EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 26.2.2025.

COM(2025) 74 final

IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

Napredak u pogledu konkurentnosti tehnologija čiste energije

IZVJEŠĆE O NAPRETKU U POGLEDU KONKURENTNOSTI TEHNOLOGIJA ČISTE ENERGIJE ZA 2025.

Sadržaj

Sažetak    

1.    Uvod    

2.    Ocjena konkurentnosti sektora čiste energije u EU-u    

2.1.    Globalni gospodarski kontekst i konkurentnost sektora tehnologija s nultom neto stopom emisija u EU-u    

2.1.1.    Kretanja cijena i troškova energije    

2.1.2.    Potpora tehnologijama s nultom neto stopom emisija na globalnim tržištima    

2.2.    Vrijednosni lanci tehnologija s nultom neto stopom emisija u EU-u: prilike i izazovi u području čiste industrije    

2.2.1.    Proizvodni lanci opskrbe    

2.2.2.    Dekarbonizacija energetski intenzivnih industrija    

2.2.3.    Ljudski kapital i vještine    

2.3.    Inovacijsko okruženje u sektoru čiste energije    

2.3.1.    Kretanja u području istraživanja i inovacija    

2.3.2.    Kretanja ulaganja rizičnog kapitala    

3.    Ocjena konkurentnosti EU-a u području tehnologija s nultom neto stopom emisija    

3.1.    Solarni fotonaponski sustavi    

3.2.    Solarna toplinska energija    

3.3.    Energija vjetra na kopnu i moru    

3.4.    Energija oceana    

3.5.    Skladištenje baterija i energije    

3.6.    Tehnologije dizalica topline    

3.7.    Geotermalna energija    

3.8.    Tehnologije vodika: elektrolizatori i gorivne ćelije    

3.9.    Tehnologije održivog bioplina i biometana    

3.10.    Tehnologije hvatanja i skladištenja ugljika (CCS tehnologije)    

3.11.    Tehnologije elektroenergetske mreže: električni vodovi i transformatori    

3.12.    Tehnologije za energiju nuklearne fisije    

3.13.    Hidroenergija    

3.14.    Održiva alternativna goriva    

3.15.    Tehnologije oporabe viška topline u industriji    

4.    Zaključci    

Sažetak

Izvješće o napretku u pogledu konkurentnosti tehnologija čiste energije za 2025. daje pregled kretanja i izazova u području tehnologija s nultom neto stopom emisija i njihovoj proizvodnji u EU-u. U prvom se dijelu bavi horizontalnom komponentom konkurentnosti sektora čiste energije u EU-u, nakon čega slijedi analiza po sektorima za 15 tehnologija. Izvješće se nadovezuje na Draghijevo izvješće i Kompas konkurentnosti te se njime podupire provedba Akta o industriji s nultom neto stopom emisija jer obuhvaća praćenje tog akta. Doneseno je zajedno s planom za čistu industriju i akcijskim planom za priuštivu energiju te podupire obje te inicijative pružanjem uvida u tehnologije koje su potrebne za dekarbonizaciju industrije EU-a, uz istodobno jačanje njezine konkurentnosti i smanjenje troškova energije.

Konkurentnost sektora čiste energije u EU-u

Zahvaljujući niskim operativnim troškovima tehnologije čiste energije i dalje su vrlo troškovno konkurentne u EU-u. U usporedbi s povećanjem od 45 % 2023. i 41 % 2022., udio električne energije u EU-u proizvedene iz obnovljivih izvora 2024. dosegnuo je rekordnu razinu od 48 %.

Iako se stopa uvođenja tehnologija čiste energije dinamično povećava, industrija EU-a s nultom neto stopom emisija suočava se sa zahtjevnim poslovnim okruženjem i jakom konkurencijom. Kako je naglašeno u Draghijevu izvješću, EU kao predvodnik u inovacijama u području čistih tehnologijamora iskoristiti gospodarske mogućnosti koje donosi uvođenje tih tehnologija na globalnoj razini. Istodobno, industrijske politike i nova ograničenja uvoza, primjerice u SAD-u i Kini, sve više utječu na poslovno okruženje, trgovinske odnose i odluke o ulaganjima.

EU ima diversificiranu industriju proizvodnje tehnologija s nultom neto stopom emisija, ali teško održava udio na globalnom tržištu jer Kina dominira u proizvodnji u najvažnijim sektorima. U području tehnologija s nultom neto stopom emisija EU i dalje ovisi o određenim tehnološkim komponentama ili ključnim sirovinama u lancu opskrbe, što otežava njegovu opću gospodarsku otpornost i stratešku autonomiju. To je povezano s problemima s kojima se EU suočava u energetski intenzivnim industrijama, koje opskrbljuju proizvođače tehnologija s nultom neto stopom emisija metalima i kemijskim proizvodima.

Tehnologije čiste energije omogućuju otvaranje visokokvalitetnih radnih mjesta, ali i dalje postoje izazovi kao što su dostupnost kvalificiranih radnika i starenje radne snage. Zaposlenost je 2023. nastavila rasti i u EU-u je u području energije iz obnovljivih izvora bilo 1,8 milijuna radnih mjesta. Otprilike trećina radnih mjesta u širem sektoru čiste energije odnosi se na proizvodnju tehnologija s nultom neto stopom emisija, što potvrđuje društvenu i gospodarsku važnost tih lanaca vrijednosti.

EU je i dalje u dobrom položaju u području istraživanja tehnologija čiste energije, ali se posljednjih godina suočava s jakom globalnom konkurencijom, zbog koje gubi konkurentsku prednost u području inovacija. Najnoviji podaci pokazuju da je polovina država članica izvjestiteljica 2023. povećala potrošnju za istraživanje i inovacije u području tehnologija energije. Ako se utvrdi da je to djelomično izvješće reprezentativno, to bi značilo da se potpora za prioritete u području istraživanja i inovacija u području energetske unije povećala za 9 %. Općenito, EU je globalni predvodnik u javnoj potrošnji za istraživanje i inovacije u području tehnologija čiste energije. Međutim, privatna ulaganja u istraživanje i inovacije, kojima se i dalje osigurava više od tri četvrtine financijskih sredstava za istraživanje i inovacije za tehnologije čiste energije u velikim gospodarstvima, i dalje su znatno veća u velikim azijskim gospodarstvima. Kako je istaknuto u Draghijevu izvješću i prepoznato u Kompasu konkurentnosti, potrebni su dodatni napori kako bi EU ostao jedan od predvodnika u istraživanju i inovacijama u području čistih tehnologija i poboljšao svoje slabije rezultate u uvođenju inovacija na tržište.

Pristup rizičnom kapitalu i dalje je glavni problem pri pokretanju i širenju poduzeća iz EU-a u sektoru tehnologija čiste energije. Početni podaci za 2024. upućuju na to da je zahtjevno makroekonomsko okruženje pridonijelo znatnom smanjenju ulaganja rizičnog kapitala u tehnologije čiste energije u EU-u, za 34 % u odnosu na 2023. Taj je pad povezan sa smanjenjem aktivnosti koje uključuju rizični kapital te s manjim brojem velikih ulaganja u usporedbi s 2023., kad su sklopljeni veliki ugovori za postrojenja za proizvodnju baterija i čelika proizvedenog uporabom vodika. Ti su ugovori imali važnu ulogu u povećanju ulaganja rizičnog kapitala u taj sektor u EU-u na 9,2 milijarde EUR 2023. (+ 20 % u odnosu na 2022.). S druge strane, privremeni podaci pokazuju da je 2024. udio EU-a u globalnim ulaganjima rizičnog kapitala u tehnologije čiste energije ostao relativno stabilan. EU je 2023., s udjelom od 28 %, bio na drugom mjestu u svijetu, iza SAD-a (30 %) i ispred Kine (24 %)..

Konkurentnost EU-a u području tehnologija s nultom neto stopom emisija

EU je 2024. bio na drugom mjestu, iza Kine, po novougrađenom kapacitetu solarnih fotonaponskih sustava. Proizvođači iz EU-a posluju u vrlo zahtjevnom okruženju i teško se natječu na globalnoj razini. EU uvelike ovisi o uvozu fotonaponskih sustava iz Kine, u kojoj se nalazi više od 90 % svjetskih proizvodnih postrojenja. S druge strane, EU i dalje ima važnu ulogu u istraživanju i inovacijama u području posebnih primjena fotonaponskih sustava.

EU i dalje ima znatan proizvodni kapacitet za solarne toplinske tehnologije. Solarna toplinska tehnologija razvijena je tehnologija, ali ni 2023. i 2024. nije uspjela držati korak s drugim rješenjima koja se temelje na energiji iz obnovljivih izvora. Iako se tržište solarne toplinske energije smanjilo 2023., u segmentu topline iz industrijskih procesa zabilježen je obećavajući, utrostručeni rast na globalnoj razini u odnosu na prethodnu godinu.

EU je i dalje vrlo konkurentan u području tehnologije energije vjetra. Međutim, akteri iz EU-a pod sve su većim pritiskom, osobito zbog toga što kineska poduzeća nude sve konkurentnije proizvode po nižim cijenama. Približno 13 % globalnih proizvodnih kapaciteta za sastavljanje lopatica i kućišta te otprilike 22 % za proizvodnju stupova 2024. bilo je u EU-u. Poduzeća iz EU-a imala su 2023. tržišni udio od približno 90 % na europskom i 23 % na svjetskom tržištu, što je smanjenje za otprilike 7 % u odnosu na 2022.

Interes za tehnologije energije oceana i njihovo financiranje dosegnuli su 2024. dosad nezabilježenu razinu. U Europi je 2024. ugrađeno otprilike 1230 kW novih kapaciteta za energiju oceana. Međutim, Kina prednjači u pogledu broja izuma visoke vrijednosti u tom sektoru i ispred je EU-a. Potrebne su daljnje mjere za povećanje gospodarske održivosti energije oceana i uvođenje inovativne tehnologije energije oceana na tržište.

Proizvođači baterija iz EU-a suočavaju se s velikim preprekama u nastojanju da povećaju proizvodne kapacitete i tržišni udio. Kina je predvodnik u tehnologiji baterija te je 2024. pustila u rad više od 85 % globalnih proizvodnih kapaciteta, a slijede EU s otprilike 7 % i SAD s otprilike 5 %. Proizvođači iz EU-a uvelike ovise o kineskim katodama i anodama. Ako se ostvare najavljeni projekti, EU će biti na dobrom putu da postigne proizvodne ciljeve za 2030., uz udio od 10 % (1510 GWh) u predviđenim globalnim operativnim kapacitetima za proizvodnju baterija za 2030. Promatrači predviđaju da će ponuda baterijskih ćelija biti prekomjerna u nadolazećim godinama, što će vjerojatno dovesti do snažne globalne konkurencije.

Proizvođači dizalica topline iz EU-a globalni su predvodnici u području visokokvalitetnih inovativnih rješenja za uporabu u kućanstvu i industrijskih dizalica topline. Razvoj kapaciteta za završno sastavljanje u EU-u napreduje u toj mjeri da će potrebe EU-a za uvođenjem takvih rješenja do 2030. biti zadovoljene. Međutim, industrija EU-a i dalje uvelike ovisi o uvozu određenih komponenata, kao što su kompresori. Iako se deficit trgovinske bilance EU-a u lancu opskrbe smanjio za trećinu 2023., prodaja dizalica topline u EU-u smanjila se 2023. za 7,2 % nakon desetljetnog rasta. Takvo se kretanje dodatno pogoršalo 2024., kad se prodaja u Europi smanjila za 31 %. Zbog toga je potrebno uložiti napore kako bi u tom sektoru ponovno došlo do zamaha.

Poduzeća iz EU-a imaju važnu ulogu u ugradnji i završnom sastavljanju tehnologija geotermalne energije koje se primjenjuju u EU-u. Međutim, na globalnom tržištu ključnih komponenata prevladavaju poduzeća izvan EU-a. Otklanjanje poteškoća u tom sektoru, kao što je dostupnost podataka o podzemlju, može pomoći industriji EU-a.

Europska poduzeća i dalje imaju važnu ulogu u proizvodnji elektrolizatora te se procjenjuje da je 2024. njihov udio u globalnim proizvodnim kapacitetima iznosio otprilike trećinu do četvrtinu. Iako u EU-u dinamično rastu kapaciteti za elektrolizu vodika, i dalje postoje izazovi u razvoju sektora vodika velikih razmjera, čime bi se osigurala dostupnost velikih količina troškovno konkurentnog vodika. Nadalje, EU zaostaje u proizvodnji gorivnih ćelija.

U EU-u se nalaze vodeća svjetska poduzeća za proizvodnju bioplina i biometana te za proizvodnju komponenata. Europa ima razvijenu industriju bioplina i biometana, uglavnom za proizvodnju električne energije, s rastućim tržištima toplinske energije i prijevoza. Gotovo 50 % proizvodnje nalazi se u Europi, a samo Njemačka zadovoljava 20 % globalne potražnje.

EU je u dobrom položaju kad je riječ o sektoru tehnologija hvatanja CO2, ali zaostaje za SAD-om i Kanadom u prijevozu i skladištenju CO2. Broj projekata hvatanja i skladištenja ugljika brzo raste i na globalnoj razini i u Europi. Mjere EU-a za osiguravanje predvidljivosti za ulagače i povećanje vidljivosti potražnje za skladišnim prostorima i njihove ponude imaju ključnu ulogu u tom pogledu.

Više poduzeća u EU-u dugogodišnji su tržišni i tehnološki predvodnici u području električnih vodova i u području transformatora. Očekuje se da će se europska poduzeća kratkoročno do srednjoročno suočavati sa sve većim pritiskom međunarodnih konkurenata. Proizvodnja mrežne opreme uvelike ovisi o pristupu sirovinama kao što su bakar, aluminij i elektročelik s orijentiranim kristalima te su proizvođači iz EU-a ovisni o uvozu.

Kad je riječ o nuklearnoj energiji, u EU-u i dalje aktivno djeluje jedan dobavljač reaktora, koji je na početku 2024. imao udio od 5,3 % na globalnom tržištu reaktora u izgradnji. Budući da nuklearne elektrane u EU-u i njihova radna snaga stare, potrebno je uložiti napore u prilagodbu. Europski industrijski savez za male modularne reaktore osnovan je 2024. radi lakšeg uvođenja malih modularnih reaktora i potpore konkurentnosti ekosustava EU-a u području te nove tehnologije.

Iako je industrija hidroenergije u EU-u i dalje predvodnik na globalnoj razini, posljednjih je godina izgubila tržišni udio u proizvedenim turbinama i drugim dijelovima. Trgovinski suficit EU-a znatno se smanjio, s 466 milijuna EUR 2015., kad je bio najviši, na 213 milijuna EUR 2023. Održavanje snažne proizvodne industrije komponenata u EU-u zahtijeva nova ulaganja na domaćem tržištu. Postoji i neiskorišteni potencijal za širenje reverzibilnih hidroelektrana, čime bi se pridonijelo fleksibilnosti mreže.

EU je jedan od predvodnika u području inovacija na novom tržištu održivih alternativnih goriva za zračni i pomorski prijevoz. Proizvodni kapacitet i dalje je ograničen i potrebno ga je povećati uz istodobno smanjenje cijena takvih goriva.

Višak energije iz industrijskih procesa u EU-u mogao bi se pretvoriti u 150 TWh električne energije na godišnjoj razini primjenom organskog Rankineova ciklusa u elektranama. Proizvođači iz EU-a jedni su od predvodnika na globalnom tržištu, ali postoje prepreke za povećanu primjenu u EU-u, kao što su duga razdoblja otplate ulaganja.

1.Uvod

Tehnologije čiste energije najvažniji su čimbenici za postizanje klimatske neutralnosti EU-a do 2050. te za jačanje sigurnosti opskrbe energijom u EU-u i povećanje njegove konkurentnosti. Posljednjih desetljeća EU je imao središnju ulogu u uvođenju čistih tehnologija, kao što su solarna energija i energija vjetra. Udio obnovljivih izvora energije u kombinaciji izvora električne energije u EU-u iznosio je 2024. 48 %. To ukazuje na sve veću konkurentnost i gospodarsku važnost tehnologija čiste energije u usporedbi s fosilnim izvorima energije. Kako bi ostvarila ciljeve smanjenja emisija stakleničkih plinova do i nakon 2030., Europa će morati nastaviti s takvim djelovanjem i pojačati napore.

Industrija EU-a ima i sve veću konkurenciju u području tehnologija s nultom neto stopom emisija. Druga velika gospodarstva, kao što su kinesko i američko, povećavaju svoje proizvodne kapacitete i sve više preuzimaju vodeći položaj i proizvodnju tehnologija koje su razvijene u EU-u.

Konkurentnost je postala glavna tema politike EU-a, među ostalim i u pogledu tehnologija s nultom stopom emisija. Europsko vijeće u svojim je zaključcima iz travnja 2024. pozvalo EU da postane konkurentniji 1 . Novi Kompas konkurentnosti donosi niz mjera za jačanje konkurentnosti EU-a u nadolazećim godinama na temelju nalaza godišnjeg izvješća o jedinstvenom tržištu i konkurentnosti i dubinske analize iz Draghijeva izvješća 2 . U Draghijevu izvješću naglašavaju se gospodarske mogućnosti čistih tehnologija za EU kao predvodnika u inovacijama u području tih tehnologija 3 . U njemu se navode glavne prepreke konkurentnosti EU-a i poziva na usklađenu i ciljanu strategiju, uzimajući u obzir razlike među industrijama. I u Draghijevu i u Lettinu izvješću ističe se važnost istodobnog jačanja jedinstvenog tržišta za energiju i povezanih infrastruktura radi ostvarivanja potencijala EU-a u području energije iz obnovljivih izvora i omogućivanja sigurne i priuštive energije za njegove industrije 4 .

Proizvodnja današnjih i budućih tehnologija s nultom neto stopom emisija u Europi od ključne je važnosti za podupiranje strateške autonomije EU-a, osiguravanje njegovih industrijskih temelja i održavanje njegova inovacijskog potencijala. Plan za čistu industriju novi je plan za blagostanje i konkurentnost EU-a 5 . Komisija će planom za čistu industriju poboljšati pristup industrije EU-a financiranju, tokovima materijala i kvalificiranoj radnoj snazi te istodobno uspostaviti nova vodeća tržišta i povećati otpornost lanaca vrijednosti. Pritom će poduzeti i nove mjere za pojednostavnjenje i time rasteretiti poduzeća. Time će se utrti put stvaranju konkurentnijih industrija i otvaranju kvalitetnih radnih mjesta, s posebnim naglaskom na čistim i strateškim tehnologijama.

Pristup priuštivoj energiji ključan je čimbenik konkurentnosti EU-a i glavni cilj novog akcijskog plana za priuštivu energiju 6 . Taj akcijski plan dopunjuje plan za čistu industriju predlaganjem mjera za smanjenje troškova energije za industriju, poduzeća i kućanstva i ubrzavanje potrebnih strukturnih reformi. Njegov je glavni cilj ubrzati prelazak na priuštivu i čistu energiju iz domaćih izvora na temelju tehnologija obuhvaćenih ovim izvješćem. Njime se nastoji dovršiti energetsku uniju i omogućiti potpuno integrirano unutarnje energetsko tržište s potrebnim fizičkim međupovezivanjem.

Ovo izvješće sadržava opažanja na temelju praćenja i mišljenja u pogledu konkurentnosti tehnologija čiste energije i proizvođača takvih tehnologija u Europi koji su utemeljeni na dokazima. Stupanjem na snagu Akta o industriji s nultom neto stopom emisija 2024. dodatno je ojačana uloga ovog izvješća jer je utvrđeno kao glavni alat za praćenje napretka EU-a u ostvarivanju ciljeva proizvodnje iz tog akta. Tim aktom EU nastoji ojačati domaće proizvodne kapacitete za ključne čiste tehnologije te povećati konkurentnost i otpornost industrije. Cilj je smanjiti ovisnost o vanjskim akterima stvaranjem proizvodnog kapaciteta za najmanje 40 % godišnjih potreba EU-a za uvođenjem tehnologija koje su nužne za postizanje klimatskih i energetskih ciljeva za 2030. te za postizanje udjela od 15 % svjetske proizvodnje do 2040. 7  

Dio I. izvješća daje opći uvid u ključna pitanja u pogledu konkurentnosti čitavog sektora tehnologija s nultom neto stopom emisija u EU-u te obuhvaća aspekte kao što su troškovi energije, proizvodnja, dekarbonizacija industrije, vještine, kretanja ulaganja, istraživanje i inovacije te globalni kontekst. U dijelu II. izvješća opisuje se trenutačno stanje konkurentnosti industrije EU-a u području 15 tehnologija s nultom neto stopom emisija te se ističu prednosti i nedostaci u povezanim lancima vrijednosti.

Ovo je peto izdanje izvješća o napretku u pogledu konkurentnosti, koje se objavljuje od 2020. u skladu s člankom 35. stavkom 1. točkom (m) Uredbe o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime. Temelji se na podacima Opservatorija za tehnologiju čiste energije (CETO) 8 .

2.Ocjena konkurentnosti sektora čiste energije u EU-u 

2.1.Globalni gospodarski kontekst i konkurentnost sektora tehnologija s nultom neto stopom emisija u EU-u

2.1.1.Kretanja cijena i troškova energije

Stanje na energetskom tržištu u EU-u poboljšalo se 2023. i 2024. Cijene energije bile su znatno niže nego 2022., ali su ostale iznad razina prije krize te su bile znatno više nego u konkurentskim regijama. U kombinaciji s manjom potrošnjom, veća diversifikacija uvoza plina i veći kapaciteti za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora pridonijeli su smanjenju veleprodajnih cijena plina i električne energije.

Veleprodajne cijene plina 2024. bile su niže nego 2023. i znatno niže od cijena u prvim mjesecima nakon invazije Rusije na Ukrajinu 2022. Međutim, i dalje su bile više nego prije krize. Prosječna cijena veleprodajnog plina 2024. stabilizirala se na 34 EUR/MWh. Iako su se cijene u prvoj polovini godine smanjile na razine od približno 30 EUR/MWh, do kraja 2024. stalno su rasle i kretale se u rasponu od 35 do 45 EUR/MWh, da bi se početkom 2025. ponovno povećale.

Kad je riječ o električnoj energiji, 2024. su se održali pozitivni tržišni temelji, što je dovelo do nižih veleprodajnih cijena električne energije. Niže cijene plina, smanjena potražnja i veća proizvodnja energije iz obnovljivih izvora i nuklearne energije pridonijeli su snižavanju veleprodajnih cijena električne energije na svim tržištima EU-a. Europska referentna vrijednost za električnu energiju iznosila je 2023. 95 EUR/MWh, 57 % manje nego 2022. U prva tri tromjesečja 2024. prosječna cijena je pala na 70 EUR/MWh, ali je u posljednjem tromjesečju došlo do rasta cijena. Prosječna cijena 2024. iznosila je 76 EUR/MWh. Potrošnja električne energije u EU-u blago je porasla 2024.(+ 2 %), uz neznatan oporavak industrijske potražnje. 

Zbog energetske krize znatna povećanja veleprodajnih cijena električne energije prenesena su na krajnje potrošače, u nekim slučajevima s vremenskim odmakom. Zbog toga je 2022. i djelomično 2023. došlo do rasta maloprodajne cijene električne energije za kućanstva 9 . U skladu s mjerama EU-a države članice uspostavile su privremene mjere za ublažavanje učinka visokih cijena na potrošače. Međutim, visoke cijene ostale su problem, osobito za ranjive potrošače. Kretanja maloprodajnih cijena za kućanstva 2024. pokazuju da su se cijene u cijelom EU-u blago smanjile ili da su i dalje bile na razini cijena iz 2023.

U usporedbi s istim razdobljem 2023., cijene električne energije za industrijske korisnike znatno su se smanjile u prvoj polovini 2024. Smanjenje se kretalo u rasponu od 13 % do 27 % (bez poreza) i u rasponu od 6 % do 27 % (uključujući poreze za koje se ne može ostvariti povrat) 10 u različitim skupinama potrošnje, što je dodatno potaknulo silazni trend koji je započeo 2023. Međutim, industrija EU-a trenutačno se suočava s cijenama električne energije koje su otprilike dvaput više nego u SAD-u ili Kini, a koje su 2024. u prosjeku iznosile 0,16 EUR po kWh. 11

Udio obnovljivih izvora energije u kombinaciji izvora električne energije u EU-u povećao se 2024. na novu rekordnu razinu od 48 % (u usporedbi s 45 % 2023. i 41 % 2022. 12 ), dok se udio fosilnih goriva znatno smanjio, s 28 % 2023. na 24 %. Solarne elektrane i odobalne vjetroelektrane proizvodile su znatno više energije 2024.: proizvodnja energije vjetra na moru povećala se za 17 % (+ 9 TWh), a solarne energije za 19 % (+ 37 TWh). Proizvodnja hidroenergije povećala se za 7 % (+ 22 TWh), proizvodnja energije vjetra na kopnu ostala je na približno istoj razini (– 1 TWh), dok se proizvodnja nuklearne energije tijekom istog razdoblja povećala za 5 % (+ 29 TWh) 13 . S druge strane, elektrifikacija se nije ubrzala te je udio električne energije u kombinaciji izvora energije ostao stabilan, na otprilike 20 % od 2000. 14

Na slici 1. prikazan je pregled ukupnih srednjih troškova proizvodnje energije u EU-u 15 , procijenjenih za 2023. na temelju posebnih obilježja elektroenergetskih sustava u svakoj državi članici. Troškovi ulaganja, operativni troškovi i troškovi održavanja povećali su se 2023. zbog inflacije, većih troškova materijala i povećanih troškova rada. Visoka inflacija i visoke kamatne stope snažno su 2023. utjecale na odluke nositelja projekata i proizvođača o ulaganjima ili na odgađanje takvih odluka.

Slika 1: Pregled ukupnih srednjih troškova proizvodnje energije za pojedina tehnološka postrojenja za 2023. Debele plave linije označavaju medijan, a svjetloplave trake prikazuju raspon od ± 25 % u cijelom EU-u, ističući razlike među državama članicama.

Izvor: simulacija modela METIS Zajedničkog istraživačkog centra 16

Unatoč tim rastućim troškovima, proizvodne tehnologije s niskim varijabilnim troškovima (uključujući operativne troškove, npr. troškove održavanja i goriva), kao što su obnovljivi izvori energije, primjerice energija vjetra na kopnu i solarna energija, i dalje su troškovno konkurentnije od proizvodnih tehnologija s visokim varijabilnim troškovima, kao što su fosilni izvori energije, primjerice plin i ugljen, na koje utječu troškovi goriva. Općenito, obnovljivi izvori energije i dalje su vrlo troškovno konkurentni u EU-u.

Omjer između godišnjeg obujma proizvodnje tehnologije i njezina instaliranog kapaciteta jedan je od čimbenika koji utječe na ukupne srednje troškove proizvodnje određene energije. Što se tehnologija rjeđe primjenjuje, to su veći njezini ukupni srednji troškovi proizvodnje energije. Zbog toga konvencionalne tehnologije kao što su lignit, plinske turbine otvorenog ciklusa i ugljen, čija se proizvodnja u nekim državama članicama smanjila, imaju veći raspon vrijednosti ukupnih srednjih troškova proizvodnje energije. Za razliku od toga, raspon vrijednosti ukupnih srednjih troškova proizvodnje energije za tehnologiju kao što je kombinirani ciklus za prirodni plin i dalje je vrlo ograničen zbog visoke stope uporabe elektrana s kombiniranim ciklusom za prirodni plin u većini država članica.

Obnovljivi izvori energije i dalje su troškovno najkonkurentnije tehnologije, dok je kombinirani ciklus za prirodni plin, s obzirom na troškove, postao najkonkurentnija toplinska tehnologija. Takvo se kretanje djelomično može objasniti velikim padom cijena prirodnog plina u usporedbi s prethodnom godinom. Osim toga, iako se 2022. u znatnoj mjeri prelazilo na drugo gorivo, s plina na ugljen i obratno, zbog fluktuacije cijena, 2023. veći je naglasak bio na učincima viših fiksnih troškova u svim tehnologijama.

Ukupni srednji troškovi proizvodnje energije za razne proizvodne tehnologije u Europi znatno su se promijenili tijekom proteklog desetljeća zbog nekoliko ključnih čimbenika. Tehnološki napredak doveo je do povećanja učinkovitosti i kapaciteta, osobito u području solarnih fotonaponskih sustava i energije vjetra, te posljedično do znatnog smanjenja troškova. Ekonomije razmjera, posebno one s većim projektima i masovnom proizvodnjom, dodatno su smanjile troškove za obnovljive izvore energije. Potpora u okviru politika, uključujući subvencije, porezne poticaje i određivanje cijena ugljika, potaknula je uvođenje čišćih izvora energije uz istodobno povećanje troškova povezanih s fosilnim gorivima kao što su ugljen i prirodni plin. Poboljšanjem lanaca opskrbe i proizvodnih procesa povećala su ukupna konkurentnost tehnologija za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Ti su kombinirani utjecaji promijenili energetsko okruženje, zbog čega su obnovljivi izvori energije postali troškovno učinkovitiji te se smanjila ovisnost o tradicionalnim izvorima energije.

U Draghijevu izvješću istaknuto je da je energija glavni pokretač konkurentnosti EU-a te je predložena kombinacija mjera za otklanjanje uzroka visokih cijena energije u EU-u kako bi krajnji korisnici imali koristi od dekarbonizacije 17 . Energija ima glavnu ulogu u novom planu za čistu industriju, a u akcijskom planu za priuštivu energiju Komisija predlaže konkretne mjere za smanjenje troškova energije za kućanstva i industriju.

2.1.2.Potpora tehnologijama s nultom neto stopom emisija na globalnim tržištima

Nova geopolitička dinamika i razdoblje obilježeno i visokim kamatnim stopama i inflacijom promijenili su poslovno okruženje za tehnologije s nultom neto stopom emisija tijekom posljednjih godina. Očekuje se da će se svjetsko tržište glavnih tehnologija s nultom neto stopom emisija pogodnih za masovnu proizvodnju utrostručiti do 2035. te godišnje vrijediti otprilike 1,9 bilijuna EUR 18 . U utrci za razvojem proizvodnje koja će zadovoljiti očekivanu potražnju i dalje je najvažnije da industrija EU-a bude konkurentna i sposobna za opskrbu tehnologijama za energetsku tranziciju u Europi i svijetu. S druge strane, nesigurnost predstavlja izazov za dugoročna ulaganja, uključujući ulaganja u proizvodna postrojenja. Odluke koje se donose i provode u ovom trenutku bit će presudne za mogućnost natjecanja EU-a i njegovih industrija za tržišne udjele do i nakon 2030. Kašnjenja u izgradnji proizvodnih kapaciteta s nultom neto stopom emisija mogla bi utjecati na konkurentnost EU-a u sljedećim desetljećima. Iako će se ubrzanom elektrifikacijom smanjiti ovisnost o uvozu fosilnih goriva, morat će se uspostaviti otporni lanci vrijednosti za tehnologije s nultom neto stopom emisija, kao što su energija vjetra ili baterije, kako ne bi došlo do novih ovisnosti 19 .

Industrijske politike za povećanje proizvodnje tehnologija čiste energije uvedene su u cijelom svijetu kao odgovor na nedavne krize i kao strategije za potporu poduzećima u energetskoj tranziciji, među ostalim u zemljama kao što su Kanada, Kina, Indija, Japan, Južna Koreja i SAD. Donošenjem Zakona o smanjenju inflacije SAD je ponudio bespovratna sredstva za potporu ugradnji naprednih tehnologija i porezne olakšice za ulaganja u postrojenja za proizvodnju opreme za čistu energiju (s procijenjenim ukupnim iznosom od 461 milijardu EUR 20 , od čega je 60 % namijenjeno za energetski sektor). Istodobno je Kina zadobila prevlast u proizvodnji mnogih tehnologija s nultom neto stopom emisija te je predvodnik u podupiranju čistih tehnologija zahvaljujući gospodarstvu usmjerenom na ulaganja 21 . Kad je riječ o sektoru solarne energije, više od 90 % proizvodnih postrojenja nalazi se u Kini 22 .

Osim toga, ograničenja uvoza u SAD-u i drugim zemljama povećavaju pritisak na proizvođače iz EU-a na njihovim domaćim tržištima. Usto, povećanje proizvodnih kapaciteta na globalnoj razini, za koje se trenutačno očekuje da će za određene tehnologije premašiti kapacitete za uvođenje, može dovesti do prekomjernog kapaciteta. Takav bi razvoj mogao ozbiljno naštetiti segmentima proizvodnje u EU-u, uključujući tehnologije s nultom neto stopom emisija. Prognoze za 2025. upućuju na to da će i dalje biti prekomjernih kapaciteta u glavnim tehnologijama čiste energije na globalnoj razini, posebno za cijeli lanac vrijednosti baterija i solarne energije, te za kućišta za vjetroturbine 23 .

Procjene pokazuju da su ukupne kineske subvencije od tri do devet puta veće od onih u drugim zemljama OECD-a, kao što su SAD ili Njemačka 24 . EU je zaključio antisubvencijski ispitni postupak o uvozu električnih vozila na baterije iz Kine te je uveo kompenzacijske pristojbe na takav uvoz 25 . Kako bi se procijenili opseg i područje primjene subvencija te usklađenost s međunarodnim trgovinskim pravilima, potrebno je razmotriti daljnje kanale državne potpore. EU će surađivati i s međunarodnim trgovinskim partnerima te tražiti pomoć međunarodnih institucija kao što su Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) i Međunarodna agencija za energiju (IEA) u praćenju situacije.

Uspjeh globalne energetske tranzicije ovisit će i o dijeljenju gospodarskih prilika i dobitaka u lancu vrijednosti. Globalna partnerstva i jednaki uvjeti bit će ključni za postizanje otpornosti i strateške autonomije EU-a u tom pogledu. Inicijativom Global Gateway koju EU trenutačno provodi promiču se ulaganja u treće zemlje u područjima koja su od najveće važnosti za EU te za njegovu zelenu i digitalnu tranziciju. Inicijativom Global Gateway nastoje se mobilizirati ulaganja u iznosu do 300 milijardi EUR 26 . Pregovori te sklapanje i provedba ambicioznih trgovinskih sporazuma pridonijet će širenju pristupa tržištu i poticanju gospodarske otpornosti 27 . Osim toga, partnerstva za čistu trgovinu i ulaganja mogu dopuniti trgovinske sporazume i poduprijeti mjere za dekarbonizaciju u EU-u i inozemstvu, u skladu s poslovnim interesima EU-a i njegovih trgovinskih partnera u sektoru čiste energije.

Ubrzavanje dekarbonizacije i prelaska na čistu energiju u EU-u okosnica je europskog zelenog plana i naknadnih mjera politike, uključujući paket „Spremni za 55 %” i industrijski plan u okviru zelenog plana. EU ima pouzdan okvir za poticanje tehnologija s nultom neto stopom emisija zahvaljujući kombiniranju potpore za istraživanje i inovacije, gospodarskih poticaja kao što je određivanje cijena ugljika u EU sustavu trgovanja emisijama (ETS EU-a) i regulatornih instrumenata kao što su Direktiva o obnovljivoj energiji i Akt o industriji s nultom neto stopom emisija. U okviru Mehanizma za oporavak i otpornost osigurana su proračunska sredstva u iznosu od 650 milijardi EUR za potporu reformama i ulaganjima koje provode države članice, od čega je najmanje 37 % namijenjeno za zelene mjere u nacionalnim planovima za oporavak i otpornost. Osim toga, u okviru fondova kohezijske politike EU-a, odnosno Europskog fonda za regionalni razvoj, Kohezijskog fonda, Fonda za pravednu tranziciju i programa Interreg, osigurana su ulaganja u zelene mjere u iznosu od gotovo 120 milijardi EUR (pri čemu ukupni trošak ulaganja iznosi više od 166 milijardi EUR). To znači da je prosječni doprinos tih fondova mjerama u području klime 40 %, što znatno premašuje minimalne regulatorne obveze 28 . Nadalje, plan REPowerEU imao je važnu ulogu u brzom smanjenju ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima i ubrzavanju zelene tranzicije.

EU je uspostavio Platformu za strateške tehnologije za Europu (STEP) radi potpore europskoj industriji i poticanja ulaganja u ključne tehnologije u Europi, uključujući tehnologije čiste energije. STEP kroz kombinaciju financijskih poticaja i mjera za olakšavanje financiranja projekata potiče financiranje ključnih tehnologija u okviru postojećih programa i fondova EU-a, uključujući fondove kohezijske politike, program InvestEU, program Obzor Europa, Europski fond za obranu, Inovacijski fond za sustav EU-a za trgovanje emisijama i Mehanizam za oporavak i otpornost. Nadalje, do 2024. u okviru klastera 5 programa Obzor Europa „Klima, energija i mobilnost” osigurano je više od 3 milijarde EUR za potporu istraživanju i inovacijama u području tehnologija čiste energije.

2.2.Vrijednosni lanci tehnologija s nultom neto stopom emisija u EU-u: prilike i izazovi u području čiste industrije

2.2.1.Proizvodni lanci opskrbe 

EU posljednjih godina radi na povećanju proizvodnih kapaciteta za tehnologije s nultom neto stopom emisija kako bi smanjio strateške ovisnosti i povećao otpornost te istodobno pridonio svojim klimatskim i energetskim ciljevima.

Iako ulaže veće napore, suočava se s poteškoćama zbog globalnih konkurenata. Unatoč prednostima EU-a u aspektima kao što su istraživanje i inovacije, kvalificirana radna snaga i regulatorni standardi, posljednjih se godina pogoršava njegov položaj u proizvodnji tehnologija s nultom neto stopom emisija. EU održava snažnu proizvodnu osnovu u području određenih tehnologija s nultom neto stopom emisija kao što su energija vjetra i elektrolizatori, dok drugi dijelovi svijeta zadobivaju sve veću prevlast u vrijednosnim lancima kao što su solarni fotonaponski sustavi i baterije. Problem nije samo u ovisnosti o pojedinim tehnologijama s nultom neto stopom emisija, nego i u posebnim tehnološkim komponentama u lancu opskrbe. Na primjer, EU ima dobar položaj u proizvodnji te je i dalje glavni proizvođač hidroničkih dizalica topline, ali Kina isporučuje većinu četverosmjernih ventila i kompresora 29 . Nadalje, EU i dalje uvelike ovisi o nizu kritičnih sirovina koje su ključne za proizvodnju niza tehnologija s nultom neto stopom emisija.

Globalna ulaganja u proizvodnju čistih tehnologija brzo su rasla do 2023. Ulaganja su 2024. iznosila 129 milijardi EUR, slično razini iz 2023. (133 milijarde EUR) 30 . Prema podacima Međunarodne agencije za energiju kombinirani udio EU-a i SAD-a u globalnim ulaganjima u proizvodnju čistih tehnologija 2023. povećao se na 16 % (s 11 % 2022.) 31 . Međutim, Kina i dalje uvelike predvodi u ulaganjima u proizvodnju. Procjenjuje se da je 2024. udio Kine u globalnim ulaganjima u lanac opskrbe čistim tehnologijama bio 81 % 32 .

Na strukturnoj razini, troškovi proizvodnje u EU-u i SAD-u i dalje su viši nego u Kini. Troškovi proizvodnje solarnih fotonaponskih modula u Kini niži su za od 35 % do 65 % u usporedbi s EU-om i SAD-om 33 . Troškovi komponenata vjetroturbina na kopnu u Kini iznose otprilike 355 EUR/kW, a u EU-u i SAD-u od 448 EUR/kW do 485 EUR/kW 34 . Troškovi završnog sastavljanja dizalica topline u EU-u i SAD-u otprilike su dvostruko viši nego u Kini 35 .

Tim razlikama u troškovima pridonosi više čimbenika, kao što su visoka cijena energije, poremećaji u lancu opskrbe, inflacija valute, povećane kamatne stope, intenzivno tržišno natjecanje, razni programi subvencija i neizvjesna buduća potražnja. Nedavna analiza Međunarodne agencije za energiju pokazuje da je Kina i dalje najisplativija lokacija za kapitalna ulaganja u proizvodna postrojenja, pri čemu su troškovi u EU-u i SAD-u po jedinici proizvodnog kapaciteta viši za od 70 % do 195 % 36 . Iako se suočava sa znatnim poteškoćama u jačanju proizvodnje, EU je jedno od ključnih tržišta za razvoj i uvođenje tehnologija s nultom neto stopom emisija pa i dalje ima velik potencijal za iskorištavanje gospodarskih mogućnosti koje pruža globalna energetska tranzicija.

Proizvodnja s nultom neto stopom emisija raširena je u mnogim regijama EU-a, pri čemu se svaka od njih specijalizirala za različitu vrstu proizvodnje. Iako se udio EU-a u globalnoj proizvodnji solarnih fotonaponskih sustava posljednjih godina smanjuje, Njemačka, Italija, Španjolska, Francuska i Austrija i dalje imaju proizvodne pogone. Kad je riječ o energiji vjetra, iako je proizvodnja komponenata raširena u cijelom EU-u, glavni proizvođači turbina koncentrirani su u Danskoj i Njemačkoj, uz važne proizvodne kapacitete za stupove u Španjolskoj. U EU- se razvija proizvodnja baterija, i to u Poljskoj, Njemačkoj, Mađarskoj, Francuskoj, Švedskoj i drugim državama članicama. Kad je riječ o vodiku, više od polovine proizvodnje elektrolizatora u EU-u koncentrirano je u Njemačkoj, a dodatni kapaciteti nalaze se u Danskoj, Španjolskoj, Portugalu, Italiji i Francuskoj. Kad je riječ o dizalicama topline, Njemačka, Švedska, Finska i Danska među zemljama su s važnom proizvodnjom. Kad je riječ o geotermalnoj energiji, Italija je predvodnik u proizvodnji, a važna proizvodnja postoji i u Njemačkoj i Francuskoj. Italija je predvodnik i u proizvodnji kabela u EU-u, a slijede je Švedska, Njemačka, Francuska, Poljska i Danska. EU je i vodeći proizvođač bioplina i biometana, s važnom proizvodnjom prvenstveno u Njemačkoj i Italiji te u Češkoj, Španjolskoj i Poljskoj za relevantne komponente 37 .

EU je donio Akt o industriji s nultom neto stopom emisija kako bi smanjio ovisnost o uvezenim tehnologijama s nultom neto stopom emisija, ojačao otpornost lanca vrijednosti i izgradio snažnu domaću proizvodnu bazu. Njime se nastoji uspostaviti regulatorni okvir za osiguravanje pristupa EU-a sigurnoj i održivoj opskrbi tehnologijama s nultom neto stopom emisija, među ostalim povećanjem proizvodnih kapaciteta za tehnologije s nultom neto stopom emisija i njihovih lanaca opskrbe.

Osim toga, države članice u sve većoj mjeri donose posebne politike za promicanje proizvodnje tehnologija s nultom neto stopom emisija. Ti nacionalni okviri politika i pravni okviri za tehnologije s nultom neto stopom emisija obuhvaćaju kombinaciju programa poticaja, oporezivanja, fiskalnih politika te politika u području vještina i obrazovanja. Mnoge od tih nacionalnih strategija usmjerene su na posebne tehnologije, a ne na tehnologije s nultom neto stopom emisija općenito. U nedavno provedenoj studiji zaključeno je da je većina utvrđenih politika u državama članicama usmjerena na elektrolizatore i gorivne ćelije, a slijede baterije i tehnologije skladištenja, energija vjetra i solarni fotonaponski sustavi. Na primjer, Njemačka i Španjolska uspostavile su posebne strategije za tehnologije vodika, dok Irska i Poljska imaju sektorske strategije za tehnologiju energije vjetra 38 .

Jedan je od izazova u postizanju široke proizvodnje tehnologija s nultom neto stopom emisija izdavanje dozvola za proizvodne pogone, što je opsežno razmotreno u Aktu o industriji s nultom neto stopom emisija. Pravila se razlikuju među zemljama, što bi moglo utjecati na vremenski okvir za provedbu tih tehnologija. Međutim, države članice napreduju u provedbi rješenja kao što je digitalizacija, uspostavljaju sustave „sve na jednom mjestu” i daju prednost zelenim projektima. Među primjerima su razvoj sustava „sve na jednom mjestu” za poslovne aktivnosti u Italiji, privremeno davanje prioriteta projektima zelene tranzicije u Finskoj i davanje prednosti određenim projektima pri ulaganju u Mađarskoj. Francuskim zakonom o zelenoj industriji nastoji se i skratiti vrijeme izdavanja dozvola usporednom obradom i ubrzanim postupcima za strateške projekte 39 .

U Draghijevu izvješću naglašava se potreba za održavanjem i jačanjem proizvodnje čistih tehnologija u EU-u kako bi se mogle ostvariti mogućnosti rasta koje pruža rastuće tržište u EU-u i izvan njega na osnovi snažnih temelja EU-a u području inovacija i proizvodnje. Nadalje, u izvješću je utvrđeno više izazova s kojima se suočavaju proizvođači iz EU-a u području tih tehnologija u pogledu rasta i tržišnog natjecanja te se predlaže više mjera za potporu konkurentnosti EU-a u tom području. U izvješću se, u okviru prijedloga, naglašava ključna uloga potpune i brze provedbe Akta o industriji s nultom neto stopom emisija u podupiranju proizvodnje. 40 .

U planu za čistu industriju utvrđuje se pristup dekarbonizaciji usmjeren na konkurentnost kako bi se osiguralo da EU bude privlačna lokaciju za proizvodnju, među ostalim za energetski intenzivne industrije i čiste tehnologije. Nadalje, budući Europski fond za konkurentnost pridonijet će i razvoju i proizvodnji strateških tehnologija, uključujući čiste tehnologije 41 .

 

2.2.2.Dekarbonizacija energetski intenzivnih industrija 

Od metala kao što su čelik i aluminij do kemijskih proizvoda, materijali koje proizvode energetski intenzivne industrije strateški su važni za gospodarstvo EU-a, među ostalim kao osnova za dizajniranje i proizvodnju tehnologija s nultom neto stopom emisija. Za izgradnju stupova vjetroturbina potreban je čelik za stup i njegovu osnovu, aluminij za kućišta i lopatice te specijalizirani kemijski premazi za njih. S druge strane, tehnologije s nultom neto stopom emisija, od obnovljivih izvora energije do proizvodnje vodika, energetske učinkovitosti i tehnologija hvatanja i skladištenja ugljika, omogućuju dekarbonizaciju energetski intenzivnih industrija. To pokazuje koliko su energetski intenzivni industrijski proizvodi ključni za lance vrijednosti s nultom neto stopom emisija i obratno.

Stoga je za povećanje strateške autonomije potreban pristup koji se temelji na lancu vrijednosti, uzimajući u obzir sve ključne komponente i materijale tehnologija s nultom neto stopom emisija. U Aktu o industriji s nultom neto stopom emisija prepoznaje se važnost transformativnih industrijskih tehnologija za dekarbonizaciju proizvodnje osnovnih materijala kao što su čelik, aluminij, obojeni metali, kemikalije i cement. To uključuje potporu energetski intenzivnim projektima dekarbonizacije industrije, koji su dio lanca opskrbe tehnologijom s nultom neto stopom emisija. 42 . Ubrzano izdavanje dozvola osobito je korisno za takve projekte. Osim toga, EU podupire prelazak s fosilnih goriva na obnovljive i niskougljične izvore energije, posebno energetski učinkovitom elektrifikacijom, primjerice uporabom dizalica topline za oporabu topline iz ispušnih plinova i njezinu ponovnu uporabu.

Energetski intenzivne industrije odgovorne su za više od polovine potrošnje energije industrije EU-a 43 i njih najviše pogađaju strukturno više cijene energije u EU-u nego u drugim velikim gospodarstvima. Unatoč mjerama u okviru plana REPowerEU, proizvodnja energetski intenzivnih industrija EU-a smanjila se od 2021. za od 10 % do 15 % 44 . S druge strane, znatan udio emisija stakleničkih plinova u EU-u potječe iz energetski intenzivnih industrija. Njihova dekarbonizacija ključna je za postizanje klimatske neutralnosti, ali iziskuje velika ulaganja, što stvara dodatni pritisak na poduzeća iz EU-a. To općenito stvara velik pritisak na konkurentnost energetski intenzivnih industrija u EU-u u usporedbi sa zemljama koje imaju niže cijene energije i manje ambiciozan plan dekarbonizacije. Gubitak proizvodnje ključnih industrijskih proizvoda zbog tog pritiska oslabio bi lance opskrbe tehnologijama s nultom neto stopom emisija u EU-u, povećao ovisnost o uvozu i štetio prosperitetu EU-a.

U Draghijevu izvješću naglašava se važnost energetski intenzivnih industrija za gospodarstvo EU-a i ističe golem izazov s kojim se te industrije suočavaju zbog potrebe za ulaganjem u dekarbonizaciju, rastućih cijena emisija ugljika i natjecanja na globalnim tržištima. U tom se pogledu u izvješću ističe nedostatak jednakih uvjeta, posebno u pogledu poduzeća koja primaju visoke subvencije u zemljama kao što je Kina, koja brzo širi svoju proizvodnju. Na temelju te analize u Draghijevu izvješću predlaže se pružanje koordinirane potpore energetski intenzivnim industrijama EU-a u njihovoj tranziciji, od izdavanja dozvola do financijske potpore, među ostalim stvaranjem potražnje za zelenim proizvodima kako bi se osigurao jasan poslovni model za ulaganja u čistu proizvodnju. S druge strane, u izvješću se savjetuje da se uvjeti izjednače s međunarodnim tržišnim natjecanjem, na temelju, primjerice, mehanizma EU-a za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM) 45 .

U planu za čistu industriju snažan naglasak stavlja se na podupiranje industrije EU-a i njezine konkurentnosti na putu prema dekarbonizaciji. Konkretno, Komisija će predložiti akt o ubrzavanju industrijske dekarbonizacije kako bi se pružila potpora industrijama u tranziciji stvaranjem vodećih tržišta za čiste proizvode i ubrzavanjem postupaka planiranja, nadmetanja i izdavanja dozvola za izgradnju ili transformiranje proizvodnih postrojenja, s posebnim naglaskom na energetski intenzivnim industrijama. U novom Kompasu konkurentnosti planiraju se prilagođeni akcijski planovi za energetski intenzivne sektore, kao što su sektori čelika, metala i kemikalija, koji su okosnica europskog proizvodnog sustava. Osim toga, u Kompasu konkurentnosti predlažu se mjere za horizontalne pospješitelje konkurentnosti, među ostalim za pojednostavnjenje regulatornog okruženja i smanjenje regulatornog opterećenja industrije EU-a.

2.2.3.Ljudski kapital i vještine

Kvalificirana radna snaga temelj je kapaciteta EU-a za projektiranje, proizvodnju, izgradnju, povezivanje i održavanje tehnologija i infrastrukture čiste energije. Prema najnovijem izvješću IRENA-e, u sektoru energije iz obnovljivih izvora u EU-u 2023. bilo je zaposleno otprilike 1,8 milijuna osoba 46 . Podaci industrijskih udruženja pokazuju da je krajem 2023. u sektoru solarne energije u EU-u bilo zaposleno otprilike 826 000 osoba (s 362 000 izravnih radnih mjesta), što je porast od 27 % u broju radnih mjesta u tom sektoru od 2022., pri čemu ih je 5 % bilo u proizvodnji 47 . U sektoru dizalica topline u istoj je godini bilo gotovo 170 000 izravnih radnih mjesta, od čega 39 % u proizvodnji 48 . Međutim, negativna kretanja 2024. i kasnije mogla bi utjecati na tržište rada u tom sektoru. U tom pogledu valja istaknuti ulogu koju tehnologije čiste energije imaju u proizvodnom segmentu, koji čini otprilike trećinu radnih mjesta u širem sektoru čiste energije. To ukazuje i na važnu ulogu tehnologija s nultom neto stopom emisija i njihove proizvodnje u zapošljavanju.

Iako se stanje 2024. donekle popravilo, nedostatak radne snage i dalje je razlog za zabrinutost. U trećem tromjesečju 2024. stopa slobodnih radnih mjesta u sektoru opskrbe energijom iznosila je 1,6 %, dok je ukupna stopa u gospodarstvu EU-a iznosila 2,3 % 49 . Stopa poduzeća koja prijavljuju manjak radne snage u sektoru proizvodnje električne opreme smanjila se s 20 % u posljednjem tromjesečju 2023. na 15 % u posljednjem tromjesečju 2024. 50 U tom je pogledu starenje radne snage u mnogim državama članicama ključan čimbenik koji može pogoršati strukturni manjak radne snage u nadolazećim godinama 51 .

Provedbom više politika i inicijativa na različitim razinama već se doprinosi rješavanju problema nedostatka radne snage i vještina, ali potrebno je još više raditi na tome. Države članice pridaju veliku važnost prekvalifikaciji i preraspodjeli radnika po zanimanjima, sektorima i regijama. U mjeri u kojoj je to moguće, ciljevi i mjere u području vještina dio su politike istraživanja, inovacija i konkurentnosti u nacionalnim energetskim i klimatskim planovima 52 . Nakon Europske godine vještina 2023. program vještina i dalje je prioritet na razini EU-a. U akcijskom planu o manjku radne snage i vještina u EU-u iz 2024. utvrđene su nove mjere za EU, države članice i socijalne partnere za potporu usavršavanju i prekvalifikaciji, posebno u sektorima na koje utječu zelena i digitalna tranzicija 53 . Uspostavljeni su tri velika partnerstva u okviru Pakta za vještine (o obnovljivim izvorima energije na moru, obnovljivim izvorima energije na kopnu i digitalizaciji energije) i tri akademije za vještine u području tehnologija s nultom neto stopom emisija (Akademija za baterije 2022., Akademija za solarnu energiju u lipnju 2024. i Akademija za sirovine u prosincu 2024.) kako bi se riješio problem nedostatka posebnih vještina u ključnim sektorima tehnologija čiste energije. Osim toga, planiraju se i akademije za tehnologiju vjetra i vodika.

Stoga je za konkurentnu industriju čiste energije i energetsku tranziciju potrebna znatna, pojačana i ciljana koordinacija javnog i privatnog sektora kako bi se privukli radnici i osigurala njihova prekvalifikacija i usavršavanje radi osiguravanja dostatne radne snage. Bit će potrebno kontinuirano raditi na povećanju udjela žena u razvoju, proizvodnji i uvođenju tehnologija čiste energije, poticanju interesa mladih za zanimanja u području energetike i razvoju baze talenata u području čiste energije. U Kompasu konkurentnosti Komisija ističe potrebu za daljnjim mjerama za rješavanje problema nedostatka vještina i radne snage te navodi daljnje mjere za potporu industrijama obuhvaćenima kompasom. To će uključivati uspostavu unije vještina i ponovno usmjeravanje na financiranje vještina iz proračuna EU-a, s naglaskom na sektorima uključenima u zelenu i digitalnu tranziciju. Te će mjere biti posebno važne za tehnologije čiste energije i uspjeh energetske tranzicije.

2.3.Inovacijsko okruženje u sektoru čiste energije

2.3.1.Kretanja u području istraživanja i inovacija 

EU je težio znanstvenoj i tehničkoj izvrsnosti u području tehnologija čiste energije, što je i postigao, ostvarivši time i tržišni uspjeh zahvaljujući prednosti zbog statusa predvodnika na tržištu. Međutim, posljednjih se godina ta konkurentska prednost smanjuje. Unapređivanjem istraživanja i inovacija, korištenjem vlastitih tržišta za prijenos tehnologije ili učenjem kroz praksu, ostala gospodarstva sustižu ili prestižu EU u pogledu kapaciteta za inovacije, što istodobne utječe na konkurentnost. Zbog toga je premošćivanje inovacijskog jaza jedno od triju potprograma Kompasa konkurentnosti, u kojem se utvrđuju mjere za jačanje uspješnosti EU-a u području inovacija.

S druge strane, EU i dalje ima snažnu osnovu za tehnologije čiste energije te je u mnogim sektorima i dalje u dobrom položaju. Međutim, EU zaostaje za SAD-om i Kinom u digitalnim područjima, i općenito i kad je riječ o njihovoj povezanosti s čistim tehnologijama. 54 . S obzirom na horizontalnu važnost digitalizacije u svim tehnologijama, to utječe i na konkurentnost EU-a.

Razmatrajući potrošnju za istraživanje i inovacije u području tehnologija čiste energije kao udio u BDP-u u velikim gospodarstvima, EU ima visoku razinu javne potrošnje za istraživanje i inovacije, ali i relativno niže razine privatne potrošnje za istraživanje i inovacije. Najnoviji dostupni podaci pokazuju da je polovina država članica koje su već izvijestile o podacima za 2023. 55 povećala javnu potrošnju za istraživanje i inovacije. Kad bi to djelomično izvješće bilo reprezentativno, a sve drugo ostalo jednako, dodatnih 0,7 milijardi EUR (povećanje od 9 %) bilo bi dodijeljeno za potporu prioritetima energetske unije u području istraživanja i inovacija 56 .

Javna ulaganja u prioritete u području istraživanja i inovacija u području energetske unije stalno se povećavaju, a brojke koje su države članice prijavile 2022. bile su 23 % više nego 2021. 57 Otprilike polovina država članica koje su dostavile podatke 58 povećala je 2022. javna ulaganja u istraživanje i inovacije u okviru prioriteta energetske unije u odnosu na 2021. Uz sredstva EU-a, javna ulaganja prijavljena 2022. iznosila su više od 9 milijardi EUR. Prema tim podacima i procjenama za Kinu i SAD, EU je predvodnik među velikim gospodarstvima u javnoj potrošnji na istraživanje i inovacije u području tehnologija čiste energije, i u apsolutnom smislu i kad je riječ o udjelu u BDP-u (0,057 %, a slijedi Japan s 0,055 %).

Slika 2: Javna/privatna ulaganja u istraživanje i inovacije u okviru prioriteta istraživanja i inovacija u području energetske unije u velikim gospodarstvima kao udio u BDP-u

Izvor: JRC na temelju podataka IEA-e 59 , Misija za inovacije 60 , vlastita analiza 61 .

Najnovija povećanja znače da su ulaganja država članica od 2021. premašila najviše vrijednosti od prije deset godina, prije učinaka gospodarskog pada, i u nominalnom smislu i kad se uzme u obzir inflacija. U istom je razdoblju došlo do znatne promjene u udjelu javnih ulaganja u istraživanje i inovacije u okviru prioriteta istraživanja i inovacija u području energetske unije. Područje nuklearne sigurnosti bilo je najprivlačnije za ulaganja, čineći gotovo trećinu javnih ulaganja u istraživanje i inovacije; posljednjih je godina održivi promet imao sličan udio, s naglaskom na tehnologijama baterija i vodika.

Javna ulaganja država članica dopunjuju se sredstvima EU-a. Okvirnim programom EU-a za istraživanje i inovacije Obzor Europa i dalje se podupiru tehnologije čiste energije i njihova konkurentnost. Na primjer, u okviru klastera 5 programa Obzor Europa „Klima, energija i mobilnost” uloženo je otprilike 320 milijuna EUR za istraživanje i inovacije u području solarnih fotonaponskih sustava, 70 milijuna EUR u geotermalnu energiju i više od 230 milijuna EUR u daljnji razvoj naprednih tehnologija u području održivih alternativnih goriva za zračni i pomorski prijevoz od 2021. do 2024. Programom Obzor Europa potiču se i privatna ulaganja u okviru europskih partnerstava, kao što su Partnerstvo za čisti vodik, BATT4EU i Partnerstvo za solarnu fotonaponsku industriju.

Privatnim ulaganjima i dalje se osigurava većina (više od tri četvrtine) financijskih sredstava za istraživanje i inovacije u području tehnologija čiste energije u EU-u i svim velikim gospodarstvima, pri čemu je udio ulaganja u BDP-u i dalje znatno viši u velikim azijskim gospodarstvima nego u EU-u i SAD-u. Većina privatnih ulaganja u istraživanje i inovacije u području tehnologija čiste energije u EU-u usmjerena je na održive prometne tehnologije. Automobilski sektor ima najveći udio u ulaganjima u industrijsko istraživanje i razvoj u EU-u. Globalni je predvodnik u ulaganjima u industrijsko istraživanje i razvoj, s osam puta većim ulaganjima u odnosu na industriju energije (čiste i druge tehnologije) 62 . Gotovo četvrtina aktivnosti tog sektora u području inovacija usmjerena je na održivije tehnologije, od kojih se, na primjer, više od trećine odnosi na elektromobilnost (uključujući baterije) 63 .

U Draghijevu izvješću istaknuta je ključna uloga inovacija u povećanju produktivnosti te potreba za zajedničkim naporima kako bi se uklonile prepreke inovacijama i premostio jaz u području ključnih tehnologija u odnosu na Kinu i SAD. U tom se pogledu u izvješću naglašava da je prednost EU-a u području zelenih tehnologija pod sve većim pritiskom 64 . S druge strane, analiza glavnih ulagača u istraživanje i razvoj u EU-u pokazuje da se povrat ulaganja u istraživanje i razvoj smanjuje, što upućuje na to da nije dovoljno samo poticati na ulaganja, a da se ne uzmu u obzir drugi čimbenici kao što je zadržavanje talenata 65 . Neovisna stručna skupina kojom predsjeda Manuel Heitor utvrdila je 2024. niz mjera koje EU može poduzeti kako bi osigurao vodstvo u području istraživanja i inovacija te potporu konkurentnosti u tehnološkom okruženju koje se brzo mijenja. Riječ je o mjerama od povećanja financiranja i redefiniranja suradnje do restrukturiranja politika i instrumenata u području istraživanja i inovacija 66 . Stalno praćenje uspješnosti i konkurentnog položaja u području istraživanja i inovacija pridonijet će provedbi promjena u praksi i, prema potrebi, procjeni učinka.

Iako EU i dalje ostvaruje dobre rezultate, Kina sve više prednjači kad je riječ o rezultatima istraživanja u području čistih tehnologija. Kad je riječ o znanstvenim publikacijama, EU je specijaliziraniji od SAD-a, ali zaostaje iza Kine u području pametnog, zelenog i integriranog prometa te sigurne, čiste i učinkovite energije. Međutim, i dalje predvodi u specijalizaciji kad su znanstveni rezultati grupirani u okviru glavnog cilja održivog razvoja za priuštivu i čistu energiju 67 .

Udio prijava patenata za tehnologije za ublažavanje klimatskih promjena u svim izumima bio je najveći 2011. Otad se usporedno s usporavanjem patentiranja u području klimatskih aktivnosti povećao broj prijava povezanih žigova, što upućuje na preusmjeravanje s istraživanja i inovacija na provedbu i uvođenje 68 . EU je i dalje globalni predvodnik u broju prijava patenata visoke vrijednosti 69 u okviru prioriteta istraživanja i inovacija u području energetske unije za energiju iz obnovljivih izvora (29 %) i energetsku učinkovitost (23 %). Na drugom je mjestu u području održivog prometa iza Japana, te iza SAD-a u području hvatanja, upotrebe i skladištenja ugljika (CCUS) i nuklearne sigurnosti, ali još uvijek zaostaje kad je riječ o pametnim sustavima. Nakon nekoliko godina prilagodbe prijava patenata za domaće tržište, Kina je sve više usmjerena na međunarodnu zaštitu inovacija u području čiste energije. Već prednjači u podnošenju prijava patenata visoke vrijednosti za pametne sustave (33 %) i poboljšava se u svim drugim područjima. Međutim, EU dosljedno održava specijaliziranost iznad globalnog prosjeka u području energije iz obnovljivih izvora, održivog prometa te hvatanja, upotrebe i skladištenja ugljika. EU također i dalje ima prednost u specijalizaciji u nekoliko tehnologija kao što su energija vjetra, vodik za promet i bioenergija.

Strateškim planom za energetsku tehnologiju (plan SET), glavnim instrumentom za provedbu potprograma za istraživanje, inovacije i konkurentnost energetske unije, države članice i Komisija surađuju međusobno i u partnerstvu s industrijom i istraživačkim institucijama na uspostavi zajedničkih istraživačkih i inovacijskih programa u području tehnologija s nultom neto stopom emisija. Nakon revizije plana SET 2023. 70 Aktom o industriji s nultom neto stopom emisija dodatno je ojačana uloga plana SET i njegove upravljačke skupine u podupiranju razvoja čistih, učinkovitih i troškovno konkurentnih energetskih tehnologija koordinacijom i suradnjom 71 .

U 2023. i 2024. rad u okviru plana SET stalno je napredovao. Zahvaljujući tematskoj povezanosti radnih skupina u okviru plana SET, pojačao se zajednički rad u okviru plana SET, pri čemu su 2024. radne skupine najviše surađivale od početka provedbe plana SET. Na primjer, uspostavljena je bliska suradnja između skupine za energetske sustave i skupine za održivu i učinkovitu upotrebu energije u industriji. Radne skupine u okviru plana SET nastavljaju ažurirati i revidirati svoje planove provedbe za određene tehnologije. Na primjer, u području tehnologija istosmjerne struje (DC) 2024. objavljen je novi plan provedbe sustava niskonaponske istosmjerne struje (LVDC) radi razvoja i demonstriranja mikromreža LVDC-a u zgradama i industrijskim postrojenjima. U Izvješću o napretku u provedbi plana SET za 2024. 72 detaljnije se opisuje najnoviji razvoj, među ostalim i vizija za geotermalni sektor do 2050., osmišljena u okviru plana.

Komisija je u svojem novom Kompasu konkurentnosti naglasila da je potrebno da istraživanje i inovacije, kao ključni pokretači konkurentnosti, postanu okosnica gospodarstva EU-a. U okviru mjera za smanjenje inovacijskog jaza Komisija će predstaviti Akt o europskom istraživačkom prostoru kako bi se povećala ulaganja u istraživanje i razvoj i postigao cilj od 3 % udjela u BDP-u. Osim toga, proširit će se Europsko istraživačko vijeće i Europsko vijeće za inovacije 73 .

2.3.2.Kretanja ulaganja rizičnog kapitala

Financiranje poduzeća koja se bave čistom energijom ključno je za poticanje energetske otpornosti i tehnološke suverenosti EU-a. Rizični kapital, koji je u središtu ekosustava u okviru kojeg se financiraju inovativna start-up i scale-up poduzeća, ima ključnu ulogu u osiguravanju da EU iskoristi industrijske mogućnosti koje nude nove tehnologije čiste energije.

Razvoj ulaganja rizičnog kapitala u sektor čiste energije EU-a pokazatelj je rada EU-a na razvoju njegove industrije rizičnog kapitala, mobiliziranju javnih ulagača kako bi se premostili veliki nedostaci u financiranju i privlačenju drugih financijera, kao što su korporativni i institucionalni ulagači. EU ima najveći relativni udio rizičnog kapitala koji osigurava vlada (u usporedbi s ukupnim rizičnim kapitalom) 74 , što ukazuje na važnu ulogu javnih ulaganja u usporedbi s privatnima.

Neujednačena kretanja u 2023. i 2024. odražavaju i mogućnosti i izazove za EU. Usred globalnog smanjenja financiranja rizičnim kapitalom 2023. EU je dokazao da ima kapacitet za privlačenje ugovora koji omogućuju strateški rast za velika postrojenja za proizvodnju baterija i čelika proizvedenog uporabom vodika. Ti su iznimni ugovori potaknuli povećanje ulaganja rizičnog kapitala u tehnologije čiste energije u EU-u, koja su 2023. dosegnula 9,2 milijarde EUR (+ 20 % u odnosu na 2022.) 75 .

Trajno nepovoljno makroekonomsko okruženje dovelo je 2024. do smanjenja sklapanja ugovora i znatnog pada ukupnih ulaganja rizičnog kapitala u EU-u. Taj nagli pad (-34 % u odnosu na 2023.) upućuje na znatno oslanjanje na vrlo mali broj velikih ugovora (financiranje rizičnim kapitalom u vrijednosti višoj od 1 milijarde EUR). Tri su poduzeća 2023. prikupila te iznose, koji su zajedno činili 43 % ukupnih ulaganja rizičnog kapitala u tehnologije čiste energije u EU-u. Među njima je švedski proizvođač baterija Northvolt koji je u studenom 2024. podnio zahtjev za zaštitu od stečaja, što ukazuje na izazove povezane s brzim povećanjem proizvodnje. Ovisnost o velikim ugovorima bila je još izraženija 2024., kad je sklopljen samo jedan ugovor takve vrste, u vrijednosti od 2,4 milijarde EUR, koji je sam činio 39 % ulaganja rizičnog kapitala u tehnologije čiste energije u EU-u 76 .

Zbog tih velikih ugovora 2023. zabilježen je najmanji investicijski jaz između EU-a, koji je povećao udio tehnologija čiste energije u ukupnim ulaganjima rizičnog kapitala, te SAD-a i Kine, u kojima su se ulaganja rizičnog kapitala smanjila. Kako je EU povećao udio, 2023. činio je 28 % globalnih ulaganja rizičnog kapitala u tehnologije čiste energije te se nalazio iza SAD-a (30 %) i ispred Kine (24 %). Taj je udio 2024. ostao relativno stabilan.

Općenito, pristup financiranju i dalje je ključna prepreka za većinu poduzeća iz EU-a koja razvijaju i proizvode tehnologije čiste energije. Bit će potrebno replicirati uspješne primjere, među ostalim i u drugim tehnologijama u kojima EU trenutačno još uvijek zaostaje.

Istodobno su se u EU-u povećala ulaganja rizičnog kapitala u solarne fotonaponske tehnologije, koja su činila 20 % ukupnih ulaganja na svjetskoj razini u razdoblju od 2021. do 2023. Međutim, tim su se ulaganjima uglavnom poduprli integratori solarnih rješenja te ona nisu pridonijela razvoju domaće proizvodnje solarnih modula. Kineska poduzeća prikupila su 2,7 puta više ulaganja rizičnog kapitala od poduzeća iz EU-a, koja su većinom bila usmjerena na scale-up poduzeća koja razvijaju i proizvode nove vrste solarnih ćelija i modula.

EU je od 2021. do 2023. činio i 15 % globalnih ulaganja rizičnog kapitala u tehnologije vodika. Međutim, njegov je položaj oslabljen smanjenjem ulaganja rizičnog kapitala 2023. i nizom većih ugovora s kineskim proizvođačima gorivnih ćelija 2021. i 2022. te proizvođačima elektrolizatora iz SAD-a 2023. Start-up poduzeća iz SAD-a koja razvijaju tehnologije elektrolizatora napredovala su 2023. te su prikupila osam puta više rizičnog kapitala od konkurenata iz EU-a za povećanje svojih proizvodnih kapaciteta, smanjenje troškova proizvodnje i potrebe prekomorskih tržišta.

Sjevernoamerička start-up poduzeća tradicionalno prevladavaju u svim drugim tehnologijama s nultom neto stopom emisija i privukla su većinu povezanih ulaganja rizičnog kapitala. To se odnosi na hvatanje, upotrebu i skladištenje ugljika, koncentriranu solarnu energiju, geotermalnu energiju, hidroenergiju, nuklearnu energiju, obnovljiva goriva nebiološkog podrijetla i tehnologije održivih alternativnih goriva, pri čemu EU dosljedno ima male udjele u ukupnim ulaganjima rizičnog kapitala ostvarenima u tim područjima na globalnoj razini.

Međutim, EU je razvio važnu bazu pothvata u području bioenergije, punjenja električnih vozila, dizalica topline, skladištenja nove energije te tehnologija za korištenje energije oceana, solarne toplinske energije i energije vjetra. Oni zajedno čine 18,5 % ulaganja rizičnog kapitala (pri čemu se pola odnosi na punjenje električnih vozila) u tehnologije s nultom neto stopom emisija u EU-u od 2021. do 2023. EU je 2023. imao najveći udio u ukupnim svjetskim ulaganjima u svaku od tih tehnologija i bio na istoj razini kao SAD. Unatoč povećanim razinama ulaganja od 2021., poduzećima iz EU-a koja razvijaju takve tehnologije i komponente i dalje nedostaju veći ugovori koji bi im omogućili stjecanje konkurentske prednosti i osigurali potporu za uvođenje tih tehnologija u širim razmjerima.

Postoji nekoliko instrumenata financiranja sredstvima EU-a kojima se potiču ulaganja u inovativnu čistu tehnologiju, kao što su Inovacijski fond, InvestEU, program Europskog vijeća za inovacije (EIC) za ulaganje rizičnog kapitala, Fond EIC-a. Nakon što je 2024. stupila na snagu, Platforma za stratešku tehnologiju za Europu (STEP) podupire ulaganja u start-up poduzeća, MSP-ove i mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije u EU-u koji razvijaju i proizvode ključne tehnologije čiste energije 77 .

Za iskorištavanje punog potencijala poduzetničkog ekosustava EU-a za čistu energiju potrebno je ukloniti prepreke ulaganjima i ostvariti ciljane javne intervencije 78 . U Draghijevu izvješću utvrđeno je da je nedovoljno razvijeno tržište poduzetničkog kapitala jedna od prepreka čistim tehnologijama u EU-u te se poziva na poticanje privatnih ulaganja 79 . Kako se predlaže u izvješću, povećanje ulaganja u tehnologiju čiste energije podrazumijeva povećanje i racionalizaciju proračuna na razini EU-a te uspostavu programa financiranja za potporu privatnim i rizičnijim ulaganjima u inovativna poduzeća kako bi se mogao povećati broj strateških poduzeća ili dugoročnih tranzicijskih projekata EU-a.

U političkim smjernicama Komisije potvrđuje se potreba za daljnjim mjerama u pogledu javnih ulaganja i za smanjenjem rizika privatnog kapitala. Posebno je važno bankama i ulagačima olakšati financiranje brzorastućih poduzeća, kao i financiranje takvih poduzeća rizičnim kapitalom. Komisija će na temelju Lettina izvješća 80 predložiti europsku uniju za štednju i ulaganja, uključujući bankarstvo i tržišta kapitala 81 . Daljnji razvoj bankarskog tržišta i tržišta kapitala u EU-u bitan je preduvjet za omogućivanje dodatnih izvora financiranja, poticanje prekograničnih ulaganja i privlačenje ulaganja u rastuća poduzeća poboljšanjem izlaznih opcija ulagača.

Kako bi se osiguralo da financijski tokovi budu na razini potrebnoj za smanjenje investicijskog jaza u EU-u, tehnologije čiste energije morat će se smatrati strateškim prioritetom. U tom je pogledu Komisija u sklopu sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira najavila osnivanje Europskog fonda za konkurentnost kako bi se mobilizirala ulaganja u čiste i strateške tehnologije. Posebnom strategijom EU-a za start-up i scale-up poduzeća uklonit će se prepreke koje otežavaju osnivanje i rast novih poduzeća 82 .

3.Ocjena konkurentnosti EU-a u području tehnologija s nultom neto stopom emisija

3.1.Solarni fotonaponski sustavi

Solarni fotonaponski sustavi najbrže su rastuća tehnologija za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. EU je 2024. postigao dobar napredak u ostvarivanju cilja strategije EU-a za solarnu energiju od 600 GWac (~ 720 GWp) instaliranog fotonaponskog kapaciteta do 2030. 83  Na temelju preliminarnih podataka za 2024. godišnji se rast usporio, no instalirani su se kapaciteti unatoč tome znatno povećali, s više od 56 GWp u 2023. na 63 GWp u 2024. U obje je godine EU bio na drugom mjestu iza Kine (374 GWp 2024.), a slijedio ga je SAD (45 GWp 2024.) 84 . U većini zemalja troškovi proizvodnje električne energije iz fotonaponskih sustava sad su niži od onih za alternativna rješenja koja se temelje na fosilnim gorivima 85 .   

U Aktu o industriji s nultom neto stopom emisija upućuje se na cilj Europskog saveza za solarnu fotonaponsku industriju da se do 2025. dosegne godišnji kapacitet od 30 GWp za proizvodnju solarne fotonaponske energije u cijelom vrijednosnom lancu 86 . Taj je cilj već premašen za invertere (82 GWp 2023. 87 ) i blizu je ostvarenja za polisilicij (29 GWp 2024.). Međutim, situacija je drukčija za druge dijelove lanca vrijednosti. Trenutačni kapacitet za fotonaponsku proizvodnju ingota i poluvodičkih pločica u EU-u manji je od 1 GWp, dok je za ćelije i module manji od 3 GWp 88 , uz naznake da je stvarna proizvodnja ćelija i modula 2023. iznosila otprilike 2 GWp 89 . EU općenito uvelike ovisi o uvozu fotonaponskih sustava iz Kine, u kojoj se nalazi 91 % proizvodnih postrojenja puštenih u rad. S druge strane, pojedinačni udio EU-a, SAD-a i Indije iznosi 1 % 90 .

Procjenjuje se da je trošak proizvodnje fotonaponskog modula otprilike 60 % veći u EU-u nego u Kini 91 . Te razlike proizlaze iz većih ulaganja, troškova rada i energije te nižih razina proizvodnje i nedostatka vertikalne integracije. Dodatni izazovi za europske proizvođače su visoke razine zaliha i prekomjerna ponuda iz Kine, što je dovelo do naglog pada cijena modula na promptnom tržištu, koje su se u siječnju 2025. smanjile na 0,105 EUR/Wp, što je smanjenje od više od 25 % u odnosu na prethodnu godinu 92 . Iako se time potiče uvođenje, to stvara velik pritisak na proizvođače. Postrojenja u kojima se proizvode ćelije i moduli imaju niske prosječne stope iskorištenosti, od otprilike 50 % na globalnoj razini 93 .

Općenito, proizvođači fotonaponskih sustava iz EU-a teško se natječu na globalnoj razini, posebno u pogledu cijena. Koncentracija kapaciteta za proizvodnju fotonaponskih sustava u jednoj zemlji, Kini, stvara rizike za otpornost lanca vrijednosti i stabilnost cijena 94 . EU i dalje ima važnu ulogu u istraživanju i inovacijama u području solarnih fotonaponskih sustava, posebno u području posebnih primjena kao što su fotonaponske tehnologije integrirane u zgrade, poljoprivredne objekte, infrastrukturu ili vozila 95 .

Kako bi EU postao konkurentan u proizvodnji fotonaponskih sustava, trebao bi proširiti inovativne tehnologije u velikim tvornicama s kapacitetom proizvodnje u gigavatima, integriranima u cijelom vrijednosnom lancu. Europskom poveljom o solarnoj energiji 96 , potpisanom u travnju  2024., Komisija, 23 države članice i predstavnici industrije obvezali su se na niz dobrovoljnih mjera za potporu sektoru proizvodnje fotonaponskih sustava u EU-u.

3.2.Solarna toplinska energija

Strategijom EU-a za solarnu energiju 97 utvrđen je cilj da se potražnja za solarnom toplinskom energijom utrostruči od 2022. do 2030. Međutim, taj je sektor dosad ograničeno napredovao te se 2023. i 2024. suočavao s više izazova. Ulaganja su se usporila zbog konkurencije fotonaponskih sustava i dizalica topline kao alternativnog rješenja za obnovljive izvore energije te utjecaja jeftinijeg plina i promjena u poticajima za uvođenje 98 . EU je 2023. dodao 1,3 GWth kapaciteta solarne toplinske energije, što je 24 % manje u odnosu na 2022. Posljedično neto povećanje kapaciteta od 1,3 % (uključujući stavljanje starijih sustava izvan rada) znatno je ispod stope potrebne za utrostručenje kapaciteta do 2030. 99  

Na globalnom tržištu također je zabilježen pad jer je 2023. instalirano 21 GWth novih kapaciteta u usporedbi s 23 GW 2022 100 . Ohrabrujuće je to da je segment toplinske energije iz industrijskih procesa ostvario trostruki rast na globalnoj razini u odnosu na prethodnu godinu te je 2023. dosegnuo ukupni kapacitet od 0,95 GWth. To je uključivalo novu najveću solarnu toplinsku elektranu u EU-u (kapaciteta 30 MWth i s kapacitetom skladištenja od 68 MWh) u Španjolskoj. Kad je riječ o koncentriranoj solarnoj energiji, nije došlo do povećanja proizvodnog kapaciteta u EU-u, koji je gotovo nepromijenjen od 2013. (taj kapacitet iznosi 2,30 GW i gotovo se sav nalazi u Španjolskoj) 101 . U međuvremenu je Kina postala vodeći svjetski proizvođač koncentirane solarne energije, s operativnim kapacitetom od 1 GW i dodatnim kapacitetom u razvoju od 2 GW 102 .

EU ima snažan proizvodni sektor za solarne toplinske grijače vode i procijenjeno je da pokriva do 90 % domaće potražnje, što je znatno iznad referentne vrijednosti za proizvodnju iz Akta o industriji s nultom neto stopom emisija. Unatoč konsolidaciji tijekom posljednjeg desetljeća, posebno u Njemačkoj i Španjolskoj, taj sektor i dalje uključuje niz raznih sudionika koji nude različite proizvode. Grčki proizvođači termosifonskih sustava uspjeli su iskoristiti snažan rast tržišta, među ostalim uz znatan izvoz 103 . Nekoliko poduzeća iz EU-a ulazi na tržište velikih postrojenja za centralizirano grijanje i industrijsku solarnu toplinsku energiju, za koje se očekuje da će u sljedećem desetljeću znatno rasti. Podaci o trgovini solarnim i neelektričnim grijačima vode upućuju na znatan rast uvoza, iako je EU 2023. zadržao ukupnu pozitivnu trgovinsku bilancu od 27 milijuna EUR 104 .

Solarna toplinska tehnologija dokazala se kao dobra opcija za dekarbonizaciju, ali tek treba vidjeti može li ostvariti znatan tržišni udio. Solarna toplinska energija trenutačno pokriva samo 0,9 % globalne potražnje za toplinskom energijom 105 . Ujednačeni trošak solarne toplinske energije može biti konkurentan konvencionalnim izvorima, posebno u područjima s dobrim solarnim resursima. Međutim, solarna toplinska tehnologija često se ugrađuje u sustav s drugim izvorom topline, dok dizalice topline mogu biti samostalna rješenja za mnoge primjene. Koordinirana djelovanja i jasni planovi za usmjeravanje rasta prema ostvarenju cilja za 2030. donijeli bi koristi za sektor solarne toplinske energije.

Poduzeća iz EU-a u dobrom su položaju kao dobavljači tehnologije, ali potrebno je kontinuirano raditi na normizaciji i razvoju mreže instalatera sa stručnim znanjem o isplativim rješenjima, uključujući hibridizaciju s drugim tehnologijama za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Kad je riječ o koncentriranoj solarnoj energiji, procvat tržišta EU-a uvelike će ovisiti o prijedlogu Španjolske da se do 2030. doda 2,5 GW 106 . Normizacija projektiranja i proizvodnje također bi bila ključna za postizanje konkurentnih razina troškova.

3.3.Energija vjetra na kopnu i moru 

EU je predvodnik u globalnoj industriji energije vjetra i dosad je imao snažan položaj. Međutim, njegova je konkurentnost sve više pod pritiskom Kine. Energija vjetra ima ključnu ulogu u energetskoj tranziciji EU-a jer je do 2023. instalirano 219 GW kapaciteta energije vjetra, od toga 91 % na kopnu i 9 % na moru 107 . U 2023. instalirano je 16,8 GW novih kapaciteta, od čega 83 % u vjetroelektranama na kopnu i 17 % na moru 108 . Ta kretanja upućuju na brži tempo instaliranja (2022. ukupno je instalirano 15,5 GW kapaciteta), a 2023. bila je rekordna godinu u smislu broja instalacija na godišnjoj osnovi. Preliminarni podaci za 2024. pokazuju da je u EU-u instalirano dodatnih 13,6 GW kapaciteta energije vjetra, od čega 10,7 GW na kopnu i 2,9 GW na moru 109 .

Aktom o industriji s nultom neto stopom emisija EU je utvrdio cilj da se do 2030. postigne proizvodni kapacitet za energiju vjetra od najmanje 36 GW. 110 EU je 2024. činio 12,6 % globalne proizvodnje lopatica (~ 25 GW), 12,5 % globalnih kapaciteta za sastavljanje lopatica (~ 35 GW) i 21,8 % proizvodnje stupova (~ 38 GW) 111 . Poduzeća iz EU-a na globalnoj su razini 2023. isporučila vjetroturbine kapaciteta većeg od 27 GW 112 . Međutim, udio proizvođača iz EU-a na globalnom tržištu smanjio se s 30 % 2022. na 23 % 2023., dok se udio kineskih proizvođača povećao s 46 % na 55 %. Na europskom tržištu i dalje prevladavaju poduzeća iz EU-a te je njihov tržišni udio 2023. bio 89 %. Da bi se zadovoljila buduća potražnja, proizvodni kapacitet EU-a morat će se povećati na temelju očekivane povećane stope instalacije. To je ključno kako bi se smanjili kapitalni izdaci za nova postrojenja, osiguralo da ponuda zadovoljava potražnju po konkurentnim cijenama i izbjegla uska grla u opskrbi ili povećanja troškova.

Glavni izazovi za poduzeća iz EU-a naročito su povezani s velikom konkurencijom iz Kine. Kineski proizvođači mogu ponuditi mnogo niže cijene od europskih konkurenata, pri čemu su turbine izvezene iz Kine otprilike 32 % jeftinije od turbina njihovih konkurenata 113 unatoč globalnom povećanju cijena vjetroturbina i njihovih komponeneta za otprilike 26 % u odnosu na razine prije pandemije 114 . To bi moglo stvoriti nejednake uvjete za poduzeća iz EU-a i ugroziti njihovu buduću konkurentnost na globalnom tržištu.

Budući da se makroekonomsko okruženje poboljšalo, ponovno se počelo ulagati u energiju vjetra 115 , uz rekordna ulaganja u EU-u u iznosu od 48 milijardi EUR 2023. (u usporedbi s ulaganjem manjim od 20 milijardi EUR 2022.). Ulaganja u energiju vjetra na kopnu 2023. iznosila su otprilike 18 milijardi EUR i ostala su na razini usporedivoj s onom iz 2022., dok su se ulaganja u energiju vjetra na moru povećala s 0,4 milijarde EUR uloženih 2022. na 30 milijardi EUR 2023.

Globalna industrija energije vjetra u velikoj se mjeri oslanja na složene lance opskrbe, koji mogu biti osjetljivi na poremećaje, trgovinske napetosti i nestašice kritičnih sirovina. Postoji velika potreba za materijalima kao što su bakar i čelik jer se upotrebljavaju u raznim dijelovima turbina, kao što su generatori, tornjevi, lopatice i mjenjači. Posebno zabrinjava snažna ovisnost o rijetkim zemnim metalima iz Kine 116 , koji su ključni za proizvodnju trajnih magneta za vjetroturbine. Slabosti postoje i kad je riječ o sastavnim dijelovima i podkomponentama, kao što su generatori, što povećava rizik od poremećaja u lancu opskrbe. Nabava materijala i sastavnih dijelova može se koncentrirati u nekoliko zemalja, što može stvoriti rizike u lancu opskrbe zbog geopolitičkih ovisnosti, naglašavajući potrebu za diversificiranim i otpornim lancima opskrbe kako bi se podržao rast vjetroenergetske industrije.

Europskim akcijskim planom za energiju vjetra Komisija je predložila mjere za potporu konkurentnosti industrije proizvodnje energije vjetra u EU-u 117 . Jedna od povezanih inicijativa, Europska povelja o energiji vjetra 118 , potpisana je u prosincu 2023. Povelja okuplja 26 država članica koje su se obvezale poduprijeti sektor energije vjetra u EU-u, među ostalim povećanjem proizvodnih kapaciteta u EU-u te poboljšanjem i pojednostavnjenjem postupka dražbe i izdavanja dozvola. Bit će potrebna kontinuirana potpora uvođenju energije vjetra, uključujući brže izdavanje dozvola, vidljivost portfelja projekata i ulaganja u mrežu, kako bi se privukla daljnja ulaganja u vjetroelektrane i osiguralo da industrija energije vjetra u EU-u može iskoristiti mogućnosti koje nudi globalno širenje energije vjetra.

3.4.Energija oceana

Energija oceana uključuje više tehnologija, a najnaprednije su energija plime i oseke i energija valova. Iako su neke od tih tehnologija dosegnule visoke razine tehnološke spremnosti, tehnologije energije oceana još se ne primjenjuju na industrijskoj razini.

EU je predvodnik u razvoju tehnologija energije oceana, posebno u području energije plime i oseke te energije valova. Međutim, suočava se sa sve većom konkurencijom drugih velikih gospodarstava, kao što su SAD i Kina. SAD je u posljednjih pet godina uložio 546 milijuna EUR 119 u energiju oceana. Na tom je tržištu 2023. i 2024. postignuta rekordna razina financiranja i interesa. Privremeni podaci za 2024. pokazuju da je u Europi 2024. instalirano najmanje 1 230 kW novih kapaciteta za energiju oceana 120 . U EU-u je 2022. instalirano 878 kW, a 2023. 250 KW 121 . Nacionalna potpora prihodima (npr. ugovori za razlike ili zajamčene cijene) te financiranje sredstvima EU-a i nacionalnim sredstvima bili su glavni pokretači u razdoblju 2023./2024. za privlačenje privatnih ulaganja i poticanje razvoja tih projekata u Europi. Predstavnici industrije očekuju portfelj projekata u okviru kojeg će se instalirati kapacitet od 165 MW u 15 pilot-elektrana i pretkomercijalnih elektrana 122 . Među državama članicama, Francuska, Danska i Nizozemska imaju većinu kumulativnog instaliranog kapaciteta za energiju plime i oseke, dok Portugal i Španjolska predvode u uvođenju uređaja za energiju valova.

Industrija EU-a ima vodeću ulogu u razvoju tog sektora jer 41 % poduzeća koja razvijaju uređaje za energiju plime i oseke i 52 % poduzeća koja razvijaju uređaje za energiju valova imaju sjedište u EU-u 123 . Mjenjači, generatori i kontrolni sustavi proizvode se uglavnom u Europi, a procjenjuje se da će projekti osigurati najmanje 415 radnih mjesta u ekvivalentu punog radnog vremena u EU-u. Na globalnoj razini EU je s udjelom od 20 % izuma visoke vrijednosti na drugom mjestu, iza Kine (32 %) 124 .

Glavni izazov i dalje je visok trošak kapitala koji usporava ulaganja i uvođenje kapaciteta za energiju oceana, s popratnim učinkom na industrijalizaciju. U Strateškom planu za energetsku tehnologiju (plan SET) previđeni su ciljevi u tom pogledu, koji uključuju smanjenje troškova proizvodnje na 0,10 EUR/kWh za energiju plime i oseke te na 0,15 EUR/kWh za energiju valova do 2030 125 . To bi se posebno trebalo postići dražbama za pojedine tehnologije za pilot-elektrane i pretkomercijalne elektrane, kojih u nekim državama članicama još uvijek nedostaje. Za provedbu portfelja projekata i postizanje tog cilja potrebni su instrumenti za smanjenje rizika od ulaganja. Takvi bi instrumenti mogli uključivati kreditna jamstva za prve pretkomercijalne elektrane kako bi se smanjio trošak kapitala, privukli ulagači i ubrzalo uvođenje. Time će se potaknuti ekonomija razmjera i dodatno smanjiti troškovi, kao što je to već bio slučaju s postojećim obnovljivim izvorima energije.

3.5.Skladištenje baterija i energije

Cilj Europe da bude predvodnik u globalnom prelasku na čistu energiju ovisi o njezinoj sposobnosti da brzo i u velikim razmjerima razvije, proizvede i integrira napredne baterijske tehnologije. Aktom o industriji s nultom neto stopom emisija utvrđen je cilj postizanja kapaciteta EU-a za proizvodnju baterija od najmanje 550 GWh do 2030. 126

Na početku 2024. činilo se da je EU na dobrom putu da ostvari ciljeve za 2030. Međutim, švedsko poduzeće Northvolt podnijelo je u studenom 2024. zahtjev za zaštitu od stečaja. Procjene pokazuju da je otprilike 616 GWh planiranoga proizvodnog kapaciteta u Europi otkazano, odgođeno ili smanjeno, što bi moglo ugroziti ostvarivanje ciljeva za 2030. 127  Zbog toga je udio EU-a u globalnoj operativnoj proizvodnji baterija od 7 % u 2024. niži od prethodnih procjena. S druge strane, očekuje se da će se ukupna globalna proizvodnja u sljedećih pet godina povećati gotovo pet puta, a predviđeni udio od 10 % globalne proizvodnje u EU-u u potpunosti bi pokrio predviđene potrebe EU-a za 2030. ako se ostvari 128 .

Na proizvodnju ćelija u EU-u utječu kritični rizici u lancu opskrbe, posebno zbog velike ovisnosti o katodama i anodama iz Kine te viših troškova proizvodnje, koji su obično od 70 % do 130 % viši po jedinici proizvodnog kapaciteta nego u Kini 129 . Prekomjerna proizvodnja ćelija i pad potražnje za električnim vozilima na globalnoj razini doveli su do smanjenja radnog kapaciteta europskih proizvodnih postrojenja ili do prekida/odgoda u proizvodnji, kao što je to slučaj s tvornicom Volkswagen Salzgitter (samo 20 GWh umjesto 40 GWh) 130 . Prema prognozama za 2030. predviđa se da će ponuda baterijskih ćelija biti prekomjerna na globalnoj razini. Osim toga, sve se više uvode zaštitne trgovinske mjere, primjerice carine SAD-a na električna vozila iz Kine. Daljnja eskalacija trgovinskih napetosti mogla bi potencijalno dovesti do povećanja troškova i utjecati na odluke o nabavi u lancu opskrbe baterijama 131 . Komisija je 2024. zaključila antisubvencijski ispitni postupak o uvozu električnih vozila na baterije iz Kine te je u EU-u uvela kompenzacijske pristojbe na uvezena vozila 132 .

Globalni mrežni kapacitet baterijskog sustava za pohranu energije (BESS) iznosio je 168 GWh 2024., što je znatno povećanje u odnosu na 96,1 GWh 2023. 133 Udio Kine u uvođenju sustava BESS na globalnoj razini iznosio je 67 %, a slijede SAD i Kanada, dok Europa trenutačno zaostaje u uvođenju tog sustava. Kapacitet pohrane energije „iza brojila” iznosio je 2024. dosegnuo 40 GWh na globalnoj razini. Očekuje se da će do 2035. udio baterija u stacionarnoj upotrebi na globalnoj razini iznositi 16 %, što je povećanje u odnosu na 6 % u 2020. 134 Većina vodećih dobavljača baterija za sustav BESS ima sjedište u Aziji.

Kako bi išao ukorak s konkurentima, EU mora brže uvesti proizvodne kapacitete i uspostaviti pouzdane lance vrijednosti, više ulagati u istraživanje i razvoj novih tehnologija baterija te alternativnim rješenjima ukloniti kritične nedostatke u svojem lancu vrijednosti.

3.6.Tehnologije dizalica topline

Proizvođači završnih sklopova dizalica topline koji se nalaze u EU-u među svjetskim su predvodnicima u visokokvalitetnim hidroničkim rješenjima za stambenu upotrebu, dok kineska poduzeća prevladavaju na tržištu reverzibilnih klima-uređaja zrak-zrak 135 . Proizvođači iz EU-a najavili su povećanje kapaciteta za završne sklopove za više od 30 GWth u tijekom ovog desetljeća, u odnosu na kapacitet od otprilike 24 GWth 2023. Zahvaljujući tim planiranim povećanjima kapaciteta industrija EU-a blizu je zadovoljavanju potreba EU-a za uvođenjem otprilike 60 GWth do 2030. kako je utvrdila Međunarodna agencija za energiju 136 . Iako je EU na dobrom putu da ostvari cilj od najmanje 31 GWth proizvodnog kapaciteta za završno sastavljanje dizalica topline, kako je utvrđeno Aktom o industriji s nultom neto stopom emisija, poduzeća iz EU-a trenutačno nemaju jednako dobar položaj na tržištu kad je riječ o proizvodnji određenih komponenata.

Deficit trgovinske bilance EU-a za hidroničke dizalice topline smanjio se 2023. za trećinu zbog smanjenja uvoza od 13 % i povećanja izvoza od 14 % 137 . Istodobno se prodaja dizalica topline u EU-u 2023. smanjila za 7,2 % u odnosu na 2022. nakon desetljetnog stabilnog rasta 138 . Takvo se kretanje nastavilo 2024. jer je prodaja u Europi pala za 31 % u odnosu na 2023. 139 To je dovelo do uvođenja skraćenog radnog vremena i zatvaranja radnih mjesta u sektoru te nesigurnosti u donošenju odluka o ulaganjima u proizvodnju. Rast proizvodnih kapaciteta EU-a također je usporio 2023. 140 Kako bi se taj trend promijenio, industrija se zalaže za utvrđivanje ambicioznih ciljeva EU-a za dekarbonizaciju grijanja, stabilne i dugoročne nacionalne okvire politike i povoljan omjer cijena električne energije i plina 141 .

Procjenjuje se da trošak završnog sastavljanja dizalica topline u Europi i SAD-u trenutačno iznosi otprilike 184 – 230 EUR/kW 142 , što je otprilike dvostruko više od procijenjenog troška za Kinu. Budući da komponente čine 75 % konačnog troška, konkurentniji su vertikalno integrirani proizvođači 143 . Industrija EU-a i dalje uvelike ovisi o uvozu komponenata kao što su kompresori, izmjenjivači topline, ventili i rashladna sredstva. Kako bi se povećali konkurentnost i otpornost u proizvodnji dizalica topline za stambene prostore te smanjila navedena ovisnost, bit će potrebna veća diversifikacija opskrbe i snažniji vrijednosni lanci EU-a.

Kad je riječ o industrijskim dizalicama topline, proizvođači iz EU-a preuzeli su vodeću ulogu na globalnoj razini i pokrivaju cijeli lanac opskrbe 144 . Prema Međunarodnoj agenciji za energiju industrijskim dizalicama topline trebalo bi se do 2050. pokriti otprilike 30 % industrijske potražnje za toplinom do 400 °C, a do 2030. već polovina te potražnje 145 . Industrijske dizalice topline imaju potencijal i za pokrivanje potreba za toplinom ispod 200 °C, koje čine 37 % industrijskih potreba za toplinom 146 , a već se primjenjuju u sektorima hrane i pića te celuloze i papira.

Za daljnji razvoj industrijskih dizalica topline potrebni su projekti istraživanja i razvoja kako bi se proširio raspon primjena i kako bi se tehnologije što brže uvele u primjenu i normizirale 147 . Osim toga, potrebna su ulaganja u lanac opskrbe EU-a kako bi se povećali proizvodni kapaciteti i smanjili troškovi proizvoda. Industrija prepoznaje potencijal industrijskih dizalica topline za postizanje uspješnih rezultata u Europi.

3.7.Geotermalna energija

Geotermalna energija privukla je 2024. pozornost javnosti i dobila politički zamah. Taj je zamah uključivao donošenje Rezolucije Europskog parlamenta o geotermalnoj energiji 148 i Zaključaka Vijeća o geotermalnoj energiji 149 . Instalirani neto geotermalni kapacitet u EU-u 2023. je iznosio otprilike 0,9 GWe 150 (14,8 GWe na globalnoj razini 151 ). Izravna upotreba geotermalne toplinske energije stalno se povećavala te je 2023. uspostavljeno 298 sustava centraliziranoga grijanja i hlađenja 152 .

Poduzeća iz EU-a imaju važnu ulogu na jedinstvenom tržištu, od istraživanja lokacija do stavljanja izvan rada, jer su lanci vrijednosti za uvođenje geotermalne energije obično u potpunosti domaći 153 . Kad je riječ o proizvodnji konačnih proizvoda, procjenjuje se da će taj sektor ispuniti cilj iz Akta o industriji s nultom neto stopom emisija da se 40 % energetskih potreba pokrije domaćom proizvodnjom 154 . S druge strane, na globalnom tržištu komponeneta kao što su turbine, turboekspanderi, pumpe, ventili i kontrolni sustavi prevladavaju poduzeća izvan EU-a. Japan proizvodi 82 % parnih turbina s ciklusom separiranja pare, a Izrael 74 % ekspandera s binarnim ciklusom. Europski proizvođači tih tehnologija uglavnom imaju sjedište u Italiji, a u manjoj mjeri u Njemačkoj i Francuskoj 155 . Kad je riječ o istraživanju i inovacijama, EU je bio globalni predvodnik u izumima visoke vrijednosti sve dok Kina nije preuzela vodstvo 2019 156 .

Zajedničkom proizvodnjom litija i drugih sirovina može se povećati gospodarska održivost geotermalnih postrojenja. Kad je riječ o ovisnosti o sirovinama, sama tehnologija u velikoj se mjeri oslanja na čelik, koji se većim dijelom uvozi iz Azije. Geotermalnom sektoru u manjoj su mjeri potrebne i kritične sirovine kao što su aluminij 157 , bakar i titanij 158 . U nedavnom izvješću na vlastitu inicijativu Europskog parlamenta 159 i Vijeća 160 , među ostalim, preporučuje se sljedeće: i. povećanje političke vidljivosti i opće informiranosti o potencijalu i izazovima geotermalne energije, ii. olakšavanje dostupnosti podataka, iii. smanjenje rizika ulaganja provedbom programa jamstava, iv. pojednostavnjenje i ubrzavanje postupaka izdavanja dozvola, v. promicanje dobrih praksi, vi. rješavanje problema nedostatka kvalificirane radne snage i vi. poticanje prihvaćanja u javnosti.

3.8.Tehnologije vodika: elektrolizatori i gorivne ćelije

Elektroliza vode postupak je u kojem se vodik proizvodi iz vode s pomoću električne energije. Ako električna energija dolazi iz obnovljivih i niskougljičnih izvora, ta tehnologija može imati ključnu ulogu u dekarbonizaciji industrijskih sektora u kojima je teško smanjiti emisije, posebno u proizvodnji energetski intenzivnih materijala (npr. čelik, cement) i gnojiva te u pomorskom i zrakoplovnom sektoru. Proizvodni kapaciteti elektrolizatora u Europi su u porastu zahvaljujući regulatornim okvirima i okvirima za financiranje 161 . Na prvoj dražbi Europske banke za vodik 2024. osigurano je 720 milijuna EUR za sedam projekata. Iako se time omogućuje donošenje konačnih odluka o ulaganju za veći broj projekata, europska poduzeća i dalje se suočavaju s financijskim i operativnim preprekama.

Instalirani kapacitet elektrolizatora u Europi povećao se s 228 MWe 2023. na 663 Mwe 2024. (projekti koji su u tijeku ili za koje je donesena odluka o ulaganju), a u državama članicama EU-a na 517 MWe 162 . Instalirani kapacitet na svjetskoj razini povećao se s 1,4 – 1,7 GWe 2023. na 5 GWe 2024. 163 Od toga se 2,7 GWe nalazi u Kini, a otprilike 300 MWe u SAD-u.

Prema procjenama godišnji europski kapacitet proizvodnje elektrolizatora iznosio je 2024. 10 – 15,7 GWe 164 , a globalni 40 – 54 GWe 165 . Kina ima najveći proizvodni kapacitet, koji je, prema procjenama, iznosio otprilike 20 GWe 2024 166 .

Unatoč proširenom proizvodnom kapacitetu i povećanju sustava, očekivana smanjenja troškova još nisu postignuta. Razlog tomu su inflacija i drugi troškovi, kao što su troškovi pomoćnih komponenata i priključaka za napajanje te neizravni troškovi. Najnovije studije pokazuju da troškovi povezani s kapitalnim izdacima za alkalne sustave od 100 MW iznose 3 050 EUR po kW i 2 630 EUR po kW za sustave od 200 MW 167 , što je najmanje četiri puta više nego u Aziji. Neki europski proizvođači navode da nemaju dovoljno kupaca, što utječe na njihovu sposobnost smanjenja kapitalnih troškova po kW i održivost mnogih poslovnih modela za vodik iz obnovljivih izvora i niskougljični vodik. 

Rast ponude u Europi usporava. To je posljedica nedostataka u lancu opskrbe na početku lanca vrijednosti, nedostatka odgovarajuće potražnje te ovisnosti o kritičnim sirovinama (npr. platinski metali) 168 i komponentama 169 . Ti čimbenici pridonose i višim troškovima proizvodnje. Stoga su europska poduzeća za proizvodnju elektrolizatora umjereno konkurentna. S jedne strane, postoje komercijalno dostupni proizvodi za glavne skupine elektrolizatora 170 , a poduzeća iz EU-a u dobrom su položaju kad je riječ o patenatima visoke vrijednosti 171 . S druge strane, dugi su rokovi za sklapanje elektrolizatorskih svežnjeva, postoje nedostaci na početku lanca vrijednosti i sustavi su skuplji, što utječe na konkurentnost europskih proizvođača. Na poslovni model mogu utjecati i drugi aspekti, kao što su jamstva nakon proizvodnje i visoki operativni troškovi za proizvodnju vodika iz obnovljivih izvora.

Troškovi električne energije imaju važnu ulogu u ujednačenom trošku vodika. To je zato što električna energija čini znatan udio ukupnih troškova, a njezin relativni udio varira ovisno o lokacijama i specifikacijama elektrolizatora 172 . Na primjer, u nedavnim projektima u Nizozemskoj ujednačeni trošak vodika 173 iznosio je 12 – 14 EUR/kg vodika za električnu energiju na moru za sustave elektrolizatora snage 100 – 200 MWe. Ujednačeni trošak vodika znatno će ovisiti o osmišljavanju, funkcioniranju i lokalizaciji projekata.

Ostali izazovi u području istraživanja i inovacija su zamjena „vječnih kemikalija” koje se upotrebljavaju u membranama, smanjenje troškova sustava, poboljšanje njihove učinkovitosti i vijeka trajanja, smanjenje potrošnje slatke vode i uvođenje istraživanja i inovacija u sektore krajnje upotrebe po konkurentnim cijenama.

Gorivne ćelije sustavi su za učinkovitu proizvodnju električne energije iz čistog vodika. Njihova je dodana vrijednost u pružanju dekarboniziranih rješenja za promet, grijanje ili energiju izvan mreže. Prvenstveno se upotrebljavaju u električnim vozilima, autobusima i regionalnim vlakovima s gorivnim ćelijama te u manjoj mjeri u sustavima grijanja, strojevima i izvanmrežnim stacionarnim sustavima električne energije. Emisijske norme i cijene ugljika u EU-u dodatno potiču ulaganja. Procijenjeni instalirani kapacitet na globalnoj razini 2023. iznosio je 7,8 GW, a predvodnici su bili Azija (72 %), SAD i Kanada (18 %) te Europa s 0,6 GW (8 %) 174 , pri čemu se najveći udio odnosi na tržište mobilnosti 175 . 

Europski proizvođači nude autobuse s gorivnim ćelijama, ali se gorivne ćelije u većini slučajeva kupuju od drugih dobavljača, posebno iz Kanade i Japana. U EU-u se razvijaju prototipovi gorivnih ćelija za teška teretna vozila jer raste interes za čisti prijevoz, a ukupni troškovi vlasništva mogli bi se izjednačiti s troškovima dizelskih kamiona nakon 2035. Procjenjuje se da će teška teretna vozila s gorivnim ćelijama i dalje biti skuplja od električnih vozila na baterije. Gorivne ćelije za sustave grijanja vjerojatno će imati samo nišnu ulogu u EU-u.

Potrebno je poboljšati otpornost lanaca vrijednosti za elektrolizatore i gorivne ćelije, od nabave sirovina do proizvodnje i opskrbe komponenata kako bi se skratilo vrijeme isporuke punih sustava u Europi uz konkurentne troškove. Dostupnost velikih količina troškovno konkurentnog vodika iz obnovljivih izvora i niskougljičnog vodika i dalje je prioritet politike.

3.9.Tehnologije održivog bioplina i biometana 

Europa ima razvijenu industriju uglavnom za proizvodnju električne energije iz bioplina, s rastućim tržištima toplinske energije i prometa koja se temelje na utiskivanju biometana u distribucijsku mrežu. Gotovo 50 % proizvodnje nalazi se u Europi, pri čemu Njemačka sama zadovoljava 20 % globalne potražnje 176 . Anaerobna razgradnja i dalje je glavna komercijalna tehnologija koja se upotrebljava za proizvodnju bioplina, koji se zatim pretvara u biometan. EU je vodeći proizvođač bioplina i biometana te je 2023. 177 imao kombiniranu proizvodnju od otprilike 22,1 milijardu kubičnih metara. Predvodnik je i u proizvodnji opreme. Kapacitet EU-a za proizvodnju biometana iz anaerobne razgradnje iznosio je 2023. 3,8 milijardi m³, dok je stvarna godišnja proizvodnja procijenjena na 3,5 milijardi m³; međutim, predviđa se da će se do 2030. rast proizvodnog kapaciteta povećati pet puta 178 . Trenutačna stopa rasta biometana u EU-u blizu je ciljeva za 2030. iz nacionalnih energetskih i klimatskih planova, što je u skladu s ciljem plana REPowerEU.

U EU-u se nalaze vodeća svjetska poduzeća za proizvodnju bioplina i biometana i komponeneta (npr. razgrađivači, oprema za pročišćavanje bioplina, uređaji za uplinjavanje). 179 . Razvijaju se novi smjerovi, pri čemu je EU predvodnik 180 . U okviru programa Obzor EU-a uloženo je više od 120 milijuna EUR u 20 inovativnih projekata, čime se unapređuje tehnologija u tom području. Inovativne tehnologije za izravnu proizvodnju biometana, kao što je uplinjavanje ostataka biomase i otpada, još nisu u velikoj mjeri dokazane u EU-u (2 000 t/god. instaliranog i operativnog proizvodnog kapaciteta 2023., iako se očekuje da će proizvodnja biometana 2030. porasti na 0,7 milijardi m³ 181 ). Postrojenja za proizvodnju biološkog ukapljenog prirodnog plina vrijedna su opcija u EU-u, s kapacitetom od otprilike 7,3 TWh 2023. za koji se očekuje da će do 2025. porasti na 15,4 TWh 182 .

EU ima znatan udio u ulaganjima u bioplin i predvodnik je u području patenata visoke vrijednosti 183 . Kad je riječ o tehnologijama bioplina (anaerobna razgradnja i pretvorba plina), ne postoji kritična ovisnost o sirovinama, komponentama ili dobavljačima te se EU ne oslanja na dostupnost opreme, sirovina ili dobavljača posebnih tehnologija za uplinjavanje 184 . Osim toga, EU ne ovisi o uvozu bioloških sirovina 185 . Međutim, kad je riječ o plinskim motorima i turbinama za proizvodnju električne energije, kao i kod svih plinovitih goriva, postoji ovisnost o dobavljačima izvan EU-a.

Trenutačno visoki troškovi otežavaju daljnje uvođenje tehnologija biometana jer kapitalni trošak postrojenja za proizvodnju bioplina iz anaerobne razgradnje iznosi otprilike 1500 – 2 000 EUR/KW 186 , a ukupni trošak proizvodnje i pretvorbe bioplina procjenjuje se na otprilike 100 EUR/MWh 187 . Slično tome, kapitalni trošak postrojenja za uplinjavanje biometana iznosi 2 000 – 3 600 EUR/KW, a trošak proizvodnje iznosi otprilike 89 – 112 EUR/MWh 188 .

Kako bi se održala konkurentnost EU-a u tom sektoru, potrebno je dodatno podupirati inovacije u tehnologijama za održivu proizvodnju biometana uplinjavanjem i iz poboljšanog bioplina nastalog anaerobnom razgradnjom radi povećanja proizvodnih kapaciteta i smanjenja troškova proizvodnje. Osim toga, trebalo bi olakšati pristup mreži za postrojenja za proizvodnju bioplina i biometana.

3.10.Tehnologije hvatanja i skladištenja ugljika (CCS tehnologije)

U Strategiji industrijskog upravljanja ugljikom 189 donesenoj u veljači 2024. EU je iznio viziju čvrstog regulatornog i investicijskog okvira za tehnologije hvatanja, prijevoza, upotrebe i skladištenja ugljika te za tehnologije kojima se uklanja atmosferski ugljik. Uz potporu Akta o industriji s nultom neto stopom emisija, kojim se utvrđuje godišnji cilj kapaciteta utiskivanja od najmanje 50 milijuna tona u skladišnim prostorima u EU-u do 2030. 190 , u strategiji se utvrđuju konkretne mjere za potporu tehnologijama hvatanja i skladištenja ugljika.

EU je u dobrom položaju u području tehnologija hvatanja CO2 jer su 5 od 16 glavnih pružatelja tehnologija hvatanja CO2 poduzeća iz EU-a 191 . Međutim, kad je riječ o prijevozu, skladištenju i cijelom vrijednosnom lancu CO2, Europa zaostaje za SAD-om i Kanadom jer vrlo mali broj europskih poduzeća pruža te tehnologije 192 . EU je posljednjih godina ostvario napredak kad je riječ o javnim ulaganjima u području istraživanja i razvoja. Udio EU-a u globalnoj potrošnji 2022. iznosio je 22 %, nešto više od Kanade i Japana 193 , pri čemu se većina ulaganja odnosila na skladištenje CO2.

Broj projekata hvatanja i skladištenja ugljika u različitim fazama razvoja 2023. udvostručio se u usporedbi s prethodnom godinom te je dosegnut broj od 392  postrojenja na globalnoj razini (pri čemu se 119 projekata nalazi u Europi), što je 361 Mtpa CO2 194 . U Europi se projektima hvatanja i skladištenja ugljika u različitim fazama razvoja podupiru industrije kao što su proizvodnja vodika, amonijaka i gnojiva (20 postrojenja), proizvodnja električne i toplinske energije (19 postrojenja), proizvodnja cementa (17 postrojenja) i proizvodnja biomase za električnu/toplinsku energiju (15 postrojenja) 195 .

U Europi je od 35 projekata u području prijevoza CO2 i mreža u razvoju nekoliko ključnih projekata od zajedničkog interesa na kojima se temelji prekogranična mreža EU-a za ugljikov dioksid 196 . Iako su utvrđeni skladišni kapaciteti i dalje koncentrirani u Sjevernom moru, u državama članicama kao što su Bugarska, Hrvatska, Grčka i Italija mapirane su nove lokacije za projekte hvatanja i skladištenja ugljika na kopnu i moru. U 2024. izdane su prve dozvole za istraživanje u svrhu skladištenja CO2 na kopnu u Danskoj, čime je udvostručen ukupan broj dozvola za istraživanje u svrhu skladištenja CO2 197 . Komisija je u siječnju 2025., u okviru Instrumenta za povezivanje Europe u području energetike, dodijelila sredstva u vrijednosti od 250 milijuna EUR za potporu izgradnji triju projekata i financiranje devet pripremnih studija za projekte od zajedničkog interesa koji se odnose na infrastrukturu za CO2 198 .

EU je u dobrom položaju u sektorima proizvodnje ključnih komponenata CCS-a za tehnologije hvatanja ugljika, kao što su aminska otapala koja se upotrebljavaju za apsorpciju (najrazvijenija tehnologija). Međutim, ne djeluje u širim razmjerima niti još ima specijalizirane lance vrijednosti. Nakon razdoblja stagnacije u proteklom desetljeću proizvodnja aminskih otapala u EU-u 2023. je dosegnula 260 milijuna EUR, što je povećanje od 8 % u odnosu na prethodnu godinu. EU je u dobrom položaju kad je riječ o razvoju inovativnih metoda, među ostalim za membrane (polimerne, keramičke) i adsorbente, dok je Kina globalni predvodnik u broju stručno recenziranih članaka. Očekuje se da će se projektima u okviru programa Obzor 2020. EU-a znatno poboljšati procesi i da će razvoj tih metoda dosegnuti komercijalnu razinu 199 .

Unatoč sve većim nastojanjima u EU-u prošle godine da se uvedu kapaciteti za hvatanje i skladištenje ugljika, brzina uvođenja kapaciteta skladištenja CO2 morat će eksponencijalno rasti kako bi se mogle hvatati znatne količine CO2 potrebne za postizanje ciljeva za 2030., 2040. i 2050. EU uvodi mjere za povećanje vidljivosti potražnje i ponude skladišta te utvrđuje potreban okvir za nediskriminirajući, otvoren pristup i multimodalnu infrastrukturu za CO2. Tim će se mjerama otkloniti glavni izazovi u primjeni rješenja za industrijsko upravljanje ugljikom, povećati predvidljivost za ulagače i smanjiti rizik ulaganja. Komisija će predložiti daljnje mjere za poticanje i povećanje primjene tehnologija hvatanja, upotrebe i skladištenja ugljika (CCUS) 200 .

3.11.Tehnologije elektroenergetske mreže: električni vodovi i transformatori

U Akcijskom planu EU-a za mreže 201 utvrđeni su globalni trendovi (npr. rastuća potrošnja električne energije, digitalizacija i integracija obnovljivih izvora energije), koji doprinose povećanju globalne potražnje za mrežnim komponentama, uključujući električne vodove i transformatore 202 . Analiza desetogodišnjih planova razvoja mreže za 2024. 203 koju je proveo Europacable upućuje na to da će se u Europi od 2024. do 2033. postaviti gotovo 100 000 km novih prijenosnih vodova i kabela (povećanje od 10 % u odnosu na brojku iz 2022.). Kad je riječ o distribucijskom sustavu, Eurelectric očekuje da će u razdoblju od 2025. do 2050. biti potrebno instalirati u prosjeku 262 000 km vodiča godišnje, uključujući nove i zamjenske vodove 204 . Osim toga, za razvoj distribucijske mreže samo u EU-u i Norveškoj moglo bi biti potrebno čak 172 000 jedinica transformatora, koje bi se dodavale na godišnjoj razini u razdoblju od 2025. do 2050., čime bi se njihov broj sredinom stoljeća udvostručio s 4,5 milijuna na 9 milijuna 205 . Općenito, za nadogradnju europske infrastrukture za prijenos i distribuciju električne energije do 2040. mogla bi biti potrebna ulaganja u iznosu od čak 730 milijardi EUR 206 .

EU ima dugogodišnje tržišne i tehnološke predvodnike u području električnih vodova i transformatora. Tržište žica i kabela u EU-u uglavnom opskrbljuju europska poduzeća, iako bi se pritisak međunarodne konkurencije mogao povećati u kratkoročnom i srednjoročnom razdoblju. Kad je riječ o europskom tržištu transformatora, situacija je nešto drukčija: iako nekoliko velikih multinacionalnih poduzeća dominira u segmentu velikih transformatora, među proizvođačima u segmentu transformatora srednje veličine i proizvođačima distribucijskih transformatora su dugogodišnji domaći proizvođači i obiteljska poduzeća iz Europe, uz međunarodne konkurente.

Lanci opskrbe bakrom i aluminijem ključni su za proizvodnju. Iako se očekuje da će moći zadovoljavati stalni rast potražnje u kratkoročnom razdoblju, velika potražnja i koncentracija proizvodnje rafiniranog bakra dugoročno predstavljaju rizik od poremećaja 207 . Glavna visokovrijedna komponenta transformatora, jezgra, proizvodi se od elektročelika s orijentiranim kristalima. Procjenjuje se da će se vrijednost globalnog tržišta elektročelika s orijentiranim kristalima do 2032. gotovo udvostručiti 208 zbog potražnje za proizvodnjom transformatora. Iako je EU jedan od glavnih proizvođača, mnogi proizvođači transformatora iz EU-a oslanjaju se na uvoz čelične jezgre 209 .

Sve veća potražnja za mrežnim komponentama kao što su električni vodovi i transformatori dovela je do kašnjenja u isporuci, dugotrajnog uvođenja u rad i daljnjeg porasta cijena. Prema izvještajima, iz tog je razloga nekoliko vodećih europskih proizvođača kabela donijelo odluke o ulaganjima u vrijednosti od 4 milijarde EUR, čime se doprinosi udvostručenju kapaciteta za proizvodnju visokonaponskih kabela i kabela izrazito visokog napona u Europi 210 . Anketa provedena među proizvođačima transformatora iz EU-a i izvan EU-a pokazuje da se u kratkoročnom razdoblju (do 2026.) može očekivati povećanje proizvodnog kapaciteta od 10 % (do 2026.) te do 30 % do 2030. ako se nastavi rast potražnje 211 . Međutim, očekuje se da će potražnja u narednim godinama i tridesetim godinama ovog stoljeća i dalje rasti brže od ponude.

Nedostatak kvalificirane radne snage jedan je od najvećih izazova s kojima se industrija suočava. Gotovo polovina ispitanih proizvođača transformatora izvijestila je o nedovoljno iskorištenim kapacitetima zbog nedostatka kvalificiranih radnika 212 . Komisija je u Akcijskom planu za mreže utvrdila mjere za osiguravanje učinkovitijeg funkcioniranja elektroenergetskih mreža u EU-u i njihova bržeg uvođenja 213 . Bolja suradnja javnih tijela, mrežnih operatora i pružatelja tehnologije bit će ključna za razvoj zajedničkih tehnoloških specifikacija, poboljšanje vidljivosti portfelja mrežnih projekata, olakšavanje ulaganja u proizvodne kapacitete i sigurne lance opskrbe. Komisija će u tekućem mandatu razmotriti uspostavu pravnog okvira za europske mreže kako bi poduprla elektrifikaciju i ubrzala izdavanje dozvola 214 . Predstavit će Akcijski plan za elektrifikaciju kako bi poduprla elektrifikaciju u svim sektorima krajnje potrošnje i predložiti paket mjera za europske mreže radi modernizacije i proširenja svoje mreže infrastrukture za prijenos i distribuciju energije.

3.12.Tehnologije za energiju nuklearne fisije

Nuklearne elektrane jedna su od tehnologija za proizvodnju električne energije s niskim emisijama ugljika koja se može dispečirati 215 . Jedinični trošak električne energije iz nuklearnih elektrana obično je između troška energije iz obnovljivih izvora i fosilnih tehnologija. Nuklearne elektrane proizvele su 2023. 22,8 % električne energije u EU-u, što je neznatno povećanje u odnosu na 21,9 % 2022. 216 , zahvaljujući tri poluge: produljenje vijeka trajanja, izgradnja novih velikih nuklearnih elektrana i uvođenje malih modularnih reaktora.

Većina novih reaktora u izgradnji nalazi se u Aziji. Na početku 2024. kapacitet reaktora u izgradnji iznosio je otprilike 61 GW na globalnoj razini, a više od polovine tog kapaciteta nalazilo se u Kini i Indiji. U EU-u i dalje aktivno djeluje jedan dobavljač reaktora 217 , koji je činio 5,3 % navedenog kapaciteta 218 . To pokazuje da industrija EU-a treba poboljšati konkurentnost u skladu s ciljevima Akta o industriji s nultom neto stopom emisija.

Komisija je 2024. pokrenula Europski industrijski savez za male modularne reaktore kako bi se olakšalo njihovo uvođenje do ranih tridesetih godina ovog stoljeća i podupro konkurentan europski ekosustav 219 . Mali modularni reaktori imaju inovativan dizajn i temelje se na modularnim komponentama koje bi se mogle proizvoditi u serijama. Iako su prvi mali modularni reaktori već u uporabi u Kini i Rusiji 220 , još uvijek nisu uvedeni u EU-u.

Za ostvarenje predviđenog kapaciteta u EU-u potrebno je povećati proizvodne kapacitete 221 . Nadalje, potrebno je riješiti problem starenja radne snage u tom sektoru uključivanjem osoba koje tek ulaze na tržište rada i prekvalifikacijom stručnjaka iz drugih industrija. Potrebno je poticati programe razvoja vještina u području nuklearne energije. Diversifikacijom lanca opskrbe nuklearnim gorivom, uslugama gorivnog ciklusa i rezervnim dijelovima potrebno je i dalje otklanjati ovisnost o pojedinačnim nepouzdanim partnerima, posebno o Rusiji 222 . Treba se trajno usredotočiti na održavanje nuklearne sigurnosti, osiguravanje diversificirane opskrbe, sigurno gospodarenje otpadom i unapređenje novih tehnologija 223 . Svaka buduća upotreba nuklearne energije mora biti uvjetovana poštovanjem najstrožih standarda nuklearne sigurnosti, kao i sigurnim odlaganjem svih vrsta nuklearnog otpada i potrošenog goriva.

3.13.Hidroenergija 

Globalni hidroenergetski kapacitet 2023. iznosio je 1 416 GW 224 , a očekuje se da će otprilike 2030. dodatni kapacitet iznositi otprilike 160 GW (od čega se 15 – 16 GW odnosi na Europu) 225 . Reverzibilna hidroenergija i dalje je najčešće korištena tehnologija za pohranu energije s više od 90 % udjela u ukupnoj globalnoj pohrani na razini mreže te s instaliranim reverzibilnim kapacitetom od 46 GW u EU-u 226 . Iako su poduzeća iz EU-a aktivna u području novih globalnih hidroenergetskih projekata, u EU-u je velik naglasak na modernizaciji i obnovi postojećih postrojenja, koja čine otprilike 153 GW instaliranog kapaciteta 227 .

Proizvodnja hidroenergetskih komponenata u EU-u i dalje je bila snažna 2024., što je pokazatelj pozitivnih izgleda u pogledu napretka prema ostvarenju referentnih vrijednosti iz Akta o industriji s nultom neto stopom emisija. Iako je lanac opskrbe u EU-u dobro razvijen, postoji rizik od buduće ovisnosti kad je riječ o trajnim magnetima kao komponenti 228 . Vrijednost dijelova i turbina proizvedenih u EU-u 2023. iznosila je 605 milijuna EUR, ali se trgovinski suficit u posljednjih nekoliko godina znatno smanjio, na 213 milijuna EUR 2023., u odnosu na najvišu vrijednost od 466 milijuna EUR 2015. To se odražava i u udjelu EU-a u globalnom izvozu, koji je u razdoblju od 2021. do 2023. unatoč tome bio na visokoj razini od 44 % 229 . Gubitak vrijednosti proizvodnje tijekom posljednjih nekoliko godina upućuje na to da se industrija EU-a, iako je i dalje konkurentna, suočava s rastućom globalnom konkurencijom, posebno zbog toga što Kina teži što boljem položaju na tržištu hidroenergetske tehnologije 230 .

Iako hidroenergetska industrija EU-a i dalje ima vodeću ulogu na globalnoj razini, to može doći u pitanje u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju. U tom je pogledu poseban problem za industriju EU-a manji potencijal za nove hidroenergetske projekte u Europi, pri čemu je pronalaženje novih lokacija za održivu hidroenergiju i dalje velik izazov. Održavanje vještina u sektoru proizvodnje hidroenergije u EU-u dodatni je problem.

EU mora zadržati vodeći položaj u hidroenergiji na globalnoj razini tako da ulaže u istraživanje i inovacije više nego globalni konkurenti te održava domaće tržište novim ulaganjima. Konkretno, postoji neiskorišteni potencijal za širenje reverzibilne hidroenergije kako bi se povećala fleksibilnost mreže, među ostalim nadogradnjom postojećih hidroelektrana.

3.14.Održiva alternativna goriva

231 Održiva alternativna goriva, kako su definirana u Aktu o industriji s nultom neto stopom emisija, održiva su i niskougljična goriva namijenjena za smanjenje emisija stakleničkih plinova u zrakoplovnom i pomorskom sektoru. EU je u dobrom položaju u pogledu tih tehnologija, ali bit će potrebno uložiti još više truda kako bi se postigla konkurentna masovna proizvodnja u EU-u. Općenito, EU trenutačno ima tehnološku prednost u proizvodnji: ima većinu svjetskih komercijalnih postrojenja i važnu ulogu u razvoju novih i inovativnih tehnologija.

232 233 234 Gorivo od hidroobrađenih estera i masnih kiselina (HEFA) trenutačno je jedina potpuno komercijalna tehnologija za zrakoplovna goriva. Iako u EU-u trenutačno ne postoji važna proizvodnja održivih zrakoplovnih goriva, postojeća postrojenja za proizvodnju biljnog ulja obrađenog vodikom (HVO) mogla bi se modernizirati kako bi godišnje proizvodila otprilike 1,07 Mtoe naprednih goriva HEFA. To bi bilo više nego dvostruko više od ukupne proizvodnje održivih zrakoplovnih goriva u svijetu 2023. i manje od polovine potražnje predviđene na temelju politika EU-a. Predviđa se da će se proizvodnja u EU-u iz prihvatljivih sirovina za biomasu do 2030. povećati na 1,5 Mtoe godišnje. Za potrebe pomorskog prometa EU trenutačno proizvodi 0,1 Mtoe godišnje iz sirovina iz otpada. Za 2030. predviđa se povećanje na 2,1 Mtoe godišnje, što je otprilike polovina potražnje predviđene na temelju politika EU-a. U najavljenim industrijskim planovima procjenjuje se da će proizvodnja e-kerozina do 2023. dosegnuti 1 129 Mtoe godišnje, dok će proizvodnja e-metanola i e-amonijaka dosegnuti 1 464 Mtoe godišnje. To je otprilike 3 %, odnosno 4 % predviđene potražnje u EU-u.

235 Od 28 komercijalnih postrojenja (TRL 9) u cijelom svijetu u kojima se proizvode održiva zrakoplovna goriva, 15 ih se nalazi u EU-u (od kojih su njih 14 postrojenja za HEFA-u), a šest u SAD-u. U EU-u se nalazi i šest pretkomercijalnih postrojenja (TRL 8) za HEFA-u i napredne tehnologije, u usporedbi s četiri u SAD-u. Za potrebe pomorskog prometa postoje samo tri operativna inovativna postrojenja za biometan (TRL 8) (jedno je u EU-u). To ukazuje na trenutačnu konkurentnost EU-a u tom sektoru u nastajanju i potrebu za ubrzanjem komercijalizacije naprednih tehnologija kako bi se ona održala.

236 Ne postoji kritična ovisnost o tim tehnologijama jer se mnogi akteri koji razvijaju tehnologije i proizvođači opreme nalaze u EU-u, a rizik od ovisnosti o kritičnim sirovinama je nizak. Kad je riječ o tehnologijama naprednih biogoriva, ne postoji kritična ovisnost o uvozu sirovina. S druge strane, kad je riječ o obnovljivim gorivima nebiološkog podrijetla, postoji kritična ovisnost o zemljama izvan EU-a koje proizvode katalizatorske materijale (kobalt, krom, vanadij i volfram) i o dostupnosti električne energije iz obnovljivih izvora, vodika iz obnovljivih izvora (vidjeti odjeljak 3.8. o tehnologijama vodika) i sirovina za CO2.

237 238 Troškovi proizvodnje razlikuju se ovisno o tehnologiji te su i dalje problem jer je te tehnologije potrebno proširiti kako bi bile na komercijalnim razinama. Troškovi za HEFA-u iz naprednih sirovina iznose od 15 do 32 EUR po MWh, a za biometanol dobiven uplinjavanjem između 89 EUR i 112 EUR po MWh. Trošak obnovljivih goriva nebiološkog podrijetla uvelike ovisi o trošku vodika iz obnovljivih izvora, električne energije i CO2 te iznosi od 90 do 180 EUR po MWh za upotrebu u pomorstvu, ali mnogo je veći za e-kerozin proizveden iz e-metanola.

239 Cijene održivih zrakoplovnih goriva trenutačno su tri do deset puta veće od cijena tradicionalnog goriva, iako se očekuje da će se znatno smanjiti s povećanjem proizvodnih tehnologija. Daljnjim istraživanjima i inovacijama mogli bi se znatno smanjiti troškovi. U kombinaciji s uspostavom demonstracijskih i ranih komercijalnih postrojenja radi smanjenja kapitalnih i operativnih troškova, moglo bi se postići smanjenje ukupnih troškova proizvodnje za od 5 % do 27 %. Osim toga, istodobno bi se mogla razvijati tržišta i proizvodna postrojenja za obnovljiva goriva u cestovnom, zračnom i pomorskom prometu kako bi se stvorila sinergija u svim prometnim sektorima. Na primjer, proizvodnjom zrakoplovnih goriva u nizu procesa dobivanja naprednog biogoriva stvara se tržište nusproizvoda zelenog dizela (za kamione) i benzina (za brodove). Iskorištavanje gospodarske vrijednosti nusproizvoda može dovesti do smanjenja troška primarnog goriva. Sinergija između naprednih biogoriva i obnovljivih goriva nebiološkog podrijetla također je ključna za primjenu tehnologija zelenog vodika, biogenog CO2 i povezanih tehnologija.

3.15.Tehnologije oporabe viška topline u industriji

Tehnologije za oporabu viška topline iz industrijskih procesa ključne su za povećanje energetske učinkovitosti u industriji 240 . Postoji nekoliko tehnika. Općenito, toplina se prvo izdvaja (npr. iz ispušnih plinova) izmjenjivačima topline. Zatim se može prenijeti lokalno u drugi postupak (npr. predgrijavanje sirovina), izravno ili putem tekućine, ili se može isporučiti u mrežu centraliziranog grijanja. Pretvorba oporabljene topline (npr. dizalicama za toplinu; vidjeti odjeljak 3.6.) omogućuje njezinu upotrebu na višoj temperaturi ili zamrzavanje. Druga je mogućnost pretvaranje topline u mehaničku ili električnu energiju.

U ovom se odjeljku opisuje oporaba topline i njezina pretvorba u električnu energiju s pomoću tehnologije Rankineovih ciklusa, kojom se toplina upotrebljava za širenje tekućine za pogon turbine i električnog generatora. Na tržištu su dostupni i organski (ORC) i parni (SRC) Rankineovi ciklusi, a zahvaljujući istraživanjima i inovacijama ORC se sve više poboljšava. Tehnologija ciklusa superkritičnog CO2 (sCO2) može biti učinkovitija i kompaktnija, ali još nije u potpunosti razvijena.

Teoretski industrijski višak topline u EU-u procjenjuje se na 920 TWh godišnje, što odgovara potencijalu Carnota od 279 TWh 241 . Procjenjuje se da bi postrojenja za proizvodnju električne energije primjenom ORC-a mogla pretvarati višak energije iz industrijskih procesa u EU-u u 150 TWh električne energije godišnje 242 .

Globalno tržište ORC-a procijenjeno je na 750 milijuna EUR 2023. i predviđa se da će rasti 243 . Tehnologija se uglavnom primjenjuje na geotermalnu energiju (77 %), višak topline u industriji (11 %) i biomasu (10 %) 244 . Glavne su komponente sustava ORC-a i SRC-a izmjenjivači topline, kondenzatori, pumpe za napajanje i turbine s generatorima. Materijali koji se koriste su čelične, aluminijske i (organske) tekućine, kao i bakar i magneti za generator te ostale komponente za kontrolnu elektroniku.

Na Europu otpada velik broj proizvođača sustava ORC i inovacija u tom području. Jedno poduzeće iz SAD-a i dva poduzeća iz EU-a predvode na globalnom tržištu ORC-a i imaju najveći udio u njemu (78 % u razdoblju 2016. – 2020.) 245 . Europa je predvodnica u aktivnostima istraživanja i razvoja u području ORC-a 246 , ali raste interes na globalnoj razini, a broj znanstvenih publikacija o temi ORC-a više se nego udvostručio u odnosu na razdoblje 2014. – 2018. te ih je u razdoblju 2019. – 2023. bilo 3 329. Od tih publikacija, 523 ih je objavljeno u EU-u, koji je po broju publikacija iza Kine (860), a ispred Irana (368), Ujedinjene Kraljevine (176) i SAD-a (165) 247 .

I dalje postoje određene prepreke uvođenju Rankineova ciklusa i drugih tehnologija za oporabu topline, što otežava daljnji razvoj industrije.. Početni troškovi i troškovi održavanja oporabe topline te cijena proizvedene električne energije mogu biti vrlo različiti, kao i razdoblja otplate ulaganja 248 , dok dostupnost opskrbe toplinskom energijom u budućnosti može biti neizvjesna zbog mogućih promjena u povezanom industrijskom procesu (npr. elektrifikacija).

Zbog uvjeta za pojedini proces i lokaciju potrebni su veći napori u pogledu planiranja, projektiranja i instalacije sustava povrata topline. Za oporabu viška topline i lanac opskrbe tom tehnologijom korisne bi bile standardiziranije komponente koje bi bile dizajnirane tako da zadovoljavaju potrebe većine postrojenja u određenom industrijskom podsektoru. Na razini EU-a, daljnje razmjene između pružatelja tehnologije i sektora krajnjih korisnika, potencijalno u okviru Strateškog plana za energetsku tehnologiju, mogle bi ubrzati uvođenje tih tehnologija i pridonijeti jačanju konkurentnosti EU-a.

4.Zaključci

Sektor tehnologija s nultom neto stopom emisija pruža veliku gospodarsku mogućnost za EU i ključan je za energetsku tranziciju. Globalno tržište ključnih tehnologija čiste energije moglo bi se gotovo utrostručiti i do 2035. dosegnuti vrijednost od otprilike 1,9 bilijuna EUR 249 . Industrija EU-a može imati ključnu ulogu u osiguravanju tih tehnologija na temelju još uvijek snažne industrijske osnove te rezultata istraživanja i inovacija. Vjerojatno nijedno drugo područje tehnologije u kojem EU ima dobar položaj ne raste tako brzo.

EU je i dalje jedno od najvećih globalnih tržišta tehnologija s nultom neto stopom emisija. Obnovljivi izvori energije vrlo su troškovno konkurentni u EU-u te je njihova primjena postigla rekordnu razinu, pri čemu je s pomoću njih 2024. osigurano 48 % električne energije u EU-u. S druge strane, cijene energije u EU-u i dalje su znatno više nego u mnogim drugim velikim gospodarstvima, posebno u SAD-u i Kini. To je strukturni nedostatak industrije EU-a, posebno njezinih energetski intenzivnih industrija, ali i prepreka konkurentnosti mnogih proizvođača u tehnološkom sektoru EU-a s nultom neto stopom emisija. Budući da EU nastavlja provoditi energetsku tranziciju, povećava elektrifikaciju i nastoji riješiti problem ovisnosti o fosilnim gorivima, tehnologije s nultom neto stopom emisija postat će još važnije. Konkurentnost proizvođača iz EU-a imat će presudnu ulogu u tome hoće li se ključan dio te tranzicije provesti u EU-u ili će se pribjeći uvozu. To nije samo pitanje sigurnosti opskrbe, nego i blagostanja i zapošljavanja.

EU je i dalje u dobrom položaju u području istraživanja tehnologija čiste energije, ali još uvijek zaostaje u privatnim ulaganjima u istraživanje i inovacije. Programom Obzor Europa i dalje se podupiru istraživanja i inovacije u području tehnologija čiste energije i njihova konkurentnost te se potiču privatna ulaganja u okviru europskih partnerstava. S druge strane, dugo poznati izazovi povezani s privatnim ulaganjima u istraživanje i inovacije te rastom poduzeća i dalje koče napredak EU-a. EU je 2023. ostvario bolje rezultate u pogledu privlačenja rizičnog kapitala u sektor tehnologija čiste energije, ali je broj velikih ugovora bio ograničen. To je ključan čimbenik koji je utjecao na smanjenje rizičnog kapitala u tom sektoru, kako pokazuju preliminarni podaci za 2024. To ukazuje i na potrebu da EU još više poradi na privlačenju privatnih ulaganja za omogućivanje rasta poduzeća.

Zbog cjenovno sve konkurentnijeg tržišnog natjecanja EU se suočava s rizikom od gubitka konkurentnosti i proizvodnje. Kina već dominira globalnom proizvodnjom solarnih fotonaponskih sustava i baterija te se očekuje da će u narednim godinama znatno povećati proizvodne kapacitete za dodatne tehnologije čiste energije. Trenutačni ogromni izazovi s kojima se industrija baterija u EU-u suočava u pogledu povećanja proizvodnje odnose se na izgradnju velikih proizvodnih kapaciteta za tehnologije za koje Europa više nije glavno težište i glavni izvor znanja u području proizvodnje, unatoč znatnim javnim i privatnim ulaganjima. Naredne godine bit će ključne za utvrđivanje može li postojeće stručno znanje EU-a u području istraživanja i inovacija u sektorima solarne energije i baterija pomoći u oživljavanju tih sektora u EU-u, primjerice pronalaženjem rješenja za koja je potrebno manje kritičnih sirovina.

EU je i dalje vrlo konkurentan u proizvodnji nekoliko tehnologija s nultom neto stopom emisija, uključujući energiju vjetra i dizalice topline. Te će dvije tehnologije biti sve važnije na globalnoj razini, a procjene upućuju na potencijalni manjak proizvodnih kapaciteta u usporedbi s očekivanom globalnom potražnjom. Iako je industrija energije vjetra u EU-u još uvijek vrlo konkurentna, konkurenti iz Kine počeli su se širiti na globalna tržišta, na kojima su poduzeća iz EU-a u posljednjih nekoliko godina već izgubila tržišne udjele. Tehnološka rješenja za dizalice topline u budućnosti će imati ključnu ulogu u zadovoljavanju potreba za grijanjem u kućanstvima i industriji. U tom je sektoru EU i dalje vrlo konkurentan, ali je potreban novi zamah. Za jačanje lanaca vrijednosti EU-a bit će potrebna daljnja potpora tim strateškim industrijama.

Postoje i drugi sektori tehnologija koje se primjenjuju u kojima konkurentne industrije EU-a imaju potencijal za rast. U EU-u postoji razvijena industrija bioplina i biometana. Poduzeća sa sjedištem u EU-u imaju i dobar tržišni položaj u opskrbi komponentama elektroenergetske mreže, za kojima raste globalna potražnja usporedno s povećanjem elektrifikacije. Međutim, taj će sektor u budućnosti vjerojatno biti izložen dodatnom konkurentskom pritisku. Kao i mnoge druge tehnologije s nultom neto stopom emisija, proizvodnja mrežnih komponenata uvelike ovisi o sirovinama, kao što su bakar i posebne vrste čelika. Industrija EU-a ima dugu tradiciju proizvodnje hidroenergije, ali posljednjih nekoliko godina gubi udio na svjetskom tržištu. U EU-u postoji i neiskorišteni potencijal za hidroenergiju. Proširenje proizvodnje energije u reverzibilnim hidroelektranama, među ostalim nadogradnjom postojećih postrojenja, moglo bi doprinijeti povećanju fleksibilnosti mreže.

Osim toga, nekoliko je tehnologija tek u razvoju i potrebna je dodatna potpora kako bi se dokazao njihov komercijalni potencijal. To uključuje tehnologije energije oceana, male modularne reaktore, održiva alternativna goriva te tehnologije za hvatanje i skladištenje ugljika. Za te je tehnologije potrebna ciljana potpora kako bi se povećala njihova komercijalna održivost i proširila njihova primjena.

Inovacije imaju središnju ulogu u jačanju konkurentnosti EU-a, i u uvođenju novih tehnologija na tržište i u poboljšanju postojećih rješenja. Istraživanje i inovacije potrebni su za povećanje učinkovitosti te mogu biti potpora za ograničavanje ovisnosti o kritičnim sirovinama, kao što je litij u tehnologiji baterija. Dodatna djelovanja potrebna su i kako bi se povećali kružnost i održivost, primjerice rješavanjem problema upotrebe perfluoralkilnih i polifluoralkilnih tvari (kemikalije PFAS) u elektrolizatorima. Uslijed rasta globalnih ulaganja u tehnologije s nultom neto stopom emisija, EU će trebati poduzeti dodatne mjere kako bi išao ukorak s istraživanjem i inovacijama. To se odražava i u nedavno donesenom Kompasa konkurentnosti koji je usmjeren na premošćivanje inovacijskog jaza. Nedavno ojačani Strateški plan za energetsku tehnologiju ima ključnu ulogu u koordinaciji i usklađivanju prioriteta istraživanja, okupljanju javnih i privatnih dionika te povećanju učinkovitosti potrošnje u području istraživanja i inovacija među državama članicama, među ostalim u okviru partnerstva za prelazak na čistu energiju 250 .

Kako bi se u potpunosti iskoristile gospodarske koristi od globalne energetske tranzicije, ključno je da EU poveća svoje proizvodne kapacitete. Pristup lancu vrijednosti i dalje je ključan, uzimajući u obzir cijeli lanac, od sirovina i energetski intenzivnih industrija za opskrbu materijalima do proizvodnje i konačne ugradnje. Nedostatak vještina i dalje će biti velik problem u nadolazećim godinama, koji se mora riješiti kako bi sektor mogao napredovati.

Provedba Akta o industriji s nultom neto stopom emisija može imati ključnu ulogu u pružanju koordinirane potpore proizvodnji tehnologija s nultom neto stopom emisija u EU-u. Za to će biti potrebno iskoristiti sve alate koji su njime predviđeni, od izdavanja dozvola do primjene necjenovnih kriterija u postupcima javne nabave i na dražbama. Platforma za Europu s nultom neto stopom emisija ima važnu ulogu u koordinaciji politika u EU-u i suradnji s industrijom. Stupanjem na snagu Akta o industriji s nultom neto stopom emisija ovo je izvješće o napretku u pogledu konkurentnosti postalo glavni alat za njegovo praćenje. U narednim godinama u izvješću će se nastaviti pomno pratiti kretanja povezana s konkurentnosti EU-a u području tehnologija s nultom neto stopom emisija i razmatrati pitanja povezana s provedbom Akta o industriji s nultom neto stopom emisija.

Kompasom konkurentnosti, planom za čistu industriju i akcijskim planom za priuštivu energiju Komisija je jačanje konkurentnosti EU-a stavila u središte svojih planova za sljedeće godine. U tim trima dokumentima navode se ključne mjere koje se temelje na sektoru tehnologija s nultom neto stopom emisija i kojima se on jača. To uključuje zajednički plan za dekarbonizaciju i konkurentnost industrije EU-a predviđen planom za čistu industriju i mjere za poboljšanje pristupa priuštivoj energiji utvrđene u akcijskom planu za priuštivu energiju.

U tom će kontekstu Komisija nastaviti podupirati tehnologije s nultom neto stopom emisija, i kao važan industrijski sektor i kao razvojne tehnologije za dekarbonizaciju šireg gospodarstva. Za to će biti potrebna kontinuirana djelovanja na razini EU-a i na nacionalnoj razini.

(1)

   Europsko vijeće (2024.), Zaključci izvanrednog sastanka Europskog vijeća (17. i 18. travnja 2024.) Europsko vijeće (2024.), Izjava iz Budimpešte o novom dogovoru o europskoj konkurentnosti (7. i 8. studenog 2024.)

(2)

     COM(2025) 30 final i COM(2025) 26 final

(3)

   Mario Draghi, Budućnost europske konkurentnosti , 2024.

(4)

   Enrico Letta, Više od tržišta , 2024.

(5)

    [MJESTO ZA UPUĆIVANJE NA PLAN ZA ČISTU INDUSTRIJU].

(6)

      [MJESTO ZA UPUĆIVANJE NA AKCIJSKI PLAN ZA PRIUŠTIVU ENERGIJU].

(7)

     SL L, 2024/1157, 30.4.2024.

(8)

     Više informacija i izvješća CETO-a dostupni su na: Opservatorij za tehnologiju čiste energije .

(9)

     Eurostat ( nrg_pc_204 ), pristupljeno 12. veljače 2025.

(10)

     Eurostat ( nrg_pc_205 ), pristupljeno 12. veljače 2025.

(11)

     Eurostat, Statistički podaci o cijenama električne energije . Napomena: cijene se odnose na identifikacijsku skupinu potrošnje, pri čemu su odbijeni porezi za koje se može ostvariti povrat.

(12)

     Podaci za 2022. na temelju Eurostata .

(13)

     Podaci za 2023. i 2024. u ovom odlomku temelje se na podacima platforme ENTSO-E Transparency Platform .

(14)

     COM(2025) 26 final

(15)

   Utvrđivanje ukupnih srednjih troškova električne energije metoda je koja se primjenjuje za usporedbu prosječnog troška proizvodnje jedne jedinice električne energije (koja se obično mjeri u megavatsatima, MWh) tijekom cijelog životnog vijeka projekta ili postrojenja za proizvodnju električne energije, uzimajući u obzir sve troškove izgradnje i rada elektrane (kapitalni izdaci, operativni troškovi i troškovi održavanja, troškovi goriva (ako je primjenjivo), troškovi financiranja i troškovi stavljanja izvan rada (ako je primjenjivo)).

(16)

     Prema: Gasparella, A., Koolen, D. i Zucker, A., Redoslijed zasluga i dinamika određivanja cijena na europskim tržištima električne energije, Ured za publikacije Europske unije, 2023., Izračun na temelju godišnjih troškova za 2023. Kapitalni i operativni troškovi na temelju referentnog scenarija PRIMES za klimatske ciljeve za 2040., na godišnjoj razini prema tehničkom vijeku trajanja, i ponderiranom prosječnom trošku kapitala. Godišnji troškovi ujednačuju se s pomoću faktora kapaciteta izvedenih iz modela METIS. Varijabilni troškovi temelje se na cijenama robe 2023., varijabilnim operativnim troškovima i otpremi u simulaciji METIS.

(17)

     Mario Draghi, Budućnost europske konkurentnosti , 2024.

(18)

     Međunarodna agencija za energiju (IEA), Energy Technology Perspectives, 2024. Procjene globalnog tržišta za solarne fotonaponske sustave, energiju vjetra, električna vozila, baterije, elektrolizatore i dizalice topline. U izvješću se navodi iznos od 2 bilijuna USD, koji je konvertiran u EUR krajem 2024..

(19)

     Europska komisija, Godišnje izvješće o jedinstvenom tržištu i konkurentnosti za 2025. ; vidjeti KPI br. 18 o elektrifikaciji.

(20)

   Prema prosječnom deviznom tečaju od 0,9239 EUR za 1 USD za 2024. na temelju podataka ESB-a .

(21)

    Strategic perspectives, Competing in the new zero-carbon industrial era , 2023.

(22)

   Za dodatne informacije vidjeti sljedeći odjeljak o solarnim fotonaponskim sustavima.

(23)

     BloombergNEF, Trade & Supply Chains: 10 Things to Watch in 2025, 2025.

(24)

   Institut za svjetsku ekonomiju u Kielu, Foul Play? On the Scale and Scope of Industrial Subsidies in China, 2024.

(25)

   SL L, 2024/2754, 29.10.2024.

(26)

     Više informacija dostupno je na: https://international-partnerships.ec.europa.eu/policies/global-gateway_hr .  

(27)

   COM (2025) 30 final.

(28)

     Za više informacija vidjeti: Istraživanje ulaganja za razdoblje od 2021. do 2027. – Potpora kohezijske politike djelovanju u području klime .

(29)

   Vidjeti odjeljak o tehnologijama dizalica topline u poglavlju 3. ovog izvješća.

(30)

     BloombergNEF, Energy Transition Investment Trends 2025, 2025. Podaci obuhvaćaju proizvodnju za ključne dijelove baterija (uključujući rudnike i rafinerije), solarne fotonaponske sustave, energiju vjetra i lanac opskrbe vodikom. Konverzija primjenom prosječnog deviznog tečaja od 0,9239 EUR za 1 USD 2024. na temelju podataka ESB-a .

(31)

   Međunarodna agencija za energiju (IEA), Advancing Clean Technology Manufacturing, 2024.

(32)

     BloombergNEF, Energy Transition Investment Trends 2025, 2025. Podaci obuhvaćaju proizvodnju za ključne dijelove baterija (uključujući rudnike i rafinerije), solarne fotonaponske sustave, energiju vjetra i lanac opskrbe vodikom.

(33)

     Međunarodna agencija za energiju (IEA), Advancing Clean Technology Manufacturing, 2024.

(34)

   Prema prosječnom deviznom tečaju od 0,9239 EUR za 1 USD za 2024. na temelju podataka ESB-a .

(35)

     Međunarodna agencija za energiju (IEA), Advancing Clean Technology Manufacturing, 2024.

(36)

     Međunarodna agencija za energiju (IEA), Advancing Clean Technology Manufacturing, 2024.

(37)

     Ecorys, The Net-Zero manufacturing industry landscape across Member States – Final Report, 2025. Nepotpun popis primjera.

(38)

     Ibid.

(39)

     Ibid.

(40)

   Mario Draghi, Budućnost europske konkurentnosti , 2024.

(41)

    Političke smjernice za sljedeću Europsku komisiju 2024. 2029. .

(42)

     SL L, 2024/1735, 28.6.2024., članak 2. stavak 3.

(43)

     Vidjeti: https://single-market-economy.ec.europa.eu/industry/strategy/energy-intensive-industries_en .

(44)

     Mario Draghi, Budućnost europske konkurentnosti , 2024.

(45)

     Ibid.

(46)

     IRENA i ILO, Renewable energy and jobs: Annual review 2024, 2024.

(47)

     Solar Power Europe: EU Solar Jobs Report 2024 – a solar workforce ready for stronger growth, 2024.

(48)

     Europsko udruženje za dizalice topline, European Heat Pump Market and Statistics Report 2024 , 2024.

(49)

     Eurostat  (jvs_q_nace2) , pristupljeno 13. veljače 2025.

(50)

     Europska komisija, GU ECFIN, Baza podataka o istraživanjima o poslovanju i potrošačima, podaci o podsektorima . „Oznaka NACE 27: Proizvodnja električne opreme” korištena je kao zamjenska oznaka za industrijsku proizvodnju obnovljive energije jer su tom kategorijom obuhvaćene mnoge tehnologije čiste energije.

(51)

     IEA, World Energy Employment, 2024.; Cedefop, Electroengineering workers: Skills opportunities and challenges (Radnici u području elektrotehnike: prilike i izazovi u pogledu vještina), 2023.

(52)

     Izvješća o nacionalnim energetskim i klimatskim planovima država članica, u kojima su dostavljene informacije.

(53)

     COM(2024) 131 final.

(54)

     Europska komisija, Glavna uprava za istraživanje i inovacije , Znanost, istraživanje i inovacije u EU-u 2024. , 2024.,

(55)

     Pravodobne, pouzdane i usporedive informacije o kretanjima u području istraživanja i inovacija povezanima s tehnologijama čiste energije nisu lako dostupne. To je djelomično posljedica kasne dostupnosti određenih statističkih podataka, ali i toga što ne postoji uvijek jasna definicija predmetnih tehnoloških područja, koja su često obuhvaćena širim tematskim područjima, kao što su energetika, promet ili izgrađeni okoliš. Rascjepkanost izvješćivanja otežava dosljedan uvid i jedno je od pitanja kojima je potrebno posvetiti pozornost radi poboljšanja praćenja i koordinacije u području istraživanja i inovacija. Vidjeti i SWD/2023/646 final.

(56)

     COM(2015) 80 final.

(57)

     Znatan udio povećanja 2021. i 2022. posljedica je promjene u izvješćivanju Španjolske i revizija koje je provela Francuska. Na te dvije države članice otpada dodatno ulaganje u istraživanje i razvoj od 1 milijarde EUR 2022. Francuska ima i velik udio u povećanju 2023. Izvor: Međunarodna agencija za energiju (IEA), Energy Technology RD&D Budgets - Database documentation , 2024.

(58)

     Članice IEA-e su 22 države članice: AT, BE, CZ, DE, DK, EL, ES, FI, FR, HU, IE, IT, LT, LU, NL, PL, PT, SE, SK (države članice EL i LU ne izvješćuju, a za IT još uvijek nema podataka). Države članice BE, DE, EE, ES, FR, LT, IE, PL, PT i FI izvijestile su IEA-u o povećanju za 2022. Države članice AT, BE, FR, LT, IE i SK izvijestile su o povećanju za 2023.

(59)

     Prilagođeno iz: baze podataka proračuna za istraživanje, razvoj i demonstraciju u području energetske tehnologije Međunarodne agencije za energiju (IEA), 2024. Podaci o procjenama javnih ulaganja u istraživanje i inovacije za SAD, na temelju podataka iz izvora: IEA i Myslikova, Z., Gallagher, K. S., Zhang, F., Narassimhan, E., Oh S. i Chi, K., Baza podataka o globalnoj javnoj potrošnji za istraživanje, razvoj i demonstraciju u području energetike , 2024.

(60)

     Misija za inovacije, Country Highlights , 2020. Javna ulaganja u istraživanje i inovacije procijenjena za Kinu na temelju podnesaka za prethodne godine i dodatnih izvora.

(61)

     Europska komisija, Zajednički istraživački centar, Podaci o istraživanju i inovacijama iz informacijskog sustava plana SET ; podaci o privatnim ulaganjima u istraživanje i inovacije temelje se na procjeni petogodišnjih kretanja.

(62)

     Europska komisija, Zajednički istraživački centar, Pregled stanja ulaganja u industrijsko istraživanje i razvoj u EU-u za 2024. , 2024. 

(63)

     Europska komisija, Zajednički istraživački centar, Pregled stanja ulaganja u industrijsko istraživanje i razvoj u EU-u za 2023. , 2023.

(64)

     Mario Draghi, Budućnost europske konkurentnosti , 2024.

(65)

     Europska komisija, Zajednički istraživački centar,  Pregled stanja ulaganja u industrijsko istraživanje i razvoj u EU-u za 2024. , 2024. 

(66)

     Europska komisija: Glavna uprava za istraživanje i inovacije,  Usklađivanje, djelovanje i ubrzavanje – Istraživanje, tehnologija i inovacije za poticanje europske konkurentnosti , 2024.  

(67)

     Ibid.

(68)

   Cervantes, M. i dr., Driving low-carbon innovations for climate neutrality, OECD Science, Technology and Industry Policy Papers , br. 143, 2023.

(69)

     JRC na temelju svih prijava uključenih u proljetno izdanje EPO-a Patstat 2024. Nalazi za posljednje tri godine s potpunim statističkim podacima (2018. – 2020.) kako bi se izbjeglo pogrešno prikazivanje kretanja zbog kašnjenja u stavljanju podataka na raspolaganje. Za više informacija vidjeti: Pokazatelji na temelju patenata: glavni koncepti i dostupnost podataka .

(70)

   COM(2023) 634 final.

(71)

   SL L, 2024/1735, 28.6.2024.

(72)

     Europska komisija, Zajednički istraživački centar, Kuzov, T., Letout, S., Georgakaki, A., Volt, S., Tumara, D., Martinez Castilla, G., Lauritzen, A., Sobczak, A., Paunescu, G., Fromentin, M., Degiorgis, E., Volkanovski, A., Tzimas, E., Izvješće o napretku u provedbi plana SET , 2024.

(73)

      Političke smjernice za sljedeću Europsku komisiju 2024. – 2029. ; COM(2025) 30 final .

(74)

     Europska komisija, Uspješnost EU-a u području znanosti, istraživanja i inovacija – konkurentna Europa za održivu budućnost) , 2024.

(75)

     Odabir JRC-a na temelju vertikala i detaljnih analiza platforme PitchBook (provedeno za CETO) i pregled konkurentnosti europske klimatski neutralne industrije. Za više pojedinosti vidjeti Europska komisija: JRC, Georgakaki, A., Taylor, N., Ince, E., Koukoufikis, G., Kuokkanen, A., Kuzov, T., Letout, S., Mountraki, A., Murauskaite-Bull, I., Mancini, L., Miletic, M., Pennington, D., Ozdemir, E. i Terça, G., CETO, Opća strateška analiza tehnologije čiste energije u Europskoj uniji, 2024.

(76)

     Na temelju podataka platforme PitchBook, djelomičnih podataka za 2024. preuzetih u siječnju 2025. te na temelju odabira JRC-a za CETO.

(77)

     SL L, 2024/795, 29.2.2024. Za više informacija vidjeti: https://strategic-technologies.europa.eu .

(78)

     Europska investicijska banka, Nedostatak financiranja za scale-up poduzeća , 2024.

(79)

     Mario Draghi, Budućnost europske konkurentnosti , 2024.

(80)

     Enrico Letta, Više od tržišta , 2024.

(81)

     Za više informacija vidjeti: Poziv na očitovanje o europskoj uniji za štednju i ulaganja .

(82)

     COM(2025) 30 final.

(83)

     COM(2022) 221 final. 

(84)

     Jaeger-Waldau, A., Snapshot of Photovoltaics, 2025. (u pripremi).

(85)

     IEA, Advancing Clean Technology Manufacturing, 2024.

(86)

     SL L, 2024/1735, 28.6.2024., uvodna izjava 16.

(87)

     Solar Power Europe, Inverter Explained 2.0, lipanj 2024.

(88)

     Europska komisija, JRC, Chatzipanagi, A., Jaeger-Waldau, A., Letout, S., Mountraki, A., Gea Bermudez, J., Georgakaki, A., Ince, E. i Schmitz, A., CETO, Fotonaponska tehnologija u Europskoj uniji , 2024.

(89)

     ESMC, Dopis Europskoj komisiji , siječanj 2024.

(90)

     CETO, Fotonaponska tehnologija u Europskoj uniji , 2024. 

(91)

     IEA, Renewables 2023 - Analysis and forecast to 2028, 2024.

(92)

     PV Exchange, Solar Market Analysis January 2025 - PV module prices at crossroads , 2025.

(93)

     IEA, Advancing Clean Technology Manufacturing, 2024.

(94)

      Europska povelja o solarnoj energiji , 2024.

(95)

     CETO, Fotonaponska tehnologija u Europskoj uniji , 2024.

(96)

      Europska povelja o solarnoj energiji , 2024.

(97)

     COM(2022) 221.

(98)

     EurObserv’ER, Barometar solarne toplinske energije i koncentrirane solarne energije, 2024.

(99)

     Ibid.

(100)

     Weiss, W., Spörk-Dür, M., Solar Heat Worldwide , 2024.

(101)

     Eurostat ( nrg_inf_epcrw ), pristupljeno 12. veljače 2025., i Europska komisija, JRC, Carlsson, J., Taylor, N., Georgakaki, A., Letout, S., Mountraki, A., Ince, E., Schmitz, A. i Gea Bermudez, J., CETO,  Solarna toplinska energija u Europskoj uniji , 2024.

(102)

     REN21, Skup izvješća o energiji iz obnovljivih izvora na globalnoj razini za 2024.: opskrba energijom, 2024.

(103)

     EurObserv’RE, barometar solarne toplinske energije i koncentrirane solarne energije, 2023.

(104)

     CETO,  Solarna toplinska energija u Europskoj uniji , 2024.

(105)

     IEA, Renewables 2023 , 2024.

(106)

     Španjolska vlada, Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan, ažuriran za razdoblje 2023. – 2030., 2024.

(107)

   Eurostat ( nrg_inf_epcrw ), pristupljeno 12. veljače 2025.

(108)

     Eurostat ( nrg_inf_epc ), pristupljeno 12. veljače 2025.

(109)

     JRC na temelju podataka GWEC-a i društva Rystad, 2025.

(110)

     SL L, 2024/1735, 28.6.2024., uvodna izjava 16.

(111)

     JRC na temelju podataka društava BloombergNEF i Rystad.

(112)

     Europska komisija, JRC, Mc Govern, L., Tapoglou, E., Georgakaki, A., Mountraki, A., Letout, S., Ince, E., Gea Bermudez, J., Schmitz, A. i Grabowska, M., CETO, Energija vjetra u Europskoj uniji , 2024.

(113)

     BloombergNEF, Wind Turbine Price Index 2H 2024, 27. prosinca 2024.

(114)

     BloombergNEF, Rising costs dampen the outlook for offshore wind, 3. srpnja 2024.

(115)

     Rystad i WindEurope, izvješće: : Rebound in wind energy financing in 2023 shows that the right policies attract investors , 21. ožujka 2024.

(116)

     Europska komisija, Glavna uprava za unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo te male i srednje poduzetnike, Studija o kritičnim sirovinama za EU, 2023.: završno izvješće , 2023.

(117)

     COM(2023) 669 final.

(118)

      Europska povelja o energiji vjetra , 2023.

(119)

     Prema prosječnom deviznom tečaju od 0,9239 EUR za 1 USD za 2024. na temelju podataka ESB-a .

(120)

     Preliminarni podaci organizacije Ocean Energy Europe.

(121)

     Eurostat ( nrg_inf_epc ), pristupljeno 12. veljače 2025.

(122)

     ETIP Ocean, Strategic Research and Innovation Agenda for Ocean Energy , 2024.

(123)

     Europska komisija, JRC, Tapoglou, E., Mc Govern, L., Georgakaki, A., Mountraki, A., Letout, S., Ince, E., Gea Bermudez, J., Schmitz, A. i Grabowska, M., CETO,  Energija oceana u Europskoj uniji , 2024.

(124)

     CETO,  Energija oceana u Europskoj uniji , 2024.

(125)

     Plan SET, Plan provedbe za energiju oceana , 2021.; CETO,  Energija oceana u Europskoj uniji , 2024.

(126)

     SL L, 2024/1735, 28.6.2024, uvodna izjava 16.

(127)

     BloombergNEF, Northvolt Collapse Underscores Importance of Supply Chains, 2024.

(128)

     237 GWh proizvodnog kapaciteta u EU-u u usporedbi s globalnim proizvodnim kapacitetom od 3 347 GWh 2024. i procijenjenih 1 510 GWh proizvodnog kapaciteta u EU-u u usporedbi s globalnim proizvodnim kapacitetom od 14 903 GWh 2030., na temelju baze podataka društva BloombergNEF; pristupljeno 20. veljače 2025.

(129)

     IEA, Advancing Clean Technology Manufacturing Report, 2024.

(130)

     Reuters, Volkswagen's German battery plant to stay at half capacity amid cost pressures, 2024.

(131)

     BloombergNEF, Energy Storage:10 Things to Watch in 2025, 2025.

(132)

     SL L, 2024/2754, 29.10.2024.

(133)

     Energy Storage News, Global BESS deployments soared 53% in 2024 , 2025.

(134)

   Na temelju podataka društva BloombergNEF, siječanj 2025.

(135)

     Podaci iz baza podataka COMEXT/COMTRADE za oznaku HS 841861 – dizalice topline; osim uređaja za klimatizaciju: izvoza EU-a u svijet: 3 837 milijuna EUR, od čega se 603 milijuna EUR odnosi na zemlje izvan EU-a; izvoza Kine u svijet: 971 milijun EUR. Podaci iz baza podataka COMEXT/COMTRADE za oznaku HS 841581 – uređaji za klimatizaciju: izvoza EU-a u svijet: 782 milijuna EUR, od čega se 177 milijuna EUR odnosi na zemlje izvan EU-a; izvoz Kine u svijet: 549 milijuna EUR.

(136)

     IEA, Advancing Clean Technology Manufacturing, 2024. Scenarij s nultom neto stopom emisija do 2050., koji obuhvaća: dizalice topline za grijanje prostora i vode u stambenim i poslovnim zgradama, uključujući reverzibilne klima-uređaje ako se upotrebljavaju kao primarni sustav grijanja.

(137)

     HS 841861– dizalice topline (osim klimatizacijskih uređaja). Za više pojedinosti vidjeti: Europska komisija, JRC, Toleikyte, A., Lecomte, E., Volt, J., Lyons, L., Roca Reina, J.C., Georgakaki, A., Letout, S., Mountraki, A., Wegener, M., Schmitz, A., CETO, Dizalice topline u Europskoj uniji , 2024.

(138)

     Europsko udruženje za dizalice topline (EHPA), Izvješće o tržištu, 2024., ograničeno na AT, BE, CZ, DE, DK, EE, ES, FI, FR, HU, IE, IT, LT, NL, PL, PT, SE i SK. Prvenstveno se odnosi na dizalice topline za grijanje prostora i grijanje vode u sanitarnim čvorovima.

(139)

   BloombergNEF, Europe’s Heat Pump Market Collapse Triggers Spending Dip, 2025.

(140)

     IEA, Advancing Clean Technology Manufacturing, 2024.

(141)

     EHPA, EU Heat Pump Accelerator , 2023.

(142)

     Prema prosječnom deviznom tečaju od 0,9239 EUR za 1 USD za 2024., na temelju podataka ESB-a .

(143)

     IEA, Advancing Clean Technology Manufacturing, 2024.

(144)

     IEA HPT TCP, Annex 58 High-Temperature Heat Pumps , 2023. 20 u EU-u i 7 u Norveškoj; 24 u Japanu, od čega 9 uključuju tehnologiju za mehaničku rekompresiju pare (MVR); te postrojenja za MVR u Kini.

(145)

     IEA, Net Zero by 2050, 2021.

(146)

     TNO, Strengthening Industrial Heat Pump Innovation , 2020.

(147)

     Program za tehnološku suradnju u području tehnologija dizalica topline IEA-e (HPT TCP), Annex 58 High-Temperature Heat Pumps , 2023.

(148)

     Europski parlament, Rezolucija od 18. siječnja 2024. o geotermalnoj energiji (2023/2111(INI)).

(149)

     Vijeće Europske unije, Zaključci o promicanju geotermalne energije, 16. prosinca 2024.

(150)

   Eurostat ( nrg_inf_epcrw ), pristupljeno 12. veljače 2025.

(151)

     Mreža za politike o energiji iz obnovljivih izvora za 21. stoljeće (REN21), Renewables Global Status Report, 2024.

(152)

     Europsko vijeće za geotermalnu energiju (EGEC), Geothermal Market Report 2023, 2024.

(153)

     EGEC, Geothermal Market Report 2023, 2024.

(154)

     Europska komisija, JRC, Taylor, N., Georgakaki, A., Ince, E., Letout, S. Mountraki, Gea Bermudez, J. i Schmitz, A., CETO, Geotermalna energija u Europskoj uniji , 2024.

(155)

     EGEC, Geothermal Market Report 2023 , 2024.

(156)

     CETO, Geotermalna energija u Europskoj uniji , 2024.

(157)

     EGEC, Geothermal Market Report 2023 , 2024.

(158)

     Europska komisija, Glavna uprava za istraživanje i inovacije, Schleker, T., Hicks, M., Cressida Howard, I., Ohrvik-Stott, J. i dr., Studija o mogućnostima istraživanja i inovacija u području čiste energije za osiguravanje europske energetske sigurnosti utvrđivanjem izazova u različitim energetskim vrijednosnim lancima za i nakon 2030. , 2024.

(159)

     Europski parlament, Rezolucija od 18. siječnja 2024. o geotermalnoj energiji (2023/2111(INI)).

(160)

     Vijeće Europske unije, Zaključci o promicanju geotermalne energije, 16. prosinca 2024.

(161)

     Uključujući ciljeve potrošnje iz Direktive (EU) 2023/2413 o obnovljivoj energiji, cilj Partnerstva za elektrolizatore da se do 2025. postigne godišnji kapacitet od 25 GWe te četiri važna projekta od zajedničkog europskog interesa u području vodika i gorivnih ćelija; vidjeti: https://competition-policy.ec.europa.eu/state-aid/ipcei/approved-ipceis_hr .

(162)

     Na temelju skupa podataka IEA-e o projektima u području vodika; pristupljeno u siječnju 2025. za EU, Norvešku, Ujedinjenu Kraljevinu i Švicarsku.

(163)

     Europska komisija, JRC, Bolard, J., Dolci, F., Gryc, K., Eynard, U., Georgakaki, A., Letout, S., Mountraki, A., Ince, E., Shtjefni, D., Rózsai, M. i Wegener, M., CETO, Elektroliza vode i vodik u Europskoj uniji , 2024.; IEA, Global Hydrogen Review, 2024. Prema izvješćima IEA-e za 2024. instalirani kapacitet SAD-a bio je znatno niži u odnosu na brojke iz baze podataka o projektima za 2023., odnosno iznosio je 717 MWe.

(164)

     IEA, Global Hydrogen Review, 2024.; CETO, Elektroliza vode i vodik u Europskoj uniji , 2024. Gornji raspon temelji se na podacima društva Rystadt Energy i uključuje proizvodni kapacitet u izgradnji (listopad 2024.).

(165)

     IEA, Global Hydrogen Review, 2024. BloombergNEF iznio je podatke u širem rasponu, Electrolysers, too many fish in the Pond, 2024.

(166)

     IEA, Global Hydrogen Review, 2024. Gornji raspon odnosi se na sjedišta proizvođača originalne opreme u Kini.

(167)

     Na temelju podataka društva BloombergNEF, Electrolyser Price Survey, 2024.; TNO, Evaluation of the levelised cost of hydrogen based on proposed electrolizaser projects in the Netherlands, 2024.

(168)

     Na temelju podataka JRC-a, Analiza lanca opskrbe i prognoza potražnje za sirovinama u strateškim tehnologijama i sektorima u EU-u , 2023. U Europi se nabavlja od 1 % do 5 % kritičnih sirovina za elektrolizatore.

(169)

     Na temelju podataka društva BloombergNEF, Electrolyser Overcapacity, 2024.

(170)

     Četiri su glavne komercijalizirane tehnologije: alkalna tehnologija, tehnologija membrane za protonsku razmjenu, tehnologija krutog oksida i tehnologija membrane za anionsku razmjenu. Tu je još i tehnologija elektrolizatora temeljenih na keramičkim elektrolitima koji omogućuju vodljivost protona, koja je u razvoju.

(171)

     Pregled konkurentnosti europske klimatski neutralne industrije.(CIndECS). 31 % izuma visoke vrijednosti u EU-u.

(172)

     CETO, Elektroliza vode i vodik u Europskoj uniji , 2024.

(173)

     TNO, Evaluacija ujednačenih troškova vodika na temelju predloženih projekata elektrolizatora u Nizozemskoj , 2024.

(174)

     Na temelju skupa podataka društva Rystad Energy o instaliranom kapacitetu gorivnih ćelija, 2024.

(175)

     Europski opservatorij za vodik, Skup podataka o tržištu gorivnih ćelija , 2021.

(176)

     IEA, Renewables 2023, Special section: Biogas and biomethane , 2024. 

(177)

     Na temelju podataka Europskog udruženja za plin (EBA ), Statističko izvješće , 2024.

(178)

     Europska komisija, Glavna uprava za istraživanje i inovacije, Predviđanja potrebnih sredstava za izgradnju industrijskog kapaciteta za napredna „drop in“ biogoriva , (Prilog 3.), 2024. 

(179)

     Europska komisija, Glavna uprava za istraživanje i inovacije, Studija o ovisnosti o energetskoj tehnologiji  

(180)

     Europska komisija, JRC, Motola, V., Scarlat, N, Buffi, M., Hurtig, O., Rejtharova, J., Georgakaki, A., Mountraki, A., Letout, S., Salvucci, R., Rózsai, M. i Schade, B., CETO, Bioenergija u Europskoj uniji ,2024.

(181)

     Europska komisija, Glavna uprava za istraživanje i inovacije, Predviđanja potrebnih sredstava za izgradnju industrijskog kapaciteta za napredna „drop in“ biogoriva , (Prilog 3.), 2024.

(182)

     CETO, Bioenergija u Europskoj uniji , 2024.

(183)

     CETO, Bioenergija u Europskoj uniji , 2024.

(184)

     Europska komisija, Glavna uprava za istraživanje i inovacije, Studija o ovisnosti o energetskoj tehnologiji

(185)

     CETO, Bioenergija u Europskoj uniji , 2024.

(186)

     Europska komisija, Glavna uprava za istraživanje i inovacije, Predviđanja potrebnih sredstava za izgradnju industrijskog kapaciteta za napredna „drop in“ biogoriva , 2023.

(187)

     IEA, Outlook for Biogas and Biomethane, 2020.; Europska komisija, Glavna uprava za istraživanje i inovacije, Predviđanja potrebnih sredstava za izgradnju industrijskog kapaciteta za napredna „drop in“ biogoriva , (Prilog 3.), 2024. 

(188)

     Europska komisija, Glavna uprava za istraživanje i inovacije, Predviđanja potrebnih sredstava za izgradnju industrijskog kapaciteta za napredna „drop in“ biogoriva , (Prilog 3.), 2024.

(189)

     COM/2024/62.

(190)

     SL L, 2024/1735, 28.6.2024, uvodna izjava 36.

(191)

     Europska komisija, JRC, Martinez Castilla, G., Tumara, D., Mountraki, A., Letout, S., Jaxa-Rozen, M., Schmitz, A., Ince, E. i Georgakaki, A., CETO, Hvatanje, upotreba i skladištenje ugljika u Europskoj uniji , 2024.

(192)

     CETO, Hvatanje, upotreba i skladištenje ugljika u Europskoj uniji , 2024.

(193)

     Ibid.

(194)

     Objekti u fazi uvođenja u rad, u izgradnji ili u radu; osim kapaciteta projekata koji se odnose na prijevoz i/ili skladištenje CO2 (kako bi se izbjeglo dvostruko računanje) koji nisu postrojenja za prijevoz i/ili skladištenje CO2 koji nemaju vlastiti izvor za hvatanje CO2.

(195)

     Global CCS Institute, Global Status of CCS 2023, Scaling up through 2030.

(196)

     Kao što su projekti PORTHOS i ARAMIS u Nizozemskoj i projekt Antwerp@C u Belgiji. Novi popis energetskih projekata EU-a od zajedničkog i uzajamnog interesa (europa.eu) uključuje 14 projekata razvoja mreže CO2.

(197)

     Dansko Ministarstvo klime, energetike i komunalnih usluga,  The first exploration licenses for land-based storage of CO2 in Denmark have been granted,  20. lipnja 2024.

(198)

     Vidjeti https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/hr/ip_25_377 .

(199)

     CETO, Hvatanje, upotreba i skladištenje ugljika u Europskoj uniji , 2024.

(200)

     Mandatno pismo Danu Jørgensenu, povjereniku za energetiku i stanovanje, 17. rujna 2024.

(201)

     COM(2023) 757 final.

(202)

     Iako je ovo izdanje usmjereno na električne vodove i transformatore, posljednje izdanje bilo je usmjereno na visokonaponske sustave istosmjerne struje i pretvaračke stanice; vidjeti COM(2023) 652 final.

(203)

     Entsog i Entsoe, Ten-Year Network Development Plans (TYNDP),  svibanj 2024.

(204)

     Očekuje se da će to dovesti do neto proširenja mreže EU-a i Norveške s 10 na 16,8 milijuna km u razdoblju od 2025. do 2050.

(205)

     Eurelectric, Grids for speed , 2024.

(206)

     Europska komisija, Glavna uprava za energetiku, Finesso, A., Kralli, A., Bene, C., Goodall, F. i dr., Potrebe za ulaganjima u europsku energetsku infrastrukturu za postizanje dekarboniziranog gospodarstva , 2025.

(207)

     IEA, Critical Minerals Market Review, 2023.

(208)

     Fortune Business Insights , Grain Oriented Electrical Steel Market Size, Share & Industry Analysis , 2024. .

(209)

     T&D Europe, indeksi cijena transformatora , travanj 2024.

(210)

      Europacable, Dopis izvršnom potpredsjedniku Europske komisije Marošu Šefčoviču , 5. ožujka 2024.

(211)

     Transformers Magazine’s Industry Navigator, Investments 2024 – Outlook to 2033 , 2024.

(212)

     Ibid.

(213)

     COM(2023) 757 final.

(214)

     Mandatno pismo Danu Jørgensenu, povjereniku za energetiku i stanovanje, 17. rujna 2024.

(215)

     Države članice mogu slobodno birati kombinaciju izvora energije u skladu s Ugovorima.

(216)

   Analiza Komisije na temelju podataka Eurostata, Neto proizvodnja električne energije prema vrsti goriva – mjesečni podaci, mrežna oznaka podataka: nrg_cb_pem ; posljednji put ažurirano 28. siječnja 2025.; ENTSO-E, Statističke specifikacije 2023., 2024.; Služba Europskog parlamenta za istraživanja, Strateška autonomija i budućnost nuklearne energije u EU-u, 2024.; SWD(2024) 63 final, dio 1/5.

(217)

   Osamdesetih godina prošlog stoljeća Europa je imala četiri proizvođača reaktora: ABB (Švedska/Švicarska), Framatome (Francuska), Kraftwerk Union/Siemens (Njemačka) i National Nuclear Corp. (Ujedinjena Kraljevina). Danas aktivno djeluje samo poduzeće Framatome. Agencija za nuklearnu energiju, Nuclear New build: Insights into Financing and Project Management, 2015.

(218)

   Analiza Komisije na temelju podataka iz sustava PRIS IAEA-e (31. prosinca 2023.). Poduzeće Framatome dovršilo je izgradnju nuklearne elektrane Olkiluoto 3 (Finska), koja je započela s komercijalnim radom u svibnju 2023.

(219)

    Europski industrijski savez za male modularne reaktore , 2024.

(220)

     Podaci iz sustava PRIS IAEA-e (31. prosinca 2023).

(221)

   Osim toga, prema analizama Agencije za opskrbu Euratoma (ESA), na globalnom zapadu nedostaje kapacitet za obogaćivanje potreban do 2030. od do 2 500 tSWU, pri čemu zapadnim reaktorima u stabilnom scenariju potražnje nedostaje otprilike 6 000 tU kapaciteta konverzije godišnje. ESA, Godišnje izvješće Agencije za opskrbu Euratoma, 2022.

(222)

   Pet država članica upravlja reaktorima tipa VVER. U prošlosti je postojao samo jedan ruski pružatelj usluga opskrbe gorivom za te reaktore, što upućuje na ranjivost u pogledu sigurnosti opskrbe. Komisija je 2022. pokrenula savjetovanja s državama članicama koje upravljaju reaktorima tipa VVER kako bi se ubrzao proces diversifikacije opskrbe gorivom u skladu s ciljevima plana REPowerEU.

(223)

   Mandatno pismo Danu Jørgensenu, povjereniku za energetiku i stanovanje, 17 rujna 2024.

(224)

     Europska komisija, JRC, Quaranta, E., Georgakaki, A., Letout, S., Mountraki, A., Ince, E. i Gea Bermudez, J., CETO, Hidroelektrane i reverzibilne hidroelektrane u Europskoj uniji , 2024.

(225)

     IRENA, The changing role of hydropower: Challenges and opportunities , 2023.; IEA, Hydropower Special Market Report Analysis and forecast to 2030, 2021.

(226)

     CETO, Hidroelektrane i reverzibilne hidroelektrane u Europskoj uniji , 2024.

(227)

     Eurostat ( nrg_inf_epc ), pristupljeno 12. veljače 2025.

(228)

     Europska komisija, Glavna uprava za istraživanje i inovacije, Schleker, T., Hicks, M., Cressida Howard, I., Ohrvik-Stott, J. i dr.,  Studija o mogućnostima istraživanja i inovacija u području čiste energije za osiguravanje europske energetske sigurnosti utvrđivanjem izazova u različitim energetskim vrijednosnim lancima za i nakon 2030. , 2024. 

(229)

     CETO, Hidroelektrane i reverzibilne hidroelektrane u Europskoj uniji , 2024.

(230)

     IEA, Hydropower Special Market Report Analysis and forecast to 2030., 2021.

(231)

     SL L, 2024/1735, 28.6.2024., članak 3., u skladu s definicijama iz Uredbe „ReFuelEU Aviation” i Uredbe „FuelEU Maritime”. Ovaj odjeljak obuhvaća samo biogoriva i sintetička obnovljiva goriva nebiološkog podrijetla.

(232)

     IATA, Annual Review , 2024.

(233)

     Europska komisija, Glavna uprava za istraživanje i inovacije, Predviđanja potrebnih sredstava za izgradnju industrijskog kapaciteta za napredna „drop in“ biogoriva) , (Prilog 3.), 2024.

(234)

     Europska komisija, Glavna uprava za istraživanje i inovacije, Predviđanja potrebnih sredstava za izgradnju industrijskog kapaciteta za napredna „drop in“ biogoriva , (Prilog 4.), 2024.

(235)

     Vidjeti bazu podataka u: Task 39, Biofuels to decarbonize transport .

(236)

     Europska komisija, Glavna uprava za istraživanje i inovacije, Studija o ovisnosti o energetskoj tehnologiji , 2020.

(237)

      Europska komisija, Glavna uprava za istraživanje i inovacije, , (Prilog 3.), 2024.

(238)

     Europska komisija, Glavna uprava za istraživanje i inovacije, Predviđanja potrebnih sredstava za izgradnju industrijskog kapaciteta za napredna „drop in“ biogoriva  (Prilog 4.), 2024.

(239)

     Program Iza tehnološku suradnju u području bioenergije IEA-e, Advanced Biofuels - Potential for Cost Reduction , 2020.

(240)

     Iako se u literaturi obično govorilo o oporabi industrijske „otpadne topline”, sad se prednost daje pojmu „višak topline” jer se toplina nakon oporabe više ne gubi.

(241)

     Bianchi, G., Panayiotou, G.P., Aresti, L. i dr., Estimating the waste heat recovery in the European Union Industry . Energy, Ecology and Environment, 2019.

(242)

     KCORC, Thermal Energy Harvesting , 2025 .

(243)

     Grand View Research, Organic Rankine Cycle Market Size & Trends , 2024. Prema prosječnom deviznom tečaju od 0,9239 EUR za 1 USD za 2024. na temelju podataka ESB-a .

(244)

     Wieland, C., Schifflechner, C., Dawo, F., Astolfi, M., The organic Rankine cycle power systems market: Recent developments and future perspectives , Applied Thermal Engineering, 2023.

(245)

     Ibid.

(246)

     KCORC, Thermal Energy Harvesting , 2025.

(247)

     Elsevier, baza podataka Scopus, na temelju niza za pretraživanje „Organic AND Rankine AND Cycle AND Power”, 31. siječnja 2025.

(248)

CE-Delft, ORC Plants for Thermal Energy Harvesting , 2023.

(249)

     IEA, Energy Technology Perspectives, 2024. Procjene globalnog tržišta za solarne fotonaponske sustave, energiju vjetra, električna vozila, baterije, elektrolizatore i dizalice topline. U izvješću se navodi iznos od 2 bilijuna USD, koji je konvertiran u EUR krajem 2024.

(250)

Za više informacija vidjeti:: Partnerstvo za tehnologiju čiste energije .