04/Sv. 005

HR

Službeni list Europske unije

1

---

---

/

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

01.07.2013.

---

Uvodna napomena

U skladu s člankom 52. Akta o uvjetima pristupanja Republike Hrvatske i prilagodbama Ugovora o Europskoj uniji, Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, potpisanog 9. prosinca 2011., tekstovi akata institucija donesenih prije pristupanja koje su te institucije sastavile na hrvatskom jeziku od dana pristupanja vjerodostojni su pod istim uvjetima kao i tekstovi sastavljeni na sadašnjim službenim jezicima. Tim se člankom također predviđa da se tekstovi objavljuju u Službenom listu Europske unije ako su tekstovi na sadašnjim jezicima tako objavljeni.

U skladu s tim člankom objavljuje se posebno izdanje Službenog lista Europske unije na hrvatskom jeziku, koje sadržava tekstove obvezujućih općih akata. To izdanje obuhvaća akte usvojene u razdoblju od 1952. godine do dana pristupanja.

Objavljeni tekstovi podijeljeni su na 20 poglavlja koja slijede raspored iz Registra važećeg zakonodavstva Europske unije, i to:

01	Opća, financijska i institucionalna pitanja
02	Carinska unija i slobodno kretanje robe
03	Poljoprivreda
04	Ribarstvo
05	Sloboda kretanja radnika i socijalna politika
06	Pravo poslovnog nastana i sloboda pružanja usluga
07	Prometna politika
08	Politika tržišnog natjecanja
09	Porezi
10	Ekonomska i monetarna politika i slobodno kretanje kapitala
11	Vanjski odnosi
12	Energetika
13	Industrijska politika i unutarnje tržište
14	Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata
15	Okoliš, potrošači i zaštita zdravlja
16	Znanost, informiranje, obrazovanje i kultura
17	Pravo poduzećâ
18	Zajednička vanjska i sigurnosna politika
19	Područje slobode, sigurnosti i pravde
20	Europa građana

Spomenuti registar, koji vodi Ured za publikacije, dostupan je na internetu (eur-lex.europa.eu) na službenim jezicima Europske unije. Bibliografskoj bilješci svakog akta može se pristupiti putem registra, gdje se mogu pronaći upućivanja na posebno izdanje i na ostale analitičke metapodatke.

Akti objavljeni u posebnom izdanju, uz određene iznimke, objavljuju se u obliku u kojem su bili objavljeni u Službenom listu na izvornim službenim jezicima. Stoga pri uporabi posebnog izdanja treba uzeti u obzir naknadne izmjene, prilagodbe ili odstupanja koje su usvojile institucije, Europska središnja banka ili su predviđene u Aktu o pristupanju.

Iznimno, kad se opsežni tehnički prilozi poslije zamijene novim prilozima, navodi se samo upućivanje na posljednji akt koji zamjenjuje prilog. Takav je slučaj u pojedinim aktima koji sadržavaju popise carinskih oznaka (poglavlje 02), aktima o prijevozu opasnih tvari, aktima o pakiranju i označivanju tih tvari (poglavlja 07 i 13) te nekima od protokola i priloga Sporazumu o Europskom gospodarskom prostoru.

Također, Pravilnik o osoblju objavljuje se kao pročišćeni tekst koji obuhvaća sve izmjene do kraja 2012. godine. Daljnje izmjene objavljuju se u izvornom obliku.

Posebno izdanje sadržava dva sustava numeracije stranica:

i.

izvorna numeracija stranica, zajedno s datumom objave francuskog, talijanskog, njemačkog i nizozemskog izdanja Službenog lista, engleskog i danskog izdanja od 1. siječnja 1973., grčkog izdanja od 1. siječnja 1981., španjolskog i portugalskog izdanja od 1. siječnja 1986., finskog i švedskog izdanja od 1. siječnja 1995., češkog, estonskog, latvijskog, litavskog, mađarskog, malteškog, poljskog, slovačkog i slovenskog izdanja od 1. svibnja 2004. te bugarskog i rumunjskog izdanja od 1. siječnja 2007. U numeraciji stranica postoje praznine jer svi akti objavljeni u to vrijeme nisu objavljeni u posebnom izdanju. Kada se prilikom citiranja akata upućuje na Službeni list, potrebno je navesti stranicu sukladno izvornoj numeraciji;

ii.	numeracija stranica posebnog izdanja neprekinuta je i ne smije se navoditi prilikom citiranja akata.

Do lipnja 1967. numeracija stranica u Službenom listu počinjala je iznova svake godine. Od tada nadalje svaki broj Službenog lista počinje na prvoj stranici.

Od 1. siječnja 1968. Službeni list podijeljen je na dva dijela:

—	Zakonodavstvo („L”),

—	Informacije i objave („C”).

Od 1. veljače 2003. prijašnje ime „Službeni list Europskih zajednica” promijenjeno je, na temelju Ugovora iz Nice, u „Službeni list Europske unije”.

---

04/Sv. 005

HR

Službeni list Europske unije

3

---

31986R1483

---

L 130/23

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

15.05.1986.

---

UREDBA KOMISIJE (EEZ) br. 1483/86

od 15. svibnja 1986.

o izmjeni Uredbe (EEZ) br. 3718/85 o utvrđivanju određenih tehničkih mjera i mjera nadzora koje se odnose na ribolovne aktivnosti što ih u portugalskim vodama obavljaju plovila koja plove pod zastavom Španjolske

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice,

uzimajući u obzir Akt o pristupanju Španjolske i Portugala, a posebno njegov članak 352. stavak 8.,

budući da bi se na plovila koja love tunja dugokrilca trebale primjenjivati strože mjere nadzora;

budući da treba skratiti rok valjanosti periodičnih popisa, da posebne uvjete koji se moraju ispunjavati za dobivanje odobrenja za ribolov treba proširiti tako da se primjenjuju i na plovila s više od 20 bruto registarskih tona (BRT) te da treba uvesti posebni režim za plovila s manje od 20 BRT;

budući da u skladu s tim treba izmijeniti Uredbu Komisije (EEZ) br. 3718/85 (1);

budući da su mjere koje su predviđene u ovoj Uredbi u skladu s mišljenjem Upravljačkog odbora za ribolovne resurse,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Uredba (EEZ) br. 3718/85 mijenja se kako slijedi:

1.

Drugi podstavak stavka 2. članka 3. zamjenjuje se sljedećim: „Popis plovila koja love velike migratorne vrste osim tune dostavlja se najmanje 15 dana prije predviđenog datuma stupanja na snagu tog popisa; taj se popis odnosi na razdoblje od najmanje dva kalendarska mjeseca. Popis plovila koja love tunja dugokrilca dostavlja se najmanje 15 dana prije predviđenog datuma stupanja na snagu tog popisa; taj se popis odnosi na razdoblje od prvog do 15. dana u mjesecu ili od 16. do zadnjeg dana u mjesecu.”

2.

Četvrta alineja članka 3. stavka 3. zamjenjuje se sljedećim: „— koeficijent konverzije naveden u članku 158. stavku 2. Akta o pristupanju i, ako je riječ o plovilima koja love tunja dugokrilca, koeficijent konverzije koji odredi Vijeće u skladu s postupkom iz članka 352. stavka 6. Akta o pristupanju,”.

3.

U članku 8. dodaje se sljedeći stavak: „Španjolska tijela dostavljaju nacionalnim nadzornim tijelima iz točke 7. Priloga, najmanje 24 sata prije nego plovilo uđe u područje koje se prostire na 200 nautičkih milja od obale Portugala, podatke koje prime u skladu s točkom 8.1. Priloga, a u roku od 24 sata od povratka plovila u luku iz koje obavlja svoje djelatnosti, podatke u skladu s točkom 8.2. Priloga.”

4.	U Prilogu, naslov odjeljka B zamjenjuje se sljedećim: B.   Dodatni uvjeti koje moraju ispunjavati sva plovila osim onih koja love velike migratorne vrste osim tune”.

5.

U Prilogu, naslov u točki 3. zamjenjuje se sljedećim: 3.   Sva plovila kojima je dopušten ribolov, osim plovila kojima je dopušten lov tunja dugokrilca koja imaju manje od 20 BRT i koja nemaju radio, dostavljaju nadležnim nacionalnim nadzornim tijelima koja su navedena u točki 7. podatke propisane točkom 4., i to u sljedećim rokovima:”.

6.

U Prilogu se dodaje sljedeća točka: 8.   Plovila s manje od 20 BRT koja nemaju radio, a kojima je dopušten lov tunja dugokrilca, dostavljaju sljedeće podatke nadzornim tijelima u Španjolskoj: 8.1.   prije nego plovilo napusti luku iz koje obavlja svoje djelatnosti i najmanje 24 sata prije nego plovilo uđe u područje koje se prostire na 200 nautičkih milja od obale Portugala; 8.1.1.   planirane datume ulaska i izlaska iz područja koje se prostire na 200 nautičkih milja od obale Portugala; 8.1.2.   ICES-ov ili CECAF-ov statistički kvadrat u kojemu će se obavljati ribolov; 8.1.3.   planirane datume ulaska i izlaska iz portugalske luke; 8.1.4.   planirani datum povratka plovila u luku iz koje obavlja svoje djelatnosti; 8.2.   u roku od 24 sata od povratka plovila u luku iz koje obavlja svoje djelatnosti; 8.2.1.   podatke o ulovima, raščlanjene po ICES-ovim ili CECAF-ovim statističkim kvadratima.”

Članka 2.

Ova Uredba stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europskih zajednica.

---

(1)  SL L 360, 31.12.1985., str. 14.

---

04/Sv. 005

HR

Službeni list Europske unije

5

---

31987R1638

---

L 153/7

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

09.06.1987.

---

UREDBA VIJEĆA (EEZ) br. 1638/87

od 9. lipnja 1987.

o utvrđivanju najmanje veličine oka mrežnog tega pelagijskih povlačnih mreža koje se koriste za lov ugotice pučinke u onom dijelu područja obuhvaćenog Konvencijom o budućoj višestranoj suradnji u ribarstvu sjeveroistočnog Atlantika koji se proteže izvan morskih voda koje su pod ribolovnom jurisdikcijom ugovornih stranaka Konvencije

VIJEĆE EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EEZ) br. 170/83 od 25. siječnja 1983. o uspostavi sustava Zajednice za očuvanje i gospodarenje ribolovnim resursima (1), a posebno njezin članak 11.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

budući da sukladno članku 2. Uredbe (EEZ) br. 170/83 Vijeće treba, na temelju rasploživih znanstvenih mišljenja, utvrditi potrebne mjere zaštite za postizanje ciljeva iz članka 1. te Uredbe;

budući da je Konvencija o budućoj višestranoj suradnji u ribarstvu sjeveroistočnog Atlantika (dalje u tekstu: Konvencija) odobrena Odlukom 81/608/EEZ (2); budući da je ona stupila na snagu 17. ožujka 1982.;

budući da je Komisija, koja je osnovana u skladu s Konvencijom, 20. studenoga 1986. donijela preporuku o najmanjoj veličini oka mrežnog tega pelagijskih povlačnih mreža koje se koriste za lov ugotice pučinke u onom dijelu područja obuhvaćenog Konvencijom koji se proteže izvan zona koje su pod ribolovnom jurisdikcijom ugovornih stranaka i ta je preporuka postala obvezujuća za Zajednicu 7. veljače 1987.;

budući da sada Zajednica mora poduzeti potrebne mjere kako bi osigurala da plovila Zajednice djeluju u skladu s tom preporukom,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

1.   Plovilima koja plove pod zastavom države članice ili koja su registrirana u državi članici zabranjuje se korištenje pelagijskih povlačnih mreža kod kojih je veličina oka mrežnog tega manja od 35 milimetara pri lovu ugotice pučinke u onom dijelu područja obuhvaćenog Konvencijom koji se proteže izvan morskih voda koje su pod ribolovnom jurisdikcijom ugovornih stranaka Konvencije.

Područje koje je obuhvaćeno Konvencijom definirano je u prilogu Uredbe (EEZ) br. 1899/85 (3).

2.   Smatra se da se plovilom obavlja ribolov ugotice pučinke ako se na plovilu nalazi količina ugotice pučinke koja premašuje 50 % mase ukupne količine ugotice pučinke i drugih vrsta koje se nalaze na plovilu.

Pelagijska povlačna mreža je povlačna mreža namijenjena za ribolov ribljih vrsta koje plivaju u pelagijskim vodama uključujući i vode blizu površine.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu trećega dana od dana objave u Službenom listu Europskih zajednica.

---

(1)  SL L 24, 27.1.1983., str. 1.

(2)  SL L 227, 12.8.1981., str. 21.

(3)  SL L 179, 11.7.1985., str. 2.

---

04/Sv. 005

HR

Službeni list Europske unije

6

---

31987R3544

---

L 337/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

23.11.1987.

---

UREDBA VIJEĆA (EEZ) br. 3544/87

od 23. studenoga 1987.

o sklapanju Sporazuma o izmjeni Sporazuma između Europske ekonomske zajednice i Vlade Demokratske Republike Svetog Tome i Prinsipea o ribolovu u obalnim vodama Svetog Tome i Prinsipea, potpisanog 1. veljače 1984. u Bruxellesu

VIJEĆE EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice, a posebno njegov članak 43.,

uzimajući u obzir Akt o pristupanju Španjolske i Portugala, a posebno njegov članak 155. stavak 2. točku (b),

uzimajući u obzir prijedlog Komisije (1),

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta (2),

budući da su Zajednica i Vlada Demokratske Republike Svetog Tome i Prinsipea pregovarali u skladu s člankom 8. Sporazuma o ribolovu u obalnim vodama Svetog Tome i Prinsipea, koji je odobren Uredbom (EEZ) br. 477/84 (3), kako bi odredili izmjene Sporazuma na kraju prvog trogodišnjeg razdoblja primjene;

budući da je nakon tih pregovora 27. svibnja 1987. parafiran Sporazum o izmjeni navedenog Sporazuma o ribarstvu;

budući da se u skladu s člankom 155. stavkom 2. točkom (b) Akta o pristupanju od Vijeća zahtijeva da pri donošenju odluka za svaki pojedini slučaj odredi postupke koji će osigurati potpuno ili djelomično uvažavanje interesa Kanarskih otoka, a posebno kada je riječ o sklapanju sporazuma o ribarstvu s trećim zemljama; budući da u ovom određenom slučaju treba odrediti navedene postupke;

budući da je u interesu Zajednice da se ovaj Sporazum odobri,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Sporazum o izmjeni Sporazuma između Europske ekonomske zajednice i Vlade Demokratske Republike Svetog Tome i Prinsipea o ribolovu u obalnim vodama Svetog Tome i Prinsipea, potpisan u Bruxellesu 1. veljače 1984., odobrava se u ime Zajednice.

Tekst Sporazuma priložen je ovoj Uredbi.

Članak 2.

Kako bi se uzeli u obzir interesi Kanarskih otoka, Sporazum iz članka 1. i, u mjeri koja je potrebna za njegovu provedbu, odredbe zajedničke ribarske politike o očuvanju i gospodarenju ribolovnim resursima primjenjuju se i na plovila koja plove pod zastavom Španjolske i trajno su upisana u registar nadležnih tijela na lokalnoj razini (registros de base) na Kanarskim otocima, kako su ti upisi definirani u napomeni 6. Priloga I. Uredbi Vijeća (EEZ) br. 570/86 od 24. veljače 1986. o definiranju pojma „proizvodi s podrijetlom” i načinima administrativne suradnje u trgovini između carinskih područja Zajednice, Ceute i Melille i Kanarskih otoka (4).

Članak 3.

Ovime se ovlašćuje predsjednik Vijeća da odredi osobe ovlaštene potpisati Sporazum kako bi on obvezivao Zajednicu.

Članak 4.

Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europskih zajednica.

---

(1)  SL C 276, 15.10.1987., str. 8.

(2)  SL C 318, 30.11.1987.

(3)  SL L 54, 25.2.1984., str. 1.

(4)  SL L 56, 1.3.1986., str. 1.

---

04/Sv. 005

HR

Službeni list Europske unije

8

---

31987R4143

---

L 388/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

14.12.1987.

---

UREDBA VIJEĆA (EEZ) br. 4143/87

od 14. prosinca 1987.

o sklapanju Sporazuma između Europske ekonomske zajednice i Islamske Republike Mauritanije o ribolovu u obalnim vodama Mauritanije i donošenju odredbi za njegovu primjenu

VIJEĆE EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice, a posebno njegov članak 43.,

uzimajući u obzir Akt o pristupanju Španjolske i Portugala, a posebno njegov članak 155. stavak 2. točku (b),

uzimajući u obzir prijedlog Komisije (1),

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta (2),

budući da su Zajednica i Mauritanija pregovarali i 14. svibnja 1987. parafirali Sporazum o ribolovu u obalnim vodama Mauritanije koji ribarima proširene Zajednice osigurava ribolovne mogućnosti u vodama nad kojima Mozambik ima suverenost ili nadležnost;

budući da se, u skladu s člankom 155. stavkom 2. točkom (b) Akta o pristupanju, od Vijeća zahtijeva da pri donošenju odluka za svaki pojedini slučaj odredi postupke koji će osigurati potpuno ili djelomično uvažavanje interesa Kanarskih otoka, a posebno kada je riječ o sklapanju sporazuma o ribarstvu s trećim zemljama; budući da u ovom određenom slučaju treba odrediti navedene postupke;

budući da je u interesu Zajednice da odobri ovaj Sporazum,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Sporazum između Europske ekonomske zajednice i vlade Islamske Republike Mauritanije o ribolovu u obalnim vodama Mauritanije odobrava se u ime Zajednice.

Tekst Sporazuma priložen je ovoj Uredbi.

Članak 2.

Kako bi se uzeli u obzir interesi Kanarskih otoka, Sporazum i, u mjeri koja je potrebna za njegovu provedbu, odredbe zajedničke ribarske politike o očuvanju i gospodarenju ribolovnim resursima primjenjuju se i na plovila koja plove pod zastavom Španjolske i stalno su upisana u registre nadležnih tijela na lokalnoj razini (registros de base) na Kanarskim otocima, kako je takav upis definiran u napomeni 6. Priloga I. Uredbi Vijeća (EEZ) br. 570/86 od 24. veljače 1986. o definiranju pojma „proizvodi s podrijetlom” i načinima administrativne suradnje u trgovini između carinskih područja Zajednice, Ceute i Melille i Kanarskih otoka (3).

Članak 3.

Ovime se ovlašćuje predsjednik Vijeća da odredi osobe koje će biti ovlaštene potpisati Sporazum kako bi on obvezivao Zajednicu.

Članak 4.

Ova Uredba stupa na snagu trećeg dan od dana objave u Službenom listu Europskih zajednica.

---

(1)  SL C 269, 8.10.1987., str. 7.

(2)  SL C 305, 16.11.1987.

(3)  SL L 56, 1.3.1986., str. 1.

---

04/Sv. 005

HR

Službeni list Europske unije

10

---

31999R1922

---

L 238/8

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

08.09.1999.

---

UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 1922/1999

od 8. rujna 1999.

o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 850/98 u vezi s uvjetima pod kojima je plovilima čija duljina preko svega premašuje osam metara dopušteno upotrebljavati povlačne mreže (koće) s gredom u određenim vodama Zajednice

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 850/98 od 30. ožujka 1998. o očuvanju ribolovnih resursa putem tehničkih mjera za zaštitu nedoraslih morskih organizama (1), koja je posljednji put izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1459/1999 (2), a posebno njezin članak 29. stavak 6.,

(1)

Budući da članak 29. stavak 2. točka (a) Uredbe (EZ) br. 850/98 predviđa kategoriju ribarskih plovila koja ribolov obavljaju povlačnim mrežama (koćama) s gredom, a čija duljina preko svega premašuje osam metara i kojima je dopušteno ribariti u područjima iz navedenog članka 29. stavka 1. pomoću povlačnih mreža (koća) s gredom kod kojih ukupna duljina greda nije veća od devet metara.

(2)

Budući da bi ta kategorija ribarskih plovila koja ribolov obavljaju povlačnim mrežama (koćama) s gredom trebala uključivati one koćarice koje na dan na koji se počinju primjenjivati odredbe ove Uredbe ispunjavaju mjerila iz članka 29. stavka 2. točke (a) i točke (c) Uredbe (EZ) br. 850/98 te tehničke uvjete koje zakonodavstvo države članice pod čijom zastavom plove predviđa za pristup navedenim područjima.

(3)

Budući da članak 29. stavak 3. Uredbe (EZ) br. 850/98 predviđa kategoriju ribarskih plovila koja ribolov obavljaju povlačnim mrežama (koćama) s gredom, a čija duljina preko svega premašuje osam metara i kojima je dopušteno obavljati ribolov povlačnim mrežama (koćama) kod kojih ukupna duljina greda premašuje devet metara, ako veličina oka mrežnog tega iznosi između 80 i 99 milimetara.

(4)	Budući da bi ta kategorija ribarskih plovila koja ribolov obavljaju povlačnim mrežama (koćama) s gredom trebala uključivati one koćarice koje pripadaju kategoriji predviđenoj člankom 29. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EZ) br. 850/98, a čija je osnovna djelatnost ribolov kozica pljeskulja.

(5)	Budući da je potrebno utvrditi mjerila na temelju kojih će se utvrđivati je li ribolov kozica pljeskulja osnovna djelatnost ribarskog plovila koje ribolov obavlja povlačnom mrežom (koćom) s gredom.

(6)	Budući da je, stoga, potrebno utvrditi detaljna pravila za postupke koji uređuju sastavljanje i izmjenu popisa plovila koja pripadaju gore navedenim skupinama.

(7)	Budući da treba redovito, na znanstvenoj osnovi, ocjenjivati učinkovitost uvjeta utvrđenih ovom Uredbom.

(8)	Budući da, u skladu s tim, treba staviti izvan snage Uredbu Komisije (EEZ) br. 55/87 (3), kako je posljednji put izmijenjena Odlukom 1999/202/EZ (4), te Uredbu Komisije (EEZ) br. 3554/90 (5), kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 3407/93 (6).

(9)	Budući da su mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu s mišljenjem Upravljačkog odbora za ribarstvo i akvakulturu,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

1.   Svaka država članica osigurava da ukupna evidentirana snaga motora njezinih ribarskih plovila kojima je na temelju članka 29. stavka 2. točke (a), (b) i (c) Uredbe (EZ) br. 850/98 dopušteno upotrebljavati povlačne mreže (koće) s gredom u području iz članka 29. stavka 1. te Uredbe ni u jednom trenutku ne premašuje gornju granicu koja je za tu državu članicu navedena u Prilogu ovoj Uredbi.

2.   Svaka će država članica, prije 1. veljače 2001., javiti Komisiji konačnu gornju granicu ukupne snage motora iz stavka 1. za plovila koja su postojala 1. siječnja 2001.

Komisija će ispitati podatke koje joj dostavi država članica, provjerit će jesu li oni u skladu s podacima koje Komisija ima u svojoj bazi podataka te će u roku od 10 radnih dana obavijestiti državu članicu o svojim nalazima.

GLAVA I.

Uvjeti za obavljanje ribolova povlačnim mrežama (koćama) s gredom čija ukupna duljina greda nije veća od devet metara

Članak 2.

Svaka država članica sastavlja popis ribarskih plovila:

—	kojima je dopušteno upotrebljavati povlačne mreže (koće) s gredom u području iz članka 29. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 850/98 u ponoć 31. prosinca 1999., i

—	koji ispunjavaju tehničke uvjete utvrđene zakonodavstvom države članice pod čijom zastavom plove i u kojoj su registrirani za obavljanje ribolova povlačnim mrežama (koćama) s gredom u tom području.

Članak 3.

Popis uključuje ona ribarska plovila kojima je u skladu s člankom 29. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EZ) br. 850/98 izdana posebna dozvola za ribolov. Popis se sastavlja u skladu s člankom 2. i 3. Uredbe Komisije (EZ) br. 2943/95 (7). Najkasnije do 1. ožujka 2000. Komisiji se dostavlja konačan popis. Na njemu se za svako ribarsko plovilo navodi njegov broj iz registra flote i međunarodni radijski pozivni znak.

Članak 4.

1.   Ako se, na temelju članka 29. stavka 2. točke d. Uredbe (EZ) br. 850/98, ribarsko plovilo s popisa zamijeni drugim ribarskim plovilom ili ribarskim plovilima:

—	država članica mora odmah povući posebnu dozvolu za ribolov izdanu ribarskom plovilu koje se zamjenjuje, i

—	država članica izdaje novu posebnu dozvolu odnosno nove posebne dozvole za ribolov zamjenskom ribarskom plovilu odnosno plovilima prije nego to ribarsko plovilo odnosno plovila upotrijebe povlačnu mrežu (koću) s gredom u području iz članka 29. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 850/98.

2.   Ako se, na temelju članka 29. stavka 2. točke (e) Uredbe (EZ) br. 850/98, zamijeni motor ribarskog plovila:

—	država članica mora odmah po obavljenoj zamjeni povući posebnu dozvolu za ribolov izdanu ribarskom plovilu čiji je motor zamijenjen, i

—	država članica izdaje novu posebnu dozvolu za ribolov ribarskom plovilu nakon što mu je zamijenjen motor, a prije nego ribarsko plovilo upotrijebi povlačnu mrežu (koću) s gredom u području iz članka 29. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 850/98.

GLAVA II.

Uvjeti za obavljanje ribolova povlačnim mrežama (koćama) s gredom čija je ukupna duljina greda veća od devet metara i alatom kod kojega veličina oka mrežnog tega iznosi 80 do 90 milimetara

Članak 5.

Svaka država članica svake godine sastavlja popis onih ribarskih plovila koja su uvrštena na popis iz članka 2. i čija je osnovna djelatnost ribolov kozica pljeskulja. Da bi takvo ribarsko plovilo bilo uvršteno na ovaj popis, tijekom kalendarske godine koja prethodi godini za koju treba sastaviti popis:

—	prihod koji ribarsko plovilo ostvari prodajom kozica pljeskulja, izračunan kao dio ukupne prodaje iz prve ruke koju je ostvarilo ribarsko plovilo, mora iznositi najmanje 50 % njegove ukupne zarade, ili

—	kozice pljeskulje moraju činiti najmanje 50 % mase ukupnih iskrcanih ulova ribarskog plovila.

Međutim, pri sastavljanju popisa koji će se primjenjivati u 2000. godini, svaka država članica može uključiti plovila na temelju relevantnih podataka za 1998. i 1999. godinu.

Članak 6.

Popis uključuje ona ribarska plovila kojima je, u skladu s člankom 29. stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 850/98, izdana dodatna posebna dozvola za ribolov. Popis se sastavlja u skladu s člankom 2. i 3. Uredbe (EZ) br. 2943/95. Najkasnije do 1. ožujka 2000. Komisiji se dostavlja konačni popis za 2000. godinu. Na njemu se za svako ribarsko plovilo navodi njegov broj iz registra flote i međunarodni radijski pozivni znak.

Članak 7.

1.   Dotična država članica do 15. travnja obavlja godišnje preispitivanje dodatne posebne dozvole za ribolov iz članka 29. stavka 3. Uredbe (EZ) br. 850/98. Tim preispitivanjem država članica provjerava da li ribarsko plovilo kojemu je izdana takva dodatna dozvola još uvijek ispunjava mjerila utvrđena u članku 29. stavku 3. Uredbe (EZ) br. 850/98 i članku 5. ove Uredbe. Svakom ribarskom plovilu za koje se ovim preispitivanjem utvrdi da ne ispunjava ta mjerila trajno se oduzima dodatna posebna dozvola za ribolov najkasnije do 1. svibnja iste godine, osim ribarskim plovilima koja ta mjerila ne ispunjavaju zbog više sile.

2.   Ako nadležno tijelo u bilo kojemu trenutku utvrdi da neko ribarsko plovilo ne ispunjava mjerila utvrđena u članku 29. stavku 3. Uredbe (EZ) br. 850/98 i članku 5. ove Uredbe, država članica pod čijom zastavom plovi to ribarsko plovilo odmah tom ribarskom plovilu trajno oduzima dodatnu posebnu dozvolu za ribolov.

Članak 8.

Ako se ribarsko plovilo ili ribarska plovila s popisa iz članka 5. zamijene drugim ribarskim plovilom u skladu s člankom 29. stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 850/98:

—	država članica mora odmah po obavljenoj zamjeni povući dodatnu posebnu dozvolu za ribolov ili dodatne posebne dozvole za ribolov izdane ribarskom plovilu odnosno ribarskim plovilima koja se zamjenjuju, i

—	država članica izdaje novu dodatnu posebnu dozvolu za ribolov zamjenskom ribarskom plovilu prije nego to ribarsko plovilo upotrijebi povlačnu mrežu (koću) s gredom u području iz članka 29. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 850/98.

GLAVA III.

Opće i završne odredbe

Članak 9.

1.   Države članice obavješćuju Komisiju o svakoj promjeni svojih popisa. Države članice posebno navode ribarska plovila koja su dodana na popis ili su s njega izbrisana, kao i sve posebne ili dodatne posebne dozvole za ribolov koje su oduzete odnosno sve nove posebne ili nove dodatne posebne dozvole za ribolov koje su izdane.

2.   Kada Komisija odobri popis u skladu s člankom 7. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1627/94 (8), država članica odmah dostavlja taj popis svim ostalim državama članicama koje su navedene u Prilogu ovoj Uredbi. Osim toga, država članica mora odmah obavijestiti te države članice o svakoj promjeni svojih popisa.

Članak 10.

Države članice surađuju na donošenju godišnje znanstvene ocjene učinaka uvjeta utvrđenih ovom Uredbom. Od 2001. godine ta se ocjena svake godine dostavlja Komisiji.

Članak 11.

Ovim se stavlja izvan snage Uredba (EEZ) br. 55/87 i Uredba (EEZ) br. 3554/90.

Članak 12.

Ova Uredba stupa na snagu sedmog dana od dana objave u Službenom listu Europskih zajednica.

Primjenjuje se od 1. travnja 2000., osim članaka 1., 2., 3., 5. i 6. koji se primjenjuju od 1. siječnja 2000.

---

(1)  SL L 125, 27.4.1998., str. 1.

(2)  SL L 168, 3.7.1999., str. 1.

(3)  SL L 8, 10.1.1987., str. 1.

(4)  SL L 70, 17.3.1999., str. 20.

(5)  SL L 346, 11.12.1990., str. 11.

(6)  SL L 310, 14.12.1993., str. 19.

(7)  SL L 308, 21.12.1995., str. 15.

(8)  SL L 171, 6.7.1994., str. 7.

---

PRILOG

Najveća ukupna snaga motora ribarskih plovila kojima je na temelju članka 29. stavka 2. točaka (a), (b) i (c) Uredbe (EZ) br. 850/98 dopuštena uporaba povlačnih mreža (koća) s gredom u području iz članka 29. stavka 1. te Uredbe.

Belgija	16 931 kW
Danska	5 556 kW
Njemačka	53 552 kW
Francuska	564 kW
Nizozemska	51 487 kW
Ujedinjena Kraljevina	5 705 kW

---

04/Sv. 005

HR

Službeni list Europske unije

13

---

32001R1639

---

L 222/53

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

25.07.2001.

---

UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 1639/2001

od 25. srpnja 2001.

o utvrđivanju minimalnih i proširenih programa Zajednice za prikupljanje podataka u sektoru ribarstva kao i o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1543/2000

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1543/2000 od 29. lipnja 2000., kojom se utvrđuje okvir Zajednice za prikupljanje podataka iz područja ribarstva potrebnih za vođenje zajedničke ribarstvene politike (1), kao i okvir za upravljanje tim podacima, posebno njezin članak 5, stavak 1. i članak 8, stavak 1,

budući da:

(1)

Uredbom (EZ) br. 1543/2000 utvrđuje se okvir Zajednice za prikupljanje podataka potrebnih za procjenu stanja resursa u ribarstvu i stanja u sektoru ribarstva te okvir za upravljanje tim podacima. U tu se svrhu Uredbom uređuje da države članice utvrde svoje programe za prikupljanje podataka iz područja ribarstva i upravljanje njima u skladu s programima Zajednice.

(2)	Stoga je potrebno utvrditi minimalni program Zajednice, koji obuhvaća podatke nužne za znanstvene procjene, kao i prošireni program Zajednice, koji također obuhvaća podatke koji će vjerojatno značajno unaprijediti znanstvene procjene.

(3)	Podatke koji se traže za svaki program treba prikupiti u obliku modula za procjenu, koji obuhvaćaju ribolovni kapacitet i ribolovni napor, ulov i gospodarsko stanje u sektoru.

(4)	Programi država članica za prikupljanje podataka radi znanstvene procjene trebaju biti u skladu s prikupljanjem podataka za upravljanje ostalim aspektima zajedničke ribarstvene politike kao i s prikupljanjem podataka u skladu s obvezama država članica prema statističkom programu Zajednice.

(5)	Treba utvrditi pravila za prijenos podataka i pristup njima, također i s obzirom na povjerljivost, kao i pravila za tehničke izmjene u odnosu na programe Zajednice i izuzeća od njih. Također treba utvrditi postupke povezane s nadgledanjem programa država članica.

(6)	Mjere propisane u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Upravljačkog odbora za ribarstvo i akvakulturu,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Predmet

Ovime se utvrđuju minimalni i prošireni programi Zajednice iz članka 5 stavka 1. Uredbe (EZ) br. 1543/2000, kako se navodi u Prilogu.

Ovom se Uredbom utvrđuju i određena detaljna pravila za podatke koje treba prikupiti na temelju programa država članica.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe, primjenjuju se sljedeće definicije:

1.	„segment” znači što istovrsnija skupina plovila u smislu fizičkih obilježja i uporabe ribolovnih alata, prema podjeli na segmente u četvrtom Višegodišnjem planu smjernica (MAGP IV);

2.

„gospodarska ribolovna flota” znači registrirana plovila ovlaštena za ribolov u svrhu gospodarskog korištenja ulova, ovlaštena u skladu s Uredbom Vijeća br. 3690/93 (2) ili na drugi način; države članice trebaju dostaviti podatke o tim plovilima u Registar ribarskih plovila Zajednice na temelju Uredbe Zajednice br. 2090/98 (3);

3.	„rekreacijski i sportski ribolov” znači sve ribolovne aktivnosti koje se ne obavljaju u gospodarske svrhe;

4.	„primarni podaci” znači podaci koji se odnose na pojedinačna plovila, fizičke ili pravne osobe ili pojedinačne uzorke;

5.	„efektivna ribolovna snaga” znači procjena ribolovne snage plovilā usporedbom ulova tih plovila;

6.	„nazivna ribolovna snaga” znači ribolovna snaga izražena fizičkim obilježjima (snagom motora ili tonažom) ili kombinacijom tih obilježja;

7.	„ribolovni napor” znači, za plovilo, umnožak njegove ribolovne snage i trajanja ribolovne aktivnosti, a za skupinu plovila, zbroj ribolovnih napora svih dotičnih plovila;

8.	„ribolovna tehnika” znači uporaba specifičnog ribolovnog alata ili uporabu jednoga ribolovnog alata ili više njih iz iste skupine;

9.	„prostorno-vremenska disagregacija” znači kombinacija razdoblja i zemljopisne stratifikacije na manja područja;

10.	„iscrpno uzorkovanje” znači proučavanje populacije u statističkom smislu s obzirom na određeni parametar, ako su svi pojedinačni pripadnici populacije stvarno obuhvaćeni mjerenjem;

11.	„prerađivačka industrija” znači industrija koja se bavi pripremom i preradom ribe, rakova ili mekušaca i pripremom proizvoda koji sadrže ribu, rakove ili mekušce;

12.

„sektor prerađivačke industrije” znači dio prerađivačke industrije s obzirom na način prerade (smrznuti, soljeni/sušeni, dimljeni proizvodi, proizvodi u limenkama, gotova jela, ostali), kao i s obzirom na kanale prema skupinama dotičnih vrsta (pridnene i dubokomorske vrste, Thunnidae, pelagične vrste osim Thunnidae, ostale riblje vrste, rakovi, glavonošci, školjkaši, ostali mekušci, ostale vrste);

13.	„agregirani podaci” znači agregirani podaci kako su definirani člankom 2. točkom (b), Uredbe (EZ) br. 1543/2000;

14.	„funkcionalna jedinica” znači operativno grupiranje statističkih četverokuta s obzirom na rasprostranjenost zemljopisno izoliranog biološkog stoka ili grupiranje manjih jedinica biološkog stoka, kako je navedeno u Dodatku II.;

15.	„ulov” znači ukupna količina žive vage prvotno ulovljene ribe, tj. bruto ulov;

16.	„iskrcaj” znači odgovarajuća količina žive vage iskrcanog ulova, tj. nazivni ulov;

17.	„odbačeni ulov” znači ukupna živa vaga (težina) ribe čije su dimenzije manje od minimalnih veličina, ribe koja se ne može prodati ili na drugi način nepoželjne ribe, odbačene u vrijeme ulova ili odmah potom.

Članak 3.

Zahtjevi koji se odnose na programe država članica

Programi država članica utvrđeni u skladu s programima Zajednice navedenima u Prilogu sadrže posebno:

(a)	poveznice s programima Zajednice, pri čemu se navode planirane aktivnosti prema odjeljcima kao i prema referencama na programe;

(b)	elemente analitičkih računa raspodijeljene prema odjeljcima i programima te zemljopisnom području, kako je navedeno u Dodatku II., razini 2;

(c)	u slučaju uzorkovanja, iscrpan opis primijenjenih strategija i statističkih procjena, koji omogućavaju procjenu razine preciznosti te omjer cijene i točnosti;

(d)	elemente iz kojih je vidljiva suradnja i podjela zadataka među državama članicama.

Programi će odrediti procjene razine preciznosti navedene u točki (c) ovog članka najkasnije do 31. svibnja 2003.

Članak 4.

Način podnošenja programa država članica

Svaka država članica podnosi Komisiji svoj program prema članku 6. Uredbe (EZ) br. 1543/2000 elektroničkim putem najkasnije do 31. svibnja svake godine.

Članak 5.

Dostava podataka međunarodnim organizacijama

1.   Države članice mogu dostaviti podatke navedene u ovoj Uredbi odgovarajućim međunarodnim organizacijama u skladu s posebnim pravilima i propisima tih organizacija.

2.   Države članice izvješćuju Komisiju o dostavi podataka navedenih u stavku 1. ovog članka i na zahtjev joj dostavljaju kopiju u elektroničkom obliku.

Članak 6.

Koordinacija između Komisije i država članica

1.   Zajednica pregledava programe država članica i provjerava jesu li uzeti u obzir uvjeti propisani ovom Uredbom.

Pokaže li pregled koji obavlja Komisija da program ne udovoljava uvjetima, Komisija odmah izvješćuje dotičnu državu članicu i predlaže izmjene programa. Dotična država članica potom može predati ispravljeni program.

2.   Države članice najkasnije do 31. svibnja 2003., a zatim do 31. svibnja svake godine od početka primjene programa podnose izvještaj o aktivnosti u kojemu se potanko navodi stanje ostvarenja ciljeva postavljenih u vrijeme izrade minimalnog i proširenog programa.

3.   Svaka država članica imenuje tijelo odgovorno za provedbu ove Uredbe, dalje u tekstu „nacionalni korespondent”.

4.   Svaka država članica najkasnije do 31. svibnja 2001. javlja podatke o svojem nacionalnom korespondentu Komisiji i ostalim državama članicama.

5.   Nacionalni korespondent redovito izvješćuje Komisiju o stanju provedbe programā.

Članak 7.

Nesukladnost s programima Zajednice

Ako Komisija smatra da država članica ne poštuje obveze utvrđene modulima programa Zajednice za koje je primila financijsku pomoć Zajednice, izvješćuje dotičnu državu članicu, a ona provodi upravnu istragu.

Država članica izvješćuje Komisiju o tijeku i nalazima istrage i bez odgađanja šalje primjerak izvještaja sastavljenoga po okončanju istrage, u kojemu se navode glavni elementi na kojima se izvještaj temelji.

Komisija može odlučiti o potraživanju neopravdano plaćenog iznosa, uz kamatu za razdoblje na koje se plaćeni iznos odnosi.

Članak 8.

Tehničke izmjene i izuzeća

1.   Komisija može odobriti izmjene u istraživanjima navedenima u Prilogu, odjeljku G pododjeljku 1. točki iii., na preporuku Znanstvenog, tehničkog i gospodarskog odbora za ribarstvo (dalje u tekstu: STECF).

2.   Komisija može, na preporuku STECF-a i u skladu s postupkom navedenim u članku 9. stavku 2. Uredbe (EZ) br. 1543/2000, odlučiti o izuzećima od obveza utvrđenih Prilogom, odjeljcima H i I.

Članak 9.

Upravljanje primarnim i agregiranim podacima

1.   Države članice donose sve potrebne mjere da bi se s primarnim podacima prikupljenima na temelju ove Uredbe postupalo povjerljivo.

2.   Primarni se podaci čuvaju toliko dugo koliko je potrebno da bi se obavila odgovarajuća zadaća, a minimalno pet godina.

3.   Svaka država članica osigurava unos agregiranih podataka koji se odnose na programe Zajednice u elektroničke baze podataka dostupne Komisiji i nacionalnim korespondentima elektroničkim putem u skladu s člancima 10. i 11.

4.   Agregirani podaci navedeni u stavku 3. ovog članka ne smiju sadržavati podatke iz kojih bi se mogla prepoznati pojedinačna plovila, fizičke ili pravne osobe.

5.   Države članice jamče sigurnost pri obradi podataka u svojim informatičkim sustavima, posebno kada je potreban prijenos putem elektroničke mreže.

6.   Države članice poduzimaju sve potrebne tehničke mjere za zaštitu podataka od nehotičnog ili neovlaštenog uništenja, slučajnoga gubitka, oštećenja, širenja ili neovlaštenog uvida, kao i svakog neprimjerenog postupanja.

Članak 10.

Pristup Komisije podacima

1.   Ako se Komisija želi poslužiti agregiranim podacima prikupljenima na temelju ove Uredbe, državama članicama na koje se to odnosi navest će točno o kojim podacima je riječ.

2.   Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi putem elektronske komunikacije omogućile pristup o dotičnim podacima ili kako bi osigurale njihovo umnožavanje u roku od 20 radnih dana.

3.   Ako država članica nije u mogućnosti udovoljiti zahtjevu Komisije za pristup podacima, mora je odmah izvijestiti i navesti razloge.

4.   Kada Komisija izradi računalnu datoteku s podacima država članica, ta se datoteka ne smije čuvati više od 20 radnih dana od dana za koji je podatak zatražen i nakon toga se mora uništiti, osim uz izričitu pisanu suglasnost dotičnih država članica.

Članak 11.

Pristup država članica podacima

1.   Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi nacionalnim korespondentima ostalih država članica olakšale pristup elektroničkoj bazi podataka koja sadrži agregirane podatke.

2.   Države članice navode Komisiji i ostalim državama članicama razloge koji opravdavaju obustavljanje prava pristupa podacima obuhvaćenima ovom Uredbom.

3.   Ako nacionalni korespondent želi pristup podacima druge države članice, upućuje zahtjev nacionalnom korespondentu odgovornom za pristup podacima. Taj korespondent odgovara na zahtjev u roku 10 radnih dana i mora navesti razloge eventualnog odbijanja.

4.   Države članice mogu sklopiti sporazume ili potpisati informatičke protokole u vezi s elektroničkim pristupom kako bi olakšale pristup bazama podataka. O tome bez odgađanja izvješćuju Komisiju. Nacionalni korespondent koji je zatražio pristup bazama podataka snosi pritom nastale troškove.

Članak 12.

Povjerljivost

Članovima STECF-a i sudionicima sastanaka koje taj Odbor organizira ne dopušta se kopiranje podataka ili njihovih dijelova za uporabu izvan sastanaka.

Članak 13.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu sedmoga dana od dana objave u Službenom listu Europskih zajednica.

---

(1)  SL L 176, 15.7.2000., str. 1.

(2)  SL L 341, 31.12.1993., str. 93.

(3)  SL L 266, 1.10. 1998., str. 27.

---

PRILOG

POGLAVLJE I.

SADRŽAJ I METODOLOGIJA

A.   Sadržaj programā Zajednice

1.   Minimalni program Zajednice naveden u članku 5. stavku 1. Uredbe (EZ) br. 1543/2000 sadrži sljedeće module:

(a)	modul za procjenu ulaznih elemenata: ribolovni kapacitet i ribolovni napor;

(b)	modul za procjenu i uzorkovanje ulova i iskrcaja;

(c)	modul za procjenu ekonomskog stanja u sektoru.

2.   Prošireni program Zajednice naveden u članku 5. stavku 1. Uredbe (EZ) br. 1543/2000 sadrži module navedene u točki 1. i dodatne podatke navedene za svaki modul.

3.   U minimalnom programu za svaki se modul navode parametri koje treba pratiti, razine disagregacije i razine preciznosti koje treba postići. Kada je riječ o proširenim programima za koje razine preciznosti nisu utvrđene, svaka država članica mora u svojem programu navesti razine preciznosti koje želi postići i omjer cijene i preciznosti postupaka procjene koje primjenjuje.

B.   Razina preciznosti i intenzitet uzorkovanja

1.   Kada se ne mogu odrediti količinski ciljevi za programe uzorkovanja, ni u pogledu razine preciznosti niti u pogledu veličine uzorka, uvode se početna pilot-istraživanja u statističkom smislu. Ona moraju procijeniti važnost problema i ukazati na korist od kasnijih detaljnijih istraživanja te na omjer cijene i učinkovitosti.

2.   Kada se količinski ciljevi mogu odrediti, isti se mogu odrediti ili izravno, prema veličini uzoraka ili po dinamici uzorkovanja, ili određivanjem razina preciznosti i pouzdanosti koje treba postići.

3.   Kada se navodi veličina uzorka ili dinamika uzorkovanja u populaciji definiranoj u statističkom smislu, strategije uzorkovanja moraju biti učinkovite barem koliko i jednostavno slučajno uzorkovanje. Moraju se opisati u odgovarajućim programima država članica.

4.   Kada se navodi razina preciznosti/pouzdanosti, razlikuju se:

(a)	razina 1: parametar se može procijeniti s pouzdanošću od 95 % uz preciznost od plus ili minus 25 %;

(b)	razina 2: parametar se može procijeniti s pouzdanošću od 95 % uz preciznost od plus ili minus 10 %;

(c)	razina 3: parametar se može procijeniti s pouzdanošću od 95 % uz preciznost od plus ili minus 5 %.

POGLAVLJE II.

MODUL PROCJENE ULAZNIH ELEMENATA: RIBOLOVNI KAPACITET I RIBOLOVNI NAPOR

C.   Prikupljanje podataka o ribolovnom kapacitetu

1.   Za minimalni program podaci se moraju prikupljati tako da se za svaki segment, kako je kasnije definiran, može utvrditi broj pripadajućih plovila i prosječna vrijednost parametara iz točke (a) za svako plovilo.

(a)   Parametri:

podaci se moraju prikupljati za sva ribolovna plovila obuhvaćena Višegodišnjim programom smjernica (MAGP) IV:

—	tonaža (bruto tonaža),

—	najveća stvarna kontinuirana snaga glavnog pogonskog stroja, nakon ograničavanja prema potrebi, izražena u kW, kako je utvrđeno Uredbom Vijeća (EZ) br. 2930/86 (1),

—	starost plovila izračunata na temelju starosti trupa.

(b)   Razine disagregacije:

—	podaci se moraju prikupljati na način koji omogućuje razdvajanje na segmente utvrđene Dodatkom III.,

—	podaci se moraju ažurirati svake godine.

(c)   Razina preciznosti:

podaci na temelju Uredbe (EZ) br. 2090/98 moraju se prikupljati sveobuhvatno. Za ostale podatke navedene u točki (1) podtočki (a) mogu se sastaviti programi uzorkovanja kako bi se omogućile procjene s razinom preciznosti 3 iz odjeljka B.

2.   Prošireni program

(a)   Dopunski parametri obuhvaćaju:

—	najveću kontinuiranu snagu glavnog pogonskog stroja prije ograničavanja,

—	najveću ukupnu snagu pomoćnog motora (pomoćnih motora) za pogon dizalice i vitla za plovila dulja od 12 metara preko svega,

—	obilježja standardnih ribolovnih alata za svaku ribolovnu tehniku, uključujući dimenzije i osiguranu vrijednost,

—	prosječni broj ribolovnih alata po plovilu za različite ribolovne tehnike.

(b)   Razine disagregacije:

—	segmenti koje treba uzeti u obzir navedeni su u Dodatku IV.,

—	vrste ribolovnih tehnika koje treba uzeti u obzir također su navedene u Dodatku IV.

D.   Prikupljanje podataka o ribolovnom naporu

1.   Na razini minimalnog programa podaci se moraju prikupljati na ovaj način:

(a)   Parametri:

i.	potrošnja goriva (2);

ii.

ribolovni napor prema vrsti tehnike: mjeri se na temelju izračuna ribolovnih dana na određenom području u određenom razdoblju: — dan se računa u mjernim jedinicama za nazivnu ribolovnu snagu svakog plovila; jedinice se navode u Dodatku V., — dan na moru smatra se kalendarskim ribolovnim danom ako je toga dana s ribarskog plovila obavljena barem jedna ribolovna radnja ili se u moru ostavio stajaći ribolovni alat, — dan se pripisuje području gdje je tijekom dana obavljena prva ribolovna radnja. Kada je riječ o stajaćem alatu, ako tijekom dana s plovila nije obavljena nijedna radnja, a u moru je ostao minimalno jedan komad stajaćeg alata, dan se pripisuje području na kojemu je obavljeno zadnje postavljanje ribolovnog alata tijekom toga isplovljivanja;

iii.

specifični ribolovni napor: odnosi se na stok od posebnog interesa. Definira se prema tehnici, a u obzir se uzimaju jedino dani u kojima je ulov stoka navedenoga u Dodatku VI. zadržan na brodu, veći od praga navedenoga u tom Dodatku. — za specifični stok mogu se rabiti dodatne mjerne jedinice osim onih iz Dodatka V., pod uvjetom da su u skladu sa specifikacijama regionalnih organizacija za ribarstvo koje se bave procjenom toga stoka.

(b)   Razine disagregacije:

i.	u pogledu potrošnje goriva podaci izraženi prema količini i izdatku moraju se prikupljati na način koji omogućuje procjenu prosječne godišnje potrošnje goriva po plovilu za svaki segment iz Dodatka III. (3);

ii.

za ribolovni napor prema tehnici, podaci se moraju prikupljati prema ribolovnim tehnikama navedenima u Dodatku VIII. svaka tri mjeseca, prema razini 3 zemljopisne disagregacije iz Dodatka I.; Osim ukupnog napora navodi se i udio svakog pojedinog segmenta iz Dodatka III. (napor prema tehnici i prema segmentu) (3);

iii.	na razini specifičnog ribolovnog napora podaci se prikupljaju kao i za napor prema tehnici: prema ribolovnim tehnikama navedenima u Dodatku VIII., svaka tri mjeseca, prema razini 3 zemljopisne disagregacije iz Dodatka I.

(c)   Razina preciznosti:

podaci koji se prikupljaju na temelju Uredbe Zajednice (EEZ) br. 2807/83 (4) (kojom se za države članice utvrđuju postupci vođenja evidencije o iskrcaju ribe) moraju se prikupljati sveobuhvatno. Ostali eventualno potrebni podaci prikupljaju se u skladu s postupcima uzorkovanja kojima se, za procijenjene prosječne vrijednosti prema segmentu, može postići razinu preciznosti 2, za podatke o potrošnji goriva i o ribolovnom naporu prema tehnici, te razinu preciznosti 1, za podatke o specifičnom ribolovnom naporu. Pilot-istraživanja mogu se obaviti za ribolovni napor sa stajaćim alatom.

2.   Prošireni program

(a)   Dopunski parametri:

za napor prema tehnici i specifični napor iz točke 1. podtočke (a), ii. i iii.:

—	mogu se rabiti i ostale mjerne jedinice osim onih navedenih u Dodatku V., pod uvjetom da su detaljno opisane i opravdane u programima država članica,

—	radi određenja specifičnoga napora, mogu se uzeti u obzir stokovi i/ili pragovi koji nisu navedeni u Dodatku VI.,

—

za ribolovne alate osim klopki, vrša i ručnih mreža ribolovni se napor može mjeriti prema ribolovnoj radnji. U tom se slučaju osnovne jedinice odnose na ribolovne radnje a ne na ribolovne dane. Svaka radnja ima udio u ribolovnom naporu definiranom na temelju Dodatka IX. Mogu se primijeniti i pravila koja nisu navedena u tom Dodatku ako su potanko opisana i opravdana,

—	za klopke, vrše i ručne mreže, podaci o ribolovnom naporu mogu se prikupljati prema broju alata u moru pomnoženom s vremenom (broj dana svakoga alata u moru po godini dana).

(b)   Razine disagregacije:

i.	podaci o potrošnji goriva mogu se prikupljati na način koji omogućuje procjenu prosječne tromjesečne potrošnje goriva po plovilu za svaki segment utvrđen Dodatkom IV.;

ii.

s obzirom na ribolovni napor prema tehnici i specifični ribolovni napor: — podaci o naporu mogu se razvrstavati prema ribolovnim tehnikama iz Dodatka X.; može se primijeniti detaljnije razvrstavanje ako je korist opisana i opravdana u programu države članice, — podaci o naporu prema segmentu mogu se prikupljati s obzirom na segmente iz Dodatka IV., — podaci o naporu mogu se prikupljati jednom mjesečno, prema razini 4 zemljopisne disagregacije iz Dodatka I.; za stok iz Dodatka VII. podaci o specifičnom naporu mogu se prikupljati razvrstavanjem prema dubinama navedenima u tome Dodatku.

POGLAVLJE III.

MODUL ZA PROCJENU ULOVA I ISKRCAJA

E.   Prikupljanje podataka o ulovu i iskrcaju

1.   Na razini minimalnog programa, podaci se moraju prikupljati na sljedeći način.

(a)   Parametri:

—	prikupljanje podataka mora omogućiti procjenu: — gospodarskog iskrcaja za sve stokove, i — ukupnog ulova, iskrcaja i odbačenog ulova, za stokove navedene u Dodatku XII., — ulova rekreacijskim i sportskim ribolovom na moru za stokove iz Dodatka XI.,

—	svaka država članica mora opisati primijenjene faktore konverzije.

(b)   Razine disagregacije:

—

za svaku državu članicu daje se procjena ukupnog godišnjeg gospodarskog iskrcaja prema vrstama, pri čemu se razlikuje zemljopisno porijeklo ulova prema razini 2 zemljopisne disagregacije iz Dodatka I. Ako smatra primjerenijim grupiranje više vrsta, država članica može od Komisije dobiti izuzeće, uz uvjet da je to doista opravdano,

—	za stokove iz Dodatka XII., gospodarski iskrcaj disagregira se kako je navedeno u tom Dodatku,

—	iskrcaj prema težini i vrijednosti svakoga segmenta navedenoga u Dodatku III. mora se razvrstati prema vrsti ribe i prema tromjesečju, a s obzirom na zemljopisno porijeklo ulova, na razini 2 zemljopisne disagregacije iz Dodatka I. (5),

—	za stokove iz Dodatka XII. prati se količina odbačenog ulova radi procjene prosječne godišnje težine ulova tijekom tri godine, s obzirom na ribolovnu tehniku u skladu s Dodatkom III., osim za stokove za koje se u Dodatku XII. navodi drugo pravilo disagregacije,

—	treba provesti pilot-istraživanje, definirano u odjeljku B, o rekreacijskom i sportskom ribolovu navedenom u Dodatku XI., uzimajući u obzir razinu disagregacije iz istoga Dodatka.

(c)   Razina preciznosti:

—

gospodarski ulov mora se procjenjivati na temelju iscrpnih podataka prikupljenih prema Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2847/93 (6) i Uredbi Vijeća (EZ) br. 104/2000 (7), a za podatke koji nisu obuhvaćeni tim Uredbama primjenjuju se uzorkovanja i statistički postupci kojima se postiže razina preciznosti 3 za stokove koji podliježu propisima o ukupno dopuštenom ulovu (dalje u tekstu: TAC) i kvotama, razina preciznosti 2 za stokove naveden u Dodatku XII. koji im ne podliježu, a razina preciznosti 1 za ostale slučajeve,

—

podaci povezani s godišnjim procjenama odbačenog ulova za stokove navedene u Dodatku XII. moraju omogućiti razinu preciznosti 1. Ako države članice tu razinu preciznosti ne mogu postići, ili mogu jedino uz prekomjerne troškove, mogu dobiti iznimku od Komisije za smanjenje razine preciznosti ili učestalost uzorkovanja ili za provedbu pilot-istraživanja pod uvjetom da je ovaj zahtjev potkrijepljen svim potrebnim dokazima,

—	odbačeni ulov kod stokova koji nisu oni za koje se u Dodatku XII. traži godišnja procjena mora se obuhvatiti pilot-istraživanjim. Zaključci istraživanja moraju se uputiti Komisiji najkasnije do 31. listopada 2003.,

—	za ulov rekreacijskim i sportskim ribolovom naveden u Dodatku XI. moraju se provesti pilot-istraživanja. Zaključci istraživanja moraju se uputiti Komisiji najkasnije do 31. listopada 2003.

(d)   U skladu s odredbama Uredbe (EEZ) br. 2847/93, države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale upis svih bitnih podataka prema članku 9. te Uredbe.

Kada je primjereno, također surađuju s ostalim državama članicama radi dobivanja sveobuhvatnih podataka o iskrcaju s plovila pod njihovom zastavom.

2.   Prošireni program

(a)   Dopunski parametri:

—	iskrcaj za stokove iz Dodatka XIII.,

—	ulov u sportskom i rekreacijskom ribolovu za stokove koji nisu navedeni u Dodatku XI.,

—	za losos, ulov iz estuarija, jezera i rijeka na zemljopisnom području Baltičkog i Sjevernog mora.

(b)   Razine disagregacije:

—

za stokove iz Dodatka XII., podaci o iskrcaju mogu se disagregirati u skladu s odredbama utvrđenima tim Dodatkom za prošireni program. Može se provesti dopunska zemljopisna stratifikacija, prema dubini ili kojem drugom kriteriju, ako je u skladu s odjeljkom D, točkom (2) podtočkom (b), ii., trećom alinejom i ako je u odgovarajućem programu države članice opravdana njezina korisnost,

—

za stokove iz Dodatka XIII., podaci se mogu prikupljati svaka tri mjeseca, razvrstavanjem ulova prema ribolovnim tehnikama u skladu s Dodatkom III., a s obzirom na zemljopisno područje, prema razini 3 iz Dodatka I. Za stokove iz Dodatka VII., podaci se dalje mogu razvrstavati prema dubinama navedenima u tom Dodatku,

—	podaci o ulovu mogu se prikupljati prema segmentima navedenima u Dodatku IV. ili Dodatku X.,

—

podaci o odbačenom ulovu mogu se prikupljati na temelju proširenog programa: — svaka tri mjeseca, prema ribolovnim tehnikama u skladu s Dodatkom III. i prema zemljopisnoj razini 3 iz Dodatka I., za stokove za koje se u Dodatku XII. traži godišnja procjena odbačenog ulova za minimalni program, — jedanput na godinu, pri čemu je moguće razvrstavanje prema ribolovnim tehnikama u skladu s Dodatkom III., bez zemljopisne kategorizacije, za stokove za koji se u Dodatku XII. ne traži godišnja procjena odbačenog ulova za minimalni program, — jedanput na godinu, bez daljnje kategorizacije, za stokove iz Dodatka XIII.

F.   Prikupljanje podataka o ulovu po jedinici napora i/ili efektivnog napora specifičnih gospodarskih flota

1.   Na razini minimalnog programa, podaci se moraju prikupljati na sljedeći način:

program svake države članice sadrži prikaz korisnosti iscrpnih podataka o ulovu i naporu za ribolovna plovila pod njezinom zastavom, kojima su se od godine 1995. do 2000. služile radne grupe za znanstvenu procjenu. Ovaj prikaz analizirat će značaj koji je u završnoj procjeni stanja stokova pridan abundanci ili indeksima djelomičnog ribolovnog napora, mogućnost produljenja odgovarajućih vremenskih slijedova na temelju disagregiranih podataka o ulovu i naporu kako je navedeno u odjeljcima D i E kao i moguću potrebu uključivanja iscrpnijih podataka. Svaka država članica upućuje Komisiji odgovarajuće zaključke najkasnije do 31. prosinca 2002. Komisija dostavlja rezultate analiza STECF-a i utvrđuje sadržaj minimalnog programa za ovaj odjeljak najkasnije do 31.ožujka 2003.

2.   Razina proširenog programa:

u okviru proširenog programa prihvatljivo je svako istraživanje kojim se utvrđuje indeks abundance ili efektivnog napora na temelju iscrpnih podataka o ulovu i naporu za gospodarske flote. Država članica treba u svojem programu utvrditi potencijalnu korisnost tih indeksa. Istraživanja se dostavljaju STECF-u. Ako mišljenje STECF-a ne potvrdi korisnost indeksa, takva istraživanja više neće biti prihvatljiva.

G.   Prihvatljivost troškova znanstvenih istraživanja stanja stokova

1.   Na razini minimalnog programa:

i.	Moraju se obuhvatiti sva istraživanja navedena u Dodatku XIV. s prioritetnom razinom 1;

ii.	Države članice moraju u svojim programima jamčiti kontinuitet s prethodnim istraživanjima;

iii.	Neovisno o točkama i. i ii., države članice mogu predložiti izmjenu istraživanja ili plana uzorkovanja, ako to ne utječe negativno na kvalitetu rezultata.

2.   Na razini proširenog programa prihvatljiva su sva istraživanja navedena u Dodatku XIV. s prioritetnom razinom 2.

H.   Biološko uzorkovanje ulova: dužinsko-starosni sastav ulova

1.   Na razini minimalnog programa, podaci se moraju prikupljati na sljedeći način.

(a)   Parametri:

biološko uzorkovanje mora se obavljati radi dužinske procjene sastava i gdje je primjereno, starosne procjene sastava iskrcanog ulova za stokove navedene u Dodatku XV.

(b)   Razine disagregacije i preciznosti:

potrebne razine disagregacije navode se u Dodatku XV. kao i temeljna stratifikacija i opseg uzorkovanja. Međutim, države članice mogu primijeniti i drugu strategiju uzorkovanja osim temeljne stratifikacije s jednostavnim nasumičnim uzorkovanjem u slojevima iz Dodatka XV., kao i ostale opsege uzorkovanja osim onih iz Dodatka XV., ako taj alternativni pristup postiže ista ili viša razina preciznosti uz isti ili manji trošak i ako je to utvrđeno odgovarajućim programom države članice.

(c)   Provedba plana uzorkovanja:

država članica na čijem se području iskrcava ulov odgovorna je za provedbu planova uzorkovanja utvrđenima ovim člankom. Ako je potrebno, države članice surađuju s tijelima vlasti trećih zemalja radi biološkog uzorkovanja iskrcanog ulova s plovila koja plove pod zastavama tih zemalja.

U skladu s Uredbom (EEZ) br. 2847/93, svaka država članica poduzima potrebne mjere kako bi osigurala prikupljanje svih podataka koji se odnose na aktivnost plovila pod njezinom zastavom neovisno o mjestu iskrcaja ulova.

(d)   Izuzeća od pravila uzorkovanja:

—

duljine: (1) programom države članice može se isključiti dužinska procjena sastava iskrcanog ulova za stokove za koji su utvrđene ukupno dopuštene količine ulova (TAC) i kvote, pod ovim uvjetima: i. odgovarajuće kvote u prosjeku u prethodne tri godine iznose manje od 5 % udjela Zajednice u ukupno dopuštenom ulovu (TAC) ili manje od 100 tona; ii. zbroj svih kvota država članica koje su ovlaštene za ribolov s udjelom manjim od 5 % čini manje od 15 % udjela Zajednice u ukupno dopuštenom ulovu (TAC). Ako je udovoljeno uvjetu iz točke i., ali ne i uvjetu iz točke ii., dotične države članice mogu utvrditi koordinirani program kako bi za svoj ukupni iskrcani ulov provele plan uzorkovanja opisan u Dodatku XV. ili koji drugi kojim se postiže jednaka preciznost. Ako je primjereno, nacionalni se program može uskladiti do 31. siječnja svake godine kako bi se uzela u obzir razmjena kvota među državama članicama; (2) za stokove izvan područja Sredozemnog mora za koje nisu utvrđene ukupno dopuštene količine ulova (TAC) i kvote, primjenjuju se ista pravila koja se temelje na prosječnom iskrcanom ulovu u prethodne tri godine u odnosu na ukupni iskrcani ulov Zajednice za taj stok; (3) za stokove u području Sredozemnog mora, iskrcani ulov sredozemne države članice koji za određenu vrstu izražen u težini iznosi manje od 5 % ukupnog iskrcanog ulova te države ulovljenog u području Sredozemnog mora ili manje od 200 tona, osim za plavoperajnu tunu.

—

starost: (1) programom države članice može se isključiti procjena starosnog sastava iskrcanog ulova za stokove za koje su utvrđene ukupno dopuštene količine ulova (TAC) i kvote, pod ovim uvjetima: i. odgovarajuće kvote u prosjeku u prethodne tri godine iznose manje od 10 % udjela Zajednice u ukupno dopuštenom ulovu (TAC) ili manje od 200 tona; ii. zbroj svih kvota država članica koje su ovlaštene za ribolov s udjelom manjim od 10 % čini manje od 25 % udjela Zajednice u ukupno dopuštenom ulovu (TAC). Ako se udovoljio uvjet iz točke i., ali ne i uvjet iz točke ii., dotične države članice mogu utvrditi koordinirani program kako bi za svoj ukupni iskrcani ulov provele plan uzorkovanja opisan u Dodatku XV. ili koji drugi kojim se postiže jednaka preciznost. Ako je primjereno, program države članice može se uskladiti do 31. siječnja svake godine kako bi se uzela u obzir razmjena kvota među državama članicama; (2) za stokove izvan područja Sredozemnog mora za koje nisu utvrđene ukupno dopuštene količine ulova (TAC) i kvote, primjenjuju se ista pravila koja se temelje na prosječnom iskrcanom ulovu u prethodne tri godine u odnosu na ukupni iskrcani ulov Zajednice za taj stok; (3) za stokove u području Sredozemnog mora, iskrcani ulov sredozemne države članice koji za određenu vrstu izražen u težini iznosi manje od 5 % ukupnog iskrcanog ulova te države ulovljenog u području Sredozemnog mora ili manje od 200 tona, osim za plavoperajnu tunu. (4) kad god je moguće, treba utvrditi starost jedinki u gospodarskom ulovu. Ako se starost ne utvrđuje, države članice to trebaju navesti u svojim programima.

—	Ostalo: — ako suradnja među državama članicama jamči da ukupna procjena parametara iz točke (a) postiže potrebna razina preciznosti, država članica ne mora pojedinačno jamčiti da su njezini podaci dovoljni za postizanje te preciznosti.

(e)   Odbačeni ulov

Za stokove za koje se godišnji podaci o odbačenom ulovu moraju prikupljati kako je navedeno u Dodatku XII., u skladu s pravilima utvrđenima tim Dodatkom za gospodarski ulov, mora se procijeniti dužinski sastav odbačenog ulova kada je odbačeni ulov u godini dana veći od 10 % ukupnog ulova izraženog u težini ili je veći od 20 % ulova izraženog u broju komada.

Opseg uzorkovanja za gospodarski ulov utvrđen je u Dodatku XV.

Pri odbacivanju ulova, za ribu duljine koje nema u iskrcanom ulovu, mora se utvrditi starost u skladu s pravilima navedenima u Dodatku XV.

Međutim, ako države članice ne mogu postići tu razinu preciznosti ili je postižu jedino uz prekomjerne troškove, mogu od Komisije dobiti izuzeće ako je zahtjev potkrijepljen svim potrebnim dokazima.

(f)   Rekreacijski i sportski ribolov

Za stokove navedene u Dodatku XI. države članice moraju uvesti pilot-istraživanja u skladu s razinom disagregacije utvrđenom tim Dodatkom. Ta istraživanja moraju omogućiti utvrđivanje stupnja preciznosti koji će se tražiti ubuduće. Zaključci istraživanja moraju se uputiti Komisiji najkasnije do 31. listopada 2003.

2.   Prošireni program:

dopunski parametri:

—	svi programi uzorkovanja za procjenu dužinske i starosne strukture iskrcanog ulova navedeni u Dodatku XV.,

—	programi uzorkovanja za procjenu godišnjeg dužinskog sastava iskrcanog ulova za stokove navedene u Dodatku XIII.,

—	program uzorkovanja za procjenu godišnjeg dužinskog sastava odbačenog ulova za stokove navedene u Dodatku XII. i Dodatku XV.

I.   Ostala biološka uzorkovanja

1.   Na razini minimalnog programa, podaci se moraju prikupljati na sljedeći način.

(a)   Parametri

i.	Za stokove iz Dodatka XVI., uključujući i one koji ne podliježe godišnjoj procjeni starosnog sastava ulova, moraju se izraditi dužinske i težinske krivulje rasta, omjeri starosti/duljine i zrelosti i omjeri starosti/duljine i fekunditeta.

ii.	Radi procjene udjela stoka u ukupnom iskrcanom ulovu, moraju se provesti programi biološkog uzorkovanja iskrcanog ulova: za haringu, odvojeno u Skagerraku, Kattegatu i istočnom Sjevernom moru, za divljeg lososa i lososa iz uzgoja, u Baltičkom moru, za više vrsta raža u ICES područjima IV i VII d.

iii.	Države članice trebaju na gospodarskom ulovu obavljati uzorkovanje za omjer spolovaprema svojem planu. Kad to nije moguće, mogu se rabiti uzorci pribavljeni tijekom znanstvenih istraživanja.

(b)   Razine disagregacije

Za parametre navedene u točki (a), podtočki i.:

—	definicije se daju prema pojedinim stokovima, prema rasporedu iz Dodatka XVI. Valjanost postojećih podataka u svrhu procjene bioloških parametara mora se provjeriti svakih tri do šest godina kako je navedeno u Dodatku XVI. Ako je potrebno, države članice moraju ažurirati parametre,

—	za škamp, grenlandsku pločću, hladnovodne kozice, lista zlatopjega, list i oslića, krivulje rasta i ogive spolne zrelosti utvrđuju se odvojeno za mužjake i ženke.

Za parametre navedene u točki (a), podtočki ii.:

podaci se daju svaka tri mjeseca prema ribolovnim tehnikama iz Dodatka IV.

(c)   Razina preciznosti

i.

Za krivulje rasta: — za stokove u kojima se može utvrditi starost pojedinačne ribe, prosječne težine i duljine za svaku starost moraju se procijeniti sa stupnjem preciznosti 3 do starosti u kojoj za stok o kojemu je riječ ukupni iskrcani ulov primjeraka te dobi iznosi minimalno 95 % iskrcanog ulova te države, — za stokove u kojima se ne može utvrditi starost, ali za koji se može procijeniti krivulja rasta, prosječne težine i duljine za svaku starost moraju se procijeniti sa stupnjem preciznosti 2 do starosti u kojoj za stok o kojemu je riječ ukupni iskrcani ulov primjeraka te starosti iznosi minimalne 90 % iskrcanog ulova te države.

ii.

Za spolnu zrelost, fekunditet i omjer spolova može se izabrati starost ili duljina, ako su se države članice koje moraju provesti odgovarajuće biološko uzorkovanje sporazumjele o sljedećem: — za spolnu zrelost i fekunditet, u starosnoj ili dužinskoj kategoriji čije su granice između 20 % i 90 % u odnosu na spolno zrelu ribu, mora se postići razina preciznosti 3, — za omjer spolova, mora se postići razina preciznosti 3 do starosti ili duljine za koji za stok o kojemu je riječ ukupni iskrcani ulov primjeraka te starosti ili duljine iznosi minimalne 95 % iskrcanog ulova te države.

iii.	Sastav ulova prema stoku i vrsti iz točke (a) podtočke ii. mora se procijeniti s razinom preciznosti 1.

(d)   Izuzeća

(1)

Programom države članice može se isključiti procjena bioloških parametara za stokove za koji su utvrđene ukupno dopuštene količine ulova (TAC) i kvote, pod ovim uvjetima: i. odgovarajuće kvote u prosjeku u prethodne tri godine iznose manje od 10 % udjela Zajednice u ukupno dopuštenom ulovu (TAC) ili manje od 200 tona; ii. zbroj svih kvota država članica koje su ovlaštene za ribolov s udjelom manjim od 5 % čini manje od 20 % udjela Zajednice u ukupno dopuštenom ulovu (TAC). Ako je primjereno, program države članice može se uskladiti do 1. veljače svake godine kako bi se uzela u obzir razmjena kvota među državama članicama.

(2)

Za stokove za koji nisu utvrđene ukupno dopuštene količine ulova (TAC) i kvote primjenjuju se ista pravila koja se temelje na prosječnom iskrcanom ulovu u prethodne tri godine u odnosu na ukupni iskrcani ulov Zajednice. Ako suradnja među državama članicama jamči da ukupne procjene parametara iz točke (a), podtočke i. postižu potrebnu razinu preciznosti, država članica ne mora pojedinačno jamčiti da su njezini podaci dovoljni za postizanje te preciznosti.

2.   Na razini proširenog programa

Dopunski parametri:

—	za stokove iz Dodatka XVI. prihvatljivo je godišnje ažuriranje i razvrstavanje prema spolu,

—	za stokove koji nisu navedeni u Dodatku XVI. ali su navedeni u Dodatku XV., za koji su prikupljeni podaci o duljini, podaci o rastu, zrelosti i omjeru spolova, prihvatljivi su svake tri godine,

—	krivulje rasta i zrelosti za vrste iz Dodatka XIII. prihvatljive su, ali ažuriranje podataka obavlja se svake tri godine,

—	za skupine vrsta navedenih u Dodatku XII. ili XIII., programi uzorkovanja ulova radi utvrđivanja sastava po vrstama prihvatljivi su svake tri godine.

POGLAVLJE IV.

MODUL ZA PROCJENU EKONOMSKOG STANJA U SEKTORU

J.   Prikupljanje ekonomskih podataka prema skupinama plovila

1.   Na razini minimalneg programa, podaci se moraju prikupljati na sljedeći način.

(a)   Parametri:

—	podaci se moraju prikupljati tako da obuhvaćaju sve parametre iz Dodatka XVII. prema segmentaciji navedenoj u Dodatku III.,

—

investicije se moraju mjeriti kako bi se procijenila ukupna vrijednost aktive, uključujući i vrijednost opreme u najmu kao osnovnog sredstva. Prednost se mora dati osiguranim vrijednostima. Ako se prikupljanje podataka o osiguranoj vrijednosti pokaže presloženim, može se prikupiti podatak o zamjenskoj vrijednosti plovila. U tom slučaju, potreba zamjene parametara mora biti iskazana u programu države članice,

—	u troškovima proizvodnje, troškovi radne snage moraju obuhvatiti sve izdatke na teret poslodavca, uključujući socijalno i zdravstveno osiguranje, umirovljenja i ostale poreze s tim u vezi.

(b)   Razine disagregacije:

—	svaki se parametar procjenjuje za svaku skupinu plovila prema Dodatku III.,

—	u skladu sa specifikacijom iz Priloga IV. Uredbi (EZ) br. 1543/2000, podaci o cijenama prikupljaju se jednom godišnje, pri čemu se za flote koje obavljaju ribolov u Sredozemnom moru razlikuje ulov prema porijeklu iz različitih zemljopisnih područja navedenih u Dodatku I., razini 3.

(c)   Razina preciznosti:

za svaki parametar i za svaki segment mora se postići razina preciznosti 1.

2.   Na razini proširenog programa

(a)   Dopunski parametri:

prošireni program obuhvaća sve podatke iz Dodatka XVIII.

(b)   Razine disagregacije:

segmentacija skupina plovila navedena u točki (1), podtočki (a), prvoj alineji, može se obavljati do razine utvrđene Dodatkom IV. uz regionalno razlikovanje prema razini 2 Dodatka I.

K.   Prikupljanje podataka o prerađivačkoj industriji

1.   Na razini minimalnog programa

Države članice trebaju provoditi pilot-istraživanja za parametre navedene u Dodatku XIX. radi procjene godišnje vrijednosti po sektoru; pilot-istraživanjima mora se usporediti omjer cijene i učinkovitosti različitih strategija prikupljanja podataka, uključujući planove uzorkovanja. Zaključci tih istraživanja moraju se uputiti Komisiji najkasnije do 31. listopada 2003.

2.   Na razini proširenog programa

(a)   Dopunski parametri

Prikupljanje podataka i upravljanje njima omogućuje:

i.

procjenu ukupne osjetljivosti sektora i/ili trgovačkih društava smještenih u priobalnim područjima (prema nomenklaturi teritorijalnih jedinica u statističke svrhe, NUTS 3) na ulov ribe iz stokova koji podliježu propisima o ukupno dopuštenom ulovu (TAC) i kvotama i/ili ostalim mjerama povezanima sa zaštitom resursa u ribarstvu ili osjetljivosti na ulov ostvaren izvan voda Zajednice;

ii.

procjenu utjecaja mjera, uključujući društveni i gospodarski utjecaj, na prerađivačku industriju, poduzetih u okviru zajedničke ribarstvene politike (CFP), kao što su mjere predviđene Uredbom Vijeća (EEZ) br. 3759/92 (8), Uredbom Vijeća (EZ) br. 2792/1999 (9) i specifične mjere donesene za sektor ribarstva i akvakulture krajnjih rubnih područja (fakultativni programi koji se posebno odnose na udaljenost i izoliranost, POSEI).

(b)   Razine disagregacije

Analiza trgovačkih društava u sektoru može uzeti u obzir područja na kojima su društva osnovana, priobalna ili ostala, na razini NUTS 3 (nomenklatura teritorijalnih jedinica u statističke svrhe).

---

(1)  SL L 274, 25.9.1986., str. 1.

(2)  Podaci se smatraju dijelom ekonomske procjene i prikupljeni su u skladu s poglavljem IV.

(3)  Podaci se smatraju dijelom ekonomske procjene i prikupljeni su u skladu s poglavljem IV.

(4)  SL L 276, 10.10. 1983., str. 1.

(5)  Podaci se smatraju dijelom gospodarske procjene i prikupljeni su u skladu s poglavljem IV.

(6)  SL L 261, 20.10. 1993., str. 1.

(7)  SL L 17, 21.1.2000., str. 22.

(8)  SL L 388, 31.12.1992., str. 1.

(9)  SL L 337, 30.12.1999., str. 10.

Popis dodataka

Dodatak I.:

Zemljopisna stratifikacija prema regionalnim organizacijama u ribarstvu

Dodatak II.:

Funkcionalne jedinice (FJ) i statistički četverokuti za škampa

Dodatak III. (odjeljak C):

Temeljna podjela na segmente prema kapacitetu plovila (minimalni program)

Dodatak IV. (odjeljak C):

Iscrpna kategorizacija plovila prema kapacitetu (prošireni program)

Dodatak V. (odjeljak D):

Jedinice ribolovne snage prema ribolovnim tehnikama

Dodatak VI. (odjeljak D):

Stokovi za koje se mora utvrditi specifični napor (minimalni program)

Dodatak VII. (odjeljak D):

Ciljne vrste i dubine (prošireni program)

Dodatak VIII. (odjeljak D):

Srednja klasifikacija za podatke o naporu (minimalni program)

Dodatak IX. (odjeljak D):

Definiranje ribolovnog napora s obzirom na ribolovnu radnju (prošireni program)

Dodatak X. (odjeljak D):

Iscrpna klasifikacija ribolovnih tehnika (prošireni program)

Dodatak XI. (odjeljak E):

Popis stokova koji se love u rekreacijskom ribolovu (minimalni program)

Dodatak XII. (odjeljak E):

Popis stokova za koje se prate količine iskrcaja i odbačenog ulova (minimalni program)

Dodatak XIII.:

Fakultativni popis vrsta za prošireni program

Dodatak XIV. (odjeljak G):

Popis istraživanja (minimalni program, prošireni program)

Dodatak XV. (odjeljak H):

Plan uzorkovanja dužinsko-starosne strukture (minimalni program, prošireni program)

Dodatak XVI. (odjeljak I):

Ostala biološka uzorkovanja

Dodatak XVII. (odjeljak J):

Ekonomski podaci za segment flote prema Dodatku III. (minimalni program)

Dodatak XVIII. (odjeljak J):

Podaci potrebni za osnovnu ekonomsku procjenu prema segmentima flote (prošireni program)

Dodatak XIX. (odjeljak K):

Ekonomski podaci prema primarnom i sekundarnom sektoru (minimalni program)

---

04/Sv. 005

HR

Službeni list Europske unije

76

---

32003R1461

---

L 208/14

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

18.08.2003.

---

UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 1461/2003

od 18. kolovoza 2003.

o uvjetima za pilot projekte vezane uz elektronički prijenos podataka o ribolovnim djelatnostima i daljinsku detekciju

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 2371/2002 od 20. prosinca 2002. o očuvanju i održivom iskorištavanju ribolovnih resursa u okviru zajedničke ribarstvene politike (1), a posebno njezin članak 22, stavak 3. i članak 23, stavak 5,

budući da:

(1)	Uredba (EZ) br. 2371/2002 zahtijeva od Vijeća da u 2004. g. odluči o obvezi prenošenja podataka o ribolovnim djelatnostima elektroničkim putem s ciljem povećanja učinkovitosti upravljanja ribolovnim mogućnostima te da uspostavi sustav za daljinsku detekciju ribarskih plovila na moru.

(2)	Prije 1. lipnja 2004. mogu se, u suradnji s Komisijom, provesti pilot projekti vezani uz elektronički prijenos podataka o ribolovnim djelatnostima i daljinsku detekciju kako bi se ocijenila tehnologija koja će se upotrebljavati.

(3)

Potrebno je utvrditi uvjete izvođenja pilot projekata kako bi se osigurala provedba tih projekata od strane država članica. Što se tiče elektroničkog prijenosa podataka, ti se uvjeti trebaju posebno odnositi na podatke koji se moraju bilježiti i elektroničkim putem prenositi te na funkcioniranje sustava na ribarskim plovilima koji bilježe i elektroničkim putem prenose dotične podatke. Što se tiče daljinske detekcije, uvjeti se također moraju odnositi na funkcioniranje tog sustava te na područja koja će se nadzirati tijekom pilot projekata.

(4)	Države članice moraju obavještavati Komisiju o tijeku i rezultatima pilot projekata, prije svega zato da bi se ocijenila isplativost tehnologija koje će se upotrebljavati u svrhu učinkovitijeg nadzora nad ribolovnim djelatnostima.

(5)

Zajednica može financijski sudjelovati u pilot projektima koje provode države članice, a u skladu s uvjetima utvrđenim u Odluci Vijeća 2001/431/EZ od 28. svibnja 2001. o financijskom sudjelovanju Zajednice u određenim rashodima koje imaju države članice pri provedbi sustava kontrole, inspekcije i nadzora u okviru zajedničke ribarstvene politike (2).

(6)	Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Upravljačkog odbora za ribarstvo i akvakulturu,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Predmet

Ovom se Uredbom utvrđuju određeni uvjeti u skladu s kojima države članice trebaju provoditi pilot projekte koje članak 22. stavak 1. točka (c) i članak 23. stavak 3. Uredbe EZ-a br. 2371/2002 predviđa u vezi s elektroničkim prijenosom podataka o ribolovnim djelatnostima i daljinskoj detekciji.

Članak 2.

Rokovi

1.   Pilot projekti se počinju provoditi najkasnije 1. prosinca 2003. i traju najkasnije do 31. svibnja 2004.

2.   Projekti vezani uz elektronički prijenos podataka o ribolovnim djelatnostima i daljinsku detekciju koje su države članice provele prije stupanja na snagu ove Uredbe smatraju se pilot projektima u smislu ove Uredbe.

POGLAVLJE II.

ELEKTRONIČKI PRIJENOS PODATAKA O RIBOLOVNIM DJELATNOSTIMA

Članak 3.

Odabir ribarskih plovila

Države članice koje provode pilot projekte vezane uz elektronički prijenos podataka o ribolovnim djelatnostima odabiru odgovarajući broj plovila, po mogućnosti različitih duljina.

Članak 4.

Izvješća nadležnome tijelu

Ne dovodeći u pitanje obveze utvrđene u zakonodavstvu Zajednice, zapovjednik ribarskog plovila Zajednice koje sudjeluje u pilot projektu svakodnevno bilježi i elektroničkim putem šalje nadležnome tijelu države članice zastave podatke o izlascima na more i ribolovnim djelatnostima, posebno navodeći:

(a)	količinu svake vrste koja je ulovljena i zadržana na plovilu, ako premašuje 50 kg ekvivalenta žive mase;

(b)	datum i mjesto tih ulova;

(c)	vrstu korištenog ribolovnog alata; i

(d)

za ribarska plovila čija je duljina preko svega veća od 18 metara i koja obavljaju ribolovne djelatnosti u područjima za koja vrijede posebna pravila o pristupu vodama i resursima, datum i vrijeme postavljanja ili ponovnog postavljanja mirujućeg ribolovnog alata kao i datum i vrijeme završetka ribolova u kojemu je korišten mirujući ribolovni alat.

Članak 5.

Oprema plovila

Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da plovila koja vijore njihovu zastavu i koja sudjeluju u pilot projektu budu opremljena sustavima koji omogućuju bilježenje i elektronički prijenos podataka o ribolovnim djelatnostima tijekom pilot projekata.

Članak 6.

Prijenos podataka

1.   Najkasnije mjesec dana prije početka projekata države članice dostavljaju Komisiji:

(a)	detaljne podatke o nadležnome tijelu koje je imenovano za praćenje pilot projekata;

(b)	popis plovila koja sudjeluju u projektu, navodeći za svako plovilo najmanje njegov interni broj iz registra flote i njegovo ime;

(c)	pregled tehničkih značajki opreme instalirane na plovilu; i

(d)	opis načina na koji nadležno tijelo prikuplja i obrađuje podatke.

2.   Tijekom izvođenja projekta države članice obavješćuju Komisiju o svim promjenama u popisu plovila koja sudjeluju u projektu.

3.   Komisija šalje državama članicama podatke koje primi na temelju stavka 1. i 2.

Članak 7.

Obrada podataka o ribolovnim djelatnostima

1.   Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da nadležna tijela obrade podatke koje elektroničkim putem šalju plovila koja vijore njihovu zastavu i koja sudjeluju u projektu.

2.   Bez obzira na sustav koji se rabi, nadležna tijela bilježe podatke u računalno čitljivom obliku. Države članice se moraju pobrinuti da se podaci čuvaju do 31. prosinca 2004.

POGLAVLJE III.

DALJINSKA DETEKCIJA

Članak 8.

Sustavi detekcije plovila

1.   Države članice koje uspostavljaju i testiraju sustave za detekciju plovila temeljene na tehnologiji daljinske detekcije (vessel detection systems – VDS) koristit će se slikama snimljenim daljinskom detekcijom kako bi otkrivale ribarska plovila u vodama pod njihovim suverenitetom ili jurisdikcijom, kao i u ostalim područjima u kojima mogu djelovati ribarska plovila koja vijore njihovu zastavu.

2.   Pilot projektima se ocjenjuje sposobnost sustava VDS-a da:

(a)	odredi broj i položaj ribarskih plovila u određenom području pomoću satelitskih slika ili slika snimljenih iz zraka;

(b)	omogući uspoređivanje položaja ribarskih plovila otkrivenih pomoću sustava VDS-a s izvješćima o položaju dobivenim preko sustava za nadzor plovila (VMS); i

(c)	ukaže na moguću prisutnost ribarskih plovila od kojih nije dobiveno izvješće o položaju preko sustava VMS-a.

Članak 9.

Pomorska područja koja se nadziru

1.   Države članice odlučuju koje će se pomorsko područje ili područja nadzirati tijekom pilot projekata.

2.   Najkasnije mjesec dana prije početka projekata države članice obavješćuju Komisiju o pojedinostima projekta, a posebno o nadležnome tijelu koje je imenovano za praćenje pilot projekata, o broju snimaka te o područjima koja će se snimati. Države članice moraju opravdati svoj izbor područja.

POGLAVLJE IV.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 10.

Suradnja među državama članicama

1.   Države članice mogu provoditi zajedničke pilot projekte.

2.   Komisija prati razvoj pilot projekata i podupire suradnju među državama članicama.

Članak 11.

Izvješća Komisiji

1.   Do 30. travnja 2004. svaka država članica dostavlja Komisiji izvješće s ocjenom pilot projekata koje je provela, a koji posebno mora sadržavati tehnički opis sustava korištenih u svrhu pilot projekata te opis njihove povezanosti s postojećim sustavima za praćenje, kontrolu i nadzor.

2.   Do 31. srpnja 2004. svaka država članica dostavlja završno izvješće koje posebno sadrži podrobnosti o isplativosti i funkcioniranju sustava te primjedbe u vezi s primijenjenim tehnologijama.

Članak 12.

Ova Uredba stupa na snagu sedmog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

---

(1)  SL L 358, 31.12.2002., str. 59.

(2)  SL L 154, 9.6.2001., str. 22.

---

04/Sv. 005

HR

Službeni list Europske unije

79

---

32004R0811

---

L 150/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

21.04.2004.

---

UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 811/2004

od 21. travnja 2004.

o utvrđivanju mjera za obnavljanje stoka sjevernog oslića

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a naročito njegov članak 37.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta (1),

budući da:

(1)

Nedavno znanstveno mišljenje Međunarodnog vijeća za istraživanje mora (ICES) ukazuje da je ribolovna smrtnost stoka sjevernog oslića u vodama Zajednice dosegla takvu razinu da se količina odraslih riba u moru smanjila do te mjere da se stok ne može sam obnoviti razmnožavanjem i da mu stoga prijeti izumiranje.

(2)	Dotični stok obitava u Kattegatu, Skagerraku, Sjevernom moru, Kanalu La Manche, vodama zapadno od Škotske i oko Irske te u Biskajskom zaljevu.

(3)	Trebaju se poduzeti mjere za uspostavljanje višegodišnjeg plana obnavljanja ovog stoka.

(4)	Očekuje se da će za obnavljanje ovog stoka pod uvjetima iz ove Uredbe trebati između 5 do 10 godina.

(5)	Treba smatrati da je za ovaj stok cilj plana ostvaren ako tijekom dvije uzastopne godine količina odraslih sjevernih oslića bude veća od one koju odgovorne službe odrede kao količinu koja je unutar bioloških granica sigurnosti.

(6)	Da bi se ostvario taj cilj, treba nadzirati ribolovnu smrtnost tako da se s velikom vjerojatnošću može očekivati da će se količine odraslih riba u moru povećavati iz godine u godinu.

(7)	Nadzor stope ribolovne smrtnosti može se postići uvođenjem odgovarajuće metode za određivanje ukupne dopuštene količine ulova (TAC) dotičnog stoka.

(8)	Nakon obnove stoka, Vijeće bi trebalo donijeti odluku o mjerama daljnjeg praćenja u skladu s člankom 6. Uredbe Vijeća (EZ) br. 2371/2002 od 20. prosinca 2002. o očuvanju i održivom iskorištavanju ribolovnih resursa u okviru zajedničke ribarstvene politike (2).

(9)	Pored mjera utvrđenih Uredbom Vijeća (EEZ) br. 2847/93 od 12. listopada 1993. o uspostavi sustava kontrole koji se primjenjuje na zajedničku ribarstvenu politiku (3) treba uključiti i mjere nadzora kako bi se osigurala sukladnost s mjerama predviđenim ovom Uredbom,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Predmet

Ovom se Uredbom uvodi plan obnavljanja stoka sjevernog oslića koji obitava u ICES-ovom području IIIa, ICES-ovom potpodručju IV, ICES-ovim područjima Vb (vode Zajednice), Va (vode Zajednice), ICES-ovom potpodručju VII i ICES-ovim područjima VIIIa, b, d, e (stok sjevernog oslića).

Članak 2.

Svrha plana obnavljanja

Cilj plana obnavljanja iz članka 1. jest povećati količine odraslih primjeraka dotičnog stoka sjevernog oslića do vrijednosti od 140 000 tona ili više.

Članak 3.

Postizanje ciljnih razina

Ako na temelju ICES-ovog mišljenja, te nakon što se Znanstveni, tehnički i gospodarski odbor za ribarstvo (STECF) složi s tim mišljenjem, Komisija utvrdi da je tijekom dvije uzastopne godine postignuta ciljna razina za dotični stok sjevernog oslića, Vijeće će na prijedlog Komisije kvalificiranom većinom donijeti odluku da se plan obnavljanja zamijeni planom gospodarenja stokom u skladu s člankom 6. Uredbe (EZ) br. 2371/2002.

Članak 4.

Određivanje ukupne dopuštene količine ulova (TAC)

TAC se određuje u skladu s člankom 5., ako STECF procijeni, na temelju najnovijih ICES-ovih izvješća, da kod dotičnog stoka sjevenog oslića količine odraslih sjevernih oslića iznose 100 000 tona ili više.

Članak 5.

Postupak određivanje ukupne dopuštene količine ulova (TAC)

1   Svake godine, na prijedlog Komisije Vijeće kvalificiranom većinom određuje TAC za sljedeću godinu za dotični stok sjevernog oslića.

2.   TAC se za 2004. određuje na razini koja odgovara ribolovnoj smrtnosti od 0,25, tj. 4 % manje od status quo ribolovne smrtnosti. U narednim godinama plana obnavljanja TAC ne smije premašiti količinu ulova za koju znanstvene procjene koje provede STECF u svjetlu najnovijih izvješća ICES-a ukazuju da će odgovarati stopi ribolovne smrtnosti od 0,25.

3.   Vijeće ne određuje TAC ako na temelju najnovijih ICES-ovih izvješća STECF predviđa da bi on doveo do smanjenja biomase reproduktivnog stoka u godini njegove primjene.

4.   Ako se očekuje da će utvrđivanje TAC-a za određenu godinu u skladu sa stavkom 2. dovesti do toga da količina odraslih riba na kraju dotične godine premaši ciljnu količinu iz članka 2., Komisija će preispitati plan obnavljanja i na temelju najnovijih znanstvenih ocjena predložit će potrebne izmjene. To se preispitivanje u svakom slučaju mora obaviti najkasnije tri godine nakon donošenja ove Uredbe kako bi se osiguralo postizanje ciljeva plana obnavljanja.

5.   Izuzimajući prvu godinu primjene ove Uredbe, primjenjuju se sljedeća pravila:

(a)	ako bi pravila što su predviđena stavkom 2. ili 4. dovela do toga da TAC za određenu godinu bude veći od TAC-a prethodne godine za više od 15 %, Vijeće utvrđuje TAC koji neće biti veći od TAC-a te godine za više od 15 %; ili

(b)	ako bi pravila što su predviđena stavkom 2. ili 4. dovela do toga da TAC za određenu godinu bude manji od TAC-a prethodne godine za više od 15 %, Vijeće utvrđuje TAC koji neće biti manji od TAC-a te godine za više od 15 %.

Članak 6.

Određivanje ukupne dopuštene količine ulova (TAC) u izvanrednim okolnostima

Ako na temelju najnovijeg ICES-ovog izvješća STECF procijeni da je količina odraslih jedinki dotičnog stoka sjevernog oslića manja od 100 000 tona, primjenjuju se sljedeća pravila:

(a)	članak 5. se primjenjuje ako se očekuje da će njegova primjena dovesti do povećanja količine odraslih jedinki dotičnog stoka sjevernog oslića tako da na kraju godine u kojoj se primjenjuje dotični TAC-a ona iznosi 100 000 tona ili više;

(b)

ako se ne očekuje da će primjena članka 5. dovesti do povećanja količine odraslih jedinki dotičnog stoka sjevernog oslića tako da na kraju godine u kojoj se primjenjuje dotični TAC ona iznosi 100 000 tona ili više, Vijeće će na prijedlog Komisije kvalificiranom većinom odrediti TAC za sljedeću godinu, koji će biti niži od TAC koji se dobije metodom opisanom u članku 5.

Članak 7.

Bilježenje i računanje vremena provedenog na područjima

Bez obzira na članak 19a. Uredbe (EEZ) br. 2847/93, članci 19e i 19k te Uredbe primjenjuju se na plovila koja djeluju u zemljopisnim područjima iz članka 1.

Članak 8.

Prethodno obavješćivanje

1.   Zapovjednik ribarskog plovila Zajednice ili njegov/njezin predstavnik, prije svakog ulaska u luku ili iskrcajno mjesto u državi članici s više od dvije tone sjevernog oslića na plovilu, mora najmanje četiri sata prije ulaska dostaviti nadležnim tijelima te države članice sljedeće podatke:

(a)	ime luke ili iskrcajnog mjesta;

(b)	predviđeno vrijeme dolaska u tu luku ili iskrcajno mjesto;

(c)	količine, izražene u kilogramima žive vage, reguliranih vrsta čija masa zadržana na plovilu premašuje 50 kg.

2.   Nadležna tijela države članice u kojoj će se iskrcati više od dvije tone sjevernog oslića mogu propisati da istovar ulova zadržanog na plovilu može početi tek kad to odobre ta tijela.

3.   Zapovjednik ribarskog plovila Zajednice ili njegov/njezin predstavnik koji želi pretovariti ili istovariti na moru bilo koju količinu zadržanu na plovilu ili je iskrcati u luci ili iskrcajnom mjestu u trećoj zemlji, dostavlja podatke iz stavka 1. nadležnim tijelima države članice zastave najmanje četiri sata prije pretovara ili istovara na moru ili iskrcaja u trećoj zemlji.

Članak 9.

Određene luke

1.   Ako se više od dvije tone sjevernog oslića namjerava iskrcati u Zajednici s ribarskog plovila Zajednice, zapovjednik plovila mora osigurati da se iskrcaj obavi samo u određenim lukama.

2.   Svaka država članica određuje luke u kojima se obavljaju svi iskrcaji sjevernog oslića u količinama većim od dvije tone.

3.   Svaka država članica mora do 4. lipnja 2004. dostaviti Komisiji popis određenih luka i, u roku od 30 dana nakon toga, upoznati je s inspekcijskim i nadzornim postupcima za te luke, uključujući zahtjeve vezane uz evidentiranje i izvješćivanje o količinama sjevernog oslića u okviru svakog iskrcaja. Komisija dostavlja te podatke svim državama članicama.

Članak 10.

Granica tolerancije

Odstupajući od članka 5. stavka 2. Uredbe Komisije (EEZ) br. 2807/83 od 22. rujna 1983. o utvrđivanju detaljnih pravila za evidentiranje podataka o ulovu ribe država članica (4), dopuštena granica tolerancije pri procjeni količina sjevernog oslića, izraženih u kilogramima, koje su zadržane na plovilu iznosi 8 % količine zapisane u brodskom dnevniku. Ako u zakonodavstvu Zajednice nije propisan faktor konverzije, primjenjuje se faktor konverzije koji je propisala država članica pod čijom zastavom plovi dotično plovilo.

Članak 11.

Odvojeno slaganje robe na plovilima

Na ribarskom plovilu Zajednice zabranjeno je držati u bilo kakvom spremniku bilo koju količinu sjevernog oslića pomiješanu s drugim vrstama morskih organizama. Spremnici sa sjevernim oslićima moraju biti propisno označeni u svrhu identifikacije ili se moraju držati u brodskom skladištu tako da budu odvojeni od ostalih spremnika.

Članak 12.

Prijevoz

1.   Nadležna tijela države članice mogu propisati da se svaka količina sjevernog oslića koja se ulovi u zemljopisnom području koje je definirano u članku 1. i koja se prvi put iskrcava u toj državi članici bude izvagana u nazočnosti kontrolora prije nego se preveze na drugu lokaciju iz luke u kojoj je obavljen prvi iskrcaj. U slučaju sjevernog oslića koji se prvi put iskrcava u luci određenoj u skladu s člankom 9., reprezentativni uzorci koji iznose najmanje 20 % broja iskrcaja moraju se izvagati u nazočnosti kontrolora ovlaštenih od strane države članice prije nego se ponude za prvu prodaju i prodaju. U tu svrhu, države članice moraju do 20. lipnja 2004. dostaviti Komisiji podatke o sustavu uzorkovanja koji će primjenjivati.

2.   Odstupajući od uvjeta utvrđenih u članku 13. Uredbe (EEZ) br. 2847/93, sve količine sjevernog oslića veće od 50 kg koje se prevoze na mjesto koje nije mjesto prvog iskrcaja ili uvoza mora pratiti kopija izjave predviđene člankom 8. stavkom 1. te Uredbe koja se odnosi na količine sjevernog oslića što se prevoze.

Članak 13.

Posebni program praćenja

Odstupajući od članka 34c. stavka 1. Uredbe (EEZ) br. 2847/93, posebni program praćenja dotičnog stoka sjevernog oslića može trajati i dulje od dvije godine od njegovog stupanja na snagu.

Članak 14.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

---

(1)  Mišljenje dano 11. veljače 2004. (još nije objavljeno u Službenom listu).

(2)  SL L 358, 31.12.2002., str. 59.

(3)  SL L 261, 20.10.1993., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1954/2003 (SL L 289, 7.11.2003., str. 1.).

(4)  SL L 276, 10.10.1983., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1965/2001 (SL L 268 9.10.2001., str. 23.)

---

04/Sv. 005

HR

Službeni list Europske unije

82

---

32005R0768

---

L 128/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

26.04.2005.

---

UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 768/2005

od 26. travnja 2005.

o osnivanju Agencije za kontrolu ribarstva Zajednice i o izmjeni Uredbe (EEZ) br. 2847/93 o uspostavi sustava kontrole koji se primjenjuje na zajedničku ribarstvenu politiku

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 37.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta (1),

budući da:

(1)

Uredbom Vijeća (EZ) br. 2371/2002 od 20. prosinca 2002. o očuvanju i održivom iskorištavanju ribolovnih resursa u okviru zajedničke ribarstvene politike (2) od država članica zahtijeva se da osiguraju učinkovitu kontrolu, inspekciju i provedbu pravila zajedničke ribarstvene politike te da u tu svrhu surađuju međusobno i s trećim zemljama.

(2)

Kako bi se ispunile navedene obveze potrebno je da države članice koordiniraju svoje aktivnosti kontrole i inspekcije unutar svog kopnenog područja te u vodama Zajednice i međunarodnim vodama u skladu s međunarodnim pravom i, posebno, obveze Zajednice u okviru regionalnih organizacija u ribarstvu i na temelju sporazuma s trećim zemljama.

(3)	Ni jedan sustav inspekcija ne može biti isplativ bez inspekcija na kopnu. Iz tog razloga kopneno područje treba biti obuhvaćeno planovima o zajedničkom korištenju sredstava.

(4)	Takva suradnja, kroz operativnu koordinaciju aktivnosti kontrole i inspekcije, trebala bi doprinijeti održivom iskorištavanju živih vodenih bogatstava, kao i osigurati jednaka pravila igre za ribarsku industriju uključenu u ovo iskorištavanje, smanjujući time narušavanje konkurentnosti.

(5)	Učinkovita kontrola i inspekcija ribarstva smatraju se prijeko potrebnim u borbi protiv ilegalnog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova.

(6)	Ne dovodeći u pitanje odgovornosti država članica koje proizlaze iz Uredbe (EZ) br. 2371/2002, postoji potreba za tehničkim i administrativnim tijelom Zajednice radi organiziranja suradnje i koordinacije između država članica u vezi s kontrolom i inspekcijom ribarstva.

(7)	Zbog toga, primjereno je u okviru postojeće institucionalne strukture Zajednice i vodeći računa o podjeli nadležnosti između Komisije i država članica osnovati Agenciju za kontrolu ribarstva Zajednice („Agenciju”).

(8)	Za postizanje namjena zbog kojih je Agencija osnovana treba utvrditi njezine zadaće.

(9)	Posebno, potrebno je da Agencija, na zahtjev Komisije, može pomagati Zajednici i državama članicama u njihovim odnosima s trećim zemljama i/ili regionalnim organizacijama u ribarstvu i da surađuje s njihovim nadležnim tijelima u okviru međunarodnih obveza Zajednice.

(10)	Nadalje, potrebno je raditi na učinkovitoj primjeni inspekcijskih postupaka Zajednice. Agencija bi tijekom vremena mogla postati referentni izvor za znanstvenu i tehničku pomoć za nadzor ribarstva i inspekciju.

(11)	Da bi se ispunili ciljevi zajedničke ribarstvene politike koja treba omogućiti održivo iskorištavanje živih vodenih bogatstava u kontekstu održivog razvoja, Vijeće donosi mjere koje se tiču očuvanja, gospodarenja i iskorištavanja živih vodenih bogatstava.

(12)

Da bi se osigurala pravilna provedba navedenih mjera, države članice moraju uvesti primjerena sredstva kontrole i provedbe u svrhu ispravne provedbe ovih mjera. Kako bi takva provjera i kontrola bile što učinkovitije i efikasnije, primjereno je da Komisija, u skladu s postupcima iz članka 30. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 2371/2002 i u suradnji s dotičnim državama članicama, usvoji posebne programe kontrole i inspekcije. Uredbu Vijeća (EEZ) br. 2847/93 od 12. listopada 1993. o uspostavi sustava kontrole koji se primjenjuje na zajedničku ribarstvenu politiku (3) treba izmijeniti na odgovarajući način.

(13)

Koordinaciju operativne suradnje između država članica, koju vodi Agencija treba poduzeti na temelju planova o zajedničkom korištenju sredstava koji organiziraju uporabu raspoloživih sredstava kontrole i inspekcije dotičnih država članica kako bi pružile učinkovitost programima kontrole i inspekcije. Aktivnosti kontrole i inspekcije ribarstva koje poduzima država članica trebaju biti obavljene u skladu sa zajedničkim kriterijima, prioritetima, pokazateljima i postupcima koji se tiču aktivnosti kontrole i inspekcije na temelju takvih programa.

(14)

Usvajanje programa kontrole i inspekcije obvezuje države članice na učinkovito pružanje sredstava potrebnih za provođenje programa. Države članice moraju bez odlaganja obavijestiti Agenciju o sredstvima kontrole i inspekcije kojima namjeravaju ostvariti bilo koji takav program. Planovi o zajedničkom korištenju sredstava ne smiju stvarati nikakve dodatne obveze u smislu kontrole, inspekcije i provedbe ili u vezi s osiguravanjem potrebnih sredstava u ovom kontekstu.

(15)	Agencija treba pripremiti plan o zajedničkom korištenju sredstava samo ako je on predviđen u radnom programu.

(16)	Upravni odbor treba usvojiti radni program, koji osigurava postizanje zadovoljavajućeg konsenzusa, uključujući program o podudaranju zadaća koje su predviđene za Agenciju u radnom programu i sredstava dostupnih Agenciji na temelju podataka koje pružaju države članice.

(17)	Ključna zadaća izvršnog direktora je osigurati u svom savjetovanju s članovima odbora i državama članicama da se ciljevi radnog programa za svaku godinu podudaraju s dovoljnim sredstvima koja Agenciji stavljaju na raspolaganje države članice za provođenje radnog programa.

(18)

Izvršni direktor treba posebno izraditi nacrt preciznih planova provedbe koristeći sredstva koja su države članice izdvojile za ispunjavanje svakog programa kontrole i inspekcije te poštujući pravila i ciljeve koji su postavljeni u određenom programu kontrole i inspekcije na kojem se temelji plan o zajedničkom korištenju sredstava, kao i ostala važeća pravila, kao što su ona koja se odnose na inspektore Zajednice.

(19)

U tom je kontekstu potrebno da izvršni direktor organizira vrijeme na takav način da država članica da dovoljno vremena za iznošenje svojih primjedbi, oslanjajući se na svoja operativna iskustva, ali zadržavajući se unutar radnog plana Agencije i vremenskih ograničenja predviđenih ovom Uredbom. Potrebno je da izvršni direktor uzme u obzir interese dotičnih država članica s obzirom na ribolov obuhvaćen svakim planom. Radi osiguranja učinkovite i pravovremene koordinacije zajedničkih aktivnosti kontrole i inspekcije, potrebno je predvidjeti postupke koji dopuštaju donošenje odluke o usvajanju planova kada se dotične države članice ne mogu sporazumjeti.

(20)

Postupak za nacrt i usvajanje planova o zajedničkom korištenju sredstava izvan voda Zajednice mora biti sličan onom koji se tiče voda Zajednice. Temelj za takve planove o zajedničkom korištenju sredstava mora biti međunarodni program kontrole i inspekcije koji daje učinkovitost međunarodnim obvezama koje se odnose na obvezu kontrole i inspekcije koja obvezuje Zajednicu.

(21)

Za provedbu planova o zajedničkom korištenju sredstava dotične države članice trebaju prikupiti i razviti sredstva kontrole i inspekcije koja su posvetile tom cilju. Agencija treba procijeniti jesu li raspoloživa sredstva kontrole i inspekcije dovoljna i prema potrebi obavijestiti države članice i Komisiju da sredstva nisu dovoljna za obavljanje zadaća koji su utvrđeni programom kontrole i inspekcije.

(22)

Dok države članice trebaju poštivati svoje obveze koje se odnose na inspekciju i kontrolu, posebno na temelju posebnog programa kontrole i inspekcije koji je usvojen u skladu s Uredbom (EZ) br. 2371/2002, Agencija ne može nametnuti dodatne obveze kroz planove o zajedničkom korištenju sredstava ili sankcionirati države članice.

(23)	Agencija treba periodično pregledati učinkovitost planova o zajedničkom korištenju sredstava.

(24)

Primjereno je predvidjeti mogućnost donošenja posebnih provedbenih pravila za usvajanje i odobravanje planova o zajedničkom korištenju sredstava. Može biti korisno upotrijebiti ovu mogućnost kada Agencija započne s radom i izvršni direktor smatra da se takva pravila moraju utvrditi zakonodavstvom Zajednice.

(25)	Agencija treba imati pravo, ako se zahtijeva, da pruži ugovorne usluge koje se odnose na sredstva kontrole i inspekcije koja će dotične države članice upotrijebiti za zajedničke planove provedbe.

(26)	Za potrebe ispunjavanja zadaća Agencije, Komisija, države članice i Agencija trebaju razmjenjivati odgovarajuće podatke o kontroli i inspekciji putem informacijske mreže.

(27)

Status i struktura Agencije trebaju odgovarati objektivnom karakteru rezultata koje namjerava postići i dopustiti joj da obavlja svoje funkcije u bliskoj suradnji s državama članicama i Komisijom. Slijedim toga, Agenciji treba dodijeliti pravnu, financijsku i administrativnu autonomiju dok istodobno održava bliske veze s institucijama Zajednice i državama članicama. S tim ciljem, potrebno je i primjereno da Agencija bude tijelo Zajednice koje ima pravnu osobnost i koristi ovlasti koje su joj dodijeljene ovom Uredbom.

(28)

Za ugovornu odgovornost Agencije, koja je uređena zakonom koji se primjenjuje na ugovore koje sklapa Agencija, Sud treba imati nadležnost u skladu s bilo kojom arbitražnom stavkom iz ugovora. Sud također treba imati nadležnost i u sporovima oko naknade štete koja proizlazi iz neugovorne odgovornosti Agencije u skladu s općim načelima koja su zajednička zakonima država članica.

(29)	Komisija i države članice trebaju imati predstavnike u Upravnom odboru kojemu bi bilo povjereno ispravno i učinkovito djelovanje Agencije.

(30)	Savjetodavni odbor treba biti osnovan radi savjetovanja izvršnog direktora i osiguranja bliske suradnje s dionicima.

(31)	S obzirom da Agencija mora ispuniti obveze Zajednice i na zahtjev Komisije surađivati s trećim zemljama i regionalnim organizacijama za ribarstvo u okviru međunarodnih obveza Zajednice, primjereno je da se predsjednik Upravnog odbora treba birati iz redova predstavnika Komisije.

(32)	Modaliteti glasovanja u Upravnom odboru trebaju uzeti u obzir interese država članica i Komisije u učinkovitom djelovanju Agencije.

(33)	Primjereno je predvidjeti sudjelovanje predstavnika Savjetodavnog odbora u raspravama Upravnog odbora, bez prava glasovanja.

(34)	Potrebno je predvidjeti imenovanja i razrješenja s dužnosti izvršnog direktora Agencije, kao i pravila koja uređuju obavljanje njegovih/njezinih funkcija.

(35)	Radi promicanja transparentnog djelovanja Agencije, Uredba (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije (4) treba se primjenjivati na Agenciju bez ograničenja.

(36)	U interesu zaštite privatnosti pojedinaca, Uredba (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka (5) treba se primjenjivati na ovu Uredbu.

(37)

Kako bi se zajamčila funkcionalna autonomija i nezavisnost Agencije, treba joj odobriti nezavisni proračun čiji prihodi dolaze iz doprinosa Zajednice, kao i iz isplata ugovornih usluga koje je Agencija pružila. Proračunski postupak Zajednice treba biti primjenjiv što se tiče doprinosa Zajednice i bilo kojih drugih subvencija naplativih iz općeg proračuna Europske unije. Reviziju računa treba provoditi Revizorski sud.

(38)

Zbog borbe protiv prijevare, korupcije i ostalih nezakonitih aktivnosti, odredbe Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. svibnja 1999. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) (6) trebaju se primjenjivati bez ograničenja na Agenciju, koja treba pristupiti Međuinstitucionalnom sporazumu od 25. svibnja 1999. između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Komisije Europskih zajednica u vezi s internim istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) (7).

(3)	Mjere potrebne za provedbu ove Uredbe treba donijeti u skladu s Odlukom Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (8),

DONIJELO JE OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

CILJ, PODRUČJE PRIMJENE I DEFINICIJE

Članak 1.

Cilj

Ovom se Uredbom osniva Agencija za kontrolu ribarstva Zajednice („Agencija”), čiji je cilj organizirati operativnu koordinaciju aktivnosti kontrole i inspekcije ribarstva od strane država članica i pomoći im surađivati zbog usklađenosti s pravilima zajedničke ribarstvene politike kako bi se osigurala njezina učinkovita i jedinstvena primjena.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„kontrola i inspekcija” znači sve mjere koje poduzima država članica, posebno u skladu s člancima 23., 24. i 28. Uredbe (EZ/a) br. 2371/2002, za kontrolu i inspekciju ribolovnih aktivnosti u okviru zajedničke ribarstvene politike, uključujući nadgledanje i praćenje aktivnosti kao što su satelitski sustavi praćenja plovila i programi promatranja;

(b)	„sredstva kontrole i inspekcije” znači plovila za praćenje, zrakoplovi, vozila i ostala materijalna sredstva, kao i inspektori, promatrači i ostali ljudski potencijali koje države članice koriste za kontrolu i inspekciju;

(c)	„plan o zajedničkom korištenju sredstava” znači plan koji postavlja operativne dogovore za provedbu raspoloživih sredstava kontrole i inspekcije;

(d)	„međunarodni program kontrole i inspekcije” znači program koji postavlja ciljeve, zajedničke prioritete i postupke za aktivnosti kontrole i inspekcije zbog primjene međunarodnih obveza Zajednice koje se odnose na kontrolu i inspekciju;

(e)	„posebni program kontrole i inspekcije” znači program koji postavlja ciljeve, zajedničke prioritete i postupke za aktivnosti kontrole i inspekcije utvrđene u skladu s člankom 34.c Uredbe (EEZ) br. 2847/93;

(f)	„ribolov” znači ribolovne aktivnosti koje iskorištavaju određene stokove kako je utvrdilo Vijeće, posebno u skladu s člancima 5. i 6. Uredbe (EZ) br. 2371/2002;

(g)	„inspektori Zajednice” znači inspektori s uvršteni na popis iz članka 28. stavka 4. Uredbe (EZ) br. 2371/2002.

POGLAVLJE II.

MISIJA I ZADAĆE AGENCIJE

Članak 3.

Misija

Misija Agencije je:

(a)	koordinirati kontrolu i inspekciju država članica koje se odnose na obveze kontrole i inspekcije Zajednice;

(b)	koordinirati provedbu nacionalnih sredstava kontrole i inspekcije koje su prikupile dotične države članice u skladu s ovom Uredbom;

(c)	pomagati državama članicama u podnošenju informacija o ribolovnim aktivnostima i aktivnostima kontrole i inspekcije Komisiji i trećim strankama;

(d)	u okviru svoje nadležnosti, pomagati državama članicama da ispune svoje zadaće i obveze sukladno pravilima zajedničke ribarstvene politike;

(e)	pomagati državama članicama i Komisiji u usklađivanju primjene zajedničke ribarstvene politike u cijeloj Zajednici;

(f)	doprinositi radu država članica i Komisije u istraživanju i razvoju tehnika kontrole i inspekcije;

(g)	doprinositi koordinaciji obučavanja inspektora i razmjeni iskustava između država članica;

(h)	koordinirati operacije u borbi protiv nezakonitog, neprijavljenog ili nereguliranog ribolova u skladu s pravilima Zajednice.

Članak 4.

Zadaće vezane uz međunarodne obveze Zajednice koje se odnose na kontrolu i inspekciju

1.   Agencija na zahtjev Komisije:

(a)	pomaže Zajednici i državama članicama u njihovim odnosima s trećim zemljama i regionalnim organizacijama za ribarstvo čiji je Zajednica član;

(b)	surađuje s nadležnim tijelima regionalnih međunarodnih organizacija za ribarstvo u vezi s obvezama kontrole i inspekcije Zajednice u okviru radnih sporazuma sklopljenih s takvim tijelima.

2.   Agencija može na zahtjev Komisije surađivati s nadležnim tijelima trećih zemalja u područjima koja se tiču kontrole i inspekcije u okviru sporazuma sklopljenih između Zajednice i takvih zemalja.

3.   Agencija može u okviru svoje nadležnosti u ime država članica obavljati zadaće na temelju međunarodnih ribarskih sporazuma kojih je Zajednica stranka.

Članak 5.

Zadaće vezane uz operativnu koordinaciju

1.   Operativna koordinacija Agencije obuhvaća inspekciju i kontrolu ribolovnih aktivnosti, uključujući uvoz, prijevoz i iskrcaj proizvoda ribarstva, do trenutka kada proizvode zaprimi prvi kupac nakon iskrcaja.

2.   Za potrebe operativne koordinacije, Agencija izrađuje planove o zajedničkom korištenju sredstava i organizira operativnu koordinaciju i inspekciju od strane država članica u skladu s poglavljem III.

Članak 6.

Odredbe ugovornih usluga državama članicama

Agencija može pružati ugovorne usluge državama članicama na njihov zahtjev, koje se odnose na kontrolu i inspekciju u vezi s njihovim obvezama o ribolovu u vodama Zajednice i/ili međunarodnim vodama, uključujući zakup, djelovanje i popunjavanje osobljem platformi za kontrolu i inspekciju i pružanje promatrača za zajedničke operacije dotičnih država članica.

Članak 7.

Pomoć državama članicama

Kako bi pomogla državama članicama da što bolje ispune svoje obveze prema pravilima zajedničke ribarstvene politike, Agencija posebno:

(a)	osniva i razvija osnovni nastavni plan za osposobljavanje instruktora inspektora ribolova država članica te pruža dodatne tečajeve i seminare osposobljavanja tim inspektorima i ostalom osoblju koje je uključeno u aktivnosti praćenja, kontrole i inspekcije;

(b)	na zahtjev država članica, poduzima zajedničku nabavu dobara i usluga koje se odnose na aktivnosti kontrole i inspekcije država članica, kao i pripremu za i koordiniranje provedbe zajedničkih pilot projekata država članica;

(c)	razvija zajedničke operativne postupke u vezi sa zajedničkim aktivnostima kontrole i inspekcije koje poduzimaju dvije ili više država članica;

(d)	razvija kriterije za razmjenu sredstava kontrole i inspekcije između država članica te između država članica i trećih zemalja i za pružanje takvih sredstava od strane država članica.

POGLAVLJE III.

OPERATIVNA KOORDINACIJA

Članak 8.

Provedba obveza Zajednice u vezi s kontrolom i inspekcijom

Agencija na zahtjev Komisije koordinira aktivnosti kontrole i inspekcije država članica na temelju međunarodnih programa kontrole i inspekcije uspostavljajući planove o zajedničkom korištenju sredstava.

Članak 9.

Provedba posebnih programa kontrole i inspekcije

Agencija koordinira primjenu posebnih programa kontrole i inspekcije utvrđenih u skladu s člankom 34.c Uredbe (EEZ) br. 2847/93 kroz planove o zajedničkom korištenju sredstava.

Članak 10.

Sadržaj planova o zajedničkom korištenju sredstava

Svaki plan o zajedničkom korištenju sredstava:

(a)	ispunjava zahtjeve odgovarajućeg programa kontrole i inspekcije;

(b)	provodi kriterije, mjerila, prioritete i zajedničke postupke inspekcije koje je odredila Komisija u programima kontrole i inspekcije;

(c)	nastoji uskladiti postojeća nacionalna sredstva kontrole i inspekcije priopćene u skladu s člankom 11. stavkom 2. s potrebama i organizirati njihovu provedbu;

(d)	organizira uporabu ljudskih potencijala i materijalnih resursa s obzirom na razdoblja i zone u kojima moraju biti upotrijebljeni, uključujući djelovanje timova inspektora Zajednice iz više od jedne države članice;

(e)	uzima u obzir postojeće obveze država članica u pogledu ostalih planova o zajedničkom korištenju sredstava, kao i bilo kojih posebnih regionalnih ili lokalnih ograničenja;

(f)	definira uvjete pod kojima sredstva kontrole i inspekcije države članice mogu ući u vode pod suverenitetom i jurisdikcijom druge države članice.

Članak 11.

Obavješćivanje o sredstvima kontrole i inspekcije

1.   Države članice svake godine prije 15. listopada obavješćuju Agenciju o sredstvima kontrole i inspekcije koje ima na raspolaganju za potrebe kontrole i inspekcije u sljedećoj godini.

2.   Svaka država članica obavješćuje Agenciju o sredstvima s kojima namjerava provesti međunarodne programe kontrole i inspekcije ili posebne programe kontrole i inspekcije koji ih se tiču, najkasnije jedan mjesec od obavijesti državama članicama o Odluci kojom se uspostavlja takav program.

Članak 12.

Postupak za usvajanje planova o zajedničkom korištenju sredstava

1.   Na temelju obavijesti iz članka 11. stavka 2. i u roku od tri mjeseca od primitka takve obavijesti, izvršni direktor Agencije izrađuje nacrt plana o zajedničkom korištenju sredstava uz savjetovanje s dotičnim državama članicama.

2.   Nacrt plana o zajedničkom korištenju sredstava utvrđuje sredstva kontrole i inspekcije koja bi se mogla prikupiti radi provedbe programa kontrole i inspekcije na koji se plan odnosi na temelju interesa dotičnih država članica u odgovarajućem ribolovu.

Interes države članice za ribolov procjenjuje se upućivanjem na sljedeće kriterije čija relativna težina ovisi o posebnim karakteristikama svakog plana:

(a)	relativnom opsegu voda pod njezinim suverenitetom ili jurisdikcijom, ako postoje, koje su obuhvaćene planom o zajedničkom korištenju sredstava;

(b)	količini ribe iskrcanoj na njezino državno područje u danom referentnom razdoblju kao omjeru ukupnog iskrcavanja iz ribolova koji podliježe planu o zajedničkom korištenju sredstava;

(c)	relativnom broju ribarskih plovila Zajednice koja viju njezinu zastavu (snaga motora i bruto tonaža) i koja su uključena u ribolov koji podliježe planu o zajedničkom korištenju sredstava u odnosu na ukupni broj plovila uključenih u taj ribolov;

(d)	relativnoj veličini njezine dodjele kvote ili, u nedostatku kvote, ulova u danom referentnom razdoblju s obzirom na taj ribolov.

3.   Ako je tijekom pripreme nacrta plana o zajedničkom korištenju sredstava jasno da su sredstva kontrole i inspekcije nedovoljna za ispunjavanje zahtjeva odgovarajućeg programa kontrole i inspekcije, izvršni direktor o tome bez odlaganja obavješćuje dotične države članice i Komisiju.

4.   Izvršni direktor obavješćuje dotične države članice i Komisiju o nacrtu plana o zajedničkom korištenju sredstava. Ako u roku od petnaest radnih dana od takve obavijesti dotične države članice ili Komisija nisu uložile prigovor, izvršni direktor usvaja plan.

5.   Ako su jedna ili više dotičnih država članica ili Komisija uložile prigovor, izvršni direktor prosljeđuje predmet Komisiji. Komisija može napraviti sve potrebne promjene plana i usvojiti ga u skladu s postupkom iz članka 30. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 2371/2002.

6.   Svaki plan o zajedničkom korištenju sredstava podliježe godišnjem pregledu Agencije u savjetovanju s dotičnim državama članicama, kako bi se uzeli u obzir svi novi programi kontrole i inspekcije kojima dotične države članice podliježu i svim prioritetima koje je odredila Komisija u programima kontrole i inspekcije.

Članak 13.

Provedba planova o zajedničkom korištenju sredstava

1.   Zajedničke aktivnosti kontrole i inspekcije izvode se na temelju planova o zajedničkom korištenju sredstava.

2.   Države članice na koje se plan o zajedničkom korištenju sredstava odnosi:

(a)	stavljaju na raspolaganje ona sredstva kontrole i inspekcije koja su namijenjena planu o zajedničkom korištenju sredstava;

(b)	imenuju jednu nacionalnu točku kontakta/koordinatora, kome je dodijeljena dovoljna nadležnost da može pravovremeno odgovoriti na zahtjeve Agencije koji se odnose na provedbu plana o zajedničkom korištenju sredstava i o tome obavješćuju Agenciju;

(c)	koriste svoja prikupljena sredstva kontrole i inspekcije u skladu s planom o zajedničkom korištenju sredstava i zahtjevima iz stavka 4.;

(d)	pružaju Agenciji on-line pristup podacima koji su potrebni za provedbu plana o zajedničkom korištenju sredstava;

(e)	surađuju s Agencijom u vezi s provedbom plana o zajedničkom korištenju sredstava;

(f)	osiguravaju da sva sredstva kontrole i inspekcije koja su dodijeljena planu Zajednice o zajedničkom korištenju sredstava obavljaju svoje aktivnosti u skladu s pravilima zajedničke ribarstvene politike.

3.   Ne dovodeći u pitanje obveze država članica u okviru plana o zajedničkom korištenju sredstava iz članka 12., upravljanje i kontrola sredstvima kontrole i inspekcije koja su dodijeljena planu o zajedničkom korištenju sredstava odgovornost je nacionalnih nadležnih tijela u skladu s nacionalnim zakonodavstvom.

4.   Izvršni direktor može odrediti zahtjeve za provedbu plana o zajedničkom korištenju sredstava koji je usvojen na temelju članka 12. Takvi zahtjevi ostaju unutra granica tog plana.

Članak 14.

Procjena planova o zajedničkom korištenju sredstava

Agencija provodi godišnju procjenu učinkovitosti svakog plana o zajedničkom korištenju sredstava, kao i analizu, na temelju raspoloživih dokaza, postojanja rizika da ribolovne aktivnosti nisu u skladu s primjenjivim mjerama kontrole. Takve se procjene bez odgode priopćuju Europskom parlamentu, Komisiji i državama članicama.

Članak 15.

Ribolov koji ne podliježe programima kontrole i inspekcije

Dvije ili više država članica može zatražiti od Agencije da koordinira korištenje njihovih sredstava kontrole i inspekcije u vezi s ribolovom ili područjem koje ne podliježe programu kontrole i inspekcije. Takva se koordinacija odvija u skladu s kriterijima kontrole i inspekcije te prioritetima koji su dogovoreni između dotičnih država članica.

Članak 16.

Informacijska mreža

1.   Komisija, Agencija i nadležna tijela država članica razmjenjuju njima dostupne odgovarajuće informacije o zajedničkim aktivnostima kontrole i inspekcije u vodama Zajednice i međunarodnim vodama.

2.   U skladu s odgovarajućim zakonodavstvom Zajednice, svako nacionalno nadležno tijelo poduzima mjere radi osiguranja primjerene povjerljivosti primljenih informacija na temelju ovog članka u skladu s člankom 37. Uredbe (EEZ) br. 2847/93.

Članak 17.

Detaljna pravila

Detaljna pravila za provedbu ovog poglavlja mogu se usvojiti u skladu s postupkom iz članka 30. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 2371/2002.

Ta pravila mogu obuhvaćati posebno postupke za pripremu i usvajanje nacrta planova o zajedničkom korištenju sredstava.

POGLAVLJE IV.

UNUTARNJA STRUKTURA I DJELOVANJE

Članak 18.

Pravni položaj i glavni ured

1.   Agencija je tijelo Zajednice. Ima pravnu osobnost.

2.   U svakoj državi članici Agencija ima najveću pravnu i poslovnu sposobnost koja je dodijeljena pravnim osobama prema njihovim zakonima. Može, posebno, nabavljati i prodavati pokretnu i nepokretnu imovinu te može biti stranka u pravnim postupcima.

3.   Agenciju predstavlja njezin izvršni direktor.

4.   Sjedište Agencije nalazi se u Vigu, u Španjolskoj.

Članak 19.

Osoblje

1.   Na osoblje Agencije primjenjuju se Pravilnik o osoblju za dužnosnike i uvjetima zaposlenja ostalih službenika Europskih zajednica kako je utvrđeno Uredbom (EEZ-a, Euratom, EZUČ) br. 259/68 (9) i pravilima koja su institucije Europskih zajednica zajednički usvojile za potrebe primjene tog Pravilnika o osoblju i uvjetima zaposlenja. Upravni odbor, u dogovoru s Komisijom, usvaja potrebna detaljna pravila primjene.

2.   Ne dovodeći u pitanje članak 30., Agencija u ime svog vlastitog osoblja izvršava ovlasti koje su dodijeljene tijelu za imenovanja Pravilnikom o osoblju i uvjetima zaposlenja ostalih djelatnika.

3.   Osoblje Agencije sastoji se od službenika koje Komisija privremeno dodjeljuje ili premješta i ostalih djelatnika koje Agencija zaposli prema potrebi za obavljanje svojih zadaća.

Agencija može, također, privremeno zaposliti službenike koje premještaju države članice.

Članak 20.

Povlastice i imuniteti

Na Agenciju se primjenjuje Protokol o povlasticama i imunitetima Europskih zajednica.

Članak 21.

Odgovornost

1.   Ugovornom odgovornošću Agencije upravlja zakon koji se primjenjuje na predmetni ugovor.

2.   Sud je nadležan donositi presude u skladu s bilo kojom arbitražnom klauzulom sadržanom u ugovoru koji je sklopila Agencija.

3.   U slučaju neugovorne odgovornosti, Agencija u skladu s općim načelima koja su zajednička zakonima država članica nadoknađuje svu uzrokovanu štetu ili štetu koju su uzrokovali njezini djelatnici u obavljanju svojih dužnosti. Sud je nadležan u svakom sporu koji se odnosi na naknadu takve štete.

4.   Osobnom odgovornošću njezinih službenika prema Agenciji upravljaju odredbe utvrđene Pravilnikom o osoblju ili uvjetima zaposlenja koji se na njih primjenjuju.

Članak 22.

Jezici

1.   Na Agenciju se primjenjuju odredbe utvrđene Uredbom br. 1 od 15. travnja 1958. o određivanju jezika koji se koriste u Europskoj ekonomskoj zajednici (10).

2.   Usluge prevođenja koje su potrebne za djelovanje Agencije pruža Prevoditeljski centar za tijela Europske unije.

Članak 23.

Osnivanje i ovlasti Upravnog odbora

1.   Agencija ima Upravni odbor.

2.   Upravni odbor:

(a)	imenuje i razrješava dužnosti izvršnog direktora u skladu s člankom 30.;

(b)	do 30. travnja svake godine usvaja opće izvješće Agencije za prethodnu godinu i prosljeđuje ga Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji, Revizorskom sudu i državama članicama. Izvješće se javno objavljuje;

(c)

do 31. listopada svake godine usvaja, i uzimajući u obzir mišljenje Komisije i država članica, radni program Agencije za nadolazeću godinu i prosljeđuje ga Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji i državama članicama. Radni program sadrži prioritete Agencije. Daje prednost zadaćama Agencije koje se odnose na programe kontrole i praćenja. On se usvaja ne dovodeći u pitanje godišnji proračunski postupak Zajednice. U slučaju da Komisija u roku od 30 dana od usvajanja radnog programa izrazi neslaganje s programom, Upravni odbor preispituje program i usvaja ga s mogućim izmjenama u roku od dva mjeseca u drugom čitanju;

(d)	usvaja konačni proračun Agencije prije početka financijske godine, prilagođavajući ga prema potrebi doprinosu Zajednice i bilo kojem drugom prihodu Agencije;

(e)	obavlja svoje zadaće u vezi s proračunom Agencije u skladu s člancima 35., 36. i 38.;

(f)	provodi disciplinsku nadležnost nad izvršnim direktorom;

(g)	donosi svoj poslovnik koji može predviđati mogućnost osnivanja pododbora Upravnog odbora prema potrebi;

(h)	usvaja postupke potrebne kako bi Agencija obavljala svoje zadaće.

Članak 24.

Sastav Upravnog odbora

1.   Upravni odbor sastoji se od predstavnika država članica i šest predstavnika Komisije. Svaka država članica ima pravo imenovati jednog člana. Države članice i Komisija imenuju jednog zamjenika svakog člana koji zastupa odsutnog člana.

2.   Članovi odbora imenuju se na temelju razine njihovog odgovarajućeg iskustva i stručnosti u području kontrole i inspekcije ribarstva.

3.   Mandat svakog člana traje pet godina od datuma imenovanja. Mandat može biti obnovljen.

Članak 25.

Predsjedanje Upravnim odborom

1.   Upravni odbor bira predsjednika među predstavnicima Komisije. Upravni odbor bira zamjenika predsjednika među svojim članovima. Zamjenik predsjednika automatski preuzima mjesto predsjednika ako je on/ona spriječen obavljati svoje zadaće.

2.   Mandat predsjednika i zamjenika predsjednika traje tri godine i istječe njihovim prestankom članstva u Upravnom odboru. Mandat se može jednom obnoviti.

Članak 26.

Sastanci

1.   Sastanke Upravnog odbora saziva njegov predsjednik. O dnevnom redu odlučuje predsjednik, uzimajući u obzir prijedloge članova Upravnog odbora i izvršnog direktora Agencije.

2.   Izvršni direktor i predstavnik što ga imenuje Savjetodavni odbor sudjeluju u raspravama bez prava glasovanja.

3.   Upravni odbor održava redoviti sastanak najmanje jednom godišnje. Dodatno se sastaje na inicijativu predsjednika ili na zahtjev Komisije ili jedne trećine država članica zastupljenih u Upravnom odboru.

4.   Ako postoji pitanje povjerljivosti ili sukoba interesa, Upravni odbor može odlučiti ispitati određene točke svog dnevnog reda bez prisutnosti predstavnika što je imenuje Savjetodavni odbor. Detaljna pravila za primjenu ove odredbe mogu se utvrditi u poslovniku.

5.   Upravni odbor može pozvati bilo koju osobu čije mišljenje može biti od interesa da prisustvuje njegovim sastancima kao promatrač.

6.   Podložno odredbama poslovnika, članovima Upravnog odbora mogu pomagati savjetnici ili stručnjaci.

7.   Tajništvo Upravnog odbora osigurava Agencija.

Članak 27.

Glasovanje

1.   Upravni odbor donosi svoje odluke apsolutnom većinom glasova.

2.   Svaki član ima jedan glas. U odsutnosti člana, njegov/njezin zamjenik ima pravo iskoristiti njegovo/njezino pravo glasa.

3.   Poslovnikom se utvrđuju detaljnija pravila glasovanja, posebno uvjeti u kojima član djeluje u ime nekog drugog člana, kao i zahtjevi za kvorumom, prema potrebi.

Članak 28.

Izjava o interesima

Članovi Upravnog odbora sastavljaju izjavu o interesu kojom ukazuju ili na odsutnost svih interesa koji bi mogli biti štetni za njihovu neovisnost ili na sve izravne ili neizravne interese za koje bi se mogli smatrati štetnima za njihovu neovisnost. Te se izjave sastavljaju godišnje u pisanom obliku, ili kad god se može pojaviti sukob interesa u odnosu na točke dnevnog reda. U potonjem slučaju dotični član nema pravo glasovanja o tim točkama.

Članak 29.

Dužnosti i ovlasti izvršnog direktora

1.   Agencijom upravlja izvršni direktor. Ne dovodeći u pitanje nadležnost Komisije i Upravnog odbora, izvršni direktor ne traži niti prima naputke nijedne vlade ni bilo kojeg drugog tijela.

2.   Izvršni direktor u obavljanju svojih zadaća ostvaruje načela zajedničke ribarstvene politike.

3.   Izvršni direktor ima sljedeće dužnosti i ovlasti:

(a)	on/ona priprema nacrt radnog programa i podnosi ga Upravnom odboru nakon savjetovanja s Komisijom i državama članicama. On/ona poduzima potrebne korake za provedbu radnog programa unutar granica navedenih u ovoj Uredbi, njezinim provedbenim pravilima i bilo kojem važećem zakonu;

(b)	on/ona poduzima sve potrebne korake, uključujući usvajanje internih upravnih uputa i objavljivanje obavijesti, zbog osiguranja organizacije i djelovanja Agencije u skladu s odredbama ove Uredbe;

(c)	on/ona poduzima sve potrebne korake, uključujući usvajanje odluka koje se tiču odgovornosti Agencije na temelju poglavlja II. i III., uključujući unajmljivanje i djelovanje sredstava kontrole i inspekcije te djelovanja informacijske mreže;

(d)	on/ona odgovara na zahtjeve Komisije i zahtjeve država članica za pomoć u skladu s člancima 6., 7. i 15.;

(e)

on/ona organizira učinkovit sustav praćenja zbog mogućnosti uspoređivanja postignuća Agencije s operativnim ciljevima. Na temelju toga izvršni direktor priprema nacrt općeg izvješća svake godine i podnosi ga Upravnom odboru. On/ona utvrđuje postupke redovite procjene koji zadovoljavaju priznate stručne norme;

(f)	on/ona provodi ovlasti iz članka 19. stavka 2. u odnosu na osoblje;

(g)	on/ona sastavlja procjene prihoda i troškova Agencije u skladu s člankom 35. i provodi proračun u skladu s člankom 36.

4.   Izvršni direktor odgovoran je za svoje aktivnosti Upravnom odboru.

Članak 30.

Imenovanje i razrješenje izvršnog direktora

1.   Izvršnog direktora imenuje Upravni odbor na temelju zasluga i dokumentiranog odgovarajućeg iskustva na području zajedničke ribarstvene politike te kontrole i inspekcije ribolova, s popisa najmanje dva kandidata koje predlaže Komisija nakon postupka izbora, nakon objave slobodnog mjesta u Službenom listu Europske unije i drugdje, poziva na iskaz interesa.

2.   Upravni odbor ima ovlast razrješenja izvršnog direktora s dužnosti. Odbor raspravlja o tome na zahtjev Komisije ili jedne trećine svojih članova.

3.   Upravni odbor donosi odluke iz stavaka 1. i 2. dvotrećinskom većinom članova.

4.   Mandat izvršnog direktora traje pet godina. Mandat se može jednom produžiti za dodatnih pet godina na prijedlog Komisije i nakon odobrenja dvotrećinskom većinom članova Upravnog odbora.

Članak 31.

Savjetodavni odbor

1.   Savjetodavni odbor sastavljen je od predstavnika regionalnih savjetodavnih vijeća iz članka 31. Uredbe (EZ) br. 2371/2002 na temelju jednog predstavnika što ga imenuje svako regionalno savjetodavno vijeće. Predstavnici se mogu zamijeniti zamjenicima, imenovanima u isto vrijeme.

2.   Članovi Savjetodavnog odbora ne smiju biti članovi Upravnog odbora.

Savjetodavni odbor imenuje jednog od svojih člana za sudjelovanje u raspravama Upravnog odbora bez prava na glasovanje.

3.   Savjetodavni odbor savjetuje izvršnog direktora na njegov zahtjev pri obavljanju njegovih dužnosti na temelju ove Uredbe.

4.   Savjetodavnim odborom predsjeda izvršni direktor. Odbor se sastaje na poziv predsjednika najmanje jednom godišnje.

5.   Agencija pruža logistički potporu koja je potrebna Savjetodavnom odboru i osigurava usluge tajništva za njegove sastanke.

6.   Članovi Upravnog odbora mogu prisustvovati sastancima Savjetodavnog odbora.

Članak 32.

Transparentnost i komunikacija

1.   Uredba (EZ) br. 1049/2001 primjenjuje se na dokumente koje čuva Agencija.

2.   Upravni odbor u roku od šest mjeseci od datuma prvog sastanka usvaja praktična pravila za provedbu Uredbe (EZ) br. 1049/2001.

3.   Agencija može obavješćivati na svoju inicijativu na područjima u okviru svoje misije. Posebno osigurava da se javnosti i svim zainteresiranim stranama brzo daju objektivni, pouzdani i lako razumljivi podaci o svom radu.

4.   Upravni odbor utvrđuje potrebna interna pravila za primjenu stavka 3.

5.   Odluke koje donese Agencija u skladu s člankom 8. Uredbe (EZ) br. 1049/2001 mogu izazvati ulaganje prigovora pravobranitelju ili podnošenje tužbe na Sudu na temelju članaka 195. i 230. Ugovora.

6.   Informacije koje su Komisija i Agencija prikupile u skladu s ovom Uredbom podliježu Uredbi (EZ) br. 45/2001.

Članak 33.

Povjerljivost

1.   Članovi Upravnog odbora, izvršni direktor i članovi osoblja Agencije podliježu zahtjevima povjerljivosti u skladu s člankom 287. Ugovora čak i nakon prestanka njihove dužnosti.

2.   Upravni odbor utvrđuje interna pravila u vezi s praktičnim pravilima za provedbu zahtjeva povjerljivosti iz stavka 1.

Članak 34.

Pristup informacijama

1.   Komisija ima potpun pristup svim informacijama koje je prikupila Agencija. Agencija sve informacije i procjene tih informacija dostavlja Komisiji na njezin zahtjev i u obliku koji ona odredi.

2.   Države članice na koje se odnosi pojedina aktivnost Agencije imaju pristup informacijama koje su prikupljene za tu aktivnost podložno uvjetima koji se mogu utvrditi u skladu s postupkom iz članka 30. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 2371/2002.

POGLAVLJE V.

FINANCIJSKE ODREDBE

Članak 35.

Proračun

1.   Prihodi Agencije sastoje se od:

(a)	doprinosa Zajednice koji je unesen u opći proračun Europske unije (odjeljak Komisije);

(b)	naplate usluga koje je Agencija pružila državama članicama u skladu s člankom 6.;

(c)	naplate za publikacije, izobrazbu i/ili bilo koje druge usluge koje pruža Agencija.

2.   Izdaci Agencije obuhvaćaju troškove osoblja i upravne, infrastrukturne i operativne troškove.

3.   Izvršni direktor sastavlja nacrt izjave o procjeni prihoda i troškova Agencije za sljedeću financijsku godinu i prosljeđuje je Upravnom odboru zajedno s nacrtom plana poslovanja.

4.   Prihodi i troškovi su uravnoteženi.

5.   Upravni odbor svake godine na temelju nacrta izjave procjene prihoda i troškova sastavlja izjavu procjene prihoda i troškova za Agenciju za sljedeću financijsku godinu.

6.   Ovu izjavu o procjeni, koja uključuje nacrt plana poslovanja zajedno s privremenim radnim programom, Upravni odbor prosljeđuje Komisiji najkasnije do 31. ožujka.

7.   Izjavu o procjeni Komisija prosljeđuje Europskom parlamentu i Vijeću („proračunskom tijelu”) zajedno s privremenim nacrtom općeg proračuna Europske unije.

8.   Na temelju izjave o procjeni, Komisija u prednacrt općeg proračuna Europske unije unosi procjene koje smatra nužnima za plan poslovanja te iznos subvencije zaračunate općem proračunu, koje će predložiti proračunskom tijelu u skladu s člankom 272. Ugovora.

9.   Proračunsko tijelo odobrava proračunska sredstva za subvenciju Agenciji. Proračunsko tijelo usvaja plan poslovanja za Agenciju.

10.   Proračun usvaja Upravni odbor. Postaje konačan nakon konačnog usvajanja općeg proračuna Europske unije. Prema potrebi, prilagođuje se na odgovarajući način.

11.   Upravni odbor u najkraćem roku obavješćuje proračunsko tijelo o svojoj namjeri o provedbi bilo kojeg projekta koji može značajno financijski utjecati na osiguravanje sredstava proračuna, a posebno projekata za nekretnine, bilo da se radi o najmu ili otkupu stambenih objekata. O tome obavješćuje Komisiju.

12.   Kada je podružnica proračunskog tijela najavila namjeru davanja mišljenja, prosljeđuje svoje mišljenje Upravnom odboru u roku od šest tjedana od datuma prijave projekta.

Članak 36.

Provedba i kontrola proračuna

1.   Izvršni direktor provodi proračun Agencije.

2.   Najkasnije do 1. ožujka nakon svake financijske godine računovodstveni službenik Agencije podnosi privremeni financijski izvještaj računovodstvenom službeniku Komisije, zajedno s izvješćem o proračunskom i financijskom poslovanju za tu financijsku godinu. Računovodstveni službenik Komisije ujedinjuje privremene financijske izvještaje institucija i decentraliziranih tijela u skladu s člankom 128. Uredbe (EZ, Euratom) br. 1605/2002 od 25. lipnja 2002. o financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica (11) („Financijska uredba”).

3.   Najkasnije do 31. ožujka nakon svake financijske godine računovodstveni službenik Komisije podnosi Revizorskom sudu privremeni financijski izvještaj Agencije, zajedno s izvješćima o proračunskom i financijskom poslovanju za tu financijsku godinu. Izvješće o proračunskom i financijskom poslovanju za tu financijsku godinu također se dostavlja Europskom parlamentu i Vijeću.

4.   Nakon primitka mišljenja Revizorskog suda o privremenom financijskom izvještaju Agencije, izvršni direktor na vlastitu odgovornost izrađuje završni financijski izvještaj Agencije i podnosi ga Upravnom odboru na mišljenje.

5.   Upravni odbor donosi mišljenje o završnom financijskom izvještaju Agencije.

6.   Najkasnije do 1. srpnja sljedeće godine, izvršni direktor šalje završne financijske izvještaje, zajedno s mišljenjem Upravnog odbora, Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu.

7.   Završni financijski izvještaji se objavljuju.

8.   Agencija uspostavlja internu revizorsku funkciju koja se mora obaviti u skladu s odgovarajućim međunarodnim normama.

9.   Izvršni direktor Revizorskom sudu šalje odgovor na njegovo mišljenje najkasnije do 30. rujna. On/ona taj odgovor šalje i Upravnom odboru.

10.   Izvršni direktor Europskom parlamentu na njegov zahtjev podnosi sve podatke potrebne za nesmetanu primjenu postupka prihvaćanja izvješća o završnom računu proračuna za dotičnu financijsku godinu, kako je utvrđeno člankom 146. stavkom 3. Financijske uredbe.

11.   Na preporuku Vijeća, Europski parlament prije 30. travnja druge sljedeće godine izvršnom direktoru Agencije daje razrješnicu za izvršavanje proračuna za dotičnu godinu.

Članak 37.

Borba protiv prijevare

1.   Zbog borbe protiv prijevare, korupcije i ostalih nezakonitih aktivnosti, odredbe Uredbe (EZ) br. 1073/1999 primjenjuju se na Agenciju bez ograničenja.

2.   Agencija pristupa Međuinstitucionalnom sporazumu od 25. svibnja 1999. o internim istragama OLAF-a, te bez odgađanja donosi odgovarajuće odredbe primjenjive na svoje cjelokupno osoblje.

3.   Odluke u vezi financiranja te provedbeni sporazumi i instrumenti koji iz njih proizlaze moraju izričito predvidjeti da Revizorski sud i OLAF mogu, prema potrebi, izvršavati provjere na licu mjesta primatelja sredstava Agencije, kao i subjekata odgovornih za dodjelu tih sredstava.

Članak 38.

Financijske odredbe

Nakon što je primio suglasnost Komisije i mišljenje Revizorskog suda, Upravni odbor usvaja financijska pravila Agencije. Ona ne smiju odstupati od Uredbe Komisije (EZ, Euratom) br. 2343/2002 od 23. prosinca 2002. o okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 185. Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica (12), osim ako se to posebno ne zahtijeva zbog djelovanja Agencije i uz prethodnu suglasnost Komisije.

POGLAVLJE VI.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 39.

Ocjenjivanje

1.   U roku od pet godina od datuma kada je Agencija preuzela svoje odgovornosti i svakih pet godina nakon toga, Upravni odbor naručuje nezavisno vanjsko ocjenjivanje provedbe ove Uredbe. Komisija Agenciji stavlja na raspolaganje sve informacije koje Agencije smatra važnima za ocjenjivanje.

2.   Svako ocjenjivanje procjenjuje učinak ove Uredbe, korisnost, značaj i učinkovitost Agencije i njezinih radnih običaja te mjeru u kojoj pridonosi postizanju visoke razine usklađenosti s pravilima donesenim u okviru zajedničke ribarstvene politike. Upravni odbor izdaje poseban opis posla u dogovoru s Komisijom nakon savjetovanja s uključenim strankama.

3.   Upravni odbor prima ocjenjivanje i izdaje preporuke za promjene ove Uredbe, Agencije i njezinih radnih običaja Komisiji. Nalaze ocjenjivanja i preporuke Komisija prosljeđuje Europskom parlamentu i Vijeću te ih javno objavljuje.

Članak 40.

Početak aktivnosti Agencije

Agencija počinje sa svojim aktivnostima u roku od dvanaest mjeseci od datuma stupanja na snagu ove Uredbe.

Članak 41.

Izmjene

Članak 34c. Uredbe (EEZ) br. 2847/93 zamjenjuje se sljedećim:

Članak 42.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

---

(1)  Mišljenje od 23. veljače 2005. (još nije objavljeno u Službenom listu).

(2)  SL L 358, 31.12.2002., str. 59.

(3)  SL L 261, 20.10.1993., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1954/2003 (SL L 289, 7.11.2003., str. 1.).

(4)  SL L 145, 31.5.2001., str. 43.

(5)  SL L 8, 12.1.2001., str. 1.

(6)  SL L 136, 31.5.1999., str. 1.

(7)  SL L 136, 31.5.1999., str. 15.

(8)  SL L 184, 17.7.1999., str. 23.

(9)  SL L 56, 4.3.1968., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ, Euratom) br. 723/2004 (SL L 124, 27.4.2004., str. 1.).

(10)  SL 17, 6.10.1958., str. 385/58.

(11)  SL L 248, 16.9.2002., str. 1.

(12)  SL L 357, 31.12.2002., str. 72.

(13)  SL L 358, 21.12.2002., str. 59.

(14)  SL L 128, 21.5.2005., str. 1.”

---

04/Sv. 005

HR

Službeni list Europske unije

96

---

32006R1198

---

L 223/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

27.07.2006.

---

UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 1198/2006

od 27. srpnja 2006.

o Europskom fondu za ribarstvo

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegove članke 36. i 37.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta (1),

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (2),

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija (3),

budući da:

(1)

Razvoj ribarske flote Zajednice mora se urediti, posebno u skladu s odlukama koje su Vijeće i Komisija pozvani da donesu na temelju poglavlja II. Uredbe Vijeća (EZ) br. 2371/2002 od 20. prosinca 2002. o očuvanju i održivom iskorištavanju ribolovnih resursa u okviru zajedničke ribarstvene politike (4).

(2)	Zajednička ribarstvena politika treba imati za cilj održivo iskorištavanje živih vodenih bogatstava i akvakulture u okviru održivog razvoja, pri čemu se na uravnoteženi način uvažavaju ekološki, gospodarski i socijalni aspekti.

(3)

Područje primjene zajedničke ribarstvene politike obuhvaća očuvanje, gospodarenje i iskorištavanje živih vodenih bogatstava i akvakulturu, kao i preradu i trženje proizvodima ribarstva i akvakulture, ako se te djelatnosti obavljaju na području država članica, u vodama Zajednice ili ih obavljaju ribarska plovila Zajednice ili državljani država članica.

(4)	U skladu s člankom 33. stavkom 2. Ugovora u obzir se mora uzeti posebna priroda djelatnosti koja proizlazi iz društvene strukture sektora te iz strukturnih i prirodnih razlika između različitih regija uključenih u ribolovne aktivnosti.

(5)	Element održivog razvoja zajedničke ribarstvene politike uključen je u pravila koja uređuju strukturne fondove od 1993. godine. Njegova provedba treba se ostvarivati u kontekstu održivog razvoja putem Europskog fonda za ribarstvo (dalje u tekstu EFR).

(6)

Budući da glavni cilj ove Uredbe, a to je daljnji razvoj zajedničke ribarstvene politike, države članice ne mogu postići u dovoljnoj mjeri s obzirom na strukturne poteškoće na koje nailaze u razvoju sektora ribarstva i ograničenja financijskih sredstava država članica u proširenoj Uniji, te se stoga može bolje postići na razini Zajednice pružanjem višegodišnjeg financiranja usredotočenog na odgovarajuće prioritete, Zajednica može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti iz članka 5. Ugovora. U skladu s načelom proporcionalnosti iz navedenog članka, ova Uredba ne prelazi okvire onoga što je potrebno za postizanje navedenog cilja.

(7)	Zajednička ribarstvena politika pa stoga i EFR moraju uključivati prioritete Zajednice za održivi razvoj kako su definirani zaključcima Europskog vijeća u Lisabonu od 23. i 24. ožujka 2000. te Europskog vijeća u Göteborgu od 15. i 16. lipnja 2001.

(8)	Programiranje bi trebalo osigurati koordinaciju EFR-a s drugim fondovima koji za cilj imaju održivi razvoj te sa strukturnim fondovima i ostalim fondovima Zajednice.

(9)	Aktivnost EFR-a i operacije koje pomaže financirati trebaju biti kompatibilne s ostalim politikama Zajednice i u skladu s cjelokupnim zakonodavstvom Zajednice.

(10)

Djelovanje Zajednice trebalo bi biti komplementarno s djelovanjima koja provode države članice ili mu nastojati doprinijeti. Kako bi se osigurala znatna dodana vrijednost, treba ojačati partnerstvo. To se partnerstvo, uz potpuno uzimanje u obzir nacionalnih pravila i praksi država članica, odnosi na regionalna, lokalna i druga javna tijela, kao i druga odgovarajuća tijela, uključujući ona odgovorna za okoliš i promicanje jednakosti između muškaraca i žena, gospodarske i socijalne partnere te druga nadležna tijela. Partneri bi trebali sudjelovati u pripremi, provedbi, praćenju i evaluaciji pomoći.

(11)	U skladu s člankom 274. Ugovora države članice trebaju surađivati s Komisijom kako bi osigurale usklađenost s načelima dobrog financijskog upravljanja. U tu svrhu ova Uredba određuje uvjete koji omogućuju Komisiji izvršavanje njenih dužnosti u vezi s izvršenjem općega proračuna Europske unije.

(12)

Ako aktivnosti EFR-a trebaju biti učinkovite i transparentne, odgovornosti država članica i Zajednice trebaju biti precizno definirane. Te bi odgovornosti trebalo utvrditi za svaki stupanj programiranja, praćenja, evaluacije i kontrole. Ne dovodeći u pitanje ovlasti koje su dane Komisiji, provođenje i inspekcija pomoći treba prvenstveno biti odgovornost država članica.

(13)	Člancima 2. i 3. Ugovora propisuje se ukidanje nejednakosti te promicanje jednakosti između muškaraca i žena.

(14)	Komisija bi trebala ustanoviti okvirnu raspodjelu raspoloživih odobrenih sredstava za preuzete obveze koristeći objektivnu i transparentnu metodu, sa značajnom koncentracijom na regije koje su obuhvaćene ciljem konvergencije.

(15)	Raspoloživa odobrena sredstva unutar EFR-a trebala bi se indeksirati po jednakoj osnovi za potrebe programiranja.

(16)

Kako bi se ojačao učinak financijske poluge sredstava Zajednice davanjem prednosti, što je više moguće, korištenju privatnih izvora financiranja i kako bi se bolje uzela u obzir profitabilnost operacija, oblici pomoći dostupni iz EFR-a trebaju biti raznoliki, a stope pomoći diferencirane s ciljem promicanja interesa Zajednice, poticanja uporabe širokog raspona financijskih sredstava te ograničavanja doprinosa EFR-a poticanjem uporabe odgovarajućih oblika pomoći.

(17)	Kako bi se ojačao strateški sadržaj zajedničke ribarstvene politike u skladu s prioritetima Zajednice za održivi razvoj ribarstva i akvakulture, država članica treba donijeti, nakon razgovora s Komisijom, nacionalni strateški plan o svim relevantnim aspektima zajedničke ribarstvene politike.

(18)	S ciljem zadovoljenja potrebe za pojednostavnjenjem i decentralizacijom, programiranje i financijsko upravljanje trebali bi se obavljati samo na razini operativnog programa i prioritetnih osi, nakon što se više ne primjenjuju programske dopune i okviri za potporu Zajednice.

(19)	Potrebno je pojednostavniti sustav programiranja. U tu bi svrhu aktivnosti EFR-a trebale biti u obliku samo jednog operativnog programa po državi članici, u skladu s njezinom nacionalnom strukturom. Programiranje obuhvaća razdoblje od 1. siječnja 2007. do 31. prosinca 2013.

(20)	Usvajanje višegodišnjih planova obnove i višegodišnjih planova upravljanja od strane Vijeća apsolutni su prioriteti i trebaju biti popraćeni planovima prilagodbe ribolovnog napora u okviru EFR-a.

(21)

Neproduljenje sporazuma o ribarstvu između Zajednice i treće zemlje ili znatno smanjenje ribolovnih mogućnosti na temelju međunarodnog sporazuma ili nekog drugog sporazuma trebalo bi također dovesti do višegodišnjih planova upravljanja ribolovnim naporom s ciljem prilagodbe ribarske flote Zajednice novoj situaciji.

(22)	Treba donijeti odredbe za prilagodbu ribolovnog napora u vezi s donošenjem hitnih mjera od strane država članica ili Komisije kako je predviđeno člancima 7. i 8. Uredbe (EZ) br. 2371/2002.

(23)	Treba također donijeti odredbe za prilagodbu ribolovnog napora u vezi s donošenjem nacionalnih planova povlačenja ribarskih plovila iz uporabe, kao dio obveza određenih člancima 11. do 16. Uredbe (EZ) br. 2371/2002.

(24)	Ribarsku flotu Zajednice treba prilagoditi kako bi bila usklađena s raspoloživim i dostupnim resursima.

(25)	Treba donijeti odredbe za potporu ulaganja na plovilu, posebno kako bi se riješila potreba restrukturiranja ribarske flote Zajednice davanjem potpore ribarima i vlasnicima plovila za zamjenu motora novim motorima jednake ili manje snage.

(26)	Osim toga, treba donijeti posebne odredbe kako bi se uzele u obzir posebne značajke gospodarskog ribolova koji se obavlja malim plovilima i u obalnom području.

(27)	Potrebne su popratne socioekonomske mjere za provedbu restrukturiranja ribarske flote Zajednice.

(28)	Potrebno je utvrditi detaljna pravila za dodjeljivanje odštete i financijske naknade ribarima i vlasnicima ribarskih plovila u slučaju privremene obustave ribolovnih aktivnosti.

(29)	Za sektor ribarstva od ključne je važnosti da se postigne održiva ravnoteža između vodenih bogatstava i njihovog iskorištavanja, uzimajući u obzir utjecaj na okoliš. Stoga je potrebno donijeti odgovarajuće mjere ne samo za očuvanje prehrambenog lanca, već i za akvakulturu i prerađivačku industriju.

(30)

Potrebno je utvrditi detaljna pravila za dodjeljivanje potpore akvakulturi, slatkovodnom ribarstvu, preradi i trženju proizvodima ribarstva i akvakulture, istodobno omogućavajući tim sektorima da održe gospodarsku održivost. Za te je potrebe potrebno odrediti ograničeni broj prioritetnih ciljeva za pomoć i usredotočiti strukturnu potporu za akvakulturu, preradu i trženje proizvodima ribarstva i akvakulture na mikro, mala i srednja poduzeća, dajući pritom prednost mikro i malim poduzećima.

(31)	EFR bi također trebao podupirati mjere od zajedničkog interesa, čije je područje primjene šire od mjera koje inače poduzimaju privatna poduzeća.

(32)	Potrebno je propisati popratne mjere za zajedničku ribarstvenu politiku, posebno smanjenjem njezinog društveno-gospodarskog učinka provođenjem strategija lokalnog razvoja za održivi razvoj ribarskih područja.

(33)

Uzimajući u obzir raznolikost situacija i područja u Zajednici, politika za razvoj ribarskih područja treba biti dio integriranog pristupa koji se temelji na odgovarajućoj teritorijalnoj strategiji, treba biti prilagođena lokalnom kontekstu, treba biti što više decentralizirana, treba davati prednost sudjelovanju lokalnih subjekata, treba se temeljiti na pristupu „odozdola prema gore”, treba omogućiti manje operacije i osigurati značajno sudjelovanje subjekata iz privatnog sektora.

(34)	Kroz tehničku pomoć EFR treba pružati potporu za ocjenama, studijama i razmjeni iskustava kako bi se olakšala provedba operativnog programa i promicali inovativni pristupi i prakse za jednostavnu i transparentnu provedbu.

(35)	Provedba operacija EFR-a od strane država članica u okviru podijeljenog upravljanja treba omogućiti dostatna jamstva u pogledu detalja i kakvoće provedbe, rezultata operacija i njihovog ocjenjivanja te dobrog financijskog upravljanja i nadzora nad njim.

(36)	Učinkovitost i utjecaj operacija EFR-a također ovise o poboljšanoj i temeljitijoj evaluaciji. Treba odrediti odgovornosti država članica i Komisije u tom pogledu te postupke za osiguravanje pouzdanosti evaluacije.

(37)	U interesu uspješnog partnerstva i odgovarajućeg promicanja pomoći Zajednice, treba osigurati najveću moguću informiranost i obavješćivanje javnosti o tome. Tijela odgovorna za upravljanje pomoći trebaju biti odgovorna za taj aspekt kao i za izvještavanje Komisije o poduzetim mjerama.

(38)	Primjereno je utvrditi gornje granice javnog doprinosa po operaciji.

(39)	Također je primjereno utvrditi gornje granice doprinosa iz ERF-a u odnosu na ukupne javne izdatke po prioritetnoj osi.

(40)

Kako bi se zajamčila učinkovita i pravilna provedba, treba utvrditi obveze država članica u pogledu sustava upravljanja i kontrole, ovjeravanja izdataka te sprečavanja, otkrivanja i ispravljanja nepravilnosti i kršenja prava Zajednice. S obzirom na upravljanje i kontrolu posebno je potrebno utvrditi načine na koje države članice daju jamstvo da su sustavi uspostavljeni i da djeluju na zadovoljavajući način.

(41)

Države članice bi trebale donijeti odgovarajuće mjere kojima jamče ispravno djelovanje sustava za upravljanje i kontrolu. U tom bi smislu za svaki operativni program trebalo odrediti upravljačko tijelo, tijelo za ovjeravanje i tijelo za reviziju te odrediti njihove odgovornosti. Te bi se odgovornosti prvenstveno trebale odnositi na dobru financijsku provedbu, organizaciju evaluacije, ovjeravanje troškova, reviziju i usklađenost s pravom Zajednice. Potrebno je predvidjeti održavanje redovitih sastanaka između Komisije i dotičnih nacionalnih tijela kako bi se pratilo korištenje pomoći.

(42)	Potrebno je propisati da je odbor za praćenje tijelo koje imenuje država članica za potrebe osiguranja kvalitete provedbe operativnog programa.

(43)	Pokazatelji i izvješća o provedbi ključni su za praćenje i trebalo bi ih bolje definirati kako bi pouzdano odražavali napredak i kakvoću provedbe operativnog programa.

(44)	Ne dovodeći u pitanje postojeće ovlasti Komisije u pogledu financijskog nadzora, potrebno je ojačati suradnju između država članica i Komisije u tom području.

(45)	Potrebno je pojednostavniti pravila i postupke koji uređuju obveze i plaćanja tako da se osigura redovni novčani tijek. Pretfinanciranje u visini od 7 % doprinosa EFR-a pomoglo bi ubrzanju provedbe operativnog programa.

(46)

Osim suspenzije plaćanja ako se utvrde ozbiljni nedostaci sustava upravljanja i kontrole, trebale bi postojati i mjere koje omogućuju dužnosniku za ovjeravanje na osnovi delegiranja ovlasti da prekine plaćanja ako postoje dokazi koji ukazuju na ozbiljni nedostatak u ispravnom djelovanju ovih sustava ili koje omogućuju Komisiji da izvrši odbitak od plaćanja ako dotična država članica nije provela sve preostale mjere korektivnog plana djelovanja.

(47)

Kako bi se osiguralo dobro upravljanje sredstvima Zajednice potrebno je poboljšati predviđanje i izvršavanje izdataka. U tom bi smislu države članice Komisiji trebale redovito slati svoja predviđanja u vezi s uporabom sredstava Zajednice, a svako kašnjenje s financijskom provedbom trebalo bi dovesti do vraćanja predujmova i do automatskog opoziva izdvojenih sredstava.

(48)	Postupke za zaključenje trebalo bi pojednostaviti kroz davanje mogućnosti onim državama članicama koje to žele da, u skladu s vremenskim rasporedom koji odaberu, djelomično zaključe svoj operativni program vezano uz završene operacije. Za to bi trebalo osigurati odgovarajući okvir.

(49)

Mjere potrebne za provedbu ove Uredbe trebalo bi donijeti u skladu s Odlukom Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (5) postupkom upravljanja iz članka 4. te Odluke. Međutim, u nekim slučajevima i radi učinkovitosti, najprimjereniji je savjetodavni postupak iz članka 3. navedene Odluke.

(50)	Trebalo bi utvrditi detaljne prijelazne odredbe kako bi se omogućila priprema novog programiranja odmah nakon stupanja na snagu ove Uredbe, te kako bi se osiguralo da se pomoć državama članicama ne prekine do donošenja operativnog programa u skladu s ovom Uredbom,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

GLAVA I.

CILJEVI I OPĆA PRAVILA POMOĆI

POGLAVLJE I.

Područje primjene i definicije

Članak 1.

Područje primjene

Ovom se Uredbom uspostavlja Europski fond za ribarstvo (dalje u tekstu EFR) i određuje okvir za potporu Zajednice za održivi razvoj sektora ribarstva, ribarskih područja i slatkovodnog ribolova.

Članak 2.

Zemljopisno područje primjere

1.   Mjere predviđene ovom Uredbom primjenjuju se na čitavom području Zajednice.

2.   Odstupajući od stavka 1., za pomoć predviđenu poglavljem IV. glave IV. koja se odnosi na održivi razvoj ribarskih područja države članice odabiru prikladna područja na temelju kriterija utvrđenih člankom 43. stavcima 3. i 4.

Članak 3.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe, primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)   „sektor ribarstva”: gospodarski sektor koji uključuje sve aktivnosti proizvodnje, prerade i trženja proizvodima ribarstva i akvakulture;

(b)   „ribar”: svaka osoba koja se bavi profesionalnim ribolovom na aktivnom ribarskom plovilu, kako to priznaje država članica;

(c)   „ribarsko plovilo”: svako plovilo u smislu članka 3. točke (c) Uredbe (EZ) br. 2371/2002;

(d)   „akvakultura”: uzgoj ili kultiviranje vodenih organizama korištenjem tehnika koje su namijenjene povećanju proizvodnje dotičnih organizama izvan prirodnih mogućnosti okoliša; organizmi ostaju u vlasništvu fizičke ili pravne osobe u fazi uzgoja ili kultiviranja, sve do izlova i uključujući ga;

(e)   „ribarsko područje”: područje uz obalu mora ili jezera, uključujući ribnjake ili ušće rijeke te sa značajnom razinom zaposlenosti u sektoru ribarstva;

(f)   „mikro, malo ili srednje poduzeće”: mikro, malo ili srednje poduzeće kako je definirano Preporukom Komisije 2003/361/EZ od 6. svibnja 2003. o definiciji mikro, malih ili srednjih poduzeća (6);

(g)   „operativni program”: jedinstveni dokument koji sastavlja država članica i odobrava Komisija, koji sadrži usklađen niz prioritetnih osi koje je potrebno postići uz pomoć EFR-a;

(h)   „programiranje”: proces organizacije, odlučivanja i financiranja u nekoliko faza namijenjenih provedbi, na višegodišnjoj osnovi, zajedničke akcije Zajednice i država članica kako bi se ostvarili prioritetni ciljevi EFR-a;

(i)   „prioritetna os”: jedan od prioriteta u operativnom programu koji obuhvaća skupinu povezanih mjera koje sa posebno mjerljivim ciljevima;

(j)   „mjera”: niz operacija s ciljem provedbe prioritetne osi;

(k)   „operacija”: projekt koji je odabran prema kriterijima koje utvrđuje odbor za praćenje i koji provodi jedan ili više korisnika radi postizanja ciljeva pripadajuće prioritetne osi;

(l)   „korisnik”: fizička ili pravna osoba koja je krajnji korisnik javne potpore;

(m)   „javni izdatak”: svaki javni doprinos financiranju operacija koji potječe iz proračuna države, regionalnih i lokalnih vlasti i Europskih zajednica i svi slični izdaci. Svaki doprinos financiranju operacija koji potječe iz ustanovljenih na temelju javnog prava, ili udruženja jednog ili više regionalnih ili lokalnih vlasti, ili tijela ustanovljenih na temelju javnog prava koja djeluju u skladu s Direktivom 2004/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. o usklađivanju postupaka za sklapanje ugovora o javnim radovima, ugovora o javnoj nabavi te ugovora o javim uslugama (7) smatraju se javnim izdatkom;

(n)   „cilj konvergencije”: cilj djelovanja za najnerazvijenije države članice i regije u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1083/2006 od 11. srpnja 2006. o utvrđivanju općih odredaba o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu i Kohezijskom fondu i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1260/1999 (8);

(o)   „cilj koji nije cilj konvergencije”: cilj koji obuhvaća države članice i regije koje nisu prihvatljive u okviru cilja konvergencije kako je definiran u točki (n);

(p)   „posredničko tijelo”: svako javno ili privatno tijelo ili služba koja djeluje pod odgovornošću upravljačkog tijela ili tijela za ovjeravanje, ili koje izvršava dužnosti u ime tog tijela vis-à-vis korisnika koji provode operacije;

(q)   „nepravilnost”: svako kršenje odredaba prava Zajednice koje je posljedica djelovanja ili propusta gospodarskog subjekta i šteti, ili bi štetilo općem proračunu Europske unije, tako da tereti opći proračun neopravdanim izdatkom.

POGLAVLJE II.

Ciljevi i zadaće

Članak 4.

Ciljevi

Pomoć u okviru EFR-a ima za cilj:

(a)	podupirati zajedničku ribarstvenu politiku tako da se osigura iskorištavanje živih vodenih bogatstava i podupirati akvakulturu kako bi se osigurala održivost u gospodarskom, ekološkom i socijalnom smislu;

(b)	promicati održivu ravnotežu između bogatstava i ribolovnog kapaciteta ribarske flote Zajednice;

(c)	promicati održivi razvoj slatkovodnog ribolova;

(d)	ojačati konkurentnost operativnih struktura i razvoj ekonomski održivih poduzeća u sektoru ribarstva;

(e)	poticati zaštitu i poboljšanje očuvanosti okoliša i prirodnih resursa povezanih sa sektorom ribarstva;

(f)	poticati održivi razvoj i poboljšanje kakvoće života u područjima s aktivnostima u sektoru ribarstva;

(g)	promicati jednakost između muškaraca i žena u razvoju sektora ribarstva i ribarskih područja.

Članak 5.

Zadaće

Potporu sektoru ribarstva pruža EFR. Mjere koje se provode u okviru ove Uredbe doprinose postizanju općih ciljeva iz članka 33. Ugovora te ciljeva određenih kao dio zajedničke ribarstvene politike. Prema potrebi, te mjere prate i dopunjavaju ostale instrumente i politike Zajednice.

POGLAVLJE III.

Načela pomoći

Članak 6.

Komplementarnost, dosljednost i usklađenost

1.   EFR pruža pomoć koja dopunjuje nacionalna, regionalna i lokalna djelovanja, integrirajući u njih prioritete Zajednice.

2.   Komisija i države članice osiguravaju da je pomoć EFR-a dosljedna politikama, prioritetima i aktivnostima Zajednice i je komplementarna drugim financijskim instrumentima Zajednice. Navedena dosljednost i komplementarnost naznačuju se posebno u operativnom programu.

3.   Operacije koje financira EFR moraju biti u skladu s odredbama Ugovora i aktima koji su doneseni u skladu s njim.

4.   U skladu sa svojim odgovornostima, Komisija i države članice osiguravaju koordinaciju pomoći iz EFR-a i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR-a) osnovanog Uredbom Vijeća (EZ) br. 1290/2005 (9), Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR-a), Europskog socijalnog fonda (ESF-a), Kohezijskog fonda (KF-a) i ostalih financijskih instrumenata Zajednice.

5.   Operacije koje financira EFR neće povećavati ribolovni napor.

Članak 7.

Državna potpora

1.   Ne dovodeći u pitanje stavak 2. ovog članaka, članci 87., 88. i 89. Ugovora primjenjuju se na potporu koju države članice dodjeljuju poduzećima u sektoru ribarstva.

2.   Članci 87., 88. i 89. Ugovora ne primjenjuju se na financijske doprinose država članica operacijama koje sufinancira EFR i koje su predviđene kao dio operativnog programa.

3.   Nacionalne odredbe koje utvrđuju javno financiranje koje nadilazi odredbe ove Uredbe u pogledu financijskih doprinosa, kako je predviđeno stavkom 2., tretirat će se u cijelosti na temelju stavka 1.

Članak 8.

Partnerstvo

1.   Ciljevi EFR-a se ostvaruju u okviru bliske suradnje (dalje u tekstu: partnerstvo) između Komisije i države članice. Države članice, u skladu s važećim nacionalnim pravilima i praksama, organiziraju partnerstvo s tijelima koja odrede, kao što su:

(a)	nadležna regionalna, lokalna i druga javna tijela;

(b)	gospodarski i socijalni partneri;

(c)	sva druga odgovarajuća tijela.

2.   Države članice osiguravaju široko i učinkovito sudjelovanje svih odgovarajućih tijela, u skladu s nacionalnim pravilima i praksama, poštujući potrebu promicanja jednakosti između muškaraca i žena i promicanja održivog razvoja uključivanjem zaštite i unapređenja okoliša.

3.   Partnerstvo se odvija uz puno poštovanje odgovarajućih institucionalnih, pravnih i financijskih ovlasti svake kategorije partnera u smislu stavka 1.

4.   Partnerstvo obuhvaća pripremu, provedbu, praćenje i evaluaciju operativnog programa. Države članice uključuju sve odgovarajuće partnere u različite faze programiranja u okviru vremenskih rokova koji su određeni za svaku fazu.

5.   Svaka država članica organizira savjetovanje o nacionalnom strateškom planu, u skladu s detaljnim postupcima koje smatra najprikladnijim.

Članak 9.

Proporcionalnost

1.   Provedba operativnog programa odgovornost je države članice. Ta se odgovornost provodi na odgovarajućoj teritorijalnoj razini u skladu s institucionalnim ustrojem svake države članice i u skladu s ovom Uredbom.

2.   Sredstva koja koriste Komisija i države članice mogu se razlikovati u skladu s ukupnim iznosom javnih izdataka dodijeljenih operativnom programu. Takva se varijacija posebno primjenjuje na sredstva koja se koriste za evaluaciju, kontrolu i sudjelovanje Komisije u odboru za praćenje predviđenom člankom 63. te za godišnja izvješća o provedbi operativnih programa.

Članak 10.

Podijeljeno upravljanje

1.   Proračun Zajednice koji je dodijeljen EFR-u izvršava se u okviru podjele upravljanja između država članica i Komisije, u skladu s člankom 53. stavkom 1. točkom (b) Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 od 25. lipnja 2002. o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica (10), uz iznimku tehničke pomoći iz članka 46. stavka 1. ove Uredbe koju provodi Komisija u okviru izravnog upravljanja.

Načelo dobrog financijskog upravljanja primjenjuje se u skladu s člankom 48. stavkom 2. Uredbe (EZ, Euratom) br. 1605/2002.

2.   Komisija izvršava svoju odgovornost za izvršenje općega proračuna Europske unije na sljedeće načine:

(a)	Komisija provjerava postojanje i pravilno funkcioniranje sustava upravljanja i kontrole u državama članicama u skladu s člancima 70. i 73.;

(b)	Komisija ukida rok za plaćanje ili suspendira dio ili sva plaćanja u skladu s člancima 88. i 89. u slučaju kad nacionalni sustavi upravljanja i kontrole ne funkcioniraju, te primjenjuje i druge financijske ispravke, u skladu s postupcima koji su opisani u člancima 98. i 99.;

(c)	Komisija provjerava nadoknadu pretfinanciranja i automatski opoziva proračunsko izdvajanje u skladu s člankom 81. stavkom 2. te člancima 90. do 94.

3.   Odredbe glave II. drugog dijela Uredbe (EZ, Euratom) br. 1605/2002 primjenjuju se na pomoć EFR-a.

Članak 11.

Jednakost između muškaraca i žena

Države članice i Komisija osiguravaju da se jednakosti između muškaraca i žena i uključivanje pitanja jednakosti među spolovima primiče u različitim fazama provedbe EFR-a, uključujući osmišljavanje, provedbu, praćenje i evaluaciju.

Države članice osiguravaju promicanje operacija kojima se jača uloge žena u sektoru ribarstva.

POGLAVLJE IV.

Financijski okvir

Članak 12.

Sredstva i koncentracija

1.   Sredstva raspoloživa za izdvajanje iz EFR za razdoblje od 2007. do 2013. iznose 3 849 milijuna eura prema cijenama iz 2004. u skladu s godišnjom raspodjelom iz Priloga I.

2.   Iznos od 0,8 % sredstava iz stavka 1. dodjeljuje se tehničkoj pomoći za Komisiju, kako je utvrđeno u članku 46. stavku 1.

3.   U svrhu programiranja i kasnijeg uključivanja u opći proračun Europske unije, iznosi iz stavka 1. indeksiraju se na 2 % godišnje.

4.   Raspodjela proračunskih sredstava predviđenih stavkom 1., a koja nisu dodijeljena u skladu sa stavkom 2., je takva da se njome postiže značajna koncentracija na regije koje su prihvatljive u okviru cilja konvergencije.

Članak 13.

Najviše stope prijenosa

1.   Kako bi se doprinijelo cilju primjerene koncentracije sredstava za koheziju na najnerazvijenije regije i države članice, te smanjilo nejednakosti u prosječnom intenzitetu potpore po glavi stanovnika koje su posljedica postavljanja gornje granice, najviša stopa prijenosa iz fondova navedenih u stavku 2. za svaku prema ovoj Uredbi je sljedeća:

—	za države članice čiji je prosječni BND u razdoblju od 2001.-2003. po glavi stanovnika (standard kupovne moći – SKM) manji od 40 % prosjeka EU-25: 3,7893 % njihova BDP-a,

—	za države članice čiji prosječni BND u razdoblju od 2001.-2003. po glavi stanovnika (SKM) jednak ili veći od 40 % i manji od 50 % prosjeka EU-25: 3,7135 % njihova BDP-a,

—	za države članice čiji je prosječni BND u razdoblju od 2001.-2003. po glavi stanovnika (SKM) jednak ili veći od 50 % i manji od 55 % prosjeka EU-25: 3,6188 % njihova BDP-a,

—	za države članice čiji je prosječni BND u razdoblju 2001.-2003. po glavi stanovnika (SKM) jednak ili veći od 55 % i manji od 60 % prosjeka EU-25: 3,5240 % njihova BDP-a,

—	za države članice čiji je prosječni BND u razdoblju od 2001.-2003.po glavi stanovnika (SKM) jednak ili veći od 60 % i manji od 65 % prosjeka EU-25: 3,4293 % njihova BDP-a,

—	za države članice čiji je prosječni BND u razdoblju od 2001.-2003. po glavi stanovnika (SKM) jednak ili veći od 65 % i manji od 70 % prosjeka EU-25: 3,3346 % njihova BDP-a,

—	za države članice čiji je prosječni BND u razdoblju od 2001.-2003. po glavi stanovnika (SKM) jednak ili veći od 70 % i manji od 75 % prosjeka EU-25: 3,2398 % njihova BDP-a,

—	potom se najviša stopa prijenosa smanjuje za 0,09 postotnih jedinica BDP-a za svako povećanje od 5 postotnih jedinica prosječnog BND-a u razdoblju od 2001.-2003. po glavi stanovnika (SKM) u odnosu na prosjek EU-25.

2.   Gornje granice iz stavka 1. uključuju ukupna godišnja doznačena sredstva iz EFR-a za svaku državu članicu u skladu s ovom Uredbom, te iz EFRR-a, ESF-a i Kohezijskog fonda u skladu s Uredbom (EZ) br. 1083/2006, uključujući doprinose EFRR-a za financiranje prekograničnog dijela Instrumenta za europsko susjedstvo i partnerstvo te Instrumenta pretpristupne pomoći, te iz dijela EPFRR-a koji potječe iz Komponente usmjeravanja Europskog fonda za usmjeravanje i jamstva u poljoprivredi.

3.   Izračuni BDP-a koje radi Komisija zasnivaju se na statističkim podacima koji su objavljeni u travnju 2005. Pojedinačne nacionalne stope rasta BDP-a za razdoblje od 2007.-2013., kako ih je predvidjela Komisija u travnju 2005., primjenjuju se odvojeno za svaku državu članicu.

Članak 14.

Financijska raspodjela

Komisija vrši okvirnu godišnju raspodjelu odobrenih sredstava za preuzimanje obveza raspoloživih za programsko razdoblje od 2007. do 2013. po državi članici, pritom odvojeno prikazujući udjel koji doprinosi cilju konvergencije, koristeći sljedeće objektivne kriterije:

(a)	veličinu sektora ribarstva u državi članici;

(b)	potrebni stupanj prilagodbe ribolovnog napora; i

(c)	razinu zaposlenosti u sektoru ribarstva,

vodeći pritom računa o posebnim situacijama i potrebama te prethodnim odobrenim proračunskim sredstvima.

GLAVA II.

STRATEŠKI PRISTUP

POGLAVLJE I.

Nacionalni strateški plan

Članak 15.

Nacionalni strateški plan

1.   Svaka država članica će usvojiti, nakon odgovarajućih konzultacija s partnerima, nacionalni strateški plan koji obuhvaća sektor ribarstva te ga podnosi Komisiji najkasnije do podnošenja operativnog programa.

Nacionalni strateški plan je predmet dijaloga između država članica i Komisije.

2.   Ako je to potrebno za državu članicu, nacionalni strateški plan sadrži sažeti opis svih aspekata zajedničke ribarstvene politike, te određuje prioritete, ciljeve, predviđena potrebna javna financijska sredstva i rokove za njegovu provedbu, s posebnim naglaskom na strategiju za:

(a)	upravljanje i prilagodbu ribarske flote Zajednice te posebno za prilagodbu ribolovnog napora i kapaciteta s obzirom na razvoj ribolovnih resursa, promicanje načina ribolova koji nisu štetni za okoliš i održivi razvoj ribolovnih aktivnosti;

(b)	održivi razvoj sektora akvakulture;

(c)	održivi razvoj prerade i tržišta proizvodima ribarstva i akvakulture;

(d)	održivi razvoj slatkovodnog ribolova;

(e)	održivi razvoj ribarskih područja, uključujući kriterije za usmjeravanje na prioritetna područja;

(f)	konkurentnost sektora ribarstva, uključujući poboljšanje njegove strukture, organizacije i radnog okruženja;

(g)	očuvanje ljudskih resursa u sektoru ribarstva, posebno kroz poboljšanje stručnih vještina, osiguravanje održivog zapošljavanja i poboljšanje položaja i uloge žena;

(h)	zaštitu i poboljšanje vodenog okoliša vezanog uz sektor ribarstva.

3.   Osim toga, ako je to potrebno za državu članicu, nacionalni strateški plan sadrži odgovarajuće dodatne podatke o prioritetima, ciljevima, predviđenim potrebnim javnim financijskim sredstvima i rokovima, s posebnim naglaskom na:

(a)	ispunjavanje zahtjeva za inspekciju i kontrolu ribolovnih aktivnosti te prikupljanje podataka i informacija o zajedničkoj ribarstvenoj politici;

(b)	opskrbu proizvodima ribarstva i razvoj ribolovnih aktivnosti izvan voda Zajednice.

POGLAVLJE II.

Strateško praćenje

Članak 16.

Strateška rasprava

1.   Do 31. prosinca 2011., Komisija organizira raspravu s državama članicama o sadržaju i napretku provedbe nacionalnih strateških planova, na temelju pisanih informacija koje dostave države članice s ciljem poticanja razmjene najbolje prakse među državama članicama.

2.   Komisija izvješćuje Europski parlament, Vijeće, Europski gospodarski i socijalni odbor te Odbor regija o ishodu rasprave iz stavka 1.

GLAVA III.

PROGRAMIRANJE

POGLAVLJE I.

Opće odredbe o EFR-u

Članak 17.

Priprema i odobravanje operativnog programa

1.   Svaka država članica sastavlja operativni program za provođenje politika i prioriteta koje sufinancira EFR. Operativni program je u skladu s nacionalnim strateškim planom.

2.   Aktivnosti EFR-a su u obliku jednog jedinstvenog operativnog programa po državi članici, u skladu s njezinom nacionalnom strukturom.

3.   Država članica sastavlja svoj operativni program nakon zaključenja bliskih konzultacija s regionalnim, lokalnim, gospodarskim i socijalnim partnerima u sektoru ribarstva i svim drugim odgovarajućim tijelima, u skladu sa svojom nacionalnom strukturom i partnerstvom iz članaka 8.

4.   Država članica Komisiji pravodobno podnosi prijedlog operativnog programa koji sadrži sve sastavnice iz članka 20. kako bi omogućila njegovo donošenje što je prije moguće.

5.   Komisija ocjenjuje predloženi operativni program kako bi utvrdila doprinosi li ciljevima iz članka 4., vodećim načelima iz članka 19. i odgovarajućem dijelu nacionalnog strateškog plana, uzimajući u obzir prethodnu (ex ante) evaluaciju iz članka 48.

Ako Komisija, u roku od dva mjeseca od primitka predloženog operativnog programa smatra da program nije u skladu s ciljevima utvrđenim u članku 4., vodećim načelima iz članka 19. ili odgovarajućim dijelom nacionalnog strateškog plana, ona može zatražiti od države članice da dostavi sve potrebne dodatne informacije te da, prema potrebi, na odgovarajući način izmijeni predloženi program.

6.   Nakon toga, država članica podnosi svoj operativni program Komisiji koja donosi odluku o njegovom odobrenju što je prije moguće, ali najkasnije četiri mjeseca od podnošenja.

Članak 18.

Trajanje i revizija operativnog programa

1.   Operativni program obuhvaća razdoblje od 1. siječnja 2007. do 31. prosinca 2013.

2.   Operativni se program može ponovo razmotriti ako se pojave veće poteškoće u njegovoj provedbi ili ako je bilo značajnih strateških izmjena ili zbog dobrog upravljanja i, prema potrebi, može se revidirati za preostalo razdoblje na inicijativu države članice ili Komisije, u dogovoru s dotičnom državom članicom, nakon odobrenja odbora za praćenje iz članka 63.

Revizija posebno uzima u obzir interim evaluaciju, godišnja izvješća o provedbi i godišnje provjere predviđene člankom 49., člankom 67. odnosno člankom 69. te važne promjene zajedničke ribarstvene politike.

3.   Komisija donosi odluku o zahtjevu za reviziju operativnog programa što je prije moguće, ali ne kasnije od dva mjeseca nakon što država članica podnese zahtjev, pod uvjetom da je sadržaj revidiranog operativnog programa u skladu s člankom 20. Detaljna pravila utvrđuju se u skladu s postupkom iz članka 101. stavka 3.

Članak 19.

Vodeća načela za operativni program

U pripremi operativnog programa iz članka 17. i provedbi operativnog programa države članice uzimaju u obzir sljedeća vodeća načela:

(a)	sukladnost s načelima zajedničke ribarstvene politike i nacionalnog strateškog plana, posebno kako bi se postigla stabilna i trajna ravnoteža između ribolovnog kapaciteta i ribolovnih mogućnosti;

(b)	poboljšanje usklađenog, uravnoteženog i održivog razvoja gospodarskih aktivnosti, radnih mjesta i ljudskih resursa, kao i zaštita i poboljšanje okoliša;

(c)	odgovarajuća raspodjela raspoloživih financijskih sredstava između prioritetnih osi i posebno, gdje je to bitno, odgovarajuću razinu financiranja operacija iz poglavlja I. glave IV. (Prioritetna os 1.: mjere za prilagodbu ribarske flote Zajednice);

(d)	promicanje operacija koje pridonose Lisabonskoj strategiji; Treba poticati operacije čiji je cilj promicanje održive razine zaposlenosti u sektoru ribarstva, posebno poboljšanjem kakvoće poslova, pružajući mladim ljudima pristup zanimanju i stimuliranjem inovativnosti u sektoru;

(e)

promicanje operacija koje pridonose strategiji iz Göteborga, a posebno onih aktivnosti koje povećavaju ekološku dimenziju u sektoru ribarstva. Potiču se operacije čiji je cilj smanjenje utjecaja koji aktivnosti u sektoru ribarstva imaju na okoliš te koje potiču primjenu proizvodnih metoda koje nisu štetne za okoliš;

(f)	poboljšanje stanja u vezi s ljudskim resursima u sektoru ribarstva pomoću operacija čiji je cilj nadograđivanje i diversifikacija stručnih vještina, razvijajući cjeloživotno obrazovanje te poboljšavajući uvjete rada i sigurnost;

(g)

poticanje operacija s visokom dodanom vrijednošću pomoću razvoja inovativnih mogućnosti koje osiguravaju visoke standarde kvalitete te zadovoljavaju potrebe potrošača u vezi s proizvodima ribarstva i akvakulture. Potiču se operacije koje među potrošačima promiču transparentnost proizvodnih metoda prihvatljivih za okoliš;

(h)	doprinos boljoj opskrbi i održivom razvoju tržišta proizvoda ribarstva i akvakulture u Zajednici;

(i)	promicanje, tijekom različitih faza provedbe operativnog programa, ravnoteže spolova u sektoru ribarstva pomoću operacija čiji je cilj prije svega smanjenje spolne segregacije na tržištu rada;

(j)	promicanje integriranog održivog razvoja ribarskih područja podupirući njihov prirodni potencijal i poboljšavajući kakvoću življenja;

(k)	prema potrebi, poboljšanje institucionalnih i administrativnih kapaciteta čiji je cilj ispravno vođenje zajedničke ribarstvene politike i učinkovita provedba operativnog programa.

Članak 20.

Sadržaj operativnog programa

1.   Operativni program sadrži:

(a)	sintezu stanja u područjima politike prihvatljivima za financiranje u smislu njihovih prednosti i slabosti;

(b)	opis i opravdanost odabranih prioritetnih osi, uzimajući u obzir odgovarajući dio nacionalnog strateškog plana i vodeća načela iz članka 19., kao i očekivani utjecaj koji proizlazi iz ex ante evaluacije iz članka 48.;

(c)

posebne ciljeve određene za svaku prioritetnu os. Ti se ciljevi količinski određuju, kada ih je moguće brojčano izraziti, koristeći ograničeni broj pokazatelja, uzimajući u obzir načelo proporcionalnosti. Ti pokazatelji moraju omogućiti mjerenje napretka u odnosu na početno stanje i učinkovitost posebnih ciljeva koji su određeni za svaku prioritetnu os;

(d)	sažeti opis glavnih mjera predviđenih za provedbu prioritetnih osi;

(e)	prema potrebi, informacije o komplementarnosti s mjerama u okviru EPFRR-a, Strukturnih fondova i Kohezijskog fonda;

(f)

financijski plan koji sadrži dvije tablice koje, svaka posebno, prikazuju, prema potrebi, sredstva namijenjena cilju konvergencije i cilju koji nije cilj konvergencije: i. tablicu u kojoj je za svaku godinu raščlanjen ukupni iznos financijskih sredstava predviđenih za pomoć iz EFR-a; ii. tablicu koja za cjelokupno programsko razdoblje i za svaku prioritetnu os utvrđuje iznos financijskih sredstava predviđenih za doprinos Zajednice i nacionalne javne doprinose, stopu doprinosa iz EFR-a za svaku prioritetnu os i iznos dodijeljen tehničkoj pomoći;

(g)

odredbe o provedbi operativnog programa koje uključuju: i. imenovanje tijela predviđenih člankom 58. koje je odredila država članica; ii. opis sustava evaluacije i praćenja, kao i sastava odbora za praćenje predviđenog člankom 63.; iii. podatke o tijelu koje je ovlašteno primati uplate Komisije i tijelu ili tijelima koja su odgovorna za plaćanja korisnicima; iv. opis postupaka za pokretanje i daljnji tijek financijskih tokova kako bi se osigurala njihova transparentnost; v. elemente kojima je cilj informiranje i promidžba o operativnom programu kako je navedeno u članku 51.; vi. opis postupaka koje dogovore Komisija i država članica za razmjenu računalnih podataka kako bi se ispunili uvjeti plaćanja, praćenja i evaluacije koji su utvrđeni ovom Uredbom;

(h)	informacije o primjeni članka 8.

2.   Za svaku prioritetnu os iz glave IV. država članica u svom operativnom programu određuje uvjete i postupke njihove primjene. U programu se mora jasno navesti svrha svake planirane prioritetne osi.

GLAVA IV.

PRIORITETNE OSI

POGLAVLJE 1.

Prioritetna os 1.: mjere prilagodbe ribarske flote Zajednice

Članak 21.

Područje primjene

Potpora EFR-a usmjerena na prilagodbu ribarske flote Zajednice odnosi se na:

(a)

javnu potporu vlasnicima ribarskih plovila i ribarima koji su pogođeni planovima prilagodbe ribolovnog napora ako ti planovi čine dio: i. planova obnove iz članka 5. Uredbe (EZ) br. 2371/2002; ii. hitnih mjera iz članaka 7. i 8. Uredbe (EZ) br. 2371/2002; iii. neproduljivanja sporazuma o ribarstvu između Zajednice i treće zemlje ili znatnog smanjivanja ribolovnih mogućnosti u okviru međunarodnog sporazuma ili nekog drugog sporazuma; iv. planova upravljanja iz članka 6. Uredbe (EZ) br. 2371/2002; v. mjera iz članaka 9. i 10. Uredbe (EZ) br. 2371/2002; vi. državnih planova povlačenja ribarskih plovila iz uporabe, koji su dio obveza utvrđenih člancima 11. do 16. Uredbe (EZ) br. 2371/2002 o prilagodbi ribolovnog kapaciteta ribarske flote Zajednice;

(b)	javnu potporu za privremenu obustavu ribolovnih aktivnosti u skladu s člankom 24. stavkom 1. točkom vii.;

(c)	ulaganja u ribarska plovila i selektivnost u skladu s člankom 25.;

(d)	javnu potporu za gospodarski ribolov koji se obavlja malim plovilima i u obalnom području. u skladu s člankom 26.;

(e)	društveno-gospodarsku naknadu za upravljanje ribarskom flotom Zajednice u skladu s člankom 27.;

(f)	javnu potporu u okviru planova spašavanja i restrukturiranja u skladu sa smjernicama Zajednice o državnim potporama za sanaciju i restrukturiranje poduzeća u poteškoćama (11).

Članak 22.

Sadržaj planova prilagodbe ribolovnog napora

1.   Svaka država članica u svom nacionalnom strateškom planu određuje svoju politiku prilagodbe ribolovnog napora s ciljem ispunjavanja obveza utvrđenih u članku 11. stavku 1. Uredbe (EZ) br. 2371/2002. Prednost daje financiranju operacija iz članka 21. točke (a) podtočke i.

2.   Planovi prilagodbe ribolovnog napora mogu uključivati sve relevantne mjere utvrđene u ovom poglavlju.

3.   U slučajevima predviđenim člankom 21. točkom (a) podtočkama i., ii. i iv., države članice donose planove prilagodbe ribolovnog napora u roku od šest mjeseci od datuma odluke Vijeća ili Komisije.

U slučajevima predviđenima člankom 21. točkom (a) podtočkom iii., države članice donose planove prilagodbe ribolovnog napora za ribarska plovila i ribare na koje ti slučajevi utječu, u roku od šest mjeseci nakon obavijesti od Komisije.

4.   Svake godine države članice u godišnjim i završnim izvješćima o provedbi iz članka 67. priopćuju rezultate postignute u provedbi svojih planova prilagodbe ribolovnog napora. Rezultati se mjere pomoću odgovarajućih pokazatelja koji su utvrđeni u operativnim programima.

Članak 23.

Javna potpora za trajnu obustavu ribolovnih aktivnosti

1.   EFR doprinosi financiranju trajne obustave ribolovnih aktivnosti ribarskih plovila, pod uvjetom da takva obustava čini dio plana prilagodbe ribolovnog napora iz članka 21. točke (a). Trajna obustava ribolovnih aktivnosti ribarskog plovila može se postići samo pomoću:

(a)	uništenja ribarskog broda;

(b)	njegove prenamjene, pod zastavom države članice i registriranog u Zajednici za aktivnosti izvan ribolova;

(c)	njegove prenamjene za potrebe postavljanja umjetnih brakova. Države članice osiguravaju da se prije obavljanja takvih operacija izradi procjena utjecaja na okoliš te da te aktivnosti doprinose ciljevima iz članka 38. stavka 2. točke (a).

Javna potpora za trajnu obustavu ribolovnih aktivnosti koja se plaća vlasnicima ribarskih plovila odnosi se na ribolovni kapacitet plovila i, prema potrebi, na pripadajuću povlasticu za ribolov.

2.   Trajna obustava ribolovnih aktivnosti ribarskih plovila programira se u obliku nacionalnih planova povlačenja ribarskih plovila iz uporabe, koji vrijede najviše dvije godine od datuma njihovog stupanja na snagu.

3.   Kako bi se olakšala provedba planova prilagodbe ribolovnog napora, države članice mogu objavljivati javne pozive na dostavu ponuda ili javne pozive na dostavu prijedloga.

Države članice također mogu odrediti razinu javne potpore uzimajući u obzir najbolji omjer cijene i učinkovitosti na temelju objektivnih kriterija, kao što su:

(a)	cijena ribarskog plovila na nacionalnom tržištu ili njegova osigurana vrijednost;

(b)	prihod ribarskog plovila;

(c)	starost ribarskog plovila i njegova tonaža izražena u GT ili snaga pogonskog stroja izražena u kW.

Članak 24.

Javna potpora za privremenu obustavu ribolovnih aktivnosti

1.   EFR može pridonositi financiranju mjera potpore ribarima i vlasnicima ribarskih plovila za privremenu obustavu ribolovnih aktivnosti tijekom razdoblja od 2007. do 2013., u maksimalnom trajanju od:

i.	12 mjeseci, s tim da se može produljiti za najviše 12 mjeseci, u okviru planova prilagodbe ribolovnog napora iz članka 21. točke (a) podtočke i.;

ii.	tri mjeseca u slučaju hitnih mjera država članica iz članka 8. Uredbe (EZ) br. 2371/2002, u okviru planova prilagodbe ribolovnog napora iz članka 21. točke (a) podtočke ii.;

iii.	šest mjeseci u slučaju hitnih mjera Komisije iz članka 7. Uredbe (EZ) br. 2371/2002, u okviru planova prilagodbe ribolovnog napora iz članka 21. točke (a) podtočke ii.;

iv.	šest mjeseci, s tim da se može produljiti za najviše šest mjeseci, u okviru planova prilagodbe ribolovnog napora iz članka 21. točke (a) podtočke iii.;

v.	osam mjeseci, u okviru planova prilagodbe ribolovnog napora iz članka 21. točke (a) podtočke iv. i planova upravljanja donesenih na državnoj razini u okviru mjera Zajednice za očuvanje resursa, gdje ti planovi predviđaju postupno smanjenje ribolovnog napora;

vi.	tri mjeseca u okviru planova sanacije i restrukturiranja iz članka 21. točke (f), tijekom razdoblja zamjene pogonskog stroja;

vii.	šest mjeseci u slučaju prirodne katastrofe te u slučaju odluke država članica o prekidu ribolova zbog javnog zdravlja, ili drugih izvanrednih okolnosti koje nisu posljedica mjera očuvanja resursa.

2.   Financijski doprinos iz EFR-a za mjere iz podtočaka i. do vi. stavka 1. po državi članici za čitavo razdoblje od 2007. do 2013. ne može prelaziti veći od sljedeća dva praga: 1 milijun eura ili 6 % financijske pomoći Zajednice dodijeljene sektoru u predmetnoj državi članici.

Međutim, ti se pragovi mogu premašiti u skladu s postupkom iz članka 101. stavka 3.

3.   Sezonska obustava ribolova koja se ponavlja iz godine u godinu ne uzima se u obzir za dodjelu naknada ili isplata na temelju ove Uredbe.

Članak 25.

Ulaganja u ribarska plovila i selektivnost

1.   EFR može doprinijeti financiranju opreme i modernizaciji ribarskih plovila starih pet godina ili više samo pod uvjetima iz ovog članka i u skladu s odredbama poglavlja III. Uredbe (EZ) br. 2371/2002.

2.   Takve se investicije mogu odnositi na poboljšanja sigurnosti na plovilu, radnih uvjeta, higijene, kakvoće proizvoda, energetske učinkovitosti i selektivnosti, pod uvjetom da se pri tom ne povećava sposobnost plovila da lovi ribu.

Potpora se ne dodjeljuje za izgradnju ribarskih plovila, kao ni za povećanje prostora za skladištenje.

3.   EFR može pomoći pri jednoj zamjeni pogonskog stroja po plovilu, pod uvjetom da:

(a)	za plovila kako su definirana u članku 26. stavku 1., novi motor ima jednaku ili manju snagu od starog;

(b)	za plovila čija duljina preko svega ne prelazi 24 metra, osim onih iz točke (a), novi motor ima najmanje 20 % manje snage od starog;

(c)	za koćarice čija je duljina preko svega veća od 24 metra, novi motor ima najmanje 20 % manje snage od starog, plovilo podliježe planu sanacije i restrukturiranja iz članka 21. točke (f) te način ribolova mora zamijeniti onim pri kojemu je potrošnja goriva manja.

4.   Smanjenje snage motora iz stavka 3. točaka (b) i (c) može postići skupina plovila za svaku kategoriju plovila iz točaka (b) i (c) navedenog stavka.

5.   Uvjeti za provedbu operacija predviđenih stavkom 4. mogu se utvrditi u skladu s postupkom iz članka 101. stavka 3.

6.   EFR može doprinijeti financiranju opreme i radova na modernizaciji:

(a)	koji omogućuju da se ulov čije odbacivanje nije više dopušteno zadrži na plovilu;

(b)	koji su dio projekata koji obuhvaćaju pripremu ili provjeru novih tehničkih mjera u ograničenom razdoblju koje određuje Vijeće ili Komisija;

(c)	koji omogućuju smanjenje utjecaja ribolova na negospodarske vrste;

(d)	koji omogućuju smanjenje utjecaja ribolova na ekosustave i morsko dno;

(e)

čija je svrha zaštita ulova i ribolovnih alata od grabežljivaca u prirodi, uključujući promjene materijala za dijelove ribolovnih alata, pod uvjetom da se time ne povećava ribolovni napor niti dovodi u pitanje selektivnost ribolovnih alata te da se uvedu sve odgovarajuće mjere kako bi se spriječilo fizičko oštećivanje grabežljivaca.

7.   EFR može doprinijeti financiranju ulaganja za postizanje selektivnosti ribolovnih alata uključujući najviše dvije zamjene ribolovnih alata u čitavom razdoblju od 2007. do 2013. pod uvjetom da:

(a)	je dotično ribarsko plovilo uključeno u plan prilagodbe ribolovnog napora iz članka 21. točke (a) podtočke i., mijenja svoju metodu ribolova i napušta dotično ribolovno područje te odlazi u drugo ribolovno područje gdje stanje resursa omogućuje ribolov; ili

(b)	novi alati imaju veću selektivnost i zadovoljavaju priznate ekološke kriterije i prakse koje nadilaze postojeće obveze na temelju prava Zajednice.

8.   EFR može doprinijeti financiranju prve zamjene ribolovnih alata:

(a)	za potrebe osiguranja usklađenosti s novim tehničkim zahtjevima o selektivnosti na temelju prava Zajednice. Potpora se može dodjeljivati do dana kada takvi zahtjevi postanu obvezni ili, u iznimnim slučajevima, u kratkom razdoblju nakon tog datuma koji može odrediti dotično pravo Zajednice;

(b)	za smanjenje utjecaja ribolova na nekomercijalne vrste.

Članak 26.

Gospodarski ribolov koji se obavlja malim plovilima i u obalnom području (mali obalni ribolov)

1.   Za potrebe ovog članka „mali obalni ribolov” znači ribolov koji obavljaju ribarska plovila čija ukupna duljina preko svega ne prelazi 12 metara i koja ne koriste povlačne alate iz popisa u tablici 3. Priloga I. Uredbi Komisije (EZ) br. 26/2004 od 30. prosinca 2003. o registru ribarske flote Zajednice (12).

2.   Ako EFR financira mjere u skladu s člankom 25. u korist malog obalnog ribolova (gospodarskog ribolova koji se obavlja malim plovilima i u obalnom području), stopa financijskog sudjelovanja privatnog sektora prikazana u skupini 2. tablice u Prilogu II. može biti smanjena za 20 postotnih bodova.

3.   EFR može doprinijeti financiranju društveno-gospodarskih mjera predviđenih člankom 27. u korist malog obalnog ribolova (gospodarskog ribolova koji se obavlja malim plovilima i u obalnom području).

4.   EFR može doprinijeti plaćanju premija ribarima i vlasnicima ribarskih plovila koji se bave malim obalnim ribolovom (gospodarskim ribolovom koji se obavlja malim plovilima i u obalnom području) kako bi se:

(a)	poboljšalo upravljanje i nadzor uvjeta pristupa određenim ribolovnim područjima;

(b)	promovirala organizacija proizvodnog, prerađivačkog i prodajnog lanca proizvoda ribarstva;

(c)	potaknuli dobrovoljni napori za smanjivanje ribolovnog napora u svrhu očuvanja resursa;

(d)	potaknula uporaba tehnoloških inovacija (selektivnije ribolovne tehnike koje nadilaze postojeće obveze na temelju prava Zajednice, ili inovacije za zaštitu alata i ulova od grabežljivaca) koje ne povećavaju ribolovni napor;

(e)	poboljšala strukovna znanja i osposobljavanje na području sigurnosti.

Članak 27.

Društveno-gospodarska kompenzacija za upravljanje ribarskom flotom Zajednice

1.   EFR može doprinijeti financiranju društveno-gospodarskih mjera koje predlažu države članice za ribare na koje utječe razvoj u ribolovu te koje uključuju:

(a)	diversifikaciju aktivnosti s ciljem promicanja višestrukih poslova za ribare;

(b)	nadogradnju stručnih vještina, posebno za mlade ribare;

(c)	planove za prekvalificiranje za zanimanja izvan područja ribolova na moru;

(d)	rani odlazak iz sektora ribarstva, uključujući rano umirovljenje;

(e)

neobnovljivu naknadu ribarima koji su radili na plovilu najmanje dvanaest mjeseci kao ribari, pod uvjetom da je ribarsko plovilo na kojem su korisnici bili zaposleni bilo predmet trajne obustave ribarskih aktivnosti u smislu članka 23. Ta se naknada refundira na osnovi pro rata temporis ako u razdoblju kraćem od godinu dana od isplate naknade korisnici ponovno počnu raditi kao ribari.

2.   EFR može doprinijeti plaćanju pojedinačnih premija ribarima mlađim od 40 godina koji mogu dokazati da su barem pet godina radili kao ribari ili imaju ekvivalentnu stručnu osposobljenost te koji prvi put stječu djelomično ili potpuno vlasništvo nad ribarskim plovilom čija duljina preko svega nije veća od 24 metra i koje je opremljeno za ribolov na moru i staro je između 5 i 30 godina.

3.   Premija ne smije prelaziti 15 % troška stjecanja vlasništva niti biti veća od 50 000 eura.

4.   Uvjeti određeni u stavku 1. točki (e) i stavku 2. mogu se promijeniti u skladu s postupkom iz članka 101. stavka 3.

POGLAVLJE II.

Prioritetna os 2.: akvakultura, slatkovodni ribolov, prerada i trženje proizvodima ribarstva i akvakulture

Članak 28.

Područje primjene intervencija u proizvodnji u akvakulturi

1.   Potpora namijenjena proizvodnji u akvakulturi može se dodijeliti za sljedeće:

(a)	mjere za proizvodna ulaganja u akvakulturu;

(b)	mjere zaštite okoliša u akvakulturi;

(c)	mjere za zaštitu javnog zdravlja;

(d)	mjere za zaštitu zdravlja životinja.

2.   Za prijenos vlasništva nad poduzećem ne dodjeljuje se potpora Zajednice.

3.   Potpora iz stavka 1. može doprinijeti cjeloživotnom obrazovanju.

4.   S obzirom na operacije iz članaka 29., 31. i 32. ako se provode u svrhu osiguranja sukladnosti sa standardima iz prava Zajednice o okolišu, zdravlju ljudi ili životinja, higijeni ili dobrobiti životinja, potpora se može dodjeljivati do datuma kada standardi postanu obavezni za poduzeća.

5.   Države članice osiguravaju postojanje odgovarajućih mehanizama kako bi se izbjegli kontraproduktivni učinci, posebno opasnost od stvaranja viška proizvodnih kapaciteta ili negativnih učinaka na politiku očuvanja ribolovnih resursa.

6.   Za operacije predviđene Prilogom II. Direktivi Vijeća 85/337/EEZ od 27. lipnja 1985. o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš (13), potpora se dodjeljuje samo ako se dostave podaci iz Priloga IV. navedenoj Direktivi.

Članak 29.

Mjere za proizvodna ulaganja u akvakulturu

1.   EFR može podupirati ulaganja u izgradnju, proširenje, opremu i modernizaciju proizvodnih objekata, posebno u svrhu poboljšanja radnih uvjeta, higijene, zdravlja ljudi ili životinja te kakvoće proizvoda, smanjivanja negativnih utjecaja ili povećanja pozitivnih učinaka na okoliš. Ulaganja moraju pridonositi jednom ili više sljedećih ciljeva:

(a)	diversifikaciji prema novim vrstama i proizvodnji vrsta koje imaju dobre izglede za uspjeh na tržištu;

(b)	provedbi metoda uzgoja koje znatno smanjuju negativni utjecaj ili povećavaju pozitivne učinke na okoliš u usporedbi s uobičajenom praksom u sektoru akvakulture;

(c)	potpori tradicionalnim aktivnostima u akvakulturi koje su važne za očuvanje i razvoj gospodarske i društvene strukture i okoliša;

(d)	potpori za kupovanje opreme čiji je cilj zaštita ribogojilišta od grabežljivaca u prirodi;

(e)	poboljšanju radnih i sigurnosnih uvjeta radnika u akvakulturi.

2.   Potpora ulaganjima ograničena je na:

(a)	mikro, mala i srednja poduzeća; i

(b)	poduzeća koja nisu obuhvaćena definicijom iz članka 3. točke (f), s manje od 750 zaposlenika ili s prometom manjim od 200 milijuna eura.

3.   Odstupajući od stavka 2., u najudaljenijim regijama i na vanjskim grčkim otocima, potpora se može dodijeliti svim poduzećima.

4.   Države članice osiguravaju da se prednost daje mikro i malim poduzeća.

Članak 30.

Akva-okolišne mjere

1.   EFR može poduprijeti dodjeljivanje naknade za uporabu proizvodnih metoda u uzgoju koje pomažu zaštiti i poboljšanju okoliša i očuvanju prirode.

2.   Svrha potpore je promicati:

(a)	oblike akvakulture koji uključuju zaštitu i poboljšanje okoliša, prirodnih resursa, genetske raznolikosti te upravljanje krajolikom i tradicionalnim odlikama područja na kojima se obavlja uzgoj;

(b)

sudjelovanje u sustavu Zajednice za upravljanje okolišem i neovisno ocjenjivanje koji je osnovan Uredbom (EZ) br. 761/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. ožujka 2001. o dopuštanju dobrovoljnog sudjelovanja organizacija u Programu Zajednice za upravljanje okolišem i neovisno ocjenjivanje (EMAS) (14);

(c)	organsku akvakulturu u smislu Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2092/91 od 24. lipnja 1991. o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda i označivanju tako proizvedenih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda (15);

(d)	održivu akvakulturu koja je u skladu sa specifičnim okolišnim ograničenjima koja proizlaze iz proglašavanja područja obuhvaćenih mrežom NATURA 2000 u skladu s Direktivom Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (16).

3.   Kako bi primali naknadu prema ovome članku, korisnici naknade moraju se obvezati da će najmanje pet godina ispunjavati akva-okolišne zahtjeve koji nadilaze puku primjenu uobičajene dobre prakse u akvakulturi. Za dobivanje potpore iz stavka 2. točke (a) potrebno je prethodnom ocjenom utjecaja na okoliš koju su obavila nadležna tijela koje je odredila država članica dokazati ekološke prednosti ispunjavanja tih obveza.

4.   Države članice izračunavaju naknadu na temelju jednog ili više sljedećih kriterija:

(a)	nastaloga gubitka prihoda;

(b)	dodatnih troškova koji proizlaze iz primjene akva-okolišnih metoda;

(c)	potrebe za pružanjem financijske potpore za provedbu projekta;

(d)	specifičnih nepovoljnosti ili troškova ulaganja za jedinice koje se nalaze unutar ili u blizini područja obuhvaćenih mrežom NATURA 2000.

5.   Jednokratna nadoknada dodjeljuje se:

(a)	u skladu sa stavkom 2. točkom (a), na temelju najvišeg iznosa po hektaru područja poduzeća na koje se primjenjuju akva-okolišne obveze;

(b)	u skladu sa stavkom 2. točkom (c), za najviše dvije godine u razdoblju prijelaza poduzeća na organsku proizvodnju;

(c)	u skladu sa stavkom 2. točkom (d), za najviše dvije godine od dana odluke o proglašenju područja obuhvaćenog mrežom NATURA 2000 te samo za uzgojne jedinice koje su postojale prije te odluke.

Članak 31.

Mjere za zaštitu javnog zdravlja

1.   EFR može doprinijeti financiranju naknada uzgajivačima mekušaca za privremenu obustavu izlova uzgojenih mekušaca. Naknada se može dodijeliti ako se radi zaštite javnog zdravlja, a zbog onečišćenja mekušaca uzrokovanog proliferacijom planktona koji proizvodi toksine ili prisutnošću planktona koji sadrži biotoksine mora privremeno obustaviti izlov:

—	na više od četiri uzastopna mjeseca, ili

—	ako pretrpljen gubitak zbog privremene obustave izlova iznosi više od 35 % godišnjeg prometa dotičnog poduzeća, izračunatog na osnovi prosječnog prometa poduzeća u protekle tri godine.

Naknada se može dodjeljivati najdulje 12 mjeseci u ukupnom programskom razdoblju.

Članak 32.

Mjere za zaštitu zdravlja životinja

EFR može doprinijeti financiranju mjera suzbijanja i iskorjenjivanja bolesti u akvakulturi na temelju uvjeta iz Odluke Vijeća 90/424/EEZ od 26. lipnja 1990. o troškovima u području veterinarstva (17).

Članak 33.

Slatkovodni ribolov

1.   Za potrebe ovog članka „slatkovodni ribolov” je ribolov koji se u gospodarske svrhe obavlja plovilima koja djeluju isključivo na kopnenim vodama ili pomoću drugih naprava koje se koriste za ribolov na ledu.

2.   Potpora za slatkovodni ribolov može obuhvaćati ulaganja za izgradnju, proširenje, opremu i modernizaciju objekata za slatkovodni ribolov, s ciljem poboljšanja sigurnosti, radnih uvjeta, higijene i kakvoće proizvoda, zdravlja ljudi ili životinja ili smanjivanja negativnih utjecaja ili povećanja pozitivnih učinaka na okoliš.

Ulaganja na plovila mogu se podupirati u skladu s odgovarajućim odredbama iz članka 25.

3.   EFR može poduprijeti prenamjenu plovila koja se koriste za slatkovodni ribolov na druge djelatnosti izvan područja ribolova. Državna tijela poduzimaju odgovarajuće mjere kako bi osigurala da se plovila koja primaju pomoć EFR-a na temelju ovog stavka neće vratiti u djelatnost ribolova.

4.   Ako su u pravnom aktu Zajednice propisane mjere za obnovu vrsta koje se pojavljuju u kopnenim vodama, EFR može dodijeliti potporu mjerama za privremenu obustavu aktivnosti slatkovodnog ribolova za ribare i vlasnike plovila koji djeluju isključivo na kopnenim vodama. Potpora je ograničena na ukupno trajanje od najviše 12 mjeseci u cijelom programskom razdoblju za dotična plovila.

5.   Za prijenos vlasništva nad poduzećem ne dodjeljuje se potpora Zajednice.

6.   Ne dovodeći u pitanje odredbe stavaka 3. i 4., potpora se ne može dodijeliti za trajnu ili privremenu obustavu ribolovnih aktivnosti i izgradnju plovila koja djeluju na kopnenim vodama.

7.   Uvjete za potporu ne ispunjavaju ona ulaganja koja bi mogla ugroziti ravnotežu između veličine flote i odgovarajućih raspoloživih ribljih resursa.

8.   Upravljačko tijelo poduzima sve potrebne mjere kako bi osiguralo da plovila koja primaju financijsku pomoć EFR-a u okviru ovog članka nastave djelovati isključivo na kopnenim vodama.

Članak 34.

Ulaganja u preradu i trženje

1.   EFR može poduprijeti ulaganja u preradu i trženje proizvodima ribarstva i akvakulture.

2.   Za prijenos vlasništva nad poduzećem ne dodjeljuje se potpora Zajednice.

3.   EFR također može podupirati cjeloživotno obrazovanje.

4.   Uvjete za potporu ne ispunjavaju ona ulaganja koja se odnose na proizvode ribarstva i akvakulture koji se upotrebljavaju i prerađuju za potrebe drukčije od onih za ljudsku potrošnju, uz izuzetak ulaganja namijenjenih isključivo za obradu, preradu i trženje otpacima proizvoda ribarstva i akvakulture.

5.   Ako se operacije ostvaruju za potrebe osiguranja sukladnosti sa standardima iz prava Zajednice u vezi s okolišem, zdravljem ljudi ili životinja, higijenom ili dobrobiti životinja, potpora se može dodjeljivati do dana kada standardi postanu obvezni za poduzeće.

Članak 35.

Prihvatljive mjere u preradi i stavljanju na tržište

1.   EFR može podupirati izgradnju, proširenje, opremanje i modernizaciju poduzeća koncentrirajući se posebno na postizanje jednog ili više sljedećih ciljeva:

(a)	poboljšanje radnih uvjeta;

(b)	poboljšanje i praćenje uvjeta javnog zdravlja i higijenskih uvjeta ili kakvoće proizvoda;

(c)	proizvodnja visokokvalitetnih proizvoda za specifične tržišne niše;

(d)	smanjivanje negativnih utjecaja na okoliš;

(e)	poboljšanje uporabe vrsta koje se malo koriste, nusproizvoda i otpadaka;

(f)	proizvodnja ili trženje novim proizvodima, primjena novih tehnologija ili razvoj inovativnih metoda proizvodnje;

(g)	trženje proizvoda koji uglavnom dolaze sa lokalnih iskrcajnih mjesta i iz lokalnog uzgoja.

2.   Opći cilj ulaganja je promicanje održivog zapošljavanja u sektoru ribarstva.

3.   Potpora ulaganjima ograničena je na:

(a)	mikro, mala i srednja poduzeća; te

(b)	poduzeća koja nisu obuhvaćena definicijom iz članka 3. točke (f), s manje od 750 zaposlenika ili s prometom manjim od 200 milijuna eura.

4.   Odstupajući od stavka 3., u najudaljenijim regijama i na vanjskim grčkim otocima, potpora se može dodijeliti svim poduzećima.

5.   Države članice osiguravaju da prednost imanju mikro i mala poduzeća.

6.   Potpora Zajednice ne dodjeljuje se ulaganjima koja se odnose na prodaju krajnjem potrošaču.

POGLAVLJE III.

Prioritetna os 3.: mjere od zajedničkog interesa

Članak 36.

Područje primjene intervencija

1.   EFR može podupirati mjere od zajedničkog interesa čije je područje primjene šire od onog koji imaju mjere koje inače poduzimaju privatna poduzeća te koje pomažu da se ispune ciljevi zajedničke ribarstvene politike.

2.   Ove se mjere mogu odnositi na:

(a)	zajednička djelovanja;

(b)	zaštitu i razvoj vodene faune i flore;

(c)	ribarske luke, iskrcajna mjesta i zakloništa;

(d)	razvoj novih tržišta i promotivne kampanje;

(e)	pilot-projekte;

(f)	preinaku ribarskih plovila u svrhu njihove prenamjene.

Članak 37.

Zajednička djelovanja

1.   EFR može podupirati mjere od zajedničkog interesa koje se provode uz aktivnu potporu samih gospodarskih subjekata ili organizacija koje djeluju u ime proizvođača ili drugih organizacija koje priznaje država članica te čiji je cilj posebno:

(a)	održivo doprinositi boljem upravljanju ili očuvanju resursa;

(b)	promicati selektivne ribolovne metode ili alate te smanjivati prilov;

(c)	uklanjati izgubljene ribolovne alate s morskog dna u svrhu sprečavanja fantomskog ribolova;

(d)	poboljšati radne uvjete i sigurnost na radu;

(e)	doprinijeti transparentnosti tržišta proizvoda ribarstva i akvakulture, uključujući sljedivost;

(f)	poboljšati kvalitetu i sigurnost hrane;

(g)	razvijati, restrukturirati ili poboljšati ribogojilišta;

(h)	ulaganja u opremu za proizvodnju, preradu ili trženje te infrastrukturu uključujući opremu za obradu otpadaka;

(i)	nadogradnja stručnih vještina ili razvoj novih metoda i sredstava osposobljavanja;

(j)	promicati partnerstvo između znanstvenika i poduzetnika u sektoru ribarstva;

(k)	umrežavanje i razmjena iskustava i najbolje prakse između organizacija koje promiču jednake mogućnosti između muškaraca i žena i drugih interesnih skupina;

(l)	pridonositi ciljevima koji su za mali obalni ribolov (gospodarski ribolov koji se obavlja malim plovilima i u obalnom području) utvrđeni u članku 26. stavku 4.;

(m)	poboljšavanje upravljanja i nadzora uvjeta pristupa ribolovnim područjima, posebno pomoću izrade lokalnih planova upravljanja koje odobravaju nadležna državna tijela;

(n)	stvarati organizacije proizvođača priznate na temelju Uredbe Vijeća (EZ) br. 104/2000 od 17. prosinca 1999. o zajedničkoj organizaciji tržišta proizvodima ribarstva i akvakulture (18), njihovo restrukturiranje i provedba njihovih planova za poboljšanje kakvoće;

(o)	provođenje studija izvedivosti koje se odnose na promicanje partnerstva s trećim zemljama u sektoru ribarstva.

Potpora iz točke (n) dodjeljuje se najdulje tri godine od datuma priznanja ili nakon dana odluke o restrukturiranju organizacije proizvođača, i tijekom te tri godine je degresivna.

Članak 38.

Mjere zaštite i razvoja vodene faune i flore

1.   EFR može podupirati mjere od zajedničkog interesa namijenjene zaštiti i razvoju vodene faune i flore te istodobnom poboljšanju vodenog okoliša.

2.   Te se mjere odnose na:

(a)	izgradnju ili postavljanje nepokretnih ili pokretnih objekata namijenjenih zaštiti i razvoju vodene faune i flore; ili

(b)	rehabilitaciju kopnenih voda, uključujući područja mriještenja i migracijske putove za migratorne vrste; ili

(c)	zaštitu i poboljšanje okoliša u okviru mreže NATURA 2000 ako se ta područja neposredno odnose na ribolovne aktivnosti, ne uključujući operativne troškove.

Potpora se ne dodjeljuje za izravno poribljavanje, osim ako pravnim aktom Zajednice to nije isključivo predviđeno kao mjera očuvanja.

3.   Mjere trebaju provoditi javna ili polu-javna tijela, priznate sektorske organizacije ili druga tijela koja za te potrebe imenuje država članica.

Članak 39.

Ribarske luke, iskrcajna mjesta i zakloništa

1.   EFR može podupirati ulaganja u postojeće javne ili privatne ribarske luke koje su u interesu ribara i proizvođača u akvakulturi koji ih koriste, s ciljem poboljšanja ponuđenih usluga.

EFR također može podupirati ulaganja u restrukturiranje iskrcajnih mjesta i poboljšanje uvjeta iskrcaja ribe koji obavljaju obalni ribari na postojećim iskrcajnim mjestima određenim od strane nadležnih državnih tijela.

2.   Ulaganja se posebno odnose na:

(a)	poboljšanje uvjeta u kojima se proizvodi ribarstva i akvakulture iskrcavaju, prerađuju, skladište u lukama i prodaju;

(b)	opskrbu gorivom, ledom, vodom i strujom;

(c)	opremu za popravak i održavanje ribarskih plovila;

(d)	izgradnju, modernizaciju i proširenje pristaništa kako bi se povećala sigurnosti tijekom iskrcaja ili utovara;

(e)	kompjutorizirano upravljanje ribolovnim aktivnostima;

(f)	poboljšanje uvjeta rada i sigurnosti na radu;

(g)	skladištenje i obrada otpada;

(h)	mjere za smanjenje količine odbačenog ulova.

3.   Kako bi se poboljšala sigurnost ribara, EFR također može podupirati ulaganja vezana uz sigurnost pri izgradnji ili modernizaciji malih ribarskih zakloništa.

Članak 40.

Razvoj novih tržišta i promotivne kampanje

1.   EFR može podupirati mjere od zajedničkog interesa namijenjene provedbi politike poboljšanja kvalitete i vrijednosti, razvoju novih tržišta ili promotivnih kampanja za proizvode ribarstva i akvakulture.

2.   Operacije se ne smiju odnositi na trgovačke marke ili upućivati na određene države ili zemljopisna područja, osim u slučaju proizvoda priznatih na temelju uvjeta iz Uredbe Vijeća (EZ) br. 510/2006 od 20. ožujka 2006. o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda (19).

3.   Te se mjere posebno odnose na:

(a)	provođenje regionalnih, nacionalnih i transnacionalnih promotivnih kampanja za proizvode ribarstva i akvakulture;

(b)	opskrbljivanje tržišta viškovima ili premalo iskorištavanim vrstama koje se obično odbacuju ili nemaju nikakvu tržišnu vrijednost;

(c)	provedbu politike kvalitete za proizvode ribarstva i akvakulture;

(d)	promicanje proizvoda dobivenih uporabom metoda koje imaju neznatan utjecaj na okoliš;

(e)	promicanje proizvoda priznatih na temelju uvjeta iz Uredbe (EZ) br. 510/2006;

(f)	certifikaciju kvalitete, uključujući stvaranje oznaka i certificiranje proizvoda koji su ulovljeni ili uzgajani upotrebom metoda proizvodnje koje su prihvatljive za okoliš;

(g)	kampanje za poboljšanje ugleda proizvoda ribarstva i akvakulture te ugleda sektora ribarstva;

(h)	provedba istraživanja tržišta.

Članak 41.

Pilot-projekti

1.   EFR može podupirati pilot-projekte, uključujući eksperimentalnu uporabu selektivnijih ribolovnih tehnika, čiji je cilj stjecanje i širenje novih tehničkih znanja i koje u partnerstvu sa znanstvenim ili tehničkim tijelom provodi gospodarski subjekt, priznato sektorsko udruženje ili bilo koje drugo nadležno tijelo koje za te potrebe odredi država članica.

2.   Pilot-projekti predviđeni stavkom 1. mogu:

(a)	testirati, u uvjetima koji su slični stvarnim uvjetima u proizvodnom sektoru, tehničku i ekonomsku održivost inovativne tehnologije s ciljem stjecanja i širenja tehničkih ili ekonomskih znanja o tehnologiji koja se ispituje;

(b)	omogućiti provođenje testiranja planova upravljanja i planova raspodjele ribolovnog napora, uključujući, prema potrebi, uspostavljanje zona zabrane ribolova kako bi se ocijenile biološke i financijske posljedice i eksperimentalnog poribljavanja;

(c)	razvijati i testirati metode za poboljšanje selektivnosti ribolovnog alata, smanjenje prilova, količine odbačenog ulova ili utjecaja na okoliš, posebno na morsko dno;

(d)	testirati alternativne tipove tehnika upravljanja ribolovom.

Pilot-projekt uvijek uključuje odgovarajuće znanstveno praćenje kako bi se dobili značajni rezultati.

3.   Rezultati pilot-projekta financiranih u skladu sa stavkom 1. predmet su tehničkih izvješća koja su dostupna javnosti.

Članak 42.

Preinaka ribarskih plovila u svrhu njihove prenamjene

EFR može podupirati preinaku ribarskih plovila radi njihove prenamjene, pod zastavom države članice i registrirane u Zajednici, za obrazovne ili istraživačke potrebe u sektoru ribarstva ili za obavljanje drugih aktivnosti izvan područja ribarstva. Te se operacije ograničavaju na javna ili polujavna tijela.

POGLAVLJE IV.

Prioritetna os 4.: održivi razvoj ribarskih područja

Članak 43.

Područje primjene pomoći

1.   EFR može pružati pomoć, komplementarnu ostalim instrumentima Zajednice, za održivi razvoj i poboljšanje kakvoće života na ribarskim područjima koja ispunjavaju uvjete za potporu, kao dio cjelokupne strategije koja podupire provedbu ciljeva zajedničke ribarstvene politike, posebno vodeći računa o njezinim društveno-gospodarskim učincima.

2.   Mjerama održivog razvoja ribarskih područja nastoji se:

(a)	održati gospodarski i socijalni prosperitet tih područja te dodati vrijednost proizvodima ribarstva i akvakulture;

(b)	zadržati i razvijati radna mjesta na ribarskim područjima pomoću potpore za diversifikaciju ili gospodarsko i socijalno restrukturiranje područja koja se suočavaju s društveno-gospodarskim poteškoćama zbog promjena u sektoru ribarstva;

(c)	promicati kvalitetu priobalnog okoliša;

(d)	promicati suradnju na nacionalnoj i transnacionalnoj razini među ribarskim područjima.

3.   Područje ribarstva koje je izabrano za dodjelu pomoći ograničeno je u odnosu na veličinu te je, kao opće pravilo, manje od razine NUTS III. zajedničkog razvrstavanja prostornih jedinica za statistiku u smislu Uredbe (EZ) br. 1059/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. svibnja 2003. o uspostavi zajedničkog razvrstavanja prostornih jedinica za statistiku (NUTS) (20). Sa zemljopisnog, gospodarskog i socijalnoga gledišta, to područje treba biti dovoljno homogeno.

4.   Pomoć treba biti namijenjena, kao prioritet, područjima:

(a)	s niskom gustoćom naseljenosti; ili

(b)	u kojima je smanjen ribolov; ili

(c)	manjim ribarskim zajednicama.

5.   Država članica izvješćuje Komisiju o područjima odabranim za financiranje u okviru ove prioritetne osi te uključuje ove podatke u sljedeće godišnje izvješće o provedbi iz članka 67.

Članak 44.

Prihvatljive mjere

1.   Potpora održivom razvoju ribarskih područja može se dodijeliti za:

(a)	jačanje konkurentnosti ribarskih područja;

(b)	restrukturiranje i preusmjeravanje gospodarskih aktivnosti, posebno promovirajući ekoturizam, pod uvjetom da te aktivnosti nemaju za posljedicu povećanje ribolovnog napora;

(c)	diversifikaciju aktivnosti promicanjem veće zaposlenosti za ribare pomoću stvaranja dodatnih radnih mjesta izvan sektora ribarstva;

(d)	dodavanje vrijednosti proizvodima ribarstva;

(e)	podupiranje infrastrukture i usluga koje se odnose na male sektore ribolova i turizma u korist malih ribarskih zajednica;

(f)	zaštitu okoliša na ribarskim područjima kako bi se očuvala njegova privlačnost, obnavljanje i razvoj priobalnih mjestanaca i sela s ribolovnim aktivnostima te zaštitu i poboljšanje prirodnog i arhitektonskog naslijeđa;

(g)	obnovu proizvodnog potencijala u sektoru ribarstva nakon što mu je prirodnom ili industrijskom katastrofom nanesena šteta;

(h)	promicanje međuregionalne i transnacionalne suradnje među grupama u ribarskim područjima, uglavnom putem umrežavanja i širenjem najbolje prakse;

(i)	stjecanje vještina i olakšavanje pripreme i provedbe strategije lokalnog razvoja;

(j)	doprinos tekućim troškovima skupina.

2.   EFR također može financirati do najviše 15 % uključene prioritetne osi, mjere kao što su promicanje i poboljšanje stručnih vještina, prilagodljivost radnika te pristup tržištu rada, posebno u korist žena, pod uvjetom da su navedene mjere sastavni dio strategije održivog razvoja te da su neposredno povezane s mjerama opisanim u stavku 1.

3.   Potpora dodijeljena na temelju stavka 1. može uključivati mjere predviđene poglavljima I., II. i III., izuzimajući mjere predviđene člancima 23. i 24. Ako se potpora dodjeljuje za operacije koje odgovaraju ovim mjerama, primjenjuju se odgovarajući uvjeti i ljestvice doprinosa za pojedinu operaciju koje su utvrđene u poglavljima I., II. i III. te Prilogu II.

4.   Korisnici potpore iz točaka (b) i (c) stavka 1. i iz stavka 2. moraju biti ili radnici u sektoru ribarstva ili osobe čiji je posao povezan s tim sektorom.

5.   Tekući troškovi za grupe ne smiju prelaziti, kao opće pravilo, 10 % ukupnog proračuna dodijeljenog ribarskom području. Iznimno, države članice mogu odlučiti prijeći ovaj prag od slučaja do slučaja, posebno ako se grupe ne mogu uspostaviti na temelju postojećih iskusnih organizacija.

6.   Ako je mjera iz ovog članka također prihvatljiva u okviru drugog instrumenta potpore Zajednice, država članica mora u svom operativnom programu jasno navesti podupire li tu mjeru EFR ili drugi instrument potpore Zajednice.

Članak 45.

Sudjelovanje u održivom razvoju ribarskih područja

1.   Mjere potpore održivom razvoju ribarskih područja na određenom području provode lokalna tijela ili skupine („skupina”) koje zastupaju javne i privatne partnere iz različitih lokalnih relevantnih društveno-gospodarskih sektora i koje, u skladu s načelom proporcionalnosti, imaju odgovarajuće administrativne i financijske sposobnosti za provedbu potpore i osiguranje uspješnog obavljanja operacija. Skupina se treba temeljiti, kad je god to moguće, na postojećim organizacijama s iskustvom.

2.   Skupina predlaže i provodi integriranu strategiju lokalnog razvoja koja se temelji na pristupu „odozdola prema gore” u dogovoru s upravljačkim tijelom.

3.   Područje koje pokriva jedna grupa treba biti jedinstveno i imati dostatnu kritičnu masu u smislu ljudskih, financijskih i gospodarskih resursa za potporu izvedivoj strategiji lokalnog razvoja.

4.   Skupina odabire operacije u okviru strategije lokalnog razvoja i one odgovaraju mjerama iz članka 44. Većinu operacija vodi privatni sektor.

5.   Države članice ili regije, ovisno o specifičnoj prirodi njihove institucionalne strukture, mogu poticati povezivanje u mreže u svrhu širenja informacija i posebno razmjene najbolje prakse.

POGLAVLJE V.

Prioritetna os 5.: tehnička pomoć

Članak 46.

Tehnička pomoć

1.   Na inicijativu i/ili u ime Komisije, EFR može, do gornje granice od 0,8 % godišnje dodijeljenih sredstava, financirati mjere pripreme, praćenja, administrativne i tehničke pomoći, evaluacije i revizije koje su potrebne za provedbu ove Uredbe.

Te se mjere provode u skladu s člankom 53. stavkom 2. Uredbe (EZ, Euratom) br. 1605/2002 i svim drugim relevantnim odredbama navedene Uredbe i njezinih provedbenih pravila koja se primjenjuju na ovaj oblik izvršenja općeg proračuna Europske unije.

Te mjere uključuju:

(a)	evaluacije, stručna izvješća, statistiku i studije, uključujući one opće prirode koje se odnose na djelovanje EFR-a;

(b)	mjere koje su usmjerene na partnere, korisnike pomoći EFR-a i širu javnost, uključujući mjere informiranja;

(c)	mjere za širenje informacija, umrežavanje, povećavanje osviještenosti, promicanje suradnje i razmjene iskustava u cijeloj Zajednici;

(d)	uspostavljanje, djelovanje i međusobno povezivanje računalnih sustava za upravljanje, praćenje, inspekciju i evaluaciju;

(e)	poboljšanje metoda evaluacije i razmjenu informacija o praksi u tom području;

(f)	uspostavljanje transnacionalnih mreža i mreža Zajednice koje povezuju sudionike u održivom razvoju ribarskih područja s ciljem poticanja razmjene iskustva i najbolje prakse, poticanja i provedbe međuregionalne i transnacionalne suradnje te širenja informacija.

2.   Na inicijativu države članice, EFR u okviru operativnog programa može financirati aktivnosti koje se odnose na pripremu, upravljanje, praćenje, evaluaciju, promidžbu, kontrolu i reviziju operativnog programa, kao i umrežavanje, i to do najviše 5 % njegovog ukupnog iznosa. Iznimno i u opravdanim okolnostima, taj se prag može premašiti.

3.   Na inicijativu države članice, EFR također može financirati aktivnosti u okviru operativnog programa koje se odnose na poboljšanje administrativnih mogućnosti države članice čije su sve regije prihvatljive u okviru cilja konvergencije.

4.   Vrste tehničke pomoći iz stavka 1. donose se u skladu s postupkom iz članka 101. stavka 2.

GLAVA V.

UČINKOVITOST POMOĆI I PROMIDŽBA

POGLAVLJE I.

Evaluacija operativnih programa

Članak 47.

Opće odredbe

1.   Operativni program podliježe ex ante evaluaciji, interim evaluaciji i ex post evaluaciji u skladu s odredbama članaka 48., 49. i 50.

Cilj evaluacija je poboljšanje kakvoće i učinkovitost pomoći iz EFR-a i provedbu operativnog programa. Njima se također ocjenjuje učinak s obzirom na vodeća načela utvrđena u članku 19., odgovarajući dio nacionalnog strateškog plana i specifične probleme s kojima se suočavaju države članice, vodeći pritom računa o potrebama održivog razvoja u sektoru ribarstva i o utjecaju na okoliš.

2.   Učinkovitost pomoći iz EFR-a ocjenjuje se na temelju sljedećih kriterija:

(a)	cjelokupnog utjecaja EFR-a na ciljeve utvrđene u članku 4.;

(b)	utjecaja prioritetnih osi uključenih u operativni program.

3.   Evaluacije iz prvog podstavka stavka 1. se provode u okviru odgovornosti države članice ili Komisije, prema potrebi, u skladu s načelom proporcionalnosti i na temelju partnerstva između Komisije i države članice.

4.   Države članice osiguravaju ljudske i financijske resurse potrebne za obavljanje evaluacija, organiziraju pripremanje i prikupljanje potrebnih podataka te koriste različite vrste informacija koje pruža sustav praćenja.

5.   Metode i standardi koje treba primjenjivati pri evaluaciji određuju se u skladu s postupkom iz članka 101. stavka 3.

6.   Evaluacije provode ocjenjivači koji su neovisni od tijela iz članka 58. Rezultati se objavljuju, osim ako se tijelo nadležno za evaluaciju tome izričito ne usprotivi u skladu s odredbama Uredbe (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije (21).

7.   Evaluacije se financiraju iz proračuna za tehničku pomoć operativnog programa ako se provode u okviru odgovornosti države članice, te iz proračuna za tehničku pomoć Komisije, ako se provode u okviru njezine odgovornosti.

Članak 48.

Ex ante evaluacija

1.   Cilj ex ante evaluacije je osigurati sukladnost između vodećih načela određenih u članku 19., odgovarajućeg dijela nacionalnog strateškog plana i operativnog programa, kao i optimizacija dodjele proračunskih sredstava u okviru operativnog programa i poboljšanje kakvoće programiranja.

2.   Države članice provode ex ante evaluaciju na razini operativnog programa u skladu s načelom proporcionalnosti i u skladu s metodama i standardima evaluacije koje se utvrđuju u skladu s postupkom iz članka 47. stavka 5.

3.   Države članice dostavljaju ex ante evaluaciju najkasnije prilikom podnošenja operativnog programa.

Članak 49.

Interim evaluacija

1.   Svrha interim evaluacije je ispitati učinkovitost cijelog ili dijela operativnog programa s ciljem da se on prilagodi kako bi se poboljšala kakvoća pomoći i njezina provedba.

2.   Interim evaluacije obavljaju se u skladu s načelom proporcionalnosti na temelju kalendara koji omogućuje da se dobiveni rezultati uzmu u obzir za uspostavljanje strateške rasprave iz članka 16.

3.   Interim evaluacije organiziraju se na odgovornost država članica te na inicijativu upravljačkog tijela u dogovoru s Komisijom, u skladu s metodama i standardima evaluacije koji se utvrđuju u skladu s postupkom iz članka 47. stavka 5. Interim evaluacije prosljeđuju se odboru za praćenje operativnog programa i Komisiji.

Članak 50.

Ex post evaluacija

1.   Ex post evaluacijom ispituje se stupanj iskorištenosti resursa, uspješnost i učinkovitost operativnog programa i njegovog utjecaja u odnosu na ciljeve utvrđene u članku 4. te vodeća načela utvrđena u članku 19. Njome se utvrđuju čimbenici koji su doprinijeli uspjehu ili neuspjehu provedbe operativnog programa, između ostalog i sa stajališta održivosti, te najbolja praksa.

2.   Ex post evaluacija provodi se na inicijativu i na odgovornost Komisije u dogovoru s državom članicom i upravljačkim tijelom koje prikuplja potrebne podatke za njezinu provedbu.

3.   Ex post evaluacija će biti dovršena do 31. prosinca 2015.

POGLAVLJE II.

Informiranje i promidžba

Članak 51.

Informiranje i promidžba

1.   Države članice pružaju informacije i objavljuju informacije o operativnom programu i operacijama te doprinosu Zajednice. Informacije su upućene široj javnosti. Cilj im je naglasiti ulogu Zajednice i jamčiti transparentnost pomoći iz EFR-a.

2.   Upravljačko tijelo operativnog programa odgovorno je za njegovu promidžbu kako slijedi:

(a)	obavješćuje moguće korisnike, organizacije u sektoru ribarstva, strukovne organizacije, gospodarske i socijalne partnere, tijela koja promiču jednakost spolova te nevladine udruge, uključujući ekološke udruge, o mogućnostima koje nudi program te o pravilima i načinima pristupa financiranju;

(b)	obavješćuje korisnike o iznosu doprinosa Zajednice;

(c)	obavješćuje širu javnost o ulozi Zajednice u operativnom programu i njegovim rezultatima.

3.   Države članice svake godine Komisiju obavješćuju o poduzetim inicijativama za potrebe ovog članka u okviru godišnjih i konačnih izvješća o provedbi iz članka 67.

GLAVA VI.

FINANCIJSKI DOPRINOS IZ EFR-a

POGLAVLJE I.

Doprinos iz EFR-a

Članak 52.

Intenzitet javne potpore

Najveći intenzitet javne potpore utvrđen je u tablici u Prilogu II.

Članak 53.

Doprinos iz EFR-a

1.   Odlukom Komisije o usvajanju operativnog programa određuje se najviša stopa i najveći iznos doprinosa iz EFR-a, odvojeno za cilj konvergencije i cilj koji nije cilj konvergencije za svaku prioritetnu os.

2.   Doprinos iz EFR-a se izračunava u odnosu na ukupne javne izdatke.

3.   Doprinos iz EFR-a se utvrđuje po prioritetnoj osi. Doprinos iz EFR-a podliježe sljedećim gornjim granicama:

(a)	75 % ukupnih javnih izdataka koje sufinancira EFR u regijama koje su prihvatljive u okviru cilja konvergencije, podložno stavcima 7., 8. i 9.;

(b)	50 % ukupnih javnih izdataka sufinanciranih u regijama koje nisu prihvatljive u okviru cilja konvergencije, podložno stavcima 7., 8. i 9.

Neovisno o tome, države članice u operativnom programu mogu primijeniti jedinstvenu stopu po regijama na razini mjera.

4.   Najmanji doprinos iz EFR-a po prioritetnoj osi je 20 % ukupnih javnih izdataka.

5.   Najmanji iznos potpore koju EFR dodjeljuje operaciji je 5 % ukupnih javnih izdataka koji se dodjeljuju za pomoć operaciji.

6.   Ukupni iznos pomoći koju EFR dodjeljuje operaciji ne smije prijeći 95 % ukupnih javnih izdataka dodijeljenih za pomoć operaciji.

7.   Kada operacije koje financira EFR pripadaju pod članak 24. ili 27., ako su dio plana prilagodbe ribolovnog napora iz članka 21. točke (a) podtočke i. ili ako pripadaju pod članak 26. stavak 3. ili 4., gornja granica doprinosa EFR-a po prioritetnoj osi 1. povećava se za najviše 10 postotnih bodova u regijama koje su prihvatljive u okviru cilja konvergencije, te za najviše 15 postotnih bodova u regijama koje nisu prihvatljive u okviru cilja konvergencije.

To je povećanje proporcionalno omjeru ukupnih izdataka za operacije iz prvog podstavka i ukupnih izdataka za prioritetnu os 1.

8.   Ako operacije koje financira EFR pripadaju pod članak 23., gornja granica doprinosa EFR-a po prioritetnoj osi 1. povećava se za najviše 10 postotnih bodova u regijama koje su prihvatljive u okviru cilja konvergencije, te za najviše 25 postotnih bodova u regijama koje nisu prihvatljive u okviru cilja konvergencije.

To je povećanje proporcionalno omjeru ukupnih izdataka za operacije iz prvog podstavka i ukupnih izdataka za prioritetnu os 1.

9.   Kada EFR financira operacije na vanjskim grčkim otocima koji su zbog udaljenosti u teškom položaju te u najudaljenijim regijama, gornja granica doprinosa EFR-a za svaku prioritetnu os povećava se za najviše 10 postotnih bodova u regijama koje su prihvatljive u okviru cilja konvergencije, te za najviše 35 postotnih bodova u regijama koje nisu prihvatljive u okviru cilja konvergencije.

Za svaku prioritetnu os ovo je povećanje proporcionalno omjeru ukupnih izdataka za operacije iz prvog podstavka i ukupnih izdataka u okviru prioritetne osi.

10.   Mjere tehničke pomoći provedene na inicijativu Komisije ili u njeno ime financira EFR u iznosu od 100 %.

Članak 54.

Neakumulacija

Izdaci koje sufinancira EFR-a ne mogu primati pomoć iz nekog drugog financijskog instrumenta Zajednice.

Članak 55.

Prihvatljivost izdataka

1.   Izdaci su prihvatljivi za doprinos iz EFR-a ako su ih korisnici uistinu platili između datuma podnošenja operativnog programa Komisiji ili od 1. siječnja 2007., što je prije, i 31. prosinca 2015. Sufinancirane operacije ne smiju biti zaključene prije početnog datuma prihvatljivosti.

2.   Odstupajući od stavka 1., doprinosi u naravi, troškovi amortizacije i režijski troškovi mogu se obračunavati kao izdaci koje plaćaju korisnici pri provedbi operacija pod sljedećim uvjetima:

(a)	pravila prihvatljivosti utvrđena stavkom 4. dopuštaju prihvatljivost takvih izdataka;

(b)	iznos izdataka je potkrijepljen računovodstvenim dokumentima koji imaju jednaku dokaznu snagu kao računi;

(c)	u slučaju doprinosa u naravi, sufinanciranje iz EFR-a ne prelazi ukupno prihvatljive izdatke po isključivanju vrijednost takvih doprinosa.

3.   Izdaci su prihvatljivi za doprinos iz EFR-a samo ako su nastali u okviru operacija o kojima je odlučilo upravljačko tijelo u skladu s kriterijima koje unaprijed utvrđuje odbor za praćenje.

Novi izdaci, koji se dodaju u trenutku revizije operativnog programa iz članka 18., prihvatljivi su od datuma podnošenja zahtjeva za reviziju operativnog programa Komisiji.

4.   Pravila prihvatljivosti izdataka utvrđuju se na nacionalnoj razini podložno iznimkama koje su predviđene ovom Uredbom. Ona obuhvaćaju sve izdatke koji su prijavljeni u okviru operativnog programa.

5.   Sljedeći izdaci nisu prihvatljivi za doprinos iz EFR-a:

(a)

porez na dodanu vrijednost, osim nepovratnog poreza na dodanu vrijednost kada ga uistinu i definitivno plati korisnik koji nije osoba oslobođena plaćanja poreza iz prvog podstavka članka 4. stavka 5. Šeste direktive Vijeća 77/388/EEZ od 17. svibnja 1977. o usklađivanju zakonodavstava država članica o porezima na promet — zajednički sustav poreza na dodanu vrijednost: jedinstvena osnovica za određivanje poreza (22);

(b)	kamate na dug, ne dovodeći u pitanje stavak 8.;

(c)	kupnja zemljišta za iznos koji prelazi 10 % ukupnih prihvatljivih izdataka za dotičnu operaciju;

(d)	troškovi stanovanja.

6.   Stavci 1., 3. i 4. ne dovode u pitanje odredbe članka 46. stavka 1.

7.   Što se tiče operacija koje za korisnika ne predstavljaju izdatke, izdaci prihvatljivi za doprinos iz EFR-a su javna potpora isplaćena korisniku.

8.   Neovisno o stavku 5. točki (b), doprinos iz EFR-a može biti i u drugom obliku osim nepovratne izravne pomoći. Detaljna pravila se utvrđuju u skladu s postupkom iz članka 101. stavka 3.

Članak 56.

Trajnost operacija

1.   Država članica ili upravljačko tijelo osiguravaju da operacija zadrži doprinos iz EFR-a samo ako u roku od pet godina od datuma odluke nadležnog državnog tijela ili upravljačkog tijela o financiranju ne dođe do bitne izmjene navedene operacije:

(a)	koja utječe na njezinu prirodu ili uvjete provedbe ili koja tvrtki ili javnom tijelu daje neprimjerenu prednost; ili

(b)	posljedica čega je ili promjena prirode vlasništva ili prestanak ili premještaj proizvodne djelatnosti.

2.   Upravljačko tijelo obavješćuje Komisiju u godišnjem i završnom izvješću o provedbi iz članka 67. o svakoj takvoj izmjeni iz stavka 1.

3.   U pogledu nepropisno plaćenih sredstava izvršava se povrat u skladu s glavom VIII. poglavljima II. i III.

4.   Države članice i Komisija osiguravaju da poduzeća koja jesu ili su bila u postupku povrata sredstava u skladu sa stavkom 3., nakon prijenosa proizvodne djelatnosti unutar jedne države članice ili u drugu državu članicu nemaju pogodnost korištenja doprinosa iz EFR-a.

GLAVA VII.

UPRAVLJANJE, PRAĆENJE I KONTROLA

POGLAVLJE I.

Sustavi upravljanja i kontrole

Članak 57.

Opća načela sustava upravljanja i kontrole

1.   Sustavi upravljanja i kontrole operativnih programa koje uspostavljaju države članice osiguravaju:

(a)	utvrđivanje funkcija predmetnih tijela u upravljanju i kontroli te dodjelu zadaćama unutar svakog tijela;

(b)	poštovanje načela razdvajanja funkcija između takvih tijela i unutar takvih tijela;

(c)	postupke kojima se osigurava pravilnost i zakonitost izdataka koji se prijavljuju u okviru operativnog programa;

(d)	pouzdane sustave za računovodstvo, praćenje i financijsko izvještavanje u računalnom obliku;

(e)	sustav izvješćivanja i praćenja kad odgovorno tijelo povjeri vršenje zadataka nekom drugom tijelu;

(f)	organizaciju revizije rada sustava;

(g)	sustave i postupke koji osiguravaju primjeren tijek revizije;

(h)	postupke izvješćivanja i praćenja u slučaju nepravilnosti i u slučaju povrat nepropisno plaćenih sredstava.

2.   Mjere utvrđene u točkama (e) i (f) razmjerne su ukupnom iznosu javnih izdataka koji je dodijeljen dotičnom operativnom programu.

Članak 58.

Imenovanje nadležnih tijela

1.   Za operativni program država članica imenuju sljedeće:

(a)	upravljačko tijelo za upravljanje operativnim programom;

(b)	tijelo za ovjeravanje za ovjeravanje izjava o izdacima i zahtjeva za plaćanje prije nego što se šalju Komisiji;

(c)	tijelo za reviziju, funkcionalno neovisno od upravljačkog tijela i tijela za ovjeravanje, odgovorno za potvrđivanje učinkovitog rada sustava upravljanja i kontrole.

2.   Država članica može imenovati jedno ili više posredničkih tijela za izvršavanje dijela ili svih zadataka upravljačkog tijela ili tijela za ovjeravanje u okviru odgovornosti tog tijela.

3.   Država članica utvrđuje pravila koja uređuju njezin odnos s tijelima iz stavka 1. i njihov odnos s Komisijom.

4.   Podložno članku 57. stavku 1. točki (b), neka od ili sva nadležna tijela iz stavka 1. mogu biti dio istog tijela.

Članak 59.

Zadaci upravljačkog tijela

Upravljačko tijelo operativnog programa odgovorno je za upravljanje i provedbu operativnog programa u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja i posebno za:

(a)	osiguranje sukladnosti operacija odabranih za financiranje s kriterijima koji vrijede za operativni program te za osiguranje sukladnosti s važećim pravilima Zajednice i nacionalnim pravilima tijekom cijelog razdoblja njihove provedbe;

(b)

potvrdu da su sufinancirani proizvodi i usluge ostvareni, te da su izdaci koje su prijavili korisnici stvarno nastali i da su u skladu s pravilima Zajednice i nacionalnim pravilima; provjere pojedinačnih operacija na terenu mogu se provoditi na osnovi uzorka u skladu s detaljnim pravilima koje donosi Komisija u skladu s postupkom iz članka 101. stavka 3.;

(c)	osiguranje da postoji sustav evidencije i pohrane računovodstvenih podataka u računalnom obliku za svaku operaciju u okviru operativnog programa, te da se prikupljaju podaci o provedbi koji su potrebni za financijsko upravljanje, praćenje, verifikaciju, reviziju i evaluaciju;

(d)	osiguranje da korisnici i druga tijela koja su uključena u provedbu operacija vode ili odvojeni računovodstveni sustav ili primjereni računovodstveni kod za sve transakcije vezane uz operaciju, ne dovodeći u pitanje nacionalna računovodstvena pravila;

(e)	osiguranje da se evaluacije operativnih programa iz članaka 48. i 49. provode u skladu s člankom 47.;

(f)	uspostavu postupaka kojima se osigurava da se svi dokumenti u pogledu izdataka i revizije koji su potrebni za primjeren tijek revizije pohranjuju u skladu sa zahtjevima članka 87.;

(g)	jamstvo da tijelo za ovjeravanje i tijelo za reviziju primaju sve potrebne podatke o postupcima i provjerama koje se provode u vezi s izdacima u svrhu ovjeravanja odnosno revizije;

(h)	usmjeravanje rada odbora za praćenje te dostavu dokumenata koji su mu potrebni da bi se kakvoća provedbe operativnog programa mogla pratiti u svjetlu njegovih posebnih ciljeva;

(i)	izradu i, po odobrenju odbora za praćenje, dostavu godišnjih i završnih izvješća o provedbi Komisiji;

(j)	osiguranje sukladnost za zahtjevima za informiranje i promidžbu koji su utvrđeni člankom 51.

Članak 60.

Zadaci tijela za ovjeravanje

Tijelo za ovjeravanje operativnog programa posebno je odgovorno za:

(a)	izradu i dostavu Komisiji ovjerenih izjava o izdacima i zahtjeva za plaćanje;

(b)

potvrdu da: i. je izjava o izdacima točna, da je ishod pouzdanog računovodstvenog sustava te da se temelji na provjerljivim popratnim dokumentima; ii. prijavljeni izdaci poštuju važeća pravila Zajednice i nacionalna pravila te da su nastali u vezi s operacijama koje su odabrane za financiranje u skladu s kriterijima koji vrijede za program te da su u skladu s pravilima Zajednice i nacionalnim pravilima;

(c)	uvjeravanje da primljene informacije o postupcima i verifikacijama provedenim u vezi s izdacima uključenim u izjave o izdacima pružaju odgovarajuću osnovu za ovjeru;

(d)	poštovanje, u svrhu postupka ovjere, rezultate svih revizija koje su provedene u okviru odgovornosti ili od strane tijela za reviziju;

(e)	vođenje računovodstvene evidencije o izdacima predloženim Komisiji, u računalnom obliku;

(f)

vođenje evidencije o sredstvima za povrat i iznosima koji su povučeni nakon ukidanja cijelog ili dijela doprinosa za operaciju. Sredstva vraćena prije zaključenja operativnog programa koja bi se morala uplatiti natrag u opći proračun Europske unije nakon financijskih ispravaka napravljenih u skladu s člankom 97. oduzimaju se od sljedeće izjave o izdacima.

Članak 61.

Zadaci tijela za reviziju

1.   Tijelo za reviziju operativnog programa posebno je odgovorno za:

(a)	osiguranje da se provode revizije kojima se provjerava učinkovitost sustava upravljanja i kontrole operativnog programa;

(b)	osiguranje da se revizije operacija provode na osnovi primjerenog uzorka za ovjeru predloženih izdataka;

(c)

predstavljanje strategije revizije Komisiji, u roku devet mjeseci od odobrenja operativnog programa, koja obuhvaća tijela koja provode reviziju u skladu s točkama (a) i (b), metodu koja će se koristi, metodu uzorkovanja za revizije operacija i okvirni plan revizija kako bi se osigurala revizija glavnih tijela te da su revizije jednakomjerno raspoređene tijekom cijelog programskog razdoblja;

(d)	osiguranje da upravljačko tijelo i tijelo za ovjeravanje primaju sve potrebne podatke o provedenim revizijama i kontrolama;

(e)

do 31. prosinca svake godine od 2008. do 2015.: i. podnošenje Komisiji godišnjeg izvješća o kontroli u kojem se navode nalazi revizija provedenih tijekom prethodnog dvanaestomjesečnog razdoblja koje završava 30. lipnja predmetne godine, u skladu sa strategijom revizije operativnog programa, a u kojem se izvješćuje o svakom uočenom nedostatku u sustavima upravljanja i kontrole programa. Prvo izvješće koje se dostavlja do 31. prosinca 2008. obuhvaća razdoblje od 1. siječnja 2007. do 30. lipnja 2008. Informacije u vezi s revizijama koje se provode u razdoblju nakon 1. srpnja 2015. uključuju se u završno izvješće o kontroli uz izjavu o zaključenju iz točke (f); ii. davanje mišljenja, na osnovi kontrola i revizija provedenih u okviru njegovih odgovornosti, o tome djeluje li sustav upravljanja i kontrole učinkovito ili ne, kako bi se pružilo prihvatljivo jamstvo da su izjave o izdacima koje su dostavljene Komisiji ispravne te sukladno tome, prihvatljivo jamstvo o zakonitosti i pravilnosti glavnih transakcija; iii. podnošenje, prema potrebi u skladu s člankom 85., izjave o djelomičnom zaključenju kojom se ocjenjuje zakonitost i pravilnost predmetnih izdatka;

(f)	podnošenje Komisiji, najkasnije do 31. ožujka 2017., izjave o zaključenju kojom se ocjenjuje valjanost zahtjeva za konačnu isplatu te zakonitost i pravilnost predmetnih transakcija koje su obuhvaćene završnom izjavom o izdacima, a koju dopunjuje završno izvješće o kontroli.

2.   Tijelo za reviziju osigurava da revizija poštuje međunarodno prihvaćenim standarde revizije.

3.   Kada revizije i kontrole iz stavka 1. točke (a) i (b) provodi drugo tijelo, a ne tijelo za reviziju, tijelo za reviziju osigurava da takvo tijelo ima potrebnu funkcionalnu neovisnost.

4.   Komisija najkasnije u roku od tri mjeseca od primitka predložene strategije revizije iz stavka 1. točke (c) daje svoje primjedbe na dostavljenu strategiju revizije. Ako u navedenom roku nema primjedbi, strategija se smatra prihvaćenom.

POGLAVLJE II.

Praćenje

Članak 62.

Načela praćenja

1.   Praćenje se sastoji od ispitivanja pravilne provedbe operativnog programa.

2.   Praćenje ponajprije provodi odbor za praćenje i upravljačko tijelo.

3.   Komisija sudjeluje u praćenju kroz svoje sudjelovanje u odboru za praćenje i godišnjem pregledu operativnog programa koji posebno uključuje analizu godišnjeg izvješća o provedbi i kontroli.

4.   Razmjena podataka između Komisije i država članica za ove potrebe provodi se elektroničkim putem u skladu s provedbenim pravilima iz članka 102.

Članak 63.

Odbor za praćenje

Država članica uspostavlja odbor za praćenje za operativni program, u dogovoru s upravljačkim tijelom nakon konzultacija s partnerima u skladu s člankom 8. Odbor za praćenje se osniva u roku tri mjeseca od dana obavješćivanja države članice o odluci kojom se odobrava operativni program.

Odbor za praćenje izrađuje vlastita pravila o postupanju u okviru institucionalnog, pravnog i financijskog okvira predmetne države članice i donosi ga u dogovoru s upravljačkim tijelom u svrhu izvršenja svoje zadaće u skladu s ovom Uredbom.

Članak 64.

Sastav

1.   Odborom za praćenje predsjeda predstavnik države članice ili upravljačkog tijela.

Država članica odlučuje o sastavu odbora u skladu s člankom 8. stavkom 1. i u dogovoru s upravljačkim tijelom.

2.   Na vlastitu inicijativu predstavnik Komisije sudjeluje u radu odbora za praćenje u savjetodavnoj ulozi.

Članak 65.

Zadaci

Odbor za praćenje utvrđuje učinkovitost i kakvoću provedbe operativnog programa u skladu sa sljedećim odredbama:

(a)	razmatra i odobrava kriterije za odabir operacija koje se financiraju, u roku od šest mjeseci od odobrenja operativnog programa, i odobrava izmjenu tih kriterija u skladu s potrebama programiranja;

(b)	periodično provjerava napredak postignut u ostvarenju posebnih ciljeva operativnog programa na osnovi dokumenata koje dostavlja upravljačko tijelo;

(c)	ispituje rezultate provedbe, posebno ostvarenje ciljeva koji su postavljeni za svaku prioritetnu os i interim evaluacije iz članka 49.;

(d)	ispituje i odobrava godišnja i završna izvješća o provedbi iz članka 67. prije nego što se pošalju Komisiji;

(e)	prima informacije o godišnjem izvješću o kontroli i o svim bitnim primjedbama koje bi Komisija mogla imati nakon uvida u predmetno izvješće;

(f)	na inicijativu države članice može biti obaviješten o pisanim informacijama iz članka 16. stavka 1. dostavljenim Komisiji;

(g)	može predložiti upravljačkom tijelu reviziju ili provjeru operativnog programa kojom se omogućuje ostvarivanje ciljeva EFR-a utvrđenih u članku 4. ili poboljšava upravljanje programom, uključujući i njegovo financijsko upravljanje;

(h)	razmatra i odobrava prijedloge o izmjeni sadržaja odluke Komisije o doprinosu iz EFR-a.

Članak 66.

Organizacija praćenja

1.   Upravljačko tijelo i odbor za praćenje osiguravaju kakvoću provedbe operativnog programa.

2.   Upravljačko tijelo i odbor za praćenje vrše praćenje prema financijskim pokazateljima i pokazateljima iz članka 20. stavka 1. točke (c) koji su utvrđeni u operativnom programu.

3.   Kada to dopušta priroda pomoći, statistički se podaci raščlanjuju prema spolu i prema veličini poduzeća korisnika.

4.   Razmjena podataka između Komisije i država članica u navedenu svrhu izvodi se elektronički u skladu s provedbenim pravilima iz članka 102.

Članak 67.

Godišnja izvješća i završna izvješća o provedbi

1.   Do 30. lipnja svake godine i po prvi put 2008. godine, upravljačko tijelo Komisiji šalje godišnje izvješće, te do 31. ožujka 2017. završno izvješće, o provedbi operativnog programa.

2.   Kako bi se dobio jasan uvid u provedbu operativnog programa, izvješća iz stavka 1. uključuju sljedeće informacije:

(a)	napredak koji je postignut u provedbi operativnog programa i prioritetnih osi u pogledu njihovih posebnih, provjerljivih ciljeva, s brojčanim vrijednostima, gdjegod i kadgod ih je moguće brojčano izraziti, uz uporabu pokazatelja iz članka 20. stavka 1. točke (c) na razini prioritetne osi;

(b)	promjenu općeg stanja s izravnim utjecajem na provedbu pomoći, posebno značajne društveno-gospodarske razvoje, promjene u državnim, regionalnim ili sektorskim politikama, te, prema potrebi, njihove posljedice na konzistentnost između pomoći iz EFR-a i pomoći iz drugih financijskih instrumenata;

(c)

financijsku provedbu operativnog programa uz detaljan prikaz, posebno za cilj konvergencije i za cilj koji nije cilj konvergencije, za svaku prioritetnu os: i. izdataka koje su platili korisnici koji su uključeni u zahtjeve za plaćanje poslane upravljačkom tijelu i pripadajući javni doprinos; ii. ukupnog iznosa uplata primljenih od Komisije te brojčano iskazane financijske pokazatelje iz članka 66. stavka 2.; i iii. izdataka koje je platilo tijelo odgovorno za plaćanje korisnicima;

(d)

mjere koje je poduzelo upravljačko tijelo i odbor za praćenje kako bi osigurali kakvoću i učinkovitost provedbe, osobito: i. mjere praćenja i evaluacije, uključujući organizaciju prikupljanja podataka; ii. sažetak svih značajnih problema pri provedbi operativnog programa i svih poduzetih mjera, uključujući odgovor na primjedbe iz članka 69. stavka 2.; iii. uporabu tehničke pomoći;

(e)	mjere poduzete u svrhu pružanja informacija i obavješćivanja javnosti o operativnom programu;

(f)	informaciju o korištenju pomoći koja je upravljačkom tijelu ili drugom javnom tijelu bila doznačena nakon otkaza iz članka 96. stavka 2. tijekom razdoblja provedbe operativnog programa;

(g)	slučajeve pri kojima je otkrivena značajna izmjena prema članku 56.;

(h)	značajne probleme koji se odnose na usklađenost s pravom Zajednice, a na koje se naišlo pri provedbi operativnog programa i mjere koje su se poduzele za njihovo rješavanje.

Opseg informacija koje se dostavljaju Komisiji razmjeran je ukupnom iznosu javnih izdataka dotičnog operativnog programa. Prema potrebi, navedene informacije mogu se dostaviti u obliku sažetka.

Informacije iz točaka (b), (d), (e), (f) i (g) ne uključuju se ako nije bilo značajne izmjene od prethodnog izvješća.

3.   Izvješća iz stavka 1. smatraju se prihvatljivim kada sadrže sve informacije koje su navedene u stavku 2. Komisija obavješćuje državu članicu o prihvatljivosti godišnjih izvješća u roku od 15 radnih dana.

4.   Komisija donosi odluku o sadržaju godišnjeg izvješća o provedbi koje je dostavilo upravljačko tijelo u roku od dva mjeseca. Za konačno izvješće o provedbi, vremenski rok je pet mjeseci. Ako Komisija ne odgovori u utvrđenom vremenskom roku, smatra se da je izvješće prihvaćeno.

Članak 68.

Godišnje izvješće Komisije

1.   Do 31. prosinca svake godine i po prvi put 2008. godine, Komisija dostavlja Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija izvješće o provedbi ove Uredbe tijekom prethodne godine.

2.   U tom se izvješću daje pregled glavnih događanja, trendova i izazova u vezi s provedbom operativnog programa.

3.   Godišnje izvješće Komisije također uključuje:

(a)	sažetak aktivnosti EFR-a po državi članici, uključujući podjelu izdvojenih i isplaćenih sredstava po državi članici, kao i korištenje tehničke pomoći od strane Komisije i država članica;

(b)	procjenu koordinacije EFR-a sa strukturnim fondovima i EPFRR-om;

(c)	rezultate evaluacija iz članka 49., čim oni postanu dostupni;

(d)

nakon što se podnese četvrto godišnje izvješće i ponovno nakon što se podnese izvješće koje obuhvaća posljednju godinu programiranja, sažetak revizija sustava upravljanja i kontrole uspostavljenih od strane država članica, koje su obavljene u ime Komisije i ishoda revizija pomoći iz EFR-a koje su obavile države članice te, prema potrebi, napravljenih financijskih ispravaka.

4.   Izvješće se temelji na ispitivanju i procjeni godišnjeg izvješća država članica i svih ostalih dostupnih informacija od strane Komisije. Posebno 2012. godine, ovo se izvješće osim toga temelji i na ishodu strateške rasprave iz članka 16. stavka 1. i na svim drugim dostupnim informacijama. U izvješću se navode mjere praćenja koje su države članice i Komisija poduzele ili će poduzeti, a koje će omogućiti odgovarajuće praćenje rezultata u izvješću.

Članak 69.

Godišnje pregled operativnog programa

1.   Svake godine nakon dostave godišnjeg izvješća o provedbi iz članka 67. i uzimajući u obzir mišljenje Komisije, Komisija i upravljačko tijelo provjeravaju napredak koji je postignut u provedbi operativnog programa, najvažnije rezultate koji su ostvareni tijekom protekle godine, financijsku provedbu i druge čimbenike, a u svrhu unaprjeđenja provedbe.

Svi vidovi djelovanja sustava upravljanja i kontrole koji su spomenuti u godišnjem izvješću o kontroli iz članka 61. stavka 1. točke (e) podtočke i. također se mogu se provjeravati i i, prema potrebi, to se provjeravanje provodi uz sudjelovanje tijela za reviziju.

2.   Nakon provjere iz stavka 1. i, prema potrebi, uz sudjelovanje tijela za reviziju, Komisija može iznijeti svoje primjedbe državi članici i upravljačkom tijelu, koje će o tome obavijestiti odbor za praćenje. Država članica obavješćuje Komisiju o mjerama koje su poduzete u odgovoru na navedene primjedbe.

3.   Kada postoje ex post evaluacije pomoći koja je dodijeljena u programskom razdoblju od 2000. do 2006. godine, ukupni rezultati će se provjeriti pri sljedećoj godišnjoj provjeri.

POGLAVLJE III.

Odgovornosti država članica i Komisije

Odjeljak 1.

Odgovornosti država članica

Članak 70.

Upravljanje i kontrola

1.   Države članice su odgovorne za osiguranje upravljanja i kontrole operativnih programa, osobito provođenjem sljedećih mjera:

(a)	osiguranjem da su sustavi upravljanja i kontrole operativnih programa uspostavljeni u skladu s člancima 57. do 61. te da djeluju učinkovito;

(b)	sprečavanjem, otkrivanjem i ispravljanjem nepravilnosti te povratom nepropisno plaćenih sredstava zajedno s kamatama za kašnjenje s plaćanjem, prema potrebi. O tome izvješćuju Komisiju te je obavješćuju o tijeku upravnih i pravnih postupaka.

2.   Kada se sredstva koji su nepropisno plaćena korisniku ne mogu povratiti, država članica je odgovorna za vraćanje izgubljenih sredstava u opći proračun Europske unije ako se ustanovi da je gubitak nastao kao posljedica njezine pogreške ili nemara.

Članak 71.

Uspostava sustava upravljanja i kontrole

1.   Prije podnošenja prvog zahtjeva za privremeno plaćanje ili najkasnije u roku od 12 mjeseci od odobrenja operativnog programa, država članica dostavlja Komisiji opis sustava koji obuhvaća posebno organizaciju i postupke za:

(a)	upravljačka tijela i tijela za ovjeravanje te posrednička tijela;

(b)	tijelo za reviziju i druga tijela koja provode revizije u okviru njegove odgovornosti.

2.   Opis iz stavka 1. popraćen je izvješćem koje sadrži rezultate procjene uspostavljenih sustava i daje mišljenje o sukladnosti s člancima 57. do 61. Ako mišljenje sadrži rezerve, izvješće navodi ozbiljnost nedostataka. Država članica obavješćuje Komisiju o korektivnim mjerama koje je potrebno poduzeti i vremenskom rasporedu njihove provedbe te potom potvrđuje provedbu mjera i povlačenje odgovarajućih rezervi.

Izvješće iz prvog podstavka smatra se prihvaćenim i prvo privremeno plaćanje izvršava se u sljedećim okolnostima:

(a)	u roku od tri mjeseca od datuma primitka izvješća kad je mišljenje iz prvog podstavka bez rezerve i kad Komisija na njega nema primjedbi;

(b)	ako mišljenje sadrži rezerve, po potvrdi Komisije da su provedene korektivne mjere u pogledu ključnih elemenata sustava i da su predmetne rezerve povučene te kad u roku od dva mjeseca od dana potvrde Komisija nema primjedbi.

Kad se rezerve odnose samo na jednu prioritetnu os, prvo privremeno plaćanje izvršava se za ostale prioritetne osi operativnog programa za koje nema rezervi.

3.   Izvješće i mišljenje iz stavka 2. sastavlja tijelo za reviziju ili javno ili privatno tijelo koje je funkcionalno neovisno od upravljačkog tijela i tijela za ovjeravanje a koje u svojem radu poštuje međunarodno prihvaćene standarde revizije.

Odjeljak 2.

Odgovornost Komisije

Članak 72.

Odgovornosti Komisije

1.   Komisija u skladu s postupkom utvrđenim u članku 71. utvrđuje da su države članice uspostavile sustave upravljanja i kontrole koji su u skladu s člancima 57. do 61. i, na osnovi godišnjih izvješća o kontroli i godišnjeg mišljenja tijela za reviziju i na temelju vlastitih revizija, te da sustavi djeluju učinkovito tijekom razdoblja provedbe operativnih programa.

2.   Ne dovodeći u pitanje revizije koje provode države članice, službene osobe Komisije ili ovlašteni predstavnici Komisije mogu provoditi revizije na licu mjesta kako bi provjerili učinkovitost djelovanja sustava upravljanja i kontrole, što može uključivati reviziju operacija uključenih u operativni program, uz prethodnu najavu od najmanje 10 radnih dana, osim u hitnim slučajevima. Službene osobe ili ovlašteni predstavnici države članice mogu sudjelovati u takvim revizijama.

Službene osobe Komisije ili ovlašteni predstavnici Komisije koji su primjereno opunomoćeni za provođenje revizija na licu mjesta imaju pristup poslovnim knjigama i svim ostalim dokumentima, uključujući dokumente i meta-podatke koji su pripravljeni ili primljeni i zapisani na elektroničkom mediju, u vezi s izdacima koje financira EFR.

Gore navedene ovlasti revizije ne utječu na primjenu nacionalnih odredbi prema kojima se zadržava pravo na to da određene provjere vrše službene osobe koje imenuje nacionalno zakonodavstvo. Ovlašteni predstavnici Komisije ne sudjeluju, inter alia, u ispitivanju u domovima ili službenom ispitivanju osoba u okviru nacionalnog zakonodavstva predmetne države članice. Međutim, ovlašteni predstavnici Komisije imaju pristup na taj način prikupljenim informacijama.

3.   Komisija može od države članice zahtijevati da izvrši reviziju na licu mjesta u svrhu provjere učinkovitost djelovanja sustava ili ispravnost jedne ili više transakcija. Službene osobe Komisije ili ovlašteni predstavnici Komisije mogu sudjelovati u takvim revizijama.

Članak 73.

Suradnja s tijelima za reviziju država članica

1.   Komisija surađuje s tijelom za reviziju operativnog programa u svrhu koordiniranja njihovih planova revizije i metoda revizije te na taj način odmah razmjenjuje rezultate provedenih revizija sustava upravljanja i kontrole kako bi se u najboljoj mogućoj mjeri iskoristili resursi i izbjeglo neopravdano ponavljanje poslova.

Komisija i tijelo za reviziju sastaju se redovito i najmanje jednom godišnje, osim ako se ne dogovore drukčije, kako bi zajedno provjerili godišnje izvješće o kontroli i mišljenje dostavljeno na temelju članka 61. te kako bi razmjenjivali mišljenja o drugim pitanjima koja se odnose na unapređenje upravljanja i kontrole operativnog programa.

2.   Pri određivanju vlastite strategije revizije, Komisija utvrđuje one operativne programe za koje je mišljenje o sukladnosti sustava iz članka 71. stavka 2. bez rezerve ili za koje su rezerve povučene nakon poduzetih korektivnih mjera, kod kojih je strategija revizije tijela za reviziju zadovoljavajuća i za koje su na osnovi rezultata revizija koje je provela Komisija i država članica primljena prihvatljiva jamstva da sustavi upravljanja i kontrole djeluju učinkovito.

3.   Za navedene operativne programe Komisija može zaključiti da se može prvenstveno osloniti na mišljenje iz članka 61. stavka 1. točke (e) podtočke ii. u pogledu učinkovitog djelovanja sustava te da će provesti vlastite revizije na licu mjesta samo ako postoje dokazi koji ukazuju na nedostatke u sustavu koji utječu na izdatke ovjerene prema Komisiji u godini za koju je primljeno mišljenje na temelju članka 61. stavka 1. točke (e) podtočke ii. koje ne sadrži rezerve u pogledu takvih nedostataka.

Kad Komisija donese takav zaključak, o tome primjereno obavješćuje predmetnu državu članicu. Kad postoje dokazi koji ukazuju na nedostatke, može zahtijevati od države članice da provede revizije u skladu s člankom 72. stavkom 3. ili može provesti vlastite revizije iz članka 72. stavka 2.

GLAVA VIII.

FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

POGLAVLJE 1.

Financijsko upravljanje

Odjeljak 1.

Proračunska izdvajanja

Članak 74.

Proračunska izdvajanja

Proračunska izdvajanja Zajednice za operativne programe (dalje u tekstu proračunska izdvajanja) izvršavaju se jednom godišnje odvojeno za cilj konvergencije i cilj koji nije cilj konvergencije, tijekom razdoblja od 1. siječnja 2007. do 31. prosinca 2013. Prvo proračunsko izdvajanje izvršava se prije donošenja odluke Komisija kojom se odobrava operativni program. Svako daljnje izdvajanje Komisija u pravilu izvršava do 30. travnja svake godine, na osnovi odluke o dodjeli doprinosa iz EFR-a iz članka 17.

Odjeljak 2.

Plaćanja

Članak 75.

Opća pravila plaćanja

1.   Komisija izvršava plaćanja doprinosa EFR-a u skladu s proračunskim sredstvima. Svako se plaćanje knjiži na prvo raspoloživo proračunsko izdvajanje.

2.   Plaćanja su u obliku pretfinanciranja, privremenih plaćanja i konačne isplate. Plaćanja se vrše u korist tijela koje imenuje država članica.

3.   Najkasnije do 30. travnja svake godine, države članice šalju Komisiji okvirne projekcije svojih vjerojatnih zahtjeva za plaćanje za tekuću financijsku godinu i za sljedeću financijsku godinu.

4.   Svi dopisi u vezi s financijskim transakcijama između Komisije i tijela vlasti i tijela koje imenuje država članica moraju biti u elektroničkom obliku, u skladu s provedbenim pravilima iz članka 102. U slučajevima više sile te posebno u slučaju nefunkcioniranja zajedničkog računalnog sustava ili u nedostatku stalne veze, država članica može proslijediti izjavu o izdacima i zahtjev za plaćanje u tiskanom primjerku.

Članak 76.

Pravila za izračun privremenih plaćanja

1.   Privremena plaćanja izračunavaju se tako da se na javni doprinos prijavljen u izjavi o izdacima ovjerenoj od strane tijela za ovjeravanje za svaku prioritetnu os i za svaki cilj konvergencije i cilj koji nije cilj konvergencije primjeni stopa sufinanciranja Zajednice utvrđena tekućim financijskim planom za tu prioritetnu os i taj cilj.

2.   Odstupajući od stavka 1., kao odgovor na specifičan i valjano utemeljeni zahtjev države članice, privremeno plaćanje biti će jednako iznosu pomoći Zajednice koji je plaćen ili koji treba platiti korisnicima u odnosu na prioritetnu os i cilj. Taj iznos država članica treba navesti u izjavi o izdacima.

Članak 77.

Pravila za izračun konačnih isplata

Konačne isplate su ograničene na manji od sljedeća dva iznosa:

(a)

iznos koji je izračunan tako da se na javni doprinos prijavljen u konačnoj izjavi o izdacima ovjerenoj od strane tijela za ovjeravanje, za svaku prioritetnu os i svaki cilj konvergencije i cilj koji nije cilj konvergencije, primjeni stopa sufinanciranja Zajednice utvrđena tekućim financijskim planom za tu prioritetnu os i navedeni cilj;

(b)	iznos pomoći Zajednice koji je plaćen ili koji treba platiti korisnicima u odnosu na svaku prioritetnu os i svaki cilj. Ovaj iznos država članica treba navesti u posljednjoj izjavi o izdacima ovjerenoj od strane tijela za ovjeravanje u pogledu svake prioritetne osi i navedeni cilj.

Članak 78.

Izjava o izdacima

1.   Sve izjave o izdacima uključuju, za svaku prioritetnu os i za svaki cilj, ukupni iznos prihvatljivih izdataka koje plaćaju korisnici u provedbi operacija te pripadajući javni doprinos koji je plaćen ili se mora platiti korisnicima u skladu s uvjetima kojima podliježe javni doprinos. Izdaci koje su platili korisnici moraju biti potkrijepljeni računima s potvrdom uplate ili računovodstvenim dokumentima jednake dokazne snage. Po pitanju operacija koje ne uključuju izdatke korisnika, izdaci koji su ovjereni od strane tijela za ovjeravanje i koji su podneseni Komisiji su javna potpora isplaćena korisniku.

2.   S obzirom na članak 76. stavak 2. i članak 77. točku (b), u izjavama o izdacima također se mora istaknuti ukupni iznos pomoći Zajednice koji je plaćen ili koji se mora platiti korisnicima.

Članak 79.

Akumulacija pretfinanciranja i privremenih plaćanja

1.   Kumulativni ukupni iznos pretfinanciranja i privremenih plaćanja ne smije premašiti 95 % doprinosa iz EFR-a za operativni program.

2.   Kada se dostigne navedena gornja granica, tijelo za ovjeravanje nastavlja slati Komisiji sve izjave o izdacima ovjerene do 31. prosinca godine n, kao i iznose vraćene u toj godini za EFR, najkasnije do kraja veljače godine n + 1.

Članak 80.

Cjelovitost plaćanja korisnicima

Države članice utvrđuju da tijela odgovorna za plaćanja jamče da korisnici prime ukupni iznos javnog doprinosa što je prije moguće i u cijelosti. Nikakvi iznosi se ne oduzimaju ili zadržavaju, i ne naplaćuju se nikakva posebna davanja ili davanja s istovrsnim učinkom koja bi mogla umanjiti navedene iznose za korisnike.

Odjeljak 3.

Pretfinanciranje

Članak 81.

Plaćanje

1.   Nakon što Komisija donese odluku kojom odobrava doprinosa iz EFR-a za operativni program, Komisija isplaćuje tijelu koje imenuje država članica jednokratni iznos pretfinanciranja za razdoblje od 2007. do 2013. Ovaj iznos pretfinanciranja predstavlja 7 % doprinosa EFR-a za predmetni operativni program. U skladu s raspoloživim proračunom EFR-a, iznos se može raspodijeliti na dvije financijske godine.

2.   Tijelo koje je imenovala država članica vraća Komisiji ukupni iznos koji je isplaćen za pretfinanciranje ako nije poslan zahtjev za plaćanje u okviru operativnog programa u roku od 24 mjeseca od datuma na koji Komisija uplati prvi obrok iznosa pretfinanciranja.

3.   Sve kamate ostvarene iz pretfinanciranja knjiže se na operativni program, smatraju se sredstvima države članice u obliku nacionalnog javnog doprinosa i prijavljuju se Komisiji pri konačnom zaključenju operativnog programa.

4.   Iznos koji je isplaćen u smislu pretfinanciranja u potpunosti se obračunava u poslovnim knjigama Komisije po zaključenju operativnog programa u skladu s člankom 86.

Odjeljak 4.

Privremena plaćanja

Članak 82.

Privremena plaćanja

Privremena plaćanja izvršavaju se za operativni program. Prvo privremeno plaćanje izvršava se u skladu s člankom 71. stavkom 2.

Članak 83.

Prihvatljivost zahtjeva za plaćanje

1.   Za svako privremeno plaćanje Komisije moraju biti ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)	Komisiji je dostavljen zahtjev za plaćanje i izjava o izdacima u skladu s člankom 78.;

(b)	Komisija tijekom cijelog razdoblja za svaku prioritetnu os i za svaki cilj nije platila više od maksimalnog iznosa pomoći EFR-a utvrđenog u tekućem financijskom planu,;

(c)	upravljačko tijelo dostavilo je Komisiji najnovije godišnje izvješće o provedbi u skladu s člankom 67. stavcima 1. i 3.;

(d)	ne postoji obrazloženo mišljenje Komisije u pogledu povrede iz članka 226. Ugovora u vezi s operacijom ili operacijama na koje se odnose izdaci prijavljeni u predmetnom zahtjevu za plaćanje.

2.   Ako nije ispunjen jedan ili više uvjeta navedenih u stavku 1., Komisija u roku od mjeseca dana obavješćuje državu članicu i tijelo za ovjeravanje, kako bi se poduzele potrebne mjere za ispravljanje stanja.

Članak 84.

Postupak isplate

1.   Tijelo za ovjeravanje utvrđuje da se zahtjevi za privremeno plaćanje za operativni program sakupljaju i šalju Komisiji, ako je moguće, tri puta godišnje. Za plaćanje koje Komisija mora izvršiti u tekućoj godini, zahtjev za plaćanje mora se dostaviti najkasnije 31. listopada.

2.   Ovisno o raspoloživim sredstvima i ako nije nastupio prekida roka za plaćanje ili suspenzija plaćanja u skladu s člancima 88. i 89., Komisija izvršava privremeno plaćanje najkasnije dva mjeseca od datuma na koji se zahtjev za plaćanjem koji ispunjava uvjete iz članka 83. registrira pri Komisiji.

Odjeljak 5.

Konačna isplata i zaključenje programa

Članak 85.

Djelomično zaključenje

1.   Operativni program se može djelomično zaključiti za razdoblja koja određuje država članica.

Djelomično zaključenje odnosi se na operacije koje su dovršene do 31. prosinca prethodne godine. U smislu ove Uredbe, operacija se smatra dovršenom kad su aktivnosti u okviru operacije stvarno provedene i kad su za njih plaćeni svi izdaci korisnika i pripadajući javni doprinos.

2.   Djelomično zaključenje se izvršava pod uvjetom da država članica do 31. prosinca određene godine dostavi Komisiji sljedeće:

(a)	izjavu o izdacima koja se odnosi na operacije iz stavka 1.;

(b)	izjavu o djelomičnom zaključenju u skladu s člankom 61. stavkom 1. točkom (e) podtočkom iii.

3.   Svi financijski ispravci učinjeni u skladu s člancima 96. i 97. u pogledu operacija koje podliježu djelomičnom zaključenju su neto financijski ispravci.

Članak 86.

Uvjeti za konačnu isplatu

1.   Komisija izvršava konačnu isplatu pod uvjetom:

(a)

da je država članica do 31. ožujka 2017. dostavila zahtjev za plaćanje koji sadrži sljedeće dokumente: i. zahtjev za konačnu isplatu i izjavu o izdacima u skladu s člankom 78.; ii. završno izvješće o provedbi operativnog programa, uključujući informacije iz članka 67.; iii. izjavu o zaključenju u skladu s člankom 61. stavkom 1. točkom (f); i

(b)	da ne postoji obrazloženo mišljenje Komisije u pogledu povrede iz članka 226. Ugovora u vezi s operacijom/operacijama na koje se odnose izdaci prijavljeni u predmetnom zahtjevu za plaćanje.

2.   Ako se bilo koji od dokumenata iz stavka 1. ne dostavi Komisiji, to automatski ima za posljedicu opoziv obveze konačne isplate u skladu s člankom 90.

3.   Komisija obavješćuje državu članicu o svom mišljenju o sadržaj izjave o zaključenju iz stavka 1. točke (a) podtočke iii. u roku od pet mjeseci od dana njezina primitka. Izjava o zaključenju se smatra prihvaćenom ako Komisija u navedenom roku od pet mjeseci ne dostavi primjedbe.

4.   Podložno raspoloživim financijskim sredstvima, Komisija izvršava konačnu isplatu u roku od 45 dana od kasnijeg od sljedećih datuma:

(a)	datuma na koji prihvati završno izvješće u skladu s člankom 67. stavkom 4.; ili

(b)	datuma na koji prihvati izjavu o zaključenju iz stavka 1. točke (a) podtočke iii.

5.   Ne dovodeći u pitanje stavak 6., preostala proračunska izdvajanja opozivaju se 12 mjeseci nakon izvršenog plaćanja.

Komisija u roku od dva mjeseca obavješćuje državu članicu o datumu zaključenja operativnog programa.

6.   Ne dovodeći u pitanje rezultate revizija koje provodi Komisija ili europski Revizorski sud, iznos isplate za operativni program koji isplaćuje Komisija može se izmijeniti u roku od devet mjeseci od datuma plaćanja ili, u slučaju negativne bilance koju je država članica dužna vratiti, u roku od devet mjeseci od dana izdavanja opomene o dugovanju. Takva izmjena konačne isplate ne mijenja datum zatvaranja operativnog programa o kojemu je poslana obavijest u skladu sa stavkom 5.

Članak 87.

Dostupnost dokumenata

1.   Upravljačko tijelo utvrđuje da su svi popratni dokumenti u vezi s izdacima i revizijama predmetnog operativnog programa na raspolaganju Komisiji i europskom Revizorskom sudu tijekom:

(a)	razdoblja od tri godine od zaključenja operativnog programa;

(b)	razdoblja od tri godine od godine u kojoj je izvršeno djelomično zaključenje programa, u slučaju dokumenata koji se odnose na izdatke i revizije operacija iz stavka 2.

Navedena razdoblja mogu se prekinuti ili u slučaju pravnog postupka ili na utemeljeni zahtjev Komisije.

2.   Upravljačko tijelo omogućuje Komisiji, na zahtjev, pristup popisu završenih operacija koje su djelomično zaključene prema članku 85.

3.   Dokumenti se čuvaju ili u izvornicima ili u obliku verzije ovjerene kao odgovarajuće izvornicima, na opće prihvaćenim nositeljima podataka.

Odjeljak 6.

Prekid roka plaćanja i suspenzija plaćanja

Članak 88.

Prekid roka plaćanja

1.   Rok plaćanja može prekinuti dužnosnik za ovjeravanje na osnovi delegiranja ovlasti u smislu Uredbe (EZ, Euratom) br. 1605/2002 na najviše šest mjeseci ako:

(a)	u izvješću nacionalnog tijela za reviziju ili tijela za reviziju Zajednice postoje dokazi koji ukazuju na značajne nedostatke u radu sustava upravljanja i kontrole; ili

(b)	dužnosnik za ovjeravanje mora provesti dodatne provjere slijedom informacija koje primi, a koje ga upozoravaju da su izdaci u ovjerenoj izjavi o izdacima povezani s ozbiljnom nepravilnošću koja nije ispravljena.

2.   Država članica i tijelo za ovjeravanje odmah se obavješćuju o razlozima prekida. Prekid prestaje čim država članica poduzme potrebne mjere.

Članak 89.

Suspenzija plaćanja

1.   Komisija može suspendirati cjelokupna ili dio privremenih plaćanja na razini prioritetnih osi ili operativnog programa kad:

(a)	postoji ozbiljan nedostatak u sustavu upravljanja i kontrole operativnog programa koji utječe na pouzdanost postupka za ovjeru plaćanja i za koji nisu poduzete korektivne mjere; ili

(b)	su izdaci u ovjerenoj izjavi o izdacima povezani s ozbiljnom nepravilnošću koja nije ispravljena; ili

(c)	država članica ozbiljno krši svoje obveze iz članka 70.

2.   Komisija može odlučiti suspendirati cjelokupna ili dio privremenih plaćanja nakon što je državi članici dala mogućnost da iznese svoje primjedbe u roku dva mjeseca.

3.   Komisija prekida suspenziju cjelokupnih ili dijela privremenih plaćanja kada država članica poduzme potrebne mjere koje omogućuju prekid suspenzije. Kada država članica ne poduzme tražene mjere, Komisija može donijeti odluku kojom ukida cjelokupni ili dio doprinosa Zajednice za operativni program u skladu s člankom 97.

Odjeljak 7.

Automatski opoziv izdvojenih sredstava

Članak 90.

Načela

1.   Komisija automatski opoziva sve dijelove proračunskih izdvajanja u operativnom programu koji nije uporabljeni za plaćanje pretfinanciranja ili privremenih plaćanja ili za koji nije dostavljen zahtjev za plaćanje u skladu s člankom 83. do 31. prosinca druge godine od godine proračunskog izdvajanja u okviru operativnog programa.

2.   Dio proračunskog izdvajanja koji je još uvijek raspoloživ 31. prosinca 2015. automatski se opoziva ako Komisija do 31. ožujka 2017. ne primi prihvatljiv zahtjev za njegovo plaćanje.

3.   Ako ova Uredba stupi na snagu nakon 1. siječnja 2007., razdoblje nakon kojeg se može izvršiti prvi automatski opoziv izdvajanja iz stavka 1. produžuje se, za prvo izdvajanje, za broj mjeseci od 1. siječnja 2007. do datuma prvog proračunskog izdvajanja.

Članak 91.

Iznimke od rokova za opoziv izdvajanja

Kad je nakon odluke o odobrenju operativnog programa potrebna odluka Komisije za odobravanje pomoći ili programa potpore, razdoblje koje vodi do automatskog opoziva izdvajanja počinje od datuma predmetne naknadne odluke. Predmetni iznosi utvrđuju se na temelju plana koji dostavi država članica.

Članak 92.

Razdoblje prekida zbog sudskih postupaka i upravnih žalbi

Iznos koji je mogući predmet automatskog opoziva izdvajanja umanjuje se za iznose koje tijelo za ovjeravanje ne može prijaviti Komisiji jer su operacije suspendirane zbog sudskih postupaka ili upravnih žalbi sa suspenzivnim učinkom, pod uvjetom da država članica dostavi Komisiji informaciju u kojoj navodi razloge do 31. prosinca druge godine od godine u kojoj je proračunskog izdvajanja prema članku 90.

Za navedeni dio izdvajanja koji je još uvijek raspoloživ na dan 31. prosinca 2015., vremensko ograničenje iz članka 90. stavka 2. prekida se pod istim uvjetima u pogledu iznosa koji se odnosi na predmetne operacije.

Gore navedeno umanjenje može se zatražiti jednom ako je suspenzija trajala do godinu dana ili nekoliko puta u skladu s brojem godina od datuma sudske ili upravne odluke kojom se suspendira provedba operacije do datuma pravomoćne sudske ili upravne odluke.

Članak 93.

Iznimke od automatskog opoziva izdvajanja

Pri obračunu iznosa automatskog opoziva izdvajanja ne uključuje se sljedeće:

(a)

dio proračunskog izdvajanja za koji je dostavljen zahtjev za plaćanje, ali čiju je nadoknadu Komisija prekinula ili suspendirala 31. prosinca druge godine od godine proračunskog izdvajanja na temelju članka 90. i u skladu s člancima 88. i 89. Kad je riješen problem koji je uzrokovao prekid ili suspenziju, pravilo automatskog opoziva izdvajanja primjenjuje se i na predmetni dio proračunskog izdvajanja;

(b)	dio proračunskog izdvajanja za koji je podnesen zahtjev za plaćanje, ali čija je nadoknada ograničen posebno zbog nedostatka proračunskih sredstava;

(c)

dio proračunskog izdvajanja za koji nije bilo moguće dostaviti prihvatljiv zahtjev za plaćanje zbog više sile koja je ozbiljno utjecala na provedbu operativnog programa. Nacionalna tijela koja se pozivaju na višu silu moraju dokazati njezine izravne posljedice za provedbu cijelog ili dijela operativnog programa.

Članak 94.

Postupak

1.   Komisija pravovremeno obavješćuje državu članicu i zainteresirana tijela kadgod postoji opasnost od primjene automatskog opoziva izdvajanja prema članku 90.

2.   Komisija obavješćuje državu članicu i zainteresirana tijela o iznosu automatskog opoziva izdvajanja koje je posljedica informacija s kojima raspolaže.

3.   Država članica ima na raspolaganju dva mjeseca od datuma primitka navedene informacije da se složi s iznosom ili dostavi svoje primjedbe. Komisija provodi automatski opoziv izdvajanja najkasnije devet mjeseci nakon roka iz članka 90.

4.   Doprinos iz EFR-a za operativni program za predmetnu godinu umanjuje se za iznos automatski ukinutog izdvajanja. Država članica u roku od dva mjeseca od datuma opoziva izdvajanja izrađuje revidirani financijski plan koji odražava umanjeni iznos pomoći u okviru jedne ili više prioritetnih osi operativnog programa. Ako to ne učini, Komisija razmjerno umanjuje iznose dodijeljene svakoj prioritetnoj osi.

Odjeljak 8.

Uporaba eura

Članak 95.

Uporaba eura

1.   Iznosi utvrđeni u operativnom programu koji je dostavila država članica, ovjerene izjave o izdacima, zahtjevi za plaćanje te izdaci navedeni u godišnjim i završnim izvješćima o provedbi izražavaju se u eurima.

2.   Odluke Komisije o operativnim programima te proračunska izdvajanja i plaćanja Komisije izražavaju se i izvršavaju u eurima.

3.   Države članice koje nisu usvojile euro kao svoju valutu na dan podnošenja zahtjeva za plaćanje, iznose izdataka koji su nastali u nacionalnoj valuti preračunavaju u eure.

Navedeni se iznosi preračunavaju u eure uporabom mjesečnog tečaja Komisije za mjesec tijekom kojeg su izdaci registrirani u poslovnim knjigama tijela za ovjeravanje predmetnog operativnog programa. Komisija svaki mjesec objavljuje tečaju elektroničkom obliku.

4.   Kad euro postane valuta države članice, postupak preračunavanja utvrđen u prethodnom nadalje vrijedi za sve izdatke koji su zabilježeni u poslovnim knjigama tijela za ovjeravanje prije stupanja na snagu utvrđenog tečaja nacionalne valute i eura.

POGLAVLJE II.

Financijski ispravci

Odjeljak 1.

Financijski ispravci država članica

Članak 96.

Financijski ispravci država članica

1.   Država članica u prvom stupnju snosi odgovornost za istraživanje nepravilnosti, djelovanje na osnovi dokaza o bilo kakvoj velikoj promjeni koja utječe na prirodu uvjeta za provedbu ili kontrolu operacija ili operativnog programa i za izvršavanje potrebnih financijskih ispravaka.

2.   Država članica izvršava potrebne financijske ispravke u vezi s pojedinačnim ili sustavnim nepravilnostima koje su otkrivene u operacijama ili operativnom programu. Ispravke koje izvršava država članica sastoje se od ukidanja cjelokupnog ili dijela javnog doprinosa za operativni program. Država članica uzima u obzir prirodu i težinu nepravilnosti i financijski gubitak EFR-a.

Ne dovodeći u pitanje stavak 3., sredstva EFR-a koja su oslobođena na ovaj način država članica može ponovno koristiti do 31. prosinca 2015. za operativni program.

3.   Doprinos koji je ukinut u skladu sa stavkom 2. ne može se ponovno uporabiti za operaciju ili operacije koje su bile predmet ispravaka niti, kada je financijski ispravak učinjen zbog sustavne nepravilnosti, za postojeće operacije u okviru cijele ili dijela prioritetne osi u kojoj su nastale sustavne nepravilnosti.

4.   U slučaju sustavnih nepravilnosti, država članica proširuje svoje istražne radnje kako bi obuhvatila sve operacije koje bi mogle biti obuhvaćene nepravilnostima.

Odjeljak 2.

Financijski ispravci Komisije

Članak 97.

Kriteriji za ispravke

1.   Komisija može izvršavati financijske ispravke ukidanjem cjelokupnog ili dijela doprinosa Zajednice za operativni program ako nakon provedbe potrebnog ispitivanja zaključi da:

(a)	postoji ozbiljan nedostatak u sustavu upravljanja i kontrole programa koji je doveo u pitanje doprinos Zajednice koji je već isplaćen programu;

(b)	su izdaci koji su navedeni u ovjerenoj izjavi o izdacima nepravilni, a država članica ih nije ispravila prije pokretanja postupka ispravljanja u okviru ovog stavka;

(c)	država članica nije poštovala svoje obveze iz članka 96. prije pokretanja postupka za ispravljanja iz ovog stavka.

2.   Komisija temelji svoje financijske ispravke na pojedinačnim slučajevima utvrđenih nepravilnosti, uzimajući u obzir sustavnu prirodu nepravilnosti pri utvrđivanju treba li izvršiti paušalni ispravak ili ekstrapolacijski ispravak.

3.   Komisija pri odlučivanju o visini iznosa ispravka uzima u obzir prirodu i težinu nepravilnosti te opseg i financijske implikacije nedostataka pronađenih u operativnom programu.

4.   Kada Komisija temelji svoje stajalište na činjenicama koje utvrđuju revizori koji nisu u okviru njezinih uprava, Komisija donosi vlastite zaključke u pogledu financijskih posljedica, nakon što ispita mjere koje je poduzela predmetna država članica prema članku 96. stavku 2., izviješća podnesena prema članku 70. stavku 1. točki (b) i odgovore države članice.

Članak 98.

Postupak

1.   Prije donošenja odluke o financijskom ispravku, Komisija pokreće postupak obavješćivanjem države članice o privremenim zaključcima i zahtjevom prema državi članici da dostavi svoje komentare u roku dva mjeseca.

Kad Komisija predloži financijski ispravak na osnovi ekstrapolacije ili paušala, država članica ima mogućnost dokazati, provjerom predmetne dokumentacije, da je stvarni opseg nepravilnosti bio manji od procjene Komisije. U dogovoru s Komisijom, država članica može ograničiti opseg navedene provjere na odgovarajući dio ili uzorak predmetne dokumentacije. Osim u propisno utemeljenim slučajevima, vrijeme dozvoljeno za navedenu provjeru ne može premašiti razdoblje od dodatna dva mjeseca od isteka dvomjesečnog razdoblja iz prvog podstavka.

2.   Komisija uzima u obzir sve dokaze koje država članica dostavi u okviru vremenskih ograničenja navedenih u stavku 1.

3.   Kad država članica ne prihvaća privremene zaključke Komisije, država članica se poziva na saslušanje pred Komisijom gdje se obje strane u suradnji koja se zasniva na partnerstvu nastoje dogovoriti o primjedbama i zaključcima.

4.   U slučaju dogovora, država članica može ponovno uporabiti predmetna sredstva EFR-a u skladu s drugim podstavkom članka 96. stavka 2.

5.   Ako se ne postigne dogovor, Komisija donosi odluku o financijskom ispravku u roku šest mjeseci od datuma saslušanja, uzimajući u obzir sve informacije i primjedbe koje su podnesene tijekom postupka. Ako ne dođe do saslušanja, razdoblje od šest mjeseci počinje teći dva mjeseca od datuma na koji je Komisija poslala poziv.

Članak 99.

Obveze država članica

Financijski ispravak Komisije ne dovodi u pitanje obvezu države članice da traži povrat sredstava prema članku 96. stavku 2. i da traži povrat državne potpore iz članka 87. Ugovora i iz članka 14. Uredbe Vijeća (EZ) br. 659/1999 od 22. ožujka 1999. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 88. Ugovora o EZ-u (23).

POGLAVLJE III.

Povrat sredstava

Članak 100.

Povrat sredstava

1.   Svaki povrat sredstava u opći proračun Europske unije izvršava se prije roka koji je naveden u nalogu za povrat sredstava koji se sastavlja u skladu s člankom 72. Uredbe (EZ, Euratom) br. 1605/2002. Rok plaćanja je zadnji dan drugog mjeseca od izdavanja naloga.

2.   Svako kašnjenje s plaćanjem ima za posljedicu kamate zbog takve odgode, koje teku od datuma roka plaćanja i završavaju s datumom stvarne uplate. Kamatna stopa je jedan i pol posto viša od stope koju primjenjuje Europska središnja banka za refinanciranje glavnih operacija na prvi radni dan mjeseca u kojem nastupa rok plaćanja.

GLAVA IX.

ODBOR

Članak 101.

Odbor

1.   Komisiji pomaže Odbor za Europski fond za ribarstvo (dalje u tekstu Odbor).

2.   Prilikom pozivanja na ovaj stavak, primjenjuju se članci 3. i 7. Odluke 1999/486/EZ.

3.   Prilikom pozivanja na ovaj stavak, primjenjuju se članci 4. i 7. Odluke 1999/486/EZ.

Razdoblje iz članka 4. stavka 3. Odluke 1999/486/EZ je tri mjeseca.

4.   Odbor donosi svoj poslovnik.

Članak 102.

Provedbena pravila

Provedbena pravila za ovu Uredbu donose se u skladu s postupkom iz članka 101. stavka 3.

GLAVA X.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 103.

Prijelazne odredbe

1.   Ova Uredba ne utječe na nastavak ili izmjenu, uključujući potpuno ili djelomično ukidanje pomoći koju je odobrila Komisija na osnovi Uredbi Vijeća (EEZ) br. 4028/86 (24), (EZ) br. 3699/93 (25), (EZ) br. 2468/98 (26) i (EZ) br. 2792/1999 (27) ili na osnovi drugog zakonodavstva koje se na dan 31. prosinca 2006. primjenjuje na predmetnu pomoć, te koje se posljedično i nakon tog primjenjuje na predmetnu pomoć do njenog zaključenja.

2.   Odstupajući od članka 31. stavka 2., članka 32. stavka 4. i članka 37. stavka 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1260/1999 od 21. lipnja 1999. o utvrđivanju općih odredaba o strukturnim fondovima (28), izdvajanja za pomoć sufinanciranu iz Financijskog instrumenta za smjernice u ribarstvu (FISR) uspostavljenog Uredbom Vijeća (EZ) 1263/1999 od 21. lipnja 1999. o financijskom instrumentu za upravljanje ribarstvom (29), koje je Komisija odobrila između 1. siječnja 2000. i 31. prosinca 2006. te za koje Komisiji nije dostavljena ovjerena izjava o stvarno plaćenim izdacima, konačno izvješće o provedbi koje također uključuje izvješće o napretku iz članka 1. stavka 1. Uredbe Komisije (EZ) br. 366/2001 (30) i izjava iz članka 38. stavka 1. točke (f) Uredbe (EZ) 1260/1999 u roku od 15 mjeseci od konačnog datuma prihvatljivosti izdataka koji je utvrđen odlukom o dodjeli doprinosa iz FISR-a, Komisija automatski opoziva najkasnije šest mjeseci po isteku tog roka, što rezultira povratom nepropisno isplaćenih iznosa.

3.   Ako su potrebne posebne mjere za olakšanje prijelaza sa sustava koji je na snazi na sustav uspostavljen ovom Uredbom, takve se mjere donose u skladu s postupkom iz članka 101. stavka 3.

Takve se mjere posebno donose kako bi se postojeća potpora Zajednice koju je odobrila Komisija za razdoblje od 2000. do 2006. uključila u potporu iz EFR-a koja je predviđena ovom Uredbom.

Članak 104.

Stavljanja izvan snage

1.   Ne dovodeći u pitanje odredbe članka 103. stavka 1., ovime se Uredbe (EZ) br. 1263/1999 i (EZ) 2792/1999 stavljaju izvan snage s učinkom od 1. siječnja 2007.

2.   Upućivanja na Uredbu stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Uredbu.

Članak 105.

Pregled

Vijeće preispituje ovu Uredbu najkasnije do 31. prosinca 2013. u skladu s člankom 37. Ugovora.

Članak 106.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

---

(1)  Mišljenje doneseno 6. srpnja 2005. (još nije objavljeno u Službenom listu).

(2)  SL C 267, 27.10.2005., str. 50. Mišljenje doneseno nakon neobveznog savjetovanja.

(3)  SL C 164, 5.7.2005., str. 31. Mišljenje doneseno nakon neobveznog savjetovanja.

(4)  SL L 358, 31.12.2002., str. 59.

(5)  SL L 184, 17.7.1999., str. 23.

(6)  SL L 124, 20.5.2003., str. 36.

(7)  SL L 134, 30.4.2004., str. 114.

(8)  SL L 210, 31.7.2006., str. 25.

(9)  Uredba Vijeća (EZ) br. 1290/2005 od 21. lipnja 2005. o financiranju zajedničke poljoprivredne politike (SL L 209, 11.8.2005., str. 1.).

(10)  SL L 248, 16.9.2002., str. 1.

(11)  SL C 244, 1.10.2004., str. 2.

(12)  SL L 5, 9.1.2004., str. 25.

(13)  SL L 175, 5.7.1985., str. 40. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2003/35/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 156, 25.6.2003., str. 17.).

(14)  SL L 114, 24.4.2001., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom Komisije (EZ) br. 196/2006 (SL L 32, 4.2.2006., str. 4.).

(15)  SL L 198, 22.7.1991., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom Komisije (EZ) br. 780/2006 (SL L 137, 25.5.2006., str. 9.).

(16)  SL L 206, 22.7.1992., str. 7. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Uredbom Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 1882/2003 (SL L 284, 31.10.2003., str. 1.).

(17)  SL L 224, 18.8.1990., str. 19. Odluka kako je zadnje izmijenjena Odlukom 2006/53/EZ (SL L 29, 2.2.2006., str. 37.).

(18)  SL L 17, 21.1.2000., str. 22. Uredba kako je zadnje izmijenjena Aktom o pristupanju iz 2003.

(19)  SL L 93, 31.3.2006., str. 12.

(20)  SL L 154, 21.6.2003., str. 1. Uredba kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1888/2005 (SL L 309, 25.11.2005., str. 1.).

(21)  SL L 145, 31.5.2001., str. 43.

(22)  SL L 145, 13.6.1977., str. 1. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2006/18/EZ (SL L 51, 22.2.2006., str. 12.).

(23)  SL L 83, 27.3.1999., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Aktom o pristupanju iz 2003. (Naslov Uredbe (EZ) br. 659/1999 prilagođen je zbog prenumeriranja članaka Ugovora o osnivanju Europske zajednice, u skladu s člankom 12. Amsterdamskog ugovora; prvobitno se upućivalo na članak 93. Ugovora).

(24)  Uredba Vijeća (EEZ) br. 4028/86 od 18. prosinca 1986. o mjerama Zajednice za poboljšanje i prilagodbu struktura u području ribarstva i akvakulture (SL L 376, 31.12.1986., str. 7.). Uredba kako je stavljena izvan snage Uredbom (EEZ) br. 2080/93 (SL L 193, 31.7.1993., str. 1.).

(25)  Uredba Vijeća (EZ) br. 3699/93 od 21. prosinca 1993. o utvrđivanju kriterija i uvjeta u vezi sa strukturnom pomoći Zajednice u području ribarstva i akvakulture te prerade i prodaje tih proizvoda (SL L 346, 31.12.1993., str. 1.). Uredba kako je stavljena izvan snage Uredbom (EZ) br. 2468/98 (SL L 312, 20.11.1998., str. 19.).

(26)  Uredba Vijeća (EZ) br. 2468/98 od 3. studenoga 1998. o utvrđivanju kriterija i uvjeta u vezi sa strukturnom pomoći Zajednice u području ribarstva i akvakulture te prerade i prodaje tih proizvoda. Uredba kako je stavljena izvan snage Uredbom br. 2792/1999 (SL L 337, 30.12.1999., str. 10.).

(27)  Uredba Vijeća (EZ) br. 2792/1999 od 17. prosinca 1999. o utvrđivanju detaljnih pravila i postupaka u vezi sa strukturnom pomoći Zajednice u području ribarstva. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 485/2005 (SL L 81, 30.3.2005., str. 1.).

(28)  SL L 161, 26.6.1999., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 173/2005 (SL L 29, 2.2.2005., str. 3.).

(29)  SL L 161, 26.6.1999., str. 54.

(30)  Uredba Komisije (EZ) br. 366/2001 od 22. veljače 2001. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu mjera predviđenih Uredbom Vijeća (EZ) br. 2792/1999 (SL L 55, 24.2.2001., str. 3.).

---

PRILOG I.

Godišnja raspodjela raspoloživih odobrenih sredstava za preuzimanje obveza za Europski fond za ribarstvo iz članka 12., u cijenama iz 2004. sljedeća je:

(u eurima)
2007.	2008.	2009.	2010.	2011.	2012.	2013.
538 501 708	544 387 564	551 260 557	551 264 533	552 866 449	554 350 809	556 368 380

---

PRILOG II.

Intenzitet potpore

(a)

Za sve mjere iz glave IV. granice javnog doprinosa koji je odobren za operaciju (A) te, prema potrebi, od strane privatnih korisnika (B) utvrđene su u donjoj tablici, izražene u postocima ukupnih prihvatljivih troškova koji predstavljaju zbroj (A) + (B). Za donju tablicu, operacije su podijeljene u skupine kako slijedi:   Skupina 1. Skupina 2. Skupina 3. Skupina 4. Regije obuhvaćene ciljem konvergencije i vanjski grčki otoci A ≤ 100 % B ≥ 0 % A ≤ 40 % B ≥ 60 % (1)  (2) A ≤ 80 % B ≥ 20 % A ≤ 60 % B ≥ 40 % (3) Regije koje nisu obuhvaćene ciljem konvergencije A ≤ 100 % B ≥ 0 % A ≤ 40 % B ≥ 60 % (1)  (2) A ≤ 60 % B ≥ 40 % A ≤ 40 % B ≥ 60 % (3) Najudaljenije regije A ≤ 100 % B ≥ 0 % A ≤ 50 % B ≥ 50 % (1)  (2) A ≤ 80 % B ≥ 20 % A ≤ 75 % B ≥ 25 % Skupina 1. Operacije predviđene člankom 23. (javna potpora za trajnu obustavu ribolovnih aktivnosti), člankom 24. (javna potpora za privremenu obustavu ribolovnih aktivnosti), člankom 26. stavkom 3. (društveno-gospodarska naknada za gospodarski ribolov koji se obavlja malim plovilima i u obalnom području - mali obalni ribolov), člankom 26. stavkom 4. (premije za ribare i vlasnike ribarskih brodova uključenih u gospodarski ribolov koji se obavlja malim plovilima i u obalnom području - mali obalni ribolov), člankom 27. (društveno-gospodarska naknada za upravljanje ribarskom flotom Zajednice), člankom 30. (akva-okolišne mjere), člankom 31. (mjere za zaštitu javnog zdravlja), člankom 32. (mjere za zaštitu zdravlja životinja), prvim podstavkom članka 33. stavka 2. (ulaganja u objekte za slatkovodni ribolov), člankom 33. stavkom 3. (prenamjena plovila koji se koriste za ribolov na kopnenim vodama), člankom 37. (zajednička djelovanja), člankom 38. (mjere zaštite i razvoja vodene faune i flore), člankom 39. (ribarske luke, iskrcajna mjesta i zakloništa), člankom 40. (razvoj novih tržišta i promotivne kampanje), člankom 41. (pilot projekti), člankom 42. (preinaka ribarskih plovila u svrhu njihove prenamjene), člankom 44. (prihvatljive mjere za održivi razvoj ribarskih područja) i člankom 46. (tehnička pomoć). Skupina 2. Operacije predviđene člankom 25. stavcima 1., 2., 6., 7. i 8. (ulaganja u ribarska plovila), člankom 26. stavkom 2. (ulaganja u smislu članka 25. u ribarska plovila za gospodarski ribolov koji se obavlja malim plovilima i u obalnom području - mali obalni ribolov), drugim podstavkom članka 33. stavka 2. (ulaganja u plovila za slatkovodni ribolov) i člankom 44. (prihvatljive mjere za održivi razvoj ribarskih područja). Nakon primjene (*) ili (**) ako EFR financira operacije iz članka 25. stavka 3. u korist plovila za gospodarski ribolov koji se obavlja malim plovilima i u obalnom području - mali obalni ribolov, stope (B) za skupinu 2. bit će: — za regije obuhvaćene ciljem konvergencije, vanjske grčke otoke i regije koje nisu obuhvaćene ciljem konvergencije, jednake ili veće od 60 postotnih bodova (B ≥ 60 %), i — za najudaljenije regije, jednake ili veće od 50 postotnih bodova (B ≥ 50 %). Skupina 3. Operacije predviđene člankom 37. (zajednička djelovanja), člankom 38. (mjere zaštite i razvoja vodene faune i flore), člankom 39. (ribarske luke, iskrcajna mjesta i zakloništa), člankom 41. (pilot-projekti) i člankom 44. (prihvatljive mjere za održivi razvoj područja ribarstva). Skupina 4. Operacije predviđene člankom 29. (mjere za proizvodna ulaganja u akvakulturu) prvim podstavkom članka 33. stavka 2. (ulaganja u objekte za slatkovodni ribolov), člankom 35. (prihvatljive mjere u području prerade i stavljanja na tržište), člankom 40. (razvoj novih tržišta i promotivne kampanje) i člankom 44. (prihvatljive mjere za održivi razvoj ribarskih područja).

(b)

Upravljačko tijelo odlučuje s obzirom na operacije koje se odnose na: i. članak 37. (zajednička djelovanja), članak 38. (mjere zaštite i razvoja vodene faune i flore), članak 39. (ribarske luke, iskrcajna mjesta i zakloništa) i članak 41. (pilot projekti), spadaju li one u skupinu 1. ili 3.; ii. članak 40. (razvoj novih tržišta i promotivne kampanje), prvi podstavak članka 33. stavka 2. (ulaganja u objekte za slatkovodni ribolov), spadaju li one u skupinu 1. ili 4.; iii. članak 44. (prihvatljive mjere za održivi razvoj ribarskih područja) pripadaju li one u skupinu 1., 2., 3. ili 4. Upravljačko tijelo odlučuje o gore navedenom pod alinejama i., ii. i iii. uzimajući u obzir sljedeće: — zajednički interes naspram individualnog interesa, — skupina korisnika naspram pojedinačnog korisnika (organizacije proizvođača, strukovne ili stručne organizacije), — javni pristup rezultatima operacije naspram privatnog vlasništva i kontrole, — financijsko sudjelovanje zajedničkih tijela i istraživačkih institucija.

---

(1)  U slučaju operacija iz članka 25. stavka 3. stope (B) za skupinu 2. povećavaju se za 20 postotnih bodova. Stope (A) se u skladu s tim smanjuju.

(2)  U slučaju operacija iz članka 26. stavka 2. (ulaganja u smislu članka 25. u ribarske brodove za gospodarski ribolov koji se obavlja malim plovilima i u obalnom području - mali obalni ribolov), stope (B) za skupinu 2. mogu se smanjiti za 20 postotnih bodova. Stope (A) se u skladu s tim povećavaju.

(3)  U slučaju operacija iz članaka 29. i 35. kada ih provode poduzeća koja nisu obuhvaćena definicijom iz članka 3. točke (f) s manje od 750 zaposlenika ili prometom manjim od 200 milijuna eura, stope (B) se povećavaju za 30 postotnih bodova u regijama koje su obuhvaćene ciljem konvergencije, uz izuzetak vanjskih grčkih otoka, te za 20 postotnih bodova u regijama koje nisu obuhvaćene ciljem konvergencije. Stope (A) se u skladu s tim smanjuju.

---