ne primjenjuje se na enzime osim spomenutih u prilozima,”;

2.	Članak 2. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim: „1.   Samo tvari navedene u prilozima I., III., IV. i V. smiju se koristiti u hrani u svrhe navedene u članku 1. stavku 3. i članku 1. stavku 4.,”;

3.	Članak 2. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim: „1.   Prehrambeni aditivi navedeni u Prilogu I. dopušteni su u hrani, u svrhe navedene u članku 1. stavku 3. i članku 1. stavku 4., uz iznimku one hrane koja je navedena u Prilogu II., slijedeći načelo ‚quantum satis’,”;

4.	Peta alineja članka 2. stavka 3., točke (a), zamjenjuje se s: „— pasterizirano i sterilizirano (uključujući UHT) mlijeko (uključujući obično, obrano i poluobrano mlijeko i obično pasterizirano vrhnje,”;

5.	Jedanaesta alineja članka 2. stavka 3. točke (a) zamjenjuje se s: „— sušena tjestenina, isključujući tjesteninu bez glutena i/ili tjesteninu namijenjenu hipoproteinskoj prehrani, u skladu s Direktivom 89/398/EEZ,”;

6.	Tablice iz priloga mijenjaju se u skladu s odredbama sadržanim u Prilogu ovoj Direktivi.

Članak 2.

1.   Države članice, prema potrebi, mijenjaju svoje zakone i druge propise kako bi:

—	najkasnije do 4. svibnja 2000. odobrile trgovinu proizvodima koji su u skladu s ovom Direktivom,

—	od 4. studenoga 2000. zabranile trgovinu proizvodima koji nisu u skladu s ovom Direktivom. Međutim, proizvodi koji nisu u skladu s ovom Direktivom, a stavljeni su na tržište ili označeni prije tog datuma mogu se prodavati do isteka zaliha.

One o tome odmah obavješćuju Komisiju.

Kad države članice donose ove mjere, te mjere prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Države članice određuju načine tog upućivanja.

2.   Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 3.

Ova Direktiva stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europskih zajednica.

Članak 4.

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

---

(1)  SL C 76, 11.3.1997., str. 34. i SL C 77, 12.3.1988., str. 7.

(2)  SL C 75, 10.3.1997., str. 1.

(3)  Mišljenje Europskog parlamenta od 23. listopada 1997. (SL C 339, 10.11.1997., str. 1.), Zajedničko stajalište Vijeća od 23.ožujka 1998. (SL C 161, 27.5.1998., str. 29.) i Odluka Europskog parlamenta od 15. srpnja 1998. (SL C 292, 21.9.1998.). Odluka Vijeća od 28. rujna 1998.

(4)  SL L 40, 11.2.1989., str. 27. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 94/34/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 237, 10.9.1994., str. 1.).

(5)  SL L 61, 18.3.1995., str. 1. Direktiva kako je izmijenjena Direktivom 96/85/EZ (SL L 86, 28.3.1997., str. 4.).

(6)  SL L 136, 20.5.1974., str. 1.

(7)  SL L 197, 22.8.1995., str. 14.

---

PRILOG

1.   U Prilogu I. dodaju se sljedeći aditivi:

2.   U Prilogu II:

(a)	popis aditiva i maksimalna razina za „Džemovi, želei i marmelade u smislu Direktive 79/693/EEZ i ostali slični voćni namazi, uključujući proizvode smanjene energetske vrijednosti” dopunjuje se kako slijedi:   „E 471 Mono i digliceridi masnih kiselina quantum satis”

(b)

tablica koja se odnosi na „Sterilizirano, pasterizirano i UHT vrhnje, niskokalorično vrhnje i pasterizirano vrhnje s malom količinom masti” zamjenjuje se sljedećom tablicom: „Obično pasteriziran vrhnje E 401 Natrijev alginat quantum satis” E 402 Kalijev alginat E 407 Karagenan E 466 Na karboksi metil celuloza E 471 Mono- i digliceridi masnih kiselina

(c)	naziv „Smrznuto i duboko-smrznuto neprerađeno voće i povrće” mijenja se kako slijedi: „Smrznuto i duboko-smrznuto neprerađeno voće i povrće; pakirano, ohlađeno neprerađeno voće i povrće spremno za konzumiranje i zapakirani, neprerađeni i oguljeni krumpiri”;

(d)

nakon tablice koja se odnosi na „Neemulgirana ulja i masti životinjskog ili biljnog podrijetla” umeće se sljedeća tablica: „Neemulgirana ulja i masti životinjskog ili biljnog podrijetla (osim djevičanskih ulja i maslinovog ulja) s posebnom namjenom za kuhanje i/ili prženje ili za pripremu preljeva E 270 Mliječna kiselina quantum satis E 300 Askorbinska kiselina E 304 Esteri masnih kiselina askorbinske kiseline E 306 Mješavina tokoferola obogaćena E 307 Alfa-tokoferol E 308 Gama- tokoferol E 309 Delta-tokoferol E 322 Lecitini 30 g/l E 471 Mono- i digliceridi masnih kiselina 10 g/l E 472c Ester limunske kiseline mono- i diglicerida masnih kiselina quantum satis” E 330 Limunska kiselina E 331 Natrijevi citrati E 332 Kalijevi citrati E 333 Kalcijevi citrati

(e)	popis aditiva i maksimalna razina za „Mozzarella i albuminski sir (sir od sirutke)” dopunjuje se kako slijedi:   „E 260 Octena kiselina quantum satis”

(f)	popis aditiva i maksimalna razina za „Konzervirano voće i povrće u limenkama i staklenkama” dopunjuje se kako slijedi:   „E 296 Jabučna kiselina quantum satis”

(g)	popis aditiva i maksimalna razina za „Gehakt” dopunjuje se kako slijedi:   „E 300 Askorbinska kiselina quantum satis”   E 301 Natrijev askorbat   E 302 Kalcijev askorbat

(h)

sljedeća se tablica dodaje na kraju Priloga: „Sokovi i nektari od ananasa i marakuje E 440 Pektini 3 g/l Rezani i ribani fermentirani sir E 170 Kalcijev karbonat quantum satis   E 504 Magnezijevi karbonati     E 509 Kalcijev klorid     E 575 Glukono-delta lakton     E 460 Celuloze   Maslac od kiselog vrhnja E 500 Natrijevi karbonati quantum satis”

3.   U Prilogu III., dijelu A.:

(a)

maksimalne razine za „Masline i proizvode na bazi maslina”, „Emulgirani umaci s udjelom masti 60 % i više” i „Emulgirani umaci s udjelom masti manje od 60 %” zamjenjuju se sljedećim: „Masline i proizvodi na bazi maslina 1 000 500   1 000     Emulgirani umaci s udjelom masti 60 % i više 1 000 500   1 000     Emulgirani umaci s udjelom masti manje od 60 % 2 000 1 000   2 000”

(b)

na kraju ovog dijela dodaje se sljedeća tablica: „Hrana Maksimalna razina (mg/kg ili mg/l, prema potrebi) Sa Ba PHB Sa+Ba Sa+PHB Sa+Ba+PHB … Mehu i Mekeutettu … Mehu 500 200         Zamjene za meso, ribe, rakove i glavonošce i sir na temelju bjelančevina 2 000           Dulce de membrillo   1 000         Marmelada       1 500     Ostkaka 2 000           Pasha 1 000           Semmelknödelteig 2 000           Sir i proizvodi slični siru (samo površinska obrada) quantum satis           Toplinski obrađena cikla   2 000         Omoti na bazi kolagena s aktivitetom vode većim od 0,6 quantum satis”

4.   U Prilogu III., dijelu B.:

(a)

prikaz sljedeće hrane i maksimalnih razina: „Rakovi i glavonošci   — svježi, smrznuti i duboko smrznuti 150 (2) — rakovi, panaeidae solenceridae, aristeidae familija:   — do 80 jedinica 150 (2) — između 80 i 120 jedinica 200 (2) — preko 120 jedinica 300 (2) — kuhani 50 (2) je kako slijedi: „Rakovi i glavonošci:   — svježi, smrznuti i duboko smrznuti 150 (3) — rakovi, panaeidae solenceridae, aristeidae familija:   — do 80 jedinica 150 (3) — između 80 i 120 jedinica 200 (3) — preko 120 jedinica 300 (3) — kuhani 50 (3)

(b)	maksimalna razina za stavku „Šećeri u smislu Direktive 73/437/EEZ osim sirupa glukoze, bilo dehidriranog ili ne” zamjenjuje se sljedećim: „Šećeri u smislu Direktive 73/437/EEZ osim sirupa glukoze, bilo dehidriranog ili ne 10”

(c)	sljedeća hrana i maksimalne razine: „Zamjene za mesa, ribu i rakove, na temelju biljnih bjelančevina 200” zamjenjuju se sljedećim: „Zamjene za mesa, ribu i rakove, na temelju bjelančevina 200”

(d)	na kraju ovog dijela, dodaje se sljedeća hrana i maksimalne razine: „Marinirani orašasti plodovi 50 Vakuumski pakirani slatki kukuruz 100 Destilirana alkoholna pića koja sadrže cijele kruške 50”

5.   U Prilogu III., dijelu C.:

(a)	sljedeća hrana i maksimalna razina dodaju se aditivu E 234: „E 234 Nizin(1) Maskarpone 10 mg/kg”

(b)	sljedeća hrana i maksimalne razine dodaju se aditivima E 251 i E 252: „E 251 Natrijev nitrat Foie gras, foie gras entier, blocs de foie gras 50 (4) E 252 Kalijev nitrat

(c)

sljedeća hrana i maksimalne razine dodaju se aditivima E 280, E 281, E 282 i E 283: „E 280 E 281 E 282 E 283 Propionska kiselina Natrijev propionat Kalcijev propionat Kalijev propionat Zapakirani pølsebrød, boller i dansk flutes 2 000 mg/kg, izraženo kao propionska kiselina Sir i zamjene za sir (samo površinska obrada) quantum satis”

(d)	sljedeća tablica se briše: „E 233 Tiabendazol Površinska obrada:   — citrusnog voća 6 mg/kg — banana 3 mg/kg”

6.   Naziv „Dehidrirani granulirani krumpir” sadržan u tablici u Prilogu III., dijelovima B. i D. u stupcu s hranom, zamjenjuje se s „Dehidrirani krumpir”.

7.   U Prilogu IV.:

(a)	u pogledu fumarne kiseline E 297 i maksimalne razine od 1 g/l, naziv „Instant čaj u prahu” zamjenjuje se s „Instant proizvodi za pripremu aromatiziranog čaja i biljnih čajeva uz maksimalnu razinu od 1 g/kg”;

(b)

tablica koja se odnosi na E 338 i E 452 zamjenjuje se sljedećom tablicom:   „U sljedećim primjenama navedene maksimalne razine fosforne kiseline i fosfata E 338, E 339, E 340, E 341, E 343, E 450, E 451 i E 452 koje se mogu dodati pojedinačno ili u kombinaciji (izraženi kao P2O5):   E 338 Fosforna kiselina Bezalkoholna aromatizirana pića 700 mg/l Sterilizirano i UHT mlijeko 1 g/l Kandirano voće 800 mg/kg Voćni proizvodi 800 mg/kg E 339 Natrijevi fosfati Ugušćeno (kondenzirano) mlijeko s manje od 28 % suhe tvari 1 g/kg i.   Mononatrijev fosfat Ugušćeno (kondenzirano) mlijeko s više od 28 % suhe tvari 1,5 g/kg ii.   Dinatrijev fosfat Mlijeko u prahu i obrano mlijeko u prahu 2,5 g/kg iii.   Trinatrijev fosfat Pasterizirano, sterilizirano i UHT obrađeno vrhnje 5 g/kg Šlag i slični proizvodi od biljnih masti 5 g/kg Nezreli sir (osim Mozzarella) 2 g/kg E 340 Kalijevi fosfati Topljeni (prerađeni) sir i slični proizvodi 20 g/kg i.   Monokalijev fosfat Proizvodi od mesa 5 g/kg ii.   Dikalijev fosfat Pića za sportaše i pripremljene stolne vode 0,5 g/kg iii.   Trikalijev fosfat Dodaci prehrani quantum satis Sol i njezine zamjene 10 g/kg Pića s bjelančevinama od povrća 20 g/l E 341 Kalcijevi fosfati Zamjene za vrhnje za napitke 30 g/kg i.   Monokalcijev fosfat Zamjene za vrhnje za napitke za automate 50 g/kg ii.   Dikalcijev fosfat Smrznuti deserti 1 g/kg iii.   Trikalcijev fosfat Deserti 3 g/kg Smjese za deserte u prahu 7 g/kg E 343 Magnezijevi fosfati Fini pekarski proizvodi 20 g/kg i.   Monomagnezijev fosfat Brašno 2,5 g/kg ii.   Dimagnezijev fosfat Namjensko brašno 20 g/kg Lužnati kruh 20 g/kg Tekuća jaja (bjelanjak, žutanjak ili cijelo jaje 10 g/kg E450 Difosfati Umaci 5 g/kg i.   Dinatrijev difosfat Juhe i bujoni 3 g/kg ii.   Trinatrijev difosfat Instant čaj i instant biljni čajevi 2 g/kg iii.   Tetranatrijev difosfat Jabukovača i kruškovača 2 g/l v.   Tetrakalijev difosfat Guma za žvakanje quantum satis Dehidrirana hrana u prahu 10 g/kg vi.   Dikalcijev difosfat Pića na mliječnoj bazi od čokolade i slada 2 g/l vii.   Kalcijev dihidrogen difosfat Alkoholna pića (osim vina i piva) 1 g/l Žitarice za doručak 5 g/kg Snack proizvodi 5 g/kg E 451 Trifosfati Surimi 1 g/kg Namaz od riba i rakova 5 g/kg i.   Pentanatrijev trifosfat Preljevi (sirupi za palačinke, aromatizirani sirupi za frape i sladoled; slični proizvodi) 3 g/kg ii.   Pentakalijev trifosfat Hrana za posebne prehrambene potrebe 5 g/kg Premazi za proizvode od mesa i povrća 4 g/kg E 452 Polifosfati Bomboni slastice od šećera 5 g/kg i.   Natrijev polifosfat Šećer za posipanje 10 g/kg ii.   Kalijev polifosfat Okruglice 2 g/kg iii.   Natrij kalcijev polifosfat Tijesta 12 g/kg iv.   Kalcijev polifosfat Neprerađeni smrznuti i duboko smrznuti file od ribe 5 g/kg Mekušci i rakovi, neprerađeni i prerađeni, smrznuti i duboko smrznuti 5 g/kg Prerađeni proizvodi od krumpira (uključujući smrznuti, dubokosmrznuti, ohlađeni i osušeni prerađeni proizvodi) i djelomično prženi smrznuti i duboko smrznuti krumpiri 5 g/kg Mazive masti osim maslaca 5 g/kg Maslac od kiselog vrhnja 2 g/kg Konzervirani proizvodi od ljuskara 1 g/kg Emulgirani sprejevi na bazi vode za premazivanje posuda za pečenje 30 g/kg Napici iz automata na bazi kave 2 g/l”

(c)	dodaje se sljedeći aditiv: „E 468 Umrežena Na- karboksimetil celuloza Dodaci prehrani u čvrstom stanju 30 g/kg”

(d)	naziv „Minarin” koji se odnosi na E 385 mijenja se kako slijedi:     „Mazive masti u smislu priloga B. i C. Uredbi (EZ) br. 2991/94 (5) s udjelom masti od 41 % ili manje 100 mg/kg

(e)	sljedeća hrana i maksimalna razina dodaju se aditivu E 405: „E 405 Propan-1, 2-diol alginat Jabukovača osim cidre bouché 100 mg/l”

(f)	naziv u 12. odjeljku, trećem stupcu, koji se odnosi na E 442, mijenja se kako slijedi: „Proizvodi od kakaa i čokolade u smislu Direktive 73/241/EEZ uključujući punila istih” „Slastice, bomboni na bazi kakaa i čokolade”;

(g)	sljedeća hrana i maksimalna razina dodaju se aditivu E 445: „E 445 Glicerolni esteri smola drveta Površinska obrada citrusnog voća 50 mg/l”

(h)	sljedeća hrana i maksimalne razine dodaju se aditivima E 473 i E 474: „E 473 Saharozni esteri masnih kiselina Zamjene za vrhnje 5 g/kg E 474 Saharogliceridi Vrhnje obrađeno postupkom sterilizacije i vrhnje obrađeno postupkom sterilizacije sa smanjenim udjelom masnoće 5 g/kg”

(i)

naziv „Mazive masti i preljevi s malim i vrlo malim udjelom masti” koji se odnosi na E 476 mijenja se kako slijedi: „E 476 Poliglicerol poliricinoleat „Mazive masti u smislu priloga B. i C. Uredbi (EZ) br. 2991/94 koji imaju sadržaj masti od 41 % ili manje 4 g/kg Slični proizvodi za mazanje koji sadrže manje od 10 % masti 4 g/kg Preljevi 4 g/kg”

(j)	dodaje se sljedeća hrana i maksimalne razine koje se odnose na aditive od E 551 do E 559:     „Začini 30 g/kg     Slatkiši osim čokolade (samo površinska obrada) (6) quantum satis     Proizvodi za premazivanje posuda za pečenje 4 g/kg”

(k)	naziv „Rezani tvrdi i topljeni sir” koji se odnosi na aditive od E 551 do E 559 mijenja se kako slijedi:     „Rezani ili ribani tvrdi, polutvrdi i topljeni sir, rezane ili ribane zamjene za sir i zamjene za topljeni sir 10 g/kg”

(l)	sljedeća hrana i maksimalna razina dodaju se aditivu E900: „E 900 Dimetil polisiloksan Jabukovača osim cidre bouché 10 mg/l”

(m)	sljedeća hrana i maksimalne razine dodaju se aditivima E 901, E 902, E 903 i E 904: „E 901 Pčelinji vosak, bijeli i žuti Breskve i ananas (samo površinska obrada) quantum satis” E 902 Kandelila vosak E 903 Karnauba vosak E 904 Šelak

(n)	sljedeća hrana i maksimalna razina dodaju se aditivima E 912 i E 914: „E 912 Ester montanske kiseline Svježa dinja, mango, papaja, avokado i ananas (samo površinska obrada) quantum satis” E 914 Oksidirani polietilenski vosak

(o)	sljedeća hrana i maksimalne razine dodaju se aditivu E 957: „E 957 Taumatin Bezalkoholna aromatizirana pića 0,5 mg/l Deserti – mliječni i nemliječni 5 mg/kg (samo kao pojačivač arome)”

(p)	nazivi „Margarin” i „Minarin” koji se odnose na E 959 mijenjaju se kako slijedi: „E 959 Neohesperdin DC Mazive masti u smislu priloga B. i C. Uredbi (EZ) br. 1991/94 5 mg/kg”

(q)	sljedeća se hrana i maksimalna razina dodaju aditivu E 999: „E 999 Ekstrakt Quillai-e Jabukovača osim cidre bouché 200 mg/lračunato na suhu tvar”

(r)	dodaje se sljedeća tablica: „E 905 Mikrokristalični vosak Površinska obrada — slastica i drugih proizvoda, osim čokolade — gume za žvakanje — dinje, papaje, manga i avokada quantum satis E 1518 Gliceril triacetat (triacetin) Guma za žvakanje quantum satis”

(s)	dodaje se sljedeća tablica: „E 459 Beta-ciklodekstrin Hrana u obliku pastila i obloženih pastila quantum satis E 425 Konjak (7) Hrana općenito (osim navedene u članku 2. stavku 3.) 10 g/kg pojedinačno ili u kombinaciji   i.   Konjak guma       ii.   Konjak glukomanan

8.   U Prilogu V. dodaje se sljedeća tablica:

9.   U Prilogu VI.:

(a)

Prva točka uvodne napomene zamjenjuje se sljedećim: „Hrana za dojenčad i malu djecu može sadržavati E 414 (akacija gumu, gumu arabiku) i E 551 (silicijev dioksid) kao rezultat dodatka pripravaka hrane koji ne sadrže više od 150 g/kg E 414 i 10 g/kg E 551, kao i E 421 (manitol) kada se upotrebljava kao nosač za vitamin B12 (najmanje jedan udio vitamina B12 na 1 000 dijelova manitola). Prenesena količina E 414 u proizvod spreman za konzumiranje ne smije biti veća od 10 mg/kg. Hrana za dojenčad i malu djecu može sadržavati E 301 (natrijev L-askorbat), u quantum satis količini u preljevima pripravaka hrane koji sadrže polinezasićene masne kiseline. Prenesena količina E 301 u gotov proizvod spreman za konzumiranje ne smije biti veća od 75 mg/l.”;

(b)	U dijelu 1., napomena 2. zamjenjuje se sljedećim tekstom: „2. Ako se hrani dodaje više od jedne od sljedećih supstanci E 322, E 471, E 472c i E 473, maksimalna razina određena za tu hranu za svaku od tih supstanci umanjuje se za odgovarajući udio koliko je prisutno drugih supstanci u toj hrani.”;

(c)

U dijelu 1. dodaje se sljedeća tablica: „E 304 L-askorbil plamitat 10 mg/l E 331 Natrijevi citrati 2 g/l E 332 Kalijevi citrati Pojedinačno ili u kombinaciji, a u skladu s granicama utvrđenim u Prilogu I. Direktivi 91/321/EEZ E 339 Natrijevi fosfati 1 g/l, izraženo kao P2O5 E 340 Kalijevi fosfati Pojedinačno ili u kombinaciji, a u skladu s granicama utvrđenim u Prilogu I. Direktivi 91/321/EEZ E 412 Guar guma 1 g/l, kad tekući proizvod sadrži djelomično hidrolizirane bjelančevine i u skladu je s uvjetima utvrđenim u Prilogu IV. Direktivi 91/321/EEZ, kako je izmijenjena Direktivom 96/4/EZ E 472c Ester limunske kiseline – mono- i diglicerida masnih kiselina 7,5 g/l, u prahu 9 g/l, u tekućem stanju kad proizvodi sadrže djelomično hidrolizirane bjelančevine, peptide ili amino kiseline i u skladu su s uvjetima utvrđenim u Prilogu IV. Direktivi 91/321/EEZ, kako je izmijenjena Direktivom 96/4/EZ E 473 Saharozni esteri masnih kiselina 120 mg/l u proizvodima koji sadrže hidrolizirane bjelančevine, peptide ili amino kiseline”

(d)	u dijelu 2., napomena 2. zamjenjuje se sljedećim tekstom: „2. Ako se hrani dodaje više od jedne od sljedećih supstanci E 322, E 471, E 472c i E 473, maksimalna razina određena za tu hranu za svaku od tih supstanci umanjuje se za odgovarajući udio koliko je prisutno drugih supstanci u toj hrani.”;

(e)

u dijelu 2. dodaje se sljedeća tablica: „E 304 L-askorbil plamitat 10 mg/l E 331 Natrijevi citrati 2 g/l E 332 Kalijevi citrati Pojedinačno ili u kombinaciji, a u skladu s granicama utvrđenim u Prilogu I. Direktivi 91/321/EEZ E 339 Natrijevi fosfati 1 g/l, izraženo kao P2O5 E 340 Kalijevi fosfati Pojedinačno ili u kombinaciji, a u skladu s granicama utvrđenim u Prilogu I. Direktivi 91/321/EEZ E 472c Ester limunske kiseline mono- i diglicerida masnih kiselina 7,5 g/l, u prahu 9 g/l, u tekućem stanju kad proizvodi sadrže djelomično hidrolizirane bjelančevine, peptide ili amino kiseline, a u skladu su s uvjetima utvrđenim u Prilogu IV. Direktivi 91/321/EEZ, kako je izmijenjena Direktivom 96/4/EZ E 473 Saharozni esteri masnih kiselina 120 mg/l u proizvodima koji sadrže hidrolizirane bjelančevine, peptide ili amino kiseline”

(f)

u dijelu 3. dodaje se sljedeća tablica: „E 333 Kalcijevi citrati (8) U proizvodima na bazi voća s malim sadržajem šećera quantum satis E 341 Trikalcijev fosfat (8) U desertima na bazi voća 1 g/kg izraženo kao P2O5 E 1451 Acetilni oksidirani škrob Prerađena hrana na bazi žitarica i dječja hrana 50 g/kg

(g)

u dijelu 4. dodaje se sljedeća tablica: „E broj Naziv Maksimalna razina Posebni uvjeti E 401 Natrijev alginat 1 g/l Od četiri mjeseca pa nadalje u posebnim kategorijama hrane s prilagođenim sastavom, koji je potreban za metaboličke poremećaje i za opće hranjenje na cjevčicu. E 405 Propan 1,2-diol alginat 200 mg/l Od 12 mjeseci pa nadalje u posebnim dijetama namijenjenim za malu djecu koja nemaju toleranciju na kravlje mlijeko ili imaju urođene poremećaje metabolizma E 410 Karuba guma 10 g/l Od rođenja pa nadalje u proizvodima za smanjenje gastro-ezofagealnog refluksa E 412 Guar guma 10 g/l Od rođenja pa nadalje u proizvodima u tekućim pripravcima koji sadrže hidrolizirane bjelančevine, peptide ili aminokiseline, a u skladu s uvjetima utvrđenim u Prilogu IV. Direktivi 91/321/EEZ, kako je izmijenjena Direktivom 96/4/EZ E 415 Ksantan guma 1,2 g/l Od rođenja pa nadalje u proizvodima na bazi aminokiselina ili peptida za bolesnike koji imaju probleme s ograničenjima gastrointestinalnog trakta, malapsopcijom bjelančevina ili urođene greške u metabolizmu E 440 Pektini 10 g/l Od rođenja pa nadalje u proizvodima koji se koriste u slučaju gastrointestinalnih poremećaja E 466 Na karboksi metil celuloza 10 g/l ili kg Od rođenja pa nadalje u proizvodima za metaboličke poremećaje koji se reguliraju prehranom E 471 Mono- i digliceridi masnih kiselina 5 g/l Od rođenja pa nadalje u posebnim dijetama, posebno onim u kojima nema bjelančevina E 1450 Natrijev oktenil jantarat škrob 20 g/l U početnoj hrani i prijelaznoj hrani za dojenčad”

---

(1)  Može se koristiti samo kao aditiv za obradu brašna.”

(2)  U jestivim dijelovima.”

(3)  U jestivim dijelovima.”

(4)  Izraženo kao Na NO3”;

(5)  SL L 316, 9.12.1994., str. 2.”;

(6)  Naziv ‚Slatkiši osim čokolade (samo površinska obrada)’ zamjenjuje naziv ‚Slatkiši od želea oblikovani u kalupu (samo površinska obrada)’ naveden u Direktivi 95/2/EZ.”;

(7)  Ove tvari ne mogu se koristiti u proizvodnji dehidrirane hrane koja se mora rehidrirati prilikom unosa.”

(8)  Bilješka u dijelu 4. se ne primjenjuje.”;

---

13/Sv. 030

HR

Službeni list Europske unije

68

---

31999L0021

---

L 091/29

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

25.03.1999.

---

DIREKTIVA KOMISIJE 1999/21/EZ

od 25. ožujka 1999.

o hrani za posebne medicinske potrebe

(Tekst značajan za EGP)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 89/398/EEZ od 3. svibnja 1989. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na hranu za posebne prehrambene potrebe (1), kako je izmijenjena Direktivom Europskog parlamenta i Vijeća 96/84/EZ (2), a posebno njezin članak 4. stavak 1.,

nakon savjetovanja sa Znanstvenim odborom za hranu,

(1)

budući da je hrana za posebne medicinske potrebe namijenjena zadovoljavanju posebnih prehrambenih potreba osoba, koje su pod utjecajem ili pothranjene zbog određene bolesti, poremećaja ili medicinskoga stanja; budući da se zbog toga mora uzimati pod liječničkim nadzorom, a to se može primijeniti pomoću drugih nadležnih zdravstvenih stručnjaka.

(2)

Budući da ovakve hrane ima mnogo, njezin se sastav može znatno razlikovati ovisno o specifičnoj bolesti, poremećaju ili medicinskom stanju bolesnika kojima je namijenjena, o dobi bolesnika i mjestu gdje primaju zdravstvenu njegu, o tome hoće li se ta hrana upotrebljavati kao jedini izvor prehrane bolesnika ili ne te eventualno o nekim drugim čimbenicima.

(3)	Budući da radi velike raznolikosti takve hrane i brzoga razvoja znanstvenih spoznaja na kojima se ona temelji nije primjereno utvrditi detaljna pravila s obzirom na njezin sastav.

(4)

Budući da se, međutim, mogu utvrditi neka osnovna pravila o količini vitamina i mineralnih tvari za hranu koja u cijelosti zadovoljava posebne prehrambene potrebe osoba kojima je namijenjena; budući da se takva pravila za hranu koja ne zadovoljava u cijelosti posebne prehrambene potrebe mogu prema potrebi utvrditi samo za najveću dozvoljenu količinu tih tvari.

(5)	Budući da ova Direktiva odražava trenutačna saznanja o toj hrani; budući da će se o svim promjenama na temelju znanstvenog i tehničkog napretka odlučivati u skladu s postupkom utvrđenim u članku 13. Direktive 89/398/EEZ.

(6)	Budući da u skladu s člankom 4. stavkom 2. Direktive 89/398/EEZ odredbe u vezi s tvarima za posebne prehrambene potrebe koje se upotrebljavaju u proizvodnji hrane za posebne medicinske potrebe treba utvrditi odvojenom Direktivom Komisije.

(7)

Budući da se sukladno članku 7. Direktive 89/398/EEZ za hranu koju obuhvaća ta Direktiva upotrebljavaju opća pravila utvrđena Direktivom Vijeća 79/112/EEZ od 18. prosinca 1978. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na označivanja, prezentiranja i oglašavanja hrane (3), kako je zadnje izmijenjena Direktivom Komisije 1999/10/EZ (4); budući da se ovom Direktivom donose i proširuju dodaci i odstupanja od tih općih pravila, kada je to potrebno.

(8)	Budući da je posebno u pogledu prirode i namjene hrane za posebne medicinske potrebe potrebno omogućiti podatke o energetskoj vrijednosti i glavnim hranjivim tvarima koje takva hrana sadrži.

(9)	Budući da, s obzirom na prirodu hrane za posebne medicinske potrebe, tijelima za praćenje i nadzor trebaju uz uobičajena sredstva biti na raspolaganju dodatna sredstva kako bi im se omogućilo učinkovito nadgledanje te hrane.

(10)

Budući da je, u skladu s načelom razmjernosti, za postizanje temeljnoga cilja usklađivanja zakonodavstava država članica u vezi s hranom za posebne prehrambene potrebe potrebno i primjereno utvrditi pravila u pogledu hrane za posebne medicinske potrebe; budući da se ta Direktiva ograničava na ono što je potrebno za postizanje ciljeva u skladu s trećim stavkom članka 3.b Ugovora.

(11)	Budući da su mjere predviđene ovom Direktivom u skladu s mišljenjem Stalnog odbora za hranu,

DONIJELA JE OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

1.   Ova je Direktiva posebna Direktiva u smislu članka 4. stavka 1. Direktive 89/398/EEZ i njome se utvrđuju zahtjevi o sastavu i označivanju hrane za posebne medicinske potrebe, kako su određeni u stavku 2. i predstavljeni kao takvi.

2.   U smislu ove Direktive:

(a)	„dojenčad” znači djeca mlađa od 12 mjeseci;

(b)

„hrana za posebne medicinske potrebe” znači skupina hrane za posebne prehrambene potrebe koja je posebno pripremljena ili posebnoga sastava, a namijenjena je za dijetalnu prehranu bolesnika te se mora konzumirati pod liječničkim nadzorom. Ona je namijenjena za potpunu ili djelomičnu prehranu bolesnika s ograničenom, oslabljenom ili poremećenom mogućnošću konzumiranja, probave, apsorpcije, metaboliziranja ili izlučivanja uobičajene hrane, nekih hranjivih tvari koje ta hrana sadrži ili metabolita, zatim za bolesnike s posebnim medicinskim zahtjevima koji se ne mogu podmiriti izmjenom prehrane uobičajenog sastava, hranom za posebne prehrambene potrebe ili njihovom kombinacijom.

3.   Hrana za posebne medicinske potrebe dijeli se na sljedeće tri kategorije:

(a)	cjelovitu hranu u odnosu na hranjive vrijednosti hrane sa standardnim sastavom hranjivih tvari, koja ako se koristi u skladu s uputama proizvođača može biti jedini izvor prehrane osobama kojima je namijenjena;

(b)	cjelovitu hranu u odnosu na hranjive vrijednosti hrane s posebno prilagođenim sastavom hranjivih tvari za bolest, poremećaj ili medicinsko stanje, koja ako se koristi u skladu s uputama proizvođača može biti jedini izvor prehrane osobama kojima je namijenjena;

(c)	necjelovitu hranu koja u odnosu na hranjive vrijednosti hrane, sa standardnim ili prilagođenim sastavom hranjivih tvari specifičnim za bolest, poremećaj ili medicinsko stanje, koja nije primjerena za uporabu kao jedini izvor prehrane.

Hrana iz točaka (a) i (b) može se također upotrebljavati kao djelomična zamjena ili kao dopuna prehrani bolesnika.

Članak 2.

Države članice moraju osigurati da se hrana za posebne medicinske potrebe može stavljati na tržište u okviru Zajednice samo ako je u sladu s pravilima utvrđenima u ovoj Direktivi.

Članak 3.

Sastav hrane za posebne medicinske potrebe mora se temeljiti na pouzdanim medicinskim i nutricionističkim načelima. Uporaba te hrane u skladu s uputama proizvođača mora biti sigurna, korisna i učinkovita u zadovoljavanju posebnih prehrambenih zahtjeva osoba kojima je namijenjena, u skladu s opće prihvaćenim znanstvenim podacima.

Mora po sastavu odgovarati vrijednostima navedenima u Prilogu.

Članak 4.

1.   Naziv pod kojim se hrana za posebne medicinske potrebe prodaje jest:

—	na španjolskom: „Alimento dietético para usos médicos especiales”

—	na danskom: „Levnedsmiddel/Levnedsmidler til saerlige medicinske forml”

—	na njemačkom: „Diätetisches/Diätetische Lebensmittel für besondere medizinische Zwecke (Bilanzierte Diäten)”

—	na grčkom: „Διαιτητικá τρόφιμα ια ειδικούζ ιατρικούζ σκοπούζ”

—	na engleskom: „Food(s) for special medical purposes”

—	na francuskom: „Alimens(s) diététique(s) destiné(s) á des fins médicales spéciales”

—	na talijanskom: „Alimento dietetico destinato a fini medici speciali”

—	na nizozemskom: „Dieetvoeding voor medisch gebruik”

—	na portugalskom: „Produto dietético de use clínico”

—	na finskom: „Kliininen ravintovalmiste/kliinisiä ravintovalmisteita”

—	na švedskom: „Livsmedel för speciella medicinska ändaml”.

2.   Prilikom označivanja, uz podatke koji su određeni člankom 3. Direktive 79/112/EEZ obvezno je i navođenje sljedećih podataka:

(a)

iskoristiva energetska vrijednost izražena u kJ i kcal, sadržaj bjelančevina, ugljikohidrata i masti, izraženi u brojčanom obliku na 100 grama ili 100 ml proizvoda u prometu, i ako je potrebno, na 100 grama ili 100 mililitara gotovoga proizvoda pripremljenog u skladu s uputama proizvođača. Ti se podaci mogu također navesti za određen obrok ili porciju, pod uvjetom da je na omotu određeno koliko obroka proizvod sadrži;

(b)

prosječna količina svake mineralne tvari i vitamina u proizvodu navedena u Prilogu, izražena u brojčanom obliku na 100 grama ili 100 ml proizvoda u prometu, i ako je potrebno, na 100 grama ili 100 mililitara gotovog proizvoda pripremljenog u skladu s uputama proizvođača. Ti se podaci mogu također navesti za određen obrok ili porciju, pod uvjetom da je na omotu određeno koliko obroka proizvod sadrži;

(c)

zaseban sadržaj sastavnih dijelova bjelančevina, ugljikohidrata i masti, i/ili drugih hranjivih tvari i njihovih sastojaka, označivanje kojih je nužno za pravilnu uporabu proizvoda, izražen u brojčanom obliku na 100 grama ili 100 ml proizvoda u prometu, i ako je potrebno, na 100 grama ili 100 mililitara gotovoga proizvoda pripremljenog u skladu s uputama proizvođača. Ti se podaci također mogu navesti za određen obrok ili porciju, pod uvjetom da je na omotu određeno koliko obroka proizvod sadrži;

(d)	podatak o osmolalnosti ili osmolarnosti proizvoda, ako je to potrebno;

(e)	podatak o podrijetlu i prirodi bjelančevina i/ili hidrolizata bjelančevina koje proizvod sadrži.

3.   Na oznaci se još moraju navesti sljedeći obavezni podaci, ispred kojih se nalazi izraz „važno upozorenje” ili istovjetan izraz;

(a)	izjava da se proizvod mora uzimati pod liječničkim nadzorom;

(b)	izjava o tome je li proizvod prikladan za uzimanje kao jedini izvor prehrane;

(c)	ako je potrebno, izjava da je proizvod namijenjen određenoj starosnoj skupini;

(d)	ako je to potrebno, izjava da proizvod može prouzročiti zdravstvene probleme ako ga uzimaju osobe koje nemaju bolesti, poremećaje ili medicinska stanja kojima je proizvod namijenjen.

4.   Oznaka mora također sadržavati:

(a)	izjavu „Za dijetalnu prehranu bolesnika od…”, pri čemu se u prazni prostor upisuju bolesti, poremećaji ili medicinska stanja za koja je proizvod namijenjen;

(b)	ako je potrebno, upozorenje koje se odnosi na potreban oprez prilikom uporabe te kontraindikacije;

(c)	opis svojstava i/ili obilježja s posebnim naglaskom na korisnost proizvoda u vezi s hranjivim tvarima koja su povećana, smanjena, uklonjena ili drukčije promijenjena, te utemeljenost uporabe proizvoda;

(d)	ako je potrebno, upozorenje da proizvod nije za parenteralnu uporabu.

5.   Oznaka prema potrebi mora sadržavati upute za odgovarajuće pripremanje, uporabu i pohranu proizvoda nakon otvaranja unutarnjeg pakiranja.

Članak 5.

1.   U svrhu učinkovitog službenog praćenja i nadzora hrane za posebne medicinske potrebe koja se stavlja na tržište, proizvođač ili, ako je proizvod proizveden u trećoj zemlji, uvoznik mora obavijestiti nadležno tijelo država članica u kojima se proizvod prodaje tako da mu pošalje predložak oznake proizvoda. Države članice imaju mogućnost da te obaveze ne uvedu, ako mogu dokazati da nije potrebna službena obavijest za učinkovito praćenje te hrane na njihovom državnom području.

2.   Nadležna tijela u smislu ovog članka navedena su u članku 9. stavku 4. Direktive 89/398/EEZ.

Članak 6.

Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom najkasnije do 30. travnja 2000. One o tome odmah obavješćuju Komisiju.

Ti zakoni i drugi propisi primjenjuju se tako da:

—	dopuštaju promet proizvodima koji su u skladu s ovom Direktivom i stupaju na snagu s učinkom od 1. svibnja 2000.,

—	zabranjuju promet proizvodima koji nisu u skladu s ovom Direktivom i stupaju na snagu s učinkom od 1. studenoga 2001.

Kad države članice donose ove odredbe, te odredbe prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Postupak za takvu uputu donose države članice.

Članak 7.

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europskih zajednica.

Članak 8.

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

---

(1)  SL L 186, 30.6.1989., str. 27.

(2)  SL L 48, 19.2.1997., str. 20.

(3)  SL L 33, 8.2.1979., str. 1.

(4)  SL L 69, 16.3.1999., str. 22.

---

PRILOG

OSNOVNI SASTAV HRANE ZA POSEBNE MEDICINSKE POTREBE

Specifikacije se odnose na hranu koja se stavlja na tržište kao hrana pripremljena za uporabu ili se priprema prema uputama proizvođača.

1.	Hrana iz članka 1. stavka 3. točke (a) koja je posebno namijenjena za dojenčad mora sadržavati vitamine i mineralne tvari kako je određeno u tablici 1.

2.	Hrana iz članka 1. stavka 3. točke (b) koja je posebno namijenjena za dojenčad mora sadržavati vitamine i mineralne tvari kako je određeno u tablici 1., ne dovodeći u pitanje izmjene jedne ili više tih hranjivih tvari potrebnih radi namjenske uporabe hrane.

3.	Najveće količine vitamina i mineralnih tvari u hrani iz članka 1. stavka 3. točke (c) posebno namijenjene za dojenčad, ne smiju prelaziti najveće količine navedene u tablici 1., ne dovodeći u pitanje izmjene jedne ili više tih hranjivih tvari potrebnih radi namjenske uporabe hrane.

4.

U slučaju kada to nije u suprotnosti sa zahtjevima koje nalaže namjensko korištenje, hrana za posebne medicinske potrebe za dojenčad mora biti u skladu s odredbama o sadržaju drugih hranjivih tvari koje se koriste za početnu i prijelaznu hranu za dojenčad, kao što je određeno u Direktivi 91/321/EEZ i njenim naknadnim izmjenama.

5.	Hrana iz članka 1. stavka 3. točke (a), osim posebno namijenjene za dojenčad, mora sadržavati vitamine i mineralne tvari kako je navedeno u tablici 2.

6.	Hrana iz članka 1. stavka 3. točke (b), osim posebno namijenjene za dojenčad, mora sadržavati vitamine i mineralne tvari kako je određeno u tablici 2., ne dovodeći u pitanje izmjene jedne ili više tih hranjivih tvari potrebnih radi namjenske uporabe hrane.

7.	Najveće količine vitamina i mineralnih tvari u hrani iz članka 1. stavka 3. točke (c), osim posebno namijenjene za dojenčad, ne smiju prelaziti vrijednosti navedene u tablici 1., ne dovodeći u pitanje izmjene jedne ili više tih hranjivih tvari potrebnih radi namjenske uporabe hrane.

TABLICA 1.

Vrijednosti vitamina, mineralnih tvari i elemenata u tragovima u cjelovitoj hrani namijenjenoj prehrani dojenčadi

Vitamini:

	Na 100 Kj		Na 100 kcal
	Najmanje	Najviše	Najmanje	Najviše
Vitamin A (μg RE)	14	43	60	180
Vitamin D (μg)	0,25	0,75	1	3
Vitamin K (μg)	1	5	4	20
Vitamin C (mg)	1,9	6	8	25
Tiamin (mg)	0,01	0,075	0,04	0,3
Riboflavin (mg)	0,014	0,1	0,06	0,45
Vitamin B6 (mg)	0,009	0,075	0,035	0,3
Niacin (mg NE)	0,2	0,75	0,8	3
Folna kiselina (μg)	1	6	4	25
Vitamin B12 (μg)	0,025	0,12	0,1	0,5
Pantotenska kiselina (mg)	0,07	0,5	0,3	2
Biotin (mg)	0,4	5	1,5	20
Vitamin E (mg α-TE)	0,5/g višestruko nezasićenih masnih kiselina, izraženih kao linoleinska kiselina, ali ni u kojem slučaju manje od 0,1 mg na raspoloživih 100 kJ	0,75	0,5/g višestruko nezasićenih masnih kiselina, izraženih kao linoleinska kiselina, ali ni u kojem slučaju manje od 0,5 mg na raspoloživih 100 kcal	3

Mineralne tvari:

	Na 100 kJ		Na 100 kcal
	Najmanje	Najviše	Najmanje	Najviše
Natrij (mg)	5	14	20	60
Klor (mg)	12	29	50	125
Kalij (mg)	15	35	60	145
Kalcij (mg)	12	60	50	250
Fosfor (mg) (1)	6	22	25	90
Magnezij (mg)	1,2	3,6	5	15
Željezo (mg)	0,12	0,5	0,5	2
Cink (mg)	0,12	0,6	0,5	2,4
Bakar (μg)	4,8	29	20	120
Jod (μg)	1,2	8,4	5	35
Selen (μg)	0,25	0,7	1	3
Mangan (mg)	0,012	0,05	0,05	0,2
Krom (μg)	—	2,5	—	10
Molibden (μg)	—	2,5	—	10
Fluor (mg)	—	0,05	—	0,2

TABLICA 2.

Vrijednosti vitamina, mineralnih tvari i elemenata u tragovima u cjelovitoj hrani, osim hrane namijenjene prehrani dojenčadi

Vitamini:

	Na 100 kJ		Na 100 kcal
	Najmanje	Najviše	Najmanje	Najviše
Vitamin A (μg RE)	8,4	43	35	180
Vitamin D (μg)	0,12	0,65/0,75 (2)	0,5	2,5/3 (2)
Vitamin K (μg)	0,85	5	3,5	20
Vitamin C (mg)	0,54	5,25	2,25	22
Tiamin (mg)	0,015	0,12	0,06	0,5
Riboflavin (mg)	0,02	0,12	0,08	0,5
Vitamin B6 (mg)	0,02	0,12	0,08	0,5
Niacin (mg NE)	0,22	0,75	0,9	3
Folna kiselina (μg)	2,5	12,5	10	50
Vitamin B12 (μg)	0,017	0,17	0,07	0,7
Pantotenska kiselina (mg)	0,035	0,35	0,15	1,5
Biotin (mg)	0,18	1,8	0,75	7,5
Vitamin E (mg α-TE)	0,5/g višestruko nezasićenih masnih kiselina, izraženih kao linoleinska kiselina, ali ni u kojem slučaju manje od 0,1 mg na raspoloživih 100 kJ	0,75	0,5/g višestruko nezasićenih masnih kiselina, izraženih kao linoleinska kiselina, ali ni u kojem slučaju manje od 0,5 mg na raspoloživih 100 kcal	3

Mineralne tvari:

	Na 100 kJ		Na 100 kcal
	Najmanje	Najviše	Najmanje	Najviše
Natrij (mg)	7,2	42	30	175
Klor (mg)	7,2	42	30	175
Kalij (mg)	19	70	80	295
Kalcij (mg)	8,4/12 (3)	42/60 (3)	35/50 (3)	175/250 (3)
Fosfor (mg)	7,2	19	30	80
Magnezij (mg)	1,8	6	7,5	25
Željezo (mg)	0,12	0,5	0,5	2,0
Cink (mg)	0,12	0,36	0,5	1,5
Bakar (μg)	15	125	60	500
Jod (μg)	1,55	8,4	6,5	35
Selen (μg)	0,6	2,5	2,5	10
Mangan (mg)	0,012	0,12	0,05	0,5
Krom (μg)	0,3	3,6	1,25	15
Molibden (μg)	0,72	4,3	3,5	18
Fluor (mg)	—	0,05	—	0,2

---

(1)  Odnos kalcija/fosfora ne smije biti manji od 1,2 niti veći od 2,0.

(2)  Za proizvode namijenjene djeci u dobi od 1 do 10 godina

(3)  Za proizvode namijenjene djeci u dobi od 1 do 10 godina.

---