EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 6.5.2026.
COM(2026) 538 final
KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA
o Strategiji Europske unije za borbu protiv siromaštva: suzbijanje i sprečavanje siromaštva od djetinjstva do starije dobi
{SWD(2026) 770 final} - {SWD(2026) 771 final}
Dostojanstven život temeljno je pravo, a EU se obvezao poštovati ga i štititi( 1 ). Ne budemo li se borili protiv siromaštva, posljedice će biti velike i višedimenzionalne. Siromaštvo ugrožava socijalnu koheziju, oslabljuje demokraciju i koči gospodarski potencijal Europe. Vrlo konkurentno i inovativno gospodarstvo u kojem se potiče rast i otvaraju kvalitetna radna mjesta doprinosi smanjenju siromaštva. Vrtoglavi rast inflacije zbog geopolitičkih previranja i ovisnosti o fosilnim gorivima utjecao je i utjecat će i dalje na cijenu energije i osnovne robe, uključujući hranu, te stvara sve veće poteškoće i financijsku nesigurnost u cijeloj Europi. Iako su najranjivije skupine najteže pogođene, nesigurnost prijeti i kućanstvima sa srednjim dohotkom, zbog čega prevencija i zaštita nikad nisu bile hitnije potrebne.
Otprilike svaki peti Europljanin danas je izložen riziku od siromaštva i socijalne isključenosti( 2 ). To znači da si 93 milijuna osoba ne mogu priuštiti pristojan životni standard, a 19 milijuna djece već su od rođenja u nepovoljnom položaju. Neka su područja posebno ugrožena, kao što su, od ukupno 243, 93 regije EU-a u kojima su stope siromaštva i socijalne isključenosti više od njegova prosjeka.
EU se već obvezao da će do 2030. smanjiti broj osoba izloženih riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti za najmanje 15 milijuna, uključujući najmanje 5 milijuna djece( 3 ). Države članice podupiru tu ambiciju nacionalnim ciljevima smanjenja siromaštva. Napredak je postignut unatoč krizama koje su posljednjih godina pogodile EU: do 2025. u EU-u je zabilježeno smanjenje od 3,5 milijuna u odnosu na 2019. Za djecu je taj broj ostao uglavnom isti. Za približavanje cilju za 2030. potrebno je djelovati snažnije, ustrajnije i koordiniranije.
Komisijin je cilj da pomogne da se do 2050. siromaštvo u EU-u iskorijeni. U prvoj Strategiji EU-a za borbu protiv siromaštva utvrđen je sveobuhvatan pristup sprečavanju i zaštiti od siromaštva radi doprinosa ostvarenju europskog stupa socijalnih prava. Nadovezujući se na već ostvarene uspjehe i uspostavljene politike, ona utire put k daljnjem napretku u smanjenju siromaštva.
U Strategiji se predlažu mjere na razini EU-a za suzbijanje siromaštva, prilagođene svakoj dobnoj skupini, uzimajući u obzir posljedice siromaštva tijekom cijelog životnog ciklusa. U središtu Strategije je pristup aktivnog uključivanja, kojim se naglašava važnost potpore uključivanju na tržište rada za radno sposobne (među ostalim, prelazak na kvalitetna radna mjesta kao prva i najbolja mjera za sprečavanje siromaštva), pristupa robi i uslugama koje su neophodne za dobrobit ljudi i njihovu integraciju u društvo te odgovarajuće potpore dohotku. S obzirom na razmjer problema, za postizanje rezultata potrebna su neposredna i održiva ulaganja.
Borba protiv siromaštva kolektivna je odgovornost i zahtijeva koordinirani rad na svim razinama. U ovoj Komunikaciji prvi put na razini EU-a utvrđujemo Strategiju EU-a za borbu protiv siromaštva. Njezin uspjeh ovisit će o aktivnom angažmanu nadležnih tijela na svim razinama upravljanja, na razini EU-a, na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, na razini socijalnih partnera, civilnog društva i privatnog sektora, kao i o uključenosti osoba koje žive u siromaštvu. Strategija osigurava i okvir za pojačanu suradnju s drugim institucijama EU-a i relevantnim organizacijama.
Strategija se temelji na opsežnim savjetovanjima( 4 ) i analitičkoj osnovi, koji su detaljno opisani u priloženom radnom dokumentu službi Komisije( 5 ), uključujući analizu prethodnih mjera EU-a za borbu protiv siromaštva( 6 ). U poglavlju 1. razmatraju se mjere za suzbijanje siromaštva tijekom cijelog životnog ciklusa. Poglavlje 2. bavi se horizontalnim preprekama i dimenzijama koji mogu pogoršati siromaštvo. U poglavlju 3. navode se mogućnosti za poboljšanje upravljanja, financiranja i praćenja na svim razinama.
1.Mjere za suzbijanje siromaštva u svakoj dobnoj skupini
Za sprečavanje i suzbijanje siromaštva svakoj generaciji treba posvetiti ciljanu pozornost. Iako svaka generacija ima specifične potrebe i zahtijeva ciljano djelovanje kako bi se spriječilo i suzbilo siromaštvo, integrirani pristup, u kojem se odgovarajući resursi kombiniraju sa stvarnim pristupom kvalitetnim uslugama, važan je za sve dobne skupine. U borba protiv siromaštva djece radi se na dobrobiti djece u sadašnjosti i pomaže u sprečavanju njihova siromaštva u odraslom životu. Podupiranje radno sposobnog stanovništva, među ostalim ciljanim mjerama za uključivanje na tržište rada, važno je i za sprečavanje siromaštva djece i starijih osoba, a starenje stanovništva povećava potrebu za podupiranje starijih osoba.
Mjere za prekidanje začaranog kruga i poboljšanje mogućnosti u životu
Obitelji s djecom, posebno jednoroditeljske obitelji, u EU-u su u prosjeku posebno izložene siromaštvu ili socijalnoj isključenosti. Siromaštvo djece odražava ekonomsku situaciju kućanstva u kojem dijete živi. Nizak dohodak roditelja primarna je odrednica siromaštva djece, a proizlazi iz prepreka integraciji roditelja na tržište rada i siromaštva unatoč zaposlenju( 7 ). Troškovi odgoja djece posebno su izraženi u kontekstu rasta cijena stanovanja, energije i hrane. Samohrani roditelji, a posebno samohrane majke, više su nego dvostruko izloženiji riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti( 8 ). Zbog toga je danas svako četvrto dijete u EU-u izloženo riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti( 9 ).
Kako bi se suzbilo siromaštvo djece potrebno je roditeljima omogućiti bolji pristup odgovarajućim resursima. Prvo, važno je roditeljima omogućiti pristup kvalitetnim radnim mjestima, a ranjivim obiteljima pružiti odgovarajuću potporu dohotku. Drugo, dobro osmišljeni sustavi dječjeg doplatka i obiteljskog davanja imaju središnju ulogu u pomaganju obiteljima da pokriju troškove odgoja djece. Međutim, učinak naknada na siromaštvo i isključenost znatno se razlikuje među državama članicama. Stoga je potrebno poboljšati strukturu, pokrivenost, primjerenost i iskorištenost bespovratnih sredstava. Treba poboljšati i koordinaciju među sustavima, uslugama i naknadama socijalne zaštite. Komisija će radi toga 2027. donijeti Preporuku Komisije o učinkovitijim i integriranijim sustavima dječjeg doplatka u suzbijanju siromaštva djece kako bi se poboljšala koordinacija i povećao njihov pozitivan učinak, u najboljem interesu djece. Razmatranje i, prema potrebi, poboljšanje raspodjele socijalnih i drugih javnih rashoda po dobnim skupinama čini se važnim za smanjenje siromaštva djece i poticanje međugeneracijske pravednosti u kontekstu ograničenih javnih sredstava.
Ugroženu djecu treba što prije zaštititi od siromaštva i omogućiti im pristup potrebnim uslugama. Visokokvalitetni rani i predškolski odgoj i obrazovanje, škola, izvannastavne aktivnosti, uključujući sport i kulturu, školski obroci i zdrava prehrana, zdravstvena skrb i stanovanje neke su od glavnih usluga koje mogu pomoći u neutralizaciji nepovoljnog položaja i poticanju jednakih mogućnosti za ranjivu djecu kako bi im se pomoglo da izađu iz siromaštva. Na temelju procjene tekuće provedbe Europskog jamstva za djecu i novih poteškoća s kojima se suočavaju djeca kojoj je potrebna pomoć, u Komunikaciji „Prekidanje začaranog kruga siromaštva djece – jačanje Europskog jamstva za djecu” najavljuju se mjere za poboljšanje sveobuhvatnog pristupa svim uslugama koje su djeci potrebne kako bi u životu ostvarila svoj puni potencijal.
Potpora uspjehu mladih
Danas su mladi u EU-u izloženi znatno većem riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. U 2025. riziku od siromaštva i socijalne isključenosti bilo je izloženo 24 % mladih do 29 godina, što je za 3 postotna boda više od ukupnog stanovništva. To je uglavnom posljedica nezaposlenosti mladih, ranog napuštanja školovanja, nezainteresiranosti za obrazovanje ili isključenja s tržišta rada.
Glavne poteškoće s kojima se suočavaju mladi u ranjivom položaju uglavnom se odnose na njihov prelazak iz obrazovanja ili osposobljavanja u zapošljavanje i na pristup važnim uslugama. Mladi se suočavaju sa sve složenijim poteškoćama na tržištu rada koje se brzo mijenja, među ostalim s češćim kratkoročnim ugovorima i neplaćenim pripravništvima. Inicijativom Garancija za mlade( 10 ) nastoji se osigurati da svi mladi do 29 godina dobiju kvalitetnu ponudu za posao, kontinuirano obrazovanje, naukovanje ili pripravništvo u roku od četiri mjeseca od gubitka posla ili završetka formalnog obrazovanja. Od uspostave 2013. pomogla je više od 63 milijuna mladih Europljana.
U budućnosti će Komisija surađivati s državama članicama na boljoj provedbi inicijative Garancija za mlade, posebno intenzivnijim radom s mladima kojima je potrebna pomoć, osobito u područjima s visokim stopama nezaposlenosti. U tom je kontekstu važno uspostaviti i podupirati odgovarajuće, sigurne i uključive izvanškolske prostore na lokalnoj razini, centre koji mladima pružaju sveobuhvatno i koordinirano savjetovanje i mentorstvo te osiguravaju integrirani pristup i snažnije veze s drugim uslugama.
Nadalje, kako bi se zaustavio prijenos siromaštva i nepovoljnog položaja, važno je podupirati razvoj djece kojoj je potrebna pomoć u samopuzdane mlade. To se potiče i Komunikacijom „Prekidanje začaranog kruga siromaštva djece – jačanje Europskog jamstva za djecu” u kojoj se predlažu mjere za povezivanje Europskog jamstva za djecu i Garancije za mlade. Komisija će do 2027. razviti skup alata za povezivanje i jačanje koordinacije između Europskog jamstva za djecu i Garancije za mlade, s naglaskom na individualiziranom pristupu i osiguravanju intenzivnijih veza s drugim uslugama, posebno onima obuhvaćenima Europskim jamstvom za djecu.
Suzbijanje siromaštva radno sposobnih osoba
Dokazano je da je za radno sposobne osobe kvalitetno radno mjesto najbolja zaštita od siromaštva. Osim što je izvor prihoda, pruža osjećaj dostojanstva i svrhe, kao i društvenu mrežu te osjećaj pripadnosti široj zajednici. Danas se mnogi suočavaju sa siromaštvom ili rizikom od siromaštva jer su isključeni s tržišta rada: u 2025. 66 % nezaposlenih i 44 % osoba izvan tržišta rada bilo je izloženo riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. Žene se suočavaju sa specifičnim preprekama pa je u EU-u 6,7 milijuna više žena nego muškaraca izloženo riziku od siromaštva( 11 ). Roditelji s obvezom skrbi često nemaju pristup ili si ne mogu priuštiti kvalitetan rani i predškolski odgoj i obrazovanje. To dovodi do nižih stopa zaposlenosti žena, što je vidljivo iz prosječne razlike od 10 postotnih bodova u odnosu na muškarce.
Kako bi se radno sposobne osobe integrirale na tržište rada potrebne su ciljane i djelotvorne mjere, posebno za dugotrajno nezaposlene, neaktivne i one koji se suočavaju sa specifičnim preprekama. Bitno je da se mjerama potpore promiče pojedinačna samodostatnost i predstavi odgovarajuća ravnoteža između potpore dohotku, aktivnih mjera tržišta rada, poticaja za rad i uzajamnih obveza. Pomaganje najranjivijim osobama da steknu vještine, poboljšaju svoju zapošljivost i tako povećaju svoje izglede za pronalazak održivog, kvalitetnog posla zahtijeva individualizirani pristup, među ostalim, u pogledu pomoći u traženju posla, savjetovanja i usmjeravanja, osposobljavanja i radnog iskustva( 12 ). S druge strane, potpora uključivanju na tržište rada važna je za podupiranje potencijalnih neiskorištenih talenata u Europi i doprinosi gospodarskom rastu i konkurentnosti te razvoju zajednice.
Stoga će Komisija u skladu s člankom 154. stavkom 2. UFEU-a u drugoj polovini 2026. pokrenuti prvu fazu savjetovanja s europskim socijalnim partnerima kako bi prikupila njihova stajališta o mogućem smjeru djelovanja EU-a za potporu uključivanju osoba isključenih s tržišta rada i ravnopravnosti žena i muškaraca u pogledu mogućnosti na tržištu rada. Inicijativa bi trebala poduprijeti identifikaciju i stupanje u kontakt s osobama isključenima s tržišta rada i uspostavu individualiziranih načina integracije na tržište rada, uz uključivanje svih relevantnih tijela i jačanje njihove suradnje. Time bi se pridonijelo uklanjanju prepreka prelasku na tržište rada i poboljšalo korištenje usluga potpore.
Komisija će nastaviti podupirati socijalnu ekonomiju i mikrofinanciranje, koji imaju posebnu ulogu u otvaranju mogućnosti zapošljavanja i samozapošljavanja osobama koje žive u siromaštvu. Ocijenit će se i uloga javne financijske potpore u pokretanju i razvoju aktera socijalne ekonomije( 13 ). Nadalje, treba se posebno zauzeti za određene skupine jer se suočavaju sa specifičnim preprekama pri ulasku na tržište rada. To su npr. državljani trećih zemalja( 14 ) i osobe s invaliditetom, kojima će se pružiti potpora iz ojačanog Paketa mjera za zapošljavanje osoba s invaliditetom, u skladu s Komunikacijom o jačanju Strategije o pravima osoba s invaliditetom do 2030.
Međutim, posao može zaštititi od siromaštva samo ako osigurava primjeren dohodak dostatan za pokrivanje životnih troškova. Unatoč malim poboljšanjima u posljednjem desetljeću, oko 8,3 % zaposlenih u EU-u i dalje je izloženo riziku od siromaštva. Osobe s ugovorima na nepuno ili na određeno vrijeme dvostruko su izloženije riziku od siromaštva (12,9 %, odnosno 13,4 %) u usporedbi s osobama zaposlenima na puno ili na neodređeno vrijeme (6,9 %, odnosno 5,2 %).
Za rješavanje problema siromaštva unatoč zaposlenju potrebno je promicati kvalitetna radna mjesta, boriti se protiv nesvojevoljnog niskog intenziteta rada, među ostalim, uklanjanjem prepreka kao što je nedostatak cjenovno pristupačne skrbi te, prema potrebi, osiguravanjem pristupa uslugama i potpori dohotku. Za to je potrebno i riješiti problem neprijavljenog rada formaliziranjem poticaja i provedbom radnog prava. Vrlo konkurentno i inovativno gospodarstvo s primjerenim i transparentnim plaćama potpomognuto kolektivnim pregovaranjem, sigurnim ugovorima o radu, mogućnostima osposobljavanja, odgovarajućom socijalnom zaštitom( 15 ), kao i politikama koje pomažu u usklađivanju poslovnog i obiteljskog života omogućuju kvalitetna radna mjesta( 16 ). Struktura socijalnih naknada i povlastica uz zaposlenje u državama članicama utječe i na siromaštvo unatoč zaposlenju, posebno za one koji prelaze na posao u punom radnom vremenu i stabilan posao. Primjerene minimalne plaće trebalo bi utvrditi na razini dostatnoj da bi se osobe koje rade u punom radnom vremenu zaštitilo od siromaštva, u skladu s Direktivom o primjerenim minimalnim plaćama.
Komisija će 2027. predstaviti Preporuku Komisije s političkim smjernicama utemeljenima na dokazima i najboljoj praksi za sprečavanje i suzbijanje siromaštva unatoč zaposlenju. Smjernice će se izraditi u bliskoj suradnji s državama članicama i socijalnim partnerima. U njima će se navesti glavni uzroci siromaštva unatoč zaposlenju, razraditi najbolja praksa za potporu prelasku na veći intenzitet rada (a time i na veće dohotke) i osigurati dosljedna usklađenost sustava poreznih olakšica kako bi više odrađenih sati rezultiralo većim dohotkom. Nakon toga uslijedit će ciljane strukturirane rasprave sa svim relevantnim akterima, uključujući socijalne partnere i nacionalna tijela. Komisija će istodobno pojačati provedbu kako bi osigurala potpuno prenošenje Direktive o primjerenim minimalnim plaćama( 17 ). U predstojećem izvješću o Direktivi za 2026. pružit će se pregled sadašnjeg stanja. Komisija će više poraditi na uzajamnoj razmjeni znanja i pomnom praćenju u okviru Odbora za zapošljavanje (EMCO) i Odbora za socijalnu zaštitu (SPC).
Važno je osigurati potrebnu potporu za dostojanstven život onima koji ne mogu raditi, bilo zbog trajne radne nesposobnosti, bilo zbog trenutačnog suočavanja sa specifičnim preprekama( 18 ). Iako sve države članice imaju uspostavljene programe minimalnog dohotka, kojima se podupire i pristup uslugama i uključivanje na tržište rada, primjerenost i opseg potpora znatno se razlikuju. Problematične su i niske razine korištenja potpora, koje među državama članicama variraju od 20 % do 50 %, čime se bitno ugrožava djelotvornost javne politike. Komisija će početkom 2027. objaviti Zbirku najboljih primjera iz prakse za rješavanje problema nekorištenja potpore dohotku. Obuhvatit će različite uzroke nekorištenja, uključujući nedostatak informacija i administrativnu složenost, i biti temelj za strukturiraniju suradnju u tom području u okviru Odbora za socijalnu zaštitu( 19 ) i njegove radne skupine za minimalni dohodak (MINET)( 20 ).
Suzbijanje i sprečavanje siromaštva u starijoj dobi
Gotovo svaka peta osoba u dobi od 65 ili više godina u EU-u bila je 2025. izložena riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti (18,8 %). Stopa je znatno viša za žene (21,2 %) u usporedbi s muškarcima (15,8 %). Ta razlika među spolovima često je povezana s u prosjeku nižim mirovinama žena zbog razlika u zaposlenosti i plaćama, kao i u karijeri zbog skrbi o drugima tijekom radnog vijeka. Na siromaštvo u starijoj dobi dodatno utječu i učestaliji invaliditet i potreba za dugotrajnom skrbi u starijoj dobi. Nadalje, starija dob može donijeti i poteškoće iz kojih proizlazi veća potreba za zdravstvenom i dugotrajnom skrbi, povećani rizik od socijalne izolacije i usamljenosti, što digitalna isključenost može dodatno pogoršati.
Suzbijanje i sprečavanje siromaštva i socijalne isključenosti u starijoj dobi zahtijeva koordinirano djelovanje u pogledu primjerenosti mirovina, sudjelovanja na tržištu rada i socijalne zaštite, kao i djelotvoran pristup visokokvalitetnim uslugama skrbi i ciljane mjere socijalne uključenosti. Ciljani poticaji i mogućnost produljenja radnog vijeka kad je prikladno, primjerene mirovine, starosna davanja( 21 ) i dopunska mirovinska štednja, koji podupiru kapacitet mirovinskih sustava, sprečavaju siromaštvo u starijoj dobi. U tom smislu poboljšanje obaviještenosti o mirovinama i transparentnosti mirovina također ima ulogu u povećanju mirovinskih dohodaka( 22 ). Komisija poziva da se s vremenom izgradi mirovinski sustav s više stupova, čiji je cilj osigurati primjeren dohodak u starijoj dobi.
Komisija i Odbor za socijalnu zaštitu objavit će 2027. zajedničko izvješće o odgovarajućoj socijalnoj zaštiti u starijoj dobi, u kojem će se utvrditi nedostaci u primjerenosti mirovina i pokrivenosti dugotrajnom skrbi u državama članicama, te stručno izvješće u kojem će se navesti i preispitati nacionalni mehanizmi za zaštitu starijih osoba od siromaštva. Oba će podupirati tvorce politika u provedbi reformi za jačanje mirovinskih sustava, osiguravanje njihove dugoročne primjerenosti i rješavanje problema siromaštva u starijoj dobi. Na temelju toga Komisija će održati razmjenu na visokoj razini o integriranim politikama za dostojanstveno starenje s državama članicama, socijalnim partnerima, dionicima i stručnjacima.
Sprečavanje prijenosa siromaštva među dobnim skupinama
Otprilike trećina osoba izloženih riziku od siromaštva svake godine izađe iz siromaštva, a na njihovo mjesto dolaze nove skupine( 23 ). To je obično potaknuto promjenama u zapošljavanju i dohotku (kao što su prestanak ili započinjanje novog radnog odnosa i povećanje ili skraćivanje radnog vremena), ali i promjenama u sastavu kućanstva (kao što su rođenje djeteta ili rastava) te širim učinkom kriza.
Promjene u životnim fazama, od djetinjstva do mladosti, od mladosti do radne dobi i od radne dobi do umirovljenja, kritični su trenuci u kojima se može ostvariti rizik od nesigurnog položaja. Na primjer, mladi koji napuštaju obiteljski dom često se nađu na važnim životnim prekretnicama, kao što su ulazak na tržište rada ili osnivanje obitelji. U tom se slučaju često prvo zapošljavaju na nesigurnim radnim mjestima i suočavaju s poteškoćama u pristupu priuštivom stanovanju. To je posebno izraženo kod osoba koje napuštaju alternativnu (institucionalnu ili rezidencijalnu) skrb, koje su izložene većem riziku od siromaštva ili čak beskućništva( 24 ). Slično tome, prelazak iz radne dobi u mirovinu može biti popraćen povećanim rizikom od siromaštva ako nije dobro pripremljen. Promicanje duljeg radnog vijeka za one koji mogu i žele nastaviti raditi te podupiranje aktivnog i zdravog starenja bitni su za sprečavanje siromaštva u starijoj dobi. To bi trebalo biti popraćeno politikama kojima se promiču pozitivni poticaji i veća fleksibilnost u načinima umirovljenja, odražavajući i raznolikost radnih karijera i potičući rano uključivanje u dopunske mirovine.
U širem smislu, sve politike moraju biti osmišljene tako da se spriječi gomilanje nepovoljnog položaja tijekom života. Na tome se temelji Strategija za međugeneracijsku pravednost( 25 ) i predstojeći Plan za dugovječnost, u kojem će se utvrditi pitanja politika povezana s dobi za sve dobne skupine kako bi se utvrdile strateške mogućnosti za aktivno oblikovanje duljih i zdravijih života i financijske sigurnosti.
2.Mjere za uklanjanje horizontalnih prepreka koje pogoršavaju siromaštvo
Kako bi se dodatno spriječilo i suzbilo siromaštvo, nužno je baviti se s horizontalnim preprekama koje bi mogle istodobno utjecati na sve generacije. To uključuje diskriminaciju i stigmatizaciju, poteškoće u zadovoljavanju osnovnih potreba, kao što su hrana, energija, dom i druga osnovna dobra, te nedovoljan pristup kvalitetnim uslugama.
Borba protiv diskriminacije i stigmatizacije
Predrasude i stigmatizacija mogu određene skupine stanovništva staviti u nepovoljan položaj od samog početka, a žene i neke skupine stanovništva izloženije su siromaštvu i socijalnoj isključenosti. Vjerojatnije je da će se žene suočiti sa siromaštvom, među ostalim zbog manjih mogućnosti zapošljavanja i nižih stopa zaposlenosti, prekida u karijeri i neplaćenog pružanja skrbi( 26 ). Predrasude i stigmatizacija utječu i na osobe s invaliditetom (njih 29 % izloženo je riziku od siromaštva i socijalne isključenosti), osobe rođene izvan EU-a (39 %), osobe manjinskog rasnog ili etničkog podrijetla, posebno Rome (70 % izloženo je riziku od siromaštva) i LGBTIQ+ osobe (njih 38 % vrlo teško spaja kraj s krajem).
Svi ti čimbenici mogu ograničiti pristup tržištu rada, obrazovanju, stanovanju, uslugama povezanima sa skrbi i drugim uslugama, a istodobno ugroziti društveno povjerenje, osobnu sigurnost i sudjelovanje u društvu. Komisija je izradila strategije za promicanje rodne ravnopravnosti i borbu protiv diskriminacije osoba s invaliditetom, osoba pogođenih rasizmom, Roma i LGBTIQ+ osoba u kontekstu Unije ravnopravnosti( 27 ). Komisija će nastaviti surađivati s državama članicama i drugim dionicima na razvoju mjera za borbu protiv siromaštva usmjerenih na određene skupine. Konkretno, u Strateškom okviru EU-a za Rome poziva se na smanjenje razlike u siromaštvu između Roma i opće populacije za barem polovinu do 2030.
Osim prethodno navedenih skupina, osobe koje žive u siromaštvu često su stigmatizirane ili diskriminirane zbog svojeg socioekonomskog položaja( 28 ). Kao temelj za daljnji rad, Agencija za temeljna prava (FRA) izradit će komparativnu pravnu analizu socioekonomskog statusa kao osnove za diskriminaciju u pravnim i regulatornim okvirima država članica te pružiti podatke o znatnom učinku siromaštva i nepovoljnog socioekonomskog položaja na diskriminaciju.
Lakše zadovoljavanja osnovnih potreba u kontekstu rastućih troškova života
U cijelom EU-u sve veći troškovi života dovode sve više ljudi u siromaštvo, pogoršavaju situaciju onima koji se već suočavaju s poteškoćama, a kućanstvima sa srednjim dohotkom povećavaju financijsku nesigurnost. Troškovi života jedna su od glavnih briga građana EU-a, konkretno njih 88 % zabrinuto je zbog svakodnevnih troškova i njihova utjecaja na budućnost kućanstva( 29 ). To je ozbiljan problem za osobe koje već žive u siromaštvu, a osobe iz srednje klase izlažu se riziku od nesigurnosti i poteškoća. Cjenovna pristupačnost zdrave i održive hrane jedno je od važnih pitanja koje bi trebalo pratiti i rješavati( 30 ). Zbog rasta cijena hrane sve više ljudi se za pristup hrani oslanja na potporu nadležnih tijela ili organizacija ili banaka hrane( 31 ).
Borba protiv energetskog siromaštva i siromaštva u pogledu prijevoza trebala bi ostati prioritet u kontekstu trenutačnih geopolitičkih previranja jer povećanja cijena energije i prijevoza još više utječu na ranjiva kućanstva koja veći udio dohotka troše na energiju. Kako je najavljeno u Komunikaciji AccelerateEU donesenoj u travnju 2026., Komisija će koordinirati rad na zaštiti građana, a posebno ranjivih potrošača, od šokova povezanih s cijenama energije, među ostalim, hitnim mjerama, zaštitom od isključivanja električne energije, programima socijalnog leasinga i drugim mjerama za ubrzanje uštede energije i uvođenja čiste energije. Komisija će također kasnije u 2026. prionuti borbi protiv energetskog siromaštva ažuriranjem Preporuke Komisije o energetskom siromaštvu iz 2023.( 32 ). Kružno gospodarstvo može kućanstvima s nižim dohotkom smanjiti pritiske povezane s troškovima života time što produljuje životni vijek i omogućava popravak proizvoda te proširuje pristup cjenovno pristupačnim tržištima rabljenih proizvoda i uslugama popravka( 33 ).
U kontekstu rastućih troškova života bitno je brzo poboljšati zaštitu potrošača, financijsku pismenost i pristup financijskim uslugama. Potrošače, posebno one ranjive, trebalo bi zaštititi i u digitalnom svijetu. Tome će znatno doprinijeti predstojeći Akt o digitalnoj pravednosti. Financijska pismenost još od rane dobi ima važnu ulogu jer može pomoći ljudima da razumiju osnovne koncepte koji im omogućuju da informiranije konzumiraju, štede i ulažu tijekom cijelog života( 34 ). Financijska pismenost može pomoći u izbjegavanju prezaduženosti, koja se može pogoršati zbog sve većih troškova duga, smanjenja prihoda, viših troškova života i većeg oslanjanja na kredite( 35 ). Također je bitno olakšati pristup financijskim uslugama tako što će se osigurati da svi potrošači imaju pravo otvoriti i koristiti račun za plaćanje s osnovnim uslugama bilo gdje u EU-u( 36 ), te poboljšati pristup novcu( 37 ).
Cijene stambenih nekretnina poseban su izazov za osobe koje žive u siromaštvu ili su izložene riziku od siromaštva. Pristup priuštivom, održivom i kvalitetnom stanovanju važan je preduvjet za integraciju u društvo i na tržište rada( 38 ). Vjerojatnije je da će osobe koje se suočavaju sa stambenim poteškoćama pasti u siromaštvo, 31,1 % kućanstava s niskim prihodima preopterećeno je troškovima stanovanja, a otprilike 5 % osoba u dobi od 16 godina nadalje izjavilo je da su u nekoj fazi života imale stambene poteškoće ( 39 ). Oko milijun osoba u EU-u suočava se s beskućništvom, najekstremnijem obliku siromaštva i socijalne isključenosti( 40 ). Zajedno s ovom Strategijom Komisija iznosi Prijedlog preporuke Vijeća o borbi protiv stambene isključenosti, čiji je cilj olakšati osmišljavanje i provedbu nacionalnih strateških okvira koji se temelje na integriranim politikama usmjerenima na potrebe pojedinca u vezi sa stanovanjem kako bi se pružila potpora osobama u nesigurnim stambenim situacijama te spriječilo i riješilo pitanje beskućništva.
Osiguravanje pristupa uslugama za one kojima je potrebna pomoć
Socijalne službe imaju važnu ulogu u pružanju potrebne osnovne socijalne zaštite i potpore onima koji su već pogođeni siromaštvom, te sprečavanju siromaštva drugih. Posebno su važne usluge socijalne uključenosti, kao što su socijalni rad, savjetovanje, psihološka potpora i rehabilitacija. One su također bitne za usmjeravanje korisnika prema potrebnim uslugama (kao što su obrazovanje i osposobljavanje, skrb, zdravstvene usluge) i olakšavanje njihova pristupa takozvanim osnovnim uslugama (energija, promet, digitalna komunikacija, vodoopskrba i odvodnja te financijske usluge) jer se korisnike informira o relevantnim programima (npr. energetske koristi). Kako bi usluge socijalne uključenosti bile djelotvorne, potrebno je ojačati suradnju među upravama, među ostalim, u pogledu digitalne infrastrukture. Nadalje, posebno je teško osigurati dostupnost usluga na cijelom državnom području, posebno u ruralnim i najudaljenijim regijama. Nacionalni prosjeci kriju znatne teritorijalne razlike, a siromaštvo pogađa dijelove i urbanih i ruralnih područja. Jedan od ciljeva predstojeće Strategije o „pravu ostanka”, kojom se želi poduprijeti privlačnost područja, bit će olakšavanje pristupa uslugama u cijelom EU-u.
Poboljšanje pristupa uslugama znači bolju kvalitetu, dostupnost, priuštivost i pristupačnost. Komisija će surađivati s Odborom za socijalnu zaštitu na ažuriranju Dobrovoljnog europskog okvira za kvalitetu socijalnih usluga iz 2010., koji je usmjeren na poboljšanje pružanja usluga (davanjem smjernica o tome kako utvrditi, pratiti i ocjenjivati standarde kvalitete za socijalne usluge). Time će se riješiti i pitanje administrativne složenosti, stigmatizacije, digitalne isključenosti i postupovnih prepreka. Također, Komisija će ažurirati Izvješće Komisije o pristupu osnovnim uslugama iz 2023.
Prepreke pristupu uslugama mogu pogoršati siromaštvo, posebno ako oni s hitnim potrebama ne dobiju brzu i djelotvornu potporu u teškim vremenima. Treba poboljšati pokrivenost, integraciju i suradnju među službama i povećati usklađenost dostupne potpore sa stvarnim potrebama onih kojima je namijenjena. Komisija će 2027. iznijeti prijedlog preporuke Vijeća o lakšem i integriranom pristupu uslugama. U njemu će se naglasiti uloga usluga socijalne uključenosti, koje se pružaju preko jedinstvene pristupne točke na cijelom području i time olakšavaju pružanje integrirane potpore. Nastojat će se povećati njihova dostupnost korisnicima te primjena brze procjene potreba, nakon čega će se izraditi integrirani plan potpore. Podupirat će se i praksa uzajamne potpore među osobama koje žive u siromaštvu, uzimajući u obzir njihovo iskustvo i znanje iz prve ruke u olakšavanju pristupa uslugama.
Cjeloživotno obrazovanje i osposobljavanje imaju važnu ulogu u borbi protiv siromaštva i njegovu sprečavanju. Kvalitetno obrazovanje i osposobljavanje može pomoći osobama da izađu iz siromaštva ili socijalne isključenosti pružajući im vještine potrebne za pronalazak kvalitetnog posla i aktivno sudjelovanje u društvu. Obrazovanjem od ranog djetinjstva do obrazovanja odraslih i strukovne prekvalifikacije može se prekinuti začarani krug nepovoljnog položaja u svim fazama života. Međutim, socioekonomski položaj učenika i dalje je najtvrdokorniji uzrok obrazovne nejednakosti u Europi. Sustavno nedovoljno financiranje u zapostavljenim područjima dovodi do nedostatka nastavnika, veće fluktuacije osoblja i manjeg broja iskusnih odgojno-obrazovnih djelatnika, što dovodi do manje individualizirane potpore, a upravo to nije prikladno za djecu u nepovoljnom položaju koja nemaju resurse kojima bi to nadoknadila kod kuće. Komisija će krajem 2026. donijeti Paket za obrazovanje, koji će uključivati Program potpore za osnovne vještine, kojim će se podupirati djelotvorne intervencije na razini škole kako bi se djeci i mladima, uključujući one u nepovoljnom položaju, pomoglo da do kraja obveznog školovanja steknu odgovarajuću razinu osnovnih vještina i kako bi se smanjile nejednakosti u ranom učenju. Digitalne kompetencije i vještine postale su neophodne za sudjelovanje u društvu, iskorištavanje digitalnih javnih usluga i pristup tržištu rada. Komisija će se i dalje zalagati za to da 80 % europskih građana do 2030. posjeduje barem osnovnu razinu digitalnih vještina, što je važan uvjet za postojeća i buduća radna mjesta.
U kontekstu demografskih trendova posebnu pozornost trebalo bi posvetiti tome da najranjivije skupine imaju pristup uslugama dugotrajne skrbi. To se posebno odnosi na ruralna područja, koja se suočavaju s većim poteškoćama povezanima sa starenjem stanovništva. Poboljšanje pristupa uključivoj, cjenovno pristupačnoj i kvalitetnoj dugotrajnoj skrbi može pozitivno utjecati na primatelje skrbi, no povezana dimenzija siromaštva obuhvaća i neformalne pružatelje skrbi u obitelji, uglavnom žene. Obveze skrbi često ograničavaju sudjelovanje na tržištu rada i sigurnost prihoda te smanjuju prirast mirovina. EU je uspostavio namjenske instrumente za potporu pristupu cjenovno pristupačnoj i visokokvalitetnoj dugotrajnoj skrbi( 41 ). Komisija će 2027. predstaviti Europski plan za skrb, koji će usmjeravati reforme i ulaganja za cjenovno pristupačne i visokokvalitetne usluge skrbi tijekom cijelog života, posebno prema onima koji su izloženi riziku od siromaštva, uz istodobno uklanjanje strukturnih uzroka nedostatka radne snage, privlačnosti i kvalitete radnih mjesta u sektoru skrbi.
Ekstremne vremenske nepogode uzrokovane klimatskim promjenama narušavaju osnovne usluge, štete infrastrukturi i mogu ranjive društvene skupine gurnuti dublje u siromaštvo i socijalnu isključenost. Neophodno je ojačati otpornost društva na klimatske učinke, koji nerazmjerno utječu na ranjiva kućanstva. Predstojeći europski integrirani okvir za otpornost na klimatske promjene bit će prilika za rješavanje tih pitanja. Općenito, kad je riječ o pripravnosti, iskustva iz nedavnih kriza pokazuju da je potrebno doprijeti do stanovništva u posebno nepovoljnom položaju i osoba koje se suočavaju s diskriminacijom, siromaštvom i socijalnom isključenošću, i usmjeriti se na njih kako bi se poboljšala komunikacija i spriječile dezinformacije.
3.Poboljšanje upravljanja, financiranja i praćenja radi smanjenja i sprečavanja siromaštva
Upravljanje
Suzbijanje i sprečavanje siromaštva važna je kolektivna odgovornost. Jedini način da se EU usmjeri na iskorjenjivanje siromaštva do 2050. je zajedničko djelovanje na svim razinama. Javna tijela, privatni akteri, socijalni partneri i organizacije civilnog društva pozvani su da daju svoj doprinos.
Komisija poziva države članice da osiguraju uspostavu okvira politike za borbu protiv siromaštva na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini. Sve veće siromaštvo problem je u svim državama članicama. Trenutačno samo 22 države članice imaju nacionalne strategije za borbu protiv siromaštva ili slične strateške okvire, pri čemu središnju ulogu u njihovu upravljanju i provedbi imaju regionalna i lokalna tijela. Komisija poziva sve države članice da predlože usklađene i učinkovitije strategije za borbu protiv siromaštva i spremna je poduprijeti države članice u smanjenju i sprečavanju siromaštva. Nova ulaganja i reforme moraju biti otporne na siromaštvo. Komisija podupire upotrebu procjena distribucijskog učinka( 42 ) u državama članicama i pružit će dodatne smjernice o korištenju takvih procjena u njihovim nacionalnim proračunskim okvirima, ako je to izvedivo.
S ovom strategijom Komisija predstavlja i smjernice kako bi pomogla nacionalnim, regionalnim i lokalnim tijelima u planiranju i poboljšanju strategija i okvira za borbu protiv siromaštva( 43 ). Pri razvoju strategija za suzbijanje i sprečavanje siromaštva načela za učinkovite politike za borbu protiv siromaštva odražavaju višedimenzionalnost siromaštva. Mogu se koristiti kao strukturirani alat za samoprocjenu i planiranje u svim fazama ciklusa politike: od pripreme ili ažuriranja okvira za borbu protiv siromaštva do osmišljavanja reformi i ulaganja te preispitivanja provedbe. Službe Komisije podupirat će primjenu tih načela dijalogom o politikama i uzajamnim učenjem među državama članicama.
Budući da je siromaštvo sve veći, složeni problem koji zahtijeva koordinirane odgovore, uključujući ulaganja i zakonodavne mjere, Komisija poziva države članice da imenuju koordinatora za borbu protiv siromaštva na najvišoj političkoj razini kako bi se koordinirao razvoj okvira politike za borbu protiv siromaštva i osigurala njihova višedimenzionalnost. Zadaća koordinatora bila bi nadgledanje izrade, provedbe i praćenja okvira, uz sudjelovanje svih relevantnih ministarstava i tijela. Podupirat će i regionalna i lokalna tijela u provedbi okvira. Komisija i nacionalni koordinatori za borbu protiv siromaštva organizirat će redovitu i djelotvornu razmjenu najboljih primjera iz prakse za borbu protiv siromaštva, a zalagat će se za odluke utemeljene na dokazima, uzajamno učenja i jačanje suradnje.
U okviru europskog semestra Komisija će nastaviti pružati smjernice državama članicama i pomagati u koordinaciji relevantnih nacionalnih politika. Uključivanjem načela europskog stupa socijalnih prava( 44 ) u semestar gospodarsko upravljanje doprinosi socijalnoj otpornosti. U okviru semestra utvrđuju se socijalna pitanja i nedostaci u nacionalnim sustavima socijalne zaštite i preporučuju odgovarajući odgovori politika. U posljednja dva ciklusa europskog semestra više od trećine država članica primilo je preporuku koja se odnosi na siromaštvo. Važno je da države članice ubrzaju njihovu provedbu.
Osim država članica, Komisija će surađivati s drugim institucijama i organizacijama kako bi poduprla provedbu Strategije. Konkretno, nastaviti će surađivati s Europskim parlamentom, posebno s Međuklubom za borbu protiv siromaštva, u okviru neformalnog strukturiranog dijaloga. Također, Komisija će postići dogovor o zajedničkom akcijskom planu s Odborom regija do kraja 2026., kojim će se poboljšati suradnja u glavnim prioritetnim područjima kao što su mjere za borbu protiv siromaštva na lokalnoj i regionalnoj razini. Surađivat će na pokretanju „nagrade EU-a za socijalnu uključenost”( 45 ) za gradove i općine kako bi se odalo priznanje inovativnim i djelotvornim mjerama koje se provode na lokalnoj razini i poticalo uzajamno učenje tako što će se gradovima i općinama omogućiti razmjena dobrih primjera iz prakse. Do kraja 2026. Komisija i Europski gospodarski i socijalni odbor sklopit će sporazum o suradnji, koji će se temeljiti na postojećem okviru za stručnu savjetodavnu potporu, i razmijeniti najbolje primjere iz prakse za suzbijanje siromaštva.
Na temelju pozitivnih iskustava tijekom postupka savjetovanja o Strategiji Komisija će povećati suradnju s osobama koje žive u siromaštvu. Uspostavit će poseban forum za redovito strukturirano savjetovanje s njima o osmišljavanju, provedbi i praćenju inicijativa za borbu protiv siromaštva ili socijalne isključenosti, kao i o drugim područjima politika koja mogu utjecati na njihove živote. Komisija će nastaviti i strukturiranu suradnju s organizacijama civilnog društva( 46 ) kako bi poduprla provedbu Strategije, a socijalni dijalog će i dalje imati važnu ulogu u pronalaženju uravnoteženih rješenja kao odgovora na promjene u svijetu rada( 47 ).
Financiranje
Budući da je potrebno hitno djelovati, važno je osigurati dostatnu financijsku potporu za borbu protiv siromaštva. Za bolje mjere protiv siromaštva, potrebno je djelotvornije mobilizirati javno i privatno financiranje i na razini EU-a i na nacionalnoj razini. To uključuje dugoročna ulaganja radi poboljšanja pružanja usluga, kao i hitne mjere za sprečavanje siromaštva i skraćivanje njegova trajanja. U tom bi pogledu kratkoročno posebnu pozornost trebalo posvetiti financiranju usluga kojima se pomaže u prelasku djece kojoj je potrebna pomoć u odraslu dob (povezivanje Europskog jamstva za djecu i Garancije za mlade) jer se tako prekida međugeneracijski prijenos siromaštva. To će uključivati poboljšanje rane identifikacije ugrožene djece, proširenje programa mentorstva i usmjeravanja, informiranje i druge mjere potpore. Nadalje, iako se u Strategiji naglašava da je kvalitetan posao najbolji izlaz iz siromaštva, za osiguravanje potpore osobama isključenima s tržišta rada potrebne su kvalitetne i dobro financirane javne službe za zapošljavanje.
Države članice trenutačno iskorištavaju 139 milijardi EUR u okviru Europskog socijalnog fonda plus (ESF+) (2021. – 2027.)( 48 ). Preispitivanje programa kohezijske politike u sredini programskog razdoblja omogućilo je državama članicama da uspješno reprogramiraju 34,6 milijardi eura iz svojih fondova kohezijske politike za razdoblje 2021. – 2027. u skladu s najhitnijim strateškim prioritetima EU-a. To je dovelo i do pozitivnog prihvaćanja zahtjeva za tematsku koncentraciju fonda ESF+, pri čemu su se sredstva namijenjena suzbijanju siromaštva djece povećala za 5,4 % (dodatnih 491 milijuna EUR), a materijalna deprivacija za 3,5 % (dodatnih 211 milijuna EUR). Osim fonda ESF+, EU podupire borbu protiv siromaštva fondovima kohezijske politike kao što su Europski fond za regionalni razvoj, Kohezijski fond i Fond za pravednu tranziciju te drugim programima financiranja kao što su Socijalni fond za klimatsku politiku, InvestEU, Mehanizam za oporavak i otpornost i Instrument za tehničku potporu. Komisija poziva države članice da prenesu sustav trgovanja emisijama 2 (ETS2) i da bez odgode dostave svoje planove za Socijalni fond za klimatsku politiku radi potpore ranjivim kućanstvima. Komisija će pomoći državama članicama da što više iskoriste dostupna financijska sredstva EU-a te da ih, ako je to izvedivo i u skladu s nacionalnim i regionalnim preferencijama, preraspodijele na mjere za borbu protiv siromaštva koje mogu imati trajan učinak.
Znatna sredstva dodjeljuju se i u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost (s ukupnim proračunom od 577 milijardi EUR). Planovi za oporavak i otpornost već uključuju reforme i ulaganja za pomoć državama članicama u suzbijanju i sprečavanju siromaštva. Oni moraju biti dovršeni do 31. kolovoza 2026. u skladu s rokovima utvrđenima u pravnoj strukturi Instrumenta. To se može postići i ubrzavanjem provedbe relevantnih mjera iz planova za oporavak i otpornost te dobrim iskorištavanjem pokazatelja navedenih u Komunikaciji Komisije „NextGenerationEU – Put do 2026.”, ako je to izvedivo u roku za provedbu Mehanizma za oporavak i otpornost (31. kolovoza 2026.)( 49 ).
U prijedlogu Komisije za višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2028. – 2034. najmanje 14 % dodijeljenih sredstava u okviru planova za nacionalno i regionalno partnerstvo namijenjeno je socijalnim ciljevima. Od država članica traži se da svoja sredstva usmjere na četiri vrste socijalnih mjera: socijalna uključenost; pomoć u hrani ili osnovna materijalna pomoć; suzbijanje siromaštva djece i provedba Europskog jamstva za djecu; borba protiv nezaposlenosti mladih i provedba Garancije za mlade. Predloženi Instrument EU-a omogućit će nastavak potpore mikrofinanciranju i financiranju socijalnih poduzeća korištenjem mehanizma proračunskog jamstva, kao što je to slučaj u okviru postojeće sastavnice za socijalna ulaganja i vještine programa InvestEU.
U okviru naše kolektivne odgovornosti da se borimo protiv siromaštva i da ga sprječavamo, privatni sektor može dati velik doprinos i poduzeti daljnje mjere za rješavanje problema višedimenzionalnog siromaštva u EU-u. Poduzeća, dobrotvorne organizacije i investitori mogu uvelike dopuniti javna sredstva i pomoći u širenju inovativnih rješenja za borbu protiv siromaštva, što će dovesti do više prilika za sve u društvu, veće dobrobiti, blagostanja i konkurentnosti. Kako bi se na bolji način omogućilo usmjeravanje ulaganja privatnog sektora prema socijalnim ciljevima, važni su relevantni standardi, koncepti i metode. Komisija će u suradnji s OECD-om razmotriti pripremu dobrovoljnog okvira za ciljeve ulaganja koji odražavaju stvarno stanje na tržištu. To će ulagačima pomoći da dosljedno i fleksibilno osmisle, procijene i usporede strategije ulaganja.
Povodom međunarodnog dana iskorjenjivanja siromaštva (17. listopada) Komisija će 2026. pokrenuti Koaliciju za borbu protiv siromaštva, koja će okupiti društveno odgovorna poduzeća i dobrotvorne organizacije. Koalicija će služiti kao europska platforma za suradnju i uzajamno učenje, koja potiče privatna poduzeća i dobrotvorne organizacije da doprinesu sprečavanju i smanjenju siromaštva te da pomognu u poticanju suradnje s relevantnim dionicima, čime će se ostvariti smislen društveni učinak. Koalicijski partneri potpisat će Povelju u kojoj će se utvrditi zajednička načela i mjere za poduzeća svih veličina kako bi se poduprla borba protiv siromaštva. Preuzet će i posebne obveze, primjerice pružanje robe i usluga, provedbu projekata socijalne uključenosti u zajednici u kojoj djeluju ili potporu integraciji i zapošljavanju određenih skupina, kao što su ranjivi mladi.
Komisija će nastaviti jačati suradnju s multilateralnim investicijskim bankama kako bi mobilizirala financijska sredstva za mjere za borbu protiv siromaštva. Grupa Europske investicijske banke (EIB) podupire uključiv rast financiranjem socijalne infrastrukture i osnovnih usluga koje ljudima omogućuju da u potpunosti sudjeluju u društvu i gospodarstvu. U budućnosti Grupa EIB-a namjerava financirati nova ulaganja u socijalnu infrastrukturu u iznosu od približno 22 milijarde EUR u razdoblju 2026. – 2027., čime će se ojačati njezin doprinos jednakim mogućnostima i zajedničkom blagostanju u cijeloj Europi. Komisija će nastaviti surađivati s Grupom EIB-a na podupiranju ulaganja koja odražavaju područje primjene Strategije EU-a za borbu protiv siromaštva i Europskog jamstva za djecu. Nadalje, sa svojim isključivo socijalnim mandatom i usmjerenošću na ranjive osobe i osobe kojima prijeti socioekonomska isključenost, Razvojna banka Vijeća Europe (CEB) nastavit će podupirati ulaganja u ljudski kapital, uključiva i otporna životna okruženja, pristup financiranju i otvaranje radnih mjesta, u iznosu od 3 milijarde EUR godišnje, u svim svojim članicama EU-a na temelju aktualnih iznosa kreditiranja. EU jača stratešku suradnju s CEB-om te je stoga Komisija 2026. donijela prijedlog da EU postane dioničar CEB-a. Europska komisija i CEB radit će na uspostavi zajedničkog okvira za suradnju do 2027. radi poticanja ulaganja u borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti u EU-u.
Praćenje
Mjerenje siromaštva i socijalne isključenosti u EU-u odražava njihovu višedimenzionalnost i sustavnost. EU-ov glavni pokazatelj rizika od siromaštva ili socijalne isključenosti obuhvaća tri dimenzije( 50 ): financijsko siromaštvo, oskudijevanje u pristupu robi i uslugama( 51 ) te nizak intenzitet rada.
Komisija će nastaviti pratiti napredak u ostvarivanju cilja EU-a za 2030. Za borbu protiv siromaštva potrebno je donošenje politika na temelju podataka i dokaza, uz potporu usporedivih visokokvalitetnih pokazatelja. Brze promjene pogoršane troškovima života, kao i znatne promjene na tržištu rada i u radnoj snazi, zahtijevaju bolje predviđanje i kvalitetnije dokaze koji brže postaju dostupni. U tu će svrhu Komisija poboljšati praćenje siromaštva i predložiti nove pokazatelje za mjerenje učinka komponenti cjenovne pristupačnosti na siromaštvo kako bi se o njima postigao dogovor do 2028. i utvrdila pouzdana osnova za praćenje napretka u postizanju cilja za 2050. Cilj je poboljšati pravodobnost i potpunost podataka povezanih sa siromaštvom, među ostalim, poboljšanjem i standardizacijom mjerenja materijalne deprivacije na razini EU-a, istražiti druge pristupe mjerenju cjenovne pristupačnosti i teškog siromaštva te uvesti detaljnije pokazatelje teritorijalnih razlika. U dogovoru s Vijećem za zapošljavanje, socijalnu politiku, zdravstvo i pitanja potrošača (EPSCO) i njegovim savjetodavnim odborima, to bi moglo dovesti i do preispitivanja povezanih socijalnih pokazatelja kako bi se omogućila učinkovitija analiza u okviru za socijalnu konvergenciju. Taj novi skup pokazatelja odražavat će različite dimenzije siromaštva, kao i cjenovnu pristupačnost, kao što su pristup osnovnoj robi i uslugama koje su neophodne za pristojan život te kupovna moć, bogatstvo i dug.
Komisija je spremna poduprijeti Odbor za socijalnu zaštitu i, prema potrebi, Odbor za zapošljavanje, kako bi doprinijeli praćenju Strategije i služili kao forum za razmjenu među državama članicama i s Komisijom, imajući pritom na umu da se ne stvara nepotrebno administrativno opterećenje.
U radnom dokumentu službi Komisije priloženom ovoj Strategiji provjerava se napredak u borbi protiv siromaštva u EU-u s obzirom na ciljeve za 2050.( 52 ) Daljnja suradnja s Odborom za socijalnu zaštitu uključivat će testiranje otpornosti sustava socijalne zaštite država članica na potencijalne šokove.
Globalna nastojanja
Na globalnoj razini EU svojim djelovanjem naglašava da je borba protiv siromaštva u cijelom svijetu važna za zajedničko blagostanje, globalnu sigurnost i stabilnost. EU je već dugo globalni predvodnik u promicanju cilja održivog razvoja br. 1 o iskorjenjivanju svih oblika siromaštva. Ta se obveza odražava u više od 26,6 milijardi EUR izravno dodijeljenih tom cilju održivog razvoja, kao i u širem području primjene službene razvojne pomoći koju financira EU, u kojoj svi ciljevi održivog razvoja omogućuju smanjenje siromaštva. Komisija će nastaviti surađivati s Ujedinjenim narodima na provedbi ciljeva održivog razvoja.
Proces proširenja EU-a važan je pokretač socijalne uključenosti, zapošljavanja i smanjenja siromaštva u zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatima i istodobno ih priprema za članstvo u EU-u. Nadalje, angažman EU-a u smanjenju siromaštva u zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatima mora se shvatiti kao strateško ulaganje u njihova društva, njihovu buduću integraciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta. Potpora EU-a uglavnom se usmjerava preko Instrumenta pretpristupne pomoći, a ciljane mjere uključene su u program reformi za zapadni Balkan, Moldovu i Ukrajinu.
4.Zaključak
Nikad nije bilo hitnije sprečavati i suzbijati siromaštvo. Problem koji je pred nama je golem. Potrebno je odlučno, odvažno i usklađeno djelovanje kako bi se pomoglo zaštititi osobe koje žive u siromaštvu i spriječilo da drugi zapadnu u siromaštvo u kontekstu sve većih troškova života i poteškoća. To znači osigurati da svaka osoba ima priliku živjeti dostojanstveno i pristupiti kvalitetnom poslu, priuštivom stanovanju, kvalitetnoj i cjenovno pristupačnoj osnovnoj robi i osnovnim uslugama. Osim toga, svi bi trebali biti u položaju i da iskoriste mogućnosti koje proizlaze iz zelene i digitalne tranzicije, a protiv diskriminacije i stigmatizacije trebala bi se voditi borba kako nikome ne bi bilo onemogućeno integrirati se u društvo i gospodarstvo.
Ova Strategija utire put prema cilju EU-a za smanjenje siromaštva do 2030. i pomaže u iskorjenjivanju siromaštva do 2050. Nadalje, u njoj se predlažu instrumenti EU-a za potporu državama članicama i dionicima u jačanju njihovih aktivnosti i zajedničkom koordiniranom napretku. Za djelotvornu borbu protiv siromaštva i osiguravanje dostojanstvenog života u EU-u potrebne su velike ambicije. EU treba ubrzati i udružiti aktivnosti javnih i privatnih aktera na svim razinama i provesti dosljednu strategiju uz intenzivno sudjelovanje civilnog društva i osoba koje žive u siromaštvu. Samo ćemo na taj način danas pridonijeti napretku i postaviti temelje za bolju budućnost, prekinuti prijenos siromaštva i nepovoljnog položaja i pomoći u tome da do 2050. u EU-u više ne bude siromaštva.
Prilog: Popis novih inicijativa uključenih u Strategiju za borbu protiv siromaštva
|
Inicijativa |
Datum |
|
1.MJERE ZA SUZBIJANJE SIROMAŠTVA U SVAKOJ DOBNOJ SKUPINI |
|
|
Komunikacija „Prekidanje začaranog kruga siromaštva djece – jačanje Europskog jamstva za djecu” |
Zajedno sa Strategijom EU-a za borbu protiv siromaštva |
|
Pokretanje prve faze savjetovanja s europskim socijalnim partnerima kako bi se prikupila njihova stajališta o mogućem smjeru djelovanja EU-a za potporu uključivanju osoba isključenih s tržišta rada i ravnopravnosti žena i muškaraca u pogledu mogućnosti na tržištu rada |
2026. |
|
Preporuka Komisije s političkim smjernicama utemeljenima na dokazima za sprečavanje i suzbijanje siromaštva unatoč zaposlenju u Europskoj uniji, nakon čega slijede namjenske strukturirane rasprave s državama članicama |
2027. |
|
Izvješće o provedbi Direktive o minimalnim plaćama, nakon čega slijede aktivnosti uzajamnog učenja |
2026. i nakon toga |
|
Zbirka najboljih primjera iz prakse za rješavanje problema nekorištenja naknada |
2027. |
|
Rasprava na visokoj razini o integriranim politikama za dostojanstveno starenje |
2027. |
|
2.MJERE ZA UKLANJANJE HORIZONTALNIH PREPREKA KOJE POGORŠAVAJU SIROMAŠTVO |
|
|
Prijedlog preporuke Vijeća o borbi protiv stambene isključenosti |
Zajedno sa Strategijom EU-a za borbu protiv siromaštva |
|
Ažuriranje Dobrovoljnog okvira EU-a za kvalitetu Odbora za socijalnu zaštitu |
U dogovoru s Odborom za socijalnu zaštitu |
|
Ažurirano Izvješće Komisije o pristupu osnovnim uslugama iz 2023. |
2027. |
|
Prijedlog preporuke Vijeća o lakšem i integriranom pristupu uslugama |
2027. |
|
3.POBOLJŠANJE UPRAVLJANJA, FINANCIRANJA I PRAĆENJA RADI SMANJENJA I SPREČAVANJA SIROMAŠTVA |
|
|
Načela za učinkovite politike za borbu protiv siromaštva |
Zajedno sa Strategijom EU-a za borbu protiv siromaštva |
|
Sklopiti sporazum o suradnji s Europskim gospodarskim i socijalnim odborom i zajednički akcijski plan s Odborom regija o mjerama za borbu protiv siromaštva |
2026. |
|
Nagrada EU-a za socijalnu uključenost |
Pokretanje u 2027. |
|
Koalicija za borbu protiv siromaštva s privatnim sektorom i dobrotvornim organizacijama |
Pokretanje u 2026. |
|
Strukturirani dijalog s osobama koje žive u siromaštvu |
Pokretanje u 2027. |
|
Novi pokazatelji siromaštva |
2028. |
() Prema podacima UNICEF-a u cijelom EU-u stotine tisuća djece živi u ustanovama za smještaj, s prekomjernom zastupljenošću djece s teškoćama u razvoju. Učinak institucionalizacije ozbiljan je i može trajati cijeli životni vijek.
()Glavni pokazatelj EU-a za nadzor rizika od siromaštva ili socijalne isključenosti kombinira tri dimenzije: relativno financijsko siromaštvo (s ukupnim raspoloživim dohotkom manjim od 60 % nacionalnog medijana), teška materijalna i socijalna deprivacija (nemogućnost da se priušte osnovna dobra i usluge koji se smatraju neophodnima za dostojanstven život) i vrlo nizak intenzitet rada (ukupni radni angažman manji je od 20 % njihova ukupnog kombiniranog potencijala za puno radno vrijeme).