SAŽETAK

U strategiji EU-a za globalno zdravlje, donesenoj u studenom 2022., globalno zdravlje utvrđeno je kao temeljni stup vanjskopolitičkog djelovanja EU-a, kao dio vanjske politike i vanjska dimenzija europske zdravstvene unije te je uvršteno u strategiju Global Gateway. Od donošenja strategije EU je ostvario znatan napredak u jačanju globalnog zdravlja. U ovom se izvješću opisuju ključne poduzete mjere i ostvareni napredak.

Globalno zdravlje poboljšava se u skladu s ključnim prioritetima, uključujući borbu protiv zaraznih bolesti, radi koje inicijative kao što su Globalni fond, Savez za cjepiva Gavi, Fond za pandemije i Globalna inicijativa za iskorjenjivanje dječje paralize (GPEI) dobivaju znatne financijske doprinose. Osim toga, EU i dalje predano podupire programe prevencije i kontrole nezaraznih bolesti, uključujući rak i poremećaje mentalnog zdravlja. Nadalje, pruža pomoć i u humanitarnom okruženju te nastoji otkloniti klimatske i okolišne rizike za zdravlje, iako bi za sprečavanje zdravstvenih rizika bile korisne odlučnije mjere u području klime i okoliša. Pomoć pruža i u području spolnog i reproduktivnog zdravlja i prava, među ostalim u okviru posebne inicijative Tima Europa.

EU je ostvario znatan napredak i u jačanju zdravstvenih sustava i širenju univerzalnog zdravstvenog osiguranja u okviru inicijativa kao što su Program iz Lusake, partnerstvo Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) za univerzalno zdravstveno osiguranje i inicijativa Tima Europa za ustanove javnog zdravstva u Africi. Znatan napredak zabilježen je i u digitalnom zdravstvu, a poseban uspjeh bili su prelazak s EU digitalne COVID potvrde na globalnu mrežu SZO-a za digitalne zdravstvene potvrde te inicijativa Tima Europa za digitalno zdravstvo za jačanje zdravstvenih sustava i univerzalno zdravstveno osiguranje u Africi. EU se aktivno zalaže za visoke globalne standarde za farmaceutske i medicinske proizvode te lokalnu proizvodnju, a u tu svrhu revidirano je zakonodavstvo o farmaceutskim proizvodima, dok je Tim Europa pokrenuo inicijativu za proizvodnju i pristup cjepivima, lijekovima i zdravstvenim tehnologijama (MAV+) te sudjelovao na relevantnim multilateralnim forumima. Nadalje, EU podupire razvoj i mobilnost radne snage u okviru partnerstava za traženje talenata, inicijative Tima Europa za strukovno osposobljavanje koje se temelji na mogućnostima te mjera za izgradnju kapaciteta u visokom obrazovanju i istraživanju. Partnerstvom europskih zemalja i zemalja u razvoju u području kliničkih studija (globalno zdravlje EDCTP3) podupiru se globalna zdravstvena istraživanja u suradnji s Afrikom, u prvom redu ona koja se odnose na zarazne bolesti, uključujući zanemarene bolesti, nove bolesti i bolesti koje se ponovno pojavljuju.

Borba protiv prijetnji zdravlju također je jedan od glavnih prioriteta EU-a. U okviru nje EU je od kraja 2021. ostvario velik napredak u unapređenju pripravnosti i odgovora na prekogranične prijetnje zdravlju, posebno provedbom Uredbe o ozbiljnim prekograničnim prijetnjama zdravlju i radom Tijela za pripravnost i odgovor na zdravstvene krize. Budući da EU poboljšanjem svojih unutarnjih mehanizama za upravljanje zdravstvenim krizama doprinosi i sprečavanju i ublažavanju prekograničnog širenja prijetnji zdravlju na globalnoj razini, time se izravno podupiru ciljevi strategije EU-a za globalno zdravlje. Osim toga, EU je aktivnim sudjelovanjem u pregovorima o izmjenama Međunarodnih zdravstvenih propisa (iz 2005.) i o novom sporazumu SZO-a o pandemijama, koji su uspješno okončani u lipnju 2024. i svibnju 2025., znatno doprinio razvoju proaktivnog upravljanja globalnim zdravljem. EU jača i globalne kapacitete laboratorija i kapacitete za nadzor za pripravnost. Da bi poboljšala pripravnost i odgovor EU-a na rizike za javno zdravlje, Komisija stvara strateške zalihe kapaciteta za odgovor. Iako je stvaranje tih zaliha u okviru sustava rescEU u prvom redu namijenjeno EU-u, njihova je isporuka moguća u cijelom svijetu ako za to postoji interes EU-a. EU je podržao uvođenje cjepiva protiv bolesti COVID-19 u zemljama s niskim i srednjim dohotkom te doprinio Fondu za pandemije. Osim toga, u okviru zajedničkog pristupa „Jedno zdravlje” aktivno se bori protiv antimikrobne otpornosti kao ključnoga globalnog zdravstvenog problema, što je vidljivo iz inicijative Tima Europa za zdravstvenu sigurnost primjenom pristupa „Jedno zdravlje” u Africi. Komisija u suradnji s Europskom agencijom za lijekove (EMA) i Europskim centrom za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC) ostvaruje regulatornu suradnju s trećim zemljama. Nadalje, trgovinska politika EU-a podupire globalno zdravlje i aktivno doprinosi radu WTO-a na razvoju učinkovitih odgovora na buduće pandemije.

Kako bi odgovor na globalne zdravstvene probleme bio koordiniran i integriran, Komisija je uspostavila pristup „zdravlje u svim politikama” za poboljšanje međusektorske suradnje. Pristup Tima Europa dodatno jača koordinaciju između EU-a, njegovih država članica i europskih financijskih institucija. Osim toga, koordinaciju s državama članicama Komisija jača i u okviru Zajedničke akcije kako bi se maksimalno povećao učinak strategije EU-a za globalno zdravlje.

Suradnja s međunarodnim partnerima i dalje je neizostavan dio aktivnosti EU-a u području globalnog zdravlja. Radi poticanja međunarodne suradnje Komisija i visoka predstavnica / potpredsjednica uvrstile su temu zdravlja u političke dijaloge između EU-a i partnerskih zemalja. EU nastavlja surađivati sa SZO-om kao središnjim dijelom multilateralnog zdravstvenog sustava, a surađuje i s drugim međunarodnim partnerima, kao što su Fond Ujedinjenih naroda za djecu (UNICEF), Fond Ujedinjenih naroda za stanovništvo (UNFPA), Program Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) i Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), te aktivno sudjeluje u multilateralnim forumima kao što su skupine G-7 i G-20. Na regionalnoj razini ojačao je partnerstvo s Afrikom, Latinskom Amerikom i Karibima te azijsko-pacifičkom regijom. Na nacionalnoj razini surađuje s više od 200 humanitarnih partnera, nevladinih organizacija i međunarodnih organizacija kako bi osobama kojima je pomoć najpotrebnija pomogao da dobiju pristup zdravstvenoj skrbi i drugim uslugama. Pomoć pruža i svojem susjedstvu te podupire proces proširenja EU-a.

Kako bi te inicijative bile održive, potrebna je znatna financijska potpora. U tu je svrhu EU mobilizirao financijska sredstva u okviru nekoliko instrumenata. U razdoblju 2021. – 2027. iz Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa (NDICI-GE) odobreno je 5,4 milijarde EUR službene razvojne pomoći za potporu zdravstvenim inicijativama u partnerskim zemljama. Program Obzor Europa doprinio je istraživanju i inovacijama u području zdravlja u iznosu od gotovo 1 milijarde EUR, a u okviru programa „EU za zdravlje” u razdoblju 2022. – 2024. međunarodnim partnerima dodijeljeno je više od 130 milijuna EUR. U humanitarnom okruženju u razdoblju 2022. – 2025. za zdravstvene intervencije namjenski je izdvojeno 745 milijuna EUR. Dodatna potpora pružena je u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA), Instrumenta za tehničku pomoć i razmjenu informacija (TAIEX) te inovativnih instrumenata financiranja, kao što je „Ubrzavanje ljudskog razvoja” u partnerstvu s Europskom investicijskom bankom.

Praćenje i odgovornost ključni su za procjenu napretka strategije EU-a za globalno zdravlje. Komisija radi na uspostavi sveobuhvatnog okvira za praćenje te nastavlja poticati dijalog s dionicima usmjeren na transparentnost i stalno poboljšanje. Suradnja s organizacijama civilnog društva i dalje je ključan element te suradnje, stoga Komisija redovito održava dijaloge s njima.

EU u budućnosti namjerava i dalje predano raditi na provedbi strategije za globalno zdravlje i tekućih ključnih inicijativa. To uključuje proširenje strategije Global Gateway, čiji je cilj do 2027. mobilizirati do 300 milijardi EUR javnih i privatnih ulaganja. U 2025. pokrenute su ili će biti pokrenute ključne inicijative, kao što su već donesena strategija za Uniju pripravnosti, Unijin plan prevencije, pripravnosti i odgovora, intenzivniji rad na preventivnoj zdravstvenoj zaštiti te nova strategija za potporu medicinskim protumjerama za borbu protiv prijetnji javnom zdravlju.

Komisija će radi učinkovite provedbe strategije nastaviti surađivati sa širokim rasponom dionika. U vrijeme geopolitičkih izazova i velikog pritiska na javne proračune EU u skladu sa svojim obvezama i dostupnim resursima i dalje predano radi na jačanju multilateralnih sustava i poticanju partnerstava kako bi se ostvario trajni napredak u globalnom zdravlju. Pritom će pristup Tima Europa i dalje biti ključan jer omogućuje koordinirani odgovor koji ponovno potvrđuje vodeću ulogu EU-a u upravljanju i djelovanju u području globalnog zdravlja.

Uvod

Tijekom pandemije bolesti COVID-19 postalo je očito da je zdravlje globalno pitanje i da „nitko nije siguran dok svi ne budu sigurni”. Razotkrivene su slabosti zdravstvenih sustava u cijelom svijetu i došla je do izražaja hitna potreba za boljom međunarodnom suradnjom i sveobuhvatnim pristupom zdravlju koji nadilazi granice i sektore. Pandemija je ukazala na to da zdravlje ima geopolitičku i gospodarsku dimenziju, što znači da globalno zdravlje nije važno samo iz perspektive potreba, prava, solidarnosti i jednakosti, već je i temeljni pokretač sigurnosti, stabilnosti, blagostanja i konkurentnosti.

Kao odgovor na te izazove Komisija je u studenom 2022. donijela strategiju EU-a za globalno zdravlje „Bolje zdravlje za sve u svijetu koji se mijenja” 1 , u kojoj je obnovila i ojačala zalaganje za unapređenje zdravlja u cijelom svijetu do 2030. i postizanje UN-ovih ciljeva održivog razvoja.

Globalno zdravlje u toj je strategiji, koja je zamišljena kao vanjska dimenzija europske zdravstvene unije i uvrštena u strategiju Global Gateway, u kojoj je zdravlje jedno od pet ključnih područja partnerstva, utvrđeno kao temeljni stup vanjskopolitičkog djelovanja EU-a. U njoj se opisuje pristup utemeljen na potrebama i pravima, s naglaskom na jednakosti, solidarnosti i ljudskim pravima uz promicanje snažnijih partnerstava na bilateralnoj, regionalnoj i globalnoj razini te pristupâ „zdravlje u svim politikama” i Tima Europa. U zaključcima Vijeća 2 , donesenima u siječnju 2024., ponovno je potvrđena vodeća uloga EU-a u promicanju globalnog zdravlja u suradnji s partnerima.

Pet godina nakon početka pandemije bolesti COVID-19 te dvije i pol godine nakon donošenja strategije u ovom prvom izvješću o napretku analizira se njezina provedba. Ovo izvješće dolazi u ključnom trenutku zbog promjena u međunarodnoj dinamici, pri čemu geopolitička pitanja, uključujući aktualne sukobe i promjene u multilateralnom poretku, i dalje oblikuju globalno zdravstveno okruženje.

S druge strane, u političkim smjernicama i prioritetima novog mandata Komisije, kao što su strategija za Uniju pripravnosti 3 , politika proširenja i novi Kompas konkurentnosti 4 , dodatno se naglašava ključna uloga zdravlja za otporniju i prosperitetniju Europu. M. Draghi u svojem je izvješću 5 naglasio gospodarske razloge za ulaganje u zdravlje, koje je povezao s konkurentnošću EU-a, dok je S. Niinistö u svojem izvješću 6 istaknuo ulogu zdravlja u europskoj i globalnoj sigurnosti. U skladu s tim EU globalno zdravlje i dalje smatra središnjim dijelom svojega geopolitičkog i gospodarskog programa.

U ovom se izvješću daje pregled ključnih postignuća i izazova u provedbi strategije. Nastalo je u suradnji službi Komisije i Europske službe za vanjsko djelovanje u skladu s pristupom „zdravlje u svim politikama” utvrđenim u strategiji 7 . Strukturirano je prema glavnim dijelovima strategije:

·prvi prioritet: zdravlje i dobrobit (1. i 2. vodeće načelo)

·drugi prioritet: jačanje zdravstvenih sustava i univerzalno zdravstveno osiguranje (3. – 6. vodeće načelo)

·treći prioritet: prijetnje zdravlju i pripravnost (7. – 11. vodeće načelo)

·unutarnje upravljanje i koordinacija unutar EU-a (12. i 13. vodeće načelo)

·vanjsko i multilateralno upravljanje (14. – 18. vodeće načelo)

·financiranje i ulaganje u području globalnog zdravlja (19. vodeće načelo)

·praćenje i odgovornost (20. vodeće načelo).

1.Prvi prioritet: zdravlje i dobrobit (1. i 2. vodeće načelo)

U strategiji EU-a za globalno zdravlje kao prioritet se navodi osiguravanje boljeg zdravlja i dobrobiti tijekom cijelog života otklanjanjem temeljnih uzroka lošeg zdravlja i unapređenjem pravednog pristupa zdravstvenim uslugama. Da bi se taj cilj ostvario, EU primjenjuje pristup „zdravlje u svim politikama”. Zdravlje kao transverzalno pitanje zahtijeva sveobuhvatan i integriran odgovor u okviru kojeg se u obzir uzimaju njegove gospodarske, socijalne i okolišne odrednice. U strategiji EU-a za globalno zdravlje taj sveobuhvatni pristup očituje se u promicanju koordiniranog djelovanja u više sektora. Na taj se način jamči razmatranje zdravstvenih pitanja u političkim odlukama o raznim temama, uključujući klimu, okoliš, energiju, prehranu, sigurnost opskrbe hranom, socijalnu zaštitu, demografiju, obrazovanje, istraživanje, humanitarnu pomoć, financije, trgovinu te industrijsku, vanjsku i sigurnosnu politiku.

1.1.Borba protiv zaraznih bolesti

Zarazne bolesti i dalje su jedan od vodećih globalnih zdravstvenih problema, a EU je svjestan da borba protiv njih zahtijeva koordinirana i trajna djelovanja na međunarodnoj razini. Suradnjom s globalnim partnerima, kao što je SZO, i financiranjem relevantnih inicijativa za globalno zdravlje, kao što su Globalni fond, Savez za cjepiva Gavi, Fond za pandemije i Globalna inicijativa za iskorjenjivanje dječje paralize (GPEI), EU pomaže u prevenciji, liječenju i kontroli najraširenijih zaraznih bolesti u mnogim partnerskim zemljama.

U razdoblju 2021. – 2024. u okviru programa „EU za zdravlje” pokrenuto je gotovo 40 mjera za borbu protiv zaraznih bolesti koje se provode u skladu sa sveobuhvatnim pristupom koji uključuje strategije prevencije, ranog otkrivanja, liječenja i dugoročne strategije za javno zdravlje. Iako su prvenstveno usmjerene na EU, te će mjere pomoći i u poboljšanju globalnog zdravlja jer će se ojačati regionalna pripravnost te poduprijeti razmjena znanja i suradnja s međunarodnim partnerima.

Globalni fond

EU se obvezao dodijeliti 715 milijuna EUR Globalnom fondu za borbu protiv AIDS-a, tuberkuloze i malarije za razdoblje 2023. – 2025., što je povećanje od 30 % u odnosu na prethodno preuzete obveze. Do 2024. odobreno je više od 610 milijuna EUR. Do 2023. Globalni fond pomogao je spasiti 65 milijuna života, a samo te godine antiretrovirusnu terapiju primilo je 25 milijuna osoba koje žive s HIV-om/AIDS-om, izliječen je 7,1 milijun osoba oboljelih od tuberkuloze te je podijeljeno 227 milijuna mreža za komarce.

Globalni fond nastavio je povećavati ulaganja u izgradnju snažnijih zdravstvenih sustava i sustava zajednice kako bi se olakšale intervencije za borbu protiv AIDS-a, tuberkuloze i malarije te ubrzalo uvođenje univerzalnog zdravstvenog osiguranja. Poduzeo je mjere i tijekom drugih pandemija, uključujući uspostavu mehanizma za pružanje odgovora na pandemiju bolesti COVID-19 (C19RM), za koji je EU osigurao 150 milijuna EUR. U novije vrijeme Globalni fond odobrio je dodatna sredstva za potporu borbi protiv majmunskih boginja u zemljama kao što su Burundi, Côte d’Ivoire, Demokratska Republika Kongo, Gana, Liberija i Uganda.

Savez za cjepiva Gavi

EU podupire Savez za cjepiva Gavi jer smatra da je ulaganje u prevenciju bolesti, uključujući cijepljenje, najbolji pristup globalnom zdravlju. Strategiji saveza Gavi 5.0/5.1 za razdoblje 2021. – 2025. donirao je 300 milijuna EUR, što je povećanje od 50 % u odnosu na prethodni ciklus financiranja. Nadalje, u skladu s potporom koju su skupine G-7 i G-20 izrazile savezu Gavi i sljedećem krugu prikupljanja sredstava za njegovu iduću strategiju 8 , EU se u rujnu 2024. obvezao izdvojiti dodatnih 260 milijuna EUR kao potporu strategiji saveza Gavi 6.0 za razdoblje 2026. – 2030. EU je 25. lipnja 2025. u suradnji sa Zakladom Gates bio domaćin globalnog sastanka na vrhu saveza Gavi pod nazivom „Imunizacijom do zdravlja i blagostanja”.

Od osnutka 2000. do kraja 2023. savez Gavi pomogao je cijepiti više od 1,1 milijarde djece u okviru redovnog cijepljenja, a više od polovine djece u svijetu cijepljeno je cjepivom koje on podupire. Tako je spriječeno više od 18,8 milijuna smrtnih slučajeva u budućnosti. Procjenjuje se da povrat ulaganja iznosi 54 USD po potrošenom 1 USD.

Odbor saveza Gavi u prosincu 2023. odobrio je afrički akcelerator proizvodnje cjepiva, novi financijski instrument za potporu održivom rastu afričke baze za proizvodnju cjepiva. Instrument su osmislili savez Gavi i Afrički centar za sprečavanje i kontrolu bolesti kako bi se postigla potražnja za lokalno proizvedenim cjepivima. Afrički akcelerator proizvodnje cjepiva inovativni je mehanizam financiranja kojim će se subvencionirati nabava cjepiva proizvedenih u Africi za afričko tržište. Fond se temelji na instrumentu COVAX, koji je završio u prosincu 2023. Kao jedan od najvećih donatora akceleratora, EU se obvezao osigurati 220 milijuna EUR, a zajedno sa svojim državama članicama doprinosi mu sa 750 milijuna EUR od ukupno 1,2 milijarde USD.

Globalna inicijativa za iskorjenjivanje dječje paralize (GPEI)

Globalna inicijativa za iskorjenjivanje dječje paralize spriječila je više od 20 milijuna slučajeva dječje paralize, što je smanjenje za više od 99,9 % od 1955. Više od 400 milijuna djece cijepljeno je 2022. u više od 35 zemalja, pri čemu je upotrijebljeno više od 1,2 milijarde oralnih doza cjepiva protiv dječje paralize (OPV). U 2023. više od 320 milijuna djece u više od 30 zemalja više je puta cijepljeno, pri čemu je upotrijebljeno više od 985 milijuna doza OPV-a. Naposljetku, u 2024. više od 270 milijuna djece u 36 zemalja više je puta cijepljeno, pri čemu je upotrijebljeno više od milijardu doza OPV-a.

Međutim, unatoč uspješnom iskorjenjivanju novih zaraza, endemske zemlje, kao što su Afganistan i Pakistan, u kojima su prisutni divlji sojevi virusa, i nekoliko afričkih zemalja u kojima je zabilježeno izbijanje bolesti, i dalje su pogođene dječjom paralizom.

EU je preko Europske investicijske banke (EIB) usmjerio do 300 milijuna EUR za Globalnu inicijativu za iskorjenjivanje dječje paralize. Blisko surađuje sa skupinom donatora kako bi se partneri u provedbi usmjerili na iskorjenjivanje i integraciju sa Savezom za cjepiva Gavi. Kao rok za iskorjenjivanje dječje paralize određen je kraj 2027. za divlje sojeve poliovirusa i kraj 2029. za cirkulirajući cijepni soj poliovirusa tipa 2 (cVDPV2).

1.2.Suzbijanje nezaraznih bolesti

Iako su zarazne bolesti i dalje prioritet, EU se sve više bavi rastućim opterećenjem koje uzrokuju nezarazne bolesti, koje su postale vodeći uzrok smrti u svijetu. U skladu s hitnom potrebom za djelovanjem, u UN-ovu Programu održivog razvoja do 2030. borba protiv nezaraznih bolesti utvrđena je kao središnji prioritet trećeg cilja održivog razvoja 9 . To je podržala i skupina G-7, koja je prepoznala važnost prevencije, ranog otkrivanja i upravljanja nezaraznim bolestima i poremećajima mentalnog zdravlja primjenom višesektorskog i sveobuhvatnog pristupa, kao i njihov učinak na zdravlje i kvalitetu života te na društva i gospodarstva 10 . Slično tomu, kad je riječ o skupini G-20, nezarazne bolesti i mentalno zdravlje tematiziraju se u općoj izjavi ministara zdravstva i Izjavi ministara zdravstva o klimatskim promjenama, zdravlju i jednakosti te o pristupu „Jedno zdravlje” 11 .

Inicijativa EU-a za nezarazne bolesti „Zdravije zajedno” 12 strateški je okvir za promicanje sveobuhvatnog pristupa borbi protiv nezaraznih bolesti i povezanim čimbenicima rizika, kao što je konzumacija duhana. Na temelju tog okvira države članice surađuju na rješavanju gorućih problema u području javnog zdravlja, kao što su kardiovaskularne bolesti, dijabetes i mentalno zdravlje. U okviru zajedničkih djelovanja 13 surađuju na unapređenju zdravstvene pismenosti, poboljšanju načina probira i skrbi za visokorizične skupine, poboljšanju podatkovnih sustava te uklanjanju socijalnih i zdravstvenih nejednakosti. Treće zemlje pridružene programu „EU za zdravlje” mogu sudjelovati u tim djelovanjima, kao i u drugim programima.

U okviru šire borbe protiv nezaraznih bolesti Komisija je izdvojila 3,4 milijarde EUR za razdoblje 2024. – 2027., na što se obvezala na sastanku na vrhu o prehrani za rast 2025. 14 Ta će sredstva biti usmjerena na liječenje i sprečavanje akutne i kronične pothranjenosti, poboljšanje pristupa zdravoj prehrani te promicanje lokalne proizvodnje hranjivih usjeva, voća i povrća.

EU također blisko surađuje s međunarodnim organizacijama kao što su SZO, OECD i UNICEF. Okvirna konvencija SZO-a o nadzoru nad duhanom i sastanak UN-a na visokoj razini o nezaraznim bolestima 2025. bit će ključne prilike za jačanje međunarodne suradnje i unapređenje političkih rješenja za smanjenje smrtnih slučajeva povezanih s nezaraznim bolestima.

Mentalno zdravlje

Mentalno zdravlje također je postalo gorući globalni problem, a EU je 2023. donio sveobuhvatan pristup mentalnom zdravlju 15 u okviru kojeg se pitanja mentalnog zdravlja uzimaju u obzir u svim politikama te koji je usmjeren na prevenciju i obuhvaća više dionika. U Komunikaciji se navodi 20 vodećih inicijativa koje se provode ili su već provedene, a za financiranje su na raspolaganju gotovo 1,3 milijarde EUR. Ključna područja na koja se Komunikacija odnosi uključuju promicanje dobrog mentalnog zdravlja, prevenciju i ranu intervenciju u području problema s mentalnim zdravljem, ciljanu potporu državama članicama za jačanje nacionalnih sustava mentalnog zdravlja i unapređenje pristupa, prikupljanja i razmjene uspješnih i obećavajućih praksi, osposobljavanje zdravstvenih djelatnika, posebne potpore za poboljšanje mentalnog zdravlja djece, mladih i onih kojima je pomoć najpotrebnija (kao što su osobe pogođene humanitarnim krizama), psihosocijalne rizike na radnome mjestu i skidanje stigme.

EU je pokrenuo nekoliko ključnih inicijativa za jačanje potpore mentalnom zdravlju. Projekt u vrijednosti od 11 milijuna EUR 16 u suradnji sa SZO-om pruža prilagođenu potporu u obliku izgradnje kapaciteta i dijaloga o politikama kako bi se državama članicama pomoglo da unaprijede svoje sustave mentalnog zdravlja. U anketi o kapacitetima sustava za mentalno zdravlje sudjelovali su svih 27 država članica EU-a te Norveška i Island, a na temelju nje izrađeno je 29 profila zemalja, što je SZO-u omogućilo da dijaloge o politikama prilagodi potrebama i kontekstu u tim zemljama. Program EU-PROMENS 17 obuhvaća ulaganja od 9 milijuna EUR i podupire multidisciplinarno osposobljavanje zdravstvenih i socijalnih djelatnika. Njime se nastoji omogućiti da se u cijelom EU-u do 2026. osposobi oko 2000 stručnjaka i da bude prosječno 100 razmjena godišnje.

Portal najbolje prakse EU-a za javno zdravlje 18 sad uključuje EU-ov repozitorij 29 uspješnih praksi u području mentalnog zdravlja s javno dostupnim inicijativama koje se mogu ponoviti. UNICEF je uložio 2 milijuna EUR u razvoj skupa alata za prevenciju za mentalnu i fizičku dobrobit djece i adolescenata 19 . S druge strane, EU je uspostavio paket potpore za borbu protiv stigmatizacije, uključujući informativnu kampanju, koja je predstavljena na Svjetski dan mentalnog zdravlja 2024. Osim toga, EU godišnje u prosjeku izdvaja 26 milijuna EUR za potporu mentalnom zdravlju i psihosocijalnu potporu 20 kako bi se izgradila otpornost zajednice u humanitarnom okruženju i pružila potpora osobama pogođenima krizom koje se nose s visokim razinama stresa i traume, uključujući žrtve rodno uvjetovanog nasilja. Na primjer, EU podupire provedbu Akcijskog programa osposobljavanja za prevladavanje jaza u području mentalnog zdravlja u centrima primarne zdravstvene zaštite u Siriji i Nepalu. Financira organizacije kao što su World Vision, HIAS i Profamilia koje raseljenom stanovništvu na granici Kolumbije i Venezuele pružaju spasonosnu zdravstvenu pomoć i zaštitu, uključujući potporu za mentalno zdravlje i psihosocijalnu potporu. Osim toga, u okviru inicijative SZO-a po načelu bolje rekonstrukcije (Build Better Before) jača kapacitete za pripravnost i odgovor u području mentalnog zdravlja i psihosocijalne potpore u zemljama i zajednicama 21 .

EU je u suradnji s Međunarodnom federacijom društava Crvenoga križa i Crvenog polumjeseca (IFRC) financirao i projekt za pružanje potpore mentalnom zdravlju i psihosocijalne potpore raseljenim osobama iz Ukrajine. Ukupni proračun projekta iznosi 31,2 milijuna EUR, a od lipnja 2022. do listopada 2025. djeluje u 28 zemalja, uključujući 25 država članica EU-a i zemalja Europskoga gospodarskog prostora te tri susjedne zemlje. Glavni je cilj izgradnja kapaciteta i sposobnosti zdravstvenih djelatnika i djelatnika u području skrbi te pružanje potpore mentalnom zdravlju i psihosocijalne potpore osobama raseljenima iz Ukrajine. Dosad je više od 30 000 stručnjaka i volontera osposobljeno za pružanje potpore mentalnom zdravlju i psihosocijalne potpore, a gotovo 500 000 osoba raseljenih iz Ukrajine zatražilo je pomoć putem uspostavljenih platformi za usluge.

Rak

Među nezaraznim bolestima rak je i dalje jedan od gorućih zdravstvenih problema, a broj oboljelih i smrtnih slučajeva i dalje raste. Kao odgovor na to EU predano radi na ciljanoj prevenciji, ranom otkrivanju te poboljšanju liječenja i podrške pacijentima i preživjelima, što je prepoznala i skupina G-7 22 .

Ta se predanost odražava u europskom planu za borbu protiv raka, u okviru kojeg se daje novi zamah radu na smanjenju tereta oboljenja od raka u cijelom EU-u i izvan njega 23 . Usklađen je s UN-ovim ciljevima održivog razvoja i podupire ih jer doprinosi osiguravanju jednakog pristupa probiru i liječenju raka, poboljšanju znanja i podatkovne infrastrukture povezane s rakom te stjecanju novih uvida o odrednicama zdravlja povezanima s rakom. Mnoge su mjere iz plana dovršene ili su u tijeku 24 .

Međunarodnoj dimenziji europskog plana za borbu protiv raka doprinijelo je i osnivanje radne skupine EU-a i SAD-a za zdravlje 25 u svibnju 2023., koja je rak uključila među svoja tri tematska područja, zajedno s globalnim prijetnjama zdravlju i jačanjem globalne zdravstvene strukture. Radna skupina osnovala je dvije tehničke radne skupine za rak u djece i rak pluća. Tehničke radne skupine svojim aktivnostima podupiru ciljeve američke inicijative Cancer Moonshot, europskog plana za borbu protiv raka i misije EU-a za borbu protiv raka. Utvrdile su metodologiju i opseg svojeg rada, a 2025. pokrenut će dvije opservacijske studije kako bi bolje razumjele rijetke oblike raka u dječjoj dobi i pružile informacije za politike o probiru raka pluća za osobe izložene riziku (pušači i bivši pušači).

Konzumacija duhana velik je problem za javno zdravlje u EU-u i svijetu. Vodeći je uzrok raka koji se može spriječiti s obzirom na to da se 27 % svih slučajeva raka u EU-u pripisuje konzumaciji duhana. I dalje ima ozbiljan učinak na zdravlje, troškove u zdravstvu i ozbiljne socioekonomske učinke, kao što su siromaštvo i nejednakosti, ali i učinke na okoliš koji dovode do velikog opterećenja zdravstvenih sustava i mladih. U tom je kontekstu jačanje sveobuhvatne politike kontrole duhana i dalje prioritet EU-a.

EU je zajedno s državama članicama punopravna stranka Okvirne konvencije SZO-a o nadzoru nad duhanom (FCTC) i bio je glavna pokretačka snaga za njezino donošenje. Ta okvirna konvencija razvijena je kao odgovor na globalnu rasprostranjenost duhanske epidemije i predstavlja sporazum koji se temelji na dokazima i kojim se potvrđuje pravo svih ljudi na najviši standard zdravlja. Svrha je te konvencije i njezinih protokola zaštita sadašnjih i budućih naraštaja od štetnih zdravstvenih, socijalnih, ekoloških i gospodarskih posljedica uporabe duhana i izlaganja duhanskom dimu kroz pripremu okvira za mjere o nadzoru nad duhanom koje će provoditi stranke na nacionalnim, regionalnim i međunarodnim razinama kako bi sustavno i znatno smanjile uporabu duhana i izlaganje duhanskom dimu” (članak 3. Konvencije).

Osim djelovanja radne skupine EU-a i SAD-a za zdravlje u području raka, planu za borbu protiv raka doprinose i međunarodni dionici kao što su Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) i OECD. Europska komisija izrađuje smjernice za probir i dijagnozu raka popraćene programima osiguranja kvalitete skrbi za oboljele od raka. IARC zajedno s Komisijom proizvodi probire za rak vrata maternice. Trenutačno su dostupne smjernice te pitanja i odgovori za rak dojke, a prilagođavaju se i usvajaju na globalnoj razini. Nakon toga uslijedit će rak debelog crijeva, pluća, prostate i želuca 26 . OECD zajedno s Komisijom razvija profile raka po zemljama u okviru Europskog registra nejednakosti u području raka, koji pruža uvid u nejednakosti povezane s rakom u svakoj od 27 država članica EU-a, Islandu i Norveškoj. Drugo izdanje profila objavljeno je u veljači 2025. 27

Europska komisija podupire i zemlje kandidatkinje u praćenju, unapređenju prikupljanja podataka i utvrđivanju pokazatelja referentnih vrijednosti tereta oboljenja od raka putem europskog informacijskog sustava o raku 28 i Europske mreže registara za rak 29 .

U kontekstu sigurnosti i zdravlja na radu Komisija u okviru tematskog područja Zapošljavanje i socijalne inovacije Europskog socijalnog fonda plus blisko surađuje s Međunarodnom agencijom za istraživanje raka SZO-a. Sufinancira program monografija IARC-a, međunarodni interdisciplinarni pristup utvrđivanju karcinogenih opasnosti, kako bi se utvrdili uzroci raka koji se mogu spriječiti.

1.3. Unapređenje spolnog i reproduktivnog zdravlja i prava

EU i dalje radi na promicanju, zaštiti i ostvarivanju svih ljudskih prava te potpunoj i djelotvornoj provedbi Pekinške platforme za djelovanje i programa djelovanja Međunarodne konferencije o stanovništvu i razvoju, kao i ishodâ konferencija posvećenih njihovu preispitivanju, uključujući, u tom kontekstu, zaštitu spolnog i reproduktivnog zdravlja i prava. Spolno i reproduktivno zdravlje i prava te rodna ravnopravnost međusobno su povezani i ključni za unapređenje drugih prava i životnih izbora, kao što su pristup obrazovanju, osposobljavanju i tržištu rada, jer ljudima omogućuju da ostvare svoj potencijal i doprinose prosperitetnim društvima.

Obveze EU-a podupiru se političkim dijalogom i programiranjem kako bi se poboljšao pravedan pristup uslugama i informacijama s posebnim naglaskom na ženama i mladima. Na primjer, mjere EU-a usmjerene su na ključna pitanja kao što su planiranje obitelji, smrtnost trudnica i rodilja i rodno uvjetovano nasilje te štetne prakse, uključujući prisilni i rani brak te brak s djetetom, kao i sakaćenje ženskih spolnih organa.

Inicijativa Tima Europa za spolno i reproduktivno zdravlje i prava u Africi pokrenuta je u prosincu 2022. 30 radi potpore partnerstvima između Komisije, 10 država članica EU-a 31 i tri afričke regionalne gospodarske zajednice 32 te potpore regionalnim prioritetima i usklađivanja s njima. Oslanja se na velike kombinirane doprinose svojih članova, uključujući 60 milijuna EUR novih sredstava iz proračuna EU-a za razdoblje 2023. – 2027. U ožujku 2024. je u okviru Inicijative Tima Europa za spolno i reproduktivno zdravlje i prava pokrenut program SafeBirth Africa 33 . Taj je program u međuvremenu odabran kao vodeći projekt strategije Global Gateway za 2025. 34 , a cilj mu je poboljšati pristup proizvodima za spolno i reproduktivno zdravlje s naglaskom na postporođajnom krvarenju, koje je jedan od vodećih uzroka smrtnosti trudnica i rodilja.

Komisija je dodatno donirala 45 milijuna EUR za razdoblje 2023. – 2026. Partnerstvu za opskrbu Fonda Ujedinjenih naroda za stanovništvo (UNFPA), koje adolescentima i ženama u 54 zemlje osigurava kontracepcijska sredstva i lijekove za zdravlje trudnica i rodilja 35 , 36 . U rujnu 2024. najavljen je razvoj mehanizma pod vodstvom EIB-a u okviru kojeg bi se unaprijed dodijelila sredstva namijenjena Partnerstvu za opskrbu UNFPA-e 37 .

EU intenzivno radi i na sprečavanju i okončanju rodno uvjetovanog nasilja u okviru inicijative EU-a i UN-a Spotlight. Inicijativa je primila 500 milijuna EUR financijskih sredstava za razdoblje 2017. – 2023., a Komisija i dalje podupire drugu fazu na globalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini, među ostalim u okviru regionalnog programa za Afriku 2.0, koji se posebno odnosi na štetne prakse i promicanje spolnog i reproduktivnog zdravlja i prava.

Intervencije u području spolnog i reproduktivnog zdravlja i prava ključne su u humanitarnom okruženju. U tim kontekstima, u kojima su više razine nasilja, a ranjivosti se pogoršavaju, posebno je važno pružanje usluga povezanih sa spolnim i reproduktivnim zdravljem i pravima, uključujući komplete za reproduktivno zdravlje i medicinske odgovore na rodno uvjetovano nasilje. Kako bi se odgovorilo na te potrebe, EU godišnje u prosjeku dodjeljuje 37 milijuna EUR za spolno i reproduktivno zdravlje te zdravlje majki i novorođenčadi u kriznim situacijama u okviru ključnih partnerstava s UNFPA-om, organizacijama Première Urgence Internationale (PUI), Alliance for International Medical Action (ALIMA) i International Rescue Committee (IRC), među ostalim humanitarnim partnerskim organizacijama.

Komisija dodatno podupire četiri višedržavna projekta u području spolnog i reproduktivnog zdravlja i prava za adolescente i osobe u ranjivom položaju u 16 afričkih zemalja u okviru instrumenta NDICI – Globalna Europa, pod vodstvom konzorcija europskih i afričkih organizacija civilnog društva, uz financijska sredstva u iznosu od 32 milijuna EUR za razdoblje 2022. – 2025./2026.

1.4.Pomoć osobama u humanitarnom okruženju

Komisija pruža i brzu i učinkovitu pomoć osobama koje su pogođene humanitarnim krizama i sukobima. Njezin pristup temelji se na potrebama, a počiva na načelima čovječnosti, neutralnosti, nepristranosti i neovisnosti kako bi pomoć doprla do najranjivijih skupina. Neodvojivo je povezan s poštovanjem ljudskih prava, dostojanstva i sigurnosti te naglašava ulogu koju u odgovoru mogu imati same lokalne zajednice.

Od 2022. do početka 2025. EU je isplatio 745 milijuna EUR za pružanje osnovne zdravstvene skrbi skupinama pogođenima krizom i skupinama u nepovoljnom položaju. Te osnovne zdravstvene usluge obuhvaćaju primarnu i sekundarnu zdravstvenu zaštitu, prevenciju, pripravnost i odgovor na izbijanje epidemija, informiranje zajednica, operacije ratnih ozljeda i rehabilitaciju, izgradnju kapaciteta i obnovu zdravstvene infrastrukture, novčanu pomoć i pomoć u obliku vaučera za kontinuitet zdravstvene i kronične skrbi.

Poticanjem pravednog pristupa zdravlju za sve EU podupire integrirani pristup u okviru kojeg se potiču postupci upućivanja između primarne i sekundarne zaštite i u središtu su potrebe pacijenata. Zahvaljujući integriranom pristupu EU prepoznaje i razmatra poveznice između zdravlja i prehrane, vode, sanitarnih uvjeta i higijene, zaštite, rodne ravnopravnosti, obrazovanja i pomoći u hrani u okviru međusektorskog intervencijskog pristupa.

Važan je primjer tekuće programsko partnerstvo s Međunarodnom federacijom društava Crvenoga križa i Crvenog polumjeseca i nacionalnim društvima Crvenoga križa u okviru financiranja humanitarne pomoći. S ukupnim financijskim sredstvima u iznosu od 218,8 milijuna EUR za razdoblje 2022. – 2026. program primjenom višesektorskog i integriranog sustavnog pristupa koji uključuje više opasnosti i koji je usmjeren na pripravnost na katastrofe te pripravnost i odgovor na epidemije i pandemije nastoji omogućiti učinkovit i dobro prilagođen lokalni odgovor za zajednice kojima je potrebna pomoć. Cilj mu je pojačati preventivno djelovanje te integrirati klimatska i okolišna pitanja.

1.5.Ublažavanje klimatskih i okolišnih zdravstvenih rizika

Zdrava budućnost za sve i zaštita dobrobiti budućih naraštaja središnji su ciljevi koji ujedinjuju klimatske, okolišne i zdravstvene politike EU-a. EU je svjestan da smanjenje stakleničkih plinova, onečišćenja ili degradacije bioraznolikosti ide u prilog i zdravstvenoj politici, stoga predano radi na integraciji tih politika u skladu s pristupom „Jedno zdravlje”.

EU je ostvario znatan napredak u smanjenju emisija stakleničkih plinova, koje su 2023. smanjene za 8 %, što je najveći godišnji pad u posljednjih nekoliko desetljeća (osim iznimne 2020.). Emisije su sada 37 % niže od razina iz 1990., dok se BDP u istom razdoblju povećao za 68 %. To pokazuje predanost EU-a dekarbonizaciji svojega gospodarstva uz podupiranje gospodarskog rasta. Nadalje, ostvaruje se određeni napredak u sprečavanju i smanjenju onečišćenja, npr. u području onečišćenja zraka ili plastičnog otpada. Međutim, svaka deseta preuranjena smrt povezana je s onečišćenjem okoliša, uključujući kemikalije 38 . Stanje na globalnoj razini još više zabrinjava.

Nadovezujući se na prvu europsku procjenu klimatskih rizika 39 , Komisija je u ožujku 2024. objavila Komunikaciju o upravljanju klimatskim rizicima – zaštita ljudi i blagostanja 40 . U jesen 2026. predstavit će europski plan za prilagodbu klimatskim promjenama kako bi pružila potporu državama članicama u pripremi za klimatske rizike i jačanju otpornosti Unije. Cilj je pripremiti uravnotežen paket politika koji će funkcionirati u sinergiji sa strategijom za Uniju pripravnosti, Kompasom konkurentnosti, predstojećom strategijom za otpornost vodoopskrbe i drugim ključnim inicijativama politike. Europskim planom za prilagodbu klimatskim promjenama nastoji se zaštititi infrastruktura zdravstvenog sustava i promicati prekogranično zdravlje i dobrobit kao odgovor na učinke klimatskih promjena.

Na globalnoj razini EU je predvodnik u klimatskoj diplomaciji i kontinuirano vodi multilateralne pregovore radi jačanja globalne borbi protiv klimatskih promjena, među ostalim u okviru Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama i Pariškog sporazuma, skupina G-7 i G-20, plurilateralnih inicijativa i bilateralnih dijaloga. Donošenje Izjave ministara zdravstva zemalja skupine G-20 o klimatskim promjenama, zdravlju i jednakosti te o pristupu „Jedno zdravlje” 41 bio je ključan trenutak u multilateralnim djelovanjima u području zdravlja, a EU je bio jedan od glavnih predvodnika u tom postignuću. EU je također najveći donator javnih financijskih sredstava za borbu protiv klimatskih promjena u zemljama s niskim i srednjim dohotkom. Kao odgovor na globalne izazove pokrenuo je strategiju Global Gateway, koja pruža sveobuhvatan okvir za suradnju s partnerskim zemljama. Temelji se na Programu održivog razvoja do 2030. 42 i Pariškom sporazumu o klimatskim promjenama te pruža potporu partnerskim zemljama kako bi ubrzale svoju dvostruku zelenu i digitalnu tranziciju, među ostalim u energetskom, klimatskom i zdravstvenom sektoru.

Zdravlje je temeljni stup klimatske i okolišne politike EU-a. Izjavom ministara o klimi i zdravlju, koja je potvrđena na konferenciji COP 28, i Izjavom iz Budimpešte pod vodstvom SZO-a, koju su potpisale sve države članice SZO-a u europskoj regiji, ponovno se potvrđuje predanost integraciji zdravstvenih pitanja u djelovanje u području okoliša. Objema izjavama jačaju se međunarodna suradnja i otpornost na zdravstvene izazove povezane s klimom i okolišem. Osim toga, u okviru programa Obzor Europa 43 financirana su 203 multinacionalna, višepartnerska istraživačka i inovacijska projekta, s ukupnim doprinosom EU-a od oko 1 milijardu EUR za suzbijanje učinaka uništavanja okoliša i klimatskih promjena na ljudsko zdravlje.

Na temelju rezultata konferencije na visokoj razini o istraživačkim perspektivama o učincima klimatskih promjena na zdravlje 44 osmišljava se strateški program istraživanja i inovacija kako bi se usmjerili budući istraživački i inovacijski programi u području zdravlja, okoliša i klimatskih promjena. U okviru njega razmotrit će se učinci klimatskih promjena i onečišćenja na nezarazne i zarazne bolesti, otpornost stanovništva i zdravstvenih sustava te ugljična neutralnost zdravstvenog sektora.

2.Drugi prioritet: jačanje zdravstvenih sustava i univerzalno zdravstveno osiguranje (3. – 6. vodeće načelo)

Strategija EU-a za globalno zdravlje u prvom je redu usmjerena na jačanje zdravstvenih sustava i univerzalno zdravstveno osiguranje kao temelj pristupa EU-a globalnom zdravlju. EU je svjestan da su kvalitetni zdravstveni sustavi ključni za postizanje boljih zdravstvenih ishoda, smanjenje zdravstvenih nejednakosti i poticanje gospodarskog rasta, što su prepoznale i skupine G-7 45 i G-20. U skladu s tim EU intenzivno pruža podršku zemljama da razviju otporne, pravedne i održive zdravstvene sustave. To uključuje ulaganje u zdravstvenu infrastrukturu i pripravnost zdravstva, jačanje kapaciteta radne snage u zdravstvu, poboljšanje pristupa osnovnim lijekovima i zdravstvenim tehnologijama te promicanje digitalnih zdravstvenih rješenja. U okviru partnerstava s međunarodnim organizacijama, kao što je SZO, i potpore koju pruža globalnim inicijativama u području zdravlja EU radi na unapređenju univerzalnog zdravstvenog osiguranja i jačanju zdravstvenih sustava u zemljama u cijelom svijetu.

2.1.Međunarodne inicijative za jačanje zdravstvenih sustava u partnerskim zemljama

Strategija EU-a za globalno zdravlje usmjerena je na jačanje primarne zdravstvene zaštite, sustava javnog zdravstva i skrbi u zajednici kao ključnih temelja univerzalnog zdravstvenog osiguranja i boljega globalnog zdravlja. Suradnjom s međunarodnim partnerima i ulaganjem u održiva rješenja u području zdravlja EU nastoji izgraditi snažnije zdravstvene institucije, poboljšati upravljanje i omogućiti pravedan pristup osnovnim uslugama.

Program iz Lusake

Aktivnostima koje se poduzimaju, među ostalim, u okviru postupka o budućnosti globalnih zdravstvenih inicijativa i Programa iz Lusake nastoji se postići konsenzus o reformi zdravstvene strukture kako bi se poduprli vodstvo zemalja, primarna zdravstvena zaštita i univerzalno zdravstveno osiguranje. U tom se smjeru kreće i nekoliko postupaka koji su u tijeku, kao što su Plan za Afriku, Okvir Afričke unije (AU) za praćenje Programa iz Lusake, konceptualni dokument AU-a i Afričkog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti o financiranju zdravstva u novom dobu, prijatelji Programa iz Lusake i radna skupina Zajedničkog odbora, uključujući Globalni fond za borbu protiv AIDS-a, tuberkuloze i malarije, Savez za cjepiva Gavi i Globalni instrument za financiranje. EU aktivno sudjeluje u tim procesima kako bi nastavio tražiti rješenja za trenutačne probleme i sačuvao postignute uspjehe, a istovremeno konstruktivno surađuje s partnerskim zemljama i dionicima te nastoji postići daljnja poboljšanja u trenutačnim zahtjevnim okolnostima. To uključuje istraživanje sinergija i koordinacije među globalnim zdravstvenim inicijativama.

Partnerstvo SZO-a za univerzalno zdravstveno osiguranje

Komisija od 2011. podupire organizacijsku reformu SZO-a kojom se nastoji ojačati njegova uloga učinkovitog susazivača i suorganizatora dijaloga o politikama zdravstvenih sustava koji se odnosi na strateško planiranje i upravljanje zdravstvenim sustavima radi postizanja univerzalnog zdravstvenog osiguranja i primarne zdravstvene zaštite. EU ta nastojanja podupire u okviru partnerstva SZO-a za univerzalno zdravstveno osiguranje, pri čemu naglašava važnost primarne zdravstvene zaštite i pružanja usluga u zajednici kao ključnih pokretača pravednih zdravstvenih sustava.

EU se krajem 2022. uz pokretanje svoje strategije za globalno zdravlje obvezao izdvojiti 125 milijuna EUR za program Partnerstva za univerzalno zdravstveno osiguranje. Od toga je za Partnerstvo već programiran 61 milijun EUR, i to za tehničke stručnjake koji pružaju pomoć uredima SZO-a i vladama u pojedinim zemljama. Ono što je 2011. počelo kao potpora za sedam ciljnih zemalja (prva faza) proširilo se na više od 119 zemalja u šest regija SZO-a, a programu se pridružilo još osam zemalja donatorica 46 .

Program je trenutačno u četvrtoj fazi (2018. – 2025.), u okviru koje se promiču dobrobit ljudi i zdravstvene politike ovisno o nacionalnim potrebama te jačaju zdravstveni sustavi na temelju suradnje sa savjetnicima SZO-a za zdravstvenu politiku u 119 zemalja. Sastanci za praćenje uživo i godišnje izvješćivanje olakšavaju učenje iz iskustva različitih zemalja i regija.

Inicijativa Tima Europa za ustanove javnog zdravstva u Africi

Dvostruki teret od zaraznih i nezaraznih bolesti u Africi još jednom potvrđuje ključnu ulogu afričkih ustanova javnog zdravstva. Afričke zemlje sve više uviđaju potrebu za jačanjem ustanova javnog zdravstva jer to sa sobom donosi jačanje integriranog sveobuhvatnog zdravstvenog sustava, bolji odgovor na zdravstvene krize, manje nejednakosti u pristupu skrbi i napredak prema univerzalnom zdravstvenom sustavu. Ustanove javnog zdravstva ključne su za uključiv javnozdravstveni odgovor i sveobuhvatno oblikovanje politika na temelju dokaza.

Kako bi to poduprle, države članice 47 kao dio paketa Afrika-Europa u okviru strategije Global Gateway uspostavile su inicijativu Tima Europa za potporu ustanovama javnog zdravstva u Africi. Ta je inicijativa pokrenuta na događanju na visokoj razini o partnerstvu EU-a i Afričke unije za globalno zdravlje za pravedan pristup, održanom u Bruxellesu u ožujku 2024., a cilj joj je ojačati strateško partnerstvo EU-a s Afričkim centrom za sprečavanje i kontrolu bolesti i poboljšati suradnju EU-a i Afričke unije u europskim i afričkim školama i zavodima za javno zdravstvo.

U okviru inicijative podupiru se ustanove javnog zdravstva u više od 50 afričkih zemalja. Nakon njezina pokretanja Komisija je 2024. izdvojila 50 milijuna EUR za jačanje umrežavanja i partnerstava među afričkim i europskim ustanovama javnog zdravstva radi zajedničkog razvoja istraživanja, osposobljavanja, savjetovanja o politikama i zagovaranja. Inicijativa je namijenjena i gradnji kapaciteta javnog zdravlja u 10 zemalja supsaharske Afrike, posebno za istraživanja u području javnog zdravlja, prevenciju bolesti i promicanje zdravlja, razvoj radne snage u javnom zdravstvu te evaluaciju i promicanje pravednog pristupa uslugama.

2.2.Inicijative za digitalno zdravstvo

EU je predvodnik u iskorištavanju mogućnosti digitalnih zdravstvenih tehnologija. Svojim inicijativama za digitalno zdravstvo nastoji stvoriti neometan, siguran i međusobno povezan zdravstveni ekosustav koji pojedincima, zdravstvenim djelatnicima i istraživačima omogućuje pristup zdravstvenim podacima i njihovu razmjenu, promicanje inovacija i konkurentnosti te donošenje boljih odluka o zdravlju.

Jačanje upravljanja zdravstvenim podacima

U okviru strategije EU-a za globalno zdravlje nastoji se, među ostalim, iskoristiti to što je EU predvodnik u reguliranju zdravstvenih podataka, digitalnih potvrda, upotrebe oblaka za razmjenu podataka, zaštite podataka i privatnosti. EU nastoji iskoristiti potencijal zdravstvenih podataka izvan EU-a u skladu s načelima europskog prostora za zdravstvene podatke, uspostavljenog radi boljeg upravljanja zdravstvenim podacima i veće interoperabilnosti. Suradnja s Regionalnim uredom SZO-a za Europu i kontinuirani angažman u području digitalnog zdravlja u globalnim forumima potvrđuju vodeću ulogu i angažman EU-a u pravednom oblikovanju digitalne transformacije koja je u tijeku.

U rujnu 2023. u okviru programa „EU za zdravlje” Regionalni ured SZO-a za Europu i Komisija pokrenuli su projekt vrijedan 12 milijuna EUR za jačanje zdravstvenih informacijskih sustava i poticanje upravljanja zdravstvenim podacima i interoperabilnosti u 53 zemlje u europskoj regiji SZO-a 48 . U skladu s Uredbom o europskom prostoru za zdravstvene podatke (EHDS), inicijativom se nastoji omogućiti sigurna razmjena podataka unutar EU-a i u cijeloj europskoj regiji u skladu s načelima EU-a o privatnosti.

Taj četverogodišnji projekt provodi se kako bi se poboljšao način na koji pružatelji zdravstvene zaštite, oblikovatelji politika i pacijenti koriste i ponovno koriste zdravstvene podatke te kako bi se poboljšala kvaliteta i interoperabilnost zdravstvenih informacijskih sustava. U tu svrhu Regionalni ured SZO-a za Europu i Komisija razvijaju i provode aktivnosti za izgradnju kapaciteta te pružaju pomoć kako bi se otklonili nedostaci, zadovoljile potrebe i popunila područja stručnosti u okviru zdravstvenih informacijskih sustava te upravljanja i kapaciteta zdravstvenih podataka zemalja u europskoj regiji SZO-a radi mogućeg širenja uspješnih praksi na nacionalnoj ili regionalnoj razini. Projekt će biti usmjeren i na poticanje suradnje između zemalja sudionica, Komisije, Regionalnog ureda SZO-a za Europu i vanjskih dionika u okviru Informacijske mreže za zdravlje.

Osim tog partnerstva, načela i standardi europskog prostora za zdravstvene podatke primjenjuju se na doprinose Komisije povezane s digitalnim zdravljem u globalnim forumima, kao što su skupine G-7 i G-20 te OECD, i u raspravama s trećim zemljama.

Globalna mreža SZO-a za digitalne zdravstvene potvrde (GDHCN)

Važan uspjeh strategije EU-a za globalno zdravlje bio je prelazak s EU digitalne COVID potvrde, najvećeg međunarodnog sustava interoperabilnih digitalnih COVID potvrda, na globalnu mrežu SZO-a za digitalne zdravstvene potvrde (GDHCN). Pristupnik za EU digitalnu COVID potvrdu ugašen je 31. prosinca 2023., nakon čega je Globalna mreža SZO-a za digitalne zdravstvene potvrde počela kontinuirano izdavati i provjeravati digitalne COVID potvrde na globalnoj razini, pri čemu je sada povezano oko 80 zemalja. Ta suradnja temelji se na rješenju razvijenom u EU-u te jača infrastrukturu za digitalno zdravstvo i podupire otporne zdravstvene sustave u cijelom svijetu. U okviru kontinuirane suradnje sa SZO-om razvit će se dodatni primjeri upotrebe u Globalnoj mreži za digitalne zdravstvene potvrde, kao što su Međunarodna potvrda o cijepljenju ili profilaksi ili iskaznica cijepljenja.

U okviru izmjena Međunarodnih zdravstvenih propisa (IHR) donesenih 1. lipnja 2024. države članice SZO-a složile su se da će u njih uvrstiti odredbe kojima se omogućuje upotreba digitalnih verzija Međunarodne potvrde o cijepljenju ili profilaksi, čime se olakšava putovanje osobama kojima je potreban dokaz o cijepljenju. Ta inicijativa, koja se temelji na izmjeni koju su prvotno predložili EU i njegove države članice, dodatno pokazuje predanost EU-a jačanju zdravstvenih sustava uvođenjem digitalnih alata kako bi osnovne zdravstvene usluge postale pristupačnije i prilagodljivije suvremenim potrebama, ali i globalnom napretku u tom području.

Inicijativa Tima Europa za digitalno zdravstvo za jačanje zdravstvenih sustava i univerzalno zdravstveno osiguranje u Africi

Na događanju na visokoj razini o partnerstvu EU-a i Afričke unije za globalno zdravlje za pravedan pristup Tim Europa u ožujku 2024. pokrenuo je inicijativu za digitalno zdravstvo za jačanje zdravstvenih sustava i univerzalno zdravstveno osiguranje kao dio paketa Afrika-Europa u okviru strategije Global Gateway. Tom se inicijativom, usklađenom s programom za digitalnu transformaciju Afričkog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti, afričkim zemljama pruža potpora pri uvođenju digitalnih rješenja za snažnije i održivije zdravstvene sustave. Inicijativa obuhvaća digitalna rješenja za pripravnost i odgovor na pandemije, kao što su globalna mreža SZO-a za digitalne zdravstvene potvrde, kojom se podupiru digitalni alati, digitalne vještine i digitalna transformacija, te partnerstvo s UNICEF-om o sustavu sljedivosti i provjere kojim se doprinosi borbi protiv krivotvorenih lijekova.

Nakon pokretanja inicijative Tima Europa Komisija je 2024. izdvojila 25 milijuna EUR za potporu digitalnim zdravstvenim rješenjima za pripravnost na pandemije i jačanje zdravstvenog sustava u supsaharskoj Africi.

2.3.Promicanje visokih standarda za farmaceutske i medicinske proizvode te lokalne proizvodnje

Svoja nastojanja da olakša pristup cjepivima, lijekovima i zdravstvenim tehnologijama u cijelom svijetu, a posebno u Africi, EU dopunjuje radom na promicanju visokih standarda za farmaceutske i medicinske proizvode. Podupiranjem razvoja pouzdanih regulatornih sustava i mehanizama za kontrolu kvalitete nastoji se pobrinuti za sigurnost, učinkovitost i visoku kvalitetu lijekova i zdravstvenih proizvoda.

Revizija zakonodavstva EU-a o farmaceutskim proizvodima

U skladu s predanošću EU-a sprečavanju prijetnji zdravlju Komisija je u travnju 2023. predložila reformu zakonodavstva EU-a o farmaceutskim proizvodima 49 , kojom se izmjenjuju postojeća Uredba i Direktiva. Tom se inicijativom nastoje riješiti ključna pitanja u tom sektoru, uključujući poboljšanje pristupa pacijenata cjenovno pristupačnim lijekovima, jačanje rada na suzbijanju antimikrobne otpornosti i unapređenje globalne konkurentnosti farmaceutske industrije EU-a. Reformom se uvode mjere za pojednostavnjenje regulatornih postupaka, jačanje otpornosti lanaca opskrbe te promicanje održivih praksi u razvoju i upotrebi lijekova.

U predloženoj uredbi uvodi se novi članak (članak 141.) usmjeren na poticanje međunarodne suradnje, kojim se EMA-i omogućuje suradnja s nadležnim tijelima izvan EU-a i međunarodnim organizacijama. Pregovori o predloženoj uredbi i direktivi trenutno su u tijeku u okviru redovnog zakonodavnog postupka EU-a.

Međunarodna konferencija o harmonizaciji tehničkih zahtjeva za registraciju humanih lijekova (ICH) i Međunarodna koalicija regulatornih tijela za lijekove

U strategiji EU-a za globalno zdravlje potreba za većom konvergencijom i boljim usklađivanjem s međunarodnim standardima prepoznaje se kao ključan aspekt međunarodne suradnje za unapređenje zdravstvenih sustava. U tu svrhu Komisija ima ključnu ulogu u multilateralnim forumima, kao što su Međunarodna konferencija o harmonizaciji tehničkih zahtjeva za registraciju humanih lijekova (ICH) i Međunarodna koalicija regulatornih tijela za lijekove. Kao osnivačka članica ICH-a Komisija odlučuje o smjeru i prioritetima organizacije, pomaže u oblikovanju visokih znanstvenih standarda i potiče globalno usklađivanje.

Osim navedenoga, Komisija je kao odgovor na rastući trend širenja krivotvorenih lijekova pravno obvezala sve humanitarne partnere da poštuju relevantne standarde EU-a i SZO-a za osiguravanje kvalitete farmaceutskih proizvoda. U skladu s certifikatom EU-a o humanitarnom partnerstvu za razdoblje 2021. – 2027. 50 i odredbama o opskrbi medicinskim potrepštinama i hranom koje se primjenjuju na aktivnosti koje se financiraju u okviru certifikata EU-a o humanitarnom partnerstvu za razdoblje 2021. – 2027. 51 humanitarni partneri u svojim humanitarnim intervencijama moraju nabavljati i koristiti medicinsku opremu provjerene kvalitete.

Međunarodni forum regulatora medicinskih proizvoda (IMDRF)

EU predano radi i na promicanju visokih standarda u području medicinskih proizvoda jer je svjestan njihove ključne uloge za javno zdravlje i sigurnost. Kao osnivački član Međunarodnog foruma regulatora medicinskih proizvoda (IMDRF) EU ima ključnu ulogu u međunarodnom regulatornom usklađivanju i konvergenciji. Komisija se u koordinaciji s državama članicama brine za konstruktivnu zastupljenost na sastancima Upravljačkog odbora, kao i u više tehničkih radnih skupina koje osmišljavaju tehničke smjernice o brojnim temama korisnima za regulatore i druge dionike u tom sektoru u cijelom svijetu.

EU je 2023. predsjedao IMDRF-om te je u tom razdoblju upoznao ostala regulatorna tijela sa svojim regulatornim okvirom i poboljšao usklađenost smjernica koje je osmislio Forum s okvirima EU-a. Ostali važni rezultati predsjedanja uključuju širenje članstva u IMDRF-u, jačanje veza s drugim međunarodnim regulatornim tijelima, veću interakciju s regulatornim tijelima i dionicima u EU-u, promicanje razvoja osposobljavanja i sudjelovanje drugih relevantnih dionika, kao što su zdravstveni stručnjaci i pacijenti. Angažman EU-a u IMDRF-u nastavlja se, a EU trenutačno predvodi rad triju njegovih radnih skupina, i to o sustavima upravljanja kvalitetom, terminologiji štetnih događaja i kliničkim dokazima za in vitro dijagnostičke medicinske proizvode.

Regulatorna suradnja EMA-e i trećih zemalja

Komisija u suradnji s EMA-om potiče regulatorne dijaloge u okviru razmjene znanstvenih i tehničkih informacija o zdravstvenim i medicinskim proizvodima kako bi ojačala bilateralna partnerstva s ključnim zemljama. Time se nastoji pospješiti usklađivanje s međunarodnim standardima i smjernicama te poboljšati globalnu regulatornu suradnju.

Zbog toga regulatorna tijela u Africi, Latinskoj Americi, jugoistočnoj Aziji, na Bliskom istoku, ali i sâm SZO, sve više prepoznaju EMA-u kao referentnu agenciju u okviru raznih formalnih i neformalnih regulatornih svrha. U svibnju 2024. Europska regulatorna mreža za lijekove (EMRN), koju čine Komisija, EMA i 30 nacionalnih regulatornih tijela Europskoga gospodarskog prostora, imenovana je tijelom uvrštenim na popis SZO-a. To potvrđuje da Mreža djeluje kvalitetno i u skladu s međunarodnim regulatornim standardima, smjernicama i najboljom praksom. Naime, EMRN je postao prvi „regionalni regulatorni sustav” koji je postigao status tijela uvrštenog na popis SZO-a. Očekuje se da će to dovesti do povećanja povjerenja i suradnje među globalnim regulatornim tijelima, jačanja zdravstvenih sustava, lakše nabave farmaceutskih proizvoda i boljeg pristupa visokokvalitetnim lijekovima.

U skladu sa svojom predanošću jačanju globalne regulative EMA podupire i unapređenje afričkog regulatornog okruženja u okviru inicijative MAV+. To obuhvaća jačanje kapaciteta buduće Afričke agencije za lijekove, promicanje donošenja zajedničkih regulatornih standarda i smjernica te olakšavanje zajedničkih procjena lijekova.

Inicijativa Tima Europa za proizvodnju i dostupnost cjepiva, lijekova i zdravstvenih tehnologija u Africi (MAV+)

Inicijativa MAV+ pokrenuta je 2021. u skladu s ciljevima strategije EU-a za globalno zdravlje kako bi se ojačali zdravstveni sustavi i pristup farmaceutskim proizvodima u cijelom svijetu. Kao temeljni stup strategije ulaganja EU-a Global Gateway, MAV+ je na šestom sastanku na vrhu Afričke unije i EU-a 2022. dobio dodatnu potporu kao dio paketa ulaganja u okviru strategije Global Gateway.

Kako bi se diversificirali globalni lanci opskrbe i ostvario cilj afričkih čelnika da se do 2040. znatno poveća lokalna proizvodnja, MAV+ u Africi obuhvaća višestruke aspekte ponude, potražnje i podupiranja poticajnog okruženja za razvoj sveobuhvatnih farmaceutskih lanaca vrijednosti, od inovacija i regulacije do proizvodnje i otvaranja tržišta.

U okviru inicijative MAV+ dosad je mobilizirano više od 1,3 milijarde EUR u bespovratnim sredstvima i zajmovima te još 750 milijuna EUR u okviru afričkog akceleratora proizvodnje cjepiva saveza Gavi. MAV+ obuhvaća ukupno više od 108 projekata i 47 partnera u provedbi. Inicijativa djeluje na razini kontinenta i zemalja (posebno u Senegalu, Nigeriji, Gani, Ruandi, Južnoj Africi i Egiptu). Primjeri aktivnosti inicijative MAV+ uključuju 1. pružanje financijske i druge potpore proizvođačima u cijeloj Africi, 2. jačanje sposobnosti nacionalnih regulatornih agencija (na primjer, EU je pomogao nacionalnim regulatornim agencijama iz Senegala i Ruande da postignu razinu zrelosti SZO-a), 3. razvoj istraživačkih kapaciteta i obrazovnih ustanova ili 4. promicanje stabilne i predvidljive potražnje, primjerice potporom afričkom akceleratoru proizvodnje cjepiva. Na nacionalnoj razini Komisija financira mjere u afričkim zemljama koje su uvelike usmjerene na istraživanje, jačanje regulative, visoko obrazovanje i vještine, a ta je potpora usklađena s nacionalnim planovima za razvoj farmaceutskih i zdravstvenih sustava. Na kontinentalnoj razini inicijativa MAV+ podupire pokretanje Afričke agencije za lijekove (AMA) i inicijativu Afričkog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti za pokretanje Platforme za usklađenu proizvodnju zdravstvenih proizvoda. Osim toga, kako bi se iskoristile sinergije, MAV+ povezuje se s relevantnim inicijativama Afričke unije i EU-a, kao što su inovacijski program Afričke unije i EU-a te Zajedničko poduzeće EDCTP.

EU i njegove države članice u okviru pristupa Tima Europa surađuju s razvojnim financijskim institucijama, kao što je EIB, kako bi ponudili kombinaciju financijskih instrumenata za poticanje ulaganja privatnog sektora. U tom je kontekstu 2024. pokrenut novi jamstveni instrument pod nazivom „Ubrzavanje ljudskog razvoja” kao partnerstvo između Komisije, EIB-a i Zaklade Gates (vidjeti odjeljak 6.).

2.4.Razvoj i mobilnost radne snage

Radna snaga u zdravstvu okosnica je svakog zdravstvenog sustava. Jačanje zdravstvenih sustava na globalnoj razini jedan je od glavnih prioriteta strategije za globalno zdravlje, a kako bi se on ostvario, potrebno je otkloniti kritičan nedostatak kvalificiranih stručnjaka u mnogim regijama. To su prepoznale i skupine G-7 i G-20, koje podupiru rad Akademije SZO-a, Laboratorija skupine G-20 za radnu snagu u području javnog zdravlja i Centra znanja za univerzalno zdravstveno osiguranje 52 .

Partnerstva za traženje talenata

U kontekstu nedostatka radne snage u zdravstvu strategijom za globalno zdravlje nastoje se poticati uzajamno korisni aranžmani mobilnosti s partnerima kako bi se potaknula kružna mobilnost i smanjio odljev mozgova. Partnerstva za traženje talenata korisna su mogućnost u kontekstu međunarodnih partnerstava jer olakšavaju suradnju između EU-a, država članica i partnerskih zemalja na poboljšanju mobilnosti radne snage i razvoju vještina na obostranu korist, popunjavaju nedostatak radne snage u određenim sektorima tržišta rada u EU-u te potiču gospodarski razvoj i razvoj vještina u zajednicama podrijetla. Partnerstva za traženje talenata pokrenuta su s Marokom, Tunisom, Egiptom, Pakistanom i Bangladešom, a u prvom su redu usmjerena na sektore od zajedničkog interesa. U tom okviru neke aktivnosti provode se i u sektoru skrbi. U okviru partnerstava za traženje talenata EU održava bliski dijalog s državama članicama sudionicama i partnerskim zemljama kako bi se postigao priljev mozgova u sve uključene strane, tj. kako bi i EU i partnerske zemlje imali koristi od razmjene vještina i radne snage.

Inicijativa Tima Europa za strukovno osposobljavanje koje se temelji na mogućnostima

U paketu ulaganja u okviru strategije Global Gateway ističe se da su strukovno obrazovanje i osposobljavanje te razvoj vještina ključni za postizanje širih ciljeva EU-a u području zdravlja i razvoja. U tom je kontekstu u travnju 2024. u Africi pokrenuta inicijativa Tima Europa za vještine i strukovno obrazovanje i osposobljavanje koji se temelje na mogućnostima, koja okuplja EU, Belgiju, Finsku, Francusku i Njemačku i kojom se u supsaharskoj Africi nastoji pokrenuti strukovno obrazovanje i osposobljavanje prilagođeno konkretnim i dostojanstvenim mogućnostima zapošljavanja koje proizlaze iz posebnih ulaganja, trgovine, kretanja u lancu vrijednosti i druge tržišne dinamike, među ostalim u zdravstvenom i farmaceutskom sektoru te povezanim sektorima i lancima vrijednosti. U suradnji s dionicima iz privatnog sektora ta inicijativa pomaže u utvrđivanju mogućnosti zapošljavanja i potrebnih profila vještina u kontekstu tih ulaganja i pretvara ih u preporuke za intervencije u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te vještina kojima se podupire ponuda relevantnih vještina za konkretne mogućnosti zapošljavanja 53 .

Izgradnja kapaciteta i razvoj vještina u okviru visokog obrazovanja i istraživanja

U okviru inicijative MAV+, koja je dio strategije Global Gateway, postoje i ulaganja u visoko obrazovanje i istraživanje. Na Sveučilištu u Ruandi 2023. pokrenut je diplomski i doktorski studij biotehnologije koji se provodi u bliskoj suradnji s nekoliko europskih sveučilišta. Osim toga, Sveučilište Western Cape (Južna Afrika) i Institut za tropsku medicinu iz Antwerpena (Belgija) uspostavljaju centar izvrsnosti za farmakovigilanciju u južnoj Africi (CEPSA). CEPSA će, među ostalim, osposobljavati stručnjake kako bi razvili vještine i vodstvo u području sigurnosti lijekova te podupirali novu generaciju farmakovigilancijskih stručnjaka.

Slično tomu, EU je podržao osnivanje novog centra za osposobljavanje na Institutu Pasteur Dakar (IPD) u Senegalu: Centre Africain de Résilience aux Epidémies (CARE). Njegova je misija učvrstiti ulogu IPD-a kao regionalnog centra izvrsnosti za osposobljavanje u području nadziranja bolesti te pripravnosti i odgovora na epidemije u Africi. Pružat će osposobljavanje za afričke stručnjake, koji će steći najsuvremenije vještine u prikupljanju, analizi i modeliranju podataka za predviđanje budućih prijetnji zdravlju.

Nadalje, EU kapacitete i vještine u zdravstvenom sektoru u partnerskim zemljama gradi i u okviru programa Erasmus+, vodećeg obrazovnog programa EU-a, koji ima međunarodnu dimenziju otvorenu partnerskim zemljama. Osim mobilnosti studenata i osoblja, EU u okviru programa Erasmus+ financira i projekte izgradnje kapaciteta i jačanja institucija u visokom obrazovanju te strukovnom obrazovanju i osposobljavanju, među ostalim u zdravstvenom sektoru. U okviru takvih aktivnosti pružatelji usluga obrazovanja i javna tijela iz partnerskih zemalja surađuju s europskim partnerima na nizu aktivnosti koje su izravno relevantne za pružanje visokokvalitetnog i uključivog obrazovanja, među ostalim u području zdravstvene njege i skrbi. Primjeri aktivnosti kreću se od razvoja kurikuluma do osposobljavanja nastavnika i uspostave mehanizama za osiguravanje kvalitete na sveučilištima kako bi se pružilo visokokvalitetno obrazovanje. Među projektima u okviru programa Erasmus+ koji se odnose na izgradnju kapaciteta u visokom obrazovanju izdvaja se Mimin (2023. – 2026.), kojim se nastoje poboljšati vještine i bolničke prakse zdravstvenih djelatnika u Beninu kako bi se spriječile infekcije trudnica i rodilja i neonatalne infekcije.

2.5.Potpora globalnim zdravstvenim istraživanjima

EU intenzivno radi na unapređenju globalnih zdravstvenih istraživanja i inovacija. U tu svrhu uspostavljeno je Partnerstvo europskih zemalja i zemalja u razvoju u području kliničkih studija 54 (EDCTP) kako bi se olakšao klinički razvoj novih ili poboljšanih zdravstvenih tehnologija za identifikaciju, liječenje i sprečavanje zanemarenih zaraznih bolesti i onih povezanih sa siromaštvom te financirale aktivnosti koje omogućuju izgradnju istraživačkih kapaciteta u Africi. Od svojeg osnutka 2003. EDCTP je postao pouzdano partnerstvo za klinička istraživanja u 30 afričkih i 15 europskih zemalja, zajedno s Europskom unijom, Afričkom unijom i SZO-om, koji zajedno čine Udruženje EDCTP.

U tijeku je treća inačica Zajedničkog poduzeća za globalno zdravlje EDCTP3, zajedničkog poduzeća Komisije i Udruženja EDCTP, koje raspolaže proračunom od 1,86 milijardi EUR za razdoblje 2021. – 2031. Doprinos EU-a iznosi 910 milijuna EUR, Udruženja EDCTP najmanje 550 milijuna EUR, a preostali iznos do 400 milijuna EUR doprinos je drugih partnera (zaklade, industrija, drugi ulagači u istraživanja). Od njegova osnutka u sklopu nekoliko programa u okviru Zajedničkog poduzeća za globalno zdravlje EDCTP podržano je više od 470 kliničkih studija, a dodijeljeno je više od 120 bespovratnih sredstava za potporu izgradnji regulatornih i etičkih kapaciteta te više od 270 stipendija za istraživače iz supsaharske Afrike.

Primjerice, u području zanemarenih zaraznih bolesti zajedničko poduzeće za globalno zdravlje EDCTP od svojeg osnutka financira Konzorcij za prazikvantel za djecu kako bi razvio novu vrstu liječenja prilagođenu djeci predškolske dobi sa shistosomijazom, bolešću uzrokovanu infekcijom crvima, koja posebno pogađa malu djecu u Africi. Na temelju pozitivnog znanstvenog mišljenja EMA-e SZO je u svibnju 2024. dodao arprazikvantel (ekvivalent prazikvantela) na popis pretkvalificiranih lijekova, čime je ta nova terapija postala dostupna djeci u Africi.

Nadalje, Zajedničko poduzeće za globalno zdravlje EDCTP u okviru projekta HAT-r-ACC financiralo je i razvoj feksinidazola, prvog oralnog lijeka za akutnu i smrtonosnu bolest spavanja. Na temelju pozitivnog znanstvenog mišljenja EMA-e SZO ga je u listopadu 2024. uvrstio u relevantne smjernice za liječenje, čime je postao dostupan za liječenje te bolesti u afričkim zemljama u kojima ona prevladava.

U okviru partnerstva EDCTP3 2024. financirana su 74 projekta globalnih zdravstvenih istraživanja s ukupnim proračunom od 254 milijuna EUR. Od toga je 59 istraživačkih i inovacijskih projekata za borbu protiv zaraznih bolesti u supsaharskoj Africi, a 15 ih je povezano s izgradnjom kapaciteta, umrežavanjem i aktivnostima osposobljavanja.

Kao odgovor na izbijanje majmunskih boginja 2024. u Demokratskoj Republici Kongu, EDCTP3 je aktivirao svoj mehanizam financiranja za hitne slučajeve i objavio hitan poziv. Financirano je devet projekata u ukupnom iznosu od 12,1 milijun EUR, koji su obuhvaćali cjepiva i terapeutiku te strategije nadzora i epidemiološke studije. Osim toga, EDCTP je u prosincu 2024. objavio svoj program rada za 2025., najambiciozniji od njegova osnivanja, s ukupnim okvirnim proračunom od 214 milijuna EUR za 2025. Program obuhvaća posebna područja bolesti i raširene globalne zdravstvene probleme (npr. dijarejalne bolesti).

Osim aktivnosti programa EDCTP3, Komisija podupire i globalna zdravstvena istraživanja u okviru nekoliko ključnih inicijativa. Globalno partnerstvo za istraživanje i razvoj antibiotika (GARDP), s obećanim sredstvima u iznosu od 20 milijuna EUR, usmjereno je na ubrzavanje razvoja liječenja bakterijskih infekcija otpornih na lijekove. S druge strane, inicijativa SECURE u okviru GARDP-a, koja raspolaže sredstvima u iznosu od 1 milijun EUR, nastoji proširiti globalni pristup osnovnim antibioticima za liječenje bakterijskih infekcija otpornih na lijekove.

Nadalje, Komisija je sastavila sporazum o doprinosu s Planom SZO-a za istraživanje i razvoj u okviru programa rada „EU za zdravlje” za 2023. s proračunom od 7,42 milijuna EUR. Tim se sporazumom podupire razvoj sigurnih i učinkovitih cjepiva i lijekova protiv filovirusa (uključujući Ebolavirus i Marburgvirus) te se podupiru mjere pripravnosti između epidemija za buduće epidemije. Taj rad na pripravnosti omogućuje brzu provedbu kliničkih ispitivanja terapeutike i cjepiva tijekom izbijanja bolesti, što se i dogodilo tijekom izbijanja ebole 2025. u Ugandi.

3.Treći prioritet: prijetnje zdravlju (7. – 11. vodeće načelo)

U strategiji EU-a za globalno zdravlje prepoznaje se da je suzbijanje prijetnji zdravlju ključno u današnjem međusobno povezanom svijetu i s obzirom na učinke klimatskih promjena jer je rizik od pandemija i izbijanja epidemija sve veći, posebno zbog širenja bolesti koje se prenose vektorima. U ovom se odjeljku izvješćuje o provedbi tih načela, a posebno mjera EU-a za suzbijanje prijetnji zdravlju, poboljšanje pripravnosti i odgovora te promicanje globalne zdravstvene sigurnosti. Konkretno, analiziraju se mjere EU-a za suzbijanje prioritetnih prijetnji zdravlju, jačanje globalnog upravljanja zdravljem i primjenu sveobuhvatnog pristupa „Jedno zdravlje”.

3.1.Zakonodavne i regulatorne mjere

Uredba o ozbiljnim prekograničnim prijetnjama zdravlju

EU je nastavio poboljšavati zdravstvenu sigurnost i ostvario znatan napredak u poboljšanju pripravnosti i odgovora na prekogranične prijetnje zdravlju. U tom smislu ključna je provedba Uredbe o ozbiljnim prekograničnim prijetnjama zdravlju 55 iz 2022., kojom se jača okvir EU-a za odgovor na zdravstvene krize koje pogađaju više zemalja. Tom se uredbom jamči da će EU biti bolje pripremljen za otkrivanje, sprečavanje i odgovor na ozbiljne prijetnje zdravlju, kao što su pandemije ili izbijanja bolesti, što se posebno postiže jačanjem uloge Odbora za zdravstvenu sigurnost kao stalnog foruma za koordinaciju mjera pripravnosti i odgovora država članica.

Nadalje, EU blisko surađuje sa SZO-om, posebno kad je riječ o razmjeni informacija, uključivanju SZO-a na sastanke (npr. kao promatrač u Odboru za zdravstvenu sigurnost) i zajedničkom podupiranju provedbe Međunarodnih zdravstvenih propisa. Na temelju tog partnerstva EU nastoji postići koordiniraniji odgovor na zdravstvene krize u cijelom svijetu.

Uredba o okviru za izvanredna stanja

Dopunjujući Uredbu o ozbiljnim prekograničnim prijetnjama zdravlju, EU je dodatno poboljšao svoje kapacitete za pripravnost Uredbom o okviru za izvanredna stanja 56 , koja se primjenjuje od prosinca 2022., iako još nije bila aktivirana 57 .

Tom je uredbom uveden okvir mjera koje se mogu aktivirati ako se proglasi izvanredno stanje u području javnog zdravlja na razini EU-a, što EU-u omogućuje da poduzme potrebne mjere za dostatnu i pravovremenu dostupnost i opskrbu medicinskim protumjerama relevantnima za krizne situacije. Uredbom je utvrđen okvir za izvanredna stanja unutar kojeg se mogu aktivirati mjere kao što su financiranje za hitne slučajeve, planovi istraživanja i inovacija u izvanrednim stanjima, proizvodnja, dostupnost i opskrba medicinskim protumjerama. Njome se uvodi novo koordinacijsko tijelo koje se uspostavlja ako se aktivira okvir za izvanredna stanja, a to je Odbor za zdravstvene krize. Njegova uspostava posebno je važna za pitanja koja se odnose na medicinske protumjere u kriznim vremenima.

Nadalje, Vijeće je u travnju 2025. ovlastilo Komisiju da započne pregovore s Norveškom, Islandom i Lihtenštajnom o pridruživanju Uredbi kako bi se ojačao globalni pristup medicinskim protumjerama u kriznim vremenima 58 u skladu s ciljevima utvrđenima u 7. vodećem načelu strategije EU-a za globalno zdravlje.

Zaključenje pregovora o Međunarodnim zdravstvenim propisima i napredak u pregovorima o sporazumu o pandemijama

U strategiji o globalnom zdravlju poziva se na pregovore o sporazumu o pandemijama i jačanje Međunarodnih zdravstvenih propisa. U tom je pogledu ostvaren važan napredak. Na 77. zasjedanju Svjetske zdravstvene skupštine 1. lipnja 2024. donesen je niz izmjena Međunarodnih zdravstvenih propisa iz 2005., što je važan korak u jačanju strukture globalne zdravstvene sigurnosti. Izmjene uključuju odredbe koje su usmjerene na, među ostalim, uvođenje nove razine uzbunjivanja za izvanredno stanje zbog pandemije, uvođenje načela solidarnosti i jednakosti na temelju bolje suradnje među državama strankama Međunarodnih zdravstvenih propisa, kao i sa SZO-om, te jačanje temeljnih kapaciteta država stranaka. Uspostavljaju se koordinacijski financijski mehanizam za učinkovitiju upotrebu sredstava za izgradnju temeljnih kapaciteta te provedbeni odbor za učinkovitiju provedbu Međunarodnih zdravstvenih propisa. Izmjene uključuju i odredbe o mogućim preporukama SZO-a o dostupnosti i distribuciji relevantnih zdravstvenih proizvoda, održavanju međunarodnih lanaca opskrbe i olakšavanju međunarodnih putovanja, kao i nekoliko drugih poboljšanja, uključujući mogućnost upotrebe digitalnih zdravstvenih isprava. Donošenjem izmjena ostvaruje se jedan od ključnih ciljeva strategije o globalnom zdravlju i bitno jača vanjska dimenzija europske zdravstvene unije. Vijeće je 26. svibnja 2025. donijelo odluku kojom poziva države članice EU-a da bez zadrške prihvate izmjene u interesu EU-a s obzirom na to da EU nije stranka Međunarodnih zdravstvenih propisa.

Osim toga, EU je aktivno sudjelovao u pregovorima o novom sporazumu SZO-a o pandemijama. Preliminarni konsenzus o sporazumu postignut je 16. travnja 2025., a tekst konsenzusa službeno je donesen na 78. Svjetskoj zdravstvenoj skupštini 20. svibnja 2025. Zajedno s izmijenjenim Međunarodnim zdravstvenim propisima sporazum će, nakon što se provede, ojačati kapacitete zemalja za sprečavanje pandemija i pripremu za njih primjenom pristupa „Jedno zdravlje”. Unaprijedit će se rana prevencija, nadzor okolišnih čimbenika i zdravlje životinja, a pozornost će biti usmjerena na podupiranje radne snage u zdravstvu i otpornost zdravstvenih sustava. Povećat će se suradnja u istraživanjima i poticati dobrovoljni prijenos tehnologije. Poboljšat će se i pravedan pristup i distribucija cjepiva i drugih medicinskih protumjera, čime će se poduprijeti izgradnja kapaciteta u zemljama kojima je to potrebno. To je odlučan korak prema pravednijem i proaktivnijem globalnom pristupu sprečavanju i upravljanju budućim pandemijama. Takvo postignuće naglašava i trajnu snagu međunarodne suradnje, multilateralizma i solidarnosti za globalno zdravlje. Trenutačno je u prvom planu razvoj aspekta sporazuma o sustavu pristupa patogenima i razmjene koristi. Kad se postigne dogovor o tim odredbama, sporazum o pandemijama bit će dovršen i spreman za potpisivanje, ratifikaciju i stupanje na snagu.

Valja napomenuti da ni Sporazum SZO-a o pandemijama ni dogovorene izmjene Međunarodnih zdravstvenih propisa ne utječu na odgovornosti država članica za utvrđivanje vlastitih zdravstvenih politika te organizaciju i pružanje zdravstvenih usluga i zdravstvene zaštite kako je utvrđeno u Ugovoru o funkcioniranju EU-a. Suverenitet je vodeće načelo u tekstu konsenzusa Sporazuma SZO-a o pandemijama i ostaje nepromijenjen u izmijenjenim Međunarodnim zdravstvenim propisima.

3.2.Europska pripravnost u vezi s globalnom otpornošću

Savez za kritične lijekove i akt o kritičnim lijekovima

Savez za kritične lijekove, osnovan u siječnju 2024., ima ključnu ulogu u jačanju otpornosti EU-a na nestašice kritičnih lijekova. Riječ je o savjetodavnome mehanizmu koji okuplja više od 300 organizacija iz industrije, civilnog društva, znanstvene zajednice, pružatelja zdravstvene zaštite i javnih tijela. Savez nastoji utvrditi ključna područja i prioritete djelovanja te predložiti rješenja za jačanje opskrbe kritičnim lijekovima u EU-u.

Preporuke iz strateškog izvješća Saveza koje su uvrštene u Prijedlog akta o kritičnim lijekovima usmjerene su na nekoliko ključnih područja, uključujući razvoj metodologije za procjenu slabosti u lancima opskrbe, poticanje veće proizvodnje kritičnih lijekova unutar EU-a, stvaranje zaliha za nepredviđene situacije i utvrđivanje kriterija javne nabave za kritične lijekove, provedbu mjera usmjerenih na osiguravanje poštenog tržišnog natjecanja, odabir zemalja za međunarodna partnerstva na makrorazini i razvoj međunarodne solidarnosti.

Aktom o kritičnim lijekovima 59 , predloženim 11. ožujka 2025., nastoji se potaknuti diversifikacija lanaca opskrbe i proizvodnje farmaceutskih proizvoda u EU-u kako bi se poboljšala dostupnost kritičnih lijekova u EU-u. Ciljevi akta uključuju i olakšavanje sklapanja strateških partnerstava radi potpore diversifikacije lanaca opskrbe. Mjerama predloženima u Aktu ponajprije se nastoje ukloniti slabosti u globalnim lancima opskrbe koje ugrožavaju opskrbu EU-a. One često proizlaze iz konsolidacije u lancima opskrbe i nedostupnosti alternativnih dobavljača. Akt će doprinijeti diversifikaciji najkonsolidiranijih lanaca opskrbe poticanjem alternativnih dobavljača. To će donijeti korist za sigurnost opskrbe u EU-u, ali i za globalnu sigurnost.

Rad Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti na nadzoru

ECDC doprinosi zdravstvenoj sigurnosti EU-a neprestanim prikupljanjem informacija o epidemijama na globalnoj razini, procjenama prijetnji i komunikacijom. Globalni partneri uključeni su u taj proces i mogu dobiti pristup alatima ECDC-a kao što je EpiPulse u svrhu pravodobne i učinkovite provjere događaja. ECDC podupire izgradnju kapaciteta u području prikupljanja informacija o epidemijama, procjene rizika i nadzora u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA)-6 i inicijative EU-a za zdravstvenu sigurnost (9 milijuna EUR). Potonjom inicijativom, koja je proširenje programa MediPIET 60 pokrenutog 2013., stvara se regionalna radna snaga odgovorna za sprečavanje i kontrolu problema koji su posljedica zaraznih bolesti i poboljšava regionalna suradnja u ublažavanju prekograničnih prijetnji zdravstvenoj sigurnosti u zemljama kandidatkinjama za članstvo u EU-u, potencijalnim kandidatkinjama i partnerima u okviru europske politike susjedstva.

Timovi ECDC-a oblikovali su strategije nadzora u Africi tijekom prethodnih izbijanja ebole te nedavnih izbijanja majmunskih boginja i marburške virusne bolesti. Osim toga, ECDC u suradnji sa SZO-om provodi nekoliko programa nadzora kako bi se postigli zajednički globalni ciljevi javnog zdravlja, kao što su iskorjenjivanje ospica i kongenitalne rubeole, ostvarili ciljevi održivog razvoja za različite zarazne bolesti (tuberkuloza, HIV, hepatitis B i C) te doprinijelo globalnim nastojanjima da se osigura ispravan sastav cjepiva protiv gripe i virusa SARS-CoV-2. U okviru mreže centara za sprečavanje i kontrolu bolesti ECDC promiče standarde nadzora sudjelovanjem u tehničkim raspravama o uspješnim praksama, primjerice u bolničkom nadzoru. Nekoliko modula molekularnog nadzora temelji se na globalnim bazama podataka za razmjenu sekvenci, što omogućuje globalne analize u korist EU-a/EGP-a i globalnog zdravlja.

ECDC upravlja radnom skupinom EU-a za zdravlje, razmjestivom radnom snagom EU-a za javno zdravstvo koja je dostupna za brzi odgovor na hitne situacije tijekom kriza povezanih sa zaraznim bolestima, među ostalim za prekogranična izvanredna stanja u području zdravlja u državama članicama EU-a i šire. Nedavna razmještanja uključivala su potporu odgovoru na epidemiju majmunskih boginja u DR Kongu, koleru u Zambiji i marburšku virusnu bolest u Ruandi. Radna skupina EU-a za zdravlje dodatno podupire otpornost na buduće hitne situacije i može se mobilizirati za potporu jačanju pripravnosti zemalja za izvanredna stanja na globalnoj razini. Osim toga, pomoću ECDC-ove metodologije za poboljšanje budućih strategija odgovora olakšava preispitivanja nakon djelovanja nakon izbijanja bolesti.

Jačanje globalnih kapaciteta laboratorija i kapaciteta za nadzor za pripravnost

Procjena prijetnji i prikupljanje informacija ključni su za rano otkrivanje prijetnji zdravlju i utvrđivanje relevantnih medicinskih protumjera. Poboljšanje prikupljanja informacija o epidemijama, laboratorijske dijagnostike i kapaciteta za sekvenciranje ključni su prioriteti za omogućivanje brzog i informiranog odgovora na nove zdravstvene rizike.

U tu svrhu Komisija podupire Centar SZO-a za prikupljanje informacija o epidemijama i pandemijama, posebno u daljnjem razvoju inicijative za prikupljanje informacija o epidemijama iz otvorenoga koda (EIOS) te u okviru Kolaboratorija SZO-a, platforme za razmjenu podataka, modela i alata za pripravnost na pandemije. Komisija podupire i centar SZO-a u Dakaru u digitalizaciji podataka o nadzoru. Projektom se nastoje podržati operacije i logistika SZO-a, koje su ključne kako bi njegov centar za hitne slučajeve u Dakaru mogao učinkovito upravljati lancima opskrbe i brzo odgovoriti tijekom izvanrednih stanja u području zdravlja. Povećanjem zaliha i operativnih kapaciteta u regionalnim centrima, posebno u centru u Dakaru, skratit će se vrijeme isporuke kritičnih zaliha. Provodit će se programi osposobljavanja za službe koje prve reagiraju kako bi naučile učinkovito koristiti zalihe i upravljati njima, čime će se vrijeme odgovora svesti na najmanju moguću mjeru.

Komisija podupire i institucionalizaciju nadzora otpadnih voda kako bi se poboljšalo otkrivanje patogena i donošenje odluka u području javnog zdravlja. Komisija, Zaklada Gates i drugi međunarodni partneri osnovali su 2024. GLOWACON, globalni konzorcij za nadzor otpadnih voda i okoliša za javno zdravlje, kako bi se nadzor otpadnih voda integrirao u globalne strategije za javno zdravlje i razvio globalni kontrolni sustav. Komisija također posebno podupire Program Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) i SZO u primjeni sustava za nadzor otpadnih voda i prikupljanju podataka u okruženjima s niskim resursima u cijeloj Africi te osmišljava strateške smjernice o strategijama, razmjeni podataka i aktivnostima izgradnje kapaciteta.

Osim toga, Komisija je u partnerstvu s Afričkim centrom za sprečavanje i kontrolu bolesti ojačala rad na sekvenciranju radi poboljšanja odgovora na izbijanje bolesti povećanjem kapaciteta za testiranje, poboljšanom analitikom podataka, nadzorom koji se temelji na sekvenciranju primjenom sekvenciranja sljedeće generacije i bioinformatike te sustavnim praćenjem antimikrobne otpornosti. Komisija podupire i Regionalni ured SZO-a za Afriku u njegovim nastojanjima da pomogne svojim državama članicama da razviju svoje genomske kapacitete za otkrivanje i karakterizaciju virusa SARS-CoV-2 i izgrade dugoročno održive kapacitete za druge patogene.

Mehanizam EU-a za civilnu zaštitu

U okviru Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu Komisija raspolaže znatnim medicinskim kapacitetima u okviru Europskih udruženih sredstava za civilnu zaštitu i razina odgovora sustava rescEU. Europska udružena sredstva za civilnu zaštitu od 2014. uključuju zdravstvene timove za hitne slučajeve, kapacitete za medicinsku evakuaciju (MedEvac) i certificirani modul za brzi odgovor i logistiku, uključujući mobilni laboratorij koji je dostupan za razmještanje i trenutačno se proširuje.

·Zdravstveni timovi za hitne slučajeve

Komisija je u okviru Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu razvila pouzdanu strategiju zdravstvenih timova za hitne slučajeve. Više od 40 timova već je klasificirano ili je trenutačno u postupku klasifikacije, što je najveća skupina zdravstvenih timova za hitne slučajeve koja se koordinira u okviru jedinstvenog mehanizma u cijelom svijetu. Svi timovi poštuju standarde utvrđene u inicijativi SZO-a za zdravstvene timove za hitne slučajeve. Osim toga, Mehanizmom se i dalje podupiru vježbe, osposobljavanje te prikupljanje i razmjena znanja.

Europska udružena sredstva za civilnu zaštitu trenutačno uključuju devet klasificiranih zdravstvenih timova za hitne slučajeve, a još ih je 13 u postupku klasifikacije.

Na razini odgovora sustava rescEU zdravstveni timovi za hitne slučajeve sustava rescEU nastoje postati jedna od najnaprednijih civilnih poljskih bolnica na svijetu, za koju se očekuje da će biti potpuno operativna do kraja 2026. Projekt kojim upravlja konzorcij od sedam država članica 61 i jedne države sudionice (Turska) primio je ukupno 108 milijuna EUR. Sastoji se od 21 kapaciteta, uključujući tri zdravstvena tima za hitne slučajeve tipa 2 i 18 timova za specijaliziranu skrb, koji obuhvaćaju područja kao što su intenzivna njega, liječenje opeklina i napredna dijagnostika. Zahvaljujući modularnoj strukturi inicijative, sustav omogućuje fleksibilan odgovor na različite scenarije katastrofa.

·MedEvac

Norveški kapacitet MedEvac u okviru sustava rescEU dobro je uhodan projekt koji je započeo 2020. Zrakoplov je u funkciji od 1. ožujka 2022. za prijevoz pacijenata s vrlo zaraznim bolestima.

Nakon izbijanja rata u Ukrajini i potresa u Turskoj 2023. postala je očita potreba za brzim i fleksibilnim sustavima koji mogu reagirati i povezati se s drugim subjektima pod koordiniranim vodstvom. Norveška je zatražila nadogradnju kapaciteta kako bi se uključila i mogućnost prijevoza pacijenata s opeklinama, kao i žrtava kemijskih, bioloških, radioloških i nuklearnih (KBRN) incidenata. Sporazum s Norveškom o dodjeli bespovratnih sredstava za MedEvac u okviru sustava rescEU izmijenjen je u skladu s tim, a izmijenjena verzija stupila je na snagu u kolovozu 2024.

Stvaranje zaliha medicinske opreme

Kako bi poboljšala pripravnost i odgovor EU-a na rizike za javno zdravlje, Komisija stvara i strateške zalihe kapaciteta za odgovor. One su ključne za dostupnost i pravodoban pristup kritičnim lijekovima u odgovoru na krize i katastrofe.

U okviru Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu Komisija je stvorila stratešku zalihu („rescEU”) kako bi poboljšala pripravnost i odgovor EU-a na rizike za javno zdravlje. To uključuje podupiranje medicinskih protumjera i protumjera za KBRN, uz sustav rescEU, te zdravstvene timove za hitne slučajeve i kapacitete MedEvac. Takve strateške zalihe stalno se proširuju te uključuju protumjere osmišljene kao odgovor na moguće brzo iscrpljivanje zaliha ili povećanu potražnju tijekom kriza, na primjer za terapeuticima (uključujući antibiotike, cjepiva i protuotrove), lijekovima za intenzivnu njegu, medicinskim proizvodima, osobnom zaštitnom opremom i posebnom opremom za odgovor na KBRN prijetnje.

Trenutačno se u 16 država članica nalaze 22 zalihe. Zalihe su ključne za dostupnost i pravodoban pristup kritičnim lijekovima u odgovoru na krize i katastrofe, a trebale bi se upotrebljavati kao krajnja mjera i služiti kao dopuna nacionalnim kapacitetima za odgovor i Europskim udruženim sredstvima za civilnu zaštitu. Prvenstveno su namijenjene za izvanredna stanja u području zdravlja u državama članicama EU-a, ali mogu se razmjestiti i drugdje, a u tom slučaju Mehanizam Unije za civilnu zaštitu pruža logistiku i operativnu potporu.

Osim toga, u okviru programa rada „EU za zdravlje” za 2024. programirana je zajednička akcija za stvaranje zaliha u vrijednosti od 10 milijuna EUR za promicanje suradnje država članica na zalihama.

ReliefEU

U okviru instrumenta ReliefEU EU je s nekim humanitarnim partnerima (skladište za humanitarni odgovor Ujedinjenih naroda, Međunarodna organizacija za migracije (IOM), UNICEF) razvio i mrežu zaliha opreme za hitnu pomoć u Panami, Dubaiju, Brindisiju, Nairobiju, Kuala Lumpuru, kao i zalihe medicinske opreme u Kopenhagenu. Te su zalihe namijenjene podupiranju rada humanitarnih partnera kako bi se pružila djelotvorna, učinkovita i pravodobna pomoć osobama kojima je ona potrebna.

3.3.Međunarodna suradnja i vanjsko djelovanje

Uvođenje cjepiva protiv bolesti COVID-19 u zemljama s niskim i srednjim dohotkom

Kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19 Komisija je aktivirala Mehanizam Unije za civilnu zaštitu kako bi objedinila donacije za cjepiva, stručno znanje, medicinsku i drugu opremu. Za isporuku tih potrepština i stručnog znanja financirani su mostovi humanitarne pomoći. Komisija je donirala i 10 milijuna EUR za „Rezervu za humanitarne potrebe”, kojom upravlja UNICEF, među ostalim za isporuke na konačno odredište (tzv. zadnji kilometar). Osim toga, doprinos od 100 milijuna EUR iz pričuve za solidarnost i pomoć u nuždi usmjeren je u okviru alata za epidemije kako bi se podržali pravedan pristup cjepivima i isporuka na konačno odredište te ojačali zdravstveni sustavi i pripravnost u 34 afričke zemlje. Ta su sredstva omogućila 50 mjera koje su provele međunarodne organizacije (WHO, UNICEF, IFRC, IOM, Međunarodni odbor Crvenoga križa, Visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za izbjeglice [UNHCR], Afrički centar za sprečavanje i kontrolu bolesti) i nevladine organizacije (ALIMA, CONCERN, PUI, IRC, Action Against Hunger).

Kako je planirano, EU je osigurao 375 milijuna EUR za uvođenje cjepiva protiv bolesti COVID-19 u odabranim zemljama s najmanjom procijepljenošću. EU i njegove države članice donirali su više od 530 milijuna doza cjepiva u svijetu. U svibnju 2023. SZO je proglasio kraj bolesti COVID-19 kao izvanrednog stanja u području javnog zdravlja od međunarodne važnosti, a instrument COVAX prestao se primjenjivati krajem te godine. U tom novom kontekstu potpora će obuhvaćati kapacitete za isporuku cjepiva na razini zemalja u širem smislu.

Fond za pandemije

Strategija o globalnom zdravlju objavljena je u studenom 2022., a otprilike u isto vrijeme skupina G-20 pokrenula je Fond za pandemije. Taj je fond osnovan kako bi se zemljama s niskim i srednjim dohotkom osigurala bespovratna sredstva za unapređenje pripravnosti na pandemije i potaknule druge vrste ulaganja. Do kraja lipnja 2024. doprinosi državnih i nedržavnih donatora iznosili su 1,6 milijardi USD, pri čemu je Komisija s 427 milijuna EUR najveći pojedinačni donator. EU i države članice 62 u okviru pristupa Tima Europa donirali su gotovo polovinu ukupnih doprinosa Fondu za pandemije. Skupine G-7 i G-20 i dalje snažno podupiru taj fond i pozivaju na proširenje baze donatora i njegovu nadopunu 63 .

U prva dva kruga financiranja, koja su odobrena u srpnju 2023. te rujnu i listopadu 2024., Fond za pandemije dodijelio je bespovratna sredstva u ukupnom iznosu od 885 milijuna USD, od čega je korist imalo 75 zemalja u okviru 47 projekata u šest geografskih regija. U rujnu 2024. Fond je pokazao svoju agilnost tako što je ubrzanim postupkom dodijelio 129 milijuna USD za 10 zemalja pogođenih majmunskim boginjama 64 . U okviru Fonda zajedničkim financiranjem i ulaganjem mobilizirano je dodatnih 6 milijardi USD za pripravnost i odgovor na pandemije u dva kruga financiranja. Konkretno, 43 % sredstava Fonda dodijeljeno je supsaharskoj Africi, regiji s velikom potražnjom za bespovratnim sredstvima.

U svim projektima primjenjuje se međusektorski pristup, pri čemu 95 % projekata uključuje najmanje jedno državno ministarstvo koje se ne bavi zdravstvom i financijama, već primjerice poljoprivredom, stočarstvom ili okolišem. U okviru 70 % projekata pokrenute su aktivnosti povezane s operacionalizacijom pristupa „Jedno zdravlje”, uključujući pokretanje ili jačanje nacionalnih koordinacijskih tijela za „Jedno zdravlje” i integraciju sustava zdravlja ljudi i životinja. Do 30. lipnja 2024. u okviru osam projekata osposobljeno je približno 3500 osoba, uključujući laboratorijsko osoblje, terenske epidemiologe, zdravstvene radnike u zajednici, stručnjake za zdravlje životinja i poljoprivrednike. Poduzeti su i početni koraci za poboljšanje nadzora zaraznih bolesti, sposobnosti otkrivanja te planiranja pripravnosti i odgovora na pandemije.

Primjena pristupa „Jedno zdravlje” u borbi protiv antimikrobne otpornosti

Komisija se aktivno bori protiv antimikrobne otpornosti kao ključnoga globalnog zdravstvenog problema u okviru suradničkog pristupa „Jedno zdravlje”, što je prepoznato i u priopćenju ministara zdravstva zemalja skupine G-7 65 i u ključnoj Izjavi ministara zdravstva zemalja skupine G-20 o klimatskim promjenama, zdravlju i jednakosti te o pristupu „Jedno zdravlje” 66 . Međunarodna i međusektorska suradnja ključni su elementi Preporuke Vijeća o antimikrobnoj otpornosti iz 2023., u kojoj se navodi niz mjera usmjerenih na jačanje sudjelovanja EU-a u globalnim inicijativama za borbu protiv antimikrobne otpornosti, među ostalim u skupinama G-7, G-20 i Transatlantskoj radnoj skupini za antimikrobnu otpornost (TATFAR). Komisija je ojačala suradnju s Četverostranim savezom, koji obuhvaća SZO, Organizaciju Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO), Svjetsku organizaciju za zdravlje životinja (WOAH) i Program Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP). Pruža financijsku potporu i aktivno sudjeluje u partnerskoj platformi dionika Četverostranog saveza za borbu protiv antimikrobne otpornosti kao promatrač u Upravljačkom odboru, čime doprinosi razvoju zajedničke globalne vizije i postizanju većega konsenzusa o antimikrobnoj otpornosti. Osim toga, Komisija osigurava razvojne kapacitete i podupire mjere za borbu protiv antimikrobne otpornosti u zemljama s niskim i srednjim dohotkom, posebno u okviru višepartnerskog uzajamnog fonda UN-a za borbu protiv antimikrobne otpornosti.

Važan korak u globalnoj borbi protiv antimikrobne otpornosti bio je drugi sastanak na visokoj razini Opće skupštine Ujedinjenih naroda o antimikrobnoj otpornosti održan u rujnu 2024., u kojem je Komisija aktivno sudjelovala. U političkoj izjavi, koju su podržale zemlje članice UN-a, uključujući države članice EU-a, izražena je spremnost za poduzimanje konkretnih mjera za borbu protiv antimikrobne otpornosti u svim sektorima primjenom pristupa „Jedno zdravlje”. Nadalje, na četvrtoj globalnoj ministarskoj konferenciji na visokoj razini o antimikrobnoj otpornosti, održanoj u studenom 2024. u Saudijskoj Arabiji, usvojene su obveze iz Džede kako bi se neki elementi političke izjave Opće skupštine UN-a pretočili u konkretne mjere. Izjavu je u ime EU-a podržala Komisija. Komisija će dodatno poduprijeti novi neovisni odbor za dokaze za djelovanje protiv antimikrobne otpornosti koji će osnovati Četverostrani savez.

Mehanizam Komisije za znanstveno savjetovanje izdao je znanstveno mišljenje o upravljanju pristupom „Jedno zdravlje” u EU-u, u kojem je naveo ključne preporuke o politikama za upravljanje pristupom „Jedno zdravlje” i njegovo unapređenje. To mišljenje i strategija „Jedno zdravlje” mogli bi usmjeravati međusektorske politike za učinkovitije rješavanje složenih problema. Tom inicijativom EU nastoji učvrstiti svoju ulogu globalnog predvodnika u borbi protiv prekograničnih prijetnji zdravlju primjenom jedinstvenog, međusektorskog pristupa.

Komisija podupire razvoj, pristup i dostupnost inovativnih medicinskih protumjera za borbu protiv antimikrobne otpornosti, uključujući antimikrobna sredstva, cjepiva, dijagnostiku i druge intervencije. U tu je svrhu izdvojila 12,5 milijuna EUR za potporu razvoju novog cjepiva protiv tuberkuloze MTBVAC. U skladu s političkom izjavom Opće skupštine UN-a Komisija blisko surađuje s Globalnim partnerstvom za istraživanje i razvoj antibiotika (GARDP) kako bi podržala klinička ispitivanja za razvoj novih antibiotika za dječje infekcije, gonoreju i teške oblike sepse. Osim toga, podupire konzorcij za javno zdravlje SECURE (inicijativa GARDP-a i SZO-a) kako bi se ubrzao pristup novoregistriranim i generičkim osnovnim antibioticima i tako pomoglo zemljama u suzbijanju bakterijskih infekcija otpornih na lijekove.

Nadalje, EU podupire projekt Medilabsecure 67 , koji je u proteklom desetljeću promicao dodanu vrijednost provedbe planova odgovora i nadzora primjenom pristupa „Jedno zdravlje” na nacionalnoj i regionalnoj razini u 22 zemlje u susjedstvu. Komisija je od 2013. toj inicijativi dodijelila oko 10 milijuna EUR, a do kraja 2027. obvezala se dodijeliti dodatnih 5 milijuna EUR.

Inicijativa Tima Europa za zdravstvenu sigurnost primjenom pristupa „Jedno zdravlje” u Africi

U skladu sa strategijom EU-a za globalno zdravlje u ožujku 2024. pokrenuta je inicijativa Tima Europa za održivu zdravstvenu sigurnost primjenom pristupa „Jedno zdravlje” 68 kako bi se poboljšala prevencija, pripravnost i odgovor na prijetnje zaraznih bolesti i antimikrobnu otpornost u Africi.

Inicijativa Tima Europa okuplja članove Tima Europa 69 i međunarodne partnere, uključujući Afrički centar za sprečavanje i kontrolu bolesti i WOAH, kako bi se poduprli operativni i tehnički kapaciteti Afričkog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti i drugih afričkih institucija radi poboljšanja koordinacije pristupa „Jedno zdravlje”, laboratorija za radnu snagu, sustava nadzora i istraživanja provedbe na nacionalnoj, regionalnoj i kontinentalnoj razini.

Na temelju prošlih uspjeha u okviru inicijative proširuju se suradnja Afričkog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti i ECDC-a 70 (2021. – 2026.) financirana sredstvima EU-a te program EBO-SURSY. Taj je program proveo WOAH od 2017. do 2024. u deset afričkih zemalja, a cilj je bio potaknuti suradnju između stručnjaka za zdravlje ljudi i životinja te pomoći zemljama da se bolje pripreme za izbijanje zoonotskih bolesti kao što je ebola 71 . Projekt pod nazivom ZOOSURSY 72 započeo je u listopadu 2024. kao njegov nastavak, a imat će veći geografski doseg jer će se proširiti na istočnu i južnu Afriku, a povećat će se i tematski rad kako bi se uključilo zakonodavno zagovaranje. Konzorciju se pridružuju i novi znanstveni partneri, čime se povećava potencijal projekta kad je riječ o pristupu „Jedno zdravlje”.

Trgovinska politika i globalno zdravlje

EU nastavlja raditi i na tome da se trgovinskom politikom podupire globalno zdravlje. U tu svrhu konstruktivno doprinosi nastojanjima Svjetske trgovinske organizacije (WTO) da pronađe učinkovita rješenja za buduće pandemije 73 . Nakon 13. ministarske konferencije u Abu Dhabiju u veljači 2024. EU nastavlja predano sudjelovati u radu relevantnih vijeća i odbora WTO-a na preispitivanju i nadogradnji svih stečenih iskustava i izazova koji su se pojavili tijekom pandemije bolesti COVID-19 kako bi se brzo pronašla djelotvorna rješenja za buduće pandemije 74 . Stoga podupire suradnju WTO-a s relevantnim međunarodnim organizacijama, uključujući trilateralnu suradnju sa SZO-om i Svjetskom organizacijom za intelektualno vlasništvo (WIPO), te potiče kontinuirani angažman u tim nastojanjima.

Sigurnost i zdravlje na radu

Na međunarodnoj razini Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA) i dalje surađuje s Međunarodnom organizacijom rada, posebno na zapadnom Balkanu i u Turskoj. Surađuje i sa SZO-om, i to tako što sudjeluje u njegovoj „Mreži za zdravlje u svijetu rada”, koja razmatra pripravnost i prevenciju pandemija, uključujući teme povezane s biološkim opasnostima s profesionalnom dimenzijom.

4.Unutarnje upravljanje i koordinacija unutar EU-a (12. i 13. vodeće načelo)

U strategiji EU-a za globalno zdravlje naglašava se potreba za koordiniranim i integriranim pristupom rješavanju globalnih zdravstvenih problema. U svijetu koji je sve više međusobno povezan usklađivanje politika ključno je kako bi se postigli učinkoviti i održivi zdravstveni ishodi. Poticanje sinergija među područjima politika, institucijama EU-a i državama članicama iznimno je važno za uspostavu sveobuhvatnog okvira upravljanja „zdravlje u svim politikama”. U ovom se odjeljku razmatraju nastojanja EU-a da poboljša koordinaciju politika, a posebno inicijative koje uključuju zdravstvena pitanja u različite politike, uključujući pristup Tima Europa. Nadalje, strategija se provodi u skladu s pristupom koji se temelji na ljudskim pravima, pri čemu se posebna pozornost posvećuje osobama u ranjivom položaju, ženama, djeci, mladima, osobama s invaliditetom itd., u skladu s drugim relevantnim okvirima politike EU-a kao što su Europski konsenzus o razvoju (2017.) 75 , Akcijski plan za rodnu ravnopravnost (GAP III) (2021.) 76 , Strategija EU-a o pravima osoba s invaliditetom (2021.) 77 i Akcijski plan za mlade (2022.) 78 .

4.1.Sveobuhvatan pristup: „zdravlje u svim politikama”

Komisija je usvojila sveobuhvatan pristup zdravlju tako što je zdravstvena pitanja uključila u sva područja politika kako bi se zajamčio dobro koordiniran i sveobuhvatan odgovor. Kako bi potvrdila tu predanost, Komisija kontinuirano radi na jačanju koordinacije među svojim službama i s drugim institucijama.

U okviru tih nastojanja međusektorska skupina za globalno zdravlje pojačala je svoje razmjene i proširila sudjelovanje na velik broj službi Komisije. Ta skupina ima važnu ulogu u sustavnoj integraciji globalnih zdravstvenih pitanja u različita područja politika. Poticanjem međusektorske suradnje u raznim područjima politika međusektorska skupina znatno povećava kapacitet EU-a za provedbu strategije za globalno zdravlje na kohezivan i učinkovit način.

Tijekom pandemije bolesti COVID-19 međusektorska skupina proširena je na dodatne glavne uprave, službe i agencije, što je dovelo do češćih sastanaka i šireg sudjelovanja. Od tada je u rasprave uključeno više službi kako bi se zajamčila raznolika zastupljenost, učinkovita razmjena informacija i usklađivanje politika. Osim toga, među glavnim upravama koje su ključne za globalno zdravlje uspostavljeni su drugi neformalni koordinacijski mehanizmi kako bi se pojednostavnilo donošenje odluka i poboljšala suradnja.

4.2.Pristup Tima Europa

U nastojanju da se zajednički suoče s globalnim izazovima, EU, njegove države članice i europske financijske institucije primjenjuju pristup Tima Europa, koji im omogućuje da bolje povezuju i koordiniraju svoje politike te da nastupaju jedinstveno. Tim se pristupom potiču sinergije između nacionalnih politika i mjera te politika i mjera EU-a kako bi se maksimalno povećali učinak i učinkovitost. Pristup Tima Europa pokrenut je 2020. kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19. U međuvremenu je proširen na nekoliko područja vanjskog djelovanja EU-a, uključujući druga globalna zdravstvena pitanja koja su važna za jačanje zdravstvenih sustava, antimikrobnu otpornost, zdravstvenu sigurnost itd. Pristup Tima Europa ključan je za provedbu strategije Global Gateway i strategije EU-a za globalno zdravlje jer se tako iskorištava potencijal poboljšane koordinacije kombiniranih resursa institucija EU-a i država članica radi većeg učinka i učinkovitosti. Pet regionalnih inicijativa Tima Europa za zdravlje u Africi započelo je postupak racionalizacije radi daljnjeg povećanja učinkovitosti i djelotvornosti, pri čemu se oslanja na iskustva stečena tijekom početne faze. Koordinacija Tima Europa primjenjuje se i u mehanizmima upravljanja globalnim zdravstvenim inicijativama te u kontekstu neformalne stručne skupine država članica EU-a za globalno zdravlje u okviru razvojne suradnje.

Okvir 1: Pristup Tima Europa: primjer majmunskih boginja

Jasan primjer pristupa Tima Europa bio je odgovor na izvanredno stanje u području javnog zdravlja od međunarodne važnosti 2024. zbog izbijanja majmunskih boginja u DR Kongu i 18 drugih afričkih zemalja. EU i njegove države članice pružili su hitnu potporu u okviru međunarodnih organizacija, regionalnih tijela, javnih tijela i globalnih zdravstvenih aktera.

U okviru pristupa Tima Europa EU i države članice mobilizirali su opsežne resurse za nadzor, dijagnostiku, liječenje, obavješćivanje o rizicima i jačanje zdravstvenih sustava, čime su obuhvaćeni svi ključni elementi potrebni za djelotvoran odgovor.

Na terenu je radna skupina EU-a za zdravlje razmjestila epidemiologe iz ECDC-a kako bi pomogli Afričkom centru za sprečavanje i kontrolu bolesti i nacionalnim tijelima. EMA je surađivala sa SZO-om i afričkim partnerima kako bi se ubrzala regulatorna odobrenja za dijagnostiku, terapeutike i cjepiva. EU je dodijelio i 1,5 milijuna EUR humanitarne pomoći za jačanje nadzora, kapaciteta laboratorija i upravljanja slučajevima u DR Kongu, Ugandi i Burundiju. To je uključivalo potporu burundijskom Crvenom križu i pojačani nadzor interno raseljenih osoba u kenijskim kampovima. Osim toga, u studenom 2024. dodijeljen je paket od 20 milijuna EUR za jačanje zdravstvenih sustava u DR Kongu u suradnji sa SZO-om, UNICEF-om i nevladinim organizacijama.

Cjepiva su ključna za zaustavljanje akutne faze izbijanja bolesti. U okviru pristupa Tima Europa EU i države članice mobilizirali su više od 600 000 cjepiva, od čega je oko 500 000 isporučeno DR Kongu, Ruandi, Južnoj Africi, Ugandi i Angoli. Naime, u DR Kongo od rujna 2024. do travnja 2025. isporučeno je više od 355 000 doza, u Ruandu je od listopada 2024. do travnja 2025. isporučeno više od 19 000, u ožujku 2025. u Južnu Afriku isporučeno je više od 10 000, od siječnja do travnja 2025. u Ugandu su isporučene 52 000 doza, a od rujna 2024. do svibnja 2025. u Južnu Afriku isporučeno je 10 000 doza te u Angolu 67 000 doza. Savez za cjepiva Gavi nabavio je dodatnih 500 000 cjepiva kako bi se poduprle kampanje cijepljenja u Srednjoafričkoj Republici, Liberiji i Ruandi.

EU i države članice podupiru globalni plan SZO-a za majmunske boginje i afrički kontinentalni plan za majmunske boginje kojima će se poboljšati kapaciteti za odgovor kao što su nadzor, laboratorijska dijagnostika, pristup liječenju i osposobljavanje radne snage. EU je doprinio mobilizaciji 241 milijuna USD u okviru Fonda za pandemije radi unapređenja otkrivanja bolesti, kapaciteta laboratorija i osposobljavanja radne snage za hitne situacije. Od toga je 129 milijuna USD dobilo 10 najpogođenijih zemalja, a dodatnih 112 milijuna USD dostupno je u obliku sufinanciranja. Globalni fond osigurao je 9,5 milijuna USD za DR Kongo te je prenamijenio 7,1 milijun USD za pomoć Ruandi, Gani, Côte d’Ivoireu, Liberiji i Burundiju.

Kako bi dodatno podržao odgovor na pandemiju, EU je financirao istraživačko partnerstvo u vrijednosti od 12 milijuna EUR s 15 europskih i 29 afričkih zemalja. Ta je inicijativa usmjerena na poboljšanje znanja o epidemiologiji majmunskih boginja te sigurnosti i učinkovitosti cjepiva i liječenja, posebno za ranjive skupine stanovništva. Države članice doprinosom od 4,3 milijuna EUR odgovorile su i na poseban poziv SZO-a za majmunske boginje, a 2024. osigurale su i više od 80 % nenamjenskih sredstava za Fond SZO-a za izvanredne situacije, od čega je 3,5 milijuna EUR dodijeljeno globalnom odgovoru na majmunske boginje.

Tim su pristupom EU i države članice omogućili sveobuhvatan odgovor koji je obuhvaćao nadzor, dijagnostiku, zdravstvenu zaštitu, angažman zajednice i humanitarnu pomoć. Time se jača dugoročna otpornost na majmunske boginje i druge nove prijetnje zdravlju.

Zajedničko djelovanje za utjecaj na globalno zdravlje

Bolja koordinacija između EU-a i njegovih država članica ključan je aspekt strategije. Da bi se ona poboljšala, iz programa „EU za zdravlje” s 4,7 milijuna EUR financira se zajedničko europsko djelovanje kako bi se maksimalno povećao učinak strategije EU-a za globalno zdravlje 79 . U tom projektu, koji je započeo 1. listopada 2023. i trajat će dvije godine, sudjeluje 39 institucija iz 24 europske zemlje, uključujući Norvešku i Ukrajinu, koje nastoje povećati vidljivost i učinak strategije EU-a za globalno zdravlje i njezinih doprinosa globalnom zdravlju.

Glavni je cilj projekta poboljšati koordinaciju i razmjenu znanja između institucija EU-a i država članica te s predstavnicima civilnog društva i dionicima izvan EU-a kako bi EU zauzeo jedinstveno stajalište o globalnim zdravstvenim pitanjima. Da bi se to postiglo, projekt je podijeljen na osam radnih paketa 80 usmjerenih na četiri ključne mjere. Prvo, u okviru Zajedničke akcije radi se na izradi i održavanju sveobuhvatne karte mjera u području globalnog zdravlja u cijelom EU-u i državama članicama. Drugo, nastoje se poboljšati alati i postupci kako bi se olakšala razmjena znanja između nacionalnih i europskih dionika u području globalnog zdravlja. Treće, doprinosi se jačanju vanjske komunikacije EU-a kako bi se prepoznao doprinos EU-a i njegovih država članica globalnom zdravlju te promicao pristup Tima Europa. Naposljetku, projektom se nastoji uspostaviti globalni forum za prijedloge koji će raspravljati o međusektorskim i složenim globalnim zdravstvenim pitanjima.

U konačnici, projektom se nastoji poboljšati koordinacija između država članica i institucija EU-a kako bi se maksimalno povećao učinak strategije EU-a za globalno zdravlje te ojačao strateški pristup i utjecaj EU-a u procesima u području globalnog zdravlja. Do kraja projekta očekivani ishodi uključuju razvoj stalnog mehanizma za praćenje i koordinaciju provedbe nacionalnih i europskih strategija za globalno zdravlje, uvođenje digitalnih rješenja za poboljšanje razmjene znanja, izradu komunikacijskih alata za isticanje pristupa Tima Europa te uspostavu otvorenog foruma za prijedloge za pripremu i prilagodbu stajališta EU-a.

5.Vanjsko i multilateralno upravljanje (14. – 18. vodeće načelo)

U strategiji EU-a za globalno zdravlje prepoznaje se ključna uloga vanjskog i multilateralnog upravljanja u rješavanju globalnih zdravstvenih problema. EU je u tom smislu znatno ojačao svoja partnerstva s organizacijama civilnog društva i međunarodnim organizacijama, uključujući SZO, te poboljšao multilateralnu suradnju radi rješavanja gorućih globalnih zdravstvenih pitanja. U ovom se odjeljku navode najnovije informacije o suradnji EU-a s međunarodnim partnerima, uključujući njegove financijske doprinose ključnim organizacijama, njegovo sudjelovanje u multilateralnim forumima i njegova regionalna partnerstva.

5.1.Globalna zdravstvena diplomacija

U strategiji za globalno zdravlje prepoznaje se da je zdravlje postalo ključan element drugih politika, na primjer vanjske i sigurnosne te trgovinskih odnosa, što ga čini ključnim elementom programa vanjskog djelovanja EU-a i međunarodne suradnje. Zbog toga je zdravstvena diplomacija postala sastavni dio odnosa EU-a s partnerskim zemljama.

Od 2022. zdravlje se sve više uključuje u vanjsku politiku i političke dijaloge između EU-a i partnerskih zemalja kako bi se olakšala međunarodna suradnja. Zdravlje je sad na dnevnom redu većine glavnih političkih dijaloga, od sastanaka na vrhu do događanja s višim dužnosnicima iz svih regija svijeta čiju koordinaciju provode službe Komisije i Europska služba za vanjsko djelovanje (ESVD).

Sudjelovanje ministarstava vanjskih poslova bilo je posebno obilježje Globalnog akcijskog plana pod vodstvom SAD-a tijekom pandemije bolesti COVID-19. Službe Komisije i ESVD od ožujka 2024. vrlo uspješno surađuju u okviru Kanala ministarstva vanjskih poslova za globalnu zdravstvenu sigurnost koji je pokrenuo SAD, čiji su sastanci posvećeni pristupu „Jedno zdravlje”, antimikrobnoj otpornosti, visokopatogenoj influenci ptica i majmunskim boginjama, kao i osposobljavanju o globalnom zdravlju za diplomatsko osoblje.

Strateška komunikacija i suzbijanje dezinformacija sastavni su dio diplomatskog djelovanja. ESVD je surađivao s partnerskim zemljama kako bi razjasnio stajališta EU-a tijekom pregovora o globalnom zdravlju i promicao razmjenu informacija o mjerama potpore EU-a, primjerice tijekom izbijanja majmunskih boginja.

Poduzimaju se i mjere kako bi se delegacije EU-a u cijelom svijetu aktivnije uključile u provedbu strategije za globalno zdravlje. Delegacije su se pokazale učinkovite u prikupljanju informacija povezanih sa zdravljem i komunikaciji, ne samo u Ženevi ili New Yorku, već i u partnerskim zemljama.

5.2.Izgradnja kvalitetnijeg multilateralnoga globalnog zdravstvenog sustava: partnerstvo EU-a i SZO-a

EU je već odavno prepoznao SZO kao temelj multilateralnog zdravstvenog sustava i njegovu ključnu ulogu u suočavanju s globalnim zdravstvenim problemima. To su potvrdile i skupine G-7 81 i G-20 82 . S obzirom na globalne izazove učinkovita međunarodna suradnja i multilateralne aktivnosti, kao dopuna nacionalnim aktivnostima, ključni su za zaštitu dobrobiti i života ljudi, kao i blagostanja i stabilnosti naših društava i gospodarstava. EU i SZO u okviru dobro uhodanog partnerstva surađuju u više područja kako bi ojačali zdravstvene sustave, promicali univerzalno zdravstveno osiguranje i učinkovito odgovorili na izvanredna stanja u području zdravlja u cijelom svijetu.

U skladu sa strategijom EU-a za globalno zdravlje partnerstvo EU-a i WHO-a nastavlja se razvijati i baviti novim zdravstvenim izazovima. U strategiji se naglašava potreba za snažnim multilateralnim sustavom, u čijem je središtu SZO, kako bi se smanjile zdravstvene nejednakosti i izgradili otporni zdravstveni sustavi u cijelom svijetu. SZO je i dalje pouzdan partner u toj ambiciji i ima ključnu ulogu u postizanju cilja održivog razvoja br. 3 i zdravstvenih ciljeva EU-a, uključujući jačanje univerzalnog zdravstvenog osiguranja i prilagodljivih zdravstvenih sustava sposobnih za suočavanje s globalnim izazovima.

EU i njegove države članice zajedno već daju najveći financijski doprinos SZO-u te će se i dalje zalagati za snažan i otporan SZO. U tom je pogledu EU 2024. aktivno podupirao ciklus ulaganja SZO-a kao transformativni korak prema mobilizaciji usmjerenijeg i učinkovitijeg financiranja globalnog zdravlja. Komisija doprinosi s više od 250 milijuna EUR. U okviru Tima Europa EU i njegove države članice zajedno će donirati 783 milijuna USD za razdoblje 2025. – 2028., što znači da će Europa biti najveći donator ciklusa ulaganja. To odražava ambiciju EU-a da se ojača SZO kako bi obveze u području globalnog zdravlja donijele konkretna poboljšanja za partnerske zemlje i bolje zdravlje za sve.

Osim financijskih doprinosa, službe Komisije i ESVD aktivno surađuju sa SZO-om na strateškoj, diplomatskoj, tehničkoj i operativnoj razini, među ostalim u radu delegacije EU-a u Ženevi. Ta suradnja uključuje izravnu suradnju između relevantnih odjela Komisije i SZO-a, koja obuhvaća i sjedište SZO-a i Regionalni ured SZO-a za Europu. Osim toga, Komisija blisko surađuje s državama članicama u okviru službi delegacije EU-a prije ključnih sastanaka SZO-a, kao što su Svjetska zdravstvena skupština, izvršni odbori i regionalni odbori. Nadalje, održava redovite strateške sastanke na visokoj razini s vodstvom SZO-a.

Preko nekoliko glavnih uprava podupire i širok raspon programa SZO-a, pogotovo onih koji se bave područjima kao što su univerzalno zdravstveno osiguranje, jačanje zdravstvenih sustava u svih šest regija SZO-a, zdravstvena sigurnost, antimikrobna otpornost, povećanje kapaciteta laboratorija u Africi, poboljšanje nadzora otpadnih voda za javno zdravlje te sjecišta zdravstvenih i okolišnih pitanja, kao i jačanje zdravstvenih informacijskih sustava u Europi i svijetu. Samo u okviru programa „EU za zdravlje” u razdoblju 2021. – 2024. dodijeljeno je 92,68 milijuna EUR u okviru sporazumâ o doprinosu i izravnih bespovratnih sredstava sa SZO-om. Od toga je 56 milijuna EUR namijenjeno pripravnosti za krizne situacije (uključujući digitalne inicijative povezane sa zdravljem usmjerene na jačanje zdravstvenih informacijskih sustava i upravljanja zdravstvenim podacima u europskoj regiji te uspostavu i rad globalne mreže za digitalne zdravstvene potvrde), više od 11 milijuna EUR namijenjeno je promicanju zdravlja i prevenciji bolesti, a više od 10 milijuna EUR dodijeljeno je inicijativama povezanima s rakom. Osim toga, 9,5 milijuna EUR usmjereno je u zdravstvene sustave i projekte povezane s radnom snagom.

Kad je riječ o humanitarnoj i civilnoj zaštiti, partnerstvo EU-a i SZO-a pokazalo se korisnim u odgovoru na krize, primjerice u Ukrajini, Afganistanu, Gazi, Siriji i Turskoj, s prosječnim proračunom od 55 milijuna EUR godišnje. Suradnja EU-a i SZO-a obuhvaća i odgovor na krizu, posebno u Ukrajini, gdje je rad usmjeren na potporu mentalnom zdravlju i pristup izbjeglica zdravstvenoj skrbi. Drugim inicijativama SZO-a koje podupire EU nastoji se riješiti problem štetnih posljedica konzumacije alkohola i razviti nove medicinske protumjere za borbu protiv antimikrobne otpornosti. Nadalje, SZO sudjeluje kao pridruženi partner u zajedničkim djelovanjima EU-a, kao što su JA Prevent NCD, koje je usmjereno na prevenciju raka i drugih nezaraznih bolesti, i HEROES, koje se bavi problemima povezanima s radnom snagom u zdravstvu. Komisija sa SZO-om i drugim globalnim partnerima surađuje i u privremenoj Mreži za medicinske protumjere (i-MCM-Net), pristupu „mreža mrežâ” osmišljenom kako bi se olakšao pravodoban i pravedan pristup visokokvalitetnim, sigurnim, učinkovitim i cjenovno pristupačnim medicinskim protumjerama tijekom izvanrednih stanja u području javnog zdravlja.

Nadalje, Komisija podupire Program pristupa zdravstvenim tehnologijama (HTAP), koji provodi SZO i koji je pokrenut u siječnju 2024. kao nasljednik Programa za pristup tehnologijama za borbu protiv bolesti COVID-19 (C-TAP). Programom se nastoji olakšati pravedan i cjenovno pristupačan globalni pristup osnovnim zdravstvenim proizvodima dobrovoljnom razmjenom intelektualnog vlasništva, znanja i podataka među subjektima koji razvijaju tehnologiju. Osim toga, ECDC već više od 20 godina surađuje s Regionalnim uredom SZO-a za Europu. U siječnju 2025. održao je godišnji sastanak ECDC-a i Regionalnog ureda SZO-a za Europu o koordinaciji programa, na kojem je više vodstvo obiju organizacija ponovno potvrdilo svoju predanost jačanju suradnje.

5.3.Suradnja s ostalim međunarodnim partnerima

Osim sa SZO-om, EU nastavlja jačati partnerstva s i drugim međunarodnim organizacijama koje se bave globalnim zdravljem. Komisija surađuje na tehničkoj razini, ali i financira razne međunarodne organizacije, kako je navedeno u relevantnim odjeljcima izvješća, uključujući UNICEF, UNFPA, IFRC, ICRC, UNEP, OECD, Savez za cjepiva Gavi, CEPI, GloPID-R, kao i nekoliko međunarodnih nevladinih organizacija i specijaliziranih agencija država članica.

Na primjer, Komisija je UNEP-u dodijelila 3,8 milijuna EUR za daljnji razvoj i provedbu programa nadzora otpadnih voda u Africi. Osim toga, organizacijama UN-a isplaćeno je ukupno 202 milijuna EUR u razdoblju 2022. – 2025. za provedbu humanitarnih zdravstvenih inicijativa. U istu je svrhu IFRC-u i ICRC-u dodijeljeno 133 milijuna EUR, a 410 milijuna EUR međunarodnim nevladinim organizacijama.

Komisija blisko surađuje i s OECD-om i predstavlja EU na sastancima Odbora za zdravlje OECD-a koji se održavaju dvaput godišnje. Komisija i OECD održavaju konstruktivnu i izravnu suradnju, prvenstveno na tehničkoj razini, koju olakšavaju brojni sporazumi o doprinosu u skladu s kojima Komisija osigurava financijska sredstva za projekte OECD-a u području otpornosti zdravstvenih sustava, nezaraznih bolesti i antimikrobne otpornosti. Nadalje, Komisija održava redovite strateške dijaloge s višim rukovodstvom OECD-a. U okviru programa „EU za zdravlje” Komisija je u razdoblju 2022. – 2024. s OECD-om potpisala šest sporazuma o doprinosu kako bi poduprla posebne inicijative povezane sa zdravljem u ukupnoj vrijednosti od 12,15 milijuna EUR.

Osim toga, Komisija je jedan od članova odbora Globalne istraživačke suradnje za pripravnost na zarazne bolesti (GloPID-R). GloPID-R je međunarodna mreža ulagača u istraživanja osnovana radi poboljšanja globalne pripravnosti i odgovora na izbijanja zaraznih bolesti. Od svojeg osnivanja 2013. GloPID-R ima važnu ulogu u globalnoj suradnji i koordinaciji financiranja istraživanja kao odgovor na epidemije kao što su bolest virusa zika i majmunske boginje te na pandemiju virusa SARS-CoV-2. Trenutačno obuhvaća 35 članova i osam promatračkih organizacija iz cijelog svijeta. Njezinu tajništvu dodijeljeno je približno 6,7 milijuna EUR u okviru tri uzastopna sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava iz programa Obzor.

Nadalje, EU i njegove države članice aktivno sudjeluju u pregovorima u Međunarodnoj organizaciji rada o novome međunarodnom standardu o biološkim opasnostima na radnome mjestu. Očekuje se da će Međunarodna konferencija rada donijeti novi standard u lipnju 2025.

5.4.Zdravstveni aspekti u skupinama G-7 i G-20

Zdravstvene politike skupina G-7 i G-20 imaju ključnu ulogu u suočavanju s globalnim zdravstvenim problemima, posebno od pandemije bolesti COVID-19. Uzastopna predsjedništva skupina G-7 i G-20 pobrinula su se za kontinuitet i komplementarnost tih foruma, pri čemu EU aktivno oblikuje rasprave i jača svoju predanost multilateralizmu i međunarodnoj suradnji u području zdravlja.

Konkretno, EU se zalagao za postizanje ciljeva povezanih sa zdravljem iz UN-ova Programa održivog razvoja do 2030. kako nitko ne bi bio zapostavljen. Promicao je unapređenje univerzalnog zdravstvenog osiguranja, među ostalim boljom potporom radnim snagama u zdravstvu, i postizanje jednakosti u području zdravlja boljom primjenom pravednog pristupa cjepivima i drugim zdravstvenim proizvodima uz pomoć regionalne diversifikacije proizvodnje. To se temelji na radu inicijative MAV+ Tima Europa za proizvodnju medicinskih protumjera u Africi.

EU se također zalagao da se financiranje zdravstva zadrži na vrhu globalnog političkog programa. U okviru Zajedničke radne skupine za financije i zdravlje skupine G-20 EU je radio na jačanju globalne zdravstvene strukture i odgovora na pandemije te promicao Fond za pandemije i njegove nadopune kako bi se osiguralo dugoročno financiranje za uklanjanje nedostataka u kapacitetima za sprečavanje pandemija i pripravnost u zemljama s niskim i srednjim dohotkom.

Osim financiranja, EU je na oba foruma promicao i svoje unutarnje prioritete u području zdravlja. Zbog toga su nedavni ministarski ishodi usmjereni na poticanje sigurnog i antropocentričnog digitalnog zdravstva i potencijala umjetne inteligencije, suzbijanje nezaraznih bolesti, unapređenje provedbe pristupa „Jedno zdravlje”, posebno za borbu protiv antimikrobne otpornosti i klimatskih promjena te promicanje globalne suradnje u borbi protiv dugotrajnog COVID-a 19.

Nadalje, EU aktivno doprinosi radu Globalne inicijative za zdravstvenu sigurnost 83 , neformalnog partnerstva između zemalja i organizacija sličnih stavova radi jačanja globalne pripravnosti i odgovora u području javnog zdravlja na kemijske, biološke, radiološke i nuklearne prijetnje te pandemijsku gripu. U okviru Globalne inicijative za zdravstvenu sigurnost, koja se održava svake godine uz sastanke skupine G-7, osnovano je nekoliko radnih skupina za razvoj okvira suradnje, kao što je onaj za biološki terorizam i bolesti dišnog sustava.

5.5. Partnerstvo EU-a i Afrike

Partnerstvo EU-a i Afrike ključno je za jačanje zdravstvenih sustava i promicanje pravednog pristupa zdravstvenoj skrbi i zdravstvenim proizvodima na cijelom kontinentu.

Na šestom sastanku na vrhu EU-a i Afričke unije u veljači 2022. najavljen je paket ulaganja Afrika–Europa u okviru strategije Global Gateway kako bi se podržao razvoj otpornih i održivih zdravstvenih sustava. Njegova se provedba temeljila na pristupu Tima Europa, koji okuplja EU, njegove države članice i europske financijske institucije kako bi se poduprli konkretni i transformacijski projekti u prioritetnim područjima. U ožujku 2024., u suradnji s belgijskim predsjedništvom Vijeća EU-a, Komisija Afričke unije i EU bili su domaćini konferencije na visokoj razini na kojoj je obilježeno proširenje strateškog partnerstva za zdravlje EU-a i Afričke unije. Na njoj je ponovno potvrđena usklađenost strateških prioriteta i predstavljen je konkretan napredak povezanih inicijativa i programa.

Radi usklađivanja sa strategijom EU-a za globalno zdravlje i pozivom Afrike na novi javnozdravstveni poredak utvrđeno je pet ključnih prioritetnih područja, i to: 1. proizvodnja i pristup cjepivima, lijekovima i zdravstvenim tehnologijama („MAV+”), 2. spolno i reproduktivno zdravlje i prava, 3. zdravstvena sigurnost primjenom pristupa „Jedno zdravlje”, 4. ustanove javnog zdravstva i 5. digitalno zdravstvo.

Da bi se ojačalo zajedničko upravljanje partnerstvom za zdravlje EU-a i Afrike, upravljačka struktura na visokoj razini omogućuje koordiniran i učinkovit pristup rješavanju zdravstvenih problema u regiji. U tom kontekstu europski i afrički viši dužnosnici sastali su se u Addis Abebi u lipnju 2023. i u Bruxellesu u ožujku 2024. kako bi analizirali napredak i preostali rad. Tom su prilikom Afrički centar za sprečavanje i kontrolu bolesti i Komisija u ožujku 2024. potpisali radni dogovor kako bi formalizirali postojeće partnerstvo između službi Komisije i Afričkog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti. Taj je dogovor temelj budućeg zajedničkog plana rada Europske komisije i Afričkog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti i u njemu se utvrđuju metode suradnje, uključujući redoviti tehnički dijalog, izgradnju kapaciteta i promicanje tehničke suradnje te olakšavanje razmjene informacija i osoblja.

Afrički centar za sprečavanje i kontrolu bolesti postao je ključni partner vodećih inicijativa na afričkom kontinentu, posebno za nadzor u okviru zajedničke inicijative Centra i Europske komisije za sekvenciranje genoma (PGI 2.0) vrijedne 6 milijuna EUR koju su proveli Afričko društvo za laboratorijsku medicinu i Afrička zaklada za javno zdravlje, kao i za testiranje u okviru inicijative Partnerstvo za ubrzavanje testiranja na majmunske boginje vrijedne 9,4 milijuna EUR kojom se nastoji unaprijediti pristup testiranju i sekvenciranju majmunskih boginja u pogođenim afričkim zemljama. Osim toga, Centar dobiva i tehničku potporu u obliku razmjene iskustava i stručnog znanja u području zajedničke nabave medicinskih protumjera na razini EU-a za uspostavu kontinentalnog udruženog mehanizma nabave medicinskih proizvoda.

ECDC provodi partnerstvo Afričkog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti i ECDC-a u vrijednosti od 9 milijuna EUR, koje financira Komisija, kako bi se poboljšali kapaciteti Centra za pripravnost i odgovor na prijetnje zdravlju. U okviru projekta 2024. uspješno je održano 38 tečajeva ili radionica za osposobljavanje kako bi se olakšao usklađeni nadzor i prikupljanje informacija na kontinentalnoj razini o prioritetnim zaraznim bolestima koje često izbijaju te kako bi se poduprla provedba strategije Afričkog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti za razvoj radne snage u području javnog zdravlja.

5.6.Partnerstvo s Latinskom Amerikom i Karibima (LAC)

Nakon krize uzrokovane bolešću COVID-19 i kao odgovor na snažan interes čelnika LAC-a za podupiranje njihovih zdravstvenih sustava i povećanje lokalnih proizvodnih kapaciteta uspostavljeno je partnerstvo EU-a, Latinske Amerike i Kariba za zdravstvenu otpornost i pravedan pristup zdravstvenim proizvodima, uključujući proizvodnju cjepiva.

U izjavi sa sastanka na vrhu EU-a i CELAC-a iz 2023. ljudski razvoj stavljen je u središte obveza čelnika država te je uspostavljen plan za 2025. za napredak u biregionalnoj suradnji u području ljudskog razvoja i zdravlja. Partnerstvo je usmjereno na tri ključna područja: regulatorni aspekti, istraživanja i inovacije te angažman privatnog sektora, povezan s programom ulaganja u okviru strategije Global Gateway. U skladu s planom u ožujku 2024. održano je događanje EU-a i LAC-a na visokoj razini o uključivom ljudskom razvoju i pravednom pristupu zdravstvenim proizvodima. Uoči sastanka na vrhu CELAC-a i EU-a 2025. EU promiče inicijative za zdravstvenu otpornost prema programu ulaganja EU-a i LAC-a u okviru strategije Global Gateway, uključujući regionalno regulatorno usklađivanje, lokalnu proizvodnju i inovacije.

5.7.Partnerstvo s azijsko-pacifičkom regijom

EU aktivno surađuje s Udruženjem država jugoistočne Azije (ASEAN) u području zdravstvene politike. Nakon što je ASEAN osigurao 800 milijuna EUR za borbu protiv bolesti COVID-19, EU je donirao 20 milijuna EUR Programu za odgovor i pripravnost za zdravstvene pandemije u jugoistočnoj Aziji, koji provodi SZO i kojim se nastoji izgraditi kapacitet za testiranje, istraživanje i nadzor pandemija. U kolovozu 2023. EU je sudjelovao i u dijalogu s ASEAN-om na visokoj razini o izgradnji održive i otporne budućnosti u regiji ASEAN-a: od odgovora na hitne situacije do dugoročnog upravljanja bolešću COVID-19.

Ukupno je osigurano 120 milijuna EUR za potporu pacifičkim otočnim zemljama u borbi protiv bolesti COVID-19. EU osigurava 2,85 milijuna EUR za potporu Pacifičkoj mreži za nadzor javnog zdravlja, dobrovoljnoj mreži zemalja i organizacija posvećenoj promicanju nadzora javnog zdravlja i odgovarajućeg odgovora na zdravstvene probleme 22 pacifičke otočne zemlje i područja. Zarazne bolesti, posebno one koje često izbijaju, glavni su prioritet Pacifičke mreže za nadzor javnog zdravlja. Ciljane bolesti u ovom su trenutku denga groznica, ospice, rubeola, gripa, leptospiroza, tifusna groznica, kolera i HIV / spolno prenosive infekcije.

5.8.Partnerstva sa zemljama s niskim i srednjim dohotkom

Aktivnosti EU-a u zemljama s niskim i srednjim dohotkom razvijaju se u duhu zajedničkog preuzimanja odgovornosti kako bi se ostvarili zajednički strateški prioriteti i iskoristilo partnerstvo s različitim dionicima, uključujući vladine institucije, razvojne partnere i civilno društvo. Djelovanja u humanitarnom okruženju opisana su u odjeljku 1.4. Na slici 1 prikazana je geografska raspodjela bilateralnih mjera EU-a u području zdravlja na nacionalnoj razini. Aktivnosti EU-a u području zdravlja u zemljama s niskim i srednjim dohotkom najviše su usmjerene na Afriku. Osim toga, mjere EU-a na globalnoj i regionalnoj razini prenose se u mjere na nacionalnoj razini. Važno je olakšati angažman delegacija EU-a radi poboljšanja daljnjeg postupanja na razini zemalja i vidljivosti ukupnih doprinosa EU-a. U okviru 2 navedeni su primjeri mjera na razini zemalja kojima upravljaju delegacije EU-a, a u odjeljku 6. nalazi se sažetak ukupnih financijskih doprinosa EU-a zdravlju u okviru instrumenta NDICI-GE.

Rad povezan sa zdravljem na razini zemalja uključuje sastavnice povezane sa zdravljem u nezdravstvenim mjerama. Na primjer, u strategiji EU-a za globalno zdravlje poziva se na jačanje sustava socijalne zaštite bilateralnim nacionalnim programima, a posebno podupiranjem izrade „pravila o minimalnoj socijalnoj zaštiti” koja uključuju pravedan pristup osnovnoj zdravstvenoj skrbi. U tu je svrhu EU 2023. i 2024. proveo 32 programa usmjerena na prelazak s rascjepkanih programa na sveobuhvatne sustave socijalne zaštite, koji obuhvaćaju pristup osnovnim zdravstvenim uslugama kao elementu minimalne razine socijalne zaštite. Među njima su četiri projekta bila posebno usmjerena na socijalnu zdravstvenu zaštitu – u DR Kongu, Madagaskaru, Somaliji i Sudanu. Osim toga, EU podupire unapređenje zdravstvenog osiguranja u okviru instrumenta SOCIEUX+, kojim se mobiliziraju europski stručnjaci iz država članica EU-a kako bi pomogli partnerskim zemljama.

Slika 1. Bilateralne zdravstvene mjere EU-a na razini zemalja u okviru aktualnog višegodišnjeg financijskog okvira (2021. – 2027.), stanje u veljači 2025. (boje partnerskih zemalja: INTPA: crvena, ENEST: plava, MENA: zelena)

Okvir 2. Primjeri na razini zemalja

Demokratska Republika Kongo

U DR Kongu EU podupire grad Kinshasu i sedam pokrajina na temelju geografske podjele rada među donatorima. Država pokriva tek 14 % zdravstvenih troškova, uglavnom plaće (primarni izvor), dok ostatak pokrivaju kućanstva te javni i privatni donatori. Situaciju dodatno pogoršavaju poteškoće u pristupu zdravstvenim ustanovama u ruralnim područjima, nesigurnost i humanitarne krize.

U područjima koja je odabrao EU podupire zdravstvene intervencije zajedno s drugim mjerama usmjerenima na odrednice ljudskog razvoja, kao što su prehrana, rod i obrazovanje, te uspostavlja veze s mehanizmima socijalne zaštite, sustavima solidarnosti i predujmova (uzajamni sustavi). Intervencije se provode kako bi se ojačali temeljni stupovi zdravstvenog sustava, posebno za žene i djecu, pri čemu je naglasak stavljen na kvalitetne lijekove i kvalitetu skrbi, infrastrukture i opreme, upravljanje prehranom i pothranjenošću na razini zajednice, prevenciju i odgovor na rodno uvjetovano nasilje. Humanitarne aktivnosti EU-a usmjerene su i na istočne pokrajine (Sjeverni Kivu i Ituri), u kojima se nastoje operacionalizirati humanitarno-razvojne veze kako bi se osigurala otpornost stanovništva.

Afganistan

EU pomaže afganistanskom stanovništvu, posebno ženama, djeci, osobama s tjelesnim i mentalnim teškoćama, osobama s poremećajima povezanima s konzumacijom droga, interno raseljenim osobama i povratnicima. To čini tako što nastoji zadovoljiti njihove osnovne potrebe, posebno pristup osnovnim uslugama i sredstvima za život, te poticati trajna rješenja.

U području zdravlja, u okviru partnerstava s agencijama UN-a (SZO, UNICEF, UNFPA, UNODC) i međunarodnim nevladinim organizacijama, kao što su HealthNet TPO, Emergency i Handicap International, mjerama koje financira EU nastoji se: 1. izgraditi nacionalni sustav zdravstvene sigurnosti kako bi se učinkovito odgovorilo na izbijanje zaraznih bolesti, kao što je dječja paraliza, 2. smanjiti trenutačni teret oboljenja od nezaraznih bolesti i ublažiti alarmantne krize povezane s konzumacijom droga i mentalnim zdravljem i 3. poboljšati pristup kvalitetnim uslugama u području reproduktivnog zdravlja, zdravlja i prehrane adolescenata, majki i djece te vodoopskrbe, sanitarnih i higijenskih uvjeta.

Burundi

U Burundiju EU ima ključnu ulogu u skupini zdravstvenog sektora jer zajednički vodi bliski dijalog s Ministarstvom zdravstva o reformi financiranja zdravstvenog sektora radi poboljšanja univerzalnog zdravstvenog osiguranja. Taj dijalog doprinosi poticanju učinka intervencija EU-a na jačanje zdravstvenog sustava, posebno u području reproduktivnog zdravlja i prehrane, ali i dvama ciljevima inicijative Tima Europa za zdravlje (1. stup – „pristup burundijskog stanovništva zdravstvenim uslugama, posebno za žene, djevojčice i djecu mlađu od pet godina” i 2. stup – „poboljšani su kvaliteta pružanja skrbi i zdravstvenih usluga u zdravstvenim ustanovama te epidemiološki nadzor”).

Zdravstvene intervencije EU-a u skladu su s načelom geografske koncentracije donesenim 2022., a usmjerene su na sjeverne i sjeveroistočne pokrajine. Osim toga, glavni program potpore zdravstvenom sustavu koji financira EU i dalje je usmjeren na financiranje na temelju uspješnosti i besplatnu zdravstvenu skrb za trudnice i djecu mlađu od pet godina. Nadalje, EU podupire program otpornosti usmjeren na upravljanje akutnom i teškom pothranjenošću u zdravstvenim ustanovama, sveobuhvatan spolni i reproduktivni odgoj te smanjenje rizika od katastrofa. Potiču se sinergije s aktualnim i budućim programima Tima Europa.

5.9.Partnerstva sa susjednim zemljama

Politika susjedstva EU-a ima ključnu ulogu u jačanju zdravstvenih sustava i suradnji sa susjednim zemljama kako bi se riješili globalni zdravstveni problemi.

U regijama proširenja i susjedstva Komisija provodi tri posebna gospodarska plana i plana ulaganja, i to za zapadni Balkan te istočno i južno susjedstvo. Tim se planovima nastoji doprinijeti gospodarskom oporavku, posebno nakon pandemije bolesti COVID-19, i socioekonomskom razvoju tih regija. Fokus EU-a u susjedstvu obuhvaća rješavanje izvanrednih stanja u području zdravlja koja su posljedica prirodnih katastrofa, kao što su potresi u Albaniji ili Maroku, i nasilnih sukoba u istočnom i južnom susjedstvu.

U istočnom susjedstvu EU se prvotno usredotočio na hitne potrebe povezane s bolešću COVID-19, a zatim se postupno preusmjerio na jačanje nacionalnih zdravstvenih sustava. Od 2024. regionalna mjera „Zdravstvena otpornost” u vrijednosti od 7 milijuna EUR pomaže zemljama istočnog susjedstva da se bolje međusobno povežu i povećaju otpornost na buduća izvanredna stanja u području zdravlja. To će se postići osnivanjem zajednica stručnjaka i oblikovatelja politika iz različitih partnerskih zemalja, koje će unaprijediti regionalnu suradnju i baviti se ključnim zajedničkim zdravstvenim problemima povezanima s pripravnošću i odgovorom na krizu, neravnotežom radne snage u zdravstvu te mentalnim zdravljem, uključujući aspekte specifične za pojedine kulture.

U južnom susjedstvu EU provodi razne bilateralne projekte s partnerskim zemljama kako bi se odgovorilo na zdravstvene potrebe. Oni su usmjereni na poboljšanje pristupa osnovnim zdravstvenim uslugama i drugoj humanitarnoj pomoći za ranjive skupine stanovništva, uključujući migrante, izbjeglice i tražitelje azila.

U Libiji se pomoć povezana sa zdravljem pruža ugroženim migrantima i osobama kojima je potrebna zaštita, a među ostalim obuhvaća zdravstvene usluge, osposobljavanje i psihosocijalnu potporu. Programom socioekonomskog razvoja u Libiji povećava se kapacitet lokalnih javnih tijela za pružanje osnovnih usluga, uključujući zdravstvenu skrb. U Tunisu EU je usmjeren na pružanje zaštite i zdravstvenih usluga ugroženim izbjeglicama, tražiteljima azila i migrantima. Podupire i nacionalni mehanizam za socioekonomsku reintegraciju migranata i povratnika. U Egiptu EU radi na unapređenju kvalitete i pristupačnosti zdravstvenih usluga, što se postiže uklanjanjem fizičkih, društvenih i financijskih prepreka, među ostalim za ugrožene migrante, izbjeglice i tražitelje azila.

EU je znatnu financijsku potporu u južnom susjedstvu pružio i za pristup osnovnim zdravstvenim uslugama i drugu humanitarnu pomoć izbjeglicama iz Sirije i njihovim zemljama domaćinima, tj. Turskoj, Libanonu i Jordanu. EU od 2018. podupire zdravstveni sektor u Libanonu s naglaskom, a posebno je usmjeren na primarnu zdravstvenu skrb, cijepljenje i lijekove, osobito kao odgovor na krizu u Siriji. U okviru Kriznog uzajamnog fonda EU-a pruža se znatna potpora za 60 od 299 centara primarne zdravstvene zaštite, što EU čini najvećim donatorom u libanonskom sektoru primarne zdravstvene zaštite. Ta potpora obuhvaća ključne usluge kao što su lijekovi, cjepiva i jačanje institucija, s nedavnim naglaskom na odgovoru na bolest COVID-19.

Osim toga, regionalnim programom „Potpora EU-a zakonitim migracijama, mobilnosti i partnerstvima za vještine sa sjevernoafričkim zemljama” (THAMM+), donesenim krajem 2023., nastoji se ojačati upravljanje migracijama radne snage u partnerskim zemljama, među ostalim radom na sigurnosti i socijalnoj zaštiti radnika migranata u Maroku, Tunisu i Egiptu.

Potpora EU-a u južnom susjedstvu usmjerava se u okviru agende za Sredozemlje i njezina gospodarskog plana i plana ulaganja s naglaskom na jačanju zdravstvenih sustava, poboljšanju pristupa kvalitetnoj zdravstvenoj skrbi i rješavanju zajedničkih zdravstvenih problema. Obuhvaćene su inicijative za poboljšanje zdravstvene infrastrukture, promicanje prevencije i kontrole bolesti te podupiranje razvoja učinkovitih mehanizama pružanja zdravstvene skrbi.

5.10.Potpora procesu proširenja

Proširenje EU-a jedan je od ključnih prioriteta Komisije u razdoblju 2024. – 2029., kako je navedeno i u političkim smjernicama predsjednice von der Leyen.

Trenutačno je riječ o devet zemalja kandidatkinja (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija, Turska, Gruzija, Moldova i Ukrajina) i jednoj potencijalnoj kandidatkinji (Kosovo) 84 . EU podupire njihove procese pristupanja, uključujući sve što te zemlje poduzimaju kako bi se uskladile s pravnom stečevinom EU-a u području zdravlja. Javno zdravlje obuhvaćeno je pravnom stečevinom EU-a u poglavlju 28. (zaštita potrošača i zdravlja) i poglavlju 1. (slobodno kretanje robe), a zemlje kandidatkinje i potencijalna zemlja kandidatkinja trebale bi se postupno uskladiti sa zdravstvenim politikama EU-a, uključujući strategiju za globalno zdravlje i pristup „Jedno zdravlje”. Osim toga, i dalje će dobivati podršku za usklađivanje svojih pravnih okvira i politika o sigurnosti i zdravlju na radu s pravnom stečevinom EU-a, kako je navedeno u poglavlju 19. (socijalna politika i zapošljavanje).

Zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama izričito je omogućeno da se pridruže nekim programima EU-a, uključujući program „EU za zdravlje” i Obzor Europa. Programu „EU za zdravlje” dosad su se pridružile Bosna i Hercegovina, Moldova, Crna Gora i Ukrajina 85 . U okviru tih sporazuma tim je zemljama omogućen pristup financijskim sredstvima EU-a u području zdravlja, što će njihovim zdravstvenim sustavima omogućiti da odgovore na neposredne potrebe i doprinesu dugoročnom oporavku. Osim toga, svih šest partnera sa zapadnog Balkana 86 te Turska, Moldova i Ukrajina pridružili su se programu Obzor Europa.

Zahvaljujući regionalnim sredstvima Instrumenta pretpristupne pomoći, u okviru Instrumenta EU-a za tehničku pomoć i razmjenu informacija (TAIEX) na zapadnom Balkanu organizirano je više od 25 radionica, stručnih misija i studijskih posjeta na temu javnog zdravlja, među ostalim o zaraznim bolestima, pristupu „Jedno zdravlje”, raku i lijekovima za humanu primjenu. Programom povezivanja, koji se financira sredstvima iz IPA-e u iznosu od 3,5 milijuna EUR, podupiru se projekti u Srbiji za jačanje institucija koje rade na nadzoru zaraznih bolesti i podupiru aktivnosti povezane s tvarima ljudskog podrijetla. Podupiru se i epidemiološki kapaciteti u Albaniji te agencija za lijekove u Crnoj Gori.

Nadalje, EU podupire Ukrajinu u okviru projekata kao što je inicijativa EU4Recovery vrijedna 5 milijuna EUR, kojom se nastoje pronaći rješenja za zdravstvene probleme nastale zbog ruske ratne agresije i priljeva interno raseljenih osoba, kao i posljedice rata, uključujući psihosocijalne poteškoće. Konkretne aktivnosti uključuju isporuku medicinske opreme, osposobljavanje za pružanje prve pomoći, potporu medicinskim fakultetima i osposobljavanju paramedicinskog osoblja, potporu telemedicinskim uslugama te programe za mentalno zdravlje i psihosocijalnu potporu zdravstvenim djelatnicima. U okviru projekta EU4Resilient Regions (10 milijuna EUR) također se pružaju osnovne zdravstvene usluge i psihosocijalna potpora zajednicama pogođenima ratom. Ti projekti osiguravaju ključnu medicinsku opremu, osposobljavanje zdravstvenih djelatnika i potporu programima za mentalno zdravlje.

U suradnji s Međunarodnom organizacijom za migracije i SZO-om EU je pokrenuo zajednički projekt za poboljšanje pristupa zdravstvenoj skrbi za osobe iz Ukrajine u skladu s Direktivom o privremenoj zaštiti 87 . Inicijativa raspolaže proračunom od 4,5 milijuna EUR i provodi se od listopada 2023. do prosinca 2025., a cilj joj je ojačati zdravstvene sustave i poboljšati pristup zdravstvenoj skrbi za osobe raseljene iz Ukrajine u najpogođenijim zemljama: Bugarskoj, Češkoj, Estoniji, Mađarskoj, Poljskoj, Rumunjskoj, Latviji, Litvi, Slovačkoj i Moldovi. Tekuće aktivnosti uključuju raspoređivanje zdravstvenih posrednika, informativne kampanje, uspostavu mreža zdravstvenih djelatnika i testiranje otpornosti zdravstvenih sustava na migracije.

Planom Instrumenta za Ukrajinu predviđaju se ulaganja u iznosu od 600 milijuna EUR do 2027. za jačanje zdravstvene infrastrukture i ustanova, digitalizaciju zdravstvenih usluga i osiguravanje opreme za medicinsku analizu, kirurgiju i skrb o pacijentima.

Osim toga, EU provodi niz projekata tehničke pomoći u Ukrajini u sektoru zdravlja kojima je cilj 1. unapređenje otpornosti zdravstvenog sustava (npr. izgradnja sustava sigurnosti krvi i krvnih pripravaka), 2. potpora ukrajinskom usklađivanju sa zakonodavstvom EU-a u području javnog zdravlja, 3. izgradnja kapaciteta Ministarstva zdravstva za vođenje, koordinaciju i praćenje provedbe reformi zdravstvenog sektora te za izgradnju prilagodljivih i otpornih zdravstvenih sustava u kontekstu bolesti COVID-19 (sa SZO-om), 4. pomaganje lokalnim vlastima i zajednicama u provedbi tekuće reforme financiranja zdravstvenog sustava i transformacije hitne medicine te u suočavanju s izazovima koji su posljedica priljeva interno raseljenih osoba i učinaka ruske agresije, među ostalim na psihosocijalna pitanja, 5. nabava medicinske (dijagnostičke) opreme, 6. potpora za unapređenje kapaciteta agencije za nabavu u području medicine, 7. medicinska rehabilitacija.

EU u okviru Plana rasta za zapadni Balkan i Instrumenta za Ukrajinu 88 ima ključnu ulogu i u jačanju lanaca opskrbe farmaceutskim proizvodima na zapadnom Balkanu i u Ukrajini jer nastoji integrirati kritične lijekove u industrijske lance opskrbe i ojačati lokalne proizvodne kapacitete. Pokrenuo je i sveobuhvatnu studiju o farmaceutskoj industriji na cijelom zapadnom Balkanu i u Ukrajini u kojoj se mapiraju farmaceutski proizvođači i procjenjuju lanci opskrbe i dostupnost resursa. U studiji će se utvrditi ključni proizvođači i proizvodi koji su usklađeni s Unijinim popisom kritičnih lijekova, uz procjenu potencijala tih zemalja za proizvodnju aktivnih farmaceutskih sastojaka, medicinskih proizvoda i cjepiva.

Nadalje, zapadni Balkan, Moldova i Ukrajina potpisali su Sporazum o zajedničkoj nabavi, na temelju kojeg mogu sudjelovati u zajedničkoj nabavi s državama članicama kako bi poboljšali svoju pripravnost na zdravstvene krize i ostvarili pravedan pristup medicinskim protumjerama. Osim toga, dio su Mehanizma Unije za civilnu zaštitu, koji im omogućuje da ostvare korist od zajedničkog stvaranja zaliha osnovnih terapeutika i opreme za odgovor na prijetnje zdravlju.

EU tim zemljama pomaže i da se usklade sa standardima EU-a u farmaceutskom sektoru. Pomoću sredstava iz IPA-e EMA pomaže zapadnom Balkanu i Turskoj u usklađivanju regulatornih standarda sa standardima EU-a za lijekove. U okviru dvaju ugovora ukupne vrijednosti od 856 000 EUR nastoji se poboljšati razumijevanje regulatornog sustava EU-a i izgraditi kapacitete nacionalnih nadležnih tijela u regiji.

Osim toga, EU surađuje s ECDC-om na temelju dvaju ugovora u okviru IPA-e za sve korisnike sa zapadnog Balkana i iz Turske u ukupnom iznosu od 2,5 milijuna EUR. Ti su ugovori usmjereni na tri glavna područja: 1. pripremne mjere za sudjelovanje tijela korisnika IPA-e u aktivnostima i sustavima ECDC-a, 2. unapređenje borbe protiv antimikrobne otpornosti na zapadnom Balkanu primjenom pristupa „Jedno zdravlje” i 3. pojačani nadzor teških akutnih respiratornih infekcija koje su potvrđene u laboratoriju po uzoru na zemlje EU-a/EGP-a kako bi se poduprla provedba svrsishodnih sustava nadzora.

6.Financiranje i ulaganje u području globalnog zdravlja (19. vodeće načelo)

Budući da je mobilizacija domaćih resursa za zdravlje ključna, kako je prepoznato u Programu iz Lusake (vidjeti odjeljak 2.1.), financiranje je ključan stup strategije EU-a za globalno zdravlje za učinkovitu provedbu zdravstvenih inicijativa u cijelom svijetu. EU mobilizira financijska sredstva na globalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini kombinacijom namjenskih zdravstvenih programa, istraživačkih i inovacijskih inicijativa, instrumenata za razvojnu suradnju i mehanizama za odgovor na hitne situacije. Ta sredstva doprinose općem postizanju ciljeva EU-a u području globalnog zdravlja te širenju partnerstava i pozicioniranju EU-a kao važnog aktera u području globalnog zdravlja. Osim tradicionalnih izvora financiranja, EU sve više potiče inovativne mehanizme financiranja i angažman privatnog sektora kako bi povećao ulaganja u globalno zdravlje. Osim toga, aktivno promiče povezane i učinkovite pristupe te smanjenje i izbjegavanje udvostručavanja i fragmentacije financiranja globalnog zdravlja u skupinama G-7 i G-20.

6.1.Financiranje globalnog zdravlja putem više programa

Financijski doprinosi EU-a usmjeravaju se putem više instrumenata financiranja, od kojih se svaki odnosi na različite aspekte globalnih zdravstvenih problema:

·NDICI – Globalna Europa glavni je instrument za vanjsko djelovanje za treće zemlje kojim se financira jačanje zdravstvenih sustava i univerzalno zdravstveno osiguranje u partnerskim zemljama.

·Program „EU za zdravlje” doprinosi jačanju zdravstvenih sustava i pripravnosti na krize u EU-u i izvan njega.

·Program Obzor Europa podupire istraživanja i inovacije u području zdravlja.

·Instrument pretpristupne pomoći podupire reforme povezane sa zdravljem u zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama.

·Instrumentom za tehničku pomoć i razmjenu informacija osiguravaju se stručno znanje i izgradnja kapaciteta za upravljanje zdravljem i reforme politika.

·Humanitarnom pomoći osiguravaju se financijska sredstva za hitne zdravstvene intervencije i zdravstvene usluge u kriznim situacijama.

Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa (NDICI-GE)

Od ukupnog proračuna instrumenta NDICI-GE u iznosu od 79,5 milijardi EUR za razdoblje 2021. – 2027. Komisija je za potporu zdravstvenim inicijativama izdvojila 5,4 milijarde EUR službene razvojne pomoći. To financiranje uključuje mjere posebno usmjerene na zdravlje i komponente povezane sa zdravljem u širim sektorima, kao što su vlada i civilno društvo, vodoopskrba, sanitarni uvjeti i higijena, obrazovanje, poljoprivreda ili višesektorski pristupi, socijalna zaštita, energetika, poslovanje i odgovori na hitne situacije. Uključuje i 464 milijuna EUR dodijeljenih zajedničkom fondu za rezervacije EFOR+.

Financijska sredstva povezana sa zdravljem raspodjeljuju se na globalnoj (49 %), regionalnoj/višedržavnoj (23 %) i nacionalnoj razini (28 %). Korisnici na nacionalnoj razini u konačnici imaju koristi od globalnih i regionalnih mjera. Mjere na globalnoj razini prvenstveno se provode putem globalnih zdravstvenih inicijativa, mjere na regionalnoj razini uglavnom se provode u kontekstu regionalnih inicijativa Tima Europa i partnerstava EU-a i Afrike te EU-a i LAC-a, dok se mjere na razini zemalja poduzimaju u 42 zemlje, od kojih je 27 u Africi (vidjeti sliku 1).

Financijske obveze u okviru instrumenta NDICI-GE za zdravlje prvenstveno su usmjerene na kontrolu zaraznih bolesti (21 %), kontrolu bolesti COVID-19 (20 %), osnovnu zdravstvenu skrb (12 %), zdravstvenu politiku i administraciju (11 %) i osnovnu zdravstvenu infrastrukturu (11 %). Glavne kategorije partnera u provedbi uključuju inicijative za globalno zdravlje (29 %) i multilateralne agencije / agencije UN-a (20 %) 89 .

Program „EU za zdravlje”

Revizija višegodišnjeg financijskog okvira 2024. uključivala je preraspodjele unutar proračuna EU-a kako bi se smanjio njegov utjecaj na nacionalne proračune s obzirom na kontinuirani rad na fiskalnoj konsolidaciji, uključujući preraspodjelu 1 milijarde EUR iz programa „EU za zdravlje”. Stoga su određivanje prioriteta i pažljiva raspodjela prilagođenog proračuna postali još važniji kako bi se svaki euro usmjerio na postizanje najvećeg mogućeg učinka i potporu strateškim ciljevima Uredbe „EU za zdravlje”. Programom se i dalje intenzivno podržavaju međunarodne inicijative u području zdravlja i promiče strategija za globalno zdravlje. To uključuje globalno jačanje pripravnosti na pandemije, doprinos globalnoj otpornosti i povećanje kapaciteta međunarodnih partnera za sprečavanje zdravstvenih kriza.

Program doprinosi i jačanju zdravstvenih sustava i inicijativama za promicanje zdravlja te održavanju bliske suradnje s ključnim međunarodnim organizacijama, prvenstveno SZO-om. Osim toga, partnerstva s OECD-om, IOM-om, UNEP-om i IARC-om imaju ključnu ulogu u promicanju mjera u području globalnog zdravlja.

U okviru programa rada programa „EU za zdravlje” (2022. – 2024.) EU je osim za SZO izdvojio 39,84 milijuna EUR za druge međunarodne partnere. To uključuje 12,12 milijuna EUR za OECD, 2,5 milijuna EUR za IOM i 2 milijuna EUR za UNICEF, uglavnom za promicanje zdravlja i prevenciju bolesti.

Obzor Europa i EDCTP

Kako je navedeno u odjeljku 2.5., EU je dao doprinos od 910 milijuna EUR za razdoblje 2021. – 2031. zajedničkom poduzeću EDCTP3 za globalno zdravlje, trećoj inačici Partnerstva europskih zemalja i zemalja u razvoju u području kliničkih studija, koje je pokrenuto 2003.

Osim toga, u okviru glavnog programa rada Obzora Europa financirana su i 203 multinacionalna, višepartnerska istraživačka i inovacijska projekta u razdoblju 2021. – 2024., s ukupnim doprinosom EU-a od gotovo 1 milijarde EUR za suzbijanje učinaka uništavanja okoliša i klimatskih promjena na ljudsko zdravlje.

Instrument pretpristupne pomoći (IPA) i Instrument za tehničku pomoć i razmjenu informacija (TAIEX)

Instrument pretpristupne pomoći EU-a i Instrument za tehničku pomoć i razmjenu informacija isto imaju ključnu ulogu u podupiranju reformi povezanih sa zdravljem i izgradnji kapaciteta u zemljama kandidatkinjama i potencijalnim zemljama kandidatkinjama. U okviru IPA-e pruža se financijska pomoć za potporu usklađivanju tih zemalja sa standardima EU-a, a TAIEX nudi stručno znanje i osposobljavanje kao pomoć u izgradnji kapaciteta za upravljanje zdravljem i reforme politika. Za više pojedinosti vidjeti odjeljak 5.10.

Financiranje humanitarne pomoći

Komisija ima ključnu ulogu u olakšavanju pristupa uslugama stanovništvu pogođenom humanitarnim krizama. Osiguravanjem pristupa osnovnim uslugama kao što su hrana, prehrana, voda, zdravstvena skrb i utočište te financiranjem intervencija kojima se, među ostalim, poboljšava socijalna zaštita, rod i obrazovanje Komisija doprinosi pronalasku rješenja za gospodarske, socijalne i okolišne odrednice lošeg zdravlja, posebno za najranjivije osobe u više od 80 zemalja.

Od kraja 2022. do početka 2025. isplaćeno je 5,5 milijardi EUR humanitarne pomoći na temelju integriranog pristupa kojim se prepoznaje i uzima u obzir višesektorska priroda zdravlja. Taj iznos uključuje 745 milijuna EUR posebno namijenjenih pružanju zdravstvene skrbi u istom razdoblju i odgovoru na hitne situacije pomoću alata kao što je ReliefEU, kojim se osiguravaju financijska sredstva za hitne slučajeve i operativni kapaciteti (prijevoz, zalihe, stručno znanje itd.). Osim toga, za Mehanizam Unije za civilnu zaštitu, rescEU i Europska udružena sredstva za civilnu zaštitu u razdoblju 2021. – 2027. namijenjeno je 1,9 milijardi EUR.

6.2.Inovativni mehanizmi financiranja i angažman privatnog sektora

Europski fond za održivi razvoj plus (EFOR+) glavni je instrument financiranja za provedbu strategije Global Gateway i sastoji se od niza instrumenata podjele rizika s kapacitetom financiranja do 40 milijardi EUR, čime se može potaknuti dodatno financiranje u iznosu do 135 milijardi EUR. Ta jamstva provode se preko razvojnih financijskih institucija, a obuhvaćaju cijeli niz rizika, uključujući komercijalne i političke rizike te valutne devalvacije.

U zdravstvenom sektoru najrelevantniji je inovativni financijski mehanizam „Ubrzavanje ljudskog razvoja” (HDX) 90 , koji podupire fond EFOR+, a provodi EIB u partnerstvu sa Zakladom Gates. Tim se mehanizmom nastoji smanjiti rizik ulaganja u projekte koji promiču univerzalno zdravstveno osiguranje te tako ojačati zdravstvene sustave i poboljšati pristup zdravstvenim tehnologijama. U okviru inicijative mobilizirat će se do 750 milijuna EUR ulaganja u zdravstveni sektor 91 u obliku kredita poduzećima, poduzetničkih zajmova i jamstava obujma. Ta ulaganja podupire Zaklada Gates u iznosu od 250 milijuna EUR odgovarajućih bespovratnih sredstava i tehničke pomoći. Jamstvom se nastoje ukloniti tržišne prepreke i privući ulaganja privatnog sektora. Mehanizmom „Ubrzavanje ljudskog razvoja” nastoji se olakšati ulaganja u infrastrukturu i omogućiti bolje okruženje za zdravstvene sustave i povećanje proizvodnih kapaciteta za zdravstvene proizvode i tehnologije. Osmišljen je kako bi se poboljšale usluge i povećala sigurnost biofarmaceutskih lanaca opskrbe, potaknuo gospodarski rast i produktivnost te obuhvatio širok raspon potencijalnih intervencija, uključujući proizvodnju, istraživanje i razvoj te isporuku cjepiva, medicinskih proizvoda i uređaja, razvoj i širenje laboratorija i drugo.

Nadalje, Komisija redovito surađuje s privatnim sektorom u okviru foruma kao što je poslovna savjetodavna skupina za strategiju Global Gateway, međunarodnih događanja ili delegacija EU-a kako bi se bolje upoznala s financijskim i nefinancijskim potrebama, regulatornim i tržišnim ograničenjima, inovativnim rješenjima ili samo raspravljala o mogućem usklađivanju s ciljevima inicijative MAV+. Ti angažmani Komisiji pružaju informacije o tržištu koje zatim služe kao temelj za rasprave s afričkim i europskim partnerima kako bi se ostvario najveći mogući učinak podupiranih mjera.

EU se također zalaže da se financiranje zdravstva zadrži na vrhu globalnog političkog programa. U okviru Zajedničke radne skupine za financije i zdravlje skupine G-20 EU je radio na jačanju globalne zdravstvene strukture i odgovora na pandemije te promicao Fond za pandemije i njegove nadopune kako bi se osiguralo dugoročno financiranje za uklanjanje nedostataka u kapacitetima za sprečavanje pandemija i pripravnost u zemljama s niskim i srednjim dohotkom.

7.Praćenje i odgovornost (20. vodeće načelo)

Transparentnost i odgovornost ključni su za mjerenje napretka strategije EU-a za globalno zdravlje, a poštovanje tih načela dovodi do ispunjavanja obveza i postizanja značajnog učinka. Strukturiranim praćenjem i angažmanom EU nastoji pratiti kretanja, poticati suradnju i jačati svoje mjere u području globalnog zdravlja. U ovom su odjeljku navedene ključne inicijative za postizanje tih ciljeva.

7.1. Okvir za praćenje

Objavom strategije EU-a za globalno zdravlje Komisija se obvezala na procjenu napretka i osiguravanje odgovornosti za djelovanje EU-a u području globalnog zdravlja putem praćenja i procjene. Da bi se to postiglo, u strategiji je opisan razvoj okvira za praćenje napretka od 2020. nadalje.

Taj projekt 92 , koji se financira u okviru programa „EU za zdravlje”, pokrenut je u lipnju 2024. Cilj je studije procijeniti napredak i rezultate provedbe strategije za globalno zdravlje, a obuhvaća sva vodeća načela i omogućuje aktivnu provjeru napretka pomoću odabranih pokazatelja 93 .

Osmišljavanje okvira za praćenje podrazumijeva utvrđivanje onoga što treba pratiti, pokazatelja i odgovarajućih točaka usporedbe, procjenu postojećih podataka i sustava podataka, utvrđivanje izvora podataka i razvoj odgovarajućih alata za pretraživanje tih izvora podataka i njihovo prikupljanje radi daljnje analize. Osim toga, u okviru projekta razvit će se probni alat koji prikazuje odabrane pokazatelje i podatke te stoga pruža jasan i vizualan prikaz napretka u ostvarivanju ciljeva strategije.

7.2. Dijalog s dionicima

Predanost uspostavi pouzdanog mehanizma praćenja i odgovornosti uključuje i stalne dijaloge s različitim dionicima.

Učinkovita provedba strategije EU-a za globalno zdravlje oslanja se na suradnju s civilnim društvom i njegovo aktivno sudjelovanje u tom procesu. Taj pristup koji obuhvaća više dionika omogućuje da se u provedbi strategije uzmu u obzir različite perspektive.

Kako bi se olakšala ta suradnja, svake se godine organizira Forum o politikama u području globalnog zdravlja kao događanje na visokoj razini na kojem se okupljaju dionici kako bi raspravljali o gorućim pitanjima u području globalnog zdravlja, istražili politička rješenja i poticali partnerstva. Kao ključna sastavnica predanosti EU-a transparentnosti i odgovornosti, Forum služi kao platforma za strukturirani dijalog s dionicima na kojoj se raspravlja o provedbi strategije EU-a za globalno zdravlje. Posljednji je Forum održan 15. svibnja 2025.

Osim tog foruma, redovna je i suradnja s organizacijama civilnog društva. Na primjer, 2024. održana su dva posebna sastanka na kojima se detaljno raspravljalo o regionalnim inicijativama Tima Europa u području zdravlja i o financiranju potreba u području globalnog zdravlja u okviru sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira.

Nadalje, službe Komisije i ESVD održavaju redovite razmjene s državama članicama EU-a o strategiji za globalno zdravlje i pitanjima koja doprinose provedbi strategije. Te se razmjene odvijaju putem različitih kanala, uključujući Vijeće, inicijative Tima Europa u području zdravlja, neformalnu stručnu skupinu za globalno zdravlje u okviru razvojne suradnje i Zajedničku akciju za učinak na globalno zdravlje. O strategiji je raspravljao i Odbor za razvoj Europskog parlamenta (DEVE).

8.Daljnji koraci

Komisija ostaje nepokolebljivo predana provedbi strategije EU-a za globalno zdravlje i postizanju njezinih ciljeva. Službe Komisije i ESVD nastavit će jačati partnerstva, mobilizirati resurse i poboljšavati koordinaciju i suradnju među institucijama EU-a, državama članicama i međunarodnim partnerima na nacionalnoj, regionalnoj i multilateralnoj razini. U tom pogledu EU ponovno potvrđuje svoju nepokolebljivu potporu SZO-u kao neizostavnom temelju multilateralnog zdravstvenog sustava. Zajedno sa svojim državama članicama EU i dalje najviše financijski doprinosi SZO-u i predano se zalaže za njegovu otpornost i učinkovitost u suočavanju s izazovima u području globalnog zdravlja. Osim toga, EU se zalaže i za transparentno izvješćivanje o napretku u okviru preispitivanja u sredini programskog razdoblja i završne evaluacije provedbe strategije. U tijeku je nekoliko inicijativa za pospješivanje provedbe strategije za globalno zdravlje.

U mandatu Komisije u razdoblju 2024. – 2029. proširit će se strategija Global Gateway, uključujući zdravlje kao jedno od pet ključnih područja partnerstva. Ta je strategija osmišljena je kako bi se do 2027. mobilizirala javna i privatna ulaganja u iznosu do 300 milijardi EUR u obliku kombinacije bespovratnih sredstava, povlaštenih zajmova i jamstava za smanjenje rizika ulaganja. Ona je i kvalitativna ponuda koja promiče visoke društvene, okolišne i financijske standarde te podupire demokraciju, vladavinu pravu i ljudska prava.

Kao odgovor na nedavne krize EU je 2025. pokrenuo ambicioznu strategiju za Uniju pripravnosti, u kojoj se uzima u obzir Niinistöovo izvješće, u skladu s pristupom koji obuhvaća sve opasnosti, sve razine vlasti i cijelo društvo. Strategijom je obuhvaćena zdravstvena sigurnost, od sprečavanja, nadzora i brzog otkrivanja prijetnji zdravlju do sigurnijih lanaca opskrbe sirovinama. Poticanje civilno-vojne suradnje sastavni je dio strategije, a svi ti elementi zajedno promiču kulturu otpornosti i koordinacije.

Komisija će predstaviti novu strategiju za potporu medicinskim protumjerama za borbu protiv prijetnji javnom zdravlju, uključujući kemijske, biološke, radiološke i nuklearne prijetnje. To će biti prvi rezultat strategije za Uniju pripravnosti i ponovno će potvrditi da je EU predvodnik u području globalnog zdravlja i da se zalaže za suradnju s partnerima na globalnoj razini u borbi protiv sadašnjih i budućih prijetnji zdravlju. Strategija za medicinske protumjere predviđena je kao okvir za koordinirano djelovanje na razini EU-a i s globalnim partnerima kako bi se poduprli razvoj i dostupnost medicinskih protumjera pomoću alata kao što su zajednička nabava, stvaranje zaliha i inovativno financiranje, u skladu s vodećim načelima strategije za globalno zdravlje, kao što su poticanje globalnih zdravstvenih istraživanja i poboljšanje pravednog pristupa osnovnim zdravstvenim tehnologijama i lijekovima, uključujući medicinske protumjere. Općenito, strategijom će se nastojati jačati pripravnost na razini EU-a za prijetnje zdravstvenoj sigurnosti, poboljšati zaštita građana i konsolidirati globalna suradnja u području medicinskih protumjera, a sve to doprinijet će poboljšanju globalne zdravstvene sigurnosti.

Komisija će izraditi Unijin plan prevencije, pripravnosti i odgovora na zdravstvene krize čiji je cilj promicanje učinkovitog i koordiniranog odgovora na ozbiljne prekogranične prijetnje zdravlju na razini EU-a i dopuna nacionalnih planova prevencije, pripravnosti i odgovora. Taj se plan osmišljava u suradnji s državama članicama i relevantnim agencijama EU-a. Uključivat će odredbe o zajedničkim mehanizmima za upravljanje, kapacitete i resurse, a posebno o pravodobnoj suradnji među relevantnim dionicima. Predviđa se i rasprava o zajedničkim mehanizmima za sigurnu razmjenu informacija, epidemiološki nadzor i praćenje, rano upozoravanje i procjenu rizika, obavješćivanje o rizicima i kriznim situacijama, višesektorsku suradnju, ključne medicinske protumjere te istraživanja i inovacije u izvanrednim stanjima. Nadalje, plan će sadržavati elemente prekogranične međuregionalne pripravnosti za potporu usklađenim i višesektorskim prekograničnim mjerama za javno zdravlje. Plan Unije utvrdit će se u skladu s okvirom SZO-a za izvanredna stanja iz Međunarodnih zdravstvenih propisa (iz 2005., kako su izmijenjeni) te će stoga biti u skladu s međunarodnim odredbama o upravljanju, kapacitetima i resursima za prevenciju, pripravnost i odgovor na ozbiljne prekogranične prijetnje zdravlju. Iako je Unijin plan prvenstveno namijenjen nacionalnim nadležnim tijelima u zemljama EU-a/EGP-a, može koristiti i zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama.

Iznimno je važno i ublažiti globalnu nestabilnost jer slabi zdravstveni sustavi mogu pogoršati krize u svijetu. Komisija jača suradnju humanitarnih, razvojnih i mirovnih aktera kako bi se pružio dosljedan i komplementaran odgovor. EU-ov integrirani pristup nestabilnosti očekuje se 2025. kako bi se hitna pomoć bolje povezala s dugoročnim rješenjima. Naposljetku, očekuje se da će se partnerstvo između ECDC-a i Afričkog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti formalizirati 2025. potpisivanjem memoranduma o razumijevanju.

9.Zaključak

Zajednički rad EU-a u području globalnog zdravlja ponovno je aktualan zbog pandemije. Prve dvije godine provedbe strategije EU-a za globalno zdravlje pokazuju da povezane mjere unatoč izazovima općenito dobro napreduju, ali i da je, naravno, potrebno učiniti još mnogo toga.

Mjere EU-a za provedbu strategije morat će se i dalje provoditi u složenim geopolitičkim kontekstima i pod strogim fiskalnim ograničenjima. Međutim, provedba strategije EU-a za globalno zdravlje prilika je za održavanje zamaha i zajedničko ostvarivanje daljnjeg napretka.

Pristupi Tima Europa i „zdravlje u svim politikama”, koji se temelje na zajedničkim doprinosima institucija EU-a i država članica EU-a u svim sektorima, i dalje će biti ključni kako bi EU ponovno potvrdio svoju odgovornost, pojačao svoje vodstvo i potaknuo partnerstva u interesu postizanja najvišeg mogućeg zdravstvenog standarda. Ovo izvješće rezultat je zajedničkog rada brojnih službi, što odražava predanost EU-a jedinstvenom i međusektorskom pristupu globalnom zdravlju.

Komisija i visoka predstavnica / potpredsjednica i dalje su čvrsto predane suradnji sa svim dionicima na provedbi strategije EU-a za globalno zdravlje. Zajedno možemo trajno utjecati na globalno zdravlje kako bismo svijet učinili zdravijim i pravednijim za sve.

(1)

Europska komisija, Strategija EU-a za globalno zdravlje .

(2)

Vijeće Europske unije, Strategija EU-a za globalno zdravlje: zaključci Vijeća .

(3)

Europska komisija, Europska strategija za Uniju pripravnosti .

(4)

Europska komisija, Kompas konkurentnosti za EU .

(5)

Draghi, M., Budućnost europske konkurentnosti .

(6)

Niinistö, S., Sigurniji zajedno: jačanje europske civilne i vojne spremnosti i pripravnosti .

(7)

GU CLIMA, GU CNCT, GU EAC, GU ECHO, ECDC, ESVD, EMA, GU EMPL, GU ENEST, GU ENV, Služba za instrumente vanjske politike, GU GROW, GU HERA, GU HOME, GU INTPA, GU MENA, GU SG, GU RTD, GU SANTE, GU TRADE.

(8)

G-7, Priopćenje ministara zdravstva zemalja skupine G-7 , točka 13., Ancona, 10. – 11. listopada 2024.

(9)

Cilj održivog razvoja br. 3: osigurati zdravlje svima i promicati dobrobit u svakoj životnoj dobi. Cilj 3.4. posebno je usmjeren na smanjenje prerane smrtnosti od nezaraznih bolesti za trećinu do 2030., što se treba postići prevencijom, liječenjem i promicanjem mentalnog zdravlja i dobrobiti.

(10)

G-7, Priopćenje ministara zdravstva zemalja skupine G-7 , točka 38., Ancona, 10. – 11. listopada 2024.

(11)

G-20, Izjava ministara zdravstva zemalja skupine G-20 i Izjava ministara zdravstva o klimatskim promjenama , Rio de Janeiro, 2024.

(12)

Europska komisija, Zdravije zajedno – inicijativa EU-a za nezarazne bolesti .

(13)

U okviru zajedničkog djelovanja JACARDI državama članicama pomaže se smanjiti teret oboljenja od kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa, a u okviru zajedničkog djelovanja PreventNCD pomaže im se u razvoju i provedbi politika o nezaraznim bolestima i odrednicama zdravlja.

(14)

Europska komisija, Na sastanku na vrhu o prehrani za rast u Parizu Tim Europa obećao je 6,5 milijardi EUR za borbu protiv globalne pothranjenosti .

(15)

Komisija je u lipnju 2023. donijela Komunikaciju o sveobuhvatnom pristupu mentalnom zdravlju koja obuhvaća 20 vodećih inicijativa. Utvrdila je mogućnosti financiranja u iznosu od 1,23 milijarde EUR iz raznih programa potpore EU-a.

(16)

Svjetska zdravstvena organizacija, Partnering with the European Union (EU) to tackle mental health challenges .

(17)

Europski program za razmjene, umrežavanje i vještine u području mentalnog zdravlja .

(18)

Europska komisija, Portal najbolje prakse EU-a za javno zdravlje .

(19)

Unicef, The European Commission and UNICEF announce a new partnership to improve health outcomes for children .

(20)

Europska komisija, Zdravlje – Europska civilna zaštita i europske operacije humanitarne pomoći .

(21)

Mreža za inovacije u području mentalnog zdravlja, Izgradnja boljeg prije: povećanje kapaciteta za mentalno zdravlje i pripravnost za psihosocijalnu podršku .

(22)

G-7, Priopćenje ministara zdravstva zemalja skupine G-7 , točka 39., Ancona, 10. – 11. listopada 2024.

(23)

Europska komisija, Europski plan za borbu protiv raka .

(24)

Europska komisija, Revizija europskog plana za borbu protiv raka .

(25)

Europska komisija, Zajedničko priopćenje za medije – pokretanje radne skupine EU-a i SAD-a za zdravlje .

(26)

Europska komisija, Probir i dijagnoza raka te skrb za oboljele .

(27)

Europska komisija, Europski registar nejednakosti u području raka .

(28)

Europska komisija, Europski informacijski sustav o raku .

(29)

Europska mreža registara za rak .

(30)

Europska komisija, EU i afrički partneri pokrenuli su vodeću inicijativu za unapređenje spolnog i reproduktivnog zdravlja i prava .

(31)

Belgija, Češka, Danska, Finska, Francuska, Irska, Luksemburg, Nizozemska, Njemačka i Švedska.

(32)

Istočnoafrička zajednica, Zapadnoafrička zdravstvena organizacija Gospodarske zajednice zapadnoafričkih država (ECOWAS) i Južnoafrička razvojna zajednica (SADC).

(33)

Unitaid, Joint UNFPA-Unitaid venture backed by major EU funding aims to eliminate the leading cause of mothers dying in childbirth in Africa .

(34)

Vijeće Europske unije, Popis vodećih projekata strategije Global Gateway za 2025.

(35)

Europska komisija, Spolno i reproduktivno zdravlje i prava: EU najavio donaciju dodatnih 45 milijuna EUR Partnerstvu za opskrbu UNFPA-e .

(36)

Fond Ujedinjenih naroda za stanovništvo, UNFPA Supplies Partnership .

(37)

Europska komisija, Europska unija i Zaklada Billa i Melinde Gates udružili su se kako bi poboljšali pristup kontracepciji i zdravstvenoj skrbi za žene u zemljama s niskim i srednjim dohotkom .

(38)

Europska komisija, 2. izvješće o praćenju i izgledima za postizanje nulte stope onečišćenja .

(39)

Europska agencija za okoliš, Europska procjena klimatskih rizika .

(40)

Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija Upravljanje klimatskim rizicima – zaštita ljudi i blagostanja. Dostupno na: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX%3A52024DC0091 .

(41)

G-20, Izjava ministara zdravstva zemalja skupine G-20 o klimatskim promjenama , Rio de Janeiro, 2024.

(42)

Ujedinjeni narodi, The 2030 agenda for sustainable development .

(43)

Europska komisija, Obzor Europa .

(44)

Europska komisija (2024.), Istraživačke perspektive o učincima klimatskih promjena na zdravlje – izvješće o konferenciji na visokoj razini .

(45)

G-7, Priopćenje ministara zdravstva zemalja skupine G-7 , točke 5., 12. i 23., Ancona, 10. – 11. listopada 2024.

(46)

Luksemburg, Irska, Ujedinjena Kraljevina, Francuska, Japan, a od 2021. Belgija, Kanada i Njemačka.

(47)

Belgija, Češka, Njemačka, Finska, Francuska, Irska, Italija, Nizozemska, Portugal i Švedska.

(48)

Svjetska zdravstvena organizacija, Partnering with the EU to strengthen health information systems, data governance and interoperability in Europe .

(49)

Europska komisija, Reforma zakonodavstva EU-a o farmaceutskim proizvodima .

(50)

U Prilogu 5. predlošku sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava navodi se da „pri provedbi operacija humanitarne pomoći korisnici moraju osigurati usklađenost sa standardima kvalitete za medicinske potrepštine, proizvode i hranu koje je utvrdilo tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva”.

(51)

Europska komisija, Odredbe o opskrbi medicinskim potrepštinama i hranom koje se primjenjuju na aktivnosti koje se financiraju u okviru certifikata EU-a o humanitarnom partnerstvu za razdoblje 2021. – 2027.

(52)

G-7, Priopćenje ministara zdravstva zemalja skupine G-7 , točka 23., Ancona, 10. – 11. listopada 2024. G-20, Izjava ministara zdravstva zemalja skupine G-20 , Rio de Janeiro, 2024.

(53)

Izvješće o vještinama koje se temelje na mogućnostima i industrijskim vještinama te razvoju strukovnog obrazovanja i osposobljavanja za farmaceutski sektor u Ruandi – jačanje partnerstva Afrike i EU-a u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te zdravlja u okviru paketa ulaganja Afrika-Europa u okviru strategije Global Gateway (kolovoz 2023.) konkretan je primjer onoga što može ponuditi inicijativa Tima Europa za strukovno osposobljavanje koje se temelji na mogućnostima. U njemu se istražuju konkretne mogućnosti zapošljavanja i potrebe za vještinama u ruandskom farmaceutskom sektoru i usklađenim sektorima (prerada hrane i poljoprivrednih proizvoda, proizvodnja elektroničke robe, logistika i industrija lanaca opskrbe) te se daju preporuke za sustav strukovnog obrazovanja i osposobljavanja kako bi se osiguralo odgovarajuće osposobljavanje zdravstvenih radnika i pomoćnog osoblja koje im omogućuje profesionalni razvoj.

(54)

EDCTP .

(55)

Uredba (EU) 2022/2371 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. studenoga 2022. o ozbiljnim prekograničnim prijetnjama zdravlju i o stavljanju izvan snage Odluke br. 1082/2013/EU. Dostupno na: https://eur-lex.europa.eu/eli/reg/2022/2371/oj/hrv .

(56)

Uredba Vijeća (EU) 2022/2372 od 24. listopada 2022. o okviru mjera za osiguravanje opskrbe medicinskim protumjerama relevantnim za krizne situacije u slučaju izvanrednog stanja u području javnog zdravlja na razini Unije. Dostupno na: https://eur-lex.europa.eu/eli/reg/2022/2372/oj/hrv .

(57)

Stanje u travnju 2025.

(58)

Vijeće Europske unije, Odluka Vijeća o odobravanju otvaranja pregovora s Kraljevinom Norveškom, Islandom i Kneževinom Lihtenštajnom o jednom ili više sporazuma o hitnim zdravstvenim mjerama u području medicinskih protumjera.

(59)

Europska komisija, Prijedlog uredbe o utvrđivanju okvira za jačanje dostupnosti i sigurnosti opskrbe kritičnim lijekovima i dostupnosti i pristupačnosti lijekova od zajedničkog interesa te o izmjeni Uredbe (EU) 2024/795 .

(60)

Programi osposobljavanja u području epidemiologije i mreže intervencija u javnom zdravstvu, program osposobljavanja za Sredozemlje i Crno more u području intervencijske epidemiologije (MediPIET) .

(61)

Belgija, Njemačka, Francuska, Italija, Luksemburg, Portugal i Rumunjska.

(62)

Europska komisija, Austrija, Njemačka, Danska, Španjolska, Francuska, Italija i Nizozemska.

(63)

G-7, Priopćenje ministara zdravstva zemalja skupine G-7 , točka 13., Ancona, 10. – 11. listopada 2024.

(64)

Burundi, Demokratska Republika Kongo, Džibuti, Etiopija, Kenija, Ruanda, Uganda, Somalija, Južni Sudan i Sudan.

(65)

G-7, Priopćenje ministara zdravstva zemalja skupine G-7 , točke 60. i 61., Ancona, 10. – 11. listopada 2024. G-20, Izjava ministara zdravstva zemalja skupine G-20 , Rio de Janeiro, 2024.

(66)

G-20, Izjava ministara zdravstva zemalja skupine G-20 , Rio de Janeiro, 2024.

(67)

One Health Secure .

(68)

Europska komisija, Tim Europa i afrički partneri pokreću četiri inicijative .

(69)

Europska komisija, Belgija, Danska, Francuska, Njemačka, Španjolska i ECDC.

(70)

Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti, Partnerstvo Afričkog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti i ECDC-a .

(71)

Svjetska organizacija za zdravlje životinja, Protecting wildlife, protecting ourselves. An outlook on the EBO-SURSY Project .

(72)

Svjetska organizacija za zdravlje životinja, WOAH launches ZOOSURSY, a new disease surveillance project funded by the European Union .

(73)

Na primjer, u Izvješću Vijeća WTO-a za trgovinu robom i njegovih pomoćnih tijela o odgovoru WTO-a na pandemiju bolesti COVID-19 i pripravnosti za buduće pandemije. Dostupno na: https://docs.wto.org/dol2fe/Pages/SS/directdoc.aspx?filename=q:/G/L/1521.pdf&Open=True .

(74)

Svjetska trgovinska organizacija, Abu Dhabi, Ministarska izjava, 2. ožujka 2024., WT/MIN(24)/DEC.

(75)

Zajednička izjava Vijeća i predstavnika vlada država članica koji se sastaju u Vijeću, Europskog parlamenta i Europske komisije (2017/C 210/01). Dostupno na: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=celex%3A42017Y0630%2801%29 .

(76)

Zajednička komunikacija Europskom parlamentu i Vijeću, Akcijski plan EU-a za rodnu ravnopravnost (GAP) III – ambiciozan plan za rodnu ravnopravnost i jačanje položaja žena u okviru vanjskog djelovanja EU-a. Dostupno na: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?qid=1668001772585&uri=CELEX%3A52020JC0017 .

(77)

Europska komisija, Unija jednakosti – Strategija o pravima osoba s invaliditetom za razdoblje 2021. – 2030.

(78)

Europska komisija, EU donosi prvi akcijski plan za mlade u okviru vanjskog djelovanja .

(79)

JA GHI – zajedničko europsko djelovanje kako bi se maksimalno povećao učinak strategije EU-a za globalno zdravlje .

(80)

Radni paketi: 1. koordinacija – pod vodstvom Francuske (Ministarstvo rada, zdravstva i solidarnosti); 2. komunikacija i širenje – pod vodstvom Poljske (Nacionalni zdravstveni fond); 3. evaluacija i procjena učinka – pod vodstvom Njemačke (Institut Robert Koch) i Norveške (norveška Uprava za zdravstvo); 4. održivost i integracija u nacionalne politike – pod vodstvom Francuske (Ministarstvo rada, zdravlja i solidarnosti); 5. mapiranje ključnih mjera i financiranja EU-a i njegovih država članica u području globalnog zdravlja i povezanih stalnih koordinacijskih mehanizama – pod vodstvom Latvije (Klinička sveučilišna bolnica Pauls Stradins); 6. razmjena informacija i prikupljenih podataka između EU-a i država članica u kontaktnim točkama koje se bave globalnim zdravljem – pod vodstvom Češke (Ministarstvo zdravstva) i Nizozemske (Ministarstvo zdravstva, socijalne skrbi i sporta); 7. jačanje vanjske komunikacije EU-a o njegovu djelovanju u području globalnog zdravlja – pod vodstvom Italije (Istituto Superiore di Sanitá) i Grčke (Nacionalno i kapodistrijsko sveučilište u Ateni); 8. Forum za prijedloge o boljoj koordinaciji na razini EU-a – pod vodstvom Njemačke (Institut Robert Koch), Finske (Ministarstvo socijalne skrbi i zdravlja) i Švedske (Švedska agencija za javno zdravlje).

(81)

G-7, Priopćenje ministara zdravstva zemalja skupine G-7 , točka 10., Ancona, 10. – 11. listopada 2024.

(82)

G-20, Izjava ministara zdravstva zemalja skupine G-20 i Izjava ministara zdravstva o klimatskim promjenama , Rio de Janeiro, 2024.

(83)

Članovi su Kanada (tajništvo), Europska komisija, Francuska, Njemačka, Italija, Japan, Meksiko, Ujedinjena Kraljevina i Sjedinjene Američke Države.

(84)

Ovim se nazivom ne dovode u pitanje stajališta o statusu te je on u skladu s RVSUN-om 1244/1999 i

mišljenjem Međunarodnog suda o proglašenju neovisnosti Kosova.

(85)

Komisija je u srpnju 2022. potpisala sporazum o pridruživanju Ukrajine programu „EU za zdravlje”. U veljači 2023. potpisala je sporazum o pridruživanju Moldove programu „EU za zdravlje”. U siječnju 2024. potpisala je sporazum o pridruživanju Crne Gore programu „EU za zdravlje”, a u srpnju 2024. sporazum o pridruživanju Bosne i Hercegovine programu „EU za zdravlje”. Sporazumi se primjenjuju retroaktivno od 1. siječnja 2022., 1. siječnja 2023. i 1. siječnja 2024.

(86)

Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija.

(87)

Direktiva Vijeća 2001/55/EZ od 20. srpnja 2001. o minimalnim standardima za dodjelu privremene zaštite u slučaju masovnog priljeva raseljenih osoba te o mjerama za promicanje uravnoteženih napora država članica pri prihvatu i snošenju posljedica prihvata tih osoba. Dostupno na: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:32001L0055 .

(88)

Europska komisija, Političke smjernice za razdoblje 2024. – 2029.

(89)

Oznake prema DAC-u korištene za analizu: 12110, 12181, 12182, 12191, 12196, 12220, 12230, 12250, 12261, 12262, 12263, 12264, 12281, 12310, 12320, 12330, 12340, 12350, 12382, 13010, 13020, 13030, 13040, 13081, 13096, 32168, 72011.

(90)

Europska komisija, Ubrzavanje ljudskog razvoja .

(91)

Europska komisija, Global Gateway: EU pojačao potporu globalnom zdravlju, pravednom pristupu zdravstvenim proizvodima i lokalnoj proizvodnji .

(92)

Ovaj je projekt dio Okvirnog sporazuma SANTE/2021/OP/0002 s proračunom od 616 120 EUR.

(93)

Izradili su je Technopolis, Ecorys, EUPHA i empirica.

Aktivnosti	Uz potporu	Status
GLOBALNA RAZINA
1. Uspostava koordinacijskog sustava s državama članicama EU-a kako bi se osiguralo odlučno stajalište i vodstvo EU-a u području globalnog zdravlja u okviru pristupa Tima Europa	„EU za zdravlje”	U tijeku
2. Proširenje postojeće Europske mreže za nadzor antimikrobne otpornosti u integrirani nadzorni mehanizam koji obuhvaća sve patogene. Uz potporu iz programa „EU za zdravlje”.	„EU za zdravlje”	Opseg prilagođen kako bi se potaknuo napredak u smjeru integriranog nadzora antimikrobne otpornosti u okviru pristupa „Jedno zdravlje” putem zajedničke akcije za borbu protiv antimikrobne otpornosti i infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi 1
3. Iskorištavanje potencijala zdravstvenih podataka iz cijelog svijeta	„EU za zdravlje”	U tijeku
4. Poticanje uzajamno korisnih aranžmana za mobilnost s partnerima, među ostalim podupiranjem partnerskih zemalja u osposobljavanju, zapošljavanju, raspoređivanju i zadržavanju zdravstvenih radnika te osiguravanjem njihova profesionalnog razvoja obrazovanjem i programima strukovnog osposobljavanja za pomoćno osoblje	NDICI – Globalna Europa, „EU za zdravlje”	U tijeku
5. Praćenje, nadzor i evaluacija provedbe strategije EU-a za globalno zdravlje, objavljivanje izvješća u načelu svake dvije godine, podupiranje kontinuiranog dijaloga i uključivanje ključnih dionika	„EU za zdravlje”	U tijeku
6. Podupiranje Partnerstva za opskrbu proizvodima za reproduktivno zdravlje u okviru Fonda Ujedinjenih naroda za stanovništvo, čime se pomaže u rješavanju problema neispunjenih potreba u području planiranja obitelji te smrtnosti trudnica i rodilja koja se može spriječiti	NDICI – Globalna Europa	U tijeku
7. Podupiranje Globalnog fonda za borbu protiv AIDS-a, tuberkuloze i malarije te jačanje zdravstvenih sustava	NDICI – Globalna Europa	U tijeku
8. Podupiranje Partnerstva za univerzalno zdravstveno osiguranje, kojim upravlja SZO, kako bi se unaprijedilo univerzalno zdravstveno osiguranje i ojačali zdravstveni sustavi u partnerskim zemljama	NDICI – Globalna Europa, Instrument za hitnu potporu	U tijeku
9. Podupiranje Saveza za cjepiva Gavi kako bi se osigurala šira primjena cjepiva protiv dječjih bolesti, a sve više i kako bi se zaštitilo zdravlje odraslih (na primjer primjenom cjepiva protiv humanog papilomavirusa)	NDICI – Globalna Europa	U tijeku
10. Podupiranje Fonda za pandemije	NDICI – Globalna Europa	U tijeku
11. Podupiranje uvođenja cjepiva protiv bolesti COVID-19 u odabranim zemljama s najmanjom procijepljenošću	NDICI – Globalna Europa, Instrument za hitnu potporu	U tijeku
12. Podupiranje istraživanja i razvoja cjepiva protiv novih zaraznih bolesti, među ostalim putem Koalicije za inovacije u području pripravnosti za epidemije (CEPI)	Obzor Europa	U tijeku
REGIONALNA RAZINA
13. Inicijativa Tima Europa za proizvodnju i pristup cjepivima, lijekovima i zdravstvenim tehnologijama u Africi radi jačanja farmaceutskih sustava i, u suradnji sa zdravstvenom industrijom, regionalnih proizvodnih kapaciteta	NDICI – Globalna Europa i drugi instrumenti	Pokrenuto i u tijeku
14. Inicijativa Tima Europa za poboljšanje spolnog i reproduktivnog zdravlja i prava u supsaharskoj Africi, posebno među adolescenticama i mladim ženama	NDICI – Globalna Europa	Pokrenuto i u tijeku
15. Inicijativa Tima Europa za održivu zdravstvenu sigurnost primjenom pristupa „Jedno zdravlje” u Africi kako bi se ojačali sustavi i kapaciteti za održivu i na riziku utemeljenu prevenciju, pripravnost i odgovor na prijetnje zaraznih bolesti i antimikrobnu otpornost	NDICI – Globalna Europa	Pokrenuto i u tijeku
16. Inicijativa Tima Europa za kapacitete javnog zdravlja u Africi pružanjem potpore ustanovama javnog zdravstva u Africi, na nacionalnoj i regionalnoj razini te putem partnerstava između ustanova javnog zdravstva u Afričkoj uniji i EU-u	NDICI – Globalna Europa	Pokrenuto i u tijeku
17. Inicijativa Tima Europa za digitalno zdravstvo, usmjerena na jačanje zdravstvenih sustava i univerzalno zdravstveno osiguranje kao potporu snažnim i digitaliziranim zdravstvenim sustavima u Africi	NDICI – Globalna Europa	Pokrenuto i u tijeku
18. Podupiranje Zajedničkog poduzeća za globalno zdravlje EDCTP3 u okviru pristupa Tima Europa i Tima Afrika u poticanju novih rješenja za smanjenje tereta zaraznih bolesti u supsaharskoj Africi, među ostalim rješavanjem problema sve veće prijetnje antimikrobne otpornosti te zaraznih bolesti povezanih s klimatskom krizom	Obzor Europa	U tijeku
19. Partnerstvo EU-a, Latinske Amerike i Kariba za proizvodnju cjepiva, lijekova i zdravstvenih tehnologija te jačanje zdravstvenih sustava	NDICI – Globalna Europa	U tijeku
BILATERALNA RAZINA
20.Podupiranje i jačanje zdravstvenih sustava u partnerskim zemljama kako bi se poboljšao pravedan pristup osnovnoj skrbi.	NDICI – Globalna Europa	U tijeku