–

za Estron A/S, L. Kjær, advokat,

–

za dansku vladu, J. Nymann‑Lindegren, u svojstvu agenta, uz asistenciju K. Hagel‑Sørensena, advokat,

–

za Europsku komisiju, A. Caeiros i S. Maaløe, u svojstvu agenata,

1

Zahtjev za prethodnu odluku odnosi se na tumačenje kombinirane nomenklature (u daljnjem tekstu: KN) iz Priloga I. Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2658/87 od 23. srpnja 1987. o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj tarifi (SL 1987., L 256, str. 1.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 2., svezak 12., str. 3.), kako je izmijenjena Uredbom Komisije (EZ) br. 1031/2008 od 19. rujna 2008. (SL 2008., L 291, str. 1.).

2

Zahtjev je upućen u okviru spora između Skatteministerieta (Ministarstvo poreza, Danska) i društva Estron A/S u vezi s tarifnim razvrstavanjem konektora za aparate za poboljšanje sluha.

3

Vijeće za carinsku suradnju, koje je postalo Svjetska carinska organizacija (WCO), osnovano je Konvencijom o osnivanju Vijeća za carinsku suradnju, zaključenom u Bruxellesu 15. prosinca 1950. Harmonizirani sustav nazivlja i brojčanog označavanja robe (u daljnjem tekstu: HS) uspostavljen je Međunarodnom konvencijom o Harmoniziranom sustavu nazivlja i brojčanog označavanja robe (u daljnjem tekstu: Konvencija o HS‑u), sklopljenom u Bruxellesu 14. lipnja 1983. i prihvaćenom zajedno s Protokolom o njezinim izmjenama od 24. lipnja 1986. u ime Europske ekonomske zajednice Odlukom Vijeća 87/369/EEZ od 7. travnja 1987. (SL 1987., L 198, str. 1.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 2., svezak 6., str. 3.).

4

Na temelju članka 3. stavka 1. Konvencije o HS‑u svaka se ugovorna strana obvezuje uskladiti svoje carinske tarifne i statističke nomenklature s HS‑om, koristiti sve njegove tarifne brojeve i podbrojeve kao i pripadajuće oznake, bez dodavanja ili preinaka, i slijediti brojčani niz navedenog sustava. Svaka ugovorna strana obvezuje se također primijeniti opća pravila za tumačenje HS‑a kao i sve napomene uz odsjeke, poglavlja i podbrojeve HS‑a i da im neće preinačiti opseg.

5

WCO dopušta, pod uvjetima određenima u članku 8. Konvencije o HS‑u, napomene s objašnjenjem i mišljenja o razvrstavanju, koja usvaja Odbor HS‑a.

6

Napomena s objašnjenjem HS‑a koja se odnosi na tarifni broj 8544 glasi:

„Pod uvjetom da su izolirani, ovaj tarifni broj obuhvaća električne žice, kabele i ostale vodiče (npr., isprepletene, trakaste, rešetkaste) koji se koriste kao vodiči u električnim strojevima, aparatima ili instalacijama. Ovaj tarifni broj, podložno navedenom uvjetu, uključuje žice za unutarnje radove ili vanjsku uporabu (npr., podzemne, podmorske ili nadzemne žice ili kabele). Ti proizvodi sežu od vrlo delikatnih izoliranih žica do debelih kabela složenijih vrsta.

Ovim su tarifnim brojem obuhvaćeni i nemetalni vodiči.

[…]”

7

Napomena s objašnjenjem HS‑a koja se odnosi na poglavlje 90 sadržava sljedeća pojašnjenja:

„Ovo poglavlje uključuje sve instrumente i aparate koji su vrlo različiti, ali koje u pravilu u bitnome obilježava završna obrada i njihova visoka preciznost, tako da se veći dio njih koristi među ostalim […] u medicinske svrhe.”

8

Napomena s objašnjenjem HS‑a koja se odnosi na tarifni broj 9021 predviđa:

„IV.– Aparati za poboljšanje sluha

To su općenito električni uređaji sa strujnim krugom koji sadržava jedan ili više mikrofona (sa ili bez pojačala), prijamnik i bateriju. Prijamnik je moguće nositi unutar ili iza uha ili može biti konstruiran tako da ga se rukom prisloni na uho.

Ova je skupina ograničena na uređaje za nadvladavanje gluhoće: stoga ne obuhvaća proizvode kao što su slušalice, pojačala i slične proizvode koji se koriste u konferencijskim dvoranama ili koje telefonski operateri rabe radi poboljšanja čujnosti razgovora.”

9

KN se temelji na HS‑u.

10

U članku 3. stavku 1. Uredbe br. 2658/87, kako je izmijenjena Uredbom Vijeća (EZ) br. 254/2000 od 31. siječnja 2000. (SL 2000., L 28, str. 16.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 2., svezak 2., str. 216.; u daljnjem tekstu: Uredba br. 2658/87), navodi se:

„Svaki podbroj KN sadrži brojčanu oznaku od osam znamenaka:

11

Na temelju članka 12. stavka 1. Uredbe br. 2658/87, Europska komisija svake godine uredbom donosi cjelokupnu verziju KN‑a i carinske stope, kako proizlazi iz mjera koje su usvojili Vijeće Europske unije ili Komisija. Ta se uredba primjenjuje od 1. siječnja sljedeće godine.

12

Verzije KN‑a primjenjive na činjenice iz glavnog predmeta, koje su nastupile između 8. srpnja 2009. i 29. ožujka 2012., one su koje uzastopno proizlaze iz Uredbe br. 1031/2008, Uredbe Komisije (EZ) br. 948/2009 od 30. rujna 2009. (SL 2009., L 287, str. 1.), Uredbe Komisije (EU) br. 861/2010 od 5. listopada 2010. (SL 2010., L 284, str. 1.) i Uredbe Komisije (EU) br. 1006/2011 od 27. rujna 2011. (SL 2011., L 282, str. 1.). Budući da tekst odredaba KN‑a koje su primjenjive na te činjenice i relevantne za prethodna pitanja nije bio mijenjan tim uzastopnim izmjenama, valja se pozivati na verziju te nomenklature koja proizlazi iz Uredbe br. 1031/2008.

13

Prvi dio KN‑a sadržava skup uvodnih odredaba. U tom dijelu, u odsjeku I koji se bavi općim pravilima, odjeljak A, naslovljen „Opća pravila za tumačenje [KN‑a]” [neslužbeni prijevod], određuje:

„Razvrstavanje robe u [KN] uređuju sljedeća načela.

1. Naslovi odsjeka, poglavlja i potpoglavlja služe samo za lakše snalaženje; za zakonske potrebe, razvrstavanje se vrši na temelju naziva tarifnih brojeva i svih odgovarajućih napomena uz odsjeke i poglavlja, te na temelju sljedećih pravila pod uvjetom da iz naziva tarifnih brojeva ili napomena ne proizlazi drukčije.

[…]

6. Za zakonske potrebe, razvrstavanje robe u podbrojeve tarifnog broja vrši se sukladno nazivu tih podbrojeva i svih odgovarajućih napomena za podbrojeve te, mutatis mutandis, u skladu s gore navedenim pravilima, podrazumijevajući da se može uspoređivati samo podbrojeve na istoj razini. U smislu ovog pravila, primjenjuju se i odgovarajuće napomene uz odsjeke i poglavlja, osim ako iz konteksta ne proizlazi drukčije.” [neslužbeni prijevod]

14

Drugi dio KN‑a, naslovljen „Popis carinskih stopa” [neslužbeni prijevod], sadržava, među ostalim, odsjek XVI, naslovljen „Strojevi i mehanički uređaji; električna oprema; njihovi dijelovi; aparati za snimanje i reprodukciju zvuka, aparati za snimanje i reprodukciju televizijske slike i zvuka, njihovi dijelovi i pribor” [neslužbeni prijevod].

15

Točka (m) napomene 1. uz taj odsjek glasi:

16

Odsjek XVI KN‑a sadržava poglavlje 85, naslovljeno „Električni strojevi i oprema te njihovi dijelovi; aparati za snimanje i reprodukciju zvuka, televizijski aparati za snimanje i reprodukciju slike i zvuka, njihovi dijelovi i pribor” [neslužbeni prijevod].

17

Poglavlje 85 KN‑a obuhvaća tarifni broj 8544, koji glasi:

18

Drugi dio KN‑a sadržava i odsjek XVIII, naslovljen „Optički, fotografski, kinematografski, mjerni, kontrolni, ispitni, medicinski ili kirurški instrumenti i aparati; satovi; glazbala; njihovi dijelovi i pribor” [neslužbeni prijevod].

19

Taj odsjek sadržava poglavlje 90, naslovljeno „Optički, fotografski, kinematografski, mjerni, kontrolni, ispitni, medicinski ili kirurški instrumenti i aparati; njihovi dijelovi i pribor” [neslužbeni prijevod], u čijoj je napomeni 2. predviđeno:

„Uzimajući u obzir prethodnu napomenu 1., dijelove i pribor za strojeve, aparate, instrumente ili proizvode iz ovog poglavlja razvrstava se prema sljedećim pravilima:

20

Poglavlje 90 KN‑a obuhvaća tarifni broj 9021, koji glasi:

21

Društvo Estron je dobavljač u sektoru aparata za poboljšanje sluha i povezanim sektorima, koji proizvođačima aparata za poboljšanje sluha isporučuje konektore.

22

Iz zahtjeva za prethodnu odluku proizlazi da je konektor moguće opisati kao izoliranu električnu žicu koja sadržava konektore koji su dio aparata za poboljšanje sluha. Aparat za poboljšanje sluha je električni uređaj sa strujnim krugom koji sadržava mikrofon, vrlo malen zvučnik i bateriju. Mikrofon hvata zvuk koji se potom pojačava i emitira kroz zvučnik do kojeg dolazi preko konektora, koji je društvo Estron ciljano razvilo za modele aparata za poboljšanje sluha. Konektor povezuje mikrofon i zvučnik aparata za poboljšanje sluha te od prvog do potonjeg signal prenosi prema akustičnim, električnim i mehaničkim specifikacijama.

23

Konektori iz glavnog postupka imaju dvije niti, pri čemu se svaka sastoji od sedam bakrenih niti prevučenih srebrom, koje su međusobno isprepletene, emajlirane i pokositrene. Električni zvučni signali se preko tih konektora prenose do zvučnika aparata za poboljšanje sluha. Zvuk snimljen mikrofonom se potom na jednom kraju pretvara u električne impulse, a na drugom kraju u zvuk.

24

Na svakom kraju konektora nalazi se „utikač” s više kontaktnih pinova koji su prilagođeni za električne konektore pojedinih vrsta aparata za poboljšanje sluha za koje su ti konektori posebno razvijeni. Konektor jednog modela aparata za poboljšanje sluha nije moguće upotrijebiti u drugom.

25

Konektori iz glavnog postupka su toplinski oblikovani u proizvodnom postupku u kojem se koristi toplinom kako bi se dotični proizvod oblikovao na željeni način, tako da bude prilagođen ljudskom uhu. Ti konektori, koji povezuju zvučnik i mikrofon aparata za poboljšanje sluha, služe i tomu da se aparat za poboljšanje sluha objesi na uho i na taj način ga drže točno tamo gdje treba biti, kako bi ga korisnik mogao funkcionalno nositi. Konektori iz glavnog postupka dostupni su u više veličina za svaki model. Osim toga, ti se konektori posebno oblikuju za desno ili za lijevo uho.

26

Između 8. srpnja 2009. i 29. ožujka 2012. društvo Estron podnijelo je carinske deklaracije u kojima je konektore iz glavnog postupka razvrstalo kao „dijelov[e] i pribor aparata za poboljšanje sluha” u tarifni podbroj 90219010 KN‑a, koji je oslobođen od carine.

27

Nakon nadzora SKAT (porezna uprava, Danska) 6. srpnja 2012. odlučio je konektore iz glavnog postupka razvrstati u tarifni podbroj 85444290 KN‑a na koji se primjenjuje stopa carine od 3,3 %. Slijedom toga, porezna uprava je društvu Estron naložila plaćanje carine na deklarirane konektore u iznosu od 825150,74 danskih kruna (približno 110500 eura).

28

Društvo Estron je tu odluku osporavalo pred Landsskatterettenom (Državna žalbena komisija za porezna pitanja, Danska), koji je u odluci od 10. travnja 2013. smatrao da se navedeni konektori moraju razvrstati u tarifni podbroj 90219010 KN‑a i slijedom toga je poništio carinski dug.

29

Ministarstvo poreza je tu odluku osporavalo pred sudom koji je uputio zahtjev tvrdeći da konektore iz glavnog postupka treba razvrstati u tarifni broj 8544 KN‑a. Prema mišljenju tog ministarstva, ti su konektori morali biti razvrstani u tarifni podbroj 85444290 KN‑a, naslovljen „ostali”.

30

Sud koji je uputio zahtjev navodi da se stranke glavnog postupka slažu oko toga da su konektori iz glavnog postupka dio aparata za poboljšanje sluha, u skladu sa sudskom praksom Suda koja se odnosi da pojam „dijelovi”.

31

Iz zahtjeva za prethodnu odluku proizlazi da, prema mišljenju danske vlade, činjenica da su ti konektori dio aparata za poboljšanje sluha ne znači da ih se može razvrstati u tarifni broj 9021 KN‑a.

32

U tom pogledu, prema mišljenju danske vlade, upućivanje u točki (a) napomene 2. uz poglavlje 90 KN‑a na tarifni broj poglavlja 84, 85, 90 ili 91 KN‑a mora se shvatiti kao upućivanje na robu koja je obuhvaćena četveroznamenkastim tarifnim brojevima. Slijedom toga, to upućivanje ne uključuje šesteroznamenkaste i osmeroznamenkaste tarifne podbrojeve. Budući da se konektori iz glavnog postupka ne mogu razvrstati u četveroznamenkasti tarifni broj poglavlja 90 KN‑a, treba ih, u skladu s točkom (a) napomene 2. uz poglavlje 90 KN‑a, razvrstati u tarifni broj 8544 KN‑a.

33

To doslovno tumačenje točke (a) napomene 2. uz poglavlje 90 KN‑a osobito podupiru opće pravilo 6. za tumačenje KN‑a, koje razlikuje „tarifne brojeve” od „tarifnih podbrojeva”, i napomene uz poglavlje 85 KN‑a. Navedeno poglavlje podijeljeno je na „napomene”, „napomene za podbrojeve” i „dodatne napomene”, koje se odnose na četveroznamenkaste, šesteroznamenkaste i osmeroznamenkaste oznake.

34

Prema mišljenju društva Estron, konektori iz glavnog postupka dio su aparata za poboljšanje sluha u smislu pojma „dio”, kako je definiran ustaljenom sudskom praksom Suda, među ostalim, u presudi od 15. veljače 2007., RUMA (C‑183/06, EU:C:2007:110, t. 32.). U skladu s tom sudskom praksom, konektore iz glavnog postupka mora se razvrstati u tarifni broj 902140 KN‑a.

35

Međutim, iz tarifnog broja 902140 KN‑a su, u skladu s njegovim tekstom, izričito isključeni dijelovi i pribor, koji bi trebali biti razvrstani u tarifni broj 902190 KN‑a. Stoga bi konektori iz glavnog postupka stoga, prema mišljenju društva Estron, morali biti obuhvaćeni tarifnim podbrojem 90219010, koji se odnosi na „dijelov[e] i pribor aparata za poboljšanje sluha”.

36

Društvo Estron osporava to da je konektore iz glavnog postupka moguće razvrstati u tarifni broj 8544 KN‑a, što zagovara Ministarstvo poreza, kao izoliranu žicu s konektorima. Činjenica da su ti konektori „dio” aparata za poboljšanje sluha, kako je definiran ustaljenom sudskom praksom Suda, upućuje na to da je mogućnost razvrstavanja kao „električne žice” isključena. Nadalje, poseban oblik, materijal i kontaktni pinovi upućuju na to da su navedeni konektori „dio” aparata za poboljšanje sluha, a ne izolirana električna žica.

37

U tom pogledu, točka (a) napomene 2. uz poglavlje 90 KN‑a nema utjecaja. Ta se napomena u skladu s odredbama HS‑a i općim pravilom 6. za tumačenje KN‑a istodobno primjenjuje i na četveroznamenkaste tarifne brojeve i na šesteroznamenkaste tarifne podbrojeve. Dio koji je roba iz tarifnog podbroja poglavlja 90, odnosno tarifnog podbroja 902190 KN‑a, naslovljenog „ostali”, morao bi dakle biti razvrstan u taj tarifni podbroj.

38

U tim je okolnostima Vestre Landsret (Žalbeni sud regije Zapad, Danska) odlučio prekinuti postupak i uputiti Sudu sljedeća prethodna pitanja:

39

Svojim prvim pitanjem sud koji je uputio zahtjev želi u biti znati treba li točku (a) napomene 2. uz poglavlje 90 KN‑a, u vezi s općim pravilima 1. i 6. za tumačenje KN‑a, tumačiti na način da se izraz „dijelovi i pribor koji predstavljaju robu navedenu u bilo kojem tarifnom broju ovog poglavlja ili poglavlja 84, 85 ili 91”, koji sadržava, odnosi samo na četveroznamenkaste oznake tih poglavlja ili i na šesteroznamenkaste i osmeroznamenkaste oznake navedenih poglavlja.

40

U točki (a) napomene 2. uz poglavlje 90 KN‑a određeno je da se „dijelove i pribor koji predstavljaju robu navedenu u bilo kojem tarifnom broju ovog poglavlja ili poglavlja 84, 85 ili 91 (osim one iz tarifnog broja 8487, 8548 ili 9033) u svim […] slučajevima razvrstava u svoje odgovarajuće tarifne brojeve”.

41

Prema mišljenju danske vlade, konektori iz glavnog postupka sami po sebi nisu roba iz četveroznamenkastog tarifnog broja poglavlja 90 KN‑a, nego roba koja je obuhvaćena samo osmeroznamenkastim tarifnim brojem 90219010 KN‑a, koji se odnosi na „dijelov[e] i pribor aparata za poboljšanje sluha”. U poglavlju 90 KN‑a dakle ne postoji četveroznamenkasti tarifni broj čijim su tekstom obuhvaćeni konektori iz glavnog postupka. S druge strane, ti su konektori sami po sebi roba iz četveroznamenkastog tarifnog broja poglavlja 85 KN‑a, odnosno tarifnog broja 8544, koji se odnosi na „Izoliran[u] žic[u] (uključujući emajliranu ili anodiziranu), kabel[e] (uključujući koaksijalne kabele) i ostal[e] izoliran[e] električn[e] vodič[e], neovisno jesu li opremljeni s konektorima ili ne; kabel[e] od optičkih vlakana, izrađen[e] od pojedinačno oplaštenih vlakana, neovisno sadrže li električne vodiče ili su opremljeni s konektorima ili ne”.

42

Stoga valja utvrditi odnosi li se pojam „tarifni broj” iz točke (a) napomene 2. uz poglavlje 90 samo na četveroznamenkaste oznake ili se odnosi i na šesteroznamenkaste i osmeroznamenkaste oznake.

43

U tom pogledu, valja utvrditi da tekst navedene napomene sadržava pojam „tarifni broj”, a ne pojam „tarifni podbroj”.

44

Članak 3. Uredbe br. 2658/87 pak u okviru KN‑a razlikuje „tarifni broj” i „tarifni podbroj”. Iz te odredbe proizlazi da KN preuzima šesteroznamenkastu klasifikaciju tarifnih brojeva i podbrojeva HS‑a, kojoj pridodaje sedmu i osmu znamenku koje su dio njegova vlastitog razvrstavanja (vidjeti u tom smislu presude od 20. studenoga 2014., Rohm Semiconductor, C‑666/13, EU:C:2014:2388, t. 3. i od 28. travnja 2016., Oniors Bio, C‑233/15, EU:C:2016:305, t. 3.).

45

Ta razlika također proizlazi iz KN‑a i, među ostalim, općih pravila za njegovo tumačenje. Tako se u skladu s općim pravilom 6. za tumačenje KN‑a razvrstavanje robe u podbrojeve tarifnog broja izvršava sukladno nazivu tih podbrojeva i svim napomenama za podbrojeve, odsjeke ili poglavlja.

46

Na taj je način zakonodavac Unije u okviru KN‑a htio razlikovati tarifne brojeve od tarifnih podbrojeva i da uporaba pojma „tarifni broj” u točki (a) napomene 2. uz poglavlje 90 KN‑a upućuje na to da se ta napomena ne odnosi na „tarifne podbrojeve”.

47

Iz sudske prakse Suda također proizlazi, s jedne strane, da se pojam „tarifni broj” odnosi na četveroznamenkaste oznake, dok se šesteroznamenkaste i osmeroznamenkaste oznake nazivaju „tarifni podbroj”. S druge strane, u okviru KN‑a, četveroznamenkasti tarifni broj obuhvaća šesteroznamenkaste i osmeroznamenkaste podbrojeve (vidjeti u tom smislu presude od 9. lipnja 2016., MIS, C‑288/15, EU:C:2016:424, t. 30.; od 19. listopada 2017., Lutz, C‑556/16, EU:C:2017:777, t. 39.; od 22. veljače 2018., SAKSA, C‑185/17, EU:C:2018:108, t. 32.; od 12. travnja 2018., Medtronic, C‑227/17, EU:C:2018:247, t. 39. i 44. i od 6. rujna 2018., Kreyenhop & Kluge, C‑471/17, EU:C:2018:681, t. 8. i 45.).

48

S obzirom na prethodna razmatranja, na prvo pitanje valja odgovoriti da točku (a) napomene 2. uz poglavlje 90 KN‑a, u vezi s općim pravilima 1. i 6. za tumačenje KN‑a, treba tumačiti na način da se izraz „dijelovi i pribor koji predstavljaju robu navedenu u bilo kojem tarifnom broju ovog poglavlja ili poglavlja 84, 85 ili 91”, koji sadržava, odnosi samo na četveroznamenkaste oznake tih poglavlja.

49

Svojim drugim pitanjem sud koji je uputio zahtjev želi znati treba li konektore za aparate za poboljšanje sluha, poput onih iz glavnog postupka, razvrstati u tarifni podbroj 85444290, tarifni podbroj 90214000 ili pak u tarifni podbroj 90219010 KN‑a.

50

U tom pogledu valja istaknuti da, s jedne strane, kao što to među ostalim proizlazi iz točke 45. ove presude, opća pravila za tumačenje KN‑a predviđaju da je razvrstavanje robe u podbrojeve tarifnog broja pravno određeno u skladu s tekstom tih tarifnih podbrojeva i napomena uz tarifne podbrojeve, odsjeke ili poglavlja, pri čemu se smatra da tekst naslova odsjeka, poglavlja ili potpoglavlja ima samo indikativno značenje (vidjeti u tom smislu presudu od 12. srpnja 2018., Profit Europe, C‑397/17 i C‑398/17, EU:C:2018:564, t. 25.)

51

S druge strane, prema ustaljenoj sudskoj praksi, u interesu pravne sigurnosti i jednostavnijeg nadzora, odlučujući kriterij za razvrstavanje robe u carinsku tarifu u načelu treba tražiti na temelju njezinih osobina i objektivnih svojstava, kako su određeni tekstom tarifnog broja KN‑a i napomenama uz odsjeke ili poglavlja (presude od 12. lipnja 2014., Lukoyl Neftohim Burgas, C‑330/13, EU:C:2014:1757, t. 34. i od 25. veljače 2016., G. E. Security, C‑143/15, EU:C:2016:115, t. 44.).

52

Usto, prema sudskoj praksi Suda, namjena proizvoda može predstavljati objektivan kriterij razvrstavanja ako je svojstvena tom proizvodu te se ta svojstvenost može ocijeniti s obzirom na njegove objektivne osobine i svojstva (presuda od 17. ožujka 2016., Sonos Europe, C‑84/15, EU:C:2016:184, t. 43. i navedena sudska praksa).

53

Iz odluke kojom se upućuje prethodno pitanje proizlazi da je nesporno da su konektori iz glavnog postupka dio aparata za poboljšanje sluha.

54

U tom pogledu, iz sudske prakse Suda proizlazi da pojam „dijelovi” u smislu KN‑a podrazumijeva postojanje cjeline za čije su funkcioniranje oni neophodni (vidjeti u tom smislu presude od 15. veljače 2007., RUMA, C‑183/06, EU:C:2007:110, t. 31.; od 12. prosinca 2013., HARK, C‑450/12, EU:C:2013:824, t. 36. i 37. i od 20. studenoga 2014., Rohm Semiconductor, C‑666/13, EU:C:2014:2388, t. 44. i 45.).

55

Kada je riječ o tarifnom podbroju 90214000 KN‑a, čini se da, u svakom slučaju, konektori poput onih iz glavnog postupka ne mogu biti obuhvaćeni tim tarifnim podbrojem s obzirom na to da se on odnosi na aparate za poboljšanje sluha, „osim dijelova i pribora”.

56

Nasuprot tomu, tarifni podbroj 90219010 KN‑a izričito upućuje na dijelove i pribor aparata za poboljšanje sluha.

57

U svrhu određivanja tarifnog razvrstavanja konektora iz glavnog postupka, valja podsjetiti na to da, s jedne strane, napomene s objašnjenjem HS‑a i, s druge strane, one KN‑a daju korisne smjernice za tarifno razvrstavanje proizvoda poput onih o kojima je riječ u glavnom postupku, iako imaju interpretativni karakter i nemaju obvezujuću pravnu snagu (vidjeti u tom smislu presudu od 26. travnja 2017., Stryker EMEA Supply Chain Services, C‑51/16, EU:C:2017:298, t. 45.).

58

Usto valja istaknuti da, kao što je to navedeno u točki 40. ove presude, u točki (a) napomene 2. uz poglavlje 90 KN‑a određeno je da se „dijelove i pribor koji predstavljaju robu navedenu u bilo kojem tarifnom broju ovog poglavlja ili poglavlja 84, 85 ili 91 (osim one iz tarifnog broja 8487, 8548 ili 9033) u svim […] slučajevima razvrstava u svoje odgovarajuće tarifne brojeve”.

59

S obzirom na odgovor na prvo pitanje, valja ispitati mora li se smatrati da su konektori iz glavnog postupka obuhvaćeni tarifnim brojem 8544 KN‑a, koji se odnosi na „Izoliran[u] žic[u] (uključujući emajliranu ili anodiziranu), kabel[e] (uključujući koaksijalne kabele) i ostal[e] izoliran[e] električn[e] vodič[e], neovisno jesu li opremljeni s konektorima ili ne; kabel[e] od optičkih vlakana, izrađen[e] od pojedinačno oplaštenih vlakana, neovisno sadrže li električne vodiče ili su opremljeni s konektorima ili ne”, ili tarifnim brojem 9021, koji se odnosi na „Ortopedska pomagala, uključujući štake, kirurške pojaseve i podveze; šine i druga pomagala za prijelome; umjetn[e] dijelov[e] tijela; aparat[e] za poboljšanje sluha i drug[e] aparat[e] koje se nosi ili ugrađuje u tijelo kako bi nadoknadili nedostatak ili invalidnost”.

60

U tom pogledu najprije valja utvrditi da je točno da se tekst tarifnog broja 9021 KN‑a izričito odnosi samo na „aparat[e] za poboljšanje sluha”, a ne i na njihove dijelove. Međutim, tarifni podbroj 90219010 KN‑a, kao što to proizlazi iz točaka 56. i 57. ove presude, izričito se odnosi na „dijelov[e] i pribor aparata za poboljšanje sluha”, koji su, osim toga, izričito isključeni iz tarifnog podbroja 90214000 KN‑a. Tekstovi tih dvaju tarifnih podbrojeva tako se temelje na zamisli da tarifni broj 9021 KN‑a obuhvaća dijelove i pribor aparata za poboljšanje sluha. Tekstovi odsjeka XVIII i poglavlja 90 KN‑a uostalom izričito upućuju na „dijelov[e] i pribor” instrumenata i aparata na koje se odnose.

61

Kao drugo, valja istaknuti da napomena s objašnjenjem HS‑a koja se odnosi na tarifni broj 9021 upućuje na aparate za poboljšanje sluha. U skladu s tom napomenom, potonji se općenito sastoje od električnih uređaja sa „strujnim krugom” koji sadržava jedan ili više mikrofona (sa ili bez pojačala), prijamnik i bateriju.

62

Kao treće, kad je riječ o tarifnom broju 9021 KN‑a, Sud je već presudio, pri čemu se osobito oslonio na napomenu s objašnjenjem HS‑a koja se odnosi na poglavlje 90, da su proizvodi koji su razvrstani u taj tarifni broj u bitnom obilježeni završnom obradom i velikom preciznošću, po čemu se razlikuju od uobičajenih proizvoda (vidjeti u tom smislu presudu od 26. travnja 2017., Stryker EMEA Supply Chain Services, C‑51/16, EU:C:2017:298, t. 47.).

63

Međutim, čini se da iz činjeničnih utvrđenja suda koji je uputio zahtjev, navedenih u točkama 22. do 25. ove presude, proizlazi da se konektori poput onih iz glavnog postupka od uobičajenih proizvoda, kao što su među ostalim žice, kabeli i ostali izolirani električni vodiči iz tarifnog broja 8544 KN‑a, razlikuju s obzirom na njihove osobine i objektivna svojstva, time što su obilježeni završnom obradom i velikom preciznošću, imajući u vidu postupak njihove proizvodnje i posebnost njihove funkcije.

64

Kao četvrto, u obzir je važno uzeti namjenu konektora poput onih iz glavnog postupka s obzirom na to da ta namjena, kao što to proizlazi iz točke 52. ove presude, može predstavljati objektivni kriterij razvrstavanja ako je svojstvena tom proizvodu te se ta svojstvenost može ocijeniti s obzirom na njegove objektivne osobine i svojstva.

65

U ovom slučaju, iz činjeničnih utvrđenja suda koji je uputio zahtjev čini se da također proizlazi da su konektori poput onih iz glavnog postupka posebno prilagođeni za aparate za poboljšanje sluha. Usto, nije sporno da su navedeni konektori posebno razvijeni za ugrađivanje u aparat za poboljšanje sluha.

66

Stoga iz točke (a) napomene 2. uz poglavlje 90 KN‑a proizlazi da konektori poput onih iz glavnog postupka mogu biti obuhvaćeni tarifnim brojem 9021 KN‑a. Usto, budući da se tarifni podbroj 90219010 KN‑a izričito odnosi na dijelove i pribor aparata za poboljšanje sluha, takvi se konektori mogu razvrstati u navedeni tarifni podbroj.

67

Međutim, valja podsjetiti na to da, kada je Sudu podnesen zahtjev za prethodnu odluku o tarifnom razvrstavanju, njegova je uloga nacionalnom sudu razjasniti kriterije čija će provedba potonjem omogućiti da ispravno razvrsta u KN proizvode o kojima je riječ, a ne da sam provede to razvrstavanje, i to osobito zato što ne raspolaže svim informacijama koje su mu u tom smislu neophodne. Tako je nacionalni sud u svakom slučaju u boljem položaju da to učini (presude od 12. lipnja 2014., Lukoyl Neftohim Burgas, C‑330/13, EU:C:2014:1757, t. 27. i od 25. veljače 2016., G. E. Security, C‑143/15, EU:C:2016:115, t. 41.).

68

Naime, tarifno razvrstavanje konektora poput onih iz glavnog postupka podrazumijeva primjenu prava Unije u konkretnom slučaju. Međutim, valja podsjetiti na to da je Sud, kada je pred njim pokrenut postupak na temelju članka 267. UFEU‑a, nadležan samo za odlučivanje o tumačenju Ugovorâ te o valjanosti i tumačenju akata institucija Unije.

69

Stoga je na sudu koji je uputio zahtjev da provede tarifno razvrstavanje konektora iz glavnog postupka imajući u vidu elemente koje je Sud pružio u odgovoru na pitanja koja mu je postavio sud koji je uputio zahtjev.

70

S obzirom na prethodna razmatranja, na drugo pitanje valja odgovoriti da je na sudu koji je uputio zahtjev da provede tarifno razvrstavanje konektora za aparate za poboljšanje sluha iz glavnog postupka imajući u vidu elemente koje je Sud pružio u odgovoru na pitanja koja mu je postavio sud koji je uputio zahtjev.

71

Svojim trećim pitanjem sud koji je uputio zahtjev u biti pita treba li točku (m) napomene 1. uz odsjek XVI KN‑a tumačiti na način da roba koja je obuhvaćena poglavljem 90 KN‑a ne može biti obuhvaćena i njegovim poglavljima 84 i 85

72

U točki (m) napomene 1. uz odsjek XVI KN‑a predviđeno je da navedeni odsjek ne obuhvaća proizvode iz poglavlja 90 KN‑a.

73

Valja utvrditi da odsjek XVI KN‑a obuhvaća poglavlja 84 i 85 KN‑a. Kad je riječ o poglavlju 90 potonjeg, ono se nalazi u njegovu odsjeku XVIII.

74

Iz teksta točke (m) napomene 1. uz odsjek XVI KN‑a proizlazi da roba ne može biti obuhvaćena navedenim odsjekom KN‑a ako je obuhvaćena poglavljem 90 KN‑a.

75

Iz toga slijedi da, ako je roba obuhvaćena poglavljem 90 KN‑a, mogućnost da je ta roba obuhvaćena i poglavljima 84 i 85 KN‑a, koja se nalaze u njegovu odsjeku XVI, isključena je u skladu s točkom (m) napomene 1. uz odsjek XVI KN‑a.

76

S obzirom na prethodno navedeno, na treće pitanje valja odgovoriti da točku (m) napomene 1. uz odsjek XVI KN‑a treba tumačiti na način da roba koja je obuhvaćena poglavljem 90 KN‑a ne može biti obuhvaćena i njegovim poglavljima 84 i 85.

77

Budući da ovaj postupak ima značaj prethodnog pitanja za stranke glavnog postupka pred sudom koji je uputio zahtjev, na tom je sudu da odluči o troškovima postupka. Troškovi podnošenja očitovanja Sudu, koji nisu troškovi spomenutih stranaka, ne nadoknađuju se.

Slijedom navedenog, Sud (šesto vijeće) odlučuje: