EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 29.11.2023.
COM(2023) 751 final
KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA
Stvaranje zajedničkog europskog prostora za podatke o mobilnosti
1.Uvod
Mobilnost i promet važan su pokretač našeg gospodarskog i društvenog života, bez obzira na to je li riječ o svakodnevnom putovanju na posao, posjetu obitelji i prijateljima, turizmu ili pravilnom funkcioniranju globalnih lanaca opskrbe robom u našim trgovinama ili za našu industrijsku proizvodnju i e-trgovinu. Slobodno kretanje ljudi i robe unutar njezinih granica jedna je od temeljnih sloboda Europske unije i njezina jedinstvenog tržišta. Prometni sektor čini 5 % BDP-a EU-a i drugo je najveće područje rashoda kućanstava u EU-u te izravno zapošljava oko 10 milijuna radnika 1 .
Kako je navedeno u Komisijinoj Strategiji za održivu i pametnu mobilnost 2 , EU treba sektor mobilnosti i prometa brzo učiniti održivijim, pametnijim i uključivijim. Dekarbonizacija i digitalizacija najvažniji su elementi te tranzicije jer se s pomoću njih može uspostaviti istinski učinkovit i povezan multimodalni sustav prijevoza putnika i tereta koji maksimalno pridonosi prelasku na klimatski neutralno gospodarstvo u okviru europskog zelenog plana 3 i cilja da Europa bude spremna za digitalno doba 4 .
U europskoj strategiji za podatke 5 i Radnom dokumentu službi Komisije o zajedničkim europskim podatkovnim prostorima 6 Komisija je predložila stvaranje zajedničkih interoperabilnih podatkovnih prostora na razini EU-a u strateškim sektorima kao što su mobilnost i promet. Inovacije koje se temelje na podacima mogu znatno poboljšati usluge mobilnosti u EU-u i tako doprinijeti boljoj uporabi prometnih sustava i mnogo učinkovitijoj multimodalnoj mobilnosti, što omogućuje daljnji razvoj povezanog, klimatski neutralnog i konkurentnog prometnog sektora EU-a 7 . Međutim, iako se generira mnogo relevantnih podataka (uglavnom na temelju zahtjeva pravne stečevine EU-a u području prometa), podaci o prometu i mobilnosti proizlaze iz raznih sektora i često im je teško pristupiti. Potrebno je hitno pronaći rješenje za fragmentaciju tih podataka kako bi EU mogao u potpunosti iskoristiti prednosti digitalizacije u sektoru mobilnosti i prometa.
Stoga strategija uključuje zajednički europski prostor za podatke o mobilnosti (EMDS), koji bi trebao olakšati pristup, objedinjavanje i razmjenu podataka iz postojećih i budućih izvora podataka o prometu i mobilnosti. Cilj je prevladati tehničke i pravne prepreke te osigurati pouzdanu i sigurnu razmjenu podataka kombiniranjem okvirâ za upravljanje podacima i tehničke infrastrukture uz primjenu zajedničkih načela kad god je to moguće. Jačanjem povjerenja u podatkovne transakcije i njihove sigurnosti te poštovanjem najviših dostupnih standarda kibernetičke sigurnosti, EMDS bi trebao doprinijeti osiguravanju visoke razine kibernetičke sigurnosti i kibernetičke otpornosti u sektoru mobilnosti i prometa.
EMDS će sudionicima na tržištu i javnim tijelima pomoći u lakšem pronalasku, pristupu i uporabi relevantnih podataka. Poduprijet će prelazak na održivu i pametnu mobilnost i omogućiti da usluge prijevoza i mobilnosti budu učinkovitije, čime će se smanjiti emisije i izravno pridonijeti ciljevima europskog zelenog plana.
Poboljšanje pristupa razmjeni relevantnih podataka o mobilnosti i prometu može biti od velike koristi državama članicama i svim relevantnim javnim tijelima, među ostalim jer će odlučivanje na temelju podataka i ciljana provedba poboljšati donošenje prometnih politika. To može pridonijeti povećanju prekogranične povezanosti, čime se potiče bolja suradnja među državama članicama te olakšavaju putovanje i trgovina unutar EU-a i tako povećava gospodarski rast. Pojednostavnjen pristup sveobuhvatnim podacima o mobilnosti i prometu može pomoći državama članicama da donose utemeljenije odluke o razvoju infrastrukture i planiranju prijevoza te razvijaju učinkovitije i optimiziranije sustave.
Slično tome, sudionicima na tržištu se otvaraju nove poslovne i inovacijske prilike za razvoj inovativnih prijevoznih usluga i tehnologija. Pojednostavnjen pristup podacima i razmjena podataka olakšavaju sklapanje partnerstava i integraciju usluga u šire područje mobilnosti. Povećanom razmjenom podataka poboljšava se i koordinacija između privatnih i javnih aktera. To bi posebno moglo koristiti malim i srednjim poduzećima. Osim toga, napredak u razmjeni podataka može omogućiti privatnim subjektima da optimiziraju svoj rad i raspodjelu resursa na temelju informacija u stvarnom vremenu, čime rad postaje učinkovitiji i isplativiji.
EMDS će biti od koristi i za istraživanja jer će poboljšati razumijevanje složenih interakcija prometnih sustava i poticati inovacije u međusektorskoj obradi podataka. Poticat će i uporabu umjetne inteligencije za poboljšanje usluga za mobilnost i prijevoz, posebno s obzirom na eksponencijalno povećanje količine podataka i potencijalnih sinergija. Funkcionalni zajednički EMDS mogao bi postati i sredstvo za poboljšanje razmjene podataka sa zemljama izvan EU-a i time pomoći u integraciji prometa koji dolazi izvan EU-a u prometni sustav EU-a i poticanju trgovine preko naših vanjskih granica.
U konačnici će se vrijeme putovanja putnika, radnika i turista skratiti jer će prometni sustavi postati učinkovitiji. Pristup podacima u stvarnom vremenu omogućuje im da budu informirani o stanju u javnom prijevozu, pristupačnosti infrastrukture, prometnim uvjetima i mogućim kašnjenjima te bolje isplaniraju putovanje. Mnogi pružatelji usluga i javna tijela već ažuriraju obavijesti u stvarnom vremenu, ali sveobuhvatnija razmjena podataka povećala bi kvalitetu usluga i olakšala integraciju sustava, multimodalnost, sigurnost na cestama i održivost.
U ovoj se Komunikaciji opisuju daljnji koraci koje je Komisija predložila za stvaranje zajedničkog EMDS-a, uključujući njegove ciljeve, glavne sastavnice, potporne mjere i ključne etape. Komisija nastoji promicati razmjenu informacija o toj temi, kao i suradnju općenito. Poziva sve relevantne dionike da prime na znanje mjere navedene u ovoj Komunikaciji.
2.Važnost i potražnja za zajedničkim europskim prostorom za podatke o mobilnosti
2.1.Kontekst, uloga i ciljevi
Izvori podataka i načini na koje se razmjenjuju trenutačno su uvelike fragmentirani među raznim vrstama prijevoza i poduzećima. Fragmentacija postoji i među državama članicama te unutar država članica na različitim razinama (nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj) u javnom i u privatnom sektoru. To sprječava slobodan protok podataka (i, u širem smislu, ljudi, robe i usluga) na jedinstvenom tržištu EU-a. Osim toga, korisnici (pojedinci i pružatelji usluga) ne znaju gdje i kako pristupiti podacima i razmjenjivati ih, koji su uvjeti za ponovnu uporabu i kome bi se trebali obratiti ako imaju pitanja ili problem. Te prepreke otežavaju iskorištavanje prednosti digitalizacije u prometu i stvaranje jednakih uvjeta za pružanje digitalnih usluga za mobilnost i prijevoz u EU-u.
U tom su kontekstu ciljevi EMDS-a sljedeći:
1)utvrditi ključne podatke i povećati njihovu dostupnost za potporu osnovnim uslugama i uslugama s dodanom vrijednošću koje obuhvaćaju teme od održivosti do multimodalnosti;
2)pomoći korisnicima da pronađu dostupne izvore podataka pružanjem alata kako bi mogli razumjeti i kvalitetu podataka te povezane uvjete pristupa i ponovne uporabe, posebno u vezi sa zaštitom osobnih podataka;
3)olakšati pristup podacima, njihovu razmjenu i ponovnu uporabu, ako je to moguće, putem modalnog i međumodalnog usklađivanja uvjeta razmjene na pravedan, transparentan, razmjeran i nediskriminirajući način;
4)omogućiti tehničku, organizacijsku, semantičku i pravnu interoperabilnost za pristup podacima, njihovu ponovnu uporabu i razmjenu među dionicima (javnim i privatnim);
5)optimizirati prikupljanje podataka i smanjiti administrativno opterećenje utvrđivanjem nedostataka i preklapanja u postojećim mehanizmima za prikupljanje podataka te davanjem preporuka za odgovarajuće prilagodbe sektorskog zakonodavstva;
6)osigurati interoperabilnost s drugim zajedničkim europskim podatkovnim prostorima i omogućiti razmjenu i ponovnu uporabu podataka među njima u skladu s novim zakonodavstvom EU-a o podacima.
Svrha ove inicijative nije stvoriti jednu opsežnu centraliziranu bazu podataka ili jedinstvenu hardversku infrastrukturu u kojoj će se nalaziti svi podaci o mobilnosti i prometu EU-a, nego okvir za međusobno povezivanje i udruživanje 8 brojnih sustava s podacima o prometu koji su heterogeni i često ih je teško pronaći ili im pristupiti. EMDS će se temeljiti na decentraliziranom pristupu, pri čemu će sudionici u podatkovnom prostoru i dalje zadržavati podatke ili će se podaci nalaziti u domenama i bazama podataka kojima već upravljaju javni ili privatni dionici na razini EU-a te na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. EMDS će se voditi načelima navedenima u Radnom dokumentu službi Komisije o zajedničkim europskim podatkovnim prostorima i bit će u potpunosti usklađen s pravnom stečevinom EU-a u području prometa, njezinim smislom i svrhom te će se na njoj temeljiti.
Okvir EMDS-a imat će tehničku i upravljačku dimenziju koja će uključivati sastavne blokove 9 , standarde, povezivačku strukturu i upravljačku strukturu. Okvir je dodatno pojašnjen u odjeljku 4.
Sudionici EMDS-a bit će pružatelji i korisnici podataka (uključujući posrednike u razmjeni podataka 10 i organizacije za podatkovni altruizam 11 ) te relevantna tržišta i pružatelji usluga koji žele stvoriti vrijednost tako što nude, pronalaze, pristupaju i koriste podatke o mobilnosti i prometu u tim brojnim sustavima.
2.2.Primjeri uporabe s dodanom vrijednošću i koristi
EMDS bi trebao omogućiti bolji, brži i jednostavniji prekogranični i međusektorski pristup podacima i njihovu razmjenu, što bi poduprlo pružanje usluga s dodanom vrijednošću na razini EU-a. Trebalo bi razmotriti i teritorijalne aspekte mobilnosti uzimajući u obzir ruralnu zajednicu, kao i međupovezanost gradske i ruralne mobilnosti. Bolji opisi podataka (npr. poboljšani metapodaci) i povećana interoperabilnost sustavâ (npr. za pronalaženje i razmjenu podataka) trebali bi svakom sudioniku EMDS-a olakšati i ubrzati objedinjavanje podataka iz raznih izvora, uporabu podataka u radu i pružanje visokokvalitetnih usluga poduzećima, potrošačima i građanima. Tako bi se mogle stvoriti mogućnosti za razvoj novih statističkih pokazatelja s većim stupnjem raščlambe i boljim rokovima, bez povećanja opterećenja koje stvara izvješćivanje. Uporaba EMDS-a za statistiku međukorak je za uporabu dostupnih mikropodataka u analizi utemeljenoj na dokazima za donošenje politika na nacionalnoj razini i razini EU-a, uz postojeću statistiku. EMDS će olakšati i istorazinsku razmjenu podataka (među poduzećima, između poduzeća i državnih tijela itd.). To bi trebalo postupno omogućivati pružanje inovativnijih usluga za mobilnost i obavljanje složenih transakcija u prometnom sektoru.
Slijede primjeri uporabe s dodanom vrijednošću i njihove koristi:
|
Doprinos EMDS-a |
Koristi i korisnici |
|
Gradska i ruralna mobilnost Omogućivanje pronalaženja i kombiniranja podataka iz različitih podatkovnih prostora (npr. mobilnost, energija i turizam) i vrsta prijevoza Podupiranje pronalaženja, pristupa i kombiniranja podataka o mobilnosti i infrastrukturi te administrativnih i geoprostornih podataka |
·omogućivanje lokalnim tijelima (gradskim i ruralnim) da utvrde ciljane mjere u svojim planovima održive (gradske) mobilnosti i da upotrebljavaju podatke za praćenje napretka u ostvarivanju postavljenih ciljeva ·bolje upravljanje prometnim i turističkim tokovima (npr. multimodalnim i koordiniranim uslugama za mobilnost građana), integriranje zajedničke mobilnosti i mikromobilnosti u ponudu javnog prijevoza ·aktualni podaci o biciklističkoj infrastrukturi (npr. garaže, postaje za punjenje i sustav javnih bicikala) radi promicanja vožnje biciklom i informiranja biciklista |
|
·podupiranje lokalnih tijela u provedbi propisa o pristupu vozilima gradovima (UVAR) 12 kako bi se smanjile emisije i zagušenje prometa ·obavješćivanje putnika kad se približavaju području na kojem je na snazi UVAR (npr. putem navigacijskih aplikacija) ili odobravanje ad hoc izuzeća (npr. za prijevoz osoba s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću) ·obavješćivanje osoba s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću o pristupačnosti infrastrukture i usluga prijevoza 13 |
|
|
Multimodalna mobilnost i promet Podupiranje integracije informacija dobivenih od prijevoznika iz raznih vrsta prijevoza |
·poboljšanje pristupa interoperabilnim kartama za sve vrste prijevoza (npr. pružanje usporedivih podataka o cijenama, ugljičnom otisku i vremenu putovanja) i pružanje dinamičnih informacija putnicima u stvarnom vremenu (npr. o pristupačnosti, promjenama rasporeda i poremećajima) ·integracija i kombinacija raznih vrsta prijevoza u multimodalnim lancima opskrbe radi učinkovitije i otpornije logistike i prijevoza tereta |
|
Sigurnost na cestama Olakšavanje integracije podataka o prometu iz neprometnih sektora |
·bolje praćenje težine ozljeda i tipa žrtava u cestovnom prometu povezivanjem bolničkih i policijskih podataka ·lakši pristup podacima o sigurnosti i prometu može cestovnim prijevoznicima pomoći da najprije financiraju najhitnije prilagodbe fizičke infrastrukture |
|
Povezana, automatizirana i autonomna mobilnost Olakšavanje pronalaženja, pristupa i razmjene podataka o infrastrukturi i prometu u stvarnom vremenu |
·pomoć u izgradnji što preciznijeg digitalnog blizanca vozačkog okruženja ·podupiranje razvoja i primjene sigurne, sve povezanije, automatiziranije i u konačnici autonomnije mobilnosti, što omogućuje brži razvoj i programe testiranja te bržu prilagodbu cesta kako bi automatizirana vozila na njima mogla sigurno prometovati ·omogućivanje razvoja usluga temeljenih na podacima od kojih će koristi imati putnici i prijevoznici na temelju ulaganja u infrastrukturu za povezivanje duž prometnih pravaca i podupiranja novih poslovnih modela |
|
Održiva alternativna goriva Omogućivanje pronalaženja i spajanja podataka o energiji, vozilima, prometu i infrastrukturi te geoprostornih podataka |
·podupiranje planiranja lokacija za uvođenje infrastrukture za alternativna goriva spajanjem podataka o prometnim tokovima vozila s geoprostornim podacima o dostupnosti mreže i područjima za ubrzano uvođenje energije iz obnovljivih izvora ·iskorištavanje zajedničkog europskog prostora za energetske podatke. Podaci o elektromobilnosti i energetski podaci mogu se kombinirati radi simulacije modela potražnje za energijom, što omogućuje pametno i dvosmjerno punjenje električnih vozila i doprinosi protoku podataka u stvarnom vremenu kako bi se omogućila fleksibilna potrošnja električne energije (npr. smanjenjem potražnje u razdobljima vršnog opterećenja) ·olakšavanje razmjene podataka važno je da bi pružatelji usluga mogli pružati visokokvalitetne usluge za informiranje vozača električnih vozila o lokacijama za punjenje vozila, cijenama, dostupnosti i općim značajkama infrastrukture i dostupnosti energije iz obnovljivih izvora |
|
Logistika Olakšavanje pronalaženja i kombiniranja podataka iz različitih (modalnih) izvora, infrastrukture i dostupnosti kapaciteta |
·točnija procjena predviđenog vremena dolaska (ETA) i predviđenog vremena razmjene (ETI) te poboljšano upravljanje resursima i imovinom za poduzeća ·dinamično preusmjeravanje tereta među različitim vrstama prijevoza, uzimajući u obzir ekološku učinkovitost ·olakšavanje pronalaženja optimalnih sigurnih i zaštićenih parkirališta za vozače teških teretnih vozila ·pravovremena isporuka robe za potrošače uz niže troškove te manji utjecaj na klimu i okoliš |
|
Gradska logistika Omogućivanje pristupa podacima o teretu i gradskoj infrastrukturi |
Pametnija gradska logistika koristila bi prijevoznicima i lokalnim tijelima: ·urbanisti bi mogli analizirati podatke o teretu (npr. količine tereta, korištena vozila i rute te utovar/istovar) radi izrade politika te planiranja ulaganja u infrastrukturu i izrade urbanističkih planova s obzirom na prijevoz tereta, posebno za prvi i posljednji kilometar ·podaci o gradskoj infrastrukturi (npr. iskorištenost prostora uz pločnike, pristupačnost za vozila, parkirna mjesta, infrastruktura za punjenje i praćenje prometa u stvarnom vremenu) pomogli bi pružateljima usluga prijevoza i sigurnosti tereta i prijevoznicima da povećaju učinkovitost dostave te bi mogli potaknuti razvoj suradničkih rješenja |
|
Vodni promet Omogućivanje interoperabilnosti, pristupa i razmjene podataka među različitim vrstama prijevoza i dionicima (npr. luke unutarnjih plovnih putova, plovila i dionici u logistici) |
·pomoć lučkim upravama u upravljanju infrastrukturom luka unutarnjih plovnih putova (rezervacija mjesta za privezivanje, prevodnice itd.) ·pomaganje vlasnicima flote i zapovjednicima plovila da bolje planiraju putovanja kako bi maksimalno iskoristili svoju flotu (među ostalim tijekom suša) ·bolja integracija prijevoza unutarnjim plovnim putovima u lance opskrbe ·podupiranje koncepta pametnog prijevoza tereta unutarnjim plovnim putovima 14 ·razmjena podataka o okolišnim uvjetima za pomorska plovila i potpora optimizaciji pristajanja u luke 15 |
|
Zračni promet Omogućivanje integracije podataka povezanih s energijom (npr. električna energija – izvor i trošak, mješavina zrakoplovnog goriva – podrijetlo, trošak i dostupnost) |
·pomoć upravljačkim tijelima zračnih luka i operatorima zrakoplova da bolje priopćavaju svoje emisijske otiske i doprinos dekarbonizaciji zrakoplovnog sektora upućivanjem na referentne vrijednosti. Iz toga bi bilo jasno koje se vrste električne energije i goriva upotrebljavaju u zračnoj luci te bi se olakšalo izvješćivanje o tome ·promicanje tržišnog natjecanja (npr. među opskrbljivačima gorivom), poticanje inovacija i smanjenje cijena za putnike. To je posebno važno u kontekstu trgovine održivim zrakoplovnim gorivima 16 |
Općenito, s povećanjem raspoloživosti podataka povećava se i potencijal za optimizaciju sustava prometa i mobilnosti. Međutim, iskorištavanje tog potencijala predstavlja i znatne poteškoće (bilo izvan interneta ili u svakodnevnom poslovanju), a od javnih i privatnih aktera očekuje se da upravljaju sve detaljnijim i složenijim prometnim sustavom. U tom pogledu umjetna inteligencija može imati važnu ulogu. Umjetna inteligencija i EMDS uzajamno se nadopunjavaju. EMDS omogućuje dostupnost i ponovnu uporabu podataka, dok umjetna inteligencija olakšava njihovu uporabu za nove informacije i usluge (pod uvjetom da je poučena reprezentativnim, nepristranim skupovima podataka). Umjetna inteligencija može olakšati obradu velike količine podataka visokog stupnja složenosti te pronalaženje sinergija i obrazaca koji bi inače mogli ostati nezamijećeni i neiskorišteni. To je posebno slučaj pri optimizaciji velikih sustava s brojnim varijablama, za koje ne mora nužno postojati jedno optimalno rješenje. EMDS stoga također doprinosi kompetencijama i konkurentnosti EU-a u području umjetne inteligencije za promet i mobilnost.
3.Međusektorsko zakonodavstvo i inicijative
3.1.Međusektorsko zakonodavstvo EU-a o podacima i relevantni zajednički europski podatkovni prostori
EMDS će se temeljiti na međusektorskom zakonodavstvu EU-a o podacima, kao što je Akt o upravljanju podacima 17 , kojim se povećava povjerenje u dobrovoljnu razmjenu podataka, jačaju mehanizmi za povećavanje dostupnosti podataka i uklanjaju tehničke prepreke uporabi podataka. Taj je akt ključan element za stvaranje zajedničkih europskih podatkovnih prostora jer se njime definiraju neutralni posrednici u području podataka koji će imati središnju ulogu u olakšavanju razmjene podataka. Nadalje, Aktom se Komisiju ovlašćuje za osnivanje Europskog odbora za inovacije u području podataka (EDIB), koji je sastavljen od relevantnih predstavnika industrije i zajedničkih europskih podatkovnih prostora. EDIB će imati ključnu ulogu u sastavljanju i izdavanju smjernica o tome kako olakšati razvoj tih podatkovnih prostora te u utvrđivanju relevantnih standarda i zahtjeva u pogledu interoperabilnosti za međusektorsku razmjenu podataka.
Komisija je predložila Akt o podacima 18 , čija je svrha osigurati pravednost u digitalnom okruženju, potaknuti konkurentnost tržišta podataka, otvoriti mogućnosti za inovacije temeljene na podacima i učiniti podatke dostupnijima svima. Omogućivanjem korisnicima da pristupaju podacima koje generiraju njihovi povezani uređaji, kao što su povezana vozila, i da ih razmjenjuju s trećim stranama stvorit će se konkurentnije i inovativnije usluge kao što su poslijeprodajne usluge. Neobvezujući modeli ugovornih uvjeta koje će Komisija definirati i preporučivati za pristup podacima, njihovu razmjenu i uporabu među poduzećima pomoći će sudionicima EMDS-a da sastave ugovore s poštenim, razumnim i nediskriminirajućim pravima i obvezama. Naposljetku, Aktom o podacima utvrđuju se bitni zahtjevi za podatkovne prostore i Komisija se ovlašćuje da delegiranim aktima dodatno definira te zahtjeve i donese provedbene akte sa zajedničkim specifikacijama kako bi se osigurala interoperabilnost zajedničkih europskih podatkovnih prostora i pametnih ugovora.
Provedbenom uredbom o visokovrijednim skupovima podataka 19 definiran je popis tzv. visokovrijednih skupova podataka koje javni sektor mora staviti na raspolaganje kao besplatne otvorene podatke. Skupovi podataka od posebne važnosti za promet uključuju temu podataka INSPIRE o prometnim mrežama 20 . Direktivom o otvorenim podacima 21 utvrđuje se opće načelo da bi javno dostupni podaci koje financira javni sektor trebali biti ponovno upotrebljivi u komercijalne ili nekomercijalne svrhe. Akt o interoperabilnoj Europi 22 koji je predložila Komisija trebao bi ojačati prekograničnu interoperabilnost i suradnju u javnom sektoru u cijelom EU-u.
Pri provedbi aktivnosti u okviru EMDS-a osigurat će se usklađenost s pravilima EU-a o zaštiti podataka, uključujući tehničku i integriranu zaštitu podataka, na temelju Opće uredbe o zaštiti podataka 23 (OUZP), kojom se uređuje obrada osobnih podataka pojedinaca u EU-u koju provode pojedinci, poduzeća ili organizacije.
Kibernetička sigurnost trebala bi biti glavni aspekt u svim segmentima mobilnosti u skladu s Direktivom NIS 2 24 , kojom se utvrđuju stroži zahtjevi kibernetičke sigurnosti. Već je u Direktivi NIS iz 2016. promet, uključujući zračni, željeznički, vodni i cestovni podsektor, prepoznat kao jedan od najkritičnijih sektora. Zbog njihove sve veće važnosti za gospodarstvo i društvo EU-a, operatori mjesta za punjenje motornih vozila (u podsektoru električne energije) i proizvođači motornih vozila dodani su u područje primjene Direktive NIS 2. Kad je riječ o sigurnosti lanca opskrbe, ključnu će ulogu imati i Prijedlog akta o kibernetičkoj otpornosti 25 , koji je trenutačno u postupku suodlučivanja. Njime će se propisati tehnička i integrirana kibernetička sigurnost za hardver i softver koji ulaze na europsko tržište. Dodaju se i obveze kibernetičke sigurnosti tijekom cijelog životnog ciklusa proizvoda, kao što su sigurnosna ažuriranja i uklanjanje ranjivosti. Komisija je predložila i reviziju Direktive o otpornosti kritičnih subjekata 26 , kojom se područje primjene i opseg Direktive iz 2008. proširuju na jedanaest sektora, uključujući promet. Još jedna važna promjena povezana s kibernetičkom sigurnošću je Komisijin Prijedlog uredbe o europskom digitalnom identitetu 27 , kojim se revidira Uredba br. 910/2014 o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu (eIDAS) 28 . Budući razvoj događaja u području digitalnog identiteta, posebno europska lisnica za digitalni identitet i uvođenje novih usluga povjerenja (npr. elektroničke potvrde atributa i elektroničke evidencije), od posebnog su interesa za podatkovne prostore zbog njihova doprinosa privatnosti, zaštiti podataka i sigurnosti te će stoga vjerojatno imati ključnu ulogu u njihovu omogućivanju.
Stvaranje zajedničkih europskih podatkovnih prostora pionirski je pothvat. Raznolikost uključenih sektora i područja, od kojih svaki ima vlastite značajke i posebne podatke (npr. podaci o mobilnosti, energetski podaci i podaci o industrijskoj proizvodnji), uključujući različite modalitete ponovne uporabe, čini ga vrlo složenim. To je slučaj i u pojedinačnim sektorima zbog različitih primjera uporabe i različitih interesa relevantnih aktera u pogledu uporabe podataka i posebnih potreba za podacima koje je možda teško uskladiti.
|
Univerzalni pristup, koji obuhvaća i potrebnu tehničku podatkovnu infrastrukturu i okvir upravljanja, ne može u potpunosti zadovoljiti posebne potrebe svakog vertikalnog sektora ili područja. Međutim, bit će ključno utvrditi zajedničke međusektorske značajke i, ako je moguće, razviti zajednička načela i sastavne blokove koji se mogu upotrebljavati u različitim sektorima i područjima bez ugrožavanja rješenja koja već postoje ili se pojavljuju u sektorskim područjima. Primjenom usklađenih pristupa i mehanizama uštedjet će se resursi i stvoriti vrlo korisni primjeri uporabe. |
Slijede primjeri podatkovnih prostora koji su usko vezani uz EMDS zbog zajedničkih potreba, skupova podataka, ključnih dionika i sustava.
1)Zajednički podatkovni prostor za europski zeleni plan razvit će se kao tematski podatkovni sustav za postizanje određenih ciljeva europskog zelenog plana utvrđenih u akcijskom planu za nultu stopu onečišćenja 29 , akcijskom planu za kružno gospodarstvo 30 , strategiji za bioraznolikost 31 i strategijama ublažavanja/prilagodbe klimatskih promjena. U njemu će biti dostupni trenutačno fragmentirani i raspršeni podaci iz raznih podatkovnih sustava koji su potrebni privatnom i javnom sektoru i koji dolaze iz njih. Uključivat će i podatkovni prostor za pametne i održive gradove i zajednice, koji će podupirati zelenu tranziciju u lokalnim kontekstima i pomoći u pružanju usluga za poboljšanje kvalitete života građana. EMDS, koji obuhvaća prometni sektor, pridonijet će tom podatkovnom prostoru koji obuhvaća nekoliko tematskih područja i imat će koristi od njega.
2)Zajednički europski prostor za industrijske (proizvodne) podatke, u kojem razmjena podataka u industriji može potaknuti snažan rast, pomaže društvima u optimizaciji postojećih procesa, razvoju novih proizvoda i stvaranju novih poduzeća. U izmjeni nove industrijske strategije iz 2020. u skladu s time objašnjava se da će industrijski (proizvodni) podatkovni prostor omogućiti fleksibilnije i otpornije lance opskrbe 32 koji su usko povezani s logističkim i teretnim dijelom prometnog sektora, a time i s EMDS-om.
3)Zajednički europski prostor za energetske podatke pridonijet će zelenoj i digitalnoj tranziciji koja je trenutačno u tijeku u EU-u. Omogućit će daljnju integraciju obnovljivih izvora energije u energetski sustav, povećati fleksibilnost energetskog sustava i ukupnu energetsku učinkovitost, olakšati pametno i dvosmjerno punjenje električnih vozila, koristiti potrošačima i proizvođačima te osigurati neometan i konkurentan prelazak na elektrifikaciju sektora kao što su grijanje i promet. Kako je utvrđeno u akcijskom planu EU-a za digitalizaciju energetskog sustava 33 , usklađivanje između prostorâ za mobilnost i energetske podatke važno je za utvrđivanje sinergija, potporu integraciji sustava i uvođenje međusektorskih usluga.
4)Zajednički europski prostor za podatke o turizmu 34 poduprijet će poduzeća, lokalna tijela nadležna za turističku strategiju i upravljanje turizmom te druge relevantne aktere. Podupiranjem pristupa podacima i njihova protoka u različitim skupovima podataka unutar sektora i u drugim podatkovnim prostorima pružit će se usluga različitim korisnicima podataka kao što su poslovni posrednici, destinacijske menadžment organizacije, pružatelji turističkih usluga i analitičari podataka. To će biti od posebne koristi manjim destinacijama, ali i MSP-ovima koji čine veliku većinu dionika iz privatnog sektora u turizmu u EU-u. Kombiniranje podataka iz sektora mobilnosti i turizma stvorit će primjere uporabe s dodanom vrijednošću za destinacije i turiste kako je opisano u odgovarajućem prethodnom odjeljku.
S postupnim uvođenjem relevantnih podatkovnih prostora prikupljat će se primjeri zajedničke uporabe.
Centar za potporu podatkovnim prostorima (DSSC) 35 , koji se financira u okviru programa Digitalna Europa (DIGITAL) i pokrenut je u listopadu 2022., podupire i koordinira sve relevantne mjere u vezi sa zajedničkim europskim podatkovnim prostorima. Zadaća mu je osigurati zajedničku arhitekturu plana i zahtjeve za infrastrukturu podatkovnih prostora te dosljedan i usklađen pristup. Priprema i uvođenje EMDS-a provodili su se i nastavit će se provoditi u partnerstvu s DSSC-om kako bi se zajamčila usklađenost s tehničkim okvirom zajedničkih europskih podatkovnih prostora.
Komisija istodobno nabavlja pametnu platformu za „cloud-to-edge” programsku podršku otvorenog koda (Simpl), financiranu u okviru DIGITAL-a, koja će odgovoriti na potrebe različitih podatkovnih prostora i omogućiti realizaciju europske federacije oblaka. Platforma će pružiti sigurne i modularne osnovne sastavne blokove koji će služiti kao poticajna struktura i osnova za uvođenje i međusobno povezivanje sektorskih podatkovnih prostora, uključujući EMDS 36 .
Programom politike za digitalno desetljeće do 2030. 37 uveden je novi pravni okvir za provedbu višedržavnih projekata: konzorcij za europsku digitalnu infrastrukturu (EDIC). EDIC, koji osnivaju najmanje tri države članice, može postati pravni subjekt koji udružuje europske, nacionalne i privatne doprinose. Njemačka, Nizozemska i Finska preliminarno su obavijestile Komisiju o svojoj namjeri da uspostave EDIC za podatke o mobilnosti i logistici koji doprinosi ciljevima EMDS-a 38 . Cilj takvog EDIC-a bio bi osiguravanje održivosti zajedničke podatkovne infrastrukture, jačanje koordinacije među članovima i poticanje donošenja s pomoću primjera prekogranične uporabe. I druge države članice i organizacije izrazile su interes za pridruživanje. Komisija pozdravlja preliminarnu obavijest o tom EDIC-u i pomno će pratiti njegovu moguću uspostavu.
3.2.Ostale relevantne inicijative i sastavni blokovi
Osim navedenih inicijativa, različiti podatkovni sustavi, platforme i tržišta koje pokreću javni ili privatni subjekti nastoje olakšati razmjenu podataka ako bi se njihovi sastavni blokovi, referentne arhitekture i mehanizmi za upravljanje podacima mogli upotrijebiti kao nadopuna zajedničkom EMDS-u. Primjeri uključuju sastavne blokove Komisijine Glavne uprave DIGIT 39 (npr. e-dostava), referentnu arhitekturu Međunarodnog udruženja za podatkovne prostore (IDSA) 40 i sastavnice softverske platforme otvorenog koda FIWARE 41 . Sličan rad obavlja se u okviru oglednih projekata Gaia-X 42 (npr. Eona-X 43 , s fokusom na primjerima uporabe u području mobilnosti, prometa i turizma, i njemački prostor za podatke o mobilnosti 44 ). Primjeri iz sektora logistike uključuju iSHARE 45 i FEDeRATED 46 , projekt koji se sufinancira iz Instrumenta za povezivanje Europe.
Potporom EU-a (u okviru programa Obzor Europa i DIGITAL) razvoju infrastrukture, usluga i lanaca vrijednosti „cloud-to-edge” mreža u EU-u osigurat će se povoljni uvjeti za razvoj EMDS-a. Omogućit će se čvrsta sinergija s inicijativama povezanima s umjetnom inteligencijom, kao što je objekt za testiranje i eksperimentiranje u području umjetne inteligencije za pametne gradove i zajednice 47 . Naposljetku, ulaganja u digitalnu komunikacijsku infrastrukturu, kao što je prekogranična 5G infrastruktura, i u područja s tržišnim nedostacima duž glavnih prometnih pravaca 48 , omogućuju razmjenu podataka o mobilnosti i teretu.
4.Stvaranje dosljednog i usklađenog zajedničkog europskog prostora za podatke o mobilnosti
4.1.Postojeće i buduće inicijative u području podataka o mobilnosti i prometu
Za sektor mobilnosti i prometa postoje pouzdano zakonodavstvo i komplementarne inicijative EU-a koji se još uvijek razvijaju i kojima se organizira razmjena podataka i za putnike i za teret između poduzeća i potrošača (B2C), među poduzećima (B2B), između poduzeća i državnih tijela (B2G), između državnih tijela i poduzeća (G2B) i među državnim tijelima (G2G). Međutim, trenutačno je okruženje vrlo heterogeno i fragmentirano, odnosno ima razne okvire za razmjenu podataka i podatkovne sustave. Cilj je EMDS-a olakšati međusobno povezivanje tih sustava i, prema potrebi, uvesti daljnje postupno usklađivanje, među ostalim u pogledu uvjeta pristupa podacima.
Većina tih okvira ima vlastitu upravljačku strukturu, arhitekturu i platforme. Često uključuju važna postignuća u pogledu usklađivanja uvjeta za razmjenu podataka te se smatraju važnim elementima i sastavnim blokovima EMDS-a (kako je navedeno u europskoj strategiji za podatke). To će se na odgovarajući način uzeti u obzir pri uspostavi EMDS-a. Neiscrpni skup tih zakonodavnih akata i inicijativa EU-a koji se odnose na podatke o mobilnosti i prometu naveden je u nastavku po prometnom sektoru: vodni promet i logistika, željeznički promet, inteligentni prometni sustavi, prometne mreže i infrastruktura, automobilski sektor, zračni promet te cestovni promet i sigurnost.
Vodni promet i logistika
Forum za digitalni promet i logistiku (DTLF) 49 , stručna skupina Komisije, radi na uspostavi sveobuhvatne digitalne interoperabilnosti kako bi se olakšala razmjena podataka među relevantnim dionicima iz svih vrsta prijevoza u sigurnom i pouzdanom prostoru za podatke o prijevozu tereta i logistici. U tu se svrhu u DTLF-u definiraju načela i tehnički i upravljački sastavni blokovi za zajednički udruženi okvir za razmjenu podataka kojim se lako povezuju postojeće prometne i logističke platforme i sustavi u suradničkom i pouzdanom okruženju. DTLF je imao važnu ulogu u pripremi Uredbe EU-a o elektroničkim informacijama o prijevozu tereta (eFTI) 50 te je i dalje ključan u povezanom radu na provedbi. Uredbom o eFTI-ju uspostavlja se pravni okvir kojim će se gospodarskim subjektima omogućiti pružanje informacija o prijevozu tereta u elektroničkom obliku kako bi dokazali usklađenost s pravilima EU-a i nacionalnim pravilima za prijevoz unutar EU-a.
Uredbom o okružju jedinstvenog europskog pomorskog sučelja (EMSWe) 51 utvrđuju se usklađena pravila za pružanje informacija potrebnih za pristajanje u luku. Konkretno, njome se osigurava da se isti skupovi podataka u svakoj državi članici dostavljaju na isti način i da relevantni dionici mogu ponovno upotrijebiti podatke nakon što ih dostave.
Revizija Direktive o riječnim informacijskim servisima (RIS) 52 trebala bi pružiti učinkovit okvir za uvođenje i uporabu usklađenih RIS-ova u EU-u te poboljšati interoperabilnost informacijskih usluga i razmjenu podataka u prijevozu unutarnjim plovnim putovima.
Željeznički promet
U željezničkom sektoru podaci o infrastrukturi temelj su za prikupljanje podataka o mobilnosti. U skladu s revidiranim zajedničkim specifikacijama za registar željezničke infrastrukture (RINF) 53 on je zajednički izvor podataka o željezničkoj infrastrukturi. Temelji se na ontologiji ERA-e 54 , kojom se definiraju strojno čitljivi i strukturirani podatkovni elementi željezničkog sustava i sastavni je blok EMDS-a za željeznicu.
Na temelju preispitivanja regulatornog okvira za interoperabilnu razmjenu podataka u željezničkom prometu 55 revizijom tehničkih specifikacija za interoperabilnost (TSI) u vezi s podsustavom telematskih aplikacija pojednostavnit će se razmjena informacija povezanih s upravljanjem kapacitetima i prometom u uslugama prijevoza putnika i tereta te će se uspostaviti i usklađeni okvir tehničkih specifikacija za izdavanje karata za željeznički prijevoz putnika.
Preinačenom Uredbom o pravima putnika u željezničkom prometu 56 utvrđuje se obveza upravitelja infrastrukture i željezničkih prijevoznika da pruže dinamične prometne i putne informacije u stvarnom vremenu, ne samo željezničkim prijevoznicima nego i prodavačima karata i organizatorima putovanja, kako bi ih stavili na raspolaganje korisnicima željeznice. Omogućivanje subjektima za prodaju karata da pristupe informacijama o kašnjenjima, rezervacijama i pitanjima o raspoloživosti u stvarnom vremenu potaknut će tržište željezničkih karata i pomoći da se ponude inovativnije karte tako što će se različitim željezničkim prijevoznicima i prodavačima karata / organizatorima putovanja omogućiti da u paketu prodaju karte različitih prijevoznika i za različite veze.
Inteligentni prometni sustavi
Cilj je specifikacija EU-a donesenih na temelju Direktive o ITS-ovima 57 uskladiti pružanje usluga ITS-a i pristup podacima na temelju zajedničkih standarda. Njima se zahtijeva dostupnost podataka o multimodalnom prometu, putovanjima i infrastrukturi putem mreže nacionalnih pristupnih točaka koje su uspostavile države članice. Projekt NAPCORE 58 , koji se financira iz CEF-a, a koji uključuje sve države članice i povezane partnere, omogućuje suradnju na razini EU-a radi stvaranja zajedničkih rješenja kako bi se olakšala ponovna uporaba podataka iz ITS-a i radi zajedničke predodžbe dostupnosti i pristupačnosti podataka iz ITS-a u EU-u.
Taj se okvir stalno mijenja s ciljem povećanja dostupnosti i pristupačnosti podataka iz ITS-a putem nacionalnih pristupnih točaka. Cilj je revizije Direktive o ITS-ovima 59 staviti ključne podatke na raspolaganje u cijelom EU-u kako bi se potaknulo uvođenje usluga ITS-a i osiguralo iskorištavanje prednosti digitalizacije. Nadalje, u reviziji Delegirane uredbe (EU) 2017/1926 o pružanju informacija o multimodalnim putovanjima Komisija od vlasnika podataka zahtijeva da putem nacionalnih pristupnih točaka omoguće pristup putnim informacijama u stvarnom vremenu, čime bi se trebala poboljšati kvaliteta pružanja informacija o multimodalnim putovanjima i putnicima olakšati planiranje.
Prometne mreže i infrastruktura
Uredba o transeuropskoj prometnoj mreži (TEN-T) 60 , koja je trenutačno u postupku revizije 61 , odnosi se na uvođenje i razvoj mreže željezničkih pruga, cesta, unutarnjih plovnih putova, pomorskih plovnih putova, luka, zračnih luka i željezničkih terminala na razini EU-a, kao i uvođenje sustava informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) za sve te vrste prijevoza. TENtec je Komisijin informacijski i nadzorni sustav za koordinaciju i potporu politici TEN‑T-a. Javni portal TENtec 62 pruža pravodobne informacije javnosti (građanima i stručnjacima) putem interaktivnih karata i zbirke karata. Kako bi se osiguralo pružanje takvih pravodobnih i ažuriranih podataka, trenutačno se zajedno s državama članicama i drugim relevantnim tijelima EU-a analiziraju rješenja za „automatiziranu razmjenu podataka”. Vodeći je koncept načelo „samo jednom” (traženje istih informacija samo jednom) kako bi se smanjilo administrativno opterećenje država članica. U tom kontekstu Komisija podupire razvoj rješenja za „automatiziranu razmjenu podataka” putem tehničke pomoći CEF-a 63 .
Uredbom o infrastrukturi za alternativna goriva (AFIR) 64 zahtijeva se da operatori mjesta za punjenje i opskrbu besplatno stave relevantne podatke na raspolaganje drugim korisnicima podataka putem nacionalnih pristupnih točaka, a od država članica zahtijeva se da osiguraju dostupnost tih podataka. Nadalje, Europski opservatorij za alternativna goriva (EAFO) 65 ojačat će svoju ulogu ključnog alata za informiranje javnosti o infrastrukturi za alternativna goriva. Budućim razvojem EAFO-a poduprijet će se stvaranje novih informacijskih usluga i omogućiti učinkovito praćenje politika kretanja na tržištu. U tom bi kontekstu zajednički EMDS mogao poduprijeti širi pristup podacima o infrastrukturi za alternativna goriva i njihovu vidljivost.
Revidiranom Direktivom o energiji iz obnovljivih izvora (RED) 66 operatorima prijenosnih i distribucijskih sustava nameće se obveza da gotovo u stvarnom vremenu stave na raspolaganje informacije o udjelu energije iz obnovljivih izvora i sadržaju emisija stakleničkih plinova iz električne energije koju isporučuju korisnicima električnih vozila, agregatorima i pružateljima usluga e-mobilnosti i sudionicima na tržištu električne energije.
Automobilski sektor
U automobilskom sektoru zakonodavstvom o homologaciji utvrđuju se uvjeti za pristup trećih pružatelja usluga informacijama o popravku i održavanju. To se zakonodavstvo trenutačno preispituje 67 u okviru inicijative čiji je cilj utvrđivanje uvjeta za pristup podacima generiranima u vozilu te resursima i funkcijama u vozilu i njihovu uporabu. Cilj mu je pružiti jasna pravila EU-a koja pogoduju tržišnom natjecanju radi bržeg razvoja usluga temeljenih na pristupu podacima, funkcijama i resursima vozila (npr. daljinska dijagnostika, prediktivno održavanje, mobilnost kao usluga, povezana i automatizirana mobilnost, upravljanje voznim parkom, pametno punjenje električnih vozila, zajedničko korištenje automobila, prenamjena baterija u električnim vozilima radi produljenja životnog vijeka i osiguranje). Olakšavanje pristupa javnih tijela podacima u vozilu ujedno može znatno povećati primjenu modernih metoda donošenja politika (temeljenih na podacima) u područjima cestovne sigurnosti, prometa, mobilnosti i okoliša. Radi sigurnosti prometa na cestama bit će ključno da ovlaštene osobe za tehnički pregled vozila (državne i privatne) jednostavno i slobodno pristupaju podacima o vozilu koji su im potrebni za obavljanje tehničkih pregleda modernih vozila. Procjena aspekata kibernetičke sigurnosti povezanih i automatiziranih vozila, uključujući električna vozila, prioritet je jer nedostaci u tom području mogu olakšati kibernetičku špijunažu i vanjsko upletanje te ugroziti sigurnost podataka. U skladu s člankom 22. Direktive NIS 2 Komisija će, nakon savjetovanja sa Skupinom za suradnju i ENISA-om 68 , razmotriti utvrđivanje relevantnih lanaca opskrbe koji uključuju povezana i automatizirana vozila kako bi se provela koordinirana procjena rizika na razini Unije, uzimajući u obzir tehničke i, ako je to relevantno, netehničke čimbenike rizika.
Zračni promet
Komisija je 2020. izmijenila svoj Prijedlog uredbe o provedbi jedinstvenog europskog neba 69 , djelomično kako bi se uključile i. nove odredbe o dostupnosti podataka, a posebno kako bi operativni podaci (kao što je predviđeno vrijeme dolaska za redovne letove) bili dostupni na prekograničnoj osnovi i u cijelom EU-u i ii. načela određivanja cijena koja treba dodatno definirati kako bi se osigurali jednaki uvjeti pristupa tržištu za pružatelje podatkovnih usluga u području upravljanja zračnim prometom.
Data4Safety (D4S) 70 dobrovoljno je partnerstvo između država članica EU-a i industrije osnovano radi boljeg utvrđivanja sistemskih rizika za sigurnost zračnog prometa na razini EU-a i njihova ublažavanja. To se postiže prikupljanjem podataka iz zračnog prometa i izgradnjom analitičkih kapaciteta za iskorištavanje tih podataka, koji se prikupljaju iz cijelog zrakoplovnog sustava (npr. izvješća o sigurnosti, podaci o letu od zračnih prijevoznika i podaci o prometu iz sustava ATM-a te podaci o vremenskim prilikama). Podatke upotrebljavaju stručnjaci iz država članica EU-a i industrije koji surađuju sa znanstvenicima D4S-a koji se bave podacima.
ICARE (Informational Core for Aviation Related Extractions) je alat kojim se Europska komisija koristi za analizu podataka i izvješćivanje u području zrakoplovstva. Pomaže oblikovateljima politika u donošenju utemeljenijih odluka. Omogućuje analizu globalne ponude i potražnje zračnog prijevoza na zrakoplovnim tržištima kako su ih prijavili prijevoznici u svojim redovima letenja (ponuda) i Eurostat (potražnja).
Atlas neba 71 je geografski alat koji koristi podatke ICARE-a za pretvaranje informacija temeljenih na podacima u karte (npr. informacije o TEN-T-u, sporazumima o zračnom prijevozu, obvezama javnih usluga, zračnim lukama i zračnom prometu). Atlas neba korisnicima omogućuje izravno otvaranje izvješća u ICARE-u ili podataka povezanih s prometom.
U skladu s Uredbom ReFuelEU Aviation 72 Komisija je predložila da EASA (od 2025. i svake godine nakon toga) objavljuje tehničko izvješće na temelju godišnjih izvješća koja objavljuju opskrbljivači gorivom, operatori zrakoplova i upravljačka tijela zračnih luka obuhvaćena područjem primjene Uredbe. To izvješće sadržavat će ključne pokazatelje o razvoju održivog zrakoplovstva u EU-u, kao što su ukupna količina održivog zrakoplovnog goriva (SAF) koje se isporučuje i upotrebljava u EU-u, stanje na tržištu SAF-ova (uključujući cijene i trendove u proizvodnji SAF-ova) i status usklađenosti dionika na koje utječe Uredba.
Cestovni promet i sigurnost
U sektoru cestovnog prometa niz baza podataka i sustava za razmjenu podataka olakšava cestovnim prijevoznicima i nacionalnim tijelima usklađivanje s pravilima EU-a o cestovnom prometu i provjeru usklađenosti s njima. Glavni sustavi koji omogućuju razmjenu podataka među državnim tijelima, između poduzeća i državnih tijela te između državnih tijela i poduzeća su Europski registar cestovnih prijevoznika (ERRU) 73 , TACHOnet 74 i Informacijski sustav unutarnjeg tržišta (IMI) 75 .
Kad je riječ o sigurnosti na cestama, baza podataka EU CARE 76 sadržava godišnje podatke o svim prometnim nesrećama koje su dovele do ozljede putnika ili imale smrtni ishod u EU-u i zemljama EFTA-e 77 . Uglavnom se temelji na policijskim podacima. Povezivanjem policijskih i bolničkih evidencija znatno bi se poboljšala kvaliteta podataka o težini ozljeda. Ključni pokazatelji sigurnosti na cestama prikupljaju se i u okviru projekta Trendline, koji financira EU 78 .
|
Te inicijative i njihovi sustavi važan su dio razvoja EMDS-a. Dodana vrijednost EMDS-a bit će međusobno povezivanje tih sustava i, ako se utvrde nedostaci, davanje preporuka ili, prema potrebi, prijedloga za daljnje usklađivanje kako bi se olakšao pristup podacima te njihova ponovna uporaba i razmjena. |
4.2.Osmišljavanje zajedničkog krovnog okvira i glavnih sastavnica
Kako bi se ostvarili ciljevi navedeni u odjeljku 2., Komisija će poduprijeti razvoj okvira EMDS-a.
|
Okvir EMDS-a imat će tehničku (npr. infrastrukturni elementi) i upravljačku dimenziju (npr. skup pravila, postupaka, uloga i odgovornosti koje će trebati razviti i prilagoditi na pojedinačnoj osnovi, u skladu s relevantnim zakonodavstvom EU-a). Olakšat će pristup podacima te njihovu ponovnu uporabu i razmjenu u udruženom, pouzdanom i sigurnom okruženju između sustava podataka o mobilnosti i prometu i njihovih dionika te s drugim sektorskim podatkovnim prostorima. |
Za EMDS je potrebna jasno definirana upravljačka struktura, usklađena s relevantnim zakonodavstvom EU-a, koja uključuje uloge i odgovornosti za njegovu učinkovitu uspostavu i rad. Komisija će na temelju namjenskih projekata i savjetovanja s dionicima analizirati postojeće okvire upravljanja u sektoru mobilnosti i prometa te procijeniti mogućnosti za uspostavu organizacijske upravljačke strukture EMDS-a. To može uključivati operativnu ulogu koja obuhvaća, na primjer, preporuke sastavnih blokova i standarda, certificiranje usklađenosti s okvirom EMDS-a i funkcioniranje povezivačke strukture. Može uključivati različite razine upravljanja. Upravljačka struktura trebala bi zajamčiti aktivno sudjelovanje raznih dionika i poštovati načela pravednosti i transparentnosti.
Taj okvir EMDS-a činit će sljedeće glavne sastavnice:
1)Sastavni blokovi:
Na temelju doprinosa dionika i namjenskih projekata Komisija će prvo analizirati sastavne blokove koji se upotrebljavaju u postojećim sustavima podataka o mobilnosti i prometu te u drugim industrijskim sektorima, a koji se mogu ponovno upotrijebiti u okviru EMDS-a. Nakon toga utvrdit će skup zajedničkih sastavnih blokova za interoperabilnost, suverenitet nad podacima 79 , povjerenje i stvaranje vrijednosti te dimenzije upravljanja i poslovanja i pravnu dimenziju. Te bi sastavne blokove trebalo opisati kao dio usklađene referentne arhitekture. Cilj je ponovno upotrijebiti što više postojećih sastavnih blokova (posebno generičke sastavne blokove podatkovnog prostora), ali i olakšati stvaranje novih sastavnih blokova (ako je potrebno).
2)Standardi:
Danas postoji znatan broj standarda propisanih pravnom stečevinom EU-a u području prometa, uz druge industrijske standarde u uporabi. Komisija će analizirati postojeće standarde (posebno one relevantne za kvalitetu, usporedivost, razinu usluge i pristupačnost podataka) te će razmotriti mogućnost donošenja odgovarajućih daljnjih mjera, uključujući izdavanje neobvezujućih preporuka za poticanje konvergencije standardizacije i omogućivanje interoperabilnosti izvora podataka i sustava koji olakšavaju razmjenu podataka na temelju udruženog okvira. Važno je napomenuti da razvoj novih standarda nije obuhvaćen EMDS-om. Cilj je preporučiti postojeće standarde za razmjenu podataka koji bi se mogli upotrebljavati u postojećim i budućim sustavima mobilnosti i prometa te jasno utvrditi standarde koji bi bili najrelevantniji pri povezivanju s EMDS-om.
3)Povezivačka struktura:
Oslanjajući se na rasprave s relevantnim dionicima i namjenske projekte, Komisija će najprije nastojati definirati specifikacije, a zatim poduprijeti uvođenje povezivačke strukture koja će omogućiti povezanost postojećih i novih podatkovnih prostora i domena u području mobilnosti i prometa. To će posebno olakšati pronalaženje i dostupnost podataka iz tih podatkovnih prostora i domena. Zbog toga se očekuje da će ta struktura postati srž EMDS-a.
Sve komponente EMDS-a bit će usklađene sa smjernicama i bitnim zahtjevima definiranima u okviru međusektorskog zakonodavstva o podacima i s općim okvirom za zajedničke europske podatkovne prostore, posebno preporukama EDIB-a, DSSC-a i relevantnih sastavnih blokova, npr. koje pruža Simpl (vidjeti odjeljak 3.1.).
Predviđeni koncept EMDS-a prikazan je na slici 1. Taj će se koncept sigurno razvijati tijekom provedbe i zahtijeva određenu fleksibilnost kako bi se opći okvir mogao prilagođavati. Okvir će se temeljiti na smjernicama i bitnim zahtjevima definiranima u međusektorskom zakonodavstvu EU-a o podacima, biti usklađen s horizontalnim inicijativama i drugim sektorskim podatkovnim prostorima (vidjeti odjeljak 3.1.) i javnim ili privatnim podatkovnim sustavima i inicijativama (vidjeti odjeljak 3.2.) te će se temeljiti na postojećim i budućim podatkovnim domenama, zakonodavstvu i inicijativama EU-a u području mobilnosti (vidjeti odjeljak 4.1.). Istodobno, okvir će tim inicijativama, sustavima i podatkovnim prostorima omogućiti primanje drugih podataka i relevantnih preporuka. Krajnji korisnici EMDS-a moći će pronalaziti, pristupati i razmjenjivati podatke s tim širokim rasponom sustava kako bi mogli stvoriti inovativne usluge mobilnosti i primjere uporabe s dodanom vrijednošću u prometnom sektoru (vidjeti odjeljak 2.2.).
Slika 1.: Predviđeni koncept EMDS-a
4.3.Razvojne faze i instrumenti financiranja EMDS-a
U skladu s obvezom preuzetom u europskoj podatkovnoj strategiji, sastavnice zajedničkog EMDS-a razvijat će se u fazama, na temelju postupnog i iterativnog pristupa. Komisija podupire taj razvoj financiranjem niza projekata u okviru DIGITAL-a 80 i CEF-a 81 , a ukupni trenutačni iznos tih sredstava je 11,4 milijuna EUR. Druge inicijative također će imati velik učinak prelijevanja za razvoj EMDS-a (npr. planirana sljedeća faza projekta NAPCORE (9,5 milijuna EUR)).
Sve tekuće i planirane mjere uključivat će potrebna savjetovanja s državama članicama, javnim tijelima, privatnim subjektima i širom javnošću. Javna savjetovanja već su započela pozivom na očitovanje 82 (studeni – prosinac 2022.) i nastavila su se javnim i stručnim radionicama 83 na kojima je 2023. sudjelovalo više od 1000 sudionika.
Prva faza (od rujna 2022.)
U prvoj fazi radi se na utvrđivanju i mapiranju relevantnih postojećih i novih inicijativa u području mobilnosti i prometa. To će dovesti i do prvog skupa smjernica koje akteri iz postojećih i budućih domena i sustava mogu dobrovoljno provoditi radi daljnjeg razvoja i usklađivanja (u skladu s preporukama DSSC-a ako su dostupne).
Konkretnije, u okviru programa DIGITAL u listopadu 2022. započela je provedba 12-mjesečne mjere koordinacije i potpore PrepDSpace4Mobility 84 (milijun EUR) s dva glavna cilja. Prvi glavni cilj bio je sastaviti popis postojećih inicijativa za podatke o mobilnosti i prometu, sustava i platformi te njihovih glavnih značajki. Drugi je bio pružiti preporuke o mogućim zajedničkim načelima i sastavnim blokovima te istražiti mogućnosti za zajednički okvir za razmjenu podataka u sektoru mobilnosti i prometa. Mjera je okupila dionike i potaknula konvergenciju u raznolikom sustavu mobilnosti i prometa.
U okviru CEF-a Komisija planira pokrenuti 12-mjesečnu studiju tehničke pomoći (500 000 EUR) u prvom tromjesečju 2024. To će pomoći u definiranju aspekata upravljanja okvirom EMDS-a te razvoju specifikacija za povezivačku strukturu kojima će se olakšati pronalaženje i dostupnost podataka jer će se definirati zajednički metapodaci iz postojećih i novih domena podataka o mobilnosti i prometu. Razvit će se i neobvezujuće preporuke kako bi se omogućila interoperabilnost postojećih izvora podataka i sustava kojima se olakšava razmjena podataka na temelju udruženog okvira. Studija će dopuniti rezultate inicijative PrepDSpace4Mobility.
Druga faza (od studenog 2023.)
Druga faza bit će usmjerena na provedbu okvira EMDS-a. Za postupnu provedbu tog okvira bit će potrebna potpora i suradnja unutar postojećih inicijativa za podatke o prometu i mobilnosti kako bi se olakšao pristup podacima o mobilnosti, njihovo objedinjavanje i razmjena unutar sektora mobilnosti i među sektorima.
Kako bi se poduprla druga faza, u studenom 2023. pokrenut je projekt 85 u okviru programa DIGITAL (8 milijuna EUR) i trajat će 36 mjeseci. Tim projektom uspostavit će se operativni podatkovni prostor kako bi sudionici mogli staviti podatke na raspolaganje i razmjenjivati ih na kontroliran, jednostavan i siguran način. Usredotočit će se na primjere uporabe za razmjenu podataka povezane s pokazateljima putovanja, prometa i gradske mobilnosti.
Osim toga, u okviru CEF-a planira se inicijativa pokretanja za prvo tromjesečje 2025. (1,9 milijuna EUR). To će se temeljiti na rezultatima projekata u okviru programa DIGITAL, studiji tehničke pomoći CEF-a i postojećim nacionalnim inicijativama i inicijativama EU-a kojima će se dodatno razviti, ispitati i potvrditi opći okvir za EMDS. U fokusu će biti:
·povezivačka struktura,
·daljnje utvrđivanje potrebnih sastavnih blokova u vezi s interoperabilnošću i semantikom podataka, suverenitetom nad podacima, povjerenjem i stvaranjem vrijednosti,
·preporuke za standarde kvalitete podataka, razine usluge i pristupačnosti.
Mogle bi se predvidjeti dodatne mjere uvođenja koje financira EU.
Dugoročna perspektiva
Dugoročna perspektiva je uspostavljeni podatkovni prostor koji će omogućiti razmjenu podataka među svim dionicima. Stalno će se razvijati jer obuhvaća sve više primjera uporabe, sudionika i korisnika. Osim toga, u narednim godinama mogu biti potrebne daljnje inicijative (uključujući zakonodavne mjere) na razini EMDS-a i/ili na razini njegovih sastavnica. Takve inicijative mogle bi uključivati poticanje sporazuma među ključnim sustavima i dionicima te utvrđivanje primjera uporabe i novih poslovnih modela, čime bi se pokazala vrijednost EMDS-a i podržala postupna integracija naslijeđenih i novih inicijativa. Komisija će osigurati dugoročno funkcioniranje i održivost EMDS-a tako što će poduprijeti uspostavu odgovarajuće upravljačke strukture i analizirati rješenja za njegovu gospodarsku održivost.
|
Sažetak Kako bi oblikovala i uvela krovni okvir zajedničkog EMDS-a, Komisija planira pokrenuti ili je već pokrenula sljedeće mjere s ukupnim sredstvima u iznosu od 11,4 milijuna EUR: Prva faza ·mjera koordinacije i potpore u okviru programa DIGITAL (12 mjeseci – od listopada 2022. do rujna 2023.): 1 milijun EUR Aktivnosti: omapiranje postojećih sustava podataka o mobilnosti i prometu oprvo utvrđivanje preporučenih zajedničkih sastavnih blokova i standarda ·studija tehničke pomoći CEF-a (12 mjeseci – od prvog tromjesečja 2024. do prvog tromjesečja 2025.): 500 000 EUR Aktivnosti: odefinicija aspekata upravljanja okvirom EMDS-a odefinicija povezivačke strukture Druga faza ·mjera provedbe u okviru programa DIGITAL (36 mjeseci – od studenog 2023. do studenog 2026.): 8 milijuna EUR Aktivnosti: opilot-projekti u podatkovnom prostoru usmjereni na pokazatelje prometa i gradske mobilnosti ·mjera provedbe u okviru CEF-a (36 mjeseci – od prvog tromjesečja 2025. do prvog tromjesečja 2028.): 1,9 milijuna EUR Aktivnosti: oangažiranje povezivačke strukture odaljnje utvrđivanje preporučenih zajedničkih sastavnih blokova i standarda |
5.Zaključak i daljnji koraci
Povratne informacije na poziv na očitovanje i razna savjetovanja s dionicima potvrđuju ne samo potrebe i velike potencijalne koristi, već i izazove uspostave zajedničkog EMDS-a. Razvoj EMDS-a treba se odvijati u fazama, i to tako da se prvo utvrde najveći izazovi navedeni u ovoj Komunikaciji, a zatim se pripreme odgovarajuće mjere za njegovu provedbu. Heterogenost i raznolikost vrsta podataka i dionika te fragmentiranost postojećih baza podataka i standarda za razmjenu podataka trenutačno uvelike otežavaju interoperabilnost. Postojeći sustavi k tome su vrlo različiti jer neki od njih stvaraju podatke, dok drugi samo razmjenjuju podatke; osim toga, neki su otvoreni za sve, dok je većina dostupna samo određenim akterima, a neki se odnose na povjerljive podatke i ograničen im je pristup. Digitalizacija u nekim sektorima još je u tijeku i nisu digitalizirani svi relevantni podaci.
Izgradnja EMDS-a bit će dinamičan proces. Njegovi elementi utvrdit će se, doraditi i dalje mijenjati u skladu s drugim sektorskim podatkovnim prostorima i popratnim inicijativama (npr. DSSC). Bit će potrebna određena razina fleksibilnosti za dodavanje novih inicijativa i poboljšanje drugih inicijativa. Povratne informacije i potpora svih dionika u sektoru mobilnosti i prometa EU-a bit će ključni za postizanje ciljeva EMDS-a. EMDS bi prvenstveno trebao služiti dionicima u području mobilnosti i prometa, koji bi ga trebali i graditi, čime bi se odgovorilo na njihove potrebe i iskoristile postojeće i nove inicijative u EU-u.
Zajednički EMDS pridonijet će ubrzavanju digitalne i zelene transformacije sektora mobilnosti i prometa EU-a, čime će se povećati njegova uspješnost i učinkovitost te doprinijeti sigurnosti, klimatskoj neutralnosti, održivosti, otpornosti i agilnosti. Time će se smanjiti trenutačna fragmentiranost sektora i poboljšati pristup javnih i privatnih subjekata podacima o mobilnosti i prometu na neometan, nediskriminirajući, pouzdan i usklađen način. Zahvaljujući sinergiji s drugim sektorskim podatkovnim prostorima ostvarit će se i međusektorske koristi.
Funkcionalan EMDS donijet će znatne koristi državama članicama, svim relevantnim javnim tijelima, sudionicima na tržištu i široj javnosti. Omogućivanjem pristupa relevantnim podacima o mobilnosti i prometu i njihove razmjene može se poduprijeti izrada prometne politike i povećati prekogranična povezivost te tako doprinijeti gospodarskom rastu. Pojednostavnjen pristup sveobuhvatnim podacima olakšava donošenje utemeljenih odluka o infrastrukturi i planiranju prijevoza te razvoj učinkovitijih sustava. Sudionici na tržištu mogu iskoristiti nove poslovne prilike razmjenom podataka, sklapanjem partnerstava i integracijom usluga za bolju koordinaciju. Informacije u stvarnom vremenu optimiziraju rad privatnih i javnih aktera, čime se osigurava usklađenost s propisima. U konačnici će putnici, radnici koji putuju na posao i turisti imati bolje i uključivije iskustvo jer će prometni sustavi postati učinkovitiji, obavijesti će se ažurirati u stvarnom vremenu, a integracija sustava i multimodalnost povećat će sigurnost, održivost i pristupačnost.
- (1)
- (2)
- (3)
- (4)
- (5)
-
(6)
SWD(2022) 45 final, Radni dokument službi Komisije o zajedničkim europskim podatkovnim prostorima .
-
(7)
To ujedno dovodi do smanjenja emisija iz prometa u zrak i buke.
-
(8)
„Udruženi podatkovni prostori (federacija): organizacija dvaju ili više podatkovnih prostora koji su dogovorili standarde za usklađen rad u okviru zajedničkog upravljanja kako bi se ostvarile uzajamne sinergije. Iako djeluju autonomno i mogu imati različite unutarnje arhitekture, cilj je da prema sudionicima funkcioniraju kao jedinstven i usklađen zajednički sustav.”; Pripremne aktivnosti za podatkovni prostor za mobilnost, rezultat D3.1 (pojmovnik), 2023. str. 13.
-
(9)
„Sastavni blok podatkovnog prostora: osnovna jedinica ili komponenta koja se može uvesti ili sposobnost koja se može primijeniti i kombinirati s drugim sastavnim blokovima kako bi se ostvarila funkcionalnost podatkovnog prostora. Sastavni blokovi podatkovnog prostora mogu se podijeliti na organizacijske i poslovne blokove i tehničke blokove.”; https://dssc.eu/space/Glossary/176554169/10.+DSSC-specific+terms
-
(10)
„Važno je prepoznati i ulogu trećih strana u stvaranju povjerenja, npr. posrednika u području podataka, kao što su oni uređeni Aktom o upravljanju podacima, koji mogu djelovati kao neutralni posrednici i omogućiti ponovnu uporabu podataka u zajedničkom europskom podatkovnom prostoru. Ti akteri posreduju između pružatelja podataka, ispitanika, pružatelja usluga pohrane podataka i korisnika podataka. Ovisno o specifičnim potrebama, oni mogu osiguravati da ponuda odgovara potražnji za podacima, ponuditi usluge i relevantne tehnologije za lakšu razmjenu podataka i pružiti jamstvo da će se s podacima postupati na pouzdan i pravno usklađen način.”;
Europska komisija, Zajednički istraživački centar, Farrell, E., Minghini, M., Kotsev, A. et al., Europski podatkovni prostori – Znanstveni uvid u razmjenu i korištenje podataka u širim razmjerima (European data spaces – Scientific Insights into data sharing and use at scale), Ured za publikacije Europske unije, 2023.; https://data.europa.eu/doi/10.2760/400188
-
(11)
Europska komisija, Zajednički istraživački centar, Micheli, M., Farrell, E., Carballa-Smichowski, B. et al., Mapiranje posrednika u području podataka – novi modeli za uključivije upravljanje podacima (Mapping the landscape of data intermediary – Emerging Model for more inclusive data governance), Ured za publikacije Europske unije, 2023.; https://data.europa.eu/doi/10.2760/261724
- (12)
-
(13)
Podatke bi trebalo pružati na pristupačan način u skladu sa zahtjevima utvrđenima u Direktivi (EU) 2019/882 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga, SL L 151, 7.6.2019., str. 70. (Europski akt o pristupačnosti), koja se primjenjuje na pružanje informacija o uslugama prijevoza, uključujući informacije o putovanjima u stvarnom vremenu.
-
(14)
Izvješće PIANC-a br. 21 – Smart Shipping on Inland Waterways, ožujak 2022., str. 52 .
-
(15)
https://www.emsa.europa.eu/sustainable-ports/port-call-optimisation.html
-
(16)
Komisija do 1. srpnja 2024. mora podnijeti izvješće o procjeni mogućih poboljšanja ili dodatnih mjera za postojeći mehanizam fleksibilnosti za održiva zrakoplovna goriva (SAF) iz članka 15. Uredbe (EU) 2023/2405 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. listopada 2023. o osiguravanju jednakih uvjeta tržišnog natjecanja za održiv zračni prijevoz (ReFuelEU Aviation), SL L, 2023/2405, 31.10.2023.
- (17)
- (18)
- (19)
- (20)
- (21)
- (22)
- (23)
- (24)
-
(25)
COM(2022) 454 final, Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o horizontalnim kibersigurnosnim zahtjevima za proizvode s digitalnim elementima i o izmjeni Uredbe (EU) 2019/1020 .
- (26)
- (27)
- (28)
- (29)
- (30)
- (31)
-
(32)
Priopćenje za medije Europske komisije iz 2021., „Ažuriranje Industrijske strategije iz 2020.: prema jedinstvenom tržištu za oporavak Europe” .
-
(33)
Akcijski plan EU-a za digitalizaciju energetskog sustava, COM(2022) 552 final i SWD(2022) 341 final .
- (34)
- (35)
- (36)
- (37)
-
(38)
https://digital-strategy.ec.europa.eu/hr/news/digital-assembly-2023-digital-open-and-secure-europe
- (39)
- (40)
- (41)
- (42)
- (43)
- (44)
- (45)
- (46)
- (47)
-
(48)
https://digital-strategy.ec.europa.eu/en/policies/cross-border-corridors
-
(49)
https://transport.ec.europa.eu/transport-themes/digital-transport-and-logistics-forum-dtlf_hr
- (50)
- (51)
- (52)
-
(53)
Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/777 оd 16. svibnja 2019. o zajedničkim specifikacijama registra željezničke infrastrukture i o stavljanju izvan snage Provedbene odluke 2014/880/EU, SL L 139I, 27.5.2019., str. 312. i povezana dokumentacija sa smjernicama ( https://www.era.europa.eu/domains/registers/rinf_en ) za pristup RINF-u ( https://rinf.era.europa.eu/rinf/ ).
- (54)
- (55)
- (56)
- (57)
- (58)
- (59)
- (60)
- (61)
-
(62)
https://ec.europa.eu/transport/infrastructure/tentec/tentec-portal/map/maps.html
- (63)
- (64)
- (65)
- (66)
-
(67)
Pristup podacima o vozilu te funkcijama i resursima vozila (europa.eu) .
- (68)
- (69)
-
(70)
https://www.easa.europa.eu/en/domains/safety-management/data4safety
-
(71)
https://ec.europa.eu/transport/modes/air/aos/aos_public.html
- (72)
-
(73)
ERRU je elektronički sustav za razmjenu informacija među tijelima država članica o cestovnim prijevoznicima i njihovoj usklađenosti s pravilima EU-a o cestovnom prijevozu; Europski registar cestovnih prijevoznika (ERRU) (europa.eu) .
-
(74)
TACHOnet je sustav za elektroničku razmjenu informacija o tahografskim karticama vozača među državama članicama; https://transport.ec.europa.eu/transport-modes/road/tachograph/tachonet_hr
-
(75)
IMI je siguran i višejezični internetski alat kojim upravlja Komisija i koji olakšava razmjenu informacija među tijelima država članica uključenima u praktičnu provedbu prava EU-a. IMI pomaže nadležnim tijelima da ispune svoje obveze prekogranične administrativne suradnje u više područja politike jedinstvenog tržišta; IMI-Net – Jedinstveno tržište EU-a (europa.eu) .
- (76)
- (77)
- (78)
-
(79)
„Suverenitet nad podacima uključuje jačanje kontrole organizacija i pojedinaca nad podacima čijem stvaranju pridonose. To podrazumijeva sudjelovanje u upravljanju podacima i omogućuje pojedincima i organizacijama da sami odrede kako, kada i po kojoj cijeni drugi mogu upotrebljavati njihove podatke u lancu vrijednosti. To znači da vlasnici podataka mogu zaštititi korisničke podatke i osigurati da se upotrebljavaju samo u skladu sa strogo definiranim pravilima.”;
Europska komisija, Zajednički istraživački centar, Farrell, E., Minghini, M., Kotsev, A. et al., Europski podatkovni prostori – Znanstveni uvid u razmjenu i korištenje podataka u širim razmjerima (European data spaces – Scientific Insights into data sharing and use at scale), Ured za publikacije Europske unije, 2023.; https://data.europa.eu/doi/10.2760/400188 .
Pravila o suverenitetu nad podacima uvijek bi trebala biti objektivna, nediskriminirajuća i transparentna.
-
(80)
Program Digitalna Europa, Program rada za razdoblje 2021. – 2022., Prilog, str. 47. Podatkovni prostor za mobilnost .
- (81)
- (82)
-
(83)
Tri su primjera 10. intermodalni forum u Firenci: Stvaranje zajedničkog europskog prostora za podatke o mobilnosti – Florence School of Regulation (eui.eu) (25. studenog 2022.) ; PrepDSpace4Mobility – stručne radionice i radionice za javne dionike ( mobilitydataspace-csa.eu ); i internetska radionica za dionike u organizaciji Glavne uprave za mobilnost i promet pod nazivom „Javna radionica o stvaranju zajedničkog europskog podatkovnog prostora za mobilnost (EMDS)” (16. veljače 2023.) .
- (84)
- (85)