EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 7.12.2022.

COM(2022) 697 final

2022/0403(COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od [xxxx]
izmjeni uredaba (EU) br. 648/2012, (EU) br. 575/2013 i (EU) 2017/1131 u pogledu mjera za ublažavanje prekomjernih izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama trećih zemalja i poboljšanje učinkovitosti tržišta poravnanja u Uniji

(Tekst značajan za EGP)

{SEC(2022) 697 final} - {SWD(2022) 697 final} - {SWD(2022) 698 final}

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

EMIR je donesen nakon financijske krize 2008./2009. radi promicanja financijske stabilnosti i povećanja transparentnosti, standardizacije, a time i sigurnosti tržišta. EMIR-om se propisuje izvješćivanje o transakcijama izvedenicama kako bi se osigurala transparentnost tržišta za regulatore i nadzorna tijela te primjereno smanjenje njihovih rizika središnjim poravnanjem posredstvom središnje druge ugovorne strane ili razmjenom kolaterala, što se naziva „iznos nadoknade”, u bilateralnim transakcijama. Središnje druge ugovorne strane i rizici kojima upravljaju znatno su narasli od donošenja EMIR-a.

Komisija je 2017. objavila dva zakonodavna prijedloga o izmjeni EMIR-a i suzakonodavci su oba donijeli 2019. Uredbom EMIR REFIT 3 ponovno su prilagođeni neki od zahtjeva iz EMIR-a kako bi se osigurala njihova proporcionalnost i financijska stabilnost. Uzimajući u obzir novonastale probleme sve veće koncentracije rizika u središnjim drugim ugovornim stranama, osobito onima iz trećih zemalja, EMIR-om 2.2 4 revidiran je nadzorni okvir i utvrđen postupak procjene sistemske prirode središnjih drugih ugovornih strana iz trećih zemalja koju provodi Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) u suradnji s Europskim odborom za sistemske rizike (ESRB) i središnjim bankama izdanja. EMIR je dopunjen Uredbom o oporavku i sanaciji središnjih drugih ugovornih strana 5 , donesenom 2020. 6 , radi pripreme za slučaj ozbiljnih financijskih poteškoća središnje druge ugovorne strane iz EU-a, što je malo vjerojatno, ali bi moglo imati drastične posljedice 7 .

Iako je EMIR-om uspostavljen pouzdan okvir za središnje poravnanje, određena područja postojećeg nadzornog okvira pokazala su se pretjerano složenima. Time se središnjim drugim ugovornim stranama iz EU-a ograničava mogućnost privlačenja poduzeća u EU-u i na međunarodnoj razini. Postupci kojima nadzorna tijela izdaju odobrenje za nove usluge i aktivnosti poravnanja središnjih drugih ugovornih strana iz EU-a, kao i promjene njihovih modela rizika, u mnogim su slučajevima nepotrebno dugotrajni i zahtjevni. Postojećim pravilima nastoji se zajamčiti sigurnost i stabilnost središnjih drugih ugovornih strana iz EU-a, no to bi se moglo postići na mnogo načina, a postojećim postupcima zamjera se sporost i ponekad nerazmjernost u odnosu na predviđenu promjenu. Odobravanje novog proizvoda ne bi smjelo trajati godinama, a promjene modela rizika trebaju biti brze kako bi odražavale promjenjive tržišne i gospodarske okolnosti. Kašnjenja u izdavanju odobrenja povećavaju troškove i smanjuju privlačnost središnjih drugih ugovornih strana iz EU-a, a time i EU-a kao mjesta za poslovanje. Cilj je prijedloga ukloniti te prepreke kako bi se potaknuo razvoj modernih i konkurentnih središnjih drugih ugovornih strana u EU-u koje mogu privući poduzeća.

EMIR-om se osigurava sveobuhvatan i pouzdan bonitetni okvir za središnje druge ugovorne strane, a nedavno donesenom Uredbom o oporavku i sanaciji središnjih drugih ugovornih strana dodatno se jača stabilnost središnjih drugih ugovornih strana iz EU-a. Cilj je ovog Prijedloga omogućiti EU-u da razvoj svojeg ekosustava središnjeg poravnanja nastavi temeljiti na svojim strogim pravilima i nadzoru. Pouzdane i sigurne središnje druge ugovorne strane povećavaju povjerenje u financijski sustav i važna su potpora likvidnosti ključnih tržišta. Siguran, pouzdan i otporan ekosustav poravnanja preduvjet je za njegov daljnji rast. Ekosustav središnjeg poravnanja u EU-u trebao bi poduzećima iz EU-a omogućiti učinkovitu i sigurnu zaštitu od rizika, uz istodobnu zaštitu šire financijske stabilnosti. Takvo je središnje poravnanje potpora gospodarstvu EU-a. Cilj je ovog Prijedloga poduzećima omogućiti da se bolje pozicioniraju i predvide likvidnosne potrebe povezane sa središnjim poravnanjem. Konkurentan i učinkovit ekosustav poravnanja u EU-u povećat će aktivnosti središnjeg poravnanja, ali središnje poravnanje podrazumijeva i rizike koji proizlaze iz centralizacije transakcija u nekoliko središnjih drugih ugovornih strana koje se u financijskom smislu smatraju sistemski važnima. Stoga središnje druge ugovorne strane moraju na odgovarajući način upravljati tim rizicima, a njih je potrebno i dalje temeljito nadzirati na nacionalnoj razini, ali i na razini EU-a. Stoga se ovim Prijedlogom nastoji osigurati pouzdan zajednički nadzor koji se temelji na postojećem sustavu nadzora u EU-u.

Osim toga, od 2017. u više je navrata izražena zabrinutost zbog postojećih rizika za financijsku stabilnost EU-a koji proizlaze iz prekomjerne koncentracije poravnanja u nekim središnjim drugim ugovornim stranama iz trećih zemalja, posebno u stresnom scenariju. Mogući su događaji visokog rizika, ali niskog stupnja vjerojatnosti i EU se mora na njih pripremiti 8 . Iako su se središnje druge ugovorne strane iz EU-a općenito pokazale otpornima, iskustvo je pokazalo da se u svrhu financijske stabilnosti ekosustav poravnanja u EU-u može dodatno ojačati. Međutim, otvorena strateška autonomija znači i da se EU treba zaštititi od rizika za financijsku stabilnost koji su mogući ako se sudionici na tržištu EU-a prekomjerno oslanjaju na subjekte iz trećih zemalja, jer to može biti izvor slabosti. Stoga je cilj ovog Prijedloga postići da okvir kojim se osigurava istovrijednost iz EMIR-a bude proporcionalniji i prilagođeniji suradnji s inozemnim nadzornim tijelima uzimajući u obzir rizike koje predstavljaju središnje druge ugovorne strane sa sjedištem u trećim zemljama, a da se pritom ne dovede u pitanje potreba za pouzdanim pravilima u trećim zemljama. Predlaže se i pojednostavnjenje postupka utvrđivanja istovrijednosti ako su rizici povezani sa središnjim poravnanjem u trećoj zemlji posebno niski. Osim toga, ovim se Prijedlogom nastoji ojačati kapacitet EU-a za središnje poravnanje i time povećati likvidnost središnjih drugih ugovornih strana iz EU-a kako bi se smanjili rizici za financijsku stabilnost EU-a zbog prekomjerne izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama iz trećih zemalja. Stoga se ovim Prijedlogom propisuje da svi sudionici na tržištu koji podliježu obvezi poravnanja posredstvom središnjih drugih ugovornih strana iz EU-a vode aktivne račune za proizvode koji se poravnavaju za koje je ESMA utvrdila da su od znatne sistemske važnosti za financijsku stabilnost EU-a.

Ovaj je Prijedlog dopunjen prijedlogom direktive kojom se uvodi ograničen broj izmjena Direktive 2013/36/EU 9 (Direktiva o kapitalnim zahtjevima ili „CRD”), Direktive (EU) 2019/2034 10 (Direktiva o investicijskim društvima ili „IFD”) i Direktive 2009/65/EU 11 (Direktiva o subjektima za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire ili „Direktiva o UCITS-ima”) u pogledu tretmana koncentracijskog rizika prema središnjim drugim ugovornim stranama i rizika druge ugovorne strane u transakcijama izvedenicama čije poravnanje obavlja središnja druga ugovorna strana. Te su izmjene potrebne kako bi se osiguralo ostvarenje ciljeva ove revizije EMIR-a i postigla usklađenost. Stoga bi se ta dva prijedloga trebala čitati zajedno.

•Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području

Drugo, konkurentne, dobro razvijene i otporne središnje druge ugovorne strane iz EU-a preduvjet su za otvorenu stratešku autonomiju EU-a. Komunikacijom Komisije o otvorenoj strateškoj autonomiji 13 utvrđuje se kako EU može ojačati svoju otvorenu stratešku autonomiju u makroekonomskom i financijskom području, posebno, među ostalim, daljnjim razvojem infrastruktura financijskog tržišta EU-a i povećanjem njihove otpornosti. Izgradnjom snažnog središnjeg sustava poravnanja u EU-u s pouzdanim kapacitetom smanjuju se rizici koji proizlaze iz prekomjernog oslanjanja na središnje druge ugovorne strane iz trećih zemalja i njihova nadzorna tijela.

Treće, nedavna kretanja na energetskim tržištima i činjenica da nekoliko energetskih poduzeća nailazi na probleme likvidnosti pri poslovanju na tržištu izvedenica, isto su tako pokazali da je EMIR potrebno poboljšati kako bi se zbog novih izazova nastavili ublažavati rizici za financijsku stabilnost EU-a. To podrazumijeva izgradnju sigurnog, pouzdanog i konkurentnog EU-ova ekosustava središnjeg poravnanja koji može izdržati gospodarske šokove.

•Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

U EMIR-u se utvrđuje regulatorni i nadzorni okvir za središnje druge ugovorne strane s poslovnim nastanom u EU-u i središnje druge ugovorne strane iz trećih zemalja koje pružaju usluge središnjeg poravnanja članovima sustava poravnanja ili mjestima trgovanja s poslovnim nastanom u EU-u. Pravna je osnova za EMIR članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) jer se njime utvrđuju zajednička pravila za OTC izvedenice, središnje druge ugovorne strane i trgovinske repozitorije kako bi se izbjegle različite nacionalne mjere ili prakse i prepreke pravilnom funkcioniranju unutarnjeg tržišta, a istodobno osigurala financijska stabilnost. S obzirom na to da se ovom inicijativom predlažu daljnje mjere politike kako bi se osiguralo ostvarenje tih ciljeva, odnosni zakonodavni prijedlog trebalo bi donijeti na temelju iste pravne osnove.

•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

Države članice ne mogu samostalno riješiti probleme utvrđene u procjeni učinka i zato treba djelovati na razini EU-a. Ovim se Prijedlogom mijenja EMIR, osobito radi povećanja privlačnosti središnjih drugih ugovornih strana iz EU-a tako da im se olakša stavljanje novih proizvoda na tržište i smanje troškovi usklađivanja te radi jačanja nadzora središnjih drugih ugovornih strana iz EU-a na razini EU-a. Djelovanjem na razini EU-a stoga bi se smanjilo prekomjerno oslanjanje EU-a na središnje druge ugovorne strane iz trećih zemalja, a time bi se smanjili i rizici za financijsku stabilnost EU-a. Sigurno, pouzdano, učinkovito i konkurentno tržište za usluge središnjeg poravnanja pridonosi dubini i likvidnosti tržišta u EU-u i ključno je za dobro funkcioniranje unije tržišta kapitala.

Države članice i nacionalna nadzorna tijela ne mogu sami rješavati sistemske rizike izrazito integriranih i međusobno povezanih središnjih drugih ugovornih strana koje posluju prekogranično, izvan nacionalnih jurisdikcija. Ne mogu ni ublažiti rizike koji proizlaze iz različitih nacionalnih nadzornih praksi. Države članice ne mogu same povećati privlačnost središnjih drugih ugovornih strana iz EU-a niti smanjiti neučinkovitost okvira za suradnju nacionalnih nadzornih tijela i tijela EU-a. Stoga države članice ne mogu dostatno ostvariti cilj EMIR-a koji se odnosi na povećanje sigurnosti, pouzdanosti, učinkovitosti i konkurentnosti središnjih drugih ugovornih strana iz EU-a na jedinstvenom tržištu i osiguravanje financijske stabilnosti, što su i suzakonodavci potvrdili 2012. pri donošenju EMIR-a (i 2019. pri donošenju uredaba EMIR REFIT i EMIR 2.2). Stoga se zbog opsega djelovanja ti ciljevi mogu bolje ostvariti na razini EU-a u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji.

•Proporcionalnost

•Odabir instrumenta

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA

•Ex post evaluacije/provjere primjerenosti postojećeg zakonodavstva

Službe Komisije opsežno su se savjetovale, uz angažman brojnih dionika, uključujući tijela EU-a (ESB, Europski odbor za sistemske rizike (ESRB), europska nadzorna tijela), države članice, članove Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku Europskog parlamenta, sektor financijskih usluga (banke, mirovinski fondovi, investicijski fondovi, osiguravajuća društva itd.) te nefinancijska poduzeća, kako bi ocijenile osigurava li EMIR u dovoljnoj mjeri financijsku stabilnost EU-a. U procesu se pokazalo da i dalje postoje rizici za financijsku stabilnost EU-a zbog prekomjerne koncentracije poravnanja u nekoliko središnjih drugih ugovornih strana iz trećih zemalja. Ti su rizici posebno važni u stresnom scenariju.

Međutim, s obzirom na to da je Uredba EMIR 2.2 nedavno stupila na snagu i da se neki zahtjevi još ne primjenjuju 15 , službe Komisije nisu smatrale primjerenim izraditi potpunu usporednu evaluaciju cijelog okvira. Umjesto toga, ključna područja utvrđena su unaprijed na temelju informacija od dionika i unutarnje analize (u odjeljku 3. priložene procjene učinka o definiciji problema detaljno se objašnjava neučinkovitost i nedjelotvornost postojećih pravila).

•Savjetovanja s dionicima

·Komisijina ciljanog savjetovanja od 8. veljače do 22. ožujka 2022. 16  Odlučeno je da bi savjetovanje trebalo biti ciljano, a pitanja su se odnosila na vrlo konkretno i prilično tehničko područje. Tijekom ciljanog savjetovanja 71 sudionik je poslao odgovore putem internetskog obrasca, a neki povjerljivi odgovori dostavljeni su e-poštom,

·Komisijina poziva na očitovanje od 8. veljače do 8. ožujka 2022. 17 ,

·savjetovanja s dionicima u okviru Radne skupine o mogućnostima i izazovima prijenosa izvedenica iz Ujedinjene Kraljevine u EU, u prvoj polovini 2021., uključujući nekoliko informativnih sastanaka dionika u veljači, ožujku i lipnju 2021.,

·sastanka sa zastupnicima u Europskom parlamentu 4. svibnja, kao i bilateralnih sastanaka nakon toga,

·sastanaka sa stručnjacima iz država članica 30. ožujka, 16. lipnja i 8. studenoga 2022.,

·sastanaka Odbora za financijske usluge 2. veljače i 16. ožujka 2022.,

·sastanaka Gospodarskog i financijskog odbora 18. veljače i 29. ožujka 2022.,

·bilateralnih sastanaka s dionicima i na temelju povjerljivih informacija od brojnih dionika.

Glavne poruke tog savjetodavnog postupka bile su:

·rad koji je započeo 2021. pokazao je da će trebati vremena za poboljšanje privlačnosti poravnanja, poticanje razvoja infrastruktura EU-a i jačanje nadzornih sustava u EU-u,

·utvrđen je niz mjera kojima bi se mogla povećati privlačnost središnjih drugih ugovornih strana iz EU-a i aktivnosti poravnanja te osigurati primjereno upravljanje rizicima i njihov nadzor,

·te utvrđene mjere nisu samo u nadležnosti Komisije i suzakonodavaca, već bi mogle zahtijevati i djelovanje ESB-a, nacionalnih središnjih banaka, europskih nadzornih tijela, nacionalnih nadzornih tijela, središnjih drugih ugovornih strana i banaka,

·savjetovanje je pokazalo da sudionici na tržištu općenito preferiraju tržišno usmjeren pristup regulatornim mjerama kako bi se smanjili troškovi i očuvala međunarodna konkurentnost sudionika na tržištu EU-a. Međutim, regulatorne mjere dobile su izvjesnu potporu, posebno kad se omogućuje brži postupak odobravanja novih proizvoda i usluga središnjih drugih ugovornih strana 18 ,

·korisnima su se smatrale mjere za povećanje privlačnosti središnje druge ugovorne strane u EU-u: vođenje aktivnog računa kod središnje druge ugovorne strane iz EU-a, mjere za olakšavanje proširenja usluga središnjih drugih ugovornih strana iz EU-a, proširenje opsega sudionika sustava poravnanja, izmjena pravila o računovodstvu ograničavanja rizika i poboljšanje uvjeta financiranja i upravljanja likvidnošću za središnje druge ugovorne strane iz EU-a.

·povećati privlačnosti središnjih drugih ugovornih strana iz EU-a pojednostavnjenjem postupaka za stavljanje proizvoda na tržište i promjenu modela i parametara te uvođenjem postupka bez prigovora/ex post odobrenja/revizije za određene promjene. Time se središnjim drugim ugovornim stranama iz EU-a omogućuje brže uvođenje novih proizvoda i promjena modela uz istodobno poštovanje odgovarajućih stajališta o rizicima i bez ugrožavanja financijske stabilnosti, čime se povećava konkurentnost središnjih drugih ugovornih strana iz EU-a,

·poticati središnje poravnanje u EU-u radi zaštite financijske stabilnosti uvođenjem zahtjeva da članovi sustava poravnanja i klijenti izravno ili neizravno vode aktivan račun kod središnjih drugih ugovornih strana iz EU-a te olakšavanjem poravnanja koje obavljaju klijenti, čime će se pridonijeti smanjenju izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama druge razine rizika iz trećih zemalja i pretjeranog oslanjanja na te središnje druge ugovorne strane, što je rizik za financijsku stabilnost EU-a,

·poboljšati procjene prekograničnih rizika i upravljanje tim rizicima tako što se tijelima u EU-u osiguravaju odgovarajuće ovlasti i informacije za praćenje rizika povezanih sa središnjim drugim ugovornim stranama iz EU-a i trećih zemalja, među ostalim jačanjem suradnje u području nadzora unutar EU-a.

•Prikupljanje i primjena stručnog znanja

·ESMA-ino izvješće u skladu s člankom 25. stavkom 2.c EMIR-a dostavljeno Komisiji u prosincu 2021. 19 ; u izvješću su uzeti u obzir i odgovori na ESMA-ine ankete i prikupljeni podaci od središnjih drugih ugovornih strana i sudionika sustava poravnanja,

·odgovor ESRB-a na savjetovanje ESMA-e u skladu s člankom 25. stavkom 2.c EMIR-a, objavljen u prosincu 2021. 20 ,

·statističke podatke Banke za međunarodne namire,

·CEPS, 2021., Setting EU CCP policy – much more than meets the eye (Uspostava politike EU-a za središnje druge ugovorne strane – mnogo više nego što se čini na prvi pogled) i

·bazu podataka ClarusFT.

•Procjena učinka

·objasniti što bi se smatralo uspjehom i kako će se on učinkovito pratiti,

·iznijeti sveobuhvatniji raspon razmatranih opcija,

·iznijeti razloge i predviđeni oblik ključnih mjera koje će se uvesti provedbenom uredbom te pojasniti kriterije i parametre na kojima će se temeljiti njihov razrada.

Na temelju procjene i usporedbe svih opcija politike, u procjeni učinka zaključeno je da su najpoželjnije sljedeće opcije politike:

·mjere za povećanje privlačnosti središnjih drugih ugovornih strana iz EU-a: utvrđeno je da je najpoželjnija opcija kombinacija mjera za pojednostavnjenje postupaka stavljanja proizvoda na tržište i promjenu modela te uvođenje postupka ex post odobrenja/bez prigovora za određene promjene. Tim bi se mjerama pojednostavnili postojeći postupci i pritom bi se očuvala financijska stabilnost. Pojednostavnjenje postupaka za stavljanje proizvoda na tržište i promjenu modela te uvođenje ex post odobrenja/bez prigovora/revizija za određene promjene ocijenjeni su kao zasebne opcije. Međutim, s obzirom na to da bi se njima ciljevi samo djelomično ostvarili, smatralo se da je kombinacija obiju opcija najprikladnija za ostvarenje navedenih ciljeva,

·mjere za poticanje središnjeg poravnanja u EU-u radi zaštite financijske stabilnosti: smatralo se da je kombinacija različitih opcija najprikladnija za ostvarenje ciljeva, što uključuje sljedeće aspekte: i. zahtjev da članovi sustava poravnanja i klijenti vode aktivan račun kod središnjih drugih ugovornih strana iz EU-a, ii. osigurati usklađenost s novim zahtjevima o aktivnostima poravnanja, iii. Komunikacijom potaknuti javne subjekte koji provode dobrovoljno poravnanje posredstvom središnje druge ugovorne strane da to čine u EU-u i iv. olakšati središnje poravnanje. Kombiniranjem tih opcija omogućilo bi se rješavanje problema prekomjernog oslanjanja na središnje druge ugovorne strane druge razine rizika, povećalo središnje poravnanje u EU-u i otklonile prepreke središnjem poravnanju. Neke od tih mjera mogu uključivati akte druge razine kojima se utvrđuju posebni aspekti. Opcije politike ocijenjene su i zasebno, ali se smatralo da je kombinacija opcija najdjelotvornija za ostvarenje ciljeva,

·mjere za poboljšanje procjene prekograničnih rizika i upravljanja tim rizicima: ciljane izmjene postojećeg nadzornog okvira smatrale su se najprikladnijima i proporcionalnima jer se njima postiže prava ravnoteža između ostvarivanja sljedećih ciljeva: i. ojačati okvir za temeljito razmatranje prekograničnih rizika, ii. povećati financijsku stabilnost EU-a i iii. povećati privlačnost središnjih drugih ugovornih strana iz EU-a, no pritom se potvrđuje da se odluke o sanaciji koje utječu na središnje druge ugovorne strane, članove sustava poravnanja i klijente donose na nacionalnoj razini i da su države članice i dalje u konačnici odgovorne za pružanje financijske potpore središnjim drugim ugovornim stranama koje su u njihovoj jurisdikciji dobile odobrenje za rad,

·cjelokupni paket opcija imat će pozitivan učinak na okruženje nakon trgovanja u EU-u povećanjem privlačnosti središnjih drugih ugovornih strana u EU-u, poticanjem središnjeg poravnanja u EU-u, poboljšanjem procjene prekograničnih rizika i upravljanja tim rizicima, čime će se pridonijeti konkurentnosti financijskih tržišta EU-a i financijskoj stabilnosti EU-a.

•Primjerenost i pojednostavnjenje propisa

•Temeljna prava

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

5.DRUGI ELEMENTI

•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

•Detaljno obrazloženje posebnih odredaba prijedloga

Detaljno obrazloženje posebnih odredaba prijedloga

1.Unutargrupne transakcije

EMIR-om se propisuje okvir kojim se unutargrupne transakcije (domaće i prekogranične) izuzimaju od obveze poravnanja iz članka 4. i zahtjeva za iznos nadoknade u skladu s člankom 11. te uredbe. Kako bi se osigurala veća pravna sigurnost i predvidljivost okvira za odlučivanje unutar grupe, potreba za odlukom o jednakovrijednosti zamjenjuje se popisom jurisdikcija za koje se izuzeće ne može odobriti. Stoga bi članak 3. trebalo izmijeniti kako bi se potreba za odlukom o jednakovrijednosti zamijenila popisom trećih zemalja za koje ne bi trebalo odobriti izuzeće, a članak 13. trebalo bi brisati. Te treće zemlje trebale bi biti one koje su uvrštene na popis visokorizičnih trećih zemalja sa strateškim nedostacima u režimu sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma, u skladu s člankom 9. Direktive (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća, i one navedene u Prilogu I. Unijinu popisu nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe. Komisija je ovlaštena i za donošenje delegiranih akata kako bi utvrdila treće zemlje čiji subjekti ne mogu imati koristi od tih izuzeća iako nisu navedene na tim popisima, budući da činjenica da je riječ o subjektu iz treće zemlje s tih popisa nije nužno jedini čimbenik koji može utjecati na rizik povezan s ugovorima o izvedenicama, uključujući rizik druge ugovorne strane ili pravni rizik.

2.Obveza poravnanja

Članak 4. mijenja se kako bi se uvelo izuzeće od obveze poravnanja ako financijska druga ugovorna strana iz EU-a ili nefinancijska druga ugovorna strana koja podliježe obvezi poravnanja na temelju EMIR-a sklopi transakciju s mirovinskim sustavom s poslovnim nastanom u trećoj zemlji koji je izuzet od obveze poravnanja u skladu sa svojim nacionalnim pravom.

3.Obveza poravnanja za financijske druge ugovorne strane

Članak 4.a mijenja pa bi zato u izračun pozicije prema pragovima iz članka 4.a EMIR-a trebalo uključiti samo ugovore o izvedenicama čije poravnanje ne obavlja središnja druga ugovorna strana koja ima odobrenje u skladu s člankom 14. ili je priznata u skladu s člankom 25. te uredbe.

4.Aktivni račun

Uvodi se novi članak 7.a kako bi se otklonili rizici prekomjerne izloženosti članova sustava poravnanja iz EU-a i klijenata prema središnjim drugim ugovornim stranama iz trećih zemalja koje pružaju usluge poravnanja za koje je ESMA utvrdila da su od znatne sistemske važnosti te tako osigurali integritet i stabilnost financijskog sustava EU-a. Ovim se člankom propisuje da financijske i nefinancijske druge ugovorne strane koje podliježu obvezi poravnanja izravno ili neizravno vode aktivne račune kod središnjih drugih ugovornih strana s poslovnim nastanom u EU-u, da provode poravnanja barem za određeni dio usluga za koje je utvrđeno da su od znatne sistemske važnosti za središnje druge ugovorne strane iz EU-a i da izvješćuju o tome. Taj bi zahtjev trebao dovesti do smanjenja prekomjernih izloženosti prema uslugama poravnanja od znatne sistemske važnosti koje pružaju relevantne središnje druge ugovorne strane druge razine rizika u mjeri potrebnoj za zaštitu financijske stabilnosti. ESMA, u suradnji s EBA-om, EIOPA-om i ESRB-om te nakon savjetovanja s ESSB-om, utvrđuje pojedinosti kalibracije aktivnosti koje treba održavati na tim aktivnim računima i zahtjeva za izvješćivanje o transakcijama poravnanima na takvim aktivnim računima. Ako ESMA provede procjenu u skladu s člankom 25. stavkom 2.c, Komisija je ovlaštena donijeti delegirani akt radi izmjene popisa kategorija ugovora o izvedenicama koji podliježu zahtjevu za aktivni račun, dodavanjem ili uklanjanjem kategorija s tog popisa.

5.Informacije o uslugama poravnanja

Uvodi se novi članak 7.b kojim se propisuje da su članovi sustava poravnanja i klijenti koji pružaju usluge poravnanja dužni obavijestiti svoje klijente o mogućnosti poravnanja relevantnog ugovora posredstvom središnje druge ugovorne strane iz EU-a.

Člankom 7.b uvodi se i obveza članova sustava poravnanja iz EU-a i klijenata iz EU-a da izvješćuju svoje nadležno tijelo o opsegu poravnanja koje obavljaju središnje druge ugovorne strane izvan EU-a. Kako bi se osiguralo da se informacije koje je potrebno dostaviti određuju i navode na usklađen način, propisuje se da ESMA izrađuje nacrt regulatornih i provedbenih tehničkih standarda kojima se određuju potrebne informacije.

6.Obveza izvješćivanja

Članak 9. mijenja se kako bi se ukinulo izuzeće od zahtjeva za izvješćivanje za transakcije između drugih ugovornih strana unutar grupe, ako je barem jedna od drugih ugovornih strana nefinancijska druga ugovorna strana, kako bi se osigurala vidljivost unutargrupnih transakcija.

7.Obveza poravnanja za nefinancijske druge ugovorne strane

Članak 10. mijenja se i propisuje da je ESMA dužna prema potrebi preispitati i pojasniti regulatorne tehničke standarde koji se odnose na kriterije kojima se utvrđuje koji su ugovori o OTC izvedenicama objektivno mjerljivi u smislu smanjenja rizika, tzv. izuzeće za zaštitu od rizika, i na određivanje pragova kako bi se pravilno i točno prikazali rizici i obilježja izvedenica i razmotrilo jesu li vrste OTC izvedenica, odnosno kamatne, valutne, kreditne i vlasničke izvedenice, i dalje relevantne vrste. ESMA se potiče da razmotri i osigura, među ostalim, veću granularnost za robne izvedenice.

Članak 10. mijenja se i kako bi se propisalo da se pri izračunu pozicija prema pragovima u taj izračun uključe samo oni ugovori o izvedenicama čije poravnanje ne obavlja središnja druga ugovorna strana koja ima odobrenje u skladu s člankom 14. ili je priznata u skladu s člankom 25.

8.Tehnike smanjenja rizika za ugovore o OTC izvedenicama čije se poravnanje ne obavlja posredstvom središnje druge ugovorne strane

Članak 11. mijenja se kako bi se nefinancijskim drugim ugovornim stranama na koje se prvi put primjenjuje obveza razmjene kolaterala za ugovore o OTC izvedenicama čije poravnanje ne obavlja središnja druga ugovorna strana osiguralo razdoblje za provedbe od četiri mjeseca kako bi se pregovorima utvrdili i ispitali aranžmani za razmjenu kolaterala.

EBA može izdati smjernice ili preporuke kako bi se osigurala ujednačena primjena postupaka upravljanja rizicima u suradnji s drugim europskim nadzornim tijelima.

9.Odobrenje središnje druge ugovorne strane i proširenje aktivnosti i usluga

Članci 14. i 15. mijenjaju se kako bi se pojasnilo da bi središnje druge ugovorne strane koje imaju odobrenje za rad trebale imati i odobrenje za pružanje usluga poravnanja i aktivnosti povezanih s nefinancijskim instrumentima, uz odobrenje koje imaju za pružanje usluga poravnanja i aktivnosti povezanih s financijskim instrumentima.

10.Izdavanje odobrenja središnjoj drugoj ugovornoj strani, proširenje aktivnosti i usluga te postupak za izdavanje i odbijanje izdavanja odobrenja

Članci 14., 15. i 17. mijenjaju se kako bi se osiguralo da relevantni postupci kojima središnje druge ugovorne strane mogu proširiti svoju ponudu proizvoda budu kraći, jednostavniji i sigurniji u pogledu ishoda za središnje druge ugovorne strane iz EU-a. Nadležna tijela dužna su brzo potvrditi primitak zahtjeva i procijeniti je li središnja druga ugovorna strana dostavila dokumente potrebne za odobrenje ili proširenje odobrenja. Kako bi se osiguralo da središnje druge ugovorne strane iz EU-a uz svoje zahtjeve dostave sve potrebne dokumente, ESMA je dužna izraditi nacrt regulatornih i provedbenih tehničkih standarda kojima se određuju ti dokumenti, njihov format i sadržaj. Osim toga, središnja druga ugovorna strana trebala bi sve dokumente dostaviti u središnju bazu podataka, odakle bi ih trebalo odmah proslijediti nadležnom tijelu središnje druge ugovorne strane, ESMA-i i kolegiju. Nadalje, nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane, ESMA i kolegij trebali bi tijekom unaprijed utvrđenog razdoblja procjene međusobno komunicirati i postavljati pitanja središnjoj drugoj ugovornoj strani kako bi se osigurao fleksibilan i kooperativan postupak.

11.Postupci bez prigovora i ex post postupci za odobrenje zahtjeva za proširenje aktivnosti ili usluga

Uvodi se novi članak 17.a kako bi se središnjim drugim ugovornim stranama omogućilo da se na njih umjesto redovnog postupka primijeni postupak bez prigovora radi izdavanja odobrenja za dodatne usluge ili aktivnosti koje središnja druga ugovorna strana namjerava ponuditi, a kojima se ne povećavaju rizici za središnju drugu ugovornu stranu. U članku 17.a navodi se koje se dodatne usluge i aktivnosti ne smatraju bitnima te ih stoga nadležno tijelo te središnje druge ugovorne strane može odobriti na temelju takvog postupka bez prigovora i koje središnja druga ugovorna strana može početi nuditi prije nego što nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane primi odluku. Osim u tim slučajevima, središnja druga ugovorna strana može od svojeg nadležnog tijela zatražiti primjenu postupka bez prigovora ako smatra da predložena dodatna usluga ili aktivnost ne bi povećala njezine rizike.

12.Postupak za traženje mišljenja ESMA-e i kolegija

Uvodi se novi članak 17.b kako bi se pojasnili opseg i postupak koji se primjenjuje ako nadležno tijelo zatraži mišljenje ESMA-e i kolegija prije donošenja nadzorne odluke za koju središnja druga ugovorna strana ne podnese zahtjev, npr. u pogledu usklađenosti središnje druge ugovorne strane sa zahtjevima o vođenju evidencije ili sukobu interesa.

13.Kolegij i mišljenje kolegija

Članci 18. i 19. mijenjaju se kako bi se dodatno potaknula kontinuirana suradnja pri nadzoru središnjih drugih ugovornih strana. Od kolegija se stoga traži da izda mišljenje i ako nadležno tijelo razmatra oduzimanje odobrenja središnjoj drugoj ugovornoj strani te kad nadležno tijelo provodi godišnje preispitivanje i ocjenjivanje te središnje druge ugovorne strane. ESMA bi trebala upravljati i predsjedati kolegijem za svaku središnju drugu ugovornu stranu u EU-u te bi trebala dobiti pravo glasa.

14.Oduzimanje odobrenja

Članak 20. mijenja se kako bi se propisalo da se nadležno tijelo savjetuje s ESMA-om i članovima kolegija prije nego što nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane donese odluku o oduzimanju ili ograničavanju opsega određene usluge ili aktivnosti, osim ako je odluka hitno potrebna.

15.Godišnje preispitivanje

Članak 21. mijenja se kako bi se navelo da bi u godišnjem preispitivanju trebalo uzeti u obzir usluge ili aktivnosti središnje druge ugovorne strane ili promjene modela koji ona primjenjuje na temelju postupka bez prigovora. Osim toga, dodatno je navedena učestalost izvješćivanja o preispitivanju (izvješće bi se trebalo dostaviti barem jednom godišnje na određeni datum). Nadalje, navodi se da ESMA i kolegij daju mišljenje o izvješću.

16.Suradnja nadležnih tijela i ESMA-e u području nadzora središnjih drugih ugovornih strana koje imaju odobrenje i postupka za izdavanje i odbijanje izdavanja odobrenja

Članci 17. i 23.a mijenjaju se kako bi ESMA mogla izdati mišljenje nadležnom tijelu središnje druge ugovorne strane i u vezi s godišnjim preispitivanjem i ocjenom središnje druge ugovorne strane, zahtjevima za iznos nadoknade i oduzimanjem njezina odobrenja. Pri izdavanju takvog mišljenja ESMA ocjenjuje usklađenost središnje druge ugovorne strane s relevantnim zahtjevima iz EMIR-a, s posebnim naglaskom na utvrđenim prekograničnim rizicima ili rizicima za financijsku stabilnost EU-a.

Nadalje, ESMA bi trebala objaviti činjenicu da se nadležno tijelo ne slaže ili se ne namjerava složiti s njezinim mišljenjem ili mišljenjem kolegija odnosno s uvjetima ili preporukama koje ona sadržavaju. ESMA može objaviti i razloge za neslaganje koje je dostavilo nadležno tijelo.

Članak 23.a mijenja se kako bi se dodatno odredila uloga ESMA-e u jačanju koordinacije u kriznim situacijama i procjeni rizika, posebno na prekograničnoj osnovi.

17.Zajednički nadzorni timovi, postupci bez prigovora za odobravanje zahtjeva za proširenje aktivnosti ili usluga te preispitivanje i ocjena

Uvodi se novi članak 23.b kako bi se uspostavom zajedničkih nadzornih timova povećala suradnja tijela uključenih u nadzor središnjih drugih ugovornih strana iz EU-a koje imaju odobrenje. Zadaće zajedničkih nadzornih timova uključuju: i. informiranje nadležnog tijela središnje druge ugovorne strane u kontekstu postupka bez prigovora za produljenje postojećeg odobrenja središnje druge ugovorne strane, ii. pomoć pri utvrđivanju učestalosti i dubine preispitivanja i ocjene središnje druge ugovorne strane te iii. sudjelovanje u izravnim nadzorima.

18.Zajednički mehanizam za praćenje

Uvodi se novi članak 23.c o uspostavi međusektorskog mehanizma za praćenje u kojem bi sudjelovala tijela Unije uključena u nadzor središnjih drugih ugovornih strana iz EU-a, članovi sustava poravnanja i klijenti. ESMA, u suradnji s drugim tijelima koja sudjeluju u zajedničkom mehanizmu za praćenje, podnosi godišnje izvješće Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji o rezultatima aktivnosti praćenja kako bi se prikupile informacije za buduće političke odluke. ESMA može izdati smjernice ili preporuke i ako smatra da nadležna tijela ne uspijevaju osigurati usklađenost članova sustava poravnanja i klijenata sa zahtjevom o aktivnom računu ili ako utvrdi rizik za financijsku stabilnost EU-a.

19.Krizne situacije

Članak 24. mijenja se kako bi se dodatno ojačala uloga ESMA-e u kriznoj situaciji omogućujući ESMA-i sazivanje sastanaka Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane, na vlastitu inicijativu ili na zahtjev, potencijalno u proširenom sastavu, radi učinkovite koordinacije odgovora nadležnih tijela. ESMA je osim toga ovlaštena običnim zahtjevom zatražiti informacije od sudionika na tržištu kako bi u tim slučajevima mogla obavljati svoju koordinacijsku funkciju. ESMA može izdati i preporuke upućene nadležnim tijelima središnje druge ugovorne strane.

20.Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane

Članak 24.a mijenja se kako bi ESMA mogla mapirati i utvrditi nadzorne prioritete te razmotriti prekogranične rizike, uključujući međusobnu povezanost, međusobne veze i koncentracijske rizike. Osim toga, članak 24.a mijenja se kako bi se središnjim bankama izdanja omogućilo da sudjeluju na svim sastancima Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane iz EU-a, a relevantnim tijelima, klijentima i tijelima EU-a da na njih budu pozvana, ovisno o slučaju.

21.Priznavanje središnje druge ugovorne strane iz treće zemlje

Članak 25. mijenja se kako bi se pojasnilo da, ako ESMA preispituje priznavanja središnje druge ugovorne strane iz treće zemlje, ta središnja druga ugovorna strana ne bi trebala biti obvezna podnijeti novi zahtjev, već bi ESMA-i trebala dostaviti sve informacije potrebne za takvo preispitivanje.

Članak 25. mijenja se kako bi se uvela mogućnost da Komisija, ako je to u interesu Unije, pri donošenju odluke o istovrijednosti za tu treću zemlju primijeni proporcionalan pristup i odustane od zahtjeva da treća zemlja ima učinkovit istovrijedan sustav za priznavanje središnjih drugih ugovornih strana iz trećih zemalja.

Kako bi se osigurala proporcionalnost dogovora o suradnji, ESMA bi ih trebala prilagoditi različitim jurisdikcijama na temelju središnje druge ugovorne strane (središnjih drugih ugovornih strana) s poslovnim nastanom u odnosnoj jurisdikciji. Kad je riječ o središnjim drugim ugovornim stranama druge razine rizika, dogovori o suradnji trebali bi obuhvaćati širi opseg informacija koje ESMA i relevantna tijela trećih zemalja trebaju češće razmjenjivati.

Članak 25. dodatno se mijenja kako bi dogovori o suradnji uključivali pravo ESMA-e da bude obaviještena i ako je središnja druga ugovorna strana druge razine rizika dužna poboljšati svoju pripravnost na financijske teškoće, primjerice uvođenjem plana oporavka ili ako tijelo u takvoj trećoj zemlji izradi planove sanacije. ESMA-u treba obavijestiti i o aspektima relevantnima za financijsku stabilnost EU-a povezanima s novom kriznom situacijom.

22.Kontinuirano ispunjavanje uvjeta za priznavanje

Članak 25.b mijenja se kako bi se pojasnilo da su središnje druge ugovorne strane druge razine rizika dužne ESMA-i redovito dostavljati informacije.

23.Povlačenje priznanja i javna obavijest

Članci 25.p i 25.r mijenjaju se kako bi se pojasnilo da ESMA može povući priznanje ako središnja druga ugovorna strana izvan EU-a prekrši bilo koji od zahtjeva iz EMIR-a i može izdati javnu obavijest ako naknade nisu plaćene ili ako središnja druga ugovorna strana nije poduzela korektivne mjere koje je zatražila ESMA.

24.Obavješćivanje nadležnih tijela

Članak 31. o obavijesti o promjenama u upravljanju središnjom drugom ugovornom stranom mijenja se kako bi se pojasnio postupak razmjene informacija i izdavanja mišljenja ESMA-e i kolegija.

25.Mišljenja ESMA-e i kolegija

Članci 32., 35., 41. i 54. mijenjaju se kako bi se pojasnili zahtjevi za izdavanje mišljenja ESMA-e i kolegija.

26.Zahtjevi za sudjelovanje i opće odredbe o organizacijskim zahtjevima

Članci 26. i 37. mijenjaju se kako bi se pojasnilo da središnjim drugim ugovornim stranama ne bi trebalo dopustiti da budu članovi sustava poravnanja drugih središnjih drugih ugovornih strana niti da prihvaćaju druge središnje druge ugovorne strane ili klirinške kuće kao članove ili neizravne članove sustava poravnanja.

27.Zahtjevi za sudjelovanje

Članak 37. mijenja se kako bi se utvrdilo da bi, ako je središnja druga ugovorna strana uključila ili namjerava uključiti nefinancijske druge ugovorne strane kao članove sustava poravnanja, ta središnja druga ugovorna strana trebala osigurati ispunjavanje određenih dodatnih zahtjeva za iznos nadoknade i zahtjeva za jamstvene fondove. Nefinancijskim drugim ugovornim stranama ne bi trebalo dopustiti da nude usluge poravnanja klijentima i trebalo bi im biti dopušteno samo vođenje računa kod središnje druge ugovorne strane samo za imovinu i pozicije koje vode za vlastiti račun. Nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane trebalo bi redovito izvješćivati ESMA-u i kolegij o tome koliko je primjereno prihvatiti nefinancijske druge ugovorne strane kao članove sustava poravnanja. ESMA je ovlaštena izraditi nacrt RTS-a o elementima koje treba uzeti u obzir pri utvrđivanju kriterija pristupa te bi nakon ad hoc stručne analize mogla izdati mišljenje o primjerenosti takvih aranžmana.

28.Transparentnost

Članak 38. mijenja se kako bi se klijentima i neizravnim klijentima osigurala bolja vidljivost i predvidljivost poziva na uplatu iznosa nadoknade. Članovi sustava poravnanja i klijenti koji pružaju usluge poravnanja trebali bi osigurati transparentnost prema svojim klijentima.

29.Zahtjevi za iznos nadoknade

Članak 41. mijenja se kako bi se osiguralo da središnje druge ugovorne strane stalno revidiraju razinu svojih iznosa nadoknade, uzimajući u obzir sve moguće procikličke učinke takvih revizija, odražavajući aktualne tržišne uvjete i uzimajući u obzir mogući učinak svojih naplata i plaćanja iznosa nadoknade na dnevnoj osnovi za likvidnosnu poziciju svojih sudionika.

30.Kontrole likvidnosnog rizika

Članak 44. mijenja se kako bi se bolje obuhvatili subjekti čije bi nastanak statusa neispunjavanja obveza mogao bitno utjecati na likvidnosnu poziciju središnje druge ugovorne strane tako što se propisuje da središnja druga ugovorna strana uzme u obzir likvidnosni rizik koji nastaje zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza najmanje dvaju subjekata, uključujući članove sustava poravnanja i pružatelje usluga likvidnosti.

31.Zahtjevi za kolateral

Članak 46. mijenja se kako bi se omogućilo da se bankovna jamstva i javna jamstva smatraju visokolikvidnim kolateralom pod uvjetom da su bezuvjetno dostupna na zahtjev u razdoblju likvidacije i da ih središnja druga ugovorna strana uzima u obzir pri izračunu svoje ukupne izloženosti prema banci. Nadalje, središnja druga ugovorna strana trebala bi uzeti u obzir sve moguće procikličke učinke pri reviziji razine korektivnih faktora koje primjenjuje na imovinu koju prihvaća kao kolateral.

32.Preispitivanje modela, ispitivanje otpornosti na stres i retroaktivno ispitivanje

Članak 49. mijenja se kako bi se osiguralo da relevantni postupci kojima središnje druge ugovorne strane mogu primijeniti promjene modela budu kraći, jednostavniji i sigurniji u pogledu ishoda. Nadležna tijela dužna su brzo potvrditi primitak zahtjeva za promjenu modela i procijeniti je li središnja druga ugovorna strana dostavila tražene dokumente. Kako bi se osiguralo da središnje druge ugovorne strane iz EU-a uz svoje zahtjeve dostave sve potrebne dokumente, ESMA je dužna izraditi nacrt regulatornih i provedbenih tehničkih standarda kojima se određuju ti dokumenti, njihov format i sadržaj. Osim toga, središnja druga ugovorna strana trebala bi sve dokumente dostaviti u središnju bazu podataka, odakle bi ih trebalo odmah proslijediti nadležnom tijelu središnje druge ugovorne strane, ESMA-i i kolegiju. Člankom 49. uvodi se i mogućnost provedbe postupka bez prigovora umjesto redovnog postupka radi potvrde promjena modela koje se ne smatraju znatnima te se navodi koje se promjene smatraju znatnima. Ako središnja druga ugovorna strana smatra da promjena nije znatna, može početi primjenjivati model prije nego što dobije odluku svojeg nadležnog tijela.

33.Izmjene izvješća i preispitivanje

Članak 85. mijenja se kako bi se propisalo da Komisija do [pet godina nakon stupanja na snagu ove Uredbe] podnosi izvješće o ocjeni primjene ove Uredbe. Komisija je dužna podnijeti to izvješće Europskom parlamentu i Vijeću, zajedno s eventualnim odgovarajućim prijedlozima. Osim toga, ukinut je postojeći zahtjev za dostavu izvješća do 2. siječnja 2023. ESMA je osim toga dužna podnijeti izvješće o svojem osoblju i resursima do [tri godine nakon stupanja na snagu ove Uredbe].

34.Izmjene Uredbe o kapitalnim zahtjevima (CRR)

Članak 382. stavak 4. CRR-a 22 mijenja se kako bi se relevantne odredbe CRR-a uskladile s izmjenama predloženima u ovom Prijedlogu. Izmjenom se prilagođava opseg kapitalnih zahtjeva za rizik prilagodbe kreditnom vrednovanju, a osobito se pojašnjava koje se unutargrupne transakcije mogu isključiti iz tog zahtjeva.

35.Izmjene Uredbe o novčanim fondovima (MMFR)

Članak 17. Uredbe o novčanim fondovima 23 mijenja se u pogledu odredaba o politici ulaganja u smislu ograničenja rizika druge ugovorne strane. Njime se iz ograničenja rizika druge ugovorne strane navedenih u članku 17. stavku 4. i članku 17. stavku 6. točki (c) Uredbe o novčanim fondovima isključuju transakcije izvedenicama čije se poravnanje obavlja posredstvom središnje druge ugovorne strane. Nadalje, u članku 2. dodaje se nova točka (24) koja sadržava definiciju središnje druge ugovorne strane.

2022/0403 (COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od [xxxx]
izmjeni uredaba (EU) br. 648/2012, (EU) br. 575/2013 i (EU) 2017/1131 u pogledu mjera za ublažavanje prekomjernih izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama trećih zemalja i poboljšanje učinkovitosti tržišta poravnanja u Uniji

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 114.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europske središnje banke 24 ,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora 25 ,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)Uredba (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća 26 pridonosi smanjenju sistemskog rizika povećanjem transparentnosti tržišta OTC izvedenica i smanjenjem kreditnih i operativnih rizika druge ugovorne strane povezanih s OTC izvedenicama.

(2)Infrastrukture nakon trgovanja temeljni su aspekt unije tržišta kapitala i važne su za niz postupaka nakon trgovanja, uključujući poravnanje. Učinkovit i konkurentan sustav poravnanja u Uniji važan je za funkcioniranje tržišta kapitala u Uniji i temelj je njezine financijske stabilnosti. Stoga je potrebno utvrditi dodatna pravila za poboljšanje učinkovitosti usluga poravnanja u Uniji općenito, a posebno učinkovitosti središnjih drugih ugovornih strana, pojednostavnjenjem postupaka, osobito za pružanje dodatnih usluga ili obavljanje aktivnosti i za promjenu modela rizika središnjih drugih ugovornih strana, povećanjem likvidnosti, poticanjem poravnanja posredstvom središnjih drugih ugovornih strana iz Unije, modernizacijom okvira poslovanja središnjih drugih ugovornih strana te omogućavanjem potrebne fleksibilnosti središnjim drugim ugovornim stranama i drugim financijskim akterima kako bi se mogli natjecati na jedinstvenom tržištu.

(3)Kako bi privukle poduzeća, središnje druge ugovorne strane moraju biti sigurne i otporne. Uredbom (EU) br. 648/2012 utvrđuju se mjere za povećanje transparentnosti tržišta izvedenica i ublažavanje rizika poravnanjem i razmjenom iznosa nadoknade. U tom smislu središnje druge ugovorne strane imaju važnu ulogu u ublažavanju financijskih rizika. Stoga bi trebalo utvrditi pravila za daljnje poboljšanje stabilnosti središnjih drugih ugovornih strana iz Unije, posebno izmjenom određenih aspekata regulatornog okvira. Osim toga, imajući u vidu ulogu središnjih drugih ugovornih strana iz Unije u očuvanju njezine financijske stabilnosti, potrebno je dodatno ojačati njihov nadzor, pri čemu posebnu pozornost treba posvetiti njihovoj ulozi u širem financijskom sustavu i činjenici da pružaju prekogranične usluge.

(4)Središnje poravnanje globalni je posao, a sudionici na tržištu Unije posluju na međunarodnoj razini. Međutim, s obzirom na to da je Komisija 2017. donijela Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 1095/2010 o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala) i izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 u pogledu postupaka i tijela uključenih u izdavanje odobrenja središnjim drugim ugovornim stranama iz trećih zemalja i zahtjevâ za priznavanje središnjih drugih ugovornih strana iz trećih zemalja 27 , zabrinutost je u više navrata, među ostalim, izrazilo i Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) 28 , zbog postojećih rizika za financijsku stabilnost Unije koji proizlaze iz prekomjerne koncentracije poravnanja u nekim središnjim drugim ugovornim stranama iz trećih zemalja, posebno zbog rizika mogućih u stresnom scenariju. Kako bi kratkoročno ublažila rizik od „učinaka litice” povezanih s povlačenjem Ujedinjene Kraljevine iz Unije zbog naglog prekida pristupa sudionika s tržišta Unije središnjim drugim ugovornim stranama iz Ujedinjene Kraljevine, Komisija je donijela niz odluka o istovrijednosti kako bi se očuvao pristup središnjim drugim ugovornim stranama iz Ujedinjene Kraljevine. Međutim, Komisija je pozvala sudionike na tržištu Unije da u srednjoročnom razdoblju smanje svoju prekomjernu izloženost prema sistemskim središnjim drugim ugovornim stranama izvan Unije. Komisija je taj poziv ponovila u svojoj komunikaciji „Europski gospodarski i financijski sustav: poticanje otvorenosti, snage i otpornosti” 29 u siječnju 2021. Rizici i učinci prekomjernih izloženosti prema sistemskim središnjim drugim ugovornim stranama izvan Unije obrađeni su u izvješću koje je ESMA objavila u prosincu 2021. 30 nakon procjene provedene u skladu s člankom 25. stavkom 2.c Uredbe (EU) br. 648/2012. U tom je izvješću zaključeno da su neke usluge tih sistemski važnih središnjih drugih ugovornih strana iz UK-a toliko sistemski važne da postojeći aranžmani na temelju Uredbe (EU) br. 648/2012 nisu dovoljni za upravljanje rizicima za financijsku stabilnost Unije. Kako bi se ublažili potencijalni rizici za financijsku stabilnost Unije zbog kontinuiranog prekomjernog oslanjanja na sistemske središnje druge ugovorne strane iz trećih zemalja, ali i povećala proporcionalnost mjera za one središnje druge ugovorne strane iz trećih zemalja koje predstavljaju manji rizik za financijsku stabilnost Unije, okvir uveden Uredbom (EU) 2019/2099 treba dodatno prilagoditi rizicima koje predstavljaju razne središnje druge ugovorne strane iz trećih zemalja.

(5)Člankom 4. stavkom 2. i člankom 11. stavcima od 5. do 10. Uredbe (EU) br. 648/2012 unutargrupne transakcije izuzimaju se od obveze poravnanja i zahtjeva za iznos nadoknade. Radi veće pravne sigurnosti i predvidljivosti okvira za unutargrupne transakcije, odluke o jednakovrijednosti iz članka 13. te uredbe trebalo bi zamijeniti jednostavnijim okvirom. Stoga bi članak 3. te uredbe trebalo izmijeniti kako bi se potreba za odlukom o jednakovrijednosti zamijenila popisom trećih zemalja za koje ne bi trebalo odobriti izuzeće. Stoga bi članak 13. te uredbe trebalo brisati. Budući da se članak 382. Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 31 odnosi na unutargrupne transakcije iz članka 3. Uredbe (EU) br. 648/2012, i taj bi članak 382. trebalo na odgovarajući način izmijeniti.

(6)S obzirom na činjenicu da subjekti s poslovnim nastanom u zemljama koje su na popisu visokorizičnih trećih zemalja koje imaju strateške nedostatke u režimima sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma, kako je navedeno u članku 9. Direktive (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća, 32 ili u trećim zemljama koje su navedene u Prilogu I. Zaključcima Vijeća o revidiranom EU-ovu popisu nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe 33 , podliježu manje strogom regulatornom okruženju, njihove operacije mogu povećati rizik za financijsku stabilnost Unije, među ostalim zbog povećanog kreditnog i pravnog rizika druge ugovorne strane. Slijedom toga, takvi subjekti ne bi trebali biti prihvatljivi za razmatranje u okviru unutargrupnih transakcija.

(7)Strateški nedostaci u režimu sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma ili nedostatak suradnje u porezne svrhe nisu nužno jedini čimbenici koji mogu utjecati na rizik povezan s ugovorima o izvedenicama, uključujući kreditni rizik druge ugovorne strane i pravni rizik. Važni su i drugi čimbenici, kao što je nadzorni okvir. Komisija bi stoga trebala biti ovlaštena za donošenje delegiranih akata kojima se utvrđuju treće zemlje čiji subjekti ne mogu koristiti ta izuzeća iako nisu navedene na tim popisima. S obzirom na to da smanjeni regulatorni zahtjevi pogoduju unutargrupnim transakcijama, regulatorna i nadzorna tijela trebala bi pažljivo pratiti i procjenjivati rizike povezane s transakcijama koje uključuju subjekte iz trećih zemalja.

(8)Kako bi se osigurali jednaki uvjeti za kreditne institucije iz Unije i trećih zemalja koje nude usluge poravnanja mirovinskim sustavima, trebalo bi uvesti izuzeće od obveze poravnanja iz članka 4. točke iv. Uredbe (EU) br. 648/2012 ako financijska druga ugovorna strana iz Unije ili nefinancijska druga ugovorna strana koja podliježe obvezi poravnanja sklopi transakciju s mirovinskim sustavom s poslovnim nastanom u trećoj zemlji koji je izuzet od obveze poravnanja na temelju nacionalnog prava te treće zemlje.

(9)Uredbom (EU) br. 648/2012 promiče se središnje poravnanje kao glavna tehnika smanjenja rizika za OTC izvedenice. Rizici povezani s ugovorom o OTC izvedenicama stoga se najbolje ublažavaju ako taj ugovor o izvedenicama poravnava središnja druga ugovorna strana koja ima odobrenje u skladu s člankom 14. ili je priznata u skladu s člankom 25. te uredbe. Iz toga proizlazi da bi u izračun pozicije koja se uspoređuje s pragovima utvrđenima u skladu s člankom 10. stavkom 4. točkom (b) Uredbe (EU) br. 648/2012 trebalo uključiti samo one ugovore o izvedenicama koje ne poravnava središnja druga ugovorna strana koja ima odobrenje u skladu s člankom 14. ili je priznata u skladu s člankom 25. te uredbe.

(10)Potrebno je nastojati ublažiti rizike za financijsku stabilnost povezane s prekomjernom izloženošću članova sustava poravnanja iz Unije i klijenata sistemski važnih središnjih drugih ugovornih strana iz trećih zemalja (središnje druge ugovorne strane druge razine rizika) koje pružaju usluge poravnanja za koje je ESMA u skladu s člankom 25. stavkom 2.c Uredbe (EU) br. 648/2012 utvrdila da su od znatne sistemske važnosti. ESMA je u prosincu 2021. zaključila da su određene usluge poravnanja koje pružaju dvije središnje druge ugovorne strane druge razine rizika, tj. za kamatne izvedenice iskazane u eurima i poljskim zlotima, kreditne izvedenice na osnovi nastanka statusa neispunjavanja obveza (CDS) iskazane u eurima i kratkoročne kamatne izvedenice (STIR) iskazane u eurima, od velike sistemske važnosti za Uniju odnosno jednu ili više njezinih država članica. Kako je ESMA navela u svojem izvješću o procjeni iz prosinca 2021., ako bi se te središnje druge ugovorne strane druge razine rizika našle u financijskim teškoćama, promjene prihvatljivih kolaterala, iznosa nadoknade ili korektivnih faktora tih središnjih drugih ugovornih strana mogle bi negativno utjecati na tržišta državnih obveznica jedne ili više država članica te općenito na financijsku stabilnost Unije. Nadalje, poremećaji na tržištima relevantnima za provedbu monetarne politike mogu ometati mehanizam njezina prijenosa koji je ključan za središnje banke izdanja. Stoga je primjereno propisati da sve financijske druge ugovorne strane i nefinancijske druge ugovorne strane koje podliježu obvezi poravnanja izravno ili neizravno račune s minimalnom razinom aktivnosti vode kod središnjih drugih ugovornih strana s poslovnim nastanom u Uniji. Time bi se usluge poravnanja koje pružaju te središnje druge ugovorne strane druge razine rizika svele na razinu na kojoj takvo poravnanje više nije od znatne sistemske važnosti.

(11)Potrebno je osigurati da se kalibracija razine aktivnosti poravnanja koju treba održavati na računima središnjih drugih ugovornih strana iz Unije može prilagoditi okolnostima. ESMA ima važnu ulogu u procjeni znatne sistemske važnosti središnjih drugih ugovornih strana iz trećih zemalja i njihovih usluga poravnanja. ESMA bi stoga, u suradnji s Europskim nadzornim tijelom za bankarstvo (EBA), Europskim nadzornim tijelom za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA) i ESRB-om te nakon savjetovanja s Europskim sustavom središnjih banaka (ESSB), trebala izraditi nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se utvrđuju pojedinosti o razini usluga poravnanja od znatne sistemske važnosti koju financijske i nefinancijske druge ugovorne strane koje podliježu obvezi poravnanja moraju održavati na aktivnim računima u središnjim drugim ugovornim stranama iz Unije. Takva kalibracija ne bi trebala nadilaziti ono što je potrebno i razmjerno za smanjenje poravnanja u utvrđenim uslugama poravnanja dotičnih središnjih drugih ugovornih strana druge razine rizika. Stoga bi ESMA trebala razmotriti troškove, rizike i opterećenje koje takva kalibracija podrazumijeva za financijske i nefinancijske druge ugovorne strane, učinak na njihovu konkurentnost i rizik prijenosa tih troškova na nefinancijska društva. Nadalje, ESMA bi se trebala pobrinuti da se pri preispitivanju priznavanja relevantnih središnjih drugih ugovornih strana u skladu s člankom 25. stavkom 5. te uredbe, koje bi se trebalo provoditi najmanje svakih pet godina, instrumenti za koje je utvrđeno da su od znatne sistemske važnosti zbog predviđenog smanjenja njihova poravnanja više ne smatraju instrumentima od znatne sistemske važnosti. Osim toga, trebalo bi predvidjeti odgovarajuća razdoblja za postupnu provedbu zahtjeva za održanje određene razine aktivnosti poravnanja na računima središnjih drugih ugovornih strana iz Unije.

(12)Kako bi se osiguralo da klijenti budu upoznati sa svojim mogućnostima i da mogu donijeti informiranu odluku o tome gdje će poravnavati svoje ugovore o izvedenicama, članovi sustava poravnanja i klijenti koji pružaju usluge poravnanja u Uniji i priznate središnje druge ugovorne strane iz trećih zemalja trebali bi obavijestiti svoje klijente o mogućnosti poravnanja ugovora o izvedenicama posredstvom središnje druge ugovorne strane iz Unije kako bi se radi financijske stabilnosti Unije smanjilo poravnanje posredstvom središnjih drugih ugovornih strana druge razine rizika korištenjem usluga za koje je utvrđeno da su od znatne sistemske važnosti.

(13)Kako bi se osiguralo da nadležna tijela imaju potrebne informacije o aktivnostima poravnanja koje provode članovi sustava poravnanja ili klijenti priznatih središnjih drugih ugovornih strana, za takve članove sustava poravnanja ili klijente trebalo bi uvesti obvezu izvješćivanja. U informacijama o kojima se izvješćuje trebalo bi razlikovati transakcije vrijednosnim papirima, transakcije izvedenicama kojima se trguje na uređenom tržištu i transakcije OTC izvedenicama.

(14)Uredbom (EU) 2019/834 Europskog parlamenta i Vijeća 34 izmijenjena je Uredba (EU) br. 648/2012 kako bi se, među ostalim, uvelo izuzeće od zahtjeva za izvješćivanje o transakcijama OTC izvedenicama između drugih ugovornih strana unutar grupe ako je najmanje jedna od drugih ugovornih strana nefinancijska druga ugovorna strana. To je izuzeće uvedeno jer unutargrupne transakcije u kojima sudjeluju nefinancijske druge ugovorne strane čine relativno mali dio svih transakcija OTC izvedenicama, a koriste se ponajprije za internu zaštitu od rizika unutar grupa. Kao takve, te transakcije ne pridonose znatno sistemskom riziku i međusobnoj povezanosti s ostatkom financijskog sustava. Međutim, izuzeće tih transakcija od izvještajnih zahtjeva ograničilo je ESMA-i, ESRB-u i drugim tijelima mogućnost jasnog utvrđivanja i procjene rizika koje preuzimaju nefinancijske druge ugovorne strane. Kako bi se osigurala veća vidljivost unutargrupnih transakcija, uzimajući u obzir njihovu potencijalnu međusobnu povezanost s ostatkom financijskog sustava i nedavna kretanja na tržištu, posebno pritisak na energetska tržišta zbog ničim izazvane i neopravdane agresije Rusije na Ukrajinu, to bi izuzeće trebalo ukinuti.

(15)Kako bi se osiguralo da nadležna tijela budu u svakom trenutku upoznata s izloženostima na razini subjekta i grupe te da mogu pratiti takve izloženosti, nadležna tijela trebala bi uspostaviti učinkovite postupke suradnje za izračun pozicija u ugovorima čije poravnanje ne provodi odobrena ili priznata središnja druga ugovorna strana te za aktivno vrednovanje i procjenu razine izloženosti u ugovorima o OTC izvedenicama na razini subjekta i grupe.

(16)Potrebno je osigurati da Delegirana uredba Komisije (EU) br. 149/2013 od 19. prosinca 2012. o dopuni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća 35 u vezi s kriterijima na temelju kojih se utvrđuje koji su ugovori o OTC izvedenicama objektivno mjerljivi u smislu smanjenja rizika i dalje bude primjerena tržišnim kretanjima. Potrebno je osigurati i da pragovi poravnanja utvrđeni u toj delegiranoj uredbi Komisije koja se odnosi na vrijednosti tih pragova pravilno i točno odražavaju razne rizike i obilježja izvedenica, osim kamatnih, valutnih, kreditnih i vlasničkih izvedenica. ESMA bi stoga trebala i preispitati i pojasniti tu delegiranu uredbu Komisije te prema potrebi predložiti njezinu izmjenu. ESMA se potiče da razmotri i osigura, među ostalim, veću granularnost za robne izvedenice. Ta bi se granularnost mogla postići razdvajanjem pragova poravnanja prema sektoru i vrsti, kao što je razlikovanje robe koja se odnosi na poljoprivredu, energetiku i metale odnosno razlikovanje te robe na temelju drugih značajki kao što su okolišni, socijalni i upravljački kriteriji, okolišno održiva ulaganja ili obilježja kriptovaluta. Tijekom preispitivanja ESMA bi se trebala savjetovati s relevantnim dionicima koji imaju specifična znanja o određenim proizvodima.

(17)Nefinancijske druge ugovorne strane koje moraju razmijeniti kolateral za ugovore o OTC izvedenicama čije poravnanje ne obavlja središnja druga ugovorna strana trebale bi imati dovoljno vremena za pregovaranje i testiranje aranžmana za razmjenu takvog kolaterala.

(18)Kako bi se osigurala ujednačena primjena postupaka za upravljanje rizicima koji zahtijevaju pravodobnu, točnu i primjereno odvojenu razmjenu kolaterala u odnosu na ugovore o OTC izvedenicama koje su sklopile financijske i nefinancijske druge ugovorne strane, europska nadzorna tijela trebala bi poduzeti potrebne mjere kako bi se osigurala takva ujednačena primjena.

(19)Kako bi se osigurao dosljedan i usklađen pristup nadležnih tijela u cijeloj Uniji, središnje druge ugovorne strane koje imaju odobrenje za rad ili pravne osobe koje žele dobiti odobrenje u skladu s člankom 14. Uredbe (EU) br. 648/2012 za pružanje usluga poravnanja i aktivnosti povezanih s financijskim instrumentima trebale bi moći dobiti odobrenje i za pružanje usluga poravnanja i druge aktivnosti povezane s nefinancijskim instrumentima. Uredba (EU) br. 648/2012 primjenjuje se na središnje druge ugovorne strane kao subjekte, a ne na posebne usluge, kako je utvrđeno u članku 1. stavku 2. te uredbe. Kada središnja druga ugovorna strana obavlja poravnanje i financijskih i nefinancijskih instrumenata, nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane trebalo bi moći osigurati da ta središnja druga ugovorna strana ispunjava sve zahtjeve iz Uredbe (EU) br. 648/2012 za sve usluge koje nudi.

(20)Središnje druge ugovorne strane iz Unije nailaze na probleme i poteškoće pri proširenju svoje ponude proizvoda i stavljanju novih proizvoda na tržište. Ti se problemi i poteškoće mogu objasniti određenim odredbama Uredbe (EU) br. 648/2012 zbog kojih su neki postupci izdavanja odobrenja dugotrajni i složeni, a njihov ishod neizvjestan. Stoga bi trebalo pojednostavniti postupak izdavanja ili produljenja odobrenja za središnje druge ugovorne strane iz Unije, osiguravajući pritom odgovarajuće sudjelovanje ESMA-e i kolegija iz članka 18. Uredbe (EU) br. 648/2012. Prvo, kako bi se izbjegla znatna i potencijalno neograničena kašnjenja kada nadležna tijela procjenjuju cjelovitost zahtjeva za izdavanje odobrenja, nadležno tijelo trebalo bi brzo potvrditi primitak tog zahtjeva i brzo provjeriti je li središnja druga ugovorna strana dostavila dokumente potrebne za procjenu. Kako bi se osiguralo da središnje druge ugovorne strane iz Unije uz svoje zahtjeve dostave sve potrebne dokumente, ESMA bi trebala izraditi nacrt regulatornih i provedbenih tehničkih standarda kojima se određuje koje bi dokumente trebalo dostaviti, koje bi informacije ti dokumenti trebali sadržavati i u kojem obliku. Drugo, kako bi se osigurala učinkovita i istodobna procjena zahtjeva, središnje druge ugovorne strane trebale bi moći dostaviti sve dokumente putem središnje baze podataka, odakle bi ih trebalo odmah proslijediti nadležnom tijelu središnje druge ugovorne strane, ESMA-i i kolegiju. Treće, nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane, ESMA i kolegij trebali bi tijekom razdoblja procjene angažirati središnju drugu ugovornu stranu i postaviti joj sva pitanja kako bi se osigurao brz, fleksibilan i kooperativan proces sveobuhvatnog preispitivanja. Kako bi se izbjeglo udvostručavanje i nepotrebna kašnjenja, sva pitanja i naknadna pojašnjenja trebalo bi istodobno dostaviti nadležnom tijelu središnje druge ugovorne strane, ESMA-i i kolegiju.

(21)Zasad nije jasno kada je dodatna usluga ili aktivnost obuhvaćena postojećim odobrenjem središnje druge ugovorne strane. Potrebno je otkloniti tu nesigurnost i osigurati proporcionalnost kada predložena dodatna usluga ili aktivnost ne povećavaju rizike za središnju drugu ugovornu stranu. Stoga je potrebno utvrditi da u tim slučajevima ne bi trebalo provoditi cjeloviti postupak procjene zahtjeva. Zbog toga bi trebalo utvrditi koje dodatne usluge i aktivnosti poravnanja nisu bitne i stoga ne povećavaju rizike za središnju drugu ugovornu stranu iz Unije te bi ih nadležno tijelo te središnje druge ugovorne strane trebalo odobriti postupkom bez prigovora. Taj postupak bez prigovora trebao bi se primjenjivati ako središnja druga ugovorna strana namjerava poravnavati jedan ili više financijskih instrumenata iste vrste za čije je poravnanje dobila odobrenje, pod uvjetom da se tim financijskim instrumentima trguje na mjestu trgovanja za koje središnja druga ugovorna strana već pruža usluge poravnanja ili obavlja aktivnosti te da predložena dodatna usluga ili aktivnost poravnanja ne uključuje plaćanje u novoj valuti. Taj postupak bez prigovora trebao bi se primjenjivati i ako središnja druga ugovorna strana dodaje novu valutu Unije u kategoriju financijskih instrumenata koji su već obuhvaćeni njezinim odobrenjem ili ako središnja druga ugovorna strana dodaje jedan ili više dodatnih rokova dospijeća vrsti financijskih instrumenata koji su već obuhvaćeni njezinim odobrenjem, pod uvjetom da raspon dospijeća nije znatno dulji. Osim toga, središnja druga ugovorna strana trebala bi moći od svojeg nadležnog tijela zatražiti primjenu postupka bez prigovora ako smatra da predložena dodatna usluga ili aktivnost ne bi povećala njezine rizike, posebno ako su nova usluga ili aktivnost poravnanja slične uslugama za čije pružanje već ima odobrenje. Za postupak bez prigovora ne bi trebalo tražiti zasebno mišljenje ESMA-e i kolegija jer bi takav zahtjev bio nerazmjeran. Umjesto toga, ESMA i kolegij trebali bi moći dostaviti informacije nadležnom tijelu središnje druge ugovorne strane putem zajedničkog nadzornog tima osnovanog za tu središnju drugu ugovornu stranu.

(22)Kako bi se potaknuo kontinuiran suradnički nadzor središnjih drugih ugovornih strana, kolegij bi trebao izdati mišljenje ako nadležno tijelo razmatra oduzimanje odobrenja središnjoj drugoj ugovornoj strani te kad provodi godišnje preispitivanje i ocjenu te središnje druge ugovorne strane.

(23)Kako bi se osiguralo usklađeno funkcioniranje svih kolegija i dodatno poboljšala konvergencija nadzora, ESMA bi trebala upravljati i predsjedati kolegijem za svaku središnju drugu ugovornu stranu iz Unije i trebalo bi joj dodijeliti pravo glasa u tom kolegiju.

(24)ESMA bi trebala moći učinkovitije pridonositi sigurnosti i pouzdanosti središnjih drugih ugovornih strana iz Unije i konkurentnosti njihovih usluga u cijeloj Uniji. Stoga bi ESMA, uz nadzorne nadležnosti zasad utvrđene Uredbom (EU) br. 648/2012, trebala davati i mišljenje nadležnom tijelu središnje druge ugovorne strane o godišnjem preispitivanju i ocjeni središnje druge ugovorne strane, oduzimanju odobrenja i zahtjevima za iznos nadoknade. ESMA bi pri izdavanju mišljenja trebala procijeniti usklađenost središnje druge ugovorne strane s primjenjivim zahtjevima i pritom posebnu pozornost posvetiti utvrđenim prekograničnim rizicima ili rizicima za financijsku stabilnost Unije. Osim toga, potrebno je dodatno poboljšati konvergenciju nadzora i osigurati da svi dionici budu obaviješteni o procjeni aktivnosti središnje druge ugovorne strane koju provode ESMA i kolegij. ESMA bi stoga, uzimajući u obzir potrebu za zaštitom povjerljivih informacija, trebala objaviti činjenicu da se nadležno tijelo ne slaže ili se ne namjerava složiti s njezinim mišljenjem ili mišljenjem kolegija ni s uvjetima ili preporukama koje ona sadržavaju. ESMA bi trebala moći od slučaja do slučaja odlučiti objaviti obrazloženje nadležnog tijela za neslaganje s mišljenjem ESMA-e ili kolegija odnosno s uvjetima ili preporukama koje ono sadržava.

(25)Potrebno je osigurati kontinuiranu usklađenost središnje druge ugovorne strane s Uredbom (EU) br. 648/2012, među ostalim nakon postupka bez prigovora kojim se odobrava pružanje dodatnih usluga ili obavljanje aktivnosti poravnanja ili nakon postupka bez prigovora radi potvrde izmjene modela, u kojim slučajevima ESMA i kolegij ne izdaju zasebno mišljenje. U preispitivanju koje nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane provodi najmanje jednom godišnje trebalo bi stoga posebno razmotriti takve nove usluge ili aktivnosti poravnanja i sve promjene modela. Kako bi se osigurala konvergencija nadzora te sigurnost i pouzdanost središnjih drugih ugovornih strana iz Unije i konkurentnost njihovih usluga u cijeloj Uniji, nadležno tijelo trebalo bi svake godine podnositi izvješće o kojem bi ESMA i kolegij trebali dati svoje mišljenje.

(26)ESMA bi trebala imati sredstva za utvrđivanje potencijalnih rizika za financijsku stabilnost Unije. Stoga bi ESMA u suradnji s EBA-om, EIOPA-om i ESB-om u dijelu zadaća koje se odnose na bonitetni nadzor kreditnih institucija u okviru jedinstvenog nadzornog mehanizma koje su mu dodijeljene u skladu s Uredbom Vijeća (EU) br. 1024/2013 36 , trebala utvrditi međusobne povezanosti i međuovisnosti različitih središnjih drugih ugovornih strana i pravnih osoba, uključujući zajedničke članove sustava poravnanja, klijente i neizravne klijente, zajedničke pružatelje bitnih usluga, bitne pružatelje likvidnosti, aranžmane o unakrsnom kolateralnom jamstvu, odredbe o unakrsnoj odgovornosti u slučaju nastanka statusa neispunjavanja obveza i unakrsnom netiranju među središnjim drugim ugovornim stranama, sporazume o unakrsnom jamstvu i prijenose rizika te aranžmane o naizmjeničnom trgovanju.

(27)Središnje banke koje izdaju valute Unije u kojima su iskazani financijski instrumenti koje poravnavaju središnje druge ugovorne strane koje imaju odobrenje i koje su zatražile članstvo u Nadzornom odboru za središnje druge ugovorne strane članovi su tog odbora bez prava glasa. Sudjeluju na njegovim sastancima o središnjim drugim ugovornim stranama iz Unije samo u kontekstu rasprava o procjenama otpornosti tih središnjih drugih ugovornih strana na nepovoljna i relevantna tržišna kretanja na razini Unije. Za razliku od njihova sudjelovanja u nadzoru središnjih drugih ugovornih strana iz trećih zemalja, središnje banke izdanja stoga nisu dovoljno uključene u pitanja nadzora središnjih drugih ugovornih strana iz Unije koja su od izravne važnosti za provedbu monetarne politike i neometano funkcioniranje platnih sustava, zbog čega se u dovoljnoj mjeri ne razmatraju prekogranični rizici. Stoga je primjereno da te središnje banke izdanja kao članovi bez prava glasa sudjeluju na svim sastancima Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane čija su tema središnje druge ugovorne strane iz Unije.

(28)Potrebno je osigurati brzu razmjenu informacija i znanja te učinkovitu suradnju tijela uključenih u nadzor središnjih drugih ugovornih strana koje imaju odobrenje, a posebno ako je potrebna brza odluka nadležnog tijela središnje druge ugovorne strane. Stoga je primjereno osnovati zajednički nadzorni tim za svaku središnju drugu ugovornu stranu iz Unije koji će tim nadzornim tijelima pomagati, među ostalim informiranjem nadležnog tijela središnje druge ugovorne strane u kontekstu postupka bez prigovora radi produljenja postojećeg odobrenja središnje druge ugovorne strane, sudjelovanjem u utvrđivanju učestalosti i opsega preispitivanja i evaluacije središnje druge ugovorne strane te sudjelovanjem u izravnom nadzoru. Budući da je nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane i dalje odgovorno za konačne nadzorne odluke, zajednički nadzorni timovi trebali bi raditi pod pokroviteljstvom nadležnog tijela središnje druge ugovorne strane za koju je tim osnovan i trebali bi se sastojati od članova osoblja nadležnog tijela središnje druge ugovorne strane, ESMA-e i određenih članova kolegija. I ostali članovi kolegija trebali bi moći zatražiti sudjelovanje te obrazložiti svoj zahtjev na temelju svoje procjene učinka koji bi financijske teškoće središnje druge ugovorne strane mogle imati na financijsku stabilnost njihove države članice.

(29)Kako bi se relevantnim tijelima Unije omogućili bolji pregled nad tržišnim kretanjima relevantnima za poravnanje u Uniji, praćenje provedbe određenih zahtjeva o poravnanju iz Uredbe (EU) br. 648/2012 i zajednička rasprava o mogućim rizicima koji proizlaze iz međusobne povezanosti različitih financijskih aktera i drugim pitanjima financijske stabilnosti, potrebno je uspostaviti međusektorski mehanizam praćenja koji bi okupljao mjerodavna tijela Unije uključena u nadzor središnjih drugih ugovornih strana iz Unije, članove sustava poravnanja i klijente. Takvim zajedničkim mehanizmom za praćenje trebala bi upravljati i predsjedati ESMA kao tijelo Unije uključeno u nadzor središnjih drugih ugovornih strana iz Unije koje nadzire i sistemski važne središnje druge ugovorne strane iz trećih zemalja. Ostali sudionici bi trebali uključivati predstavnike Komisije, EBA-e, EIOPA-e, ESRB-a, ESB-a i ESB-a u dijelu zadaća koje se odnose na bonitetni nadzor kreditnih institucija u okviru jedinstvenog nadzornog mehanizma koje su mu dodijeljene u skladu s Uredbom Vijeća (EU) br. 1024/2013. 

(30)Kako bi se prikupile informacije za buduće političke odluke, ESMA bi, u suradnji s drugim tijelima koja sudjeluju u zajedničkom mehanizmu za praćenje, trebala podnositi godišnje izvješće Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji o rezultatima aktivnosti praćenja. ESMA bi mogla pokrenuti postupak zbog povrede prava Unije u skladu s člankom 17. Uredbe (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća 37 ako na temelju informacija primljenih u okviru zajedničkog mehanizma za praćenje i nakon njegovih rasprava smatra da nadležna tijela ne uspijevaju osigurati da članovi sustava poravnanja i klijenti ispunjavaju zahtjev za poravnanje barem dijela utvrđenih ugovora na računima središnjih drugih ugovornih strana iz Unije ili ako utvrdi da zbog navodnog kršenja ili neprimjene prava Unije postoji rizik za financijsku stabilnost Unije. ESMA prije pokretanja takvog postupka zbog povrede prava Unije može izdati smjernice i preporuke u skladu s člankom 16. te uredbe. Ako na temelju informacija primljenih u okviru zajedničkog mehanizma za praćenje i nakon njegovih rasprava ESMA smatra da se ispunjavanjem zahtjeva za poravnanje barem dijela utvrđenih ugovora na računima središnjih drugih ugovornih strana iz Unije ne osigurava učinkovito smanjenje prekomjerne izloženosti članova sustava poravnanja i klijenata iz Unije prema središnjim drugim ugovornim stranama druge razine rizika, trebala bi preispitati i predložiti izmjenu relevantne delegirane uredbe Komisije kojom se dodatno određuje taj zahtjev i predložiti da se, prema potrebi, odredi odgovarajuće razdoblje prilagodbe.

(31)Previranja na tržištu 2020. zbog pandemije bolesti COVID-19 i visoke cijene na veleprodajnim tržištima energenata 2022. nakon ničim izazvane i neopravdane ruske agresije na Ukrajinu pokazali su da ESMA još nema potrebne alate za takvu koordinaciju i usklađen pristup na razini Unije, iako je iznimno važno da nadležna tijela surađuju i razmjenjuju informacije kako bi se otklonili rizici koji nastanu zbog događaja s prekograničnim učincima. ESMA bi stoga trebala moći sazivati sastanke Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane, na vlastitu inicijativu ili na zahtjev, potencijalno u proširenom sastavu, radi učinkovite koordinacije odgovora nadležnih tijela u kriznim situacijama. ESMA bi isto tako trebala moći običnim zahtjevom zatražiti informacije od sudionika na tržištu koje su joj potrebne za obavljanje koordinacijske funkcije u tim situacijama i za izdavanje preporuka nadležnom tijelu.

(32)Kako bi se smanjilo opterećenje središnjih drugih ugovornih strana i ESMA-e, trebalo bi pojasniti da nakon što ESMA u skladu s člankom 25. stavkom 5. prvim podstavkom točkom (b) preispita priznavanje središnje druge ugovorne strane treće zemlje, ta središnja druga ugovorna strana treće zemlje ne bi trebala biti dužna podnijeti novi zahtjev za priznavanje. Trebala bi međutim ESMA-i dostaviti sve informacije potrebne za takvo preispitivanje. Stoga ESMA-ino preispitivanje priznavanja središnje druge ugovorne strane treće zemlje ne bi trebalo smatrati njezinim novim priznavanjem.

(33)Komisija bi pri donošenju odluke o istovrijednosti trebala moći tu treću zemlju izuzeti od zahtjeva za učinkovit istovrijedan sustav za priznavanje središnjih drugih ugovornih strana iz trećih zemalja. Pri razmatranju slučajeva u kojima bi takav pristup bio proporcionalan, Komisija bi mogla razmotriti razne čimbenika, uključujući usklađenost s načelima za infrastrukture financijskog tržišta koja su objavili Odbor za plaćanja i tržišne infrastrukture i Međunarodna organizacija nadzornih tijela za vrijednosne papire, veličinu središnjih drugih ugovornih strana iz trećih zemalja s poslovnim nastanom u toj jurisdikciji i, ako je poznato, očekivanu aktivnost članova sustava poravnanja i mjesta trgovanja s poslovnim nastanom u Uniji s tim središnjim drugim ugovornim stranama iz trećih zemalja.

(34)Kako bi se osigurala proporcionalnost dogovora o suradnji ESMA-e i relevantnih nadležnih tijela trećih zemalja, takvi aranžmani trebali bi odražavati posebna obilježja opsega usluga koje u Uniji pružaju ili namjeravaju pružati središnje druge ugovorne strane s odobrenjem u toj trećoj zemlji te podrazumijevaju li te usluge posebne rizike za Uniju odnosno za jednu ili više njezinih država članica. Dogovori o suradnji trebali bi stoga odražavati stupanj rizika koji središnje druge ugovorne strane s poslovnim nastanom u trećoj zemlji potencijalno predstavljaju za financijsku stabilnost Unije odnosno jedne ili više njezinih država članica.

(35)ESMA bi stoga svoje dogovore o suradnji trebala prilagoditi trećim zemljama na temelju središnjih drugih ugovornih strana s poslovnim nastanom u odnosnoj jurisdikciji. Naime, središnje druge ugovorne strane prve razine rizika obuhvaćaju središnje druge ugovorne strane raznih profila pa bi se ESMA trebala pobrinuti da dogovor o suradnji bude proporcionalan središnjim drugim ugovornim stranama s poslovnim nastanom u svakoj trećoj zemlji. ESMA bi, među ostalim, trebala razmotriti likvidnost predmetnih tržišta, stupanj aktivnosti poravnanja središnjih drugih ugovornih strana u eurima ili drugim valutama Unije te u kojoj mjeri subjekti iz Unije koriste usluge takvih središnjih drugih ugovornih strana. S obzirom na to da velika većina središnjih drugih ugovornih strana prve razine rizika u ograničenoj mjeri pruža usluge poravnanja članovima sustava poravnanja i mjestima trgovanja s poslovnim nastanom u Uniji, i opseg ESMA-ine procjene i informacija koje treba zatražiti trebao bi biti ograničen u svim tim jurisdikcijama. Kako bi se ograničili zahtjevi za informacije za središnje druge ugovorne strane prve razine rizika, ESMA bi u načelu svake godine trebala zatražiti informacije unaprijed utvrđenog opsega. Ako su rizici središnje druge ugovorne strane prve razine rizika ili jurisdikcije potencijalno veći, bio bi opravdan veći broj zahtjeva, barem tromjesečnih, te širi opseg zatraženih informacija. Međutim, ne bi trebalo tražiti prilagodbu svih dogovora o suradnji koji budu na snazi u trenutku stupanja na snagu ove Uredbe, osim ako to zatraže relevantna tijela trećih zemalja.

(36)Ako je člankom 25. stavkom 2.b Uredbe (EU) br. 648/2012 propisano priznavanje jer su te središnje druge ugovorne strane sistemski važne za Uniju odnosno jednu ili više njezinih država članica, dogovori o suradnji ESMA-e i relevantnih tijela trećih zemalja trebali bi obuhvaćati češću razmjenu informacija šireg opsega. U tom bi slučaju dogovori o suradnji trebali uključivati i postupke kojima se osigurava nadzor takve središnje druge ugovorne strane druge razine rizika u skladu s člankom 25. te uredbe. ESMA bi se trebala pobrinuti da dobije sve informacije potrebne za izvršenje njezinih dužnosti u skladu s tom uredbom, uključujući informacije potrebne radi usklađenosti s člankom 25. stavkom 2.b te uredbe i razmjenu informacija ako je središnjoj drugoj ugovornoj strani u cijelosti ili djelomično potvrđena usporediva usklađenost. Kako bi se ESMA-i omogućila provedba potpunog i učinkovitog nadzora središnjih drugih ugovornih strana druge razine rizika, trebalo bi pojasniti da bi te središnje druge ugovorne strane trebale ESMA-i periodično dostavljati informacije.

(37)Kako bi se osiguralo da ESMA bude obaviještena i o tome kako je središnja druga ugovorna strana druge razine rizika pripremljena za financijske teškoće, kako ih može ublažiti i od njih se oporaviti, dogovori o suradnji trebali bi uključivati pravo ESMA-e da bude obaviještena ako središnja druga ugovorna strana druge razine rizika uvede plan oporavka ili ako tijelo treće zemlje izradi planove sanacije. ESMA-u bi trebalo obavijestiti i o aspektima relevantnima za financijsku stabilnost Unije odnosno jedne ili više njezinih država članica te o tome bi li provedba takvog plana oporavka ili sanacije mogla bitno utjecati na pojedinačne članove sustava poravnanja te u kojoj mjeri na poznate klijente i neizravne klijente. U dogovorima o suradnji trebalo bi navesti i da bi ESMA trebala biti obaviještena ako središnja druga ugovorna strana druge razine rizika namjerava aktivirati svoj plan oporavka ili ako tijela treće zemlje utvrde naznake nove krizne situacije koja bi mogla utjecati na poslovanje središnje druge ugovorne strane, njezinih članova sustava poravnanja, klijenata i neizravnih klijenata.

(38)Kako bi se ublažili potencijalni rizici za financijsku stabilnost Unije odnosno jedne ili više njezinih država članica, središnjim drugim ugovornim stranama i klirinškim kućama ne bi trebalo dopustiti da budu članovi sustava poravnanja drugih središnjih ugovornih strana niti bi središnje druge ugovorne strane trebale moći prihvatiti druge središnje druge ugovorne strane kao članove ili neizravne članove sustava poravnanja.

(39)Nedavni događaji na tržištima robe koji su posljedica ničim izazvane i neopravdane agresije Rusije na Ukrajinu pokazuju da nefinancijske druge ugovorne strane nemaju jednak pristup likvidnosti kao financijske druge ugovorne strane. Stoga nefinancijskim drugim ugovornim stranama ne bi trebalo dopustiti da klijentima nude usluge poravnanja te bi im trebalo dopustiti da kod središnje druge ugovorne strane vode račune samo za imovinu i pozicije koje vode za vlastiti račun. Ako središnja druga ugovorna strana ima ili namjerava prihvatiti nefinancijske druge ugovorne strane kao članove sustava poravnanja, ta središnja druga ugovorna strana trebala bi se pobrinuti da nefinancijske druge ugovorne strane mogu ispuniti zahtjeve za iznos nadoknade i doprinose u jamstveni fond, među ostalim u stresnim uvjetima. S obzirom na to da nefinancijske druge ugovorne strane ne podliježu istim bonitetnim zahtjevima i zaštitnim mjerama za likvidnost kao financijske druge ugovorne strane, njihov izravan pristup središnjim drugim ugovornim stranama trebala bi pratiti nadležna tijela središnjih drugih ugovornih strana koje ih prihvaćaju kao članove sustava poravnanja. Nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane trebalo bi redovito izvješćivati ESMA-u i kolegij o tome koliko je primjereno prihvatiti nefinancijske druge ugovorne strane kao članove sustava poravnanja. ESMA bi mogla izdati mišljenje o primjerenosti takvih aranžmana nakon ad hoc stručne analize.

(40)Kako bi se klijentima i neizravnim klijentima osigurala bolja vidljivost i predvidljivost poziva na uplatu iznosa nadoknade kako bi mogli dodatno razvijati svoje strategije upravljanja likvidnošću, članovi sustava poravnanja i klijenti koji pružaju usluge poravnanja trebali bi svojim klijentima zajamčiti transparentnost. Zbog njihova bližeg odnosa sa središnjim drugim ugovornim stranama i njihova profesionalnog iskustva sa središnjim poravnanjem i upravljanjem likvidnošću, članovi sustava poravnanja mogu klijentima jasno i transparentno objasniti kako funkcioniraju modeli središnje druge ugovorne strane, među ostalim u stresnim uvjetima, te koje su moguće posljedice takvih događaja na nadoknade koje se od klijenata traže, uključujući sve dodatne nadoknade koje mogu zatražiti sami članovi sustava poravnanja. Bolje razumijevanje modela nadoknade središnje druge ugovorne strane klijentima bi omogućilo da bolje predvide pozive na uplatu iznosa nadoknade i pripreme se za zahtjeve za kolateral, osobito u stresnim uvjetima.

(41)Kako bi se osiguralo da modeli iznosa nadoknade odražavaju aktualne tržišne uvjete, središnje druge ugovorne strane trebale bi ne samo redovito, nego kontinuirano revidirati razinu svojih iznosa nadoknade uzimajući u obzir sve moguće procikličke učinke takvih revizija. Pri pozivanju na uplate i pri naplati iznosa nadoknade na dnevnoj osnovi, središnje druge ugovorne strane trebale bi dodatno razmotriti mogući učinak svojih naplata i plaćanja iznosa nadoknade na dnevnoj osnovi za likvidnosnu poziciju svojih sudionika.

(42)Kako bi se osigurala točna definicija likvidnosnog rizika, trebalo bi proširiti subjekte čiji bi status neispunjavanja obveza središnja druga ugovorna strana trebala uzeti u obzir pri utvrđivanju takvog rizika kako bi se obuhvatilo ne samo neispunjavanje obveza članova sustava poravnanja nego i pružatelja likvidnosnih usluga, pružatelja usluga namire ili svih drugih pružatelja usluga.

(43)Kako bi se subjektima koji nemaju dovoljne iznose visoko likvidne imovine, a posebno energetskim društvima, olakšao pristup poravnanju pod uvjetima koje odredi ESMA te kako bi se osiguralo da središnja druga ugovorna strana uzima te uvjete u obzir pri izračunu svoje ukupne izloženosti prema banci koja je i član sustava poravnanja, jamstva komercijalne banke i javnih banaka trebala bi se smatrati prihvatljivim kolateralom. Osim toga, s obzirom na njihov profil niskog kreditnog rizika, trebalo bi izričito navesti da su i javna jamstva prihvatljiva kao kolateral. Naposljetku, središnja druga ugovorna strana trebala bi pri reviziji razine korektivnih faktora koje primjenjuje na imovinu koju prihvaća kao kolateral uzeti u obzir sve moguće procikličke učinke takvih revizija.

(44)Kako bi se središnjim drugim ugovornim stranama omogućila brza reakcija na tržišna kretanja koja bi mogla zahtijevati izmjene njihovih modela rizika, trebalo bi pojednostavniti postupak potvrđivanja izmjena takvih modela. Ako promjena nije znatna, trebalo bi primjenjivati postupak potvrđivanja bez prigovora. Radi konvergencije u području nadzora, u Uredbi (EU) br. 648/2012 trebalo bi utvrditi koje bi se promjene trebale smatrati znatnima. To bi trebalo ovisiti o ispunjenju određenih uvjeta koji se odnose na različite aspekte financijskog položaja središnje druge ugovorne strane i ukupnu razinu rizika.

(45)Uredbu (EU) br. 648/2012 trebalo bi preispitati najkasnije pet godina nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe. Time bi se trebalo omogućiti vrijeme za primjenu promjena uvedenih ovom Uredbom. Uredbu (EU) br. 648/2012 trebalo bi preispitati u cijelosti i pritom posebnu pozornost posvetiti djelotvornosti i učinkovitosti te uredbe u ostvarivanju njezinih ciljeva, poboljšanju učinkovitosti i sigurnosti tržišta poravnanja u Uniji i očuvanju financijske stabilnosti Unije. Pritom bi trebalo voditi računa i o privlačnosti središnjih drugih ugovornih strana iz Unije, učinku ove Uredbe na poravnanje u Uniji te o tome koliko bi Unija imala koristi od bolje procjene i upravljanja prekograničnim rizicima.

(46)Kako bi se osigurala usklađenost Uredbe (EU) 2017/1131 Europskog parlamenta i Vijeća 38 s Uredbom (EU) br. 648/2012 te očuvali integritet i stabilnost unutarnjeg tržišta, u Uredbi (EU) 2017/1131 treba utvrditi jedinstven skup pravila za otklanjanje rizika druge ugovorne strane u transakcijama izvedenim financijskim instrumentima koje obavljaju novčani fondovi ako je transakciju poravnala središnja druga ugovorna strana koja ima odobrenje ili je priznata u skladu s Uredbom (EU) br. 648/2012. Budući da se dogovorima o središnjem poravnanju smanjuje rizik druge ugovorne strane koji je svojstven ugovorima o financijskim izvedenicama, pri utvrđivanju primjenjivih ograničenja rizika druge ugovorne strane potrebno je utvrditi je li transakciju poravnala središnja druga ugovorna strana koja ima odobrenje ili je priznata u skladu s tom uredbom. Za regulatorne potrebe i potrebe usklađivanja potrebno je ukinuti ograničenja rizika druge ugovorne strane samo ako druge ugovorne strane za pružanje usluga poravnanja članovima sustava poravnanja i njihovim klijentima posluju sa središnjim drugim ugovornim stranama koje imaju odobrenje ili su priznate u skladu s tom uredbom.

(47)Kako bi se osigurala usklađenost pravila i nadzornih praksi o zahtjevima za izdavanje odobrenja, proširenje odobrenja i potvrdu modela, zahtjevima za vođenje aktivnog računa i zahtjevima za sudjelovanje središnje druge ugovorne strane, Komisiju bi trebalo ovlastiti za donošenje regulatornih tehničkih standarda koje ESMA izradi o: dokumentima koje su središnje druge ugovorne strane dužne dostaviti pri podnošenju zahtjeva za izdavanje odobrenja, proširenje odobrenja i potvrdu izmjena modela; udjelu poslovanja s relevantnim ugovorima o izvedenicama koji bi se trebali držati na aktivnim računima kod središnjih drugih ugovornih strana u Uniji i metodologiji izračuna tog udjela; opsegu i pojedinostima izvješća članova sustava poravnanja i klijenata iz Unije njihovim nadležnim tijelima o njihovim aktivnostima poravnanja posredstvom središnjih drugih ugovornih strana iz trećih zemalja te mehanizmima koji pokreću preispitivanje vrijednosti pragova poravnanja nakon znatnih fluktuacija cijena u odnosnoj vrsti OTC izvedenica kako bi se preispitalo i područje primjene izuzeća za zaštitu od rizika i pragove za obvezu poravnanja te elementima koje treba razmotriti pri utvrđivanju pristupnih kriterija za središnju drugu ugovornu stranu. Komisija bi te regulatorne tehničke standarde trebala donijeti delegiranim aktima u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

(48)Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za provedbu ove Uredbe, Komisiju bi trebalo ovlastiti i za donošenje provedbenih tehničkih standarda koje ESMA izradi o formatu potrebnih dokumenata za zahtjeve i formatu u kojem članovi sustava poravnanja iz Unije i klijenti izvješćuju svoja nadležna tijela o svojim aktivnostima poravnanja posredstvom središnjih drugih ugovornih strana iz trećih zemalja. Komisija bi te regulatorne tehničke standarde trebala donijeti u obliku provedbenih akata u skladu s člankom 291. UFEU-a i člankom 15. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

(49)Kako bi se osiguralo da popis trećih zemalja čiji subjekti možda neće imati koristi od tih izuzeća iako nisu na tim popisima bude relevantan za ciljeve Uredbe (EU) br. 648/2012, kao i usklađenje obveze poravnanja određenih transakcija na računu kod središnje druge ugovorne strane koja ima odobrenje ako ESMA provede procjenu u skladu s člankom 25. stavkom 2.c te da popis promjena koje se ne smatraju značajnima za postupak bez prigovora ostane relevantan, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a radi prilagodbe transakcija na koje se obveza odnosi i izmjene popisa promjena koje se ne smatraju bitnima. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, među ostalim na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. 39 Osobito je važno da radi ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata Europski parlament i Vijeće dobiju sve dokumente istodobno kad i stručnjaci iz država članica te da njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(50)S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe, a to su povećanje sigurnosti i učinkovitosti središnjih drugih ugovornih strana iz Unije povećanjem njihove privlačnosti, poticanjem poravnanja u Uniji i poboljšanjem prekograničnog razmatranja rizika, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog njihova opsega i učinaka na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(51) Uredbe (EU) br. 648/2012, (EU) br. 575/2013 i (EU) 2017/1131 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Izmjene Uredbe (EU) br. 648/2012

Uredba (EU) br. 648/2012 mijenja se kako slijedi:

(1)članak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 3.

Unutargrupne transakcije

1.U odnosu na nefinancijsku drugu ugovornu stranu, unutargrupna transakcija znači ugovor o OTC izvedenicama sklopljen s drugom ugovornom stranom koja je dio iste grupe pod uvjetom da su obje druge ugovorne strane u cijelosti obuhvaćene istom konsolidacijom i da podliježu odgovarajućoj centraliziranoj ocjeni rizika te postupcima mjerenja i kontrole rizika i da druga ugovorna strana ima poslovni nastan u Uniji odnosno ako ima poslovni nastan u trećoj zemlji, da ta treća zemlja nije na popisu u skladu sa stavcima 4. i 5.

2.U odnosu na financijsku drugu ugovornu stranu, unutargrupna transakcija znači:

(a)ugovor o OTC izvedenicama sklopljen s drugom drugom ugovornom stranom koja je dio iste grupe, ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

(a)financijska druga ugovorna strana ima poslovni nastan u Uniji odnosno ako ima poslovni nastan u trećoj zemlji, ta treća zemlja nije na popisu u skladu sa stavcima 4. i 5.;

(b)druga druga ugovorna strana je financijska druga ugovorna strana, financijski holding, financijska institucija ili društvo za pomoćne usluge koji podliježu odgovarajućim bonitetnim zahtjevima;

(c)obje druge ugovorne strane u cijelosti su obuhvaćene istom konsolidacijom;

(d)obje druge ugovorne strane podliježu odgovarajućoj centraliziranoj ocjeni rizika te postupcima mjerenja i kontrole rizika;

(b)ugovor o OTC izvedenicama sklopljen s drugom drugom ugovornom stranom pri čemu su obje druge ugovorne strane dio istog institucionalnog programa zaštite iz članka 113. stavka 7. Uredbe (EU) br. 575/2013, ako je ispunjen uvjet iz točke (a) podtočke ii. ovog stavka;

(c)ugovor o OTC izvedenicama sklopljen između kreditnih institucija povezanih s istim središnjim tijelom ili između takve kreditne institucije i središnjeg tijela, kako je navedeno u članku 10. stavku 1. Uredbe (EU) br. 575/2013;

(d)ugovor o OTC izvedenicama sklopljen s nefinancijskom drugom ugovornom stranom koja je dio iste grupe, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)obje druge ugovorne strane ugovora o izvedenicama u cijelosti su obuhvaćene istom konsolidacijom i podliježu primjerenoj centraliziranoj ocjeni rizika te primjerenim postupcima mjerenja i kontrole rizika;

(b) nefinancijska druga ugovorna strana ima poslovni nastan u Uniji odnosno ako ima poslovni nastan u trećoj zemlji, ta treća zemlja nije na popisu u skladu sa stavcima 4. i 5.

3.Za potrebe ovog članka, smatra se da su druge ugovorne strane obuhvaćene istom konsolidacijom kada za obje vrijedi nešto od sljedećeg:

(a)    uključene su u konsolidaciju u skladu s Direktivom 2013/34/EU ili Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (MSFI) donesenima u skladu s Uredbom (EZ) br. 1606/2002 ili, u pogledu grupe čije matično društvo ima sjedište u trećoj zemlji, u skladu s općeprihvaćenim računovodstvenim načelima treće zemlje za koje je utvrđeno da su istovrijedni MSFI-jima u skladu s Uredbom (EZ) br. 1569/2007 ili računovodstvenim standardima treće zemlje čija je primjena dopuštena u skladu s člankom 4. te uredbe;

(b)    obuhvaćene su istim nadzorom na konsolidiranoj osnovi u skladu s Direktivom 2013/36/EU ili, u pogledu grupe čije matično društvo ima sjedište u trećoj zemlji, istim nadzorom na konsolidiranoj osnovi koji provodi nadležno tijelo treće zemlje koji se smatra istovjetnim onom koji se temelji na načelima iz članka 127. Direktive 2013/36/EU.

4.Za potrebe ovog članka, na transakcije s drugim ugovornim stranama s poslovnim nastanom u svakoj od sljedećih trećih zemalja ne primjenjuje se nijedno izuzeće za unutargrupne transakcije:

(a)    treća zemlja uvrštena na popis visokorizičnih trećih zemalja sa strateškim nedostacima u svojim mehanizmima sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma, u skladu s člankom 9. Direktive (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća*1;

(b)    treća zemlja navedena u Prilogu I. Zaključcima Vijeća o revidiranom EU-ovu popisu nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe*2 i njihovim naknadnim ažuriranjima koja se posebno odobravaju dvaput godišnje, obično u veljači i listopadu, i objavljuju u seriji C Službenog lista Europske unije.

5.    Ako je to primjereno s obzirom na pravne, nadzorne i izvršne aranžmane treće zemlje u pogledu rizika, uključujući kreditni rizik druge ugovorne strane i pravni rizik, Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 82. radi dopune ove Uredbe kako bi se utvrdile treće zemlje čiji subjekti ne mogu imati koristi od izuzeća za unutargrupne transakcije iako nisu uvrštene na popis u skladu sa stavkom 4.

___________________________________________________

*1    Direktiva (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ (SL L 141, 5.6.2015., str. 73.).

*2    Zaključci Vijeća o revidiranom EU-ovu popisu nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe i njihovim prilozima (SL C 413 I, 12.10.2021., str. 1.).”;

(2) u članku 4. stavku 1. dodaje se sljedeći podstavak:

„Obveza poravnanja svih ugovora o OTC izvedenicama ne primjenjuje se na ugovore sklopljene u situacijama iz prvog podstavka točke (a) podtočke iv. između financijske druge ugovorne strane koja ispunjava uvjete iz članka 4.a stavka 1. drugog podstavka ili nefinancijske druge ugovorne strane koja ispunjava uvjete iz članka 10. stavka 1. drugog podstavka, s jedne strane, i mirovinskog sustava s poslovnim nastanom u trećoj zemlji koji posluje na nacionalnoj osnovi, s druge strane, pod uvjetom da takav subjekt ili mirovinski sustav ima odobrenje, da je pod nadzorom i priznat u skladu s nacionalnim pravom i da je njegova primarna svrha isplata mirovina te da je izuzet od obveze poravnanja u skladu s nacionalnim pravom.”;

(3)u članku 4.a stavku 3. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Financijska druga ugovorna strana u izračun pozicija iz stavka 1. uključuje sve ugovore o OTC izvedenicama čije poravnanje ne obavlja središnja druga ugovorna koja ima odobrenje u skladu s člankom 14. ili je priznata u skladu s člankom 25. koje su sklopili ta financijska druga ugovorna strana ili drugi subjekti grupe kojoj pripada ta financijska druga ugovorna strana.”;

(4)umeću se sljedeći članci 7.a i 7.b:

„Članak 7.a

Aktivni račun

1.    Financijske ili nefinancijske druge ugovorne strane koje podliježu obvezi poravnanja u skladu s člancima 4.a i 10. i obavljaju poravnanje neke od kategorija ugovora o izvedenicama iz stavka 2. dužne su poravnati barem dio takvih ugovora na računima kod središnjih drugih ugovornih strana koje imaju odobrenje u skladu s člankom 14.

2.    Kategorije ugovora o izvedenicama koje podliježu obvezi iz stavka 1. obuhvaćaju sve od sljedećeg:

(a)    kamatne izvedenice iskazane u eurima ili poljskim zlotima;

(b)    ugovore o razmjeni na osnovi nastanka statusa neispunjavanja obveza iskazane u eurima;

(c)    kratkoročne kamatne izvedenice iskazane u eurima.

3.    Financijska ili nefinancijska druga ugovorna strana koja podliježe obvezi iz stavka 1. izračunava svoje aktivnosti u kategorijama ugovora o izvedenicama iz stavka 1. kod središnjih drugih ugovornih strana koje imaju odobrenje u skladu s člankom 14.

4.    Financijska ili nefinancijska druga ugovorna strana koja podliježe obvezi iz stavka 1. svake godine izvješćuje nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane ili središnjih drugih ugovornih strana s kojima posluje, o rezultatu izračuna iz stavka 2., čime potvrđuje svoju usklađenost s obvezom iz tog stavka. Nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane odmah te informacije prosljeđuje ESMA-i i zajedničkom mehanizmu za praćenje iz članka 23.c.

5.    ESMA u suradnji s EBA-om, EIOPA-om i ESRB-om i nakon savjetovanja s ESSB-om izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda u kojima se određuje:

(a)    udio aktivnosti u svakoj kategoriji ugovora o izvedenicama iz stavka 2.; taj se udio utvrđuje na razini koja dovodi do smanjenja poravnanja tih ugovora o izvedenicama posredstvom središnjih drugih ugovornih strana druge razine rizika koje nude usluge od znatne sistemske važnosti za financijsku stabilnost Unije odnosno jedne ili više njezinih država članica u skladu s člankom 25. stavkom 2.c i kojom se osigurava da poravnanje takvih ugovora o izvedenicama više nije od znatne sistemske važnosti;

(b)    metodologija za izračun iz članka 3.

ESMA taj nacrt regulatornih tehničkih standarda dostavlja Komisiji do … [Ured za publikacije: unijeti datum = 12 mjeseci nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe].

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

6.    Ako ESMA provede procjenu u skladu s člankom 25. stavkom 2.c i zaključi da određene usluge ili aktivnosti središnjih drugih ugovornih strana druge razine rizika imaju znatnu sistemsku važnost za Uniju odnosno jednu ili više njezinih država članica ili da usluge ili aktivnosti za koje je ESMA prethodno utvrdila da su od znatne sistemske važnosti za Uniju odnosno jednu ili više njezinih država članica to više nisu, Komisija je ovlaštena donijeti delegirani akt radi odgovarajuće izmjene stavka 2. u skladu s člankom 82.

Članak 7.b

Informacije o uslugama poravnanja

1.    Članovi i klijenti sustava poravnanja koji pružaju usluge poravnanja i posredstvom središnje druge ugovorne strane koja ima odobrenje u skladu s člankom 14. i središnje druge ugovorne strane priznate u skladu s člankom 25., dužni su svojeg klijenta koji dostavi ugovor za poravnanje obavijestiti o mogućnosti poravnanja takvog ugovora posredstvom središnje druge ugovorne strane koja ima odobrenje u skladu s člankom 14.

2.    Članovi i klijenti sustava poravnanja koji imaju poslovni nastan u Uniji ili su dio grupe koja u Uniji podliježe nadzoru na konsolidiranoj osnovi i koji poravnanje obavljaju posredstvom središnje druge ugovorne strane priznate u skladu s člankom 25. svake godine izvješćuju svoje nadležno tijelo o opsegu svojih aktivnosti poravnanja posredstvom te središnje druge ugovorne strane, navodeći sve sljedeće podatke:

(a)    vrstu poravnanih financijskih instrumenata ili nefinancijskih ugovora;

(b)    prosječne vrijednosti poravnane u godinu dana po valuti Unije i po vrsti imovine;

(c)    iznos naplaćene nadoknade;

(d)    doprinose u jamstveni fond;

(e)    najveću obvezu plaćanja.

To nadležno tijelo odmah te informacije prosljeđuje ESMA-i i zajedničkom mehanizmu za praćenje iz članka 23.c.

3.    ESMA u suradnji s EBA-om, EIOPA-om i ESRB-om te nakon savjetovanja s ESSB-om izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se pobliže određuje sadržaj informacija o kojima se izvješćuje i razina detaljnosti informacija koje se dostavljaju u skladu sa stavkom 2., uzimajući u obzir koje su informacije već dostupne ESMA-i prema postojećem okviru izvješćivanja.

ESMA taj nacrt regulatornih tehničkih standarda dostavlja Komisiji do … [Ured za publikacije: unijeti datum = 12 mjeseci nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe].

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

4.    ESMA izrađuje nacrt provedbenih tehničkih standarda u kojem se navodi format informacija koje treba dostaviti nadležnom tijelu iz stavka 2.

ESMA taj nacrt regulatornih tehničkih standarda dostavlja Komisiji do … [Ured za publikacije: unijeti datum = 12 mjeseci nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe].

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1095/2010.”;

(5)članak 9. mijenja se kako slijedi:

(a)    u stavku 1. treći i četvrti podstavak brišu se;

(b)    u stavku 1.a četvrti podstavak

točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a) taj subjekt iz treće zemlje smatrao bi se financijskom drugom ugovornom stranom da ima poslovni nastan u Uniji; i”

točka (b) briše se;

(6)u članku 10. stavci od 2.a do 5. zamjenjuju se sljedećim:

„2.a    Relevantna nadležna tijela nefinancijske druge ugovorne strane i drugih subjekata u grupi uspostavljaju postupke suradnje kako bi se osigurao učinkovit izračun pozicija te ocijenila i procijenila razina izloženosti u ugovorima o OTC izvedenicama na razini grupe.

3.    Nefinancijska druga ugovorna strana u izračun pozicija iz stavka 1. uključuje sve ugovore o OTC izvedenicama čije poravnanje ne obavlja središnja druga ugovorna strana koja ima odobrenje u skladu s člankom 14. ili je priznata u skladu s člankom 25., a koje je sklopila nefinancijska druga ugovorna strana i koji nisu objektivno mjerljivi kao ugovori kojima se smanjuju rizici koji se izravno odnose na komercijalne aktivnosti ili aktivnosti financiranja poslovanja nefinancijske druge ugovorne strane.

4.    ESMA izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda, nakon savjetovanja s ESRB-om i ostalim relevantnim tijelima, navodeći sljedeće:

(a)    kriterije za utvrđivanje ugovora o OTC izvedenicama koji objektivno mjerljivo smanjuju rizike koji se izravno odnose na komercijalnu aktivnost ili na aktivnost financiranja poslovanja iz stavka 3.;

(b)    vrijednosti pragova poravnanja, koji se utvrđuju na temelju sistemske važnosti otvorenih pozicija i budućih neto izloženosti po drugoj ugovornoj strani i po vrsti OTC izvedenica;

(c)    mehanizme koji pokreću preispitivanje vrijednosti pragova poravnanja nakon znatnih fluktuacija cijena u odnosnoj vrsti OTC izvedenica.

ESMA taj nacrt regulatornih tehničkih standarda dostavlja Komisiji do … [Ured za publikacije: unijeti datum = 12 mjeseci nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe].

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

ESMA u suradnji s ESRB-om preispituje pragove poravnanja iz prvog podstavka točke (b), posebno uzimajući u obzir međusobnu povezanost financijskih drugih ugovornih strana. To se preispitivanje provodi najmanje svake dvije godine, a prema potrebi i češće odnosno ako se tako nalaže mehanizmom uspostavljenim u skladu s prvim podstavkom točke (c), i pritom se izmjene pragova iz prvog podstavka točke (b) mogu predložiti u regulatornim tehničkim standardima donesenima na temelju ovog članka. Pri preispitivanju pragova poravnanja ESMA razmatra jesu li vrste OTC izvedenica za koje je utvrđen prag poravnanja i dalje relevantne ili bi trebalo uvesti nove.

Tom periodičnom preispitivanju prilaže se izvješće ESMA-e o toj temi.

5.    Svaka država članica imenuje odgovorno tijelo koje se treba pobrinuti da nefinancijske druge ugovorne strane ispunjavaju obveze iz ove Uredbe. To tijelo izvješćuje ESMA-u najmanje jednom godišnje, a češće ako se utvrdi izvanredna situacija u skladu s člankom 24., o aktivnostima OTC izvedenicama koje provode nefinancijske druge ugovorne strane za koje je odgovorno i grupa kojoj one pripadaju.

ESMA najmanje svake dvije godine podnosi izvješće Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji o aktivnostima nefinancijskih drugih ugovornih strana iz Unije OTC izvedenicama, u kojem navodi područja nedostatne konvergencije i neusklađene primjene ove Uredbe te potencijalne rizike za financijsku stabilnost Unije.”;

(7)članak 11. mijenja se kako slijedi:

(a)    u stavku 2. dodaje se sljedeći podstavak:

„Nefinancijska druga ugovorna strana na koju se prvi put primjenjuju obveze iz prvog podstavka uspostavlja potrebne mehanizme za ispunjavanje tih obveza u roku od četiri mjeseca od obavijesti iz članka 10. stavka 1. drugog podstavka točke (a). Nefinancijska druga ugovorna strana izuzima se od tih obveza za ugovore sklopljene tijekom četiri mjeseca nakon te obavijesti.”;

(b)    u stavku 3. dodaju se sljedeći podstavci:

„Nefinancijska druga ugovorna strana na koju se prvi put primjenjuju obveze iz prvog podstavka uspostavlja potrebne mehanizme za ispunjavanje tih obveza u roku od četiri mjeseca od obavijesti iz članka 10. stavka 1. drugog podstavka točke (a). Nefinancijska druga ugovorna strana izuzima se od tih obveza za ugovore sklopljene tijekom četiri mjeseca nakon te obavijesti.

EBA može izdati smjernice ili preporuke kojima se osigurava ujednačena primjena postupaka za upravljanje rizicima iz prvog podstavka, u skladu s postupkom utvrđenim u članku 16. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

EBA izrađuje nacrte tih smjernica ili preporuka u suradnji s europskim nadzornim tijelima.”;

(c)    u stavku 15. prvom podstavku briše se točka (aa);

(8)članak 13. briše se;

(9)članak 14. mijenja se kako slijedi:

(a)    stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.    Odobrenje iz stavka 1. izdaje se za aktivnosti poravnanja i u njemu se određuju usluge ili aktivnosti koje središnja druga ugovorna strana smije pružati ili obavljati, kao i vrste financijskih instrumenata koje su obuhvaćene tim odobrenjem.

Subjekt koji kao središnja druga ugovorna strana podnosi zahtjev za poravnanje financijskih instrumenata u svojem zahtjevu, uz vrstu financijskih instrumenata koje namjerava poravnavati, navodi vrste nefinancijskih instrumenata prikladnih za poravnanje koje namjerava obavljati.

Ako središnja druga ugovorna strana koja ima odobrenje u skladu s ovim člankom namjerava poravnavati vrste nefinancijskih instrumenata koje su prikladne za poravnanje, dužna je podnijeti zahtjev za proširenje odobrenja u skladu s člankom 15.”;

(b)    dodaju se sljedeći stavci 6. i 7.:

„6.    Kako bi se osigurala dosljedna primjena ovog članka, ESMA u bliskoj suradnji s ESSB-om izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se određuje popis potrebnih dokumenata koji se prilažu zahtjevu za izdavanje odobrenja na temelju stavka 1. te informacije koje takvi dokumenti moraju sadržavati da bi se dokazalo da središnja druga ugovorna strana ispunjava sve relevantne zahtjeve iz ove Uredbe.

ESMA taj nacrt regulatornih tehničkih standarda dostavlja Komisiji do … [Ured za publikacije: unijeti datum = 12 mjeseci nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe].

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

7.    ESMA izrađuje nacrt provedbenih tehničkih standarda kojima se određuje elektronički format zahtjeva koji se dostavlja u središnju bazu podataka radi odobrenja iz stavka 1.

ESMA taj nacrt regulatornih tehničkih standarda dostavlja Komisiji do … [Ured za publikacije: unijeti datum = 12 mjeseci nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe].

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1095/2010.”;

(10)članak 15. mijenja se kako slijedi:

(a)    stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.    Središnja druga ugovorna strana koja želi proširiti svoje poslovanje na dodatne usluge ili aktivnosti koje nisu obuhvaćene postojećim odobrenjem podnosi zahtjev za proširenje svojem nadležnom tijelu. Ponuda usluga ili aktivnosti poravnanja za koje središnja druga ugovorna strana još nije dobila odobrenje smatra se proširenjem tog odobrenja.

Odobrenje se proširuje u skladu s jednim od sljedećeg:

(a)postupkom iz članka 17.;

(b)postupkom utvrđenim u članku 17.a ako središnja druga ugovorna strana koja podnosi zahtjev to zatraži u skladu s člankom 17.a stavkom 3.”;

(b)    stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.    ESMA u bliskoj suradnji s ESSB-om izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se određuje popis potrebnih dokumenata koji se prilažu zahtjevu za proširenje odobrenja u skladu sa stavkom 1. te informacije koje takvi dokumenti moraju sadržavati da bi se dokazalo da središnja druga ugovorna strana ispunjava sve relevantne zahtjeve iz ove Uredbe.

ESMA taj nacrt regulatornih tehničkih standarda dostavlja Komisiji do … [Ured za publikacije: unijeti datum = 12 mjeseci nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe].

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.”;

(c)    dodaje se sljedeći stavak 4.:

„4.    ESMA izrađuje nacrt provedbenih tehničkih standarda kojima se određuje elektronički format zahtjeva koji se dostavlja u središnju bazu podataka radi proširenja odobrenja iz stavka 1.

ESMA taj nacrt regulatornih tehničkih standarda dostavlja Komisiji do … [Ured za publikacije: unijeti datum = 12 mjeseci nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe].

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1095/2010.”;

(11) članak 17. mijenja se kako slijedi:

(a)    naslov članka zamjenjuje se sljedećim:

„Postupak izdavanja odobrenja i odbijanja zahtjeva za izdavanje ili proširenje odobrenja”

(b)    stavci 1., 2. i 3. zamjenjuju se sljedećim:

„1.    Središnja druga ugovorna strana koja podnosi zahtjev za izdavanje odobrenja iz članka 14. stavka 1. ili zahtjev za proširenje njezina odobrenja iz članka 15. stavka 1. podnosi taj zahtjev u elektroničkom obliku putem središnje baze podataka iz stavka 7. Zahtjev se odmah prosljeđuje nadležnom tijelu središnje druge ugovorne strane, ESMA-i i kolegiju iz članka 18. stavka 1.

Nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane u roku od dva radna dana od primitka takvog zahtjeva potvrđuje njegov primitak i javlja središnjoj drugoj ugovornoj strani sadržava li dokumente propisane člankom 14. stavcima 6. i 7. odnosno člankom 15. stavcima 3. i 4. ako je središnja druga ugovorna strana podnijela zahtjev za proširenje svojeg odobrenja.

Ako utvrdi da nisu dostavljeni svi dokumenti propisani člankom 14. stavcima 6. i 7. odnosno člankom 15. stavcima 3. i 4., nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane odbija njezin zahtjev.

2.    Središnja druga ugovorna strana koja podnosi zahtjev dostavlja sve potrebne informacije kojima dokazuje da je u trenutku izdavanja odobrenja imala sve aranžmane potrebne za ispunjenje zahtjeva utvrđenih ovom Uredbom.

3.    U roku od 40 radnih dana od kraja razdoblja utvrđenog u stavku 1. drugom podstavku („razdoblje procjene rizika”) nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane, ESMA i kolegij provode procjene rizika usklađenosti središnje druge ugovorne strane s relevantnim zahtjevima iz ove Uredbe. Do kraja razdoblja procjene rizika:

(a)nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane dostavlja svoj nacrt odluke i izvješća ESMA-i i kolegiju;

(b)ESMA donosi mišljenje u skladu s člankom 24.a stavkom 7. i dostavlja ga nadležnom tijelu središnje druge ugovorne strane i kolegiju;

(c)kolegij donosi mišljenje na temelju članka 19. i dostavlja ga nadležnom tijelu središnje druge ugovorne strane i ESMA-i.

Za potrebe točke (b) ESMA može u svoje mišljenje uključiti sve uvjete ili preporuke koje smatra potrebnima za uklanjanje svih nedostataka u upravljanju rizicima središnje druge ugovorne strane, posebno u vezi s utvrđenim prekograničnim rizicima ili rizicima za financijsku stabilnost Unije.

Za potrebe točke (c) kolegij u svoje mišljenje može uključiti sve uvjete ili preporuke koje smatra potrebnima za uklanjanje svih nedostataka u upravljanju rizicima središnje druge ugovorne strane.”;

(d)    umeću se sljedeći stavci 3.a i 3.b:

„3.a    Tijekom razdoblja procjene rizika iz stavka 3. nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane, ESMA ili bilo koji član kolegija mogu izravno dostaviti pitanja središnjoj drugoj ugovornoj strani. Ako središnja druga ugovorna strana na ta pitanja ne odgovori u roku koji je odredilo tijelo koje podnosi zahtjev, nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane, ESMA ili kolegij mogu donijeti odluku bez odgovora središnje druge ugovorne strane ili mogu odlučiti produljiti razdoblje procjene za najviše 10 radnih dana ako smatraju da je određeno pitanje bitno za procjenu.

3.b    Nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane donosi odluku u roku od 10 radnih dana od primitka mišljenja ESMA-e i kolegija i dostavlja je ESMA-i i kolegiju.

Ako se ne slaže s mišljenjem ESMA-e ili kolegija, uključujući sve uvjete ili preporuke koje ono sadržava, nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane u svojoj odluci detaljno obrazlaže i objašnjava svako bitno odstupanje od tog mišljenja, uvjeta ili preporuka.

ESMA objavljuje činjenicu da se nadležno tijelo ne slaže ili se ne namjerava složiti s njezinim mišljenjem ili mišljenjem kolegija odnosno s uvjetima ili preporukama koje ono sadržava. ESMA može i od slučaja do slučaja odlučiti objaviti obrazloženje nadležnog tijela za neslaganje s mišljenjem ESMA-e ili kolegija odnosno s uvjetima ili preporukama koje ono sadržava.”;

(e)    stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.    Nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane, nakon pomnog razmatranja mišljenja ESMA-e i kolegija iz stavka 3. i sve uvjete ili preporuke koje ona sadržavaju, izdaje odobrenje iz članka 14. i članka 15. stavka 1. drugog podstavka točke (a) samo ako je u potpunosti uvjereno da središnja druga ugovorna strana koja podnosi zahtjev:

(a)ispunjava sve zahtjeve iz ove Uredbe, među ostalim, prema potrebi, za pružanje usluga poravnanja ili obavljanje aktivnosti poravnanja za nefinancijske instrumente; i

(b)prijavljena je kao sustav u skladu s Direktivom 98/26/EZ.

Središnjoj drugoj ugovornoj strani odobrenje se ne izdaje ako svi članovi kolegija, isključujući nadležna tijela države članice u kojoj ta središnja druga ugovorna strana ima poslovni nastan, sporazumno postignu zajedničko mišljenje u skladu s člankom 19. stavkom 1. da toj središnjoj drugoj ugovornoj strani ne treba izdati odobrenje. U tom se mišljenju navode potpuni i detaljni razlozi zbog kojih kolegij smatra da nisu ispunjeni zahtjevi iz ove Uredbe ili drugog propisa Unije.

Ako se ne postigne sporazumno zajedničko mišljenje iz drugog podstavka i ako dvotrećinska većina kolegija izrazi negativno mišljenje, svako nadležno tijelo može na temelju te dvotrećinske većine kolegija u roku od 30 kalendarskih dana od donošenja tog negativnog mišljenja uputiti predmet ESMA-i u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

U odluci o upućivanju u pisanom se obliku navode potpuni i detaljni razlozi zbog kojih relevantni članovi kolegija smatraju da nisu ispunjeni zahtjevi iz ove Uredbe ili drugog propisa Unije. U tom slučaju nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane odgađa svoju odluku o izdavanju odobrenja i čeka odluku o odobrenju koju ESMA može donijeti u skladu s člankom 19. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1095/2010. Nadležno tijelo donosi svoju odluku u skladu s odlukom ESMA-e. Predmet se ne upućuje ESMA-i nakon isteka razdoblja od 30 dana iz trećeg podstavka.

Ako svi članovi kolegija, isključujući tijela države članice u kojoj središnja druga ugovorna strana ima poslovni nastan, sporazumno postignu zajedničko mišljenje u skladu s člankom 19. stavkom 1. da središnjoj drugoj ugovornoj strani ne treba izdati odobrenje, nadležno tijelo te središnje druge ugovorne strane može uputiti taj predmet ESMA-i u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Nadležno tijelo države članice u kojoj središnja druga ugovorna strana ima poslovni nastan prenosi odluku ostalim uključenim nadležnim tijelima.”;

(f)    stavak 7. zamjenjuje se sljedećim:

„7.    ESMA vodi središnju bazu podataka putem koje se nadležnom tijelu središnje druge ugovorne strane, ESMA-i i članovima kolegija za tu središnju drugu ugovornu stranu („registrirani primatelji”) omogućuje pristup svim dokumentima registriranima u bazi podataka za tu središnju drugu ugovornu stranu. Središnja druga ugovorna strana zahtjev iz članka 14., članka 15. stavka 1. drugog podstavka točke (a) i članka 49. podnosi putem te baze podataka.

Registrirani primatelji odmah učitavaju sve dokumente koje prime od središnje druge ugovorne strane u vezi sa zahtjevom u skladu sa stavkom 1., a iz baze podataka dobivaju automatsku obavijest o izmjenama njezina sadržaja. Središnja baza podataka sadržava sve dokumente koje je dostavila središnja druga ugovorna strana koja podnosi zahtjev u skladu sa stavkom 1. i sve druge dokumente koji su nadležnom tijelu središnje druge ugovorne strane, ESMA-i i kolegiju relevantni za procjenu.

Članovi Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane imaju pristup središnjoj bazi podataka i radi obavljanja svojih zadaća u skladu s člankom 24.a stavkom 7. Predsjednik Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane može članovima tog nadzornog odbora ograničiti pristup nekim dokumentima iz članka 24.a točke (c) i točke (d) podtočke ii. ako je to opravdano zbog zaštite povjerljivosti.”;

(12)umeću se sljedeći članci 17.a i 17.b:

„Članak 17.a

Postupak odobravanja zahtjeva za proširenje aktivnosti ili usluga bez prigovora

1.    Postupak bez prigovora primjenjuje se na neznačajne promjene postojećeg odobrenja središnje druge ugovorne strane u nekom od sljedećih slučajeva ako predložena dodatna usluga ili aktivnost poravnanja:

(a)    ispunjava sve sljedeće uvjete:

i.    središnja druga ugovorna strana namjerava poravnavati jedan ili više financijskih instrumenata iste vrste za čije je poravnanje dobila odobrenje u skladu s člancima 14. ili 15.;

ii.    financijskim instrumentima iz podtočke i. trguje se na mjestu trgovanja kojem središnja druga ugovorna strana već pruža usluge ili obavlja aktivnosti poravnanja; i

iii.    predložena dodatna usluga ili aktivnost poravnanja ne uključuje plaćanje u novoj valuti;

(b)    dodaje novu valutu Unije u vrstu financijskih instrumenata koja je već obuhvaćena odobrenjem središnje druge ugovorne strane; ili

(c)    dodaje jedan ili više dodatnih rokova dospijeća vrsti financijskih instrumenata koja je već obuhvaćena odobrenjem središnje druge ugovorne strane, pod uvjetom da raspon dospijeća nije znatno dulji.

2.    Nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane može, nakon razmatranja doprinosa zajedničkog nadzornog tima osnovanog za tu središnju drugu ugovornu stranu u skladu s člankom 23.b, odlučiti primijeniti postupak bez prigovora iz ovog članka ako središnja druga ugovorna strana to zatraži i ako predložena dodatna usluga ili aktivnost poravnanja ne ispunjava bilo koji od sljedećih uvjeta:

(a)dovodi do toga da središnja druga ugovorna strana mora znatno prilagoditi svoju operativnu strukturu u bilo kojem trenutku ciklusa ugovora;

(b)uključuje ponudu ugovora koje nije moguće likvidirati na isti način, primjerice izravnom ponudom ili dražbom, ili zajedno s ugovorima koje je središnja druga ugovorna strana već poravnala;

(c)dovodi do toga da središnja druga ugovorna strana mora uzeti u obzir bitne nove specifikacije ugovora, kao što su znatna proširenja raspona rokova dospijeća ili novi načini izvršenja opcija unutar kategorije ugovora;

(d)dovodi do uvođenja znatnih novih rizika povezanih s raznim obilježjima referentne imovine;

(e)uključuje ponudu novog mehanizma ili usluge namire ili provedbe koji uključuje uspostavljanje veza s drugim sustavom za namiru vrijednosnih papira, CSD-om ili platnim sustavom s kojima središnja druga ugovorna strana prethodno nije poslovala.

3.    Središnja druga ugovorna strana koja podnese zahtjev za proširenje u kojem traži primjenu postupka bez prigovora dužna je dokazati zašto predloženo proširenje njezina poslovanja na dodatne usluge ili aktivnosti poravnanja ispunjava uvjete iz stavaka 1. ili 2. koje treba procijeniti u postupku bez prigovora. Središnja druga ugovorna strana podnosi svoj zahtjev u elektroničkom obliku putem središnje baze podataka iz članka 17. stavka 7. i navodi sve potrebne informacije kako bi dokazala da je u trenutku izdavanja odobrenja uspostavila sve potrebne mehanizme za ispunjavanje relevantnih zahtjeva iz ove Uredbe.

Središnja druga ugovorna strana koja podnosi zahtjev za proširenje odobrenja i traži da se primijeni postupak bez prigovora, a predložene dodatne usluge ili aktivnosti poravnanja obuhvaćene su područjem primjene stavka 1., može početi obavljati poravnanje takvih dodatnih financijskih ili nefinancijskih instrumenata prikladnih za poravnanje prije odluke nadležnog tijela središnje druge ugovorne strane u skladu sa stavkom 4.

4.    U roku od 10 radnih dana od primitka zahtjeva u skladu sa stavkom 2. nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane, nakon što razmotri informacije od zajedničkog nadzornog tima osnovanog za tu središnju drugu ugovornu stranu u skladu s člankom 23.b, odlučuje hoće li se zahtjev rješavati u postupku bez prigovora iz ovog članka ili postupak iz članka 17. ako je nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane utvrdilo znatne rizike zbog predloženog proširenja poslovanja središnje druge ugovorne strane na dodatne usluge ili aktivnosti poravnanja. Nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane o svojoj odluci obavješćuje središnju drugu ugovornu stranu. Ako nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane odluči primijeniti postupak iz članka 17., središnja druga ugovorna strana u roku od pet radnih dana od primitka takve obavijesti prestaje pružati takvu uslugu ili aktivnost poravnanja.

5.    Ako nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane, nakon razmatranja informacija od zajedničkog nadzornog tima osnovanog za tu središnju drugu ugovornu stranu u skladu s člankom 23.b, ne istakne prigovor na predložene dodatne usluge ili aktivnosti središnje druge ugovorne strane u roku od 10 radnih dana od primitka zahtjeva ako se primjenjuje stavak 1. ili od primitka obavijesti iz stavka 4. ako se primjenjuje taj stavak i potvrdi da se primjenjuje postupak bez prigovora iz ovog članka, smatra se da je odobrenje izdano.

6.    Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 82. radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem izmjena popisa promjena koje se ne smatraju značajnima iz stavka 1. ako takva izmjena ne bi dovela do povećanja rizika za središnju drugu ugovornu stranu.

Članak 17.b

Postupak za traženje mišljenja ESMA-e i kolegija

1.    Nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane putem središnje baze podataka iz članka 17. stavka 7. u elektroničkom obliku podnosi zahtjev za mišljenje:

(a)ESMA-e u skladu s člankom 23.a stavkom 2. ako nadležno tijelo namjerava donijeti odluku u vezi s člancima 7., 8., 20., 21., 29., 30., 31., 32., 33., 35., 36., 41. i 54.;

(b)kolegija u skladu s člankom 18. ako nadležno tijelo namjerava donijeti odluku u vezi s člancima 20., 21., 30., 31., 32., 35., 41., 49., 51. i 54.

Taj se zahtjev za mišljenje odmah dostavlja registriranim primateljima.

2.    Ako relevantnim člankom nije određeno drukčije, ESMA i kolegij u roku od 30 radnih dana od primitka zahtjeva iz stavka 1. („razdoblje procjene”) procjenjuju usklađenost središnje druge ugovorne strane s odgovarajućim zahtjevima. Do kraja razdoblja procjene:

(a)    nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane dostavlja svoj nacrt odluke i izvješća ESMA-i i kolegiju;

(b)    ESMA donosi mišljenje u skladu s člankom 24.a stavkom 7. prvim podstavkom točkom (bc) i dostavlja ga nadležnom tijelu središnje druge ugovorne strane i kolegiju. ESMA može u svoje mišljenje uključiti sve uvjete ili preporuke koje smatra potrebnima za uklanjanje nedostataka u upravljanju rizicima središnje druge ugovorne strane, posebno u vezi s utvrđenim prekograničnim rizicima ili rizicima za financijsku stabilnost Unije;

(c) kolegij donosi mišljenje na temelju članka 19. i dostavlja ga ESMA-i i nadležnom tijelu središnje druge ugovorne strane. Mišljenje kolegija može uključivati uvjete ili preporuke koje kolegij smatra potrebnima za uklanjanje nedostataka u upravljanju rizicima središnje druge ugovorne strane.

3.    Nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane u roku od 10 radnih dana od primitka mišljenja ESMA-e i, prema potrebi, mišljenja kolegija, nakon pomnog razmatranja njihovih mišljenja, uključujući uvjete ili preporuke koje ona sadržavaju, donosi svoju odluku i dostavlja je ESMA-i i kolegiju.

Ako se ne slaže s mišljenjem ESMA-e ili kolegija, uključujući sve uvjete ili preporuke koje ono sadržava, nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane u svojoj odluci detaljno obrazlaže i objašnjava svako bitno odstupanje od tog mišljenja, uvjeta ili preporuka.

ESMA objavljuje činjenicu da se nadležno tijelo ne slaže ili se ne namjerava složiti s njezinim mišljenjem ili mišljenjem kolegija odnosno s uvjetima ili preporukama koje ono sadržava. ESMA može i od slučaja do slučaja odlučiti objaviti obrazloženje nadležnog tijela za neslaganje s mišljenjem ESMA-e ili kolegija odnosno s uvjetima ili preporukama koje ono sadržava.”;

(13)članak 18. mijenja se kako slijedi:

(a)    stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. U roku od 30 kalendarskih dana od podnošenja potpunog zahtjeva u skladu s člankom 17. nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane osniva kolegij kako bi se olakšalo obavljanje zadaća iz članaka 15., 17., 20., 21., 30., 31., 32., 35., 41., 49., 51. i 54.”;

(b)    u stavku 2. točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a)    predsjednika ili nekog od neovisnih članova Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane iz članka 24.a stavka 2. točaka (a) i (b), koji upravlja i predsjeda kolegijem;”;

(14)članak 19. mijenja se kako slijedi:

(a)    stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.    Ako je na temelju ove Uredbe obvezan dati mišljenje, kolegij donosi zajedničko mišljenje u kojem utvrđuje ispunjava li središnja druga ugovorna strana sve zahtjeve iz ove Uredbe.

Ne dovodeći u pitanje članak 17. stavak 4. treći podstavak i ako ne postigne zajedničko mišljenje u skladu s prvim podstavkom, kolegij u istom roku donosi većinsko mišljenje.”;

(b)    u stavku 3. četvrti podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Članovi kolegija iz članka 18. stavka 2. točaka (ca) i (i) nemaju pravo glasa o mišljenjima kolegija.”;

(c)    stavak 4. briše se;

(15)u članku 20. stavci od 3. do 7. zamjenjuju se sljedećim:

„3.    Nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane savjetuje se s ESMA-om i članovima kolegija, u skladu sa stavkom 6., o tome treba li središnjoj drugoj ugovornoj strani oduzeti odobrenje, osim ako je potrebna hitna odluka.

4.    ESMA ili svaki član kolegija može u bilo kojem trenutku tražiti da nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane ispita ispunjava li još središnja druga ugovorna strana uvjete pod kojima joj je izdano odobrenje.

5.    Nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane može to oduzimanje ograničiti na određenu uslugu, aktivnost ili vrstu financijskih ili nefinancijskih instrumenata.

6.    Prije nego što donese odluku o oduzimanju odobrenja za određenu uslugu, aktivnost ili vrstu financijskih ili nefinancijskih instrumenata, nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane traži mišljenje ESMA-e i kolegija u skladu s člankom 17.b.

7.    Ako nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane donese odluku o oduzimanju odobrenja u cijelosti ili za određenu uslugu, aktivnost ili vrstu financijskih ili nefinancijskih instrumenata, ta odluka proizvodi učinke u cijeloj Uniji.”;

(16)članak 21. mijenja se kako slijedi:

(a)    stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.    Nadležna tijela iz članka 22. poduzimaju sve od sljedećeg:

(a)    preispituju aranžmane, strategije, procese i mehanizme koje su središnje druge ugovorne strane uvele radi usklađivanja s ovom Uredbom;

(b)    preispituju usluge koje je središnja druga ugovorna strana počela pružati ili aktivnosti koje je počela obavljati nakon postupaka bez prigovora u skladu s člankom 17.a ili člankom 49.;

(c)    ocjenjuju rizike, uključujući financijske i operativne rizike, kojima središnje druge ugovorne strane jesu ili bi mogle biti izložene.”;

(b)    stavci 3. i 4. zamjenjuju se sljedećim:

„3.    Nakon što razmotre informacije od zajedničkog nadzornog tima osnovanog za tu središnju drugu ugovornu stranu u skladu s člankom 23.b, nadležna tijela utvrđuju učestalost i dubinu preispitivanja i ocjene iz stavka 1. ovog članka, posebno uzimajući u obzir veličinu, sistemsku važnost, prirodu, opseg, složenost aktivnosti i međusobnu povezanost s drugim infrastrukturama financijskog tržišta predmetnih središnjih drugih ugovornih strana te prioritete nadzora koje je utvrdila ESMA u skladu s člankom 24.a stavkom 7. prvim podstavkom točkom (ba). Nadležna tijela ažuriraju preispitivanje i ocjenu najmanje jednom godišnje.

Središnje druge ugovorne strane podliježu izravnim nadzorima. Nadležna tijela dužna su pozvati članove zajedničkog nadzornog tima osnovanog za tu središnju drugu ugovornu stranu u skladu s člankom 23.b da sudjeluju u izravnim nadzorima.

Nadležno tijelo članovima zajedničkog nadzornog tima osnovanog za tu središnju drugu ugovornu stranu u skladu s člankom 23.b prosljeđuje sve informacije primljene od središnjih drugih ugovornih strana tijekom izravnih nadzora ili u vezi s njima.

4     Nadležna tijela redovito, a najmanje jednom godišnje, podnose kolegiju izvješće o rezultatima preispitivanja i ocjene iz stavka 1., među ostalim o tome je li nadležno tijelo poduzelo kakve korektivne mjere ili izreklo kazne. Nadležna tijela dostavljaju ESMA-i izvješće za kalendarsku godinu do 30. ožujka sljedeće kalendarske godine. Mišljenje o tom izvješću donose kolegij skladu s člankom 19. i ESMA u skladu s člankom 24.a stavkom 7. prvim podstavkom točkom (bc), i izdaju ga u skladu s postupkom iz članka 17.b.”;

(17)članak 23.a mijenja se kako slijedi:

(a)    stavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim:

„1.    ESMA ima ulogu koordinatora nadležnih tijela i kolegija s ciljem:

(a)    izgradnje zajedničke nadzorne kulture i usklađenih nadzornih praksi;

(b)    primjene jedinstvenih postupaka i usklađenih pristupa;

(c)    povećanja usklađenosti rezultata nadzora, osobito u područjima nadzora koja imaju prekograničnu dimenziju ili mogući prekogranični učinak;

(d)    bolje koordinacije u kriznim situacijama u skladu s člankom 24.;

(e)    procjene rizika pri davanju mišljenja nadležnim tijelima u skladu sa stavkom 2. o usklađenosti središnjih drugih ugovornih strana sa zahtjevima iz ove Uredbe, posebno u vezi s utvrđenim prekograničnim rizicima ili rizicima za financijsku stabilnost Unije, i davanju preporuka središnjoj drugoj ugovornoj strani o načinima ublažavanja tih rizika.

2.    Nadležna tijela nacrt svojih odluka dostavljaju ESMA-i radi njezina očitovanja prije donošenja akta ili mjere u skladu s člancima 7., 8. i 14., člankom 15. stavkom 1. drugim podstavkom točkom (a), člancima 20. i 21., člancima od 29. do 33. te člancima 35., 36., 41. i 54.

Nadležna tijela mogu nacrt odluka dostaviti ESMA-i radi njezina očitovanja i prije donošenja svakog drugog akta ili druge mjere u skladu sa svojim dužnostima iz članka 22. stavka 1.”;

(b)    stavci 3. i 4. brišu se;

(18)umeću se sljedeći članci 23.b i 23.c:

„Članak 23.b

Zajednički nadzorni timovi

1.    Osniva se zajednički nadzorni tim za nadzor svake središnje druge ugovorne strane koja ima odobrenje u skladu s člankom 14. Svaki zajednički nadzorni tim sastoji se od članova osoblja nadležnog tijela središnje druge ugovorne strane, ESMA-e i članova kolegija iz članka 18. točaka (c), (g) i (h). I ostali članovi kolegija mogu zatražiti sudjelovanje u zajedničkom nadzornom timu. Rad zajedničkih nadzornih timova koordinira imenovani član osoblja nadležnog tijela.

2.    Zadaće zajedničkog nadzornog tima među ostalim uključuju sljedeće:

(a)    informiranje nadležnih tijela, ESMA-e i kolegija u skladu s člankom 17.a stavcima 2., 4. i 5. te člankom 21. stavkom 3.;

(b)    sudjelovanje u izravnom nadzoru u skladu s člankom 21. stavkom 3.;

(c)    povezivanje s nadležnim tijelima i članovima kolegija, ovisno o slučaju;

(d)    pružanje pomoći nadležnom tijelu središnje druge ugovorne strane na njegov zahtjev u procjeni usklađenosti središnje druge ugovorne strane sa zahtjevima iz ove Uredbe.

3.    Nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane zaduženo je za osnivanje zajedničkih nadzornih timova.

4.    ESMA i tijela koja sudjeluju u zajedničkim nadzornim timovima međusobno se savjetuju i dogovaraju o korištenju resursa za zajedničke nadzorne timove.

Članak 23.c

Zajednički mehanizam za praćenje

1.    ESMA uspostavlja zajednički mehanizam za praćenje radi izvršavanja zadaća iz stavka 2.

Zajednički mehanizam za praćenje sastoji se od:

(a)    predstavnika ESMA-e;

(b)    predstavnika EBA-e i EIOPA-e;

(c)    predstavnika Komisije, ESRB-a, ESB-a i ESB-a u dijelu zadaća koje se odnose na bonitetni nadzor kreditnih institucija u okviru jedinstvenog nadzornog mehanizma koje su mu dodijeljene u skladu s Uredbom Vijeća (EU) br. 1024/2013.

ESMA upravlja i predsjeda sastancima zajedničkog mehanizma za praćenje. Predsjednik zajedničkog mehanizma za praćenje, na zahtjev njegovih drugih članova ili na vlastitu inicijativu, može pozvati druga tijela da sudjeluju na sastancima kada je to relevantno za teme o kojima će se raspravljati.

2.    Zajednički mehanizam za praćenje:

(a)    prati provedbu zahtjeva iz članaka 7.a i 7.b, uključujući sljedeće:

i.    ukupne izloženosti i smanjenje izloženosti prema uslugama poravnanja od znatne sistemske važnosti utvrđenima u skladu s člankom 25. stavkom 2.c;

ii.    promjene u poravnanju posredstvom središnjih drugih ugovornih strana koje imaju odobrenje u skladu s člankom 14. i pristupu poravnanju koje obavljaju klijenti tih središnjih drugih ugovornih strana, uključujući naknade koje te središnje druge ugovorne strane naplaćuju za otvaranje računa u skladu s člankom 7.a i sve naknade koje članovi sustava poravnanja naplaćuju svojim klijentima za otvaranje računa i obavljanje poravnanja u skladu s člankom 7.a;

iii.    druge bitne promjene u praksama poravnanja koje utječu na razinu poravnanja posredstvom središnjih drugih ugovornih strana koje imaju odobrenje skladu s člankom 14.;

(b)    prati odnose s klijentima u poravnanju, uključujući prenosivost te međuovisnost i interakciju članova i klijenata sustava poravnanja s drugim infrastrukturama financijskog tržišta;

(c)    pridonosi razvoju procjena otpornosti središnjih drugih ugovornih strana na razini Unije ponajprije na likvidnosne rizike središnjih drugih ugovornih strana, članova sustava poravnanja i klijenata;

(d)    utvrđuje koncentracijske rizike, posebno u poravnanju za klijente, zbog integracije financijskih tržišta Unije, među ostalim ako nekoliko središnjih drugih ugovornih strana, članova sustava poravnanja ili klijenata posluje s istim pružateljima usluga;

(e)    prati učinkovitost mjera kojima je cilj povećanje privlačnosti središnjih drugih ugovornih strana iz Unije, poticanje poravnanja posredstvom središnjih drugih ugovornih strana iz Unije i poboljšanje praćenja prekograničnih rizika.

Tijela koja sudjeluju u zajedničkom mehanizmu za praćenje i nacionalna nadležna tijela surađuju i razmjenjuju informacije potrebne za provedbu aktivnosti praćenja iz prvog podstavka.

Ako zatražene informacije nisu dostupne, uključujući informacije iz članka 7.a stavka 4., ESMA može običnim zahtjevom zatražiti od središnjih drugih ugovornih strana koje imaju odobrenje, njihovih članova sustava poravnanja i njihovih klijenata da dostave potrebne informacije koje ESMA-i i drugim tijelima koja sudjeluju u zajedničkom mehanizmu za praćenje omogućuju provedbu procjene iz prvog podstavka.

3.    ESMA u suradnji s drugim tijelima koja sudjeluju u zajedničkom mehanizmu za praćenje podnosi godišnje izvješće Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji o rezultatima njegovih aktivnosti u skladu sa stavkom 2.

4.    ESMA djeluje u skladu s člankom 17. Uredbe (EU) br. 1095/2010 ako na temelju informacija primljenih u okviru zajedničkog mehanizma za praćenje i nakon njegovih rasprava:

(a)    smatra da nadležna tijela ne uspijevaju osigurati usklađenost članova i klijenata sustava poravnanja sa zahtjevom iz članka 7.a;

(b)    utvrdi rizik za financijsku stabilnost Unije zbog navodnog kršenja ili neprimjene prava Unije.

Prije postupanja u skladu s prvim podstavkom, ESMA može izdati smjernice ili preporuke u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

5.    Ako na temelju informacija primljenih u okviru zajedničkog mehanizma za praćenje i nakon njegovih rasprava smatra da se ispunjavanjem zahtjeva iz članka 7.a ne osigurava učinkovito smanjenje prekomjerne izloženosti članova i klijenata sustava poravnanja iz Unije prema središnjim drugim ugovornim stranama druge razine rizika, ESMA je dužna preispitati regulatorne tehničke standarde iz članka 7.a stavka 5. i pritom, prema potrebi, utvrditi odgovarajuće razdoblje za prilagodbu koje ne smije biti dulje od 12 mjeseci.”;

(19)članak 24. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 24.

Krizne situacije

1.    Nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane ili bilo koje drugo relevantno tijelo bez nepotrebne odgode obavješćuje ESMA-u, kolegij, relevantne članove ESSB-a, Komisiju i druga relevantna tijela o svakoj kriznoj situaciji koja se odnosi na središnju drugu ugovornu stranu, uključujući sljedeće:

(a)    situacije ili događaje koji utječu ili će vjerojatno utjecati na bonitetnu ili financijsku stabilnost ili otpornost središnjih drugih ugovornih strana koje imaju odobrenje u skladu s člankom 14., njihovih članova sustava poravnanja ili klijenata;

(b) ako središnja druga ugovorna strana namjerava aktivirati svoj plan oporavka u skladu s člankom 9. Uredbe (EU) 2021/23, nadležno tijelo poduzelo je mjeru rane intervencije u skladu s člankom 18. te uredbe ili je zatražilo smjenu svih ili nekih članova višeg rukovodstva ili odbora središnje druge ugovorne strane u skladu s člankom 19. te uredbe;

(c) ako na financijskim tržištima postoje kretanja koja mogu imati nepovoljan učinak na likvidnost tržišta, prijenos monetarne politike, neometano funkcioniranje platnih sustava ili stabilnost financijskog sustava u svim državama članicama u kojima središnja druga ugovorna strana ili jedan od njezinih članova sustava poravnanja imaju poslovni nastan.

2.    ESMA koordinira nadležna tijela, sanacijsko tijelo imenovano u skladu s člankom 3. stavkom 1. Uredbe (EU) 2021/23 i kolegije radi zajedničkog odgovora na krizne situacije koje se odnose na središnju drugu ugovornu stranu.

3.    U kriznim situacijama, osim ako je sanacijsko tijelo poduzelo mjeru sanacije u odnosu na središnju drugu ugovornu stranu u skladu s člankom 21. Uredbe (EU) 2021/23 i radi koordinacije odgovora nadležnih tijela, sastanak Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane:

(a)    može sazvati predsjednik Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane;

(b)    saziva predsjednik Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane na zahtjev dvaju članova Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane.

4.    Na sastanak iz stavka 3., prema potrebi, može biti pozvano svako od sljedećih tijela, ovisno o pitanjima o kojima će se na sastanku raspravljati:

(a)    relevantne središnje banke izdanja;

(b)    nadležna tijela odgovorna za nadzor članova sustava poravnanja, uključujući, prema potrebi, ESB u dijelu zadaća koje se odnose na bonitetni nadzor kreditnih institucija u okviru jedinstvenog nadzornog mehanizma koje su mu dodijeljene u skladu Uredbom Vijeća (EU) br. 1024/2013;

(c)    relevantna nadležna tijela za nadzor mjesta trgovanja;

(d)    relevantna nadležna tijela za nadzor klijenata ako su poznati;

(e)    relevantna sanacijska tijela imenovana u skladu s člankom 3. stavkom 1. Uredbe (EU) 2021/23.

Ako se sastanak Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane održava u skladu s prvim podstavkom, predsjednik o tome obavješćuje EBA-u, EIOPA-u, ESRB i Komisiju, koji se na njihov zahtjev pozivaju da sudjeluju na tom.

5.    ESMA može običnim zahtjevom od središnjih drugih ugovornih strana koje imaju odobrenje, njihovih članova sustava poravnanja i klijenata, povezanih infrastruktura financijskog tržišta i povezanih trećih strana kojima su te središnje druge ugovorne strane izdvojile poslovne funkcije ili aktivnosti zatražiti da dostave sve informacije koje su ESMA-i potrebne za obavljanje funkcije koordinacije u skladu s ovim člankom.

6.    ESMA može, na prijedlog Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane, izdati hitne preporuke u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1095/2010 upućene jednom ili više nadležnih tijela u kojima im preporučuje donošenje privremenih ili trajnih nadzornih odluka u skladu sa zahtjevima iz članka 16. i glava IV. i V. kako bi se izbjegli ili ublažili znatni negativni učinci na financijsku stabilnost Unije. ESMA može izdati hitne preporuke samo ako je pogođeno više središnjih drugih ugovornih strana koje imaju odobrenje ili ako događaji na razini Unije destabiliziraju prekogranična tržišta na kojima se obavlja poravnanje.”;

(20)članak 24.a mijenja se kako slijedi:

(a)    u stavku 2. točki (d) podtočka ii. zamjenjuje se sljedećim:

„ii.    ako se Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane sastaje u vezi sa središnjim drugim ugovornim stranama koje imaju odobrenje u skladu s člankom 14., u kontekstu rasprava koje se odnose na stavak 7. ovog članka, središnje banke koje izdaju valute Unije u kojima su financijski instrumenti čije poravnanje obavljaju središnje druge ugovorne strane koje imaju odobrenje koje su zatražile članstvo u Nadzornom odboru za središnje druge ugovorne strane, koje nemaju pravo glasa.”;

(b)    stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.    Predsjednik može na sastanke Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane, ako je to primjereno i potrebno, kao promatrače pozvati članove kolegija iz članka 18., predstavnike relevantnih tijela klijenata ako su poznati i predstavnike relevantnih institucija i tijela Unije.”;

(c)    stavak 7. mijenja se kako slijedi:

i.    uvodni tekst zamjenjuje se sljedećim:

„U odnosu na središnje druge ugovorne strane koje imaju odobrenje ili podnose zahtjev za odobrenje u skladu s člankom 14., Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane za potrebe članka 23.a stavka 2. priprema odluke i obavlja zadaće povjerene ESMA-i u sljedećim točkama:

ii.    umeću se sljedeće točke (ba), (bb) i (bc):

„(ba)    najmanje jednom godišnje raspravlja o prioritetima nadzora središnjih drugih ugovornih strana koje imaju odobrenje u skladu s člankom 14. i utvrđuje ih radi pripreme strateških prioriteta nadzora Unije koji provodi ESMA u skladu s člankom 29.a Uredbe (EU) br. 1095/2010;

(bb)    razmatra, u suradnji s EBA-om, EIOPA-om i ESB-om pri obavljanju njegovih zadaća u okviru jedinstvenog nadzornog mehanizma na temelju Uredbe (EU) br. 1024/2013, sve prekogranične rizike koji proizlaze iz aktivnosti središnjih drugih ugovornih strana, među ostalim zbog međusobne povezanosti, međusobnih veza i koncentracijskih rizika središnjih drugih ugovornih strana zbog takvih prekograničnih veza;

(bc)    priprema nacrt mišljenja koja donosi Odbor supervizora u skladu s člancima 17. i 17.b i nacrt odluka o potvrdi u skladu s člankom 49.;”;

iii.    dodaje se sljedeći podstavak:

„ESMA jednom godišnje izvješćuje Komisiju o prekograničnim rizicima koji proizlaze iz aktivnosti središnjih drugih ugovornih strana iz točke (bb) prvog podstavka.”;

(21)članak 25. mijenja se kako slijedi:

(a)    u stavku 4. treći podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Odluka o priznavanju temelji se na uvjetima utvrđenima u stavku 2. za središnje druge ugovorne strane prve razine rizika i u stavku 2. točkama od (a) do (d) te stavku 2.b za središnje druge ugovorne strane druge razine rizika. U roku od 180 radnih dana od utvrđivanja potpunosti zahtjeva u skladu s drugim podstavkom, ESMA, uz detaljno obrazloženje, u pisanom obliku obavješćuje središnju drugu ugovornu stranu koja podnosi zahtjev je li priznavanje odobreno ili odbijeno.”;

(b)    u stavku 5. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Ako se preispitivanje provodi u skladu s prvim podstavkom točkom (a), odvija se u skladu sa stavcima od 2. do 4. Ako se preispitivanje provodi u skladu s prvim podstavkom točkom (b), odvija se i u skladu sa stavcima od 2. do 4., ali središnja druga ugovorna strana iz stavka 1. nije obvezna podnijeti novi zahtjev, već ESMA-i dostavlja sve informacije potrebne za preispitivanje njezina priznavanja.”;

(c)    u stavku 6. dodaje se sljedeći podstavak:

„Ako je to u interesu Unije i uzimajući u obzir potencijalne rizike za financijsku stabilnost Unije zbog očekivanog poslovanja članova sustava poravnanja i mjesta trgovanja s poslovnim nastanom u Uniji sa središnjim drugim ugovornim stranama s poslovnim nastanom u trećoj zemlji, Komisija može donijeti provedbeni akt iz prvog podstavka neovisno o tome jesu li ispunjeni uvjeti iz točke (c) tog podstavka.”;

(d)    stavak 7. zamjenjuje se sljedećim:

„7.    ESMA uspostavlja djelotvorne dogovore o suradnji s relevantnim nadležnim tijelima trećih zemalja čiji su pravni i nadzorni okviri priznati kao istovrijedni ovoj Uredbi u skladu sa stavkom 6.”;

(e)    dodaju se sljedeći stavci 7.a, 7.b i 7.c:

„7.a    Ako ESMA još nije odredila razinu rizika središnje druge ugovorne strane ili ako je utvrdila da su sve ili neke središnje druge ugovorne strane u relevantnoj trećoj zemlji središnje druge ugovorne strane prve razine rizika, u dogovorima o suradnji iz stavka 7. vodi se računa o riziku koji predstavljaju usluge poravnanja koje pružaju te središnje druge ugovorne strane i određuju se:

(a)    mehanizam za godišnju razmjenu informacija između ESMA-e, središnjih banaka izdanja iz stavka 3. točke (f) i nadležnih tijela predmetnih trećih zemalja kako bi ESMA mogla:

i.    osigurati da središnja druga ugovorna strana ispunjava uvjete za priznavanje iz stavka 2.;

ii.    prepoznati svaki potencijalno bitan utjecaj na tržišnu likvidnost ili financijsku stabilnost Unije odnosno jedne ili više njezinih država članica; i

iii.    pratiti aktivnosti poravnanja posredstvom jedne ili više središnjih drugih ugovornih strana s poslovnim nastanom u toj trećoj zemlji koje obavljaju članovi sustava poravnanja s poslovnim nastanom u Uniji ili su dio grupe koja u Uniji podliježe nadzoru na konsolidiranoj osnovi;

(b)    iznimno, mehanizam za tromjesečnu razmjenu informacija kojim se traže detaljne informacije koje obuhvaćaju aspekte iz stavka 2.a, a posebno informacije o bitnim promjenama modela i parametara rizika, proširenju aktivnosti i usluga središnje druge ugovorne strane i promjenama u strukturi računa klijenata, kako bi se utvrdilo je li središnja druga ugovorna strana potencijalno blizu da postane ili je vjerojatno da će postati sistemski važna za financijsku stabilnost Unije odnosno jedne ili više njezinih država članica;

(c)    mehanizam za brzo obavješćivanje ESMA-e ako nadležno tijelo treće zemlje smatra da središnja druga ugovorna strana koju nadzire krši uvjete iz svojeg odobrenja ili iz drugog propisa koji se na nju primjenjuje;

(d)    postupci potrebni za djelotvorno praćenje regulatornih i nadzornih kretanja u određenoj trećoj zemlji;

(e)    postupci potrebni kako bi tijela trećih zemalja bez nepotrebne odgode obavijestila ESMA-u, kolegij za središnje druge ugovorne strane iz trećih zemalja iz članka 25.c i središnje banke izdanja iz stavka 3. točke (f) o svim kriznim situacijama povezanima s priznatom središnjom drugom ugovornom stranom, među ostalim o kretanjima na financijskim tržištima, koje bi mogle nepovoljno utjecati na tržišnu likvidnost i stabilnost financijskog sustava u Uniji odnosno u nekoj njezinoj državi članici te o postupcima i planovima za nepredvidive situacije kojima bi se odgovorilo na takve situacije;

(f)    postupci potrebni kako bi tijela trećih zemalja osigurala djelotvorno izvršenje odluka koje ESMA donese u skladu s člankom 25.f, člankom 25.k stavkom 1. točkom (b), člancima 25.l, 25.m i 25.p;

(g)    suglasnost tijela treće zemlje za daljnju razmjenu svih informacija koje su dostavila ESMA-i u okviru dogovora o suradnji s tijelima iz stavka 3. i članovima kolegija za središnje druge ugovorne strane iz trećih zemalja, podložno zahtjevima o čuvanju pprofesionalne tajne utvrđenima u članku 83.

7.b    Ako ESMA utvrdi da je barem jedna središnja druga ugovorna strana u relevantnoj trećoj zemlji središnja druga ugovorna strana druge razine rizika, u dogovorima o suradnji iz stavka 7. za te središnje druge ugovorne strane druge razine rizika utvrđuje se najmanje sljedeće:

(a)    elementi iz stavka 7.a točke (a), (c), (d), (e) i (g), ako već nisu uspostavljeni dogovori o suradnji s relevantnom trećom zemljom na temelju drugog podstavka;

(b)    mehanizam za mjesečnu razmjenu informacija između ESMA-e, središnjih banaka izdanja iz stavka 3. točke (f) i nadležnih tijela predmetnih trećih zemalja, uključujući pristup svim informacijama koje ESMA zatraži radi usklađenosti središnje druge ugovorne strane sa zahtjevima iz stavka 2.b;

(c)    postupci koji koordinacije nadzornih aktivnosti, uključujući suglasnost tijela trećih zemalja za istrage i izravne nadzore u skladu s člankom 25.g odnosno člankom 25.h;

(d)    postupci potrebni kako bi tijela trećih zemalja osigurala djelotvorno izvršenje odluka koje ESMA donese u skladu s člankom 25.b, člancima od 25.f do 25.m, člankom 25.p i člankom 25.q;

(e)    postupci potrebni kako bi tijela trećih zemalja odmah obavijestila ESMA-u o sljedećem, s naglaskom na aspekte relevantne za Uniju odnosno jednu ili više njezinih država članica:

i.    izradi planova oporavka i planova sanacije te sve naknadne značajne promjene takvih planova;

ii.    ako središnja druga ugovorna strana druge razine rizika namjerava aktivirati svoj plan oporavka ili ako su tijela treće zemlje utvrdila da postoje naznake nove krizne situacije koja bi mogla utjecati na poslovanje te središnje druge ugovorne strane, posebno na njezinu sposobnost pružanja usluga poravnanja ili ako tijela treće zemlje u bliskoj budućnosti planiraju poduzeti određenu sanacijsku mjeru.

7.c    Ako ESMA smatra da nadležno tijelo treće zemlje ne primjenjuje odredbe utvrđene u dogovoru o suradnji sklopljenom u skladu sa stavcima 7., 7.a i 7.b, o tome povjerljivo i bez odgode obavješćuje Komisiju. Komisija u tom slučaju može odlučiti preispitati provedbeni akt donesen u skladu sa stavkom 6.”;

(22)u članku 25.b stavku 1. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„ESMA je od svake središnje druge ugovorne strane druge razine rizika dužna zatražiti sljedeće:

(i)potvrdu najmanje jedanput godišnje da su zahtjevi iz članka 25. stavka 2.b točaka (a), (c) i (d) i dalje ispunjeni;

(ii)redovite informacije i podatke kako bi ESMA mogla nadzirati usklađenost tih središnjih drugih ugovornih strana sa zahtjevima iz članka 25. stavka 2.b točke (a).”;

(23)u članku 25.p stavku 1. točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

„(c)    ako dotična središnja druga ugovorna strana ozbiljno i sustavno krši bilo koji primjenjivi zahtjev za priznavanje utvrđen u ovoj Uredbi ili ako prestane ispunjavati bilo koji uvjet za priznavanje utvrđen u članku 25. te ako nije unutar primjerenog utvrđenog roka od najviše godinu dana poduzela korektivne mjere koje je ESMA naložila.”;

(24)umeće se sljedeći članak 25.r:

„Članak 25.r

Javna obavijest

Ne dovodeći u pitanje članke 25.p i 25.q, ESMA može izdati javnu obavijest ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

(a)središnja druga ugovorna strana iz treće zemlje nije platila naknade dospjele u skladu s člankom 25.d ili nije platila novčane kazne dospjele u skladu s člankom 25.j ili periodične novčane kazne u skladu s člankom 25.k;

(b)središnja druga ugovorna strana nije u nekoj od situacija iz članka 25.p stavka 1. točke (c) unutar primjerenog utvrđenog roka od najviše šest mjeseci poduzela korektivne mjere koje je ESMA naložila.”;

(25)u članku 26. stavku 1. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„1.    Središnja druga ugovorna strana ima pouzdane sustave upravljanja s jasnom organizacijskom strukturom i dobro određenim, transparentnim i dosljednim linijama odgovornosti, učinkovite postupke u odnosu na rizike, tj. utvrđivanje, upravljanje, praćenje i izvješćivanje, kojima je središnja druga ugovorna strana izložena ili bi mogla biti izložena te primjerene mehanizme unutarnje kontrole, kao i odgovarajuće administrativne i računovodstvene postupke. Središnja druga ugovorna strana ne smije biti niti postati član sustava poravnanja ni klijent niti dogovarati neizravno poravnanje s članom sustava poravnanja u cilju obavljanja aktivnosti poravnanja posredstvom središnje druge ugovorne strane.”;

(26)članak 31. mijenja se kako slijedi:

(a)    u stavku 2. treći i četvrti podstavak zamjenjuju se sljedećim:

„Nadležno tijelo dužno je odmah, a u svakom slučaju u roku od dva radna dana od primitka obavijesti iz ovog stavka i informacija iz stavka 3. potvrditi njihov primitak u pisanom obliku predloženom stjecatelju ili prodavatelju i podijeliti informacije s ESMA-om i kolegijem.

U roku od 60 radnih dana od datuma pisane potvrde primitka obavijesti i svih dokumenata koje je potrebno priložiti obavijesti na temelju popisa iz članka 32. stavka 4. i osim u slučaju produljenja roka u skladu s ovim člankom („razdoblje procjene”), nadležno tijelo provodi procjenu predviđenu člankom 32. stavkom 1. („procjena”). Kolegij izdaje mišljenje na temelju članka 19., a ESMA tijekom razdoblja procjene izdaje mišljenje na temelju članka 24.a stavka 7. prvog podstavka točke (bc) i u skladu s postupkom iz članka 17.b.”;

(b)    u stavku 3. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Nadležno tijelo, ESMA i kolegij mogu tijekom razdoblja procjene, prema potrebi, ali najkasnije 50. radnog dana razdoblja procjene, zatražiti dodatne informacije koje su potrebne za dovršetak procjene. Takav se zahtjev sastavlja u pisanom obliku i u njemu se navode potrebne dodatne informacije.”;

(27) u članku 32. stavku 1. četvrti podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Mišljenje o procjeni nadležnog tijela koja se odnosi na obavijest iz članka 31. stavka 2. i informacije iz članka 31. stavka 3. donose kolegij u skladu s člankom 19. i ESMA u skladu s člankom 24.a stavkom 7. prvim podstavkom točkom (bc), i izdaju ga u skladu s postupkom utvrđenim u članku 17.b.”;

(28)članak 35. mijenja se kako slijedi:

(a)    u stavku 1. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Središnja druga ugovorna strana ne smije izdvajati glavne aktivnosti upravljanja rizicima ako to izdvajanje ne odobri nadležno tijelo. Mišljenje o odluci nadležnog tijela donose kolegij u skladu s člankom 19. i ESMA u skladu s člankom 24.a stavkom 7. točkom (bc), i izdaju ga u skladu s postupkom utvrđenim u članku 17.b.”;

(b)    stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.    Središnja druga ugovorna strana na zahtjev stavlja na raspolaganje sve informacije koje su nadležnom tijelu, ESMA-i i kolegiju potrebne za ocjenjivanje usklađenosti obavljanja izdvojenih aktivnosti s ovom Uredbom.”;

(29)članak 37. mijenja se kako slijedi:

(a)    stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.    Nakon savjetovanja s odborom za rizike u skladu s člankom 28. stavkom 3., središnja druga ugovorna strana utvrđuje, ako je relevantno prema vrsti poravnanog proizvoda, kategorije prihvatljivih članova sustava poravnanja i pristupne kriterije. Ti kriteriji moraju biti nediskriminirajući, transparentni i objektivni kako bi se osigurao pravedan i otvoren pristup središnjoj drugoj ugovornoj strani i osigurati da članovi sustava poravnanja imaju dovoljno financijskih resursa i operativni kapacitet za ispunjavanje obveza koje proizlaze iz poslovanja sa središnjom drugom ugovornom stranom. Kriteriji koji ograničavaju pristup dopušteni su samo pod uvjetom da imaju za cilj kontrolu rizika središnje druge ugovorne strane. Kriterijima se osigurava da središnje druge ugovorne strane ili klirinške kuće ne mogu izravno ili neizravno biti članovi sustava poravnanja središnje druge ugovorne strane.”;

(b)    dodaje se sljedeći stavak 1.a:

„1.a    Središnja druga ugovorna strana prihvaća nefinancijske druge ugovorne strane kao članove sustava poravnanja samo ako mogu dokazati da mogu ispuniti zahtjeve za iznos nadoknade i plaćati doprinose u jamstveni fond, među ostalim u stresnim tržišnim uvjetima.

Nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane koja prihvaća nefinancijske druge ugovorne strane redovito preispituje te aranžmane i izvješćuje ESMA-u i kolegij o njihovoj primjerenosti.

Nefinancijska druga ugovorna strana koja djeluje kao član sustava poravnanja ne smije klijentima nuditi usluge poravnanja, a u središnjoj drugoj ugovornoj strani vodi račune samo za imovinu i pozicije koje drži za vlastiti račun.

ESMA može izdati mišljenje ili preporuku o primjerenosti takvih aranžmana nakon ad hoc stručne analize.”;

(c)    dodaje se sljedeći stavak 7.:

„7.    ESMA nakon savjetovanja s EBA-om izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se pobliže određuju elementi koje treba uzeti u obzir pri utvrđivanju pristupnih kriterija iz stavka 1.

ESMA taj nacrt regulatornih tehničkih standarda dostavlja Komisiji do … [Ured za publikacije: unijeti datum 12 mjeseci nakon stupanja na snagu ove Uredbe].

Komisiji se delegira ovlast donošenja regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s postupkom utvrđenim člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.”;

(30) članak 38. mijenja se kako slijedi:

(a)    u stavku 7. dodaje se sljedeći podstavak:

„Članovi sustava poravnanja koji pružaju usluge poravnanja i klijenti koji pružaju usluge poravnanja na jasan i transparentan način obavješćuju svoje klijente o načinu funkcioniranja modela nadoknade središnje druge ugovorne strane, među ostalim u stresnim situacijama, te im dostavljaju simulaciju zahtjeva za iznos nadoknade koja se na njih može primijeniti u različitim scenarijima. To uključuje nadoknade koje traži središnja druga ugovorna strana i sve dodatne nadoknade koje traže članovi sustava poravnanja i klijenti koji sami pružaju usluge poravnanja.”;

(b)    stavak 8. zamjenjuje se sljedećim:

„8.    Članovi sustava poravnanja središnje druge ugovorne strane i klijenti koji pružaju usluge poravnanja jasno obavješćuju svoje postojeće i potencijalne klijente o mogućim gubicima ili drugim troškovima koje bi mogli pretrpjeti zbog primjene postupaka upravljanja u slučaju nastanka statusa neispunjavanja obveza i aranžmana za raspodjelu gubitaka i pozicija u skladu s pravilima poslovanja središnje druge ugovorne strane, među ostalim i o vrsti naknade koju mogu primiti, uzimajući u obzir članak 48. stavak 7. Klijentima se daju dostatno detaljne informacije kako bi mogli razumjeti gubitke ili druge troškove koje bi u najgorem slučaju mogli pretrpjeti kad bi središnja druga ugovorna strana poduzela mjere oporavka.”;

(31)članak 41. mijenja se kako slijedi:

(a)    stavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim:

„1.    Središnja druga ugovorna strana određuje, traži i prikuplja iznose nadoknade od svojih članova sustava poravnanja kako bi ograničila svoje kreditne izloženosti i, prema potrebi, od svih središnjih drugih ugovornih strana s kojima ima sklopljene ugovore o međudjelovanju. Ti iznosi nadoknade dovoljni su za pokriće mogućih izloženosti za koje središnja druga ugovorna strana procjenjuje da će se pojaviti do likvidacije predmetnih pozicija. Dovoljni su i za pokriće gubitaka koji proizlaze iz najmanje 99 % kretanja izloženosti tijekom određenog razdoblja i osiguravaju potpunu kolateralizaciju izloženosti središnje druge ugovorne strane prema svim njezinim članovima sustava poravnanja i, prema potrebi, prema središnjim drugim ugovornim stranama s kojima ima sklopljene ugovore o međudjelovanju, najmanje jednom dnevno. Središnja druga ugovorna strana kontinuirano prati i revidira razinu svojih iznosa nadoknada u skladu s aktualnim uvjetima na tržištu, vodeći računa o mogućim procikličkim učincima takvih revizija.

2.    Pri određivanju zahtjeva za iznos nadoknade središnja druga ugovorna strana donosi modele i parametre koji odražavaju rizična obilježja proizvoda koji se poravnava i razdoblje između naplata iznosa nadoknade, tržišnu likvidnost i mogućnosti promjena tijekom trajanja transakcije. Modele potvrđuje nadležno tijelo i podliježu mišljenju u skladu s člankom 19. i mišljenju ESMA-e u skladu s člankom 24.a stavkom 7. prvim podstavkom točkom (bc), koja se izdaju u skladu s postupkom iz članka 17.b.

3.    Središnja druga ugovorna strana traži i prikuplja iznose nadoknade na dnevnoj osnovi, barem kad se premaše unaprijed definirani pragovi. Pritom središnja druga ugovorna strana razmatra mogući učinak svojih naplata i plaćanja iznosa nadoknade na dnevnoj osnovi na likvidnosnu poziciju svojih sudionika. Središnja druga ugovorna strana nastoji najbolje što može ne tražiti uplatu varijacijskog iznosa nadoknade na dnevnoj osnovi nakon primitka svih dospjelih plaćanja.”;

(32)u članku 44. stavku 1. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

Središnja druga ugovorna strana svakodnevno mjeri svoje moguće likvidnosne potrebe. Uzima u obzir likvidnosni rizik koji nastaje zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza najmanje dvaju subjekata, uključujući članove sustava poravnanja ili pružatelje likvidnosti, prema kojima ima najveće izloženosti.”;

(33) članak 46. mijenja se kako slijedi:

(a)    stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.    Središnja druga ugovorna strana prihvaća visoko likvidni kolateral koji nosi minimalni kreditni i tržišni rizik za pokriće njezine početne i tekuće izloženosti prema njezinim članovima sustava poravnanja. Središnja druga ugovorna strana može prihvatiti javna jamstva ili jamstva javne ili poslovne banke ako su bezuvjetno dostupna na zahtjev u razdoblju likvidacije iz članka 41. Ako je dobila bankovna jamstva, središnja druga ugovorna strana uzima ih u obzir pri izračunu svoje izloženosti prema banci koja je ujedno član sustava poravnanja. Središnja druga ugovorna strana primjenjuje odgovarajuće korektivne faktore na vrijednosti imovine i jamstva kako bi ukazala na mogući pad njihove vrijednosti u razdoblju od njihove posljednje revalorizacije do trenutka u kojem se mogu opravdano smatrati likvidiranima. Pri utvrđivanju prihvatljivog kolaterala i odgovarajućih korektivnih faktora uzima u obzir likvidnosni rizik koji proizlazi iz nastanka statusa neispunjavanja obveza određenog sudionika na tržištu i rizik koncentracije povezan s određenom imovinom. Pri reviziji razine korektivnih faktora koje primjenjuje na imovinu koju prihvaća kao kolateral središnja druga ugovorna strana uzima u obzir sve moguće procikličke učinke takvih revizija.”;

(b)    u stavku 3. prvom podstavku točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b)    korektivni faktori iz stavka 1., uzimajući u obzir cilj ograničavanja njihove procikličnosti; i”;

(34)članak 49. mijenja se kako slijedi:

(a)    stavci od 1. do 1.e zamjenjuju se sljedećim:

„1. Središnja druga ugovorna strana redovito preispituje modele i parametre za izračun svojih zahtjeva za iznos nadoknade, doprinosa u jamstveni fond, zahtjeva za kolateral i ostalih mehanizama za kontrolu rizika. Strogo i često ispituje otpornost tih modela na stres radi procjene njihove otpornosti u ekstremnim, ali mogućim tržišnim uvjetima i i retroaktivnim ispitivanjima procjenjuje pouzdanost primijenjene metodologije. Središnja druga ugovorna strana dužna je ishoditi neovisnu potvrdu, obavijestiti svoje nadležno tijelo i ESMA-u o rezultatima provedenih ispitivanja i ishoditi njihovu potvrdu u skladu sa stavcima od 1.a do 1.e prije donošenja bitnih promjena modela.

Za donesene modele, kao i za sve njihove bitne promjene, potrebno je mišljenje kolegija u skladu s ovim člankom.

ESMA je dužna proslijediti informacije o rezultatima ispitivanja otpornosti na stres europskim nadzornim tijelima, ESSB-u i Jedinstvenom sanacijskom odboru kako bi mogli procijeniti izloženost financijskih društava nastanku statusa neispunjavanja obveza središnjih drugih ugovornih strana.

1.a    Ako namjerava donijeti neku bitnu promjenu modela iz stavka 1., središnja druga ugovorna strana zahtjev za odobrenje takve promjene podnosi u elektroničkom obliku putem središnje baze podataka iz članka 17. stavka 7., iz koje se odmah dostavlja nadležnom tijelu središnje druge ugovorne strane, ESMA-i i kolegiju. Središnja druga ugovorna strana svojem zahtjevu prilaže neovisnu provjeru namjeravane izmjene.

Ako središnja druga ugovorna strana smatra da promjena modela iz stavka 1. koju namjerava donijeti nije znatna kako je navedeno u stavku 1.g, središnja druga ugovorna strana zahtijeva da se na zahtjev primijeni postupak bez prigovora iz stavka 1.b. U tom slučaju središnja druga ugovorna strana može tu promjenu početi primjenjivati prije odluke nadležnog tijela središnje druge ugovorne strane i ESMA-e u skladu sa stavkom 1.b.

Nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane u suradnji s ESMA-om u roku od dva radna dana od primitka takvog zahtjeva potvrđuje središnjoj drugoj ugovornoj strani primitak zahtjeva i da on sadržava potrebne dokumente. Ako jedno od njih zaključi da zahtjev ne sadržava potrebne dokumente, zahtjev se odbija.

1.b    U roku od 10 radnih dana od datuma iz stavka 1.a trećeg podstavka nadležno tijelo i ESMA procjenjuju ispunjava li predložena promjena uvjete za bitnu promjenu u skladu sa stavkom 1.g. Ako jedno od njih zaključi da promjena ispunjava jedan od uvjeta iz stavka 1.g, zahtjev se ocjenjuje u skladu sa stavcima 1.c, 1.d i 1.e, a nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane, u suradnji s ESMA-om, o tome pisanim putem obavješćuje središnju drugu ugovornu stranu koja podnosi zahtjev.

Ako u roku od 10 radnih dana od datuma iz stavka 1.a trećeg podstavka središnja druga ugovorna strana koja podnosi zahtjev nije u pisanom obliku obaviještena da je njezin zahtjev za primjenu postupka bez prigovora odbijen, ta se promjena smatra potvrđenom.

Ako je zahtjev za postupak bez prigovora odbijen, središnja druga ugovorna strana u roku od pet radnih dana od obavijesti iz prvog podstavka prestaje primjenjivati tu promjenu modela. U roku od 10 radnih dana od te obavijesti središnja druga ugovorna strana povlači zahtjev ili ga dopunjuje neovisnom provjerom promjene.

1.c    U roku od 30 radnih dana od datuma iz stavka 1.a trećeg podstavka:

(a)nadležno tijelo provodi procjenu rizika bitne promjene i svoje izvješće dostavlja ESMA-i i kolegiju;

(b)ESMA provodi procjenu rizika bitne promjene i svoje izvješće dostavlja nadležnom tijelu središnje druge ugovorne strane i kolegiju.

1.d    U roku od 10 radnih dana od primitka izvješća iz stavka 1.c nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane i ESMA pojedinačno donose odluku, uzimajući u obzir takva izvješća, te se međusobno obavješćuju o donesenoj odluci. Ako jedno od njih ne potvrdi promjenu, potvrda se odbija.

1.e    Nadležno tijelo i ESMA u roku od pet radnih dana od donošenja odluka u skladu sa stavkom 1.d pisanim putem obavješćuju središnju drugu ugovornu stranu, uz detaljno obrazloženo, o tome je li potvrda odobrena ili odbijena.”;

(b)umeću se sljedeći stavci 1.f i 1.g:

„1.f    Središnja druga ugovorna strana ne može donijeti bitne promjene modela iz stavka 1. prije negoli dobije potvrde od svojeg nadležnog tijela i ESMA-e. Nadležno tijelo može u dogovoru s ESMA-om dopustiti privremeno donošenje bitne promjene tih modela prije negoli ih se potvrdi ako je to propisno opravdano zbog krizne situacije u skladu s člankom 24. ove Uredbe. Takva privremena promjena modela dopuštena je samo u određenom razdoblju koje zajednički odrede nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane i ESMA. Nakon isteka tog razdoblja središnja druga ugovorna strana ne smije primjenjivati takvu promjenu modela osim ako je odobrena u skladu sa stavcima 1.a, 1.c, 1.d i 1.e.

1.g    Promjena se smatra bitnom ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:

(a)    promjena dovodi do smanjenja ili povećanja ukupnih unaprijed financiranih financijskih sredstava, uključujući zahtjeve za iznos nadoknade, jamstveni fond i dodatna vlastita sredstva, većeg od 15 %;

(b)    struktura, strukturni elementi ili parametri iznosa nadoknade modela nadoknade promijenjeni su ili je modul za iznos nadoknade uveden, ukinut ili izmijenjen na način koji dovodi do smanjenja ili povećanja tog modula iznosa nadoknade većeg od 15 % na razini središnje druge ugovorne strane;

(c)    promijenjena je metodologija za izračun prijeboja među financijskim instrumentima unutar portfelja, što dovodi do smanjenja ili povećanja ukupnih zahtjeva za iznos nadoknade za te financijske instrumente većeg od 10 %;

(d)    promijenjena je metodologija za utvrđivanje i kalibraciju scenarija ispitivanja otpornosti na stres za potrebe utvrđivanja izloženosti jamstvenog fonda, što dovodi do smanjenja ili povećanja jamstvenog fonda većeg od 20 % odnosno svake pojedinačne uplate u jamstveni fond većeg od 50 %;

(e)    promijenjena je metodologija za procjenu likvidnosnog rizika i praćenje koncentracijskog rizika, što dovodi do smanjenja ili povećanja procijenjenih potreba za likvidnošću u bilo kojoj valuti većeg od 20 % ili do ukupnih likvidnosnih potreba većih od 10 %;

(f)    promijenjena je metodologija za vrednovanje kolaterala, kalibriranje korektivnog faktora za kolateral ili postavljanje graničnih vrijednosti koncentracije tako da se ukupna vrijednost negotovinskog kolaterala smanjuje ili povećava za više od 10 %; pod uvjetom da promjena koju je predložila središnja druga ugovorna strana ne ispunjava bilo koji od kriterija za proširenje odobrenja središnje druge ugovorne strane navedene u članku 2. stavku 1.;

(g)    sve druge promjene modela koje bi mogle bitno utjecati na ukupni rizik središnje druge ugovorne strane.”;

(c)    stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5.    ESMA u bliskoj suradnji s ESSB-om izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se određuje popis potrebnih dokumenata koji se prilažu zahtjevu za izdavanje potvrde na temelju stavka 1.a te informacije koje takvi dokumenti moraju sadržavati da bi se dokazalo da središnja druga ugovorna strana ispunjava sve relevantne zahtjeve iz ove Uredbe.

ESMA taj nacrt regulatornih tehničkih standarda dostavlja Komisiji do … [Ured za publikacije: unijeti datum = 12 mjeseci nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe].

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.”;

(d)    dodaje se sljedeći stavak 6.:

„6.    ESMA izrađuje nacrt provedbenih tehničkih standarda kojima se određuje elektronički format zahtjeva za potvrdu iz stavka 1.a koji se dostavlja u središnju bazu podataka.

ESMA taj nacrt regulatornih tehničkih standarda Komisiji dostavlja do … [Ured za publikacije: unijeti datum = 12 mjeseci nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe].

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1095/2010.”;

(1) u članku 54. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.    Ugovor o međudjelovanju podliježe prethodnom odobrenju nadležnih tijela uključenih središnjih drugih ugovornih strana. Nadležna tijela središnjih drugih ugovornih strana dužna su zatražiti mišljenje ESMA-e u skladu s člankom 24.a stavkom 7. prvim podstavkom točkom (bc) i kolegija u skladu s člankom 19. koje se izdaje u skladu s postupkom utvrđenim u članku 17.b.”;

(2)u članku 82. stavci 2. i 3. zamjenjuju se sljedećim:

„2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 1. stavka 6., članka 3. stavka 5., članka 4. stavka 3.a, članka 7.a. stavka 6., članka 17.a. stavka 6., članka 25. stavka 2.a, članka 25. stavka 6.a, članka 25.a stavka 3., članka 25.d stavka 3., članka 25.i stavka 7., članka 25.o, članka 64. stavka 7., članka 70., članka 72. stavka 3. i članka 85. stavka 2. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme.

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 1. stavka 6., članka 3. stavka 5., članka 4. stavka 3.a, članka 7.a. stavka 6., članka 17.a. stavka 6., članka 25. stavka 2.a, članka 25. stavka 6.a, članka 25.a stavka 3., članka 25.d stavka 3., članka 25.i stavka 7., članka 25.o, članka 64. stavka 7., članka 70., članka 72. stavka 3. i članka 85. stavka 2. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. Ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.”;

(3)članak 85. mijenja se kako slijedi:

(a)    stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.    Komisija do [Ured za publikacije: unijeti datum = pet godina nakon stupanja na snagu ove Uredbe] ocjenjuje primjenu ove Uredbe i priprema opće izvješće. Komisija to izvješće podnosi Europskom parlamentu i Vijeću, zajedno s odgovarajućim prijedlozima.”;

(b)    umeće se sljedeći stavak 1.b:

„1.b    ESMA do [Ured za publikacije: unijeti datum = godinu dana nakon stupanja na snagu ove Uredbe] Komisiji podnosi izvješće o mogućnosti i izvedivosti zahtijevanja odvajanja računa u cijelom lancu poravnanja nefinancijskih i financijskih drugih ugovornih strana. Izvješću se prilaže analiza troškova i koristi.”;

(c)    stavak 7. briše se;

(4) članak 90. mijenja se kako slijedi:

„ESMA do [Ured za publikacije: unijeti datum = tri godine nakon stupanja na snagu ove Uredbe] ocjenjuje kadrovske potrebe i potrebe za sredstvima koje proizlaze iz njezina preuzimanja ovlasti i zadaća u skladu s ovom Uredbom i podnosi izvješće Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji.”

Članak 2.

Izmjene Uredbe (EU) br. 575/2013 

Članak 382. Uredbe (EU) br. 575/2013 mijenja se kako slijedi:

(1)    u stavku 4. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b) unutargrupne transakcije s financijskim drugim ugovornim stranama kako su definirane u članku 2. točki 8. Uredbe (EU) br. 648/2012, financijskim institucijama ili društvima za pomoćne usluge s poslovnim nastanom u Uniji ili u trećoj zemlji koja na te financijske druge ugovorne strane, financijske institucije ili društva za pomoćne usluge primjenjuje bonitetne i nadzorne zahtjeve koji su barem istovrijedni onima koji se primjenjuju u Uniji, osim ako države članice donesu nacionalne propise kojima se zahtijeva strukturno razdvajanje unutar bankarske grupacije, u kojem slučaju nadležna tijela mogu zahtijevati da te unutargrupne transakcije između strukturno odvojenih subjekata budu uključene u kapitalne zahtjeve;”;

(2)    umeće se sljedeći stavak [4.c]:

„[4.c]    Za potrebe stavka 4. točke (b) Komisija može provedbenim aktima u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 464. stavka 2. donijeti odluku o tome primjenjuje li treća zemlja zahtjeve bonitetnog nadzora i regulatorne zahtjeve barem istovrijedne onima koji se primjenjuju u Uniji.

Ako takva odluka ne bude donesena, institucije mogu do 31. prosinca 2027. nastaviti isključivati predmetne unutargrupne transakcije iz kapitalnih zahtjeva za CVA rizik pod uvjetom da su relevantna nadležna tijela tu treću zemlju odobrila kao prihvatljivu za taj tretman prije 31. prosinca 2026. Nadležna tijela o takvim slučajevima obavješćuju EBA-u do 31. ožujka 2027.”

Članak 3.

Izmjene Uredbe (EU) 2017/1131

Uredba (EU) 2017/1131 mijenja se kako slijedi:

(1)u članku 2. dodaje se sljedeća točka (24):

„(24)    „središnja druga ugovorna strana” znači pravna osoba iz članka 2. stavka 1. Uredbe (EU) br. 648/2012;

(2)članak 17. mijenja se kako slijedi:

(a)    stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.    Ukupna izloženost novčanog fonda riziku iste druge ugovorne strane koja proizlazi iz transakcija izvedenicama koje ispunjavaju uvjete iz članka 13. i čije poravnanje ne obavlja središnja druga ugovorna strana koja ima odobrenje u skladu s člankom 14. Uredbe (EU) br. 648/2012 ili je priznata u skladu s člankom 25. te uredbe ne smije biti veća od 5 % njegove imovine.”;

(b)    u stavku 6. prvom podstavku točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

„(c)    izvedene financijske instrumente čije poravnanje ne obavlja središnja druga ugovorna strana koja ima odobrenje u skladu s člankom 14. Uredbe (EU) br. 648/2012 ili je priznata u skladu s člankom 25. te uredbe, čime se to tijelo izlaže riziku druge ugovorne strane.”

Članak 4.

Stupanje na snagu i primjena

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu,

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.    OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

   1.1.    Naslov prijedloga/inicijative

   1.2.    Predmetna područja politike

   1.3.    Prijedlog/inicijativa odnosi se na:

   1.4.    Ciljevi

   1.4.1.    Opći ciljevi

   1.4.2.    Posebni ciljevi

   1.4.3.    Očekivani rezultati i učinak

   1.4.4.    Pokazatelji uspješnosti

   1.5.    Osnova prijedloga/inicijative

   1.5.1.    Zahtjevi koje treba ispuniti u kratkoročnom ili dugoročnom razdoblju, uključujući detaljan vremenski plan provedbe inicijative

   1.5.2.    Dodana vrijednost sudjelovanja Unije (može proizlaziti iz različitih čimbenika, npr. prednosti koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ove točke „dodana vrijednost sudjelovanja Unije” vrijednost je koja proizlazi iz intervencije Unije i predstavlja dodatnu vrijednost u odnosu na vrijednost koju bi države članice inače ostvarile same.

   1.5.3.    Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

   1.5.4.    Usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom i moguće sinergije s drugim prikladnim instrumentima

   1.5.5.    Ocjena različitih dostupnih mogućnosti financiranja, uključujući mogućnost preraspodjele

   1.6.    Trajanje i financijski učinak prijedloga/inicijative

   1.7.    Predviđeni načini upravljanja

   2.    MJERE UPRAVLJANJA

   2.1.    Pravila praćenja i izvješćivanja

   2.2.    Sustavi upravljanja i kontrole

   2.2.1.    Obrazloženje načina upravljanja, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole

   2.2.2.    Informacije o utvrđenim rizicima i uspostavljenim sustavima unutarnje kontrole za ublažavanje rizika

   2.2.3.    Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrole i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju)

   2.3.    Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

3.    PROCIJENJENI FINANCIJSKI UTJECAJ PRIJEDLOGA/INICIJATIVE    

   3.1.    Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak

   3.2.    Procijenjeni financijski učinak prijedloga na odobrena sredstva

   3.2.1.    Sažetak procijenjenog učinka na odobrena sredstva za poslovanje

   3.2.2.    Procijenjeni rezultati financirani odobrenim sredstvima za poslovanje

   3.2.3.    Sažetak procijenjenog učinka na administrativna odobrena sredstva

   3.2.4.    Usklađenost s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom

   3.2.5.    Doprinos trećih strana

   3.3.    Procijenjeni učinak na prihode

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Predmetna područja politike 

1.3.Prijedlog/inicijativa odnosi se na: 

☒ novo djelovanje

◻ novo djelovanje nakon pilot-projekta/pripremnog djelovanja 40  

◻ produženje postojećeg djelovanja 

◻ spajanje ili preusmjeravanje jednog ili više djelovanja u drugo/novo djelovanje 

1.4.Ciljevi

1.4.1.Opći ciljevi

1.4.2.Posebni ciljevi

Očekivani rezultati i učinak

Navesti očekivane učinke prijedloga/inicijative na ciljane korisnike/skupine.

1.4.3.Pokazatelji uspješnosti

Navesti pokazatelje za praćenje napretka i postignuća

–Mjeri se postotkom ugovora koje su sudionici sustava poravnanja iz EU-a poravnali posredstvom središnjih drugih ugovornih strana iz EU-a i trećih zemalja.

–Broj novih odobrenih proizvoda središnjih drugih ugovornih strana iz EU-a.

–Prosječno vrijeme (broj dana) potrebno za odobravanje novih proizvoda središnje druge ugovorne strane i potvrđivanje promjena modela.

–Broj dovršenih postupaka bez prigovora.

–Prosječni iznosi na aktivnim računima središnjih drugih ugovornih strana iz EU-a.

–Transakcije koje su središnje druge ugovorne strane iz EU-a poravnale u različitim valutama (apsolutna vrijednost i u usporedbi s globalnim tržištima).

–Broj članova sustava poravnanja i klijenata središnjih drugih ugovornih strana iz EU-a,

–Obujam ugovora koje subjekti iz EU-a nisu poravnali posredstvom središnjih drugih ugovornih strana iz EU-a ili ugovora iskazanih u valuti EU-a.

–Broj mišljenja koja je ESMA izdala godišnje.

–Broj slučajeva u kojima nacionalna nadležna tijela odstupaju od mišljenja ESMA-e.

–Broj osnovanih zajedničkih nadzornih timova i izvršenih zadaća.

–Broj koordiniranih ili zatraženih ESMA-inih zahtjeva za informacije.

1.5.Osnova prijedloga/inicijative 

1.5.1.Zahtjevi koje treba ispuniti u kratkoročnom ili dugoročnom razdoblju, uključujući detaljan vremenski plan provedbe inicijative

1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja Unije (može proizlaziti iz različitih čimbenika, npr. prednosti koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ove točke „dodana vrijednost sudjelovanja Unije” vrijednost je koja proizlazi iz intervencije Unije i predstavlja dodatnu vrijednost u odnosu na vrijednost koju bi države članice inače ostvarile same.

1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

1.5.4.Usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom i moguće sinergije s drugim prikladnim instrumentima

1.5.5.Ocjena različitih dostupnih mogućnosti financiranja, uključujući mogućnost preraspodjele

1.6.Trajanje i financijski učinak prijedloga/inicijative

◻ ograničeno trajanje

◻    na snazi od [DD/MM]GGGG do [DD/MM]GGGG

◻    financijski učinak od GGGG do GGGG za odobrena sredstva za preuzete obveze i od GGGG do GGGG za odobrena sredstva za plaćanje

☒ neograničeno trajanje

provedba s početnim razdobljem od GGGG do GGGG

nakon čega slijedi redovna provedba.

1.7.Predviđeni načini upravljanja 46  

◻ Izravno upravljanje koje provodi Komisija

◻ putem svojih službi, uključujući osoblje u delegacijama Unije

◻ putem izvršnih agencija

◻ Podijeljeno upravljanje s državama članicama

◻ Neizravno upravljanje povjeravanjem zadaća izvršenja proračuna:

◻ trećim zemljama ili tijelima koja su one odredile

◻ međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti)

◻ EIB-u i Europskom investicijskom fondu

◻ tijelima iz članaka 70. i 71. Financijske uredbe

◻ tijelima javnog prava

◻ tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge, u mjeri u kojoj su im dana odgovarajuća financijska jamstva

◻ tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i kojima su dana odgovarajuća financijska jamstva

◻ osobama kojima je povjerena provedba određenih djelovanja u području ZVSP-a u skladu s glavom V. UEU-a i koje su navedene u odgovarajućem temeljnom aktu.

Ako je navedeno više načina upravljanja, potrebno je pojasniti u odjeljku „Napomene”.

Napomene

2.MJERE UPRAVLJANJA 

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja 

Navesti učestalost i uvjete.

2.2.Sustavi upravljanja i kontrole 

2.2.1.Obrazloženje načina upravljanja, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole

2.2.2.Informacije o utvrđenim rizicima i uspostavljenim sustavima unutarnje kontrole za ublažavanje rizika

2.2.3.Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrole i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju) 

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti 

Navesti postojeće ili predviđene mjere za sprečavanje i zaštitu, npr. iz strategije za borbu protiv prijevara.

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UTJECAJ PRIJEDLOGA/INICIJATIVE 

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak 

Postojeće proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

Zatražene nove proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

3.2.Procijenjeni financijski učinak prijedloga na odobrena sredstva

Ova zakonodavna inicijativa neće utjecati na rashode Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) ili drugih tijela Europske unije.

ESMA: Procjenom učinka utvrđeni su samo umjereni dodatni troškovi za ESMA-u, a istodobno se predloženim mjerama omogućuju uštede koje će dovesti do smanjenja troškova. Osim toga, nekim se odredbama pojašnjava i iznova prilagođava uloga ESMA-e, ali se ne uvode nove zadaće te ih stoga treba smatrati proračunski neutralnima.

Utvrđeni troškovi odnose se na uspostavu i rad novog informatičkog alata za podnošenje dokumentacije za nadzor. Međutim, iako bi ESMA mogla snositi veće troškove zbog razvoja ili odabira takvog novog informatičkog alata i upravljanja tim alatom, taj informatički alat omogućit će uštede od kojih će ESMA imati koristi. Te se uštede odnose na znatno manje manualnog rada na usklađivanju i dijeljenju dokumenata, praćenju rokova i pitanja te koordinaciji s nacionalnim nadležnim tijelima, kolegijem i Nadzornim odborom za središnje druge ugovorne strane. Te će koristi vjerojatno premašiti nastale troškove.

Nadalje, početna dodatna administracija povezana s izmjenom alata i postupaka, kao i s pojačanom suradnjom, u početku bi mogla dovesti do većih troškova, ali vjerojatno će se s vremenom smanjiti ili ostati stabilni. Konkretno, ESMA će biti dužna izraditi regulatorne/provedbene tehničke standarde (RTS/ITS) o formatu i sadržaju dokumenata koje su središnje druge ugovorne strane dužne dostaviti nadzornim tijelima, specifikaciju zahtjeva da članovi sustava poravnanja i klijenti imaju aktivan račun u središnjoj drugoj ugovornoj strani iz Unije, metodologiju za izračun udjela, opseg i pojedinosti izvješća članova sustava poravnanja iz EU-a i klijenata njihovim nadležnim tijelima o svojim aktivnostima poravnanja posredstvom središnjih drugih ugovornih strana iz trećih zemalja, osiguravajući pritom mehanizme koji pokreću preispitivanje vrijednosti pragova poravnanja nakon znatnih fluktuacija cijena u odnosnoj vrsti OTC izvedenica kako bi se preispitalo područje primjene izuzeća za zaštitu od rizika i pragove za obvezu poravnanja te godišnje izvješće o rezultatima njihove aktivnosti praćenja. Pri provedbi tih aktivnosti ESMA se može nadovezati na već postojeće interne procese i postupke te prema potrebi može te postupke pretvoriti u RTS-ove/ITS-ove. Pri utvrđivanju zahtjeva za aktivan račun za neke već utvrđene instrumente i njihovu kontinuiranom praćenju ESMA pri utvrđivanju usluga poravnanja središnjih drugih ugovornih strana druge razine rizika koje su od znatne sistemske važnosti za Uniju odnosno jednu ili više njezinih država članica može uzeti u obzir aktivnosti provedene u skladu s člankom 25. stavkom 2.c EMIR-a te bi stoga za njih mogla zatražiti tek vrlo ograničena dodatna sredstva.

Druga kategorija koju treba uzeti u obzir u analizi troškova jest izmjena postupaka i alata u novom okviru za suradnju u području nadzora. Suradnja u zajedničkim nadzornim timovima i uspostava zajedničkog mehanizma za praćenje na razini EU-a novi su elementi nadzornog okvira. Međutim, to su uglavnom alati za poboljšanje suradnje među tijelima i obuhvaćaju zadaće koje nadležna tijela već obavljaju u svim bitnim dijelovima, osim za praćenje provedbe zahtjeva utvrđenih za aktivne račune kod središnjih drugih ugovornih strana iz EU-a, kao što su naknade za pristup koje središnje druge ugovorne strane naplaćuju klijentima za aktivne račune. Te nove strukture vjerojatno će iziskivati određenu reorganizaciju osoblja i potencijalno stvoriti potrebu za dodatnim sastancima, ali neće imati znatan utjecaj na proračun. Osim toga, ponovno kalibrirani nadzorni postupak koristan je i jer su odgovornosti jasnije, nema nepotrebnog dupliciranja posla i manje ga je zahvaljujući uvođenju postupaka bez prigovora koji ESMA-i i nacionalnim nadležnim tijelima omogućuju da se fokusiraju na bitne aspekte nadzora povezane s proširenjem usluga poravnanja i promjenama modela rizika središnjih drugih ugovornih strana.

Predloženi pristup središnjim drugim ugovornim stranama iz trećih zemalja koje odbiju platiti naknade ESMA-i sastoji se od izdavanja javne obavijesti nakon roka od šest mjeseci i pokretanja povlačenja priznavanja nakon godinu dana. Ta će promjena imati pozitivan učinak na troškove. Time se izbjegava velika količina posla koji bi ESMA morala odraditi bez naknade.

Osim toga, uvode se dodatne odredbe kojima se pojašnjava i ponovno kalibrira uloga ESMA-e te ih stoga treba smatrati proračunski neutralnima. Na primjer, ESMA već ima obvezu izdavati mišljenja o određenim aspektima nadzora, no sadržaj tih mišljenja ponovno se kalibrira kako bi se osigurao viši stupanj učinkovitosti u nadzornom postupku, a ESMA ima formalnu priliku za izdavanje mišljenja o godišnjem preispitivanju i ocjeni središnjih drugih ugovornih strana i o oduzimanju njihovih odobrenja te za preuzimanje jasne uloge u koordinaciji kriznih situacija. To su zadaće koje se, u svim bitnim aspektima, odnose na njezino postojeće i tekuće djelovanje, a odredbama se pojašnjava i stoga jača položaj ESMA-e i dodjeljuju joj se jasne odgovornosti.

Ostala tijela Europske unije: Iako su uvedene manje promjene uloge drugih tijela Europske unije, kao što su Europska komisija ili Europska središnja banka, one neće utjecati na proračun.

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na odobrena sredstva za poslovanje 

☒    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena sredstva za poslovanje.

◻    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena sredstva za poslovanje:

U milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Ako prijedlog/inicijativa utječe na više od jednog naslova za poslovanje, ponovite prethodni odjeljak:

U ovaj se dio unose „administrativni proračunski podaci”, koji se najprije unose u prilog zakonodavnom financijskom izvještaju (Prilog V. internim pravilima), koji se učitava u sustav DECIDE za potrebe savjetovanja među službama.

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

3.2.2.Procijenjeni rezultati financirani odobrenim sredstvima za poslovanje 

Odobrena sredstva za preuzimanje obveza u milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

3.2.3.Sažetak procijenjenog učinka na administrativna odobrena sredstva 

☒    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna administrativna odobrena sredstva.

◻    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća administrativna odobrena sredstva:

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Potrebna odobrena sredstva za ljudske resurse i ostale administrativne rashode pokrit će se odobrenim sredstvima glavne uprave koja su već dodijeljena za upravljanje djelovanjem i/ili su preraspodijeljena unutar glavne uprave te, prema potrebi, dodatnim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

3.2.3.1.Procijenjene potrebe u pogledu ljudskih resursa

☒    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.

◻    Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:

Procjenu navesti u ekvivalentima punog radnog vremena

XX se odnosi na odgovarajuće područje politike ili glavu proračuna.

Potrebe za ljudskim resursima pokrit će se osobljem glavne uprave kojemu je već povjereno upravljanje djelovanjem i/ili koje je preraspoređeno unutar glavne uprave te, prema potrebi, resursima koji se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

Opis zadaća:

3.2.4.Usklađenost s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom 

Prijedlog/inicijativa:

☒    može se u potpunosti financirati preraspodjelom unutar relevantnog naslova višegodišnjeg financijskog okvira (VFO).

◻    zahtijeva upotrebu nedodijeljene razlike u okviru relevantnog naslova VFO-a i/ili upotrebu posebnih instrumenata kako su definirani u Uredbi o VFO-u.

◻    zahtijeva reviziju VFO-a.

3.2.5.Doprinos trećih strana 

Prijedlog/inicijativa:

☒    ne predviđa se sudjelovanje trećih strana u sufinanciranju.

◻    predviđa se sudjelovanje trećih strana u sufinanciranju prema sljedećoj procjeni:

Odobrena sredstva u milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

3.3.Procijenjeni učinak na prihode 

☒    Prijedlog/inicijativa nema financijski učinak na prihode.

◻    Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski učinak:

◻    na vlastita sredstva

◻    na ostale prihode

navesti jesu li prihodi namijenjeni proračunskim linijama rashoda◻    

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Za namjenske prihode navesti odgovarajuće proračunske linije rashoda.

Ostale napomene (npr. metoda/formula za izračun učinka na prihode ili druge informacije)

(1)    Uredba (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju, SL L 201, 27.7.2012.

(2)    Za detaljne informacije o izvedenicama i načinu poslovanja središnjih drugih ugovornih strana na financijskim tržištima vidjeti Prilog 7. priloženoj procjeni učinka .

(3)    Uredba (EU) 2019/834 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 u pogledu obveze poravnanja, suspenzije obveze poravnanja, zahtjevâ za izvješćivanje, tehnika smanjenja rizika za ugovore o OTC izvedenicama čije se poravnanje ne obavlja posredstvom središnje druge ugovorne strane, registracije i nadzora trgovinskih repozitorija te zahtjevâ za trgovinske repozitorije (Tekst značajan za EGP); SL L 141, 28.5.2019., str. 42.–63.

(4)    Uredba (EU) 2019/2099 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2019. o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 u pogledu postupaka i tijela uključenih u izdavanje odobrenja središnjim drugim ugovornim stranama i zahtjevâ za priznavanje središnjih drugih ugovornih strana iz trećih zemalja; SL L 322, 12.12.2019., str. 1.–44.

(5)    Uredba (EU) 2021/23 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2020. o okviru za oporavak i sanaciju središnjih drugih ugovornih strana, SL L 22, 22.1.2021., str. 1.–102.

(6)    Uredba se temelji na standardima koje je Odbor za financijsku stabilnost izradio nakon financijske krize. Vidjeti Key Attributes of Effective Resolution Regimes for Financial Institutions (Ključna obilježja djelotvornih postupaka sanacije financijske institucije), Odbor za financijsku stabilnost (studeni 2011.) http://www.financialstabilityboard.org/publications/r_111104cc.pdf Ažurirano u listopadu 2014. prilozima za pojedine sektore http://www.financialstabilityboard.org/wp-content/uploads/r_141015.pd  

(7)    Uredba (EU) 2021/23 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2020. o okviru za oporavak i sanaciju središnjih drugih ugovornih strana, SL L 22, 22.1.2021., str. 1.–102.

(8)    […]    

(9)    Direktiva 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ, SL L 176, 27.6.2013.

(10)    Direktiva (EU) 2019/2034 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o bonitetnom nadzoru nad investicijskim društvima i o izmjeni direktiva 2002/87/EZ, 2009/65/EZ, 2011/61/EU, 2013/36/EU, 2014/59/EU i 2014/65/EU, SL L 314, 5.12.2019.

(11)    Direktiva 2009/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o usklađivanju zakona i drugih propisa u odnosu na subjekte za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS) (preinačena), SL L 302, 17.11.2009.

(12)    Komunikacija Komisije „Unija tržišta kapitala za građane i poduzeća – novi akcijski plan”, COM(2020) 590.

(13)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskoj središnjoj banci, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija Europski gospodarski i financijski sustav: poticanje otvorenosti, snage i otpornosti, COM(2021) 32 final.

(14)    Uredba (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 („Europski zakon o klimi”), SL L 243, 9.7.2021.

(15)    Na primjer, regulatorni tehnički standardi (RTS) o postupcima za odobravanje proširenja usluga ili izmjena modela rizika u skladu s člancima 15. i 49. EMIR-a još nisu doneseni.

(16)     https://ec.europa.eu/info/business-economy-euro/banking-and-finance/regulatory-process-financial-services/consultations-banking-and-finance/targeted-consultation-review-central-clearing-framework-eu_en  

(17)     https://ec.europa.eu/info/law/better-regulation/have-your-say/initiatives/13378-Poravnanje-izvedenica-preispitivanje-Uredbe-o-infrastrukturi-europskog-trzista_hr  

(18)    Izostala je ili je bila ograničena potpora za više kapitalne zahtjeve iz CRR-a za izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama druge razine rizika izvan EU-a, ciljeve smanjenja izloženosti prema određenim središnjim drugim ugovornim stranama druge razine rizika izvan EU-a, obveze poravnanja u EU-u i makrobonitetne alate.

(19)    Izvješće ESMA-e o središnjim drugim ugovornim stranama iz UK-a, 2021.

(20)     https://www.esrb.europa.eu/pub/pdf/other/esrb.letter220120_on_response_to_esma_consultation~3182592790.en.pdf

(21)    Dodati poveznicu na pozitivno mišljenje Odbora za nadzor regulative.

(22)    Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (Tekst značajan za EGP); SL L 176, 27.6.2013., str. 1.–337.

(23)    Uredba (EU) 2017/1131 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o novčanim fondovima (Tekst značajan za EGP); SL L 169, 30.6.2017., str. 8.–45.

(24)    […]

(25)    […]

(26)    Uredba (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju (SL L 201, 27.7.2012., str. 1.).

(27)    COM(2017) 331.

(28)    Izvješće ESMA-e Assessment report under Article 25(2c) of EMIR - Assessment of LCH Ltd and ICE Clear Europe Ltd (Izvješće o procjeni u skladu s člankom 25. stavkom 2.c EMIR-a – Ocjena društava LCH Ltd i ICE Clear Europe Ltd), 16. prosinca 2021., ESMA91-372-1945.

(29)    Komunikacija Komisije od 19. siječnja 2021. Europskom parlamentu, Vijeću, Europskoj središnjoj banci, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: „Europski gospodarski i financijski sustav: poticanje otvorenosti, snage i otpornosti” (COM(2021) 32 final).

(30)    Izvješće ESMA-e Assessment report under Article 25(2c) of EMIR - Assessment of LCH Ltd and ICE Clear Europe Ltd (Izvješće o procjeni u skladu s člankom 25. stavkom 2.c EMIR-a – Ocjena društava LCH Ltd i ICE Clear Europe Ltd), 16. prosinca 2021., ESMA91-372-1945.

(31)    Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 176, 27.6.2013., str. 1.).

(32)    Direktiva (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ (SL L 141, 5.6.2015., str. 73.).

(33)    Zaključci Vijeća o revidiranom EU-ovu popisu nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe i njihovim prilozima (SL C 413 I, 12.10.2021., str. 1.).

(34)    Uredba (EU) 2019/834 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 u pogledu obveze poravnanja, suspenzije obveze poravnanja, zahtjevâ za izvješćivanje, tehnika smanjenja rizika za ugovore o OTC izvedenicama čije se poravnanje ne obavlja posredstvom središnje druge ugovorne strane, registracije i nadzora trgovinskih repozitorija te zahtjevâ za trgovinske repozitorije (SL L 141, 28.5.2019., str. 42.).

(35)    Delegirana uredba Komisije (EU) br. 149/2013 od 19. prosinca 2012. o dopuni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća vezano uz regulatorne tehničke standarde o dogovorima o posrednom poravnanju, obvezi poravnanja, javnom registru, pristupu mjestu trgovanja, nefinancijskim drugim ugovornim strankama i tehnikama smanjenja rizika za ugovore o OTC izvedenicama čije se poravnanje ne obavlja posredstvom središnje druge ugovorne stranke (SL L 52, 23.2.2013., str. 11.).

(36)    […]

(37)    Uredba (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala), izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/77/EZ (SL L 331, 15.12.2010., str. 84.).

(38)    Uredba (EU) 2017/1131 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o novčanim fondovima (SL L 169, 30.6.2017., str. 8.).

(39)    SL L 123, 12.5.2016., str. 1.

(40)    Kako je navedeno u članku 58. stavku 2. točkama (a) ili (b) Financijske uredbe.

(41)    Uredba (EU) 2019/834 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 u pogledu obveze poravnanja, suspenzije obveze poravnanja, zahtjevâ za izvješćivanje, tehnika smanjenja rizika za ugovore o OTC izvedenicama čije se poravnanje ne obavlja posredstvom središnje druge ugovorne strane, registracije i nadzora trgovinskih repozitorija te zahtjevâ za trgovinske repozitorije (Tekst značajan za EGP); SL L 141, 28.5.2019., str. 42.–63.

(42)    Uredba (EU) 2019/2099 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2019. o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 u pogledu postupaka i tijela uključenih u izdavanje odobrenja središnjim drugim ugovornim stranama i zahtjevâ za priznavanje središnjih drugih ugovornih strana iz trećih zemalja; SL L 322, 12.12.2019., str. 1.–44.

(43)    Uredba (EU) 2021/23 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2020. o okviru za oporavak i sanaciju središnjih drugih ugovornih strana, SL L 22, 22.1.2021., str. 1.–102.

(44)    Komunikacija Komisije „Unija tržišta kapitala za građane i poduzeća – novi akcijski plan”, COM(2020) 590.

(45)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskoj središnjoj banci, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: „Europski gospodarski i financijski sustav: poticanje otvorenosti, snage i otpornosti”, COM(2021) 32 final.

(46)    Informacije o načinima upravljanja i upućivanja na Financijsku uredbu dostupni su na internetskim stranicama BudgWeb: https://myintracomm.ec.europa.eu/budgweb/EN/man/budgmanag/Pages/budgmanag.aspx  

(47)    Dif. = diferencirana odobrena sredstva; nedif. = nediferencirana odobrena sredstva.

(48)    EFTA: Europsko udruženje slobodne trgovine.

(49)    Zemlje kandidatkinje i, ako je primjenjivo, potencijalni kandidati sa zapadnog Balkana.

(50)    Godina N je godina početka provedbe prijedloga/inicijative. Umjesto „N” upisati predviđenu prvu godinu provedbe (na primjer: 2021.). Isto vrijedi i za ostale godine.

(51)    Prema službenoj proračunskoj nomenklaturi.

(52)    Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravno istraživanje, izravno istraživanje.

(53)    Godina N je godina početka provedbe prijedloga/inicijative. Umjesto „N” upisati predviđenu prvu godinu provedbe (na primjer: 2021.). Isto vrijedi i za ostale godine.

(54)    Rezultati se odnose na proizvode i usluge koji se isporučuju (npr.: broj financiranih studentskih razmjena, kilometri izgrađenih prometnica itd.).

(55)    Kako je opisan u odjeljku 1.4.2. „Posebni ciljevi…”

(56)    Godina N je godina početka provedbe prijedloga/inicijative. Umjesto „N” upisati predviđenu prvu godinu provedbe (na primjer: 2021.). Isto vrijedi i za ostale godine.

(57)    Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravno istraživanje, izravno istraživanje.

(58)    UO = ugovorno osoblje; LO = lokalno osoblje; UNS = upućeni nacionalni stručnjaci; UsO = ustupljeno osoblje; MSD = mladi stručnjaci u delegacijama.

(59)    U okviru gornje granice za vanjsko osoblje iz odobrenih sredstava za poslovanje (prijašnje linije „BA”).

(60)    Godina N je godina početka provedbe prijedloga/inicijative. Umjesto „N” upisati predviđenu prvu godinu provedbe (na primjer: 2021.). Isto vrijedi i za ostale godine.

(61)    Kad je riječ o tradicionalnim vlastitim sredstvima (carine, pristojbe na šećer) navedeni iznosi moraju biti neto iznosi, to jest bruto iznosi nakon odbitka od 20 % na ime troškova naplate.