EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 19.11.2025.

COM(2025) 845 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE VIJEĆU I EUROPSKOM PARLAMENTU

Plan za transformaciju obrambene industrije EU-a:






Poticanje disruptivnih inovacija za obrambenu pripravnost

1.Uvod – nužnost brzine, agilnosti i preuzimanja rizika za obranu

Inovacije su kritičan sastavni dio obrambene pripravnosti Europe ( 1 ). Disruptivne tehnologije i njihov brz razvoj, testiranje i uključivanje u obrambene sposobnosti ključni su za moderno ratovanje. Kako bi njegova sposobnost odvraćanja bila uvjerljiva i kako bi se mogao nositi s nezamislivim situacijama, EU bi trebao ubrzati transformaciju svoje obrambene industrije i u potpunosti iskoristiti potencijal inovacija.

Rat u Ukrajini pokazuje kako se obrambene tehnologije mogu brzo razviti i izmijeniti dinamiku na bojištu ( 2 ). MSP-ovi, mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije te start-up i scale-up poduzeća, često s civilnim iskustvom u području duboke tehnologije, ključni su za obranu Ukrajine jer oružanim snagama mogu brzo omogućiti ključne sposobnosti. Ciklusi inovacija i prilagodbe sve su kraći. Visokotehnološki i složeni sustavi kombiniraju se s jeftinim proizvodima i proizvodima masovne proizvodnje. Disruptivne tehnologije kao što su umjetna inteligencija te kvantni, kibernetički i svemirski sustavi omogućuju brze taktičke promjene na bojištu.

Od ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. u Europi je osnovano više od 230 start-up poduzeća u području obrambene tehnologije, a privatna ulaganja u start-up poduzeća u području obrane 2024. su dosegnula rekordnu razinu ( 3 ). Ti akteri „nove obrane”, od kojih neki dolaze s civilnih tržišta i tržišta robe s dvojnom namjenom, transformiraju obrambeni sektor ( 4 ). Proširuju europsku obrambenu tehnološku i industrijsku bazu (EDTIB), ubrzavaju razvoj i uvođenje disruptivnih inovacija te uvode novi operativni model koji se temelji na brzoj iteraciji, agilnosti, najsuvremenijim inovacijama, arhitekturi koja je vođena softverom i većem preuzimanju rizika. Privatno financiranje omogućuje njihov brzi rast ( 5 ). Ta poduzeća uvode novi pristup obrani. Objedinjavanjem prednosti aktera „nove obrane” i aktera etablirane obrambene industrije mogu se potaknuti transformacija sektora obrambene industrije te dinamičniji i prilagodljiviji pristupi, a i dovesti u pitanje postojeći postupci kako bi razvoj i uvođenje sposobnosti bili brži i učinkovitiji.

Europa se ističe u razvoju složenih obrambenih sustava i najsuvremenijih tehnologija. Međutim, kao što pokazuje iskustvo Ukrajine na bojištu, to više nije dovoljno u okruženju prijetnji koje se brzo mijenja, u kojem vojna prednost ne ovisi samo o naprednim tehnologijama, nego i o sposobnosti brze prilagodbe, iteracije, uvođenja i masovne proizvodnje troškovno učinkovitih rješenja. EU-u je na svim razinama potrebna temeljita promjena stavova i postupaka naslijeđenih iz mirnodopskog razdoblja: u državama članicama, industriji i institucijama EU-a. Agilnost, brzina, suradnja i preuzimanje rizika trebali bi postati nova uobičajena praksa u razvoju obrambenih sposobnosti u Europi.

Za to je potrebno sustavno iskorištavati širi europski ekosustav civilnog istraživanja i inovacija u području duboke tehnologije, kao jamstvo da se rješenja dvojne namjene koja proizlaze iz civilnog sektora mogu brzo nabaviti, testirati i integrirati u razvoj obrambenih sposobnosti. Države članice EU-a odgovorne su za definiranje signala potražnje i njihovo priopćavanje industriji. Postizanje istinske preobrazbe europske industrijske baze ovisit će ne samo o mjerama na strani ponude već i na odvažnoj preobrazbi potražnje kojom se industrija usmjerava prema inovacijama i pripravnosti da odgovori na te signale potražnje. Države članice trebale bi biti opremljene za bržu provedbu nabave u području obrane, što bi dovelo do veće otvorenosti prema novim sudionicima i brze integracije disruptivnih tehnologija u sposobnosti u svim područjima, kako bi se mogle nositi s rastućim prijetnjama.

U ovom Planu predstavljeni su jasni koraci za ubrzanje transformacije obrambene industrije EU-a i potporu akterima „nove obrane”. Usmjeren je na tri ključna cilja: i) bolje povezati zajednice u području obrane s onima u području duboke tehnologije kako bi se ubrzali razvoj disruptivnih rješenja i ulazak aktera u područje „nove obrane”, privukle vještine i talenti te ubrzale spin-in koristi; ii) ubrzati integraciju naprednih tehnologija u vojne sposobnosti država članica EU-a radi obrambene pripravnosti EU-a i učinkovitog odvraćanja; iii) ojačati europske obrambene proizvodne kapacitete disruptivnim naprednim industrijskim rješenjima za proizvodnju kako bi se sposobnosti osigurale brzo, u mjeri u kojoj je potrebno i na troškovno učinkovit način. Njime se dopunjuje dokument pod nazivom Očuvanje mira – Plan za obrambenu pripravnost do 2030. od 16. listopada ( 6 ).  

Prvi dio Plana EU-a za transformaciju obrambene industrije sadržava analizu pouka stečenih u Ukrajini za novi, dinamičniji pristup EU-a obrani, među ostalim podupiranjem ulaska u sektor i rasta aktera „nove obrane”. U njemu se naglašava i da nove disruptivne tehnologije iz temelja mijenjaju moderno ratovanje integracijom tehnologija kao što su umjetna inteligencija, autonomni sustavi i kvantne tehnologije u sposobnosti koje mijenjaju način na koji se provode vojne operacije. Ta transformacija omogućuje prilagodljivije i otpornije obrambene sustave koji se temelje na podacima te iznova definira moderno ratovanje i odvraćanje.

Drugi dio temelji se na ključnim poteškoćama koje treba ukloniti i odgovarajućim predloženim mjerama. Utvrđena su četiri glavna područja: podupiranje poduzeća iz sektora „nove obrane” u svim investicijskim koracima; smanjenje vremena potrebnog za stavljanje obrambenih tehnologija na tržište; bolji pristup ugovorima i proširenje portfelja inovativnih obrambenih rješenja te poticanje vještina i talenata potrebnih za održavanje europske tehnološke prednosti u području obrane. Brzom provedbom mjera navedenih u ovom Planu stvorit će se uvjeti za brzu pojavu industrijskog ekosustava u području „nove obrane” u Europi koji je prikladan za europsku obrambenu pripravnost.

2.Prilagodba modernom ratovanju: pouke iz Ukrajine i promjena obrambenog obrasca Europe

2.1.Pouke iz Ukrajine: agilnost, inovacije i brza prilagodba na bojištu

Sveobuhvatni agresivni rat Rusije protiv Ukrajine ukazao je na središnju ulogu agilnosti, sposobnosti reagiranja i tehnološke prilagodbe u modernom ratovanju, kao i na potrebu za povećanjem proizvodnje i dostupnošću dostatne mase. EU i njegove države članice trebali bi iskoristiti te pouke za vlastitu obrambenu pripravnost.

Iskorištavanje inovacija s dvojnom namjenom

Inovacije s dvojnom namjenom i brza integracija civilnih tehnologija u vojne sposobnosti ključan su čimbenik uspjeha u obrani Ukrajine. U tom je kontekstu od strateške važnosti razvoj snažnijih sinergija između tradicionalnih aktera obrambene industrije i civilnog tehnološkog sektora u cijelom istraživačkom i inovacijskom ekosustavu.

Izložena brojčano nadmoćnom protivniku, koji je imao prednost u topničkoj vatri na bojištu, Ukrajina je uspješno iskoristila svoj inovacijski ekosustav kako bi na brz i troškovno učinkovit način proširila vojne bespilotne zrakoplove i sustave za obranu od njih, posebno FPV bespilotne zrakoplove, te ih primijenila u obrambene svrhe. Ti jeftini, ali vrlo učinkoviti bespilotni zrakoplovi malog dometa omogućuju Ukrajini da nanese ozbiljnu štetu ruskim snagama i zadrži obrambene linije, čime se neutralizira trajni manjak tradicionalnih obrambenih sposobnosti kao što je topništvo. Ujedno su kibernetičke sposobnosti bile ključne za ometanje neprijateljskih zapovjednih i nadzornih sustava i zaštitu ukrajinskih komunikacijskih i obavještajnih mreža.

Davanje prednosti prilagodljivim sustavima

Softverski definirani oružani sustavi ključna su značajka odgovora Ukrajine. Od povezivanja podataka u stvarnom vremenu i alata za digitalno ciljanje do prilagodljivih sustava za elektroničko ratovanje, prilagodljiva softverska rješenja postala su pokretač učinkovitosti na bojištu.

Modularnost i otvorene arhitekture ključne su za brzu rekonfiguraciju, nadogradnju ili integraciju obrambenih sustava na temelju komercijalno dostupnih interoperabilnih tehnologija. Ukrajina se suočava s problemom da primljene oružane sustave, čija je interoperabilnost ograničena, prilagodi platformama koje posjeduje. To iskustvo ukazuje na važnost integriranja interoperabilnosti i modularnosti, uz prihvaćanje fleksibilnijih, prilagodljivijih i bržih pristupa otpornih na promjene u budućnosti kojima se omogućuje brza prilagodba oružanih sustava promjenjivim potrebama. Ističe se i važnost zadržavanja kontrole nad projektnim ovlastima obrambenih sustava kako bi se mogli brzo prilagoditi i koristiti bez inozemnih ograničenja.

Poticanje agilnog ekosustava koji može brzo pružiti operativna rješenja

Ukrajinski ekosustav obrambene industrije, koji obuhvaća etablirane industrijske aktere i sve veću skupinu start-up poduzeća i MSP-ova, može integrirati operativne povratne informacije u stvarnom vremenu kako bi se brzo razvila i iznimnom brzinom isporučila prilagođena rješenja. Poduzeća iz sektora „nove obrane” pokazala su iznimnu sposobnost isporuke bespilotnih zrakoplova, sigurnih komunikacijskih sustava i drugih softverskih rješenja u roku od nekoliko tjedana. Ona mogu brzo mobilizirati timove, softver i hardver kako bi zadržali ili ponovno stekli vojnu nadmoć na bojištu.

Organizacijska i tehnološka agilnost izravna je posljedica modela nabave koji se temelje na decentraliziranim pristupima donošenja odluka odozdo prema gore, brzom testiranju u uvjetima koji vladaju na bojištu, integraciji povratnih informacija krajnjih korisnika u industrijske procese i strukturiranoj lokalnoj suradnji inovatora, krajnjih korisnika i ulagatelja.

Platforma BRAVE1 ( 7 ) ima središnju ulogu u tom procesu. Zbog toga je Komisija uspostavila partnerstvo s Ukrajinom u okviru inicijative BraveTech EU ( 8 ) kako bi poduprla Ukrajinu revolucionarnim rješenjima i ubrzala prijenos znanja i inovacija stečenih na bojištu u Europu. Tom će se inicijativom ubrzati razvoj, testiranje i uvođenje naprednih obrambenih rješenja, čime će se potaknuti izravna suradnja između ukrajinskih poduzeća i poduzeća iz EU-a.

Ukrajina pokazuje da inovacije ovise i o pouzdanom pristupu sirovinama i prerađenim materijalima, uključujući napredne materijale, te komponentama. Prilagodljivost ovisi o pravodobnom pristupu kritičnim komponentama ( 9 ). Iako Ukrajina djelomično, ali uspješno popunjava nedostatke u sposobnostima razvojem autohtonih rješenja ( 10 ), i dalje nailazi na strukturne prepreke, kao što su poteškoće s masovnom proizvodnjom, djelomično uzrokovane ograničenom dostupnošću ključnih komponenti.

Ubrzavanje prijenosa znanja iz Ukrajine

Kako bi se dodatno iskoristile pouke stečene na temelju ratnih iskustava Ukrajine i novog upravljanja obranom, Komisija i Visoka predstavnica ojačat će ulogu Ureda EU-a za inovacije u području obrane u Kijevu (EUDIO) kako bi postao Ured EU-a za obrambenu industriju, koji će u tijesnoj suradnji s ukrajinskim vlastima pratiti razvoj vojne tehnologije i inovacija u obrani na prvoj liniji fronte. Ured će podupirati provedbu programa jačanja industrije, biti kontaktna točka za ukrajinske vlasti i dionike iz EU-a kad je riječ o mogućnostima financiranja i suradnje na razini EU-a povezanima s obrambenim inicijativama i inicijativama za zajedničku nabavu i proizvodnju, te dionicima iz EU-a pružiti uvid u najnovija tehnološka dostignuća na bojištu. Nadalje, EUDIO će pratiti prioritetna područja tehnologije za zajednički razvoj, kao što su bespilotni zrakoplovi, elektroničko ratovanje, kibernetičke tehnologije i medicinske tehnologije na bojištu, te će se povezati s međunarodnim partnerima.

Nakon što su Parlament i Vijeće postigli privremeni dogovor o uredbi za poticanje ulaganja u obranu u proračunu EU-a, Komisija će započeti postupak uključivanja Ukrajine u Europski fond za obranu (EDF). Osim toga, Komisija će u tijesnoj suradnji s Europskom obrambenom agencijom (EDA) brzo provesti program BraveTech EU kako bi se ubrzali razvoj i uvođenje tehnologija usklađenih s obrambenim potrebama Ukrajine, čime će se poticati uska suradnja između EU-a i ukrajinskih inovacijskih ekosustava u području obrane.

2.2.Europska obrambena revolucija u nastajanju

Porast ulaganja u obranu u Europi stvara uvjete za brzi razvoj i uvođenje disruptivnih tehnologija te pojavu aktera „nove obrane” u europskoj obrambenoj tehnološkoj i industrijskoj bazi. Ta dva trenda pokreću revoluciju u europskoj obrambenoj industriji.

Tehnološke inovacije mijenjaju obrambene sposobnosti i moderno ratovanje

Mnoge ključne tehnologije koje mijenjaju obranu po svojoj su prirodi dvojne namjene. Iskorištavanje civilnog inovacijskog ekosustava EU-a bit će presudno za integraciju tih tehnologija onom brzinom i u onom opsegu koji su potrebni za postizanje obrambene pripravnosti EU-a. Ako se promatraju pojedinačno, te tehnologije mogu donijeti konkretna rješenja za operativna pitanja na bojištu. Ujedno je iznimno važno da se potencijal tih tehnologija integrira u tradicionalnije obrambene sposobnosti i obrambene podsustave.

Umjetna inteligencija strateški je pokretač vojnih inovacija. Bojište budućnosti bit će jednako obilježeno algoritmima i podacima kao i kinetičkim sposobnostima. Aplikacije koje se temelje na umjetnoj inteligenciji mijenjaju vojnu strategiju, ubrzavaju donošenje odluka i omogućuju precizne operacije. Omogućuju automatizaciju, poboljšavaju zapovjedne i nadzorne funkcije te informiranost o stanju brzim povezivanjem i analizom podataka u okviru antropocentričnog pristupa. Time se smanjuje izloženost ljudi visokorizičnim okruženjima, doprinosi se smanjenju broja žrtava ograničavanjem interakcija ljudi u borbi te se podupiru operativne odluke u stvarnom vremenu. Bez obzira na to je li riječ o bespilotnim zrakoplovima (zračnim, podmorskim, kopnenim), sustavima za obranu od njih, protuzračnoj obrani, preciznim napadima, zapovijedanju i nadzoru, logistici ili virtualnoj stvarnosti za borbenu spremnost, rješenja s integriranom umjetnom inteligencijom presudna su za obrambenu nadmoć.

Kvantna tehnologija ključna je nova tehnologija za obrambene sposobnosti. Kvantni senzori omogućuju neusporedivu preciznost u navigaciji i otkrivanju ciljeva, a djeluju čak i u okruženjima bez globalnog navigacijskog satelitskog sustava (GNSS). Kvantne komunikacije, posebno kvantna komunikacijska mreža, omogućuju krajnje siguran prijenos podataka, uz zaštitu vojnih i obavještajnih informacija od presretanja ili budućih kibernetičkih prijetnji koje bi omogućile kvantne tehnologije. Kvantno računalstvo iz temelja će promijeniti operativno planiranje jer će omogućiti brzu obradu složenih scenarija, optimizirati logističke lance i poduprijeti napredne simulacije za otkrivanje materijala ili dinamiku bojišta. S obzirom na to da se otprilike 32 % svjetskih poduzeća specijaliziranih za kvantnu tehnologiju nalazi u EU-u ( 11 ), Europa ima snažnu tehnološku i industrijsku bazu koju podupire dinamičan ekosustav istraživačkih organizacija, inovativnih start-up poduzeća i etabliranih industrijskih aktera. ( 12 )

Svemirske tehnologije sve više podupiru višedomenske operacije pružanjem podatkovne osnove za nadmoć u odlučivanju i operativnu koordinaciju ( 13 ). Svemirske tehnologije pružaju napredna rješenja za geoprostorne obavještajne podatke i informiranost o stanju, sigurnu komunikaciju na bojištu te bolje predviđanje obrambenih sposobnosti. Inicijative kao što su IRIS2, javna regulirana usluga sustava Galileo i planirana usluga promatranja zemlje za državne potrebe, zajedno sa sve većim brojem novih svemirskih aktera u EU-u, dovest će do daljnje integracije svemirskih rješenja u obrambene sposobnosti uz smanjenje rizika i ovisnosti. Nadalje, sigurne i otporne tehnologije povezivosti, među ostalim za kvantne obrambene sustave i obrambene sustave koji se temelje na umjetnoj inteligenciji, u kojima Europa ima snažnu konkurentsku prednost, ključan su pokretač obrane.

Kibernetička sigurnost, kao peta domena ratovanja ( 14 ), središnji je element europske i nacionalne obrambene i sigurnosne strategije. Kapaciteti za kibernetičku sigurnost i kibernetičku obranu, koji su dvojne prirode, već određuju vojnu snagu na bojištu, ali su ključni i za zaštitu kritične infrastrukture kao što su (kopnena ili svemirska) komunikacijska mreža, energetska infrastruktura ili prometni i financijski sektor. Kibernetička sigurnost ključna je sastavnica svake kampanje hibridnog ratovanja, osmišljene kako bi se posijale podjele i destabilizirala Europa. Kako je navedeno u Bijeloj knjizi ( 15 ), razvoj i uvođenje sposobnosti za kibernetičku obranu i kibernetičku ofenzivu od ključne su važnosti.

EDF je posljednjih godina financirao razvoj brojnih obrambenih tehnologija i proizvoda, što je dovelo do inovativnih rješenja u području umjetne inteligencije, robotike, sustava hipersoničnog oružja, tehnologije oblaka, novih naprednih materijala, svemirskih tehnologija i kvantnih tehnologija. EDF izdvaja 4 – 8 % svojeg godišnjeg proračuna za disruptivne tehnologije.

Kako bi se bolje potaknuo njihov razvoj i povećala tehnološka suverenost, Komisija će dodatno pojednostavniti i ubrzati postupke EDF-a za podnošenje i evaluaciju zahtjeva za bespovratna sredstva za istraživanje i razvoj u području disruptivnih tehnologija ( 16 ). Komisija će povećati i svoje kapacitete za praćenje obrambene tehnologije vlastitim Zajedničkim istraživačkim centrom (JRC) ( 17 ) i u bliskoj suradnji s EDA-om i državama članicama radi unapređenja znanja o novim obrambenim tehnologijama na razini EU-a, među ostalim i u obrambenoj industriji EU-a. Osim toga, Komisija će nastojati omogućiti najveću moguću potporu iz obrambenih instrumenata EU-a za razvoj sposobnosti u okviru koalicija za sposobnosti.

Porast novih aktera potiče promjene u industrijskim praksama i operativnim pristupima, čime se povećava agilnost i sposobnost reagiranja.

Pojava aktera u sektoru „nove obrane”, kao što su inovativni MSP-ovi, mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije i start-up poduzeća, mijenja način na koji se obrambeni kapaciteti razvijaju, proizvode i uvode. Dopunjujući ponudu etabliranih industrijskih aktera ta poduzeća potiču brže razvojne procese i cikluse iteracije te nove pristupe ostvarivanju sposobnosti, čime europskom obrambenom sektoru pomažu da brže odgovori na promjenjive operativne potrebe.

Na nacionalnoj razini te razini EU-a i NATO-a pokrenuto je nekoliko inicijativa za potporu novim sudionicima u ekosustavu obrambene industrije, njihovoj integraciji u obrambene lance opskrbe i suradnji s etabliranim akterima.

Cilj je Programa za europsku obrambenu industriju (EDIP) ( 18 ) ojačati europsku obrambenu industrijsku bazu, uključujući ulazak inovativnih MSP-ova u sektor, te povećati njihovu konkurentnost i otpornost, među ostalim pomoću mjera za jačanje industrije.

Program EU-a za inovacije u području obrane (EUDIS) ( 19 ) prva je inicijativa EU-a za pružanje ciljane potpore novim subjektima u tom sektoru. EUDIS, pokrenut 2022., osnažuje i ubrzava novu generaciju obrambenih poduzeća diljem Europe. Planira se da će se do 2027. izdvojiti do 1,5 milijardi EUR za poticanje revolucionarnih tehnologija i jačanje veza između novih inovatora i etabliranih industrijskih aktera redovitim hakatonima obrane, programom ubrzanja poslovanja u području obrane, povezivanjem, ciljanim pozivima na podnošenje prijedloga u području istraživanja i razvoja te pristupom financiranju vlasničkim kapitalom. Osim toga, Centar za europske inovacije u području obrane (HEDI), koji je EDA pokrenula 2022., djeluje kao platforma za poticanje tijesne suradnje među državama članicama i dionicima iz EU-a u pitanjima inovacija u području obrane. Cilj je NATO-ovog programa DIANA ( 20 ), inovacijskog fonda NATO-a ( 21 ) i nedavno pokrenutog akcijskog plana za brzo donošenje ( 22 ) ubrzati i prihvaćanje tehnologija „nove obrane” i poduprijeti aktere u tom sektoru. ( 23 )

Kako bi se iskoristio transformacijski potencijal aktera u sektoru „nove obrane” za potporu obrambenoj pripravnosti EU-a, Komisija bi trebala pružiti znatnu potporu inovativnim MSP-ovima u okviru obrambenih aktivnosti Europskog fonda za konkurentnost i uključiti mjere kojima se olakšava njihov pristup obrambenim lancima opskrbe.

3.Pretvaranje EU-a u silu u području „nove obrane”

Za preobrazbu obrambene industrije EU-a primjenom pouka stečenih na temelju iskustva iz Ukrajine i iskorištavanjem potencijala disruptivnih tehnologija i aktera u sektoru „nove obrane” potrebno je ukloniti niz strukturnih prepreka.

3.1.Podupiranje poduzeća iz sektora obrane u svim investicijskim koracima

Nova generacija europskih aktera u području obrane privlači sve veći interes privatnih ulagača.

Uloga EU-a trebala bi nadilaziti poticanje poduzeća u sektoru „nove obrane” koja su u ranoj fazi. Ti su inovatori ključni stup strateške autonomije EU-a i stoga bi u Europi trebali moći pronaći ulaganja koja su im potrebna za rast i konkurentnost na globalnoj razini. Bez takvih mogućnosti postoji rizik od obraćanja stranim ulagačima, čime bi se ugrozili sigurnosni i obrambeni interesi EU-a.

U Europi je hitno potrebno omogućiti financiranje poduzeća iz obrambenog sektora u ranoj i kasnoj fazi. Iako u EU-u već postoji nekoliko jednoroga u obrambenom sektoru, sve veći broj novih poduzeća u području obrane zahtijeva veća ulaganja i pristup kapitalu. EU bi trebao mobilizirati cijeli svoj financijski ekosustav, uključujući privatni vlasnički kapital, poduzetnički kapital, mirovinske fondove, investicijske fondove i upravitelje imovinom, kako bi podržao inovacije u području obrane, od istraživanja u ranoj fazi do industrijske proizvodnje velikih razmjera, ako je to potrebno za obrambenu pripravnost do 2030.

Komisija je poduzela važne korake kako bi omogućila bolji pristup financiranju poduzećima u obrambenom sektoru, uključujući mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije, start-up i scale-up poduzeća te MSP-ove. U tom smislu je u fokusu instrument vlasničkog kapitala u području obrane, fond fondova koji sufinanciraju Komisija i EIF, za koji se očekuje da će do 2026. usmjeriti više od 500 milijuna EUR vlasničkog kapitala u poduzeća u obrambenom sektoru EU-a ( 24 ). Europska investicijska banka (EIB) povećava svoju potporu poduzećima u obrambenom sektoru, uključujući namjensku omotnicu za potporu pristupu dugu za MSP-ove u lancima opskrbe obrambene industrije.

Osim toga, promjene predložene u Skupnom paketu za obrambenu pripravnost omogućit će povećanje financijske potpore obrambenom sektoru iz programa InvestEU. Komisija gradi i snažnije sinergije između obrambenih i civilnih programa financiranja na razini EU-a. Obzor Europa i njegovo Europsko vijeće za inovacije imaju važnu ulogu u podupiranju poduzeća u razvoju disruptivnih inovacija kao što su kvantne tehnologije, biotehnologije, robotika i umjetna inteligencija. Akcelerator Europskog vijeća za inovacije moći će od 2026. podupirati projekte s dvojnom namjenom, dok će se programom STEP Scale Up podupirati inovacije u ključnim obrambenim tehnologijama. Cilj je prijedloga Komisije za sljedeći okvirni program Obzor Europa (2028. – 2034.) nadovezati se na ta nastojanja kako bi se dodatno ojačao integrirani europski inovacijski ekosustav. Nadalje, preispitivanje kohezijske politike u sredini programskog razdoblja omogućuje državama članicama da dobrovoljno iskoriste kohezijske fondove za potporu obrambenim industrijskim kapacitetima i tehnologijama te industrijskim kapacitetima i tehnologijama s dvojnom namjenom.

Međutim, manjak kapitala za rast trajni je nedostatak europskog inovacijskog puta u području obrane. To ukazuje na širi strukturni nedostatak na europskim tržištima kapitala, ali je posebno zabrinjavajuće u području obrane s obzirom na njezinu stratešku prirodu i posljedice za europsku sigurnost.

3.2.Znatno ubrzanje stavljanja obrambenih proizvoda, tehnologija i sustava na tržište.

Testiranje i potvrđivanje važni su koraci na putu prema komercijalizaciji obrambenih sustava i tehnologija. Istraživačke i tehnološke infrastrukture pružaju glavni kapacitet za ubrzanje tog procesa, čime se omogućuje brže postizanje operativne spremnosti disruptivnih tehnologija. Međutim, inovacijski ciklus u području obrane, od idejne faze do sposobnosti, i dalje je vrlo spor i složen te ne uspijeva zadovoljiti potrebe obrambene pripravnosti Europe do 2030. Europi je potrebna temeljita promjena brzu realizaciju ideja u revolucionarna rješenja za oružane snage.

Proizvodni kapaciteti ključni su i za stavljanje obrambene tehnologije na tržište. Međutim, to je skupo i zahtijeva velika prethodna ulaganja. Poduzeća u sektoru „nove obrane” često oklijevaju izdvojiti takva sredstva bez jasnih komercijalnih izgleda, što usporava stavljanje na tržište i narušava njihovu konkurentsku prednost. Takva bi poduzeća imala koristi od agilnih i fleksibilnih pristupa proizvodnji, kao što je „proizvodnja kao usluga”, među ostalim privremenom prenamjenom proizvodnih kapaciteta industrije koja nije obrambena. U praksi bi veća poduzeća iz bilo kojeg sektora mogla obrambenoj industriji EU-a staviti na raspolaganje svoje proizvodne kapacitete i sigurna postrojenja, čime bi se omogućila dostupnost prilagodljivih i sigurnih resursa spremnih za upotrebu. Za razvoj proizvodnih kapaciteta neophodan je i siguran pristup otpornoj, održivoj i konkurentnoj opskrbi proizvodima, materijalima i tehnologijama na kraju proizvodnog lanca. Sposobnost rasta obrambene industrije usko je povezana sa sigurnom, kružnom i otpornom opskrbom kritičnim sirovinama ( 25 ).

Operativno testiranje tehnologija u relevantnom okruženju ključno je za poduzeća iz obrambenog sektora. Međutim, pristup infrastrukturi za testiranje često je ograničen. Ograničenja kapaciteta i nedostatak prekogranične mobilnosti u EU-u stvaraju znatne prepreke novim sudionicima, posebno MSP-ovima, start-up i scale-up poduzećima te malim poduzećima srednje tržišne kapitalizacije. Time se znatno odgađa stavljanje obrambenih tehnologija na tržište. Nadalje, obrambeno tržište EU-a vrlo je rascjepkano, pri čemu se sustavi za certifikaciju i potvrđivanje tehnologija u državama članicama međusobno razlikuju. Postupci evaluacije i provedbe već su dugotrajni i složeni, a fragmentirani postupci certificiranja dodatno usporavaju prihvaćanje inovativnih obrambenih rješenja. Ograničen pristup zajedničkim podacima za obranu ograničava i razvoj naprednih softverskih sposobnosti, kao što su najsuvremenija rješenja za obranu koja se temelje na umjetnoj inteligenciji.

Nedavnim regulatornim prijedlozima Komisija je poduzela važne korake za daljnje jačanje integracije MSP-ova, malih poduzeća srednje tržišne kapitalizacije te start-up i scale-up poduzeća u velike obrambene projekte uvođenjem fleksibilnijih i pristupačnijih mehanizama financiranja u EDF ( 26 ). To uključuje financijsku potporu trećim stranama (kaskadno financiranje) u projektima istraživanja i razvoja, kraće trajanje projekata te pojednostavnjene postupke podnošenja zahtjeva i evaluacije prilagođene disruptivnim tehnologijama i MSP-ovima. Regulatorno i ulagačko okruženje pogodnije za inovacije, kako je predviđeno predstojećim Europskim aktom o inovacijama, doprinijet će bržem uvođenju inovacija na tržište i omogućiti jednostavnije postupke javne nabave. Komisija će u tom smislu predložiti nove mjere kojima bi se novim sudionicima skratilo vrijeme potrebno za stavljanje proizvoda na tržište i ublažili neki rizici na koje nailaze pri prelasku tzv. „poslovne doline smrti” ( 27 ).

3.3.Bolji pristup novim obrambenim sposobnostima

Pristup ugovorima, neovisno o tome je li riječ o ugovorima javnih tijela ili privatnih poduzeća, osnovni je prioritet za svako start-up poduzeće. Stvara znatne pozitivne učinke prelijevanja, pomažući poduzećima da privuku nove ulagače i klijente. Nedavnim inicijativama EU-a kao što su sigurnosne mjere za Europu (SAFE) i EDIP znatno se povećavaju financijska sredstva za obranu i promiče zajednička nabava u svim državama članicama. Međutim, MSP-ovi, mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije te start-up i scale-up poduzeća i dalje nailaze na prepreke u pristupu ugovorima u području obrane i ne mogu u potpunosti ostvariti korist od tog porasta ulaganja u obranu.

Prvo, većina novih sudionika na tržištu često ne zna sve što treba znati o ulasku u obrambeni sektor. Mnogi od njih nemaju izravan pristup krajnjim korisnicima, kao što su oružane snage, glavni izvođači ili integratori sustava. Često im nedostaju osnovne informacije, primjerice o operativnim potrebama, koje bi im omogućile da djelotvorno prilagode svoja rješenja kako bi ispunili zahtjeve država članica u odnosu na obrambene sposobnosti.

Drugo, postupci nabave u području obrane i dalje su dugotrajni i složeni te otežavaju snalaženje, posebno novim sudionicima. Osmišljeni su u mirnodopsko vrijeme i za velike integratore sustava. Postupci nabave u području obrane vrlo su često rascjepkani i unutar izoliranih nacionalnih sustava. Postizanje istinski jedinstvenog obrambenog tržišta EU-a ključno je za stvaranje okruženja u kojem se start-up poduzeća, MSP-ovi i mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije mogu razvijati, napredovati i u konačnici ostati u Europi. Novi sudionici na tržištu nemaju specijalizirano znanje, resurse i iskustvo za učinkovito upravljanje zahtjevima za nabavu koje posjeduju veći etablirani sudionici, što često dovodi do nejednakih uvjeta. To ograničava i njihovu sposobnost da prošire svoja rješenja u cijelom EU-u.

Kako bi se te poteškoće iz temelja uklonile, EU se mora okrenuti od shvaćanja nabave kao transakcijskog procesa kupnje proizvoda i početi je shvaćati kao strateški čin ulaganja u industrijske kapacitete i otpornost. Javna nabava, koja čini oko 15 % BDP-a EU-a ( 29 ), najmoćnija je, nedovoljno iskorištena poluga za izgradnju otporne, inovativne i prilagodljive industrijske baze potrebne za obrambenu pripravnost EU-a do 2030. Za taj strateški pomak potrebni su ne samo brži procesi već i potpuno nova definicija „vrijednosti” u ugovaranju u području obrane, koja nadilazi najniže troškove kako bi se prednost dala dugoročnoj industrijskoj snazi, tehnološkoj suverenosti i razvoju radne snage.

Naposljetku, postoji znatan jaz između aktivnosti istraživanja i razvoja u području obrane (uključujući mnoge projekte suradnje koji se podupiru iz EDF-a) i postupaka javne nabave. Bolja povezanost nabave i istraživanja i razvoja u području obrane, posebno kod projekata koje podupire EDF, važna je prilika za brže prihvaćanje tih naprednih tehnologija i jačanje obrambene pripravnosti EU-a.

Komisija je pokrenula nekoliko inicijativa za poboljšanje pristupa ugovorima za obrambenu industriju, posebno za MSP-ove, mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije te start-up i scale-up poduzeća, kao što je Akcelerator za povezivanje i poslovanje u okviru EUDIS-a. Na nacionalnoj razini osnovane su posebne inovacijske jedinice ili centri u okviru ministarstava obrane koji djeluju kao posrednici između oružanih snaga i ekosustava „nove obrane” ( 30 ).

3.4.Stvaranje obrambenih vještina i talenata

Obrana je industrija u usponu koja trenutačno ostvaruje dosad nezabilježen rast i prolazi kroz temeljitu transformaciju. Obrambeni sektor izložen je nedostatku radne snage i vještina te ključnim poteškoćama povezanim s talentima koje ugrožavaju njegove operativne sposobnosti i stoga utječu na sigurnost EU-a. U tom je kontekstu rizik od nedostatka vještina važno usko grlo. Etablirana poduzeća iz obrambenog sektora i novi sudionici na tržištu natječu se kako bi privukli i zadržali talente, dok je obrambeni sektor izložen konkurenciji drugih industrija.  

U području ponude sektor je izložen poteškoćama u privlačenju i zadržavanju stručnjaka s naprednim vještinama potrebnima za razvoj disruptivnih tehnologija u sektoru obrane, uključujući umjetnu inteligenciju, kvantno računalstvo i autonomne sustave, kao i za proizvodnju i održavanje. Borba za kvalificirane stručnjake je žestoka. Ponuda će se povećati visokokvalitetnim radnim mjestima s konkurentnim plaćama i dobrim radnim uvjetima te pružanjem potpore radnicima dok su u tranziciji.

Zahtjevi koji se odnose na sigurnosnu provjeru, uključujući one koji se odnose na državljanstvo, ograničavaju mobilnost unutar EU-a, kao i pristup globalnim bazama talenata. Osim toga, žene su nedovoljno zastupljene u radnoj snazi. Komisija će podupirati dionike uključene u veliko partnerstvo za vještine u zrakoplovno-svemirskom i obrambenom sektoru u okviru Pakta za vještine kako bi nastavili s radom na predviđanju vještina, programima usavršavanja i prekvalifikacije te privlačenju talenata, s ciljem pružanja potpore državama članicama i industrijskim akterima u usavršavanju oko 12 % postojeće radne snage u zrakoplovno-svemirskom i obrambenom sektoru svake godine te u prekvalifikaciji 600 000 ljudi za obrambenu industriju do 2030.

U odnosu na potražnju, u oružanim snagama i tijelima za nabavu nema dovoljno stručnog znanja da bi se učinkovito odredili, nabavili i integrirali složeni i inovativni obrambeni sustavi, a ni za inovativnu i brzu nabavu. Postoji rizik da bez tih vještina tehnološki napredak neće biti u potpunosti iskorišten. Kako bi riješila taj problem, EDA planira ponuditi ciljane programe osposobljavanja s težištem na izgradnji potrebnog stručnog znanja u oružanim snagama i tijelima za nabavu.

4.Zaključak – važnost industrijskog ekosustava „nove obrane”

Europska obrambena industrija strateški je resurs za postizanje ciljeva Plana za obrambenu pripravnost. Međutim, mora proći kroz proces temeljite transformacije i promijeniti mirnodopski stav u obrambenu pripravnost.

Ukrajina je uspjela uspostaviti najsuvremeniji ekosustav obrambene industrije. Ukrajinska obrambena industrija potiče se na stalne inovacije, ne samo kako bi razvila nove ili složene sustave već i kako bi razvila jeftina rješenja i poboljšala vojnu prednost postojećih obrambenih sposobnosti. Ukrajina je preobrazila svoju obrambenu industriju i stvorila uvjete za brzu isporuku revolucionarnih rješenja svojim oružanim snagama, omogućivši tako novim sudionicima u obrambenom sektoru da zajedno s etabliranim akterima imaju središnju ulogu u tim nastojanjima.

Europa mora učiti od Ukrajine. Razvoj i prihvaćanje disruptivnih inovacija više ne bi trebali biti sekundarni ciljevi, već od presudne važnosti kako bi obrambena industrija postala dinamična, brza i po mjeri Europe. Države članice EU-a imaju ključnu i jedinstvenu ulogu u transformaciji signala potražnje za sposobnostima tako što bolje potiču inovativnost, konkurentnost, otpornost i pripravnost te industrije. Komisija će predano pružati potrebnu potporu kako bi potaknula i ubrzala tu transformaciju.

Akteri u sektoru „nove obrane” mogu ubrzati taj trend zbog svoje želje za disruptivnim rješenjima, novim pristupima i preuzimanjem rizika. Nužno je stvoriti uvjete za njihov brzo ulazak u sektor i suradnju s etabliranim akterima. Europi je potreban transformirani ekosustav obrambene industrije koji okuplja etablirane industrijske predvodnike, aktere u sektoru „nove obrane” i širu tehnološku zajednicu. Taj transformirani ekosustav trebao bi moći u potpunosti osloboditi svoju industrijsku i inovacijsku moć kako bi obrambene sposobnosti nenadmašnog opsega osigurao neviđenom brzinom i učinkovitošću.

U Planu za transformaciju obrambene industrije predlažu se jasni koraci prema postizanju tog cilja. On je stoga ključan pokretač obrambene pripravnosti Europe do 2030., među ostalim u podupiranju vodećih inicijativa u području obrane. Komisija će odmah uvesti predložene mjere iz ovog Plana kako bi započela transformaciju europskog obrambenog industrijskog ekosustava, te će ih od 2028. proširiti. Kako bi pratila njegovu provedbu te poticala razmjenu najboljih primjera iz prakse među državama članicama i brzi razvoj mjera na nacionalnoj razini, Komisija će organizirati godišnji strateški dijalog o transformaciji obrambene industrije u okviru kojeg će se okupiti države članice, obrambena industrija i EDA.

(1)

  Plan za obrambenu pripravnost do 2030. – Europska komisija , 16. listopada 2025.

(2)

Na primjer, prema izvješću Centra za strateške i međunarodne studije, u Ukrajini su bespilotni zrakoplovi opremljeni autonomnom navigacijom koja se temelji na umjetnoj inteligenciji promijenili učinkovitost na bojištu, čime se vjerojatnost pogotka povećala sa samo 10 – 20 % na 70 – 80 %. Taj veliki pomak u točnosti ne samo da povećava vojnu učinkovitost već dovodi i do znatnog smanjenja troškova.

(3)

Dealroom.

(4)

„Nova obrana” odnosi se na novi obrazac inovacija u području obrane potaknut tehnološkim trendovima kao što su iskorištavanje tehnologija civilne i dvojne namjene, softverski definirano ratovanje i dinamični inovacijski ciklusi, kao i novi poslovni modeli, što dovodi do veće djelotvornosti, smanjenja troškova i ubrzane isporuke obrambenih rješenja, s većim težištem na preuzimanju rizika.  

(5)

Privatna ulaganja u europska start-up i scale-up poduzeća koja se bave dubokom tehnologijom u području obrane i sigurnosti 2024. su dosegnula rekordno visoku razinu od više od 5 milijardi EUR, što je peterostruko povećanje u odnosu na 2019. Prema Izvješću inovacijskog fonda NATO-a i Dealrooma o obrani, sigurnosti i otpornosti u Europi iz veljače 2025. ta su start-up poduzeća 2024. primila 10 % svih sredstava poduzetničkog kapitala u Europi.

(6)

U dokumentu pod nazivom Očuvanje mira – Plan za obrambenu pripravnost do 2030. utvrđeni su jasni ciljevi i ključne etape za postizanje obrambene pripravnosti do 2030., kako je navedeno u Bijeloj knjizi o europskoj obrambenoj pripravnosti: Plan za pripravnost do 2030. - Europska komisija

(7)

 BRAVE1 je ukrajinska platforma za obrambenu tehnologiju uspostavljena kako bi se ubrzale inovacije i podržao razvoj naprednih vojnih rješenja. Pokrenula ju je ukrajinska vlada 2023., a okuplja vladine institucije, industriju i inovatore pružanjem organizacijske, informacijske i financijske potpore obrambenim tehnološkim projektima kako bi se iskustvo stečeno na bojištu iskoristilo za najsuvremenije obrambene tehnologije. Brave1 - ukrajinske inovacije u području obrane .

(8)

Cilj je inicijative BraveTech EU povećati otpornost, poboljšati sigurnost i potaknuti strateška ulaganja u europsku obrambenu industrijsku bazu. Inicijativa okuplja Europski fond za obranu (EDF), Program EU-a za inovacije u području obrane (EUDIS) i ukrajinsku obrambenu tehnološku platformu BRAVE1, čime se stvara jedinstveni okvir za zajednički razvoj, testiranje i uvođenje najsuvremenijih obrambenih rješenja. BraveTech EU – Obrambena industrija i svemir – Europska komisija .

(9)

Akt o kritičnim sirovinama ključan je korak u tom smjeru, a cilj mu je omogućiti siguran i održiv pristup EU-a kritičnim sirovinama i smanjiti ovisnost o dobavljačima iz trećih zemalja. Akt o kritičnim sirovinama – Unutarnje tržište, industrija, poduzetništvo te mali i srednji poduzetnici .

(10)

Među glavnim primjerima su balistički projektil Sapsan i krstareća raketa FP-5 Flamingo.

(11)

Zajednički istraživački centar: Znanstveni centar EU-a.

(12)

U strategiji za kvantnu Europu dodatno se naglašava strateška vrijednost kvantne tehnologije za obranu, uz isticanje njezine dvojne namjene i potencijala za transformaciju. EU je već poduzeo mjere kako bi omogućio da razvoj kvantnih tehnologija bude dostupan i usklađen s europskim obrambenim i sigurnosnim prioritetima.

(13)

U Svemirskoj strategiji EU-a za sigurnost i obranu, donesenoj 10. ožujka 2023., naglašava se sve veća strateška važnost svemira kao osporavane i konkurentne domene te se poziva na pojačanu zaštitu europskih svemirskih resursa i razvoj tehnologija s dvojnom namjenom kao potporu obrambenim misijama.

(14)

Zajedno s kopnom, morem, zrakom i svemirom.

(15)

  Bijela knjiga o europskoj obrambenoj spremnosti 2030. – Obrambena industrija i svemir

(16)

  Skupni paket za obrambenu pripravnost – Obrambena industrija i svemir .

(17)

U okviru ovlasti dodijeljenih programom kojim ga se financira.

(18)

  EDIP | Program namijenjen obrani .

(19)

Pokrenut i financiran iz Europskog obrambenog fonda.

(20)

  DIANA | Početna stranica – Akcelerator obrambenih inovacija za sjeverni Atlantik podupire start-up poduzeća i istraživače koji razvijaju tehnologije s dvojnom namjenom za obranu i sigurnost.

(21)

  Inovacijski fond NATO-a | NIF – fond poduzetničkog kapitala vrijedan milijardu EUR koji ulaže u poduzeća u ranoj fazi koja se bave novim i disruptivnim tehnologijama s obrambenim i sigurnosnim primjenama.

(22)

Akcijskim planom za brzo donošenje nastoji se znatno ubrzati tempo kojim Savez prihvaća nove tehnološke proizvode, u pravilu u roku od najviše 24 mjeseca.

(23)

NIF je višedržavni fond poduzetničkog kapitala vrijedan milijardu EUR, koji podupiru 24 saveznika i koji ulaže u start-up poduzeća u području obrane i duboke tehnologije.

(24)

Instrument vlasničkog kapitala u području obrane, pokrenut u siječnju 2024., objedinjuje sredstva u iznosu od 175 milijuna EUR koja sufinanciraju Europska komisija i Europski investicijski fond (EIF) u okviru programa InvestEU.

(25)

To će se olakšati provedbom Akta o kritičnim sirovinama i predstojećeg akta o naprednim materijalima. Tim će nastojanjima doprinijeti i inicijativa RESourceEU tako što će se dati prednost određenim rezultatima iz Akta o kritičnim sirovinama, kao što je Centar za kritične sirovine, te će se omogućiti da strateški projekti unutar EU-a i diljem svijeta brzo postanu operativna stvarnost.

(26)

  Europska komisija predlaže Uredbu o poticanju ulaganja u obranu u okviru proračuna EU-a – Obrambena industrija i svemir ; Skupni paket za obrambenu pripravnost – Obrambena industrija i svemir .

(27)

Europska start-up poduzeća često nailaze na dvije „poslovne doline smrti”. Prva se pojavljuje kad inovacije ne postanu proizvodi koji se mogu staviti na tržište, a druga, koja je posebno problematična u Europi, kad poduzeća imaju poteškoća u ekspanziji. Strategija EU-a za start-up i scale-up poduzeća .

(28)

Europski prostor za podatke o obrani mogao bi se temeljiti na studiji izvedivosti koju je provela EDA o uspostavi podatkovnog prostora EU-a za obrambene slučajeve, koja će biti objavljena do kraja 2025.

(29)

  Registar dokumenata Komisije – SWD(2025) 332 .

(30)

Na primjer, neke su zemlje u okviru svojih ministarstava obrane osnovale namjenske inovacijske jedinice ili centre s težištem na brzoj izradi prototipa novih tehnologija i pojednostavnjenju postupaka ugovaranja. Te inicijative podupiru se znatnim namjenskim proračunima i strategijama javne nabave kojima se znatan udio sredstava dodjeljuje novim tehnologijama kao što su umjetna inteligencija, kvantno računalstvo i autonomni sustavi. Primjeri uključuju Jedinicu SAD-a za inovacije u području obrane osnovanu 2015., nedavne inicijative u Ujedinjenoj Kraljevini i slične strukture uspostavljene u državama članicama EU-a kao što su Grčka, Francuska i Njemačka, kojima je cilj ubrzati integraciju najsuvremenijih rješenja u obrambene sposobnosti i bolje se povezati sa širim inovacijskim ekosustavom.

(31)

Uz potporu postojećih instrumenata EU-a, uključujući ESF.

(32)

Uzimajući u obzir preispitivanje akademija EU-a za vještine koje je u tijeku.