IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

o provedbi Uredbe (EU) 2021/821 o uspostavi režima Unije za kontrolu izvoza, brokeringa, tehničke pomoći, provoza i prijenosa robe s dvojnom namjenom

1. Uvod

Ovo izvješće sadržava informacije o provedbi kontrole izvoza robe s dvojnom namjenom u EU-u 2021. i zbirne podatke o kontroli izvoza za 2020. Komisija ga je izradila uz doprinos država članica 1 u okviru koordinacijske skupine za robu s dvojnom namjenom (DUCG). Nova Uredba o kontroli izvoza donesena je 2021., što označava važnu ključnu etapu u razvoju politike kontrole izvoza u EU-u 2 .

Ovo je izvješće doneseno zajedno s godišnjim izvješćem o provjeri izravnih stranih ulaganja jer i kontrola izvoza i provjera izravnih stranih ulaganja omogućuju strateške kontrole trgovine i ulaganja radi sigurnosti u Europskoj uniji.

Izvješće obuhvaća aktivnosti iz 2021. te stoga ne pokriva aspekte kontrole izvoza na koje je utjecao ruski agresivni rat protiv Ukrajine ili mjere u obliku ograničenja izvoza uvedene kao odgovor na taj rat. Ti su događaji doveli pitanje pristupa tehnologiji s dvojnom namjenom za Rusiju i Bjelarus u središte političkog interesa, doduše u kontekstu primjene sankcija Europske unije, koje uključuju zabrane i ograničenja izvoza.

2. Razvoj političkog i regulatornog okvira

2.1. Politika kontrole izvoza

2.1.1. Modernizacija kontrola izvoza EU-a – nova Uredba o kontroli izvoza

Nakon donošenja nove Uredbe o kontroli izvoza 19. svibnja 2021. i njezina stupanja na snagu 9. rujna 2021. Komisija i države članice započele su s njezinom učinkovitom provedbom 3 u nizu novih područja – npr. transparentnost, izvršavanje, izgradnja kapaciteta. DUCG je imao ključnu ulogu, kako je opisano u poglavlju 3. u nastavku, i proširio je „institucionalnu infrastrukturu” EU-a za kontrolu izvoza stvaranjem niza stručnih skupina za razvoj novih politika, smjernica, postupaka itd. U prilogu ovom izvješću navode se različita područja rada i povezani okvirni rokovi.

2.1.2. Savjetovanja i informiranje

Komisija je 2021. provela niz ciljanih savjetovanja s dionicima iz industrije i civilnog društva 4 , među ostalim o prioritetima novoosnovanog Vijeća za trgovinu i tehnologiju (TTC) EU-a i SAD-a – vidjeti odjeljak 2.1.3. Komisija je 8. prosinca 2021. sa slovenskim predsjedništvom Vijeća EU-a organizirala i godišnji Forum o kontroli izvoza, koji je omogućio razmjenu mišljenja o provedbi kontrola izvoza EU-a i modernizaciji režima kontrole izvoza EU-a s više od 800 dionika iz industrije i civilnog društva 5 .

2.1.3. Suradnja s trećim zemljama

U lipnju 2021. EU i SAD osnovali su Vijeće za trgovinu i tehnologiju, koje se prvi put sastalo u Pittsburghu 29. rujna 2021. i postiglo dogovor o ambicioznoj zajedničkoj izjavi, koja je obuhvatila suradnju u području kontrole izvoza 6 . Jedna od deset radnih skupina posvećena je kontrolama izvoza, razmjeni informacija i radu na temama kao što su zakonodavne i regulatorne promjene, procjena rizika i licenciranje dobrih praksi te na pristupima usklađivanju industrije s propisima i izvršavanju tih propisa. Nadalje, toj radnoj skupini cilj je promicanje usklađenih pristupa kontroli u području osjetljivih tehnologija s dvojnom namjenom te zajedničko informiranje industrije o kontrolama izvoza robe s dvojnom namjenom.

Cilj je TTC-a omogućiti bolju koordinaciju pristupâ pitanjima trgovine i tehnologije kako bi se u različitim područjima rada primjenjivao holistički pristup. U tom kontekstu, kontrole izvoza utječu i na aspekte rada drugih skupina koje se npr. bave sigurnim lancima opskrbe, osobito poluvodičima, ili analizom stranih ulaganja.

Općenito, EU i SAD su u Pittsburghu postigli dogovor o povećanju suradnje u sljedećim područjima:

·tehnička savjetovanja o aktualnim i predstojećim zakonodavnim i regulatornim promjenama, uključujući redovite prilagodbe kontrolnih popisa i iznimaka pri izdavanju posebnih dozvola/općih izvoznih dozvola, razvoj smjernica,

·tehnička savjetovanja i razvoj usklađenih pristupa kontroli u području osjetljivih tehnologija s dvojnom namjenom i razmjena informacija o rizicima povezanima s izvozom ili prijenosom osjetljivih tehnologija na predmetna odredišta i predmetnim subjektima,

·tehnička savjetovanja o pristupima i mjerama za usklađenost i izvršavanje,

·pomoć trećim zemljama pri izgradnji kapaciteta za razvoj pravnih okvira te potpora njihovim kapacitetima za uvođenje i izvršavanje kontrola i

·tehnička savjetovanja o multilateralnoj i međunarodnoj suradnji, među ostalim o multilateralnim režimima za kontrolu izvoza, prema potrebi.

Radna skupina TTC-a za kontrolu izvoza aktivno je surađivala s dionicima tijekom pripreme za rad. Zajednički sastanak s dionicima održan je 27. listopada 2021. 7 , a na njemu se više od 200 predstavnika industrije i civilnog društva te akademskih stručnjaka okupilo kako bi raspravljali o prioritetima TTC-a, nakon čega je uslijedilo javno savjetovanje u prosincu 2021. i siječnju 2022. – istodobno kad i u SAD-u 8 .

Komisija je 26. listopada 2021. organizirala dijalog o kontroli izvoza sa šest partnera na zapadnom Balkanu 9 kako bi poduprla njihova nastojanja za usklađivanje s pravnom stečevinom, uključujući EU-ove kontrole izvoza robe s dvojnom namjenom. EU je ponovno potvrdio svoju spremnost da nastavi podupirati usklađivanje s kontrolama izvoza EU-a i ponudio je da će zemljama zapadnog Balkana, na njihov zahtjev, staviti na raspolaganje alat EU-a za elektroničko izdavanje dozvola.

2.2. Izmjene u skladu s Uredbom (EU) 2021/821

2.2.1. Ažuriranje kontrolnog popisa EU-a

Kontrolni popis EU-a u Prilogu I. Uredbi u osnovi sadržava popis robe s dvojnom namjenom, uključujući softver i tehnologiju, koja bi trebala podlijegati kontrolama jer se može upotrebljavati i u civilne i u vojne svrhe. Redovito se ažurira kako bi odražavao promjene u okviru multilateralnih režima za kontrolu izvoza. Izmijenjen je jednom 2021. 10 kako bi uključivao odluke donesene od ožujka do prosinca 2020. u kontekstu tih režima (osobito u okviru Wassenaarskog sporazuma i Australske skupine).

Izmjene kontrolnog popisa EU-a 2021.

Izmjene se posebno odnose na kontrolu komora za biološko zatvaranje, izolatore ili biološki sigurne kabine (Napomena 2.: 2B352.f.2.) kako bi se uključili svi izolatori koji ispunjavaju sve značajke navedene u opisu robe, bez obzira na njezinu namjenu. Kontrolnim popisom EU-a 2021. uvodi se i promjena definicije „superslitina” kako bi se utvrdila granična vlačna čvrstoća takvih materijala.

Ažurirani i pročišćeni kontrolni popis EU-a stupio je na snagu 7. siječnja 2022., čime se EU-u omogućilo da ispuni međunarodne obveze. Komisija je objavila smjernice kojima se daje pregled svih izmjena kontrolnog popisa EU-a za robu s dvojnom namjenom za 2021., koje su sažete u „sažetku izmjena” 11 .

2.3. Nacionalne mjere provedbe i izvršenja

2.3.1. Provedbene mjere

Uredba je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama. Međutim, njome se propisuje da države članice mogu poduzeti određene mjere za provedbu posebnih odredbi, primjerice u vezi s odlukom treba li za određenu robu s dvojnom namjenom zatražiti izdavanje dozvole ako izvoznik može posumnjati da će se roba upotrebljavati na način koji nije dopušten uredbom. Uredbom se zahtijeva da se informacije o tim nacionalnim mjerama objavljuju u Službenom listu Europske unije. U skladu s tim Komisija je 8. veljače 2021. 12 objavila informativnu obavijest u kojoj se navodi ažurirani pregled mjera koje su države članice poduzele, uključujući, među ostalim, proširenje kontrole brokeringa i provoza robe, proširenje kontrola na robu koja nije navedena na popisu u svrhu zaštite javne sigurnosti i ljudskih prava, uvođenje nacionalnih općih izvoznih dozvola i primjenu kontrola prijenosa unutar EU-a za robu koja nije navedena na popisu. U toj se informativnoj obavijesti uzimaju u obzir mjere EU-a za osiguravanje transparentnosti primjenjivog pravila i nastojanja da se podupre dosljedna i učinkovita provedba kontrola koje primjenjuju izvoznici u cijelom EU-u.

2.3.2. Mjere izvršenja

Komisija nije obaviještena o novom razvoju događaja 2021. I dalje vrijedi popis nacionalnih mjera izvršenja koji je objavljen zajedno s godišnjim izvješćem o kontroli izvoza za 2019. 13

2.4. Izvoz iz Sjeverne Irske

Izvoz robe s dvojnom namjenom iz EU-a u Ujedinjenu Kraljevinu podliježe kontroli na temelju Uredbe od izlaska Ujedinjene Kraljevine iz Unije 1. siječnja 2021., kao izvoz u bilo koju drugu treću zemlju.

Posebni aranžmani utvrđeni su Protokolom o Sjevernoj Irskoj 14 , kojim se predviđa da se Uredba primjenjuje na Ujedinjenu Kraljevinu i u Ujedinjenoj Kraljevini u vezi sa Sjevernom Irskom 15 , pri čemu, kad je riječ o izvozu iz Sjeverne Irske u treće zemlje izvan EU-a, Ujedinjena Kraljevina djeluje kao nadležno tijelo na temelju Uredbe. Komisija je izradila namjenski sigurni elektronički alat za podršku razmjeni informacija s nadležnim tijelom Ujedinjene Kraljevine zaduženim za primjenu Uredbe u Sjevernoj Irskoj i iz Sjeverne Irske. Time se tom tijelu omogućuje pristup informacijama o odbijenim zahtjevima za transakcije koje su u osnovi jednake onima koje su već bile predmet odbijenog zahtjeva u državi članici EU-a te bilateralno savjetovanje s državom članicom izdavateljicom, kako je predviđeno Uredbom 16 .

3. Aktivnosti Koordinacijske skupine za robu s dvojnom namjenom

DUCG okuplja stručnjake iz Komisije i država članica kako bi se ispitala pitanja povezana s primjenom kontrola izvoza 17 . Održao je šest sastanaka 2021.

3.1. Savjetovanja o pitanjima provedbe – opća razmjena informacija

Predstavnici Komisije i država članica u DUCG-u proveli su opće razmjene informacija o pitanjima kontrole izvoza, kojima se među ostalim pridonosi modernizaciji zakonodavstva o kontroli izvoza EU-a.

Komisija je koordinirala razmjenu informacija među državama članicama u okviru DUCG-a povezanu s nacionalnim provedbenim mjerama te je uz pomoć DUCG-a pripremila ažuriranje službene informativne obavijesti o nacionalnim mjerama 18 .

Nakon stupanja na snagu nove Uredbe u rujnu 2021. DUCG je počeo raditi na njezinoj provedbi te je pristao na redovitu razmjenu informacija. Primjerice, Komisija je pozvala države članice u DUCG-u da počnu razmišljati o novim odredbama Uredbe, kojima se zahtijeva objava nacionalnih mjera i nacionalnih kontrolnih popisa (članci 9. i 10.).

Komisija je uz pomoć DUCG-a prikupila podatke o izdavanju dozvola kako bi osigurala pregled provedbe kontrola izvoza i povećala javnu transparentnost EU-ovih kontrola izvoza robe s dvojnom namjenom (u pripremi ovog godišnjeg izvješća upotrijebljeni su zbirni podaci EU-a za 2020.).

DUCG je 2020. proveo tehničku razmjenu informacija o primjeni kontrola na tehnologije za kibernadzor. Podaci prikupljeni od država članica pokazuju da se broj dozvola smanjio kad je riječ o izvozu tih tehnologija (vidjeti tablicu 1.) pa je 2020. izdano 39 dozvola za artikle za kibernadzor s popisa 19 . U istom su razdoblju odbijena 32 zahtjeva za artikle za kibernadzor.

Tablica 1.: Broj pojedinačnih dozvola za artikle za kibernadzor s popisa.

3.2. Tehnička razmjena informacija – pitanja provedbe

Uz koordinaciju Komisije DUCG je poduzeo inicijative za rješavanje određenih pitanja tehničke provedbe i osnovao je posebne stručne skupine za provedbu zahtjevâ iz nove Uredbe.

Nadležna tijela država članica u DUCG-u osigurala su tehnička znanja kojima se podupiru ažuriranja kontrolnog popisa EU-a i sudjelovala su u raspravama o nizu konkretnih pitanja provedbe, kao što je potreba za poboljšanjem razmjene informacija u okviru općih izvoznih dozvola EU-a (EUGEA) i globalnih dozvola ili razvoj mehanizma za savjetovanje među nadležnim tijelima o informacijama o izvoznicima koji koriste globalne dozvole.

Kad je riječ o tehničkim stručnim skupinama, čija je uloga priznata u novoj Uredbi, ponovno je aktivirana stručna skupina za tehnologiju nadzora (STEG), a njezin je opis poslova revidiran kako bi odražavao nove odredbe Uredbe. STEG omogućuje stručnjacima iz država članica da pridonesu razvoju EU-ovih kontrola izvoza tehnologija za kibernadzor. Mandat STEG-a uključuje razmjenu informacija o rizicima povezanima s izvozom artikala za kibernadzor i tehničke rasprave o konkretnim artiklima za kibernadzor te razvoj smjernica za dubinsku analizu za izvoznike. Stručnjaci su 2021. u okviru tehničkog pregleda potencijalnih tehnologija za kibernadzor razmjenjivali informacije relevantne za određene proizvode, kao što su centri za praćenje i rješenja za zadržavanje podataka, vozila za nadzor i sustavi za govor preko IP-a (VoIP).

Tehnička stručna skupina za izradu smjernica za istraživanja o robi s dvojnom namjenom (TEG-DUR) dovršila je smjernice EU-a o programima unutarnje usklađenosti za istraživanja o robi s dvojnom namjenom, koje se primjenjuju i na prijenos tehnologije i znanja povezanih s tim istraživanjima. Te su smjernice donesene u obliku preporuke Komisije u rujnu 2021. 20 , a njihova je namjena pomoći istraživačima, voditeljima istraživanja i osoblju zaduženom za usklađenost na sveučilištima i u istraživačkim organizacijama da tijekom istraživačkih projekata koji mogu podlijegati kontrolama izvoza robe s dvojnom namjenom utvrde rizike povezane sa suradnjom s partnerima koji se nalaze izvan EU-a (ili s istraživačima izvan EU-a), da upravljaju tim rizicima i da ih ublažavaju. Smjernice EU-a služe nadležnim tijelima država članica kao zajednički referentni alat za razvoj posebnih programa informiranja i za donošenje odluka o izvoznim dozvolama za robu s dvojnom namjenom navedenu u Prilogu I. Uredbi. Smjernice nisu obvezujuće te stoga istraživačke organizacije i istraživači snose odgovornost za ispunjavanje svojih obveza u skladu s Uredbom. DUCG je nakon toga počeo osmišljavati plan djelovanja za potporu provedbi smjernica i praćenju te provedbe.

Nova tehnička stručna skupina za tehnologije u nastajanju (ETEG) osnovana je kao namjenski forum za razmjenu informacija o rizicima povezanima s izvozom tehnologija u nastajanju i izazovima povezanima s njihovom kontrolom. ETEG je svoj prvi sastanak održao u listopadu 2021.

Komisija je izradila, a DUCG odobrio, i nacrt opisa poslova za tehničku stručnu skupinu za prikupljanje podataka i transparentnost (TEG-Transparency) te za mehanizam za koordinaciju izvršavanja, kojima će se poduprijeti razmjena informacija i razvoj najboljih praksi među tijelima za izdavanje dozvola i izvršavanje u EU-u.

Naposljetku, DUCG je održao početne rasprave o osnivanju tehničke stručne skupine za izgradnju kapaciteta kako bi se poduprlo redovito osposobljavanje i razmjena stručnog znanja u okviru zajednice EU-a koja je povezana s robom s dvojnom namjenom.

3.3. Smjernice EU-a o kontrolama izvoza robe s dvojnom namjenom

Komisija je smjernice za istraživanja o robi s dvojnom namjenom spomenute u odjeljku 3.2. donijela i objavila 23. rujna 2021. 21

Novom se Uredbom uvode odredbe za kontrolu izvoza artikala za kibernadzor koji nisu na popisu, a bit će potkrijepljene smjernicama za izvoznike kako bi se poduprla njihova učinkovita provedba. Tim se kontrolama uklanjaju rizici da se takvi artikli upotrebljavaju u vezi s unutarnjom represijom ili ozbiljnim kršenjem ljudskih prava i/ili međunarodnog humanitarnog prava. STEG radi na izradi tih smjernica uključujući, među ostalim, mjere dubinske analize za procjenu rizika povezanih s izvozom takve robe krajnjim korisnicima i za posebnu krajnju uporabu.

3.4. Informatički alati za razmjenu informacija među državama članicama i za elektroničko izdavanje dozvola

Komisija je, uz potporu DUCG-a, nastavila razvijati elektronički sustav za robu s dvojnom namjenom (DUeS), kao informatičku okosnicu EU-ove mreže za kontrolu izvoza. Ta platforma ima ključnu ulogu u osiguravanju učinkovite primjene Uredbe, primjerice, razmjene informacija iz članka 5.

Nove funkcionalnosti razvijene su kako bi se poduprla razmjena informacija o odbijenim zahtjevima za prijenose unutar EU-a i redovito preispitivanje i ažuriranje informacija o zahtjevima koje su odbila nadležna tijela.

S obzirom na Brexit, u siječnju 2021. uvedena je nova funkcionalnost kojom se podupire razmjena informacija s Ujedinjenom Kraljevinom na temelju Protokola o Sjevernoj Irskoj.

Nakon višegodišnje pripreme 2021. bila je prva godina rada sustava za elektroničko izdavanje dozvola za robu s dvojnom namjenom, koji je uveden u dvjema državama članicama – Latviji i Rumunjskoj. Sustav za elektroničko izdavanje dozvola omogućuje nadležnim tijelima i izvoznicima učinkovitiju primjenu kontrola na internetu i smanjenje administrativnog opterećenja povezanog s kontrolama. Namijenjen je za zamjenu sustava bez korištenja interneta ili zastarjelih nacionalnih elektroničkih sustava, čime će se omogućiti brža razmjena informacija – uključujući izvješćivanje Komisije o podacima o dozvolama – i za ostvarivanje daljnjeg potencijala za razmjenu podataka u cijelom EU-u. Razvoj sustava za elektroničko izdavanje dozvola nastavio se 2021. kad su se pilot projektu pridružila druga nadležna tijela (u Italiji i Belgiji – regija Valonija, puštanje sustava u rad predviđa se 2022., a u Sloveniji početkom 2023.). Izvan EU-a Komisija u okviru svojih dijaloga s partnerskim zemljama ispituje mogućnosti za ustupanje alata za elektroničko izdavanje dozvola partnerima, npr. nacionalnom tijelu u Bosni i Hercegovini koje je pokazalo interes za njegovo korištenje.

Projekt uvođenja sustava za elektroničko izdavanje dozvola isto se tako razvija u novim smjerovima kako bi kontrole bile učinkovitije, primjerice, spajanjem sustava za elektroničko izdavanje dozvola s nacionalnim carinskim sustavima putem okružja jedinstvenog sučelja za carinu. Time će se znatno olakšati prekogranična razmjena informacija i s carinskim tijelima, smanjiti regulatorno opterećenje za subjekte i omogućiti automatsko upravljanje količinom dozvola. To bi se moglo ostvariti s pomoću platforme za razmjenu potvrda „CERTEX”, kojom upravlja Glavna uprava TAXUD.

Na zahtjev država članica koje već upotrebljavaju sustav za elektroničko izdavanje dozvola Komisija je pokrenula novi projekt „eLicensing bridge” kako bi se omogućilo povezivanje nacionalnih sustava izdavanja dozvola i carinskih sustava.

3.5. Provedba i izvršenje

Komisija je uz potporu DUCG-a nadzirala razmjenu informacija o provedbi i izvršenju kontrola. Prema dostupnim podacima mreža EU-a za kontrolu izvoza, koja se sastoji od osoblja nadležnih tijela država članica zaduženih za izdavanje dozvola i osoblja Komisije, imala je više od 345 članova osoblja. Kad je riječ o izvršenju na nacionalnoj razini, 2020. je zabilježeno 78 povreda propisa o kontroli izvoza, a nacionalna tijela za izvršavanje zakonodavstva izrekla su osam administrativnih kazni i sedam kaznenih sankcija.

3.6. Izgradnja kapaciteta

Zajednički istraživački centar Komisije 2021. je, uz potporu Glavne uprave TRADE i DUCG-a, pridonio pripremi 14. tehničkog seminara Zajedničkog istraživačkog centra i Nacionalne agencije za nuklearnu sigurnost za tijela zadužena za izdavanje dozvola. Seminar su organizirali Zajednički istraživački centar Komisije i Ministarstvo energetike SAD-a, a predavanja su održana od rujna do kraja studenoga 2021. Seminar je obuhvaćao teme kibernadzora, kriptovaluta, tehnologija lanca blokova i financiranja širenja naoružanja.

3.7. Transparentnost i dijalog s industrijskim sektorom i akademskom zajednicom

Kako je navedeno u odjeljku 2.1.2., Komisija je uz potporu DUCG-a organizirala Forum o kontroli izvoza 2021. i pripremila dokumentaciju za potporu izvoznicima pri provedbi Uredbe, uključujući Smjernice za istraživanja o robi s dvojnom namjenom i „Sažetak sveobuhvatne obavijesti o izmjenama iz 2020.” s objašnjenjima izmjena kontrolnog popisa.

4. Kontrola izvoza EU-a – ključni podaci

I dalje je teško dobiti pouzdane informacije o ukupnom izvozu robe s dvojnom namjenom (uključujući robu s dvojnom namjenom koja nije na popisu) jer u službenim gospodarskim/trgovinskim statističkim podacima ne postoji kategorija „robe s dvojnom namjenom”. Međutim, Komisija i države članice prikupljaju podatke koji omogućuju približne procjene izvoza robe s dvojnom namjenom utemeljene, s jedne strane, na konkretnim podacima o izdavanju dozvola koje prikupljaju nadležna tijela i, s druge strane, na statističkim podacima za izvozne deklaracije za carine EU-a koji uključuju robu s dvojnom namjenom. U nastavku su prikazane procjene podataka o izvozu za 2020. Treba naglasiti da prikazanim procjenama nisu obuhvaćene usluge ni nematerijalni prijenosi tehnologije povezani s trgovinom robom s dvojnom namjenom.

4.1. Trgovina EU-a robom s dvojnom namjenom: artikli i odredišta

Uredba se 2021. ponajprije primjenjivala na izvoz približno 1 884 artikala s dvojnom namjenom koji su navedeni u Prilogu I. („Kontrolni popis EU-a”) i klasificirani u deset kategorija iz Priloga I. Uredbi (EU) 821/2021 22 (slika 1.). Ta roba s dvojnom namjenom odnosi se na približno 1 000 „artikala” iz „carinske nomenklature”, uključujući kemikalije, metalne i nemetalne mineralne proizvode, računala, elektroničke i optičke proizvode, električnu opremu, strojeve, vozila i prijevoznu opremu itd., te obično pripada segmentu visoke tehnologije u okviru te široke kategorije mješovite robe.

Slika 1.: Broj artikala s dvojnom namjenom navedenih u deset kategorija iz Priloga I. Uredbi (EU) 2021/821.

Iz statističkih procjena relativne važnosti trgovine robom s dvojnom namjenom vidljivo je da izvoz robe s dvojnom namjenom čini približno 2,7 % ukupnog izvoza skupine EU-27 (unutar i izvan EU-a) u okviru širokog „područja izvoza robe s dvojnom namjenom” 23 koje obuhvaća carinske artikle koji mogu, u različitoj mjeri, uključivati određenu robu s dvojnom namjenom (slika 2.). Vrijednost trgovine robom s dvojnom namjenom u 2020. iznosi 128 milijardi EUR.

Slika 2.: Statističke procjene izvoza robe s dvojnom namjenom unutar i izvan EU-a.

Statističke procjene pokazuju glavna izvozna odredišta te upućuju na to da se većina robe s dvojnom namjenom izvozi u zemlje koje su navedene na popisu općih izvoznih dozvola Europske unije (EUGEA). Rangiranje odredišnih zemalja odražava izvozno tržište EU-a u košarici robe koje se uglavnom odnose na artikle s dvojnom namjenom (slike 3. i 4.) 24 .

Slika 3.: Procjene izvoza robe s dvojnom namjenom iz EU-a: 25 glavnih odredišnih zemalja za izvoz i njihove podregije u 2020.

Slika 4.: Procjene izvoza robe s dvojnom namjenom iz EU-a: odredišne zemlje po regijama i podregijama u 2020.

4.2. Dozvole EU-a za robu s dvojnom namjenom: zahtjevi, dozvole, odbijenice

U skladu s člankom 23. stavkom 2. Uredbe, u kojem je propisano da „[d]ržave članice poduzimaju sve odgovarajuće mjere kako bi uspostavile izravnu suradnju i razmjenu informacija između nadležnih tijela radi poboljšanja učinkovitosti režima Unije za kontrolu izvoza”, Komisija i države članice su razmjenjivale informacije i podatke o izdavanju dozvola radi boljeg razumijevanja kontrola izvoza i njihova gospodarskog učinka. DUCG je podupirao tu razmjenu. Neki podaci koji su prikupljeni za izvještajno razdoblje navedeni su u nastavku; međutim, treba naglasiti da ne prikupljaju sve države članice sve podatke. Informacije u nastavku predstavljaju približne procjene ukupnih količina i vrijednosti unutar granica podataka koje su države članice stavile na raspolaganje.

Ukupna vrijednost 25 zahtjevâ 2020. dosegnula je 38,4 milijarde EUR, pa je kontrolirani izvoz robe s dvojnom namjenom činio 2,3 % ukupnog izvoza izvan skupine EU-27. Vrijednost odobrene trgovine robom s dvojnom namjenom iznosila je 31 milijardu EUR, što čini 1,9 % ukupnog izvoza izvan skupine EU-27, a pritom je većina transakcija odobrena na temelju pojedinačnih dozvola 26 (2020. izdano je približno 19 412 pojedinačnih dozvola) i globalnih dozvola 27 (prema vrijednosti). Odbijen je tek mali dio izvoza: U 2020. odbijeno je 559 zahtjeva, što čini približno 1,4 % vrijednosti kontroliranog izvoza robe s dvojnom namjenom u toj godini i 0,03 % ukupnog izvoza izvan skupine EU-27. Razlike u podacima koje upućuju na smanjenje u odnosu na prethodne godine posljedica su Brexita i toga što Ujedinjena Kraljevina nije dostavila podatke od 2019. Kad je riječ o odredištima za izvozne dozvole, 25 glavnih odredišta izvan EU-a činila su 94 % vrijednosti za koju su izdane dozvole, pri čemu su glavna odredišta bila Kina, Sjedinjene Američke Države, Tajvan, Južna Koreja i Rusija. Kad je riječ o prijenosima unutar EU-a, glavna su odredišta bila Francuska, Švedska, Finska, Njemačka, Španjolska i Belgija. Raščlanjivanje dozvola prema kategorijama artikala iz Priloga I. Uredbi o kontroli izvoza robe s dvojnom namjenom pokazuje da je 2020. glavna kategorija po vrijednosti bila kategorija 5 „Telekomunikacije i ‚sigurnost informacija’”, za kojom su slijedile kategorija 0, odnosno „Nuklearni materijali, postrojenja i oprema” i kategorija 3 „Elektronika”.

Slika 5.: Količina (broj) dozvola i odbijenica u razdoblju 2016.–2020. 28

Slika 6.: Vrijednost (u milijunima EUR) dozvola i odbijenica u razdoblju 2016.–2020.

Slika 7.: Količina (broj) dozvola po vrsti dozvole 2020.

Slika 8.: Vrijednost (u milijunima EUR) dozvola po vrsti 2020.

Slika 9.: Glavna odredišta za dozvole izvan EU-a 2020.

Slika 10.: Odredišta za dozvole unutar EU-a 2020.

Slika 11.: Dozvole prema deset kategorija iz Priloga I. Uredbi o kontroli izvoza robe s dvojnom namjenom.

5. Zaključak

Nakon što su 2021. pokrenute različite mjere Komisija i države članice i dalje će biti usredotočene na ispunjavanje novih zahtjeva i mandata na temelju nove Uredbe. To uključuje rad u različitim tehničkim stručnim skupinama usmjeren prema poboljšanju kontrola koje se odnose na tehnologije kibernadzora, poboljšanju razmjene informacija i transparentnosti, provedbi izvoznih kontrola, tehnologijama u nastajanju i razvoju programa EU-a za izgradnju kapaciteta i osposobljavanje tijela država članica za izdavanje dozvola i izvršavanje.

Tim mjerama EU-a na temelju nove Uredbe EU-u će se omogućiti i da učinkovitije surađuje s partnerima radi promicanja globalne konvergencije kontrola, smanjenja trgovinskih tenzija i povećanja predvidljivosti za poduzeća, promicanja vrijednosti EU-a i održavanja međunarodnog mira i sigurnosti.

2021.				2022.				2023.
Q1	Q2	Q3	Q4	Q1	Q2	Q3	Q4	Q1	Q2	Q3	Q4
	Ponovna aktivacija stručne skupine za tehnologiju nadzora	Smjernice za dubinsku analizu Tehnička potpora kontrolama iz članka 5. / Objavljivanje „EU-ova popisa za praćenje”
		Osnivanje stručne skupine za tehnologije u nastajanju	Tehnička potpora kontroli tehnologija u nastajanju
Suradnja s partnerima u području artikala za kibernadzor, tehnologija u nastajanju i drugih pitanja (SAD, Japan)
			Razvoj namjenskih informatičkih alata i smjernica za transparentnost Osnivanje tehničke stručne skupine za transparentnost					Godišnje izvješće za 2023. (uključujući podatke za 2022.)
		Osnivanje skupine za izvršavanje	Provedba posebnih mjera (npr. alata za razmjenu informacija, smjernica, zajedničkih djelovanja)
			Osnivanje skupine za izgradnju kapaciteta	Studija izvedivosti		Kurikulumi za programe osposobljavanja EU-a		Početak programa

(1)

Određena nadležna tijela država članica usto javno izvješćuju o trgovini robom s dvojnom namjenom.

(2)

Uredba (EU) 2021/821 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2021. o uspostavi režima Unije za kontrolu izvoza, brokeringa, tehničke pomoći, provoza i prijenosa robe s dvojnom namjenom (preinaka) – (SL L 206, 11.6.2021., str. 1.) – https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX:32021R0821 .

(3)

Prethodno godišnje izvješće sadržava opis ključnih elemenata nove uredbe (odjeljak 2.1.1. Modernizacija zakonodavstva).

(4)

To je isto tako dio našeg „partnerstva s privatnim sektorom”, koje će biti ključni element u modernizaciji kontrola izvoza EU-a.

(5)

https://trade.ec.europa.eu/doclib/docs/2021/november/tradoc_159949.pdf.

(6)

https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/hr/STATEMENT_21_4951 .

(7)

https://trade.ec.europa.eu/doclib/docs/2021/december/tradoc_159950.pdf .

(8)

https://futurium.ec.europa.eu/en/EU-US-TTC/wg7/documents/summary-public-feedback-consultation-working-group-7 .

(9)

Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo*, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija.

(10)

Delegirana uredba Komisije (EU) 2022/1 od 20. listopada 2021. (SL L 3, 6.1.2022., str. 1.).

(11)

Sažetak izmjena dostupan je na: https://trade.ec.europa.eu/doclib/docs/2021/november/tradoc_159903.pdf

(12)

https://trade.ec.europa.eu/doclib/docs/2022/februarT/tradoc_160037.pdf

(13)

https://ec.europa.eu/transparency/documents-register/detail?ref=COM(2019)562&lang=hr

(14)

SL L 29, 31.1.2020., str. 7. („Sporazum o povlačenju”).

(15)

Članak 5. stavak 4. Protokola o Sjevernoj Irskoj i odjeljak 47. Priloga 2. tom protokolu.

(16)

DUCG je odobrio tu novu funkcionalnost sustava DUeS.

(17)

Ovo izvješće je i godišnje izvješće koje se u skladu s novom Uredbom zahtijeva o aktivnostima, ispitivanjima i savjetovanjima DUCG-a.

(18)

Ta je ažurirana informativna obavijest objavljena 8. veljače 2022., SL 2022/C66/27.

(19)

Mobilna telekomunikacijska oprema za presretanje, sustavi za nadzor mreža internetskog protokola (IP), softver za neovlašteni ulazak.

(20)

Preporuka Komisije (EIU) 2021/1700 оd 15. rujna 2021. o programima unutarnje usklađenosti za kontrole istraživanja koja uključuju robu s dvojnom namjenom u skladu s Uredbom (EU) 2021/821 Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi režima Unije za kontrolu izvoza, brokeringa, tehničke pomoći, provoza i prijenosa robe s dvojnom namjenom.

(21)

https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/ALL/?uri=CELEX:32021H1700

(22)

Popis kategorija odražava popis utvrđen u okviru Wassenaarskog aranžmana, kojemu je dodana kategorija 0, koja se odnosi na nuklearne predmete.

(23)

U okviru statističke metodologije koju je izradio Zajednički istraživački centar Komisije primjenjuje se korelacijska tablica, koju je izradila Komisijina uprava za carinu i oporezivanje (GU TAXUD), s korelacijama između klasifikacijskih brojeva i carinskih oznaka robe s dvojnom namjenom i podataka iz Eurostatove baze podataka COMEXT te podataka o izdavanju dozvola koje su dostavile države članice iz skupine EU-27. Pojam „područje izvoza robe s dvojnom namjenom” odnosi se na veliku kategoriju mješovite robe, koja uključuje robu s dvojnom namjenom. Trgovina robom s dvojnom namjenom obično se odvija unutar te kategorije robe, ali nije istovjetna s njom, s obzirom na to da je ta carinska kategorija mnogo šira te da obuhvaća niz proizvoda i artikala čija je namjena isključivo civilna, odnosno koji nisu roba s dvojnom namjenom.

(24)

Kategorija „Zalihe i roba – posebno” definirana je kao dostava zaliha za brodove i zrakoplove. Kategorija „Razno – zemlje koje nisu određene – posebno” odnosi se na zemlje i teritorije koji nisu navedeni u okviru trgovine s trećim zemljama (tj. te se šifre obično primjenjuju za robu koja se dostavlja u objekte na moru).

(25)

Taj iznos obuhvaća vrijednost zahtjeva za izdavanje dozvola i obavijesti u okviru općih izvoznih dozvola. Opće izvozne dozvole omogućuju izvoz robe s dvojnom namjenom na određena odredišta pod određenim uvjetima, dok globalne dozvole mogu dodjeljivati nadležna tijela jednom izvozniku ili mogu obuhvaćati više artikala za više odredišnih zemalja ili krajnjih korisnika.

(26)

Pojedinačne dozvole su dozvole dodijeljene jednom određenom izvozniku za jednog krajnjeg korisnika ili primatelja u trećoj zemlji i obuhvaćaju jednu vrstu robe s dvojnom namjenom ili više njih.

(27)

Globalne dozvole su dozvole dodijeljene jednom određenom izvozniku za jednu vrstu ili kategoriju robe s dvojnom namjenom koja može biti valjana za izvoz jednom određenom krajnjem korisniku ili više njih i/ili u jednu određenu treću zemlju ili više njih.

(28)

Podaci navedeni pod „Zahtjevi” na slikama 5. i 6. obuhvaćaju sve zahtjeve za dozvole, uključujući obavijesti u okviru općih dozvola, što omogućuje procjenu „kontroliranog izvoza”, tj. vrijednosti izvoza izvan EU-a koji podliježe postupku izdavanja dozvola. Ako nema dostupnih podataka o zahtjevima, u grafikonima se upotrebljavaju podaci o dozvolama kao temelj za procjenu podataka o zahtjevima. Podaci navedeni pod kategorijom „Dozvole” odnose se na izvoz robe s dvojnom namjenom odobren na temelju pojedinačnih i globalnih dozvola. Valja napomenuti da se broj zahtjeva ne podudara nužno sa zbrojem dozvola i odbijenica jer je određeni broj zahtjeva možda otkazan, a odluka o nekim zahtjevima možda nije donesena iste godine. „Odbijenice” se odnose na obujam i vrijednost odbijenog izvoza. Razlike u podacima koje upućuju na smanjenje u odnosu na prethodne godine posljedica su Brexita i toga što Ujedinjena Kraljevina nije dostavila podatke od 2019.