EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 23.2.2022.
COM(2022) 66 final
KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU I EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU
o dostojanstvenom radu u cijelom svijetu
za globalnu pravednu tranziciju i održiv oporavak
Poslovanje u cijelom svijetu i globalna trgovina pozitivna su i potrebna stvar.
No oni se ne smiju odvijati na štetu ljudskog dostojanstva i slobode […]
Ljudska prava nisu na prodaju – ni po kojoj cijeni.
Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije
Govor o stanju Unije, 15. rujna 2021.
1.Uvod
Prema najnovijim globalnim procjenama 1 160 milijuna djece, odnosno svako deseto dijete u svijetu, žrtve su dječjeg rada i njihov je broj u porastu. Gotovo polovina te djece obavlja opasan rad. Istodobno je 25 milijuna ljudi u svijetu 2 bilo podvrgnuto prisilnom radu. Ti su podaci neugodan podsjetnik da dostojanstveni rad još nije stvarnost za stotine milijuna ljudi u cijelom svijetu, unatoč jasnoj obvezi međunarodne zajednice u okviru ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda.
Usporedo s tim, svjetski trendovi ubrzano mijenjaju svijet rada. Tehnološki napredak, ekološka i klimatska kriza, demografske promjene i globalizacija pokretači su tih promjena. Iako mogu dovesti do gospodarskog rasta i stvaranja novih mogućnosti zapošljavanja, one u nekim slučajevima mogu pridonijeti i smanjenju standarda na tržištu rada.
U međunarodnom kontekstu promicanje dostojanstvenog rada postaje sve važnije pitanje, osobito u okviru rada Međunarodne organizacije rada (MOR), Ujedinjenih naroda (UN) 3 i Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), ali i u okviru skupina nacija G7 i G20 4 . Međunarodne obveze i smjernice 5 odražavaju sve veće bojazni da se globalizacija ne odvija uvijek na održiv način te se sagledava uloga poduzeća u tom kontekstu.
EU je predan oblikovanju globalnog plana za dostojanstven rad i promicanju budućnosti rada usmjerenu na čovjeka. EU želi postati predvodnik u promicanju dostojanstvenog rada u EU-u, ali i u cijelom svijetu u skladu s UN-ovim Programom održivog razvoja do 2030. U EU-u će ostvarivanju tih ciljeva pridonijeti Akcijski plan za provedbu europskog stupa socijalnih prava 6 , koji je pozdravljen na sastanku na vrhu održanom u Portu u svibnju 2021..
Kao odgovoran globalni akter koji podupire univerzalne vrijednosti ljudskih prava te kao velika gospodarska sila EU zauzima čvrst stav prema očuvanju i unapređenju multilateralnog globalnog poretka utemeljenog na pravilima 7 , uključujući međunarodne radne standarde, u skladu s konceptom otvorene strateške autonomije 8 te sa strategijom Global Gateway 9 .
Gospodarstvo EU-a povezano je sa stotinama milijuna radnika u cijelom svijetu putem globalnih lanaca opskrbe, a potrošači u EU-u sve više zahtijevaju održivo i pravedno proizvedenu robu čime se osigurava dostojanstven rad za one koji je proizvode. Rasprava na konferenciji o budućnosti Europe pokazale su da europski građani očekuju od EU-a da djeluje i Komisija tu odgovornost shvaća ozbiljno. U interesu je i radnika i poduzeća iz EU-a, kao i odgovornih javnih i privatnih aktera u cijelom svijetu, ojačati poštovanje radnih prava u cijelom svijetu i time izbjeći trku prema dnu koja se temelji na modelu privlačenja ulaganja snižavanjem standarda zaštite na radu.
Pandemija bolesti COVID-19 pogoršala je nejednakosti u dohotku i nejednakosti na tržištu rada 10 te je nerazmjerno utjecala na žene, ranjive skupine i skupine u nepovoljnom položaju kao što su mladi i djeca, osobe s invaliditetom, starije osobe, radnici migranti i radnici u neformalnoj ekonomiji. Pogoršala je sigurnost i zdravlje na radu te otežala ostvarivanje temeljnih radnih prava 11 i istaknula hitnost promicanja dostojanstvenog rada, među ostalim u globalnim lancima opskrbe.
Milijuni radnika rade u uvjetima u kojima im je ugroženo zdravlje i život, trpe zbog siromaštva unatoč zaposlenju i prekomjernog broja radnih sati te su izloženi diskriminaciji, uznemiravanju i nasilju, uključujući rodno uvjetovano nasilje, i nemaju slobodu udruživanja 12 . To je osobito odnosi na zaposlene u radno intenzivnim sektorima kao što su poljoprivreda, ribarstvo i tekstilna industrija Loši životni i radni uvjeti povezani su s više čimbenika, kao što su faza gospodarskog razvoja, niske razine zakonodavstva o radu i socijalnoj zaštiti 13 , slabo izvršavanje zakonodavstva, neučinkovita javna uprava i neodgovorne poslovne prakse.
Mogućnost neujednačenog globalnog oporavka mogla bi dodatno pogoršati loše uvjete i dodatno produbiti taj problem. Budući da zemlje nastoje postići bolju ponovnu izgradnju te prijeći na čistu energiju i dekarbonizaciju gospodarstva, mogu se očekivati novi distribucijski učinci, osobito u određenim regijama, sektorima i/ili socijalnim skupinama koji se uvelike oslanjaju na fosilna goriva. Otvorit će se nova radna mjesta, dok će se druga zamijeniti ili promijeniti 14 . Iznimno je važno da zemlje predvide te promjene te da u skladu s tim usavršavaju i prekvalificiraju radnike. Tranzicija globalnog gospodarstva i tržišta rada uslijed klimatskih promjena i drugih globalnih trendova mora biti socijalno pravedna i poštena 15 , a to zahtijeva konkretnu političku predanost i djelovanje na temelju pristupa usmjerenog na čovjeka 16 .
U ovoj se Komunikaciji utvrđuje kako će Europska unija odgovoriti na te izazove, pri čemu će promicanje dostojanstvenog rada u cijelom svijetu biti okosnica pravedne tranzicije i uključivog, održivog i otpornog oporavka od pandemije 17 . Taj je pristup u skladu s globalnim pozivom MOR-a na djelovanje 18 .
2.Sveobuhvatan pristup promicanju dostojanstvenog rada u cijelom svijetu
Pristup EU-a podupire univerzalni koncept dostojanstvenog rada kako ga je definirao MOR i kako je uključen u UN-ove ciljeve održivog razvoja, a sastoji se od četiriju neodvojivih ciljeva koji se međusobno jačaju – produktivnog zapošljavanja, standarda i prava na radu, socijalne zaštite i socijalnog dijaloga 19 . Rodna ravnopravnost i nediskriminacija 20 horizontalna su pitanja u okviru tih ciljeva.
EU-ov sveobuhvatan pristup za cilj ima učinkovito promicanje dostojanstvenog rada za sve, a posebno je usmjeren na ranjive skupine i skupine u nepovoljnom položaju kao što su djeca i mladi, stariji radnici, radnici migranti, osobe s invaliditetom, etničke manjine i radnici u neformalnom gospodarstvu. Cilj mu je i promicanje rodne ravnopravnosti, među ostalim ekonomskim osnaživanjem žena, povećanjem sudjelovanja žena na tržištu rada u svim sektorima i na svim razinama te osiguravanjem jednake plaće za rad jednake vrijednosti 21 . Taj sveobuhvatni pristup odnosi se na radnike na domaćim tržištima u trećim zemljama i u globalnim lancima opskrbe. Uključuje sve relevantne dionike: vlade, socijalne partnere, civilno društvo, poslovne aktere i potrošače. Sveobuhvatnost djelovanja EU-a očituje se u različitim inicijativama EU-a u tom području 22 , uključujući Prijedlog direktive o dužnoj pažnji za održivo poslovanje 23 koji je donesen zajedno s ovom Komunikacijom te tekuću reviziju akcijskog plana u 15 točaka o trgovini i održivom razvoju u trgovinskoj politici EU-a 24 .
Poseban naglasak na iskorjenjivanju dječjeg i prisilnog rada
Ujedinjeni narodi proglasili su 2021. Međunarodnom godinom za ukidanje dječjeg rada 25 , kao poziv međunarodnoj zajednici da pojača svoje djelovanje na ukidanju dječjeg rada do 2025. Nakon smanjenja dječjeg rada u razdoblju od 2000. do 2016. apsolutni broj djece koja sudjeluju u dječjem radu povećao se za 8,4 milijuna u razdoblju od 2016. do 2020. Kao posljedica pandemije bolesti COVID-19 te s tim povezanih gospodarskih šokova i zatvaranja škola do kraja 2022. dodatnih 9 milijuna djece bit će izloženo riziku od prisilnog dječjeg rada 26 , dok bi djeca koja su već uključena u dječji rad mogla biti prisiljena na dulje radno vrijeme ili rad u pogoršanim uvjetima 27 . Ako pokrivenost socijalnom zaštitom ne bude dovoljna, taj bi se broj mogao povećati na 46 milijuna dodatnih žrtava dječjeg rada.
|
Dječji rad u brojkama 28
|
|
|
|
|
U skladu s Komisijinom politikom nulte tolerancije prema dječjem radu, iskorjenjivanje dječjeg rada jedan je od prioriteta u okviru sveobuhvatnog pristupa promicanja dostojanstvenog rada u cijelom svijetu. Ono bi trebalo biti u prvom planu u razmatranjima u svim relevantnim područjima politike. Djelovanja EU-a u tom području uključuju podupiranje i izvršavanje djelotvornog zakonodavstva protiv dječjeg rada, promicanje programa socijalne skrbi za siromašna kućanstva koja su izložena opasnosti dječjeg rada te jačanje pristupa obrazovanju, među ostalim u situacijama sukoba ili krize i za djecu koja se kreću unutar zemlje i među zemljama, te pružanje usluga zaštite za njih. Sveobuhvatna strategija EU-a o pravima djeteta 29 obvezuje Komisiju na isključenje rada djece iz lanaca opskrbe EU-a te na pružanje tehničke pomoći za jačanje sustava inspekcije rada.
|
Prisilni rad u brojkama 30
|
|
|
Iskorjenjivanje dječjeg i prisilnog rada moguće je samo uz promicanje drugih ciljeva dostojanstvenog rada, kao što su održivo poslovno ponašanje, socijalni dijalog, sloboda udruživanja, kolektivno pregovaranje i socijalna zaštita. To dokazuje učinkovitost sveobuhvatnog pristupa promicanju dostojanstvenog rada u cijelom svijetu.
3.Kako EU promiče dostojanstveni rad u cijelom svijetu
3.1. Politike i inicijative EU-a koje sežu izvan EU-a
Unutarnje djelovanje EU-a utječe i na dobrobit radnika u cijelom svijetu. U skladu s EU-ovom obvezom promicanja dostojanstvenog rada u globalnim lancima opskrbe 31 , u politikama EU-a utvrđuju se novi standardi za društveno odgovorno poslovanje i transparentnost u cijelom svijetu; u njima se utvrđuju okviri za održivo financiranje, održivu proizvodnju i potrošnju te se jača javni sektor tako da predvodi primjerom u aktivnostima javne nabave. One su ključan element europskog zelenog plana 32 , u kojem se ističe da zelena i društvena održivost trebaju ići ruku pod ruku kako bi se osigurala socijalno pravedna tranzicija u cijelom svijetu. Inicijative EU-a za dostojanstven rad opće su i sektorske naravi. Osim toga, EU je pokrenuo niz posebnih inicijativa za borbu protiv dječjeg i prisilnog rada.
3.1.1. Inicijative koje obuhvaćaju dostojanstven rad
Više politika i strategija EU-a odnosi se na promicanje dostojanstvenog rada u cijelom svijetu, među ostalim u globalnim lancima opskrbe 33 . U tu se svrhu koriste različiti instrumenti, uključujući zahtjeve u pogledu dužne pažnje za poduzeća, standarde za objavljivanje informacija o socijalnim pitanjima te odredbe o transparentnosti i obavješćivanju o održivosti proizvoda kojima se potrošačima omogućuje da donose informiranije odluke.
U svojem Prijedlogu direktive o dužnoj pažnji za održivo poslovanje Europska komisija utvrđuje obveze dužne pažnje za velika poduzeća iznad određenog praga i za određena poduzeća u posebno osjetljivim sektorima kako bi se utvrdili, spriječili, ublažili i uzeli u obzir stvarni i mogući negativni učinci na ljudska prava, uključujući radna prava, te na okoliš duž globalnih lanaca opskrbe, u skladu s međunarodnim standardima u području ljudskih i radničkih prava. U prijedlogu će se utvrditi horizontalni okvir kako bi se osiguralo da poduzeća koja posluju na jedinstvenom tržištu doprinose poštovanju ljudskih prava i okoliša u vlastitom poslovanju i kroz svoje lance vrijednosti ublažavanjem negativnih učinaka na ljudska prava i okoliš te uspostavom odgovarajućih sustava upravljanja i mjera. Prijedlogom se predviđa i učinkovit provedbeni mehanizam kombinacijom administrativnih sankcija i građanskopravne odgovornosti.
EU poduzima razne mjere politike o održivom financiranju kako bi preusmjerio tokove privatnih ulaganja prema gospodarskim aktivnostima koje su održive i iz okolišne i iz socijalne perspektive 34 . Europa je regija s jednom od najvećih količina imovine za održivo financiranje u svijetu, čija je vrijednost 2020. bila oko 10 bilijuna EUR 35 , stoga je održivo financiranje moćan alat za promicanje radnih prava u lancima opskrbe. Kako je predstavljeno u strategiji EU-a za održivo financiranje od 6. srpnja 2021., Komisija će preispitati standarde za objavljivanje u pogledu socijalnih i kadrovskih pitanja te poštovanja ljudskih prava u financijskom sektoru, među ostalim aspektima. Osim toga, Komisija će objaviti izvješće o mogućem proširenju Uredbe o taksonomiji 36 kako bi se obuhvatili drugi ciljevi održivosti, kao što su socijalni ciljevi.
Prelazak na čisto i kružno gospodarstvo može pružiti prilike za smanjenje onečišćenja i otpada te potaknuti inovacije proizvoda te istodobno pozitivno doprinijeti održivom ljudskom razvoju, među ostalim stvaranjem pristojnih radnih mjesta 37 . Na temelju akcijskog plana za kružno gospodarstvo 38 , Komisija će promicati mjere povezane s okolišnim i socijalnim aspektima duž lanca opskrbe proizvodima i uslugama.
Potrošačima su potrebne bolje i pouzdanije informacije o održivosti robe i usluga kako bi mogli donositi utemeljene odluke. Komisija će promicati dostojanstven rad u globalnim lancima opskrbe u predstojećim inicijativama u području politika EU-a za zaštitu potrošača 39 .
U okviru programa Obzor 2020. Komisija je podržala istraživanja povezana s dostojanstvenim radom, uključujući istraživanja o važnosti aktera na održivom tržištu za odgovornu trgovinu 40 . U skladu s Programom UN-a za održivi razvoj do 2030. Komisija će intenzivnije promicati dostojanstveni rad diljem svijeta na temelju Okvirnog programa za istraživanja i inovacije – Obzor Europa (2021. – 2027.).
U okviru instrumenata EU-a za razvoj i suradnju EU podržava provedbu programa za dostojanstven rad u partnerskim zemljama, među ostalim putem instrumenta za tehničku pomoć SOCIEUX+ koji od 2013. pruža stručno znanje u području zapošljavanja i socijalne zaštite.
3.1.2. Promicanje dostojanstvenog rada u određenim sektorima
Putem inicijativa strategije „od polja do stola” 41 Komisija će, među ostalim promicati dostojanstven rad u globalnim lancima opskrbe hranom, uključujući sigurne i pravedne radne uvjete i prava. U izgradnji pravednih, snažnih i održivih prehrambenih sustava ključnu će ulogu imati pitanja kao što su socijalna zaštita radnika, radni i stambeni uvjeti te zaštita zdravlja i sigurnosti radnika.
Inicijativom za sirovine 42 i Akcijskim planom za kritične sirovine 43 nastoji se postići pravednija i održivija nabava sirovina s globalnih tržišta. Njima se promiču odgovorne prakse pri rudarenju kritičnih sirovina s obzirom na to da visoka koncentracija sirovina u zemljama s niskim standardima upravljanja može pogoršati ekološke i društvene probleme. S tim u vezi Komisija svojim programima suradnje podupire održivi razvoj mineralnih resursa u partnerskim zemljama. Komisija podupire provedbu Uredbe (EU) 2017/821 44 u kojoj se utvrđuju obveze dužne pažnje za uvoznike koji u EU uvoze određene metale i minerale iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja, na temelju smjernica i popratnih mjera. Komisijin Prijedlog uredbe o baterijama i otpadnim baterijama 45 sadržava odredbe prema kojima gospodarski subjekti moraju ispunjavati obveze dužne pažnje u svojim lancima opskrbe.
EU je posljednjih godina razvio niz politika i podupirao mjere za rješavanje pitanja dostojanstvenog rada u odjevnoj industriji i smanjenje ranjivosti kako bi lanci opskrbe postali održiviji. Primjerice, EU je podržao inicijativu Better work (Bolji rad) 46 u cilju poboljšanja uvjeta rada u odjevnoj industriji i Fond vizije nula (Vision Zero Fund) 47 u cilju poboljšanje zdravlja i sigurnosti na radu u odjevnom sektoru 48 . EU podržava i intervencije za povećanje znanja i svijesti koje će pridonijeti poboljšanju radnih uvjeta u odjevnoj industriji poticanjem odgovorne proizvodnje i potrošnje 49 . U okviru akcijskog plana za kružno gospodarstvo Komisija priprema strategiju za održive tekstilne proizvode usmjerenu na održiv oporavak od krize uzrokovane bolešću COVID-19 50 i smanjenje učinaka tog sektora na okoliš i društvo. U tom će kontekstu EU u obzir uzeti trenutačne izazove u vrijednosnom lancu tekstila, među ostalim potrebu za zaštitom ljudskih prava, uključujući radna prava, te promicati dužnu pažnju u lancima opskrbe u tekstilnom sektoru. Ta će se nastojanja prvenstveno oslanjati na predloženu direktivu o dužnoj pažnji za održivo poslovanje.
EU će nastojati osigurati obveze iz svih sporazuma EU-a o zračnom prometu kako bi se zajamčila visoka razina zaštite radnika u zrakoplovnom sektoru, u skladu s međunarodnim standardima rada 51 .
EU će uključiti odredbe o zaštiti radnika u sve bilateralne i multilateralne sporazume EU-a u području međunarodnog cestovnog prometa te u sporazume o pridruživanju s trećim zemljama. Preispitat će i Europski sporazum koji se odnosi na rad posada vozila koje sudjeluju u međunarodnom cestovnom prometu (AETR) kako bi uključio relevantnu pravnu stečevinu Unije o radu te će uskladiti multilateralni Interbus ugovor o međunarodnom povremenom prijevozu putnika običnim i putničkim autobusima sa socijalnim pravilima EU-a u cestovnom prometu.
Sve države članice EU-a ratificirale su međunarodnu Konvenciju o radu pomoraca kojom se uređuju uvjeti rada u pomorskom prometu. EU će nastaviti raditi na provedbi odredaba Konvencije u suradnji s Međunarodnom pomorskom organizacijom (IMO) i MOR-om te predložiti uključivanje obveza povezanih s učinkovitom provedbom Konvencije u sporazume EU-a s trećim zemljama koji su povezani s pomorstvom.
EU u okviru svojeg plana za međunarodno upravljanje oceanima i zajedničke ribarstvene politike promiče dostojanstven rad u ribarstvu u skladu ciljevima Međunarodne organizacije rada (MOR), Međunarodne pomorske organizacije (IMO) i Organizacije UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO) te u suradnji s partnerskim zemljama. EU će nastaviti promicati ratifikaciju i učinkovitu provedbu Konvencije MOR-a o radu u ribolovu C 188, kao i drugih relevantnih međunarodnih standarda 52 . U tu svrhu upotrebljava sporazume o partnerstvu u održivom ribarstvu, osobito provedbom usklađenog skupa socijalnih odredbi, i prema potrebi, regionalne organizacije za upravljanje u ribarstvu. U bilateralnim dijalozima te u regionalnim i međunarodnim forumima Komisija i Visoki predstavnik bavit će se pitanjima prisilnog rada i drugih oblika rada kojima se krše ljudska prava u području ribarstva, među ostalim kada se otkriju u kontekstu borbe protiv nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova 53 .
U svojem akcijskom planu za socijalnu ekonomiju 54 Komisija će dodatno promicati socijalnu ekonomiju na međunarodnoj razini, primjerice Instrumentom pretpristupne pomoći i Instrumentom za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju te poboljšanjem pristupa financiranju za socijalne poduzetnike na zapadnom Balkanu te iz zemalja Istočnog partnerstva i južnog susjedstva. Ima prostora i za jačanje dijaloga i suradnje u području socijalne ekonomije s ključnim međunarodnim partnerima.
3.1.3. Pojačani napori u borbi protiv prisilnog i dječjeg rada
Poštovanje ljudskog dostojanstva te univerzalnost i nedjeljivost ljudskih prava ugrađeni su u Ugovor. Osim toga, Poveljom Europske unije o temeljnim pravima izričito se zabranjuje ropstvo i prisilni rad. Kako bi se provele te odredbe, Komisija pokreće sve dostupne horizontalne i sektorske inicijative za borbu protiv prisilnog i dječjeg rada, surađujući s tijelima država članica te privatnim poduzećima i drugim dionicima.
Svih 27 država članica EU-a ratificiralo je temeljne konvencije Međunarodne organizacije rada (MOR) o prisilnom i dječjem radu 55 . Stoga su pravno obvezne spriječiti i ukloniti upotrebu prisilnog rada te o tome redovito izvješćivati nadzorna tijela MOR-a za standarde. Upućivanja na relevantne konvencije MOR-a uključena su i u brojne sporazume o slobodnoj trgovini koje je sklopila Unija 56 . U skladu s Uredbom EU-a o općem sustavu povlastica, EU može dodijeliti jednostrane trgovinske povlastice uz uvjet da zemlje korisnice poštuju međunarodne standarde rada, uključujući ukidanje dječjeg i prisilnog rada.
Direktivom o suzbijanju trgovanja ljudima od država članica zahtijeva se da osiguraju da trgovanje ljudima, uključujući radi prisilnog rada, bude kažnjivo zakonom. Od njih se zahtijeva i da razmotre kriminalizaciju svjesne upotrebe usluga iskorištavanih žrtava. Međutim, konačna odluka prepuštena je državama članicama, što je rezultiralo različitim pravnim rješenjima u EU-u. S obzirom na raširenost trgovine ljudima u Uniji i razlike u nacionalnim pravnim okvirima, Komisija će provesti procjenu mogućnosti uvođenja minimalnih pravila EU-a kojima se kriminalizira upotreba usluga iskorištavanih žrtava trgovine ljudima. U međuvremenu Komisija organizira i kampanje za podizanje svijesti u suradnji s organizacijama civilnog društva kako bi pomogla u otkrivanju i sprečavanju te prakse.
Društveno odgovorna javna nabava moćan je alat za borbu protiv prisilnog i dječjeg rada. Budući da javna nabava čini oko 14 % BDP-a EU-a (otprilike 2 bilijuna EUR godišnje), tim se alatom poduzeća mogu snažno potaknuti da usvoje društveno odgovorne prakse upravljanja. Direktivama o javnoj nabavi od država članica zahtijeva se da poduzmu odgovarajuće mjere kako bi osigurale da ugovaratelji i dobavljači učinkovito ispunjavaju obveze koje proizlaze iz konvencija MOR-a, među ostalim u području prisilnog i dječjeg rada. Kako bi se podigla svijest javnih naručitelja o mogućim koristima društveno odgovorne javne nabave, Komisija je nedavno ažurirala svoj priručnik „Kupujmo na društveno osviješten način” 57 .
Nadležna tijela javne uprave ne mogu sama pobijediti u borbi protiv prisilnog rada. U njoj će važnu ulogu imati privatna poduzeća. Zbog toga Komisija u okviru nove trgovinske politike EU-a promiče dužnu pažnju u skladu s međunarodnim smjernicama i načelima kako bi se osiguralo da u lancima vrijednosti poduzeća iz EU-a nema prisilnog rada. U tom su kontekstu Komisija i Služba za vanjsko djelovanje u srpnju 2021. objavile smjernice za pomoć poduzećima iz EU-a koja poduzimaju odgovarajuće mjere za uklanjanje rizika od prisilnog rada u svojem poslovanju i lancima opskrbe, kao prvi korak prije donošenja obvezujućeg horizontalnog zakonodavstva o dužnoj pažnji 58 . U svojem prijedlogu direktive o korporativnom izvješćivanju o održivosti 59 , Komisija je iznijela i detaljne zahtjeve za izvješćivanje u pogledu radnih prava, kao što je ukidanje dječjeg i prisilnog rada, među ostalim u globalnim lancima opskrbe.
Komisija promiče i strategije koje predvodi industrija u najugroženijim sektorima. Primjerice, projekt Clear Cotton (Čist pamuk) uvodi integrirani pristup za iskorjenjivanje dječjeg i prisilnog rada u lancima opskrbe pamukom, tekstilom i odjećom 60 . Ukidanje dječjeg i prisilnog rada zauzima važnu ulogu i u Inicijativi za sirovine i Akcijskom planu za kritične sirovine.
Unatoč tim važnim zakonodavnim koracima potrebno je daljnje djelovanje kako bi se učinkovito riješio problem prisilnog rada. Zbog toga je predsjednica von der Leyen najavila inicijativu da se na jedinstvenom tržištu zabrane proizvodi koji su proizvedeni prisilnim radom. U tu svrhu Komisija priprema novu zakonodavnu inicijativu kojom će se u praksi zabraniti stavljanje na tržište EU-a proizvoda nastalih prisilnim radom, uključujući prisilni dječji rad. Inicijativom će biti obuhvaćeni domaći i uvezeni proizvodi te će se zabrana kombinirati s čvrstim provedbenim okvirom koji se temelji na riziku. Novi instrument temeljit će se na međunarodnim standardima i nadopunjavati postojeće horizontalne i sektorske inicijative EU-a, osobito obveze dužne pažnje i transparentnosti.
Borba protiv dječjeg rada zahtijeva dodatne mjere. Dječji rad ima vrlo složene uzroke, od gospodarskih poteškoća do nedostatka odgovarajućih obrazovnih mogućnosti, raširenih predodžbi i lokalnih običaja povezanih s ulogom djece u društvu. Zbog toga je za iskorjenjivanje dječjeg rada potreban holistički pristup održivom gospodarskom razvoju, uključujući opsežne mjere i odgovarajuće financirane inicijative za potporu kvalitetnom obrazovanju i socijalnoj zaštiti za sve. U skladu sa strategijom EU-a o pravima djeteta Komisija podupire vlade, lokalne aktere i poduzeća, posebice u najpogođenijim zemljama.
|
Ključni alati: -promicanje ljudskih prava i postupanja poduzeća s dužnom pažnjom u pogledu zaštite okoliša, među ostalim putem zakonodavstva, kako bi se osigurali identifikacija, sprečavanje, ublažavanje i odgovornost za stvarne i moguće štetne učinke na ljudska prava, uključujući radna prava, i okoliš duž globalnih lanaca opskrbe, -zabrana stavljanja na tržište EU-a proizvoda nastalih prisilnim radom, -jačanje objavljivanja informacija poduzeća o aspektima održivosti, uključujući o dostojanstvenom radu u globalnim lancima opskrbe, kako bi se povećala održiva ulaganja i transparentnost za druge dionike, -davanje smjernica i čvrstih pravnih odredbi o društveno održivoj javnoj nabavi i upotreba održivih proizvoda kao uobičajena praksa kako bi se poboljšala pravedna potrošnja, -upotreba sektorskih politika EU-a, među ostalim onih o hrani, mineralima, tekstilnim proizvodima, ribarstvu i prometu, uključujući pomorski promet, radi jačanja poštovanja međunarodnih radnih standarda te ratifikacije i provedbe međunarodnih konvencija o radu. |
3.2. Bilateralni i regionalni odnosi EU-a
EU u svojoj trgovinskoj politici od svojih trgovinskih partnera očekuje da poštuju međunarodne radne standarde. Slobodna trgovina i ulaganja imaju ključnu ulogu u tom pogledu jer uključuju obveze poštovanja međunarodnih standarda rada i promicanja dostojanstvenog rada u okviru nacionalnih zakona i praksi, među ostalim učinkovite inspekcije rada. Primjerice, te su odredbe potaknule Južnu Koreju da u travnju 2021. ratificira tri temeljne konvencije MOR-a 61 . Nadalje, Komisija je 2020. imenovala glavnog službenika za nadzor provedbe trgovinskih pravila (CTEO) kako bi osigurala da njezini trgovinski partneri ispunjavaju svoje obveze, uključujući u okviru poglavlja o održivom razvoju. Uspostavila je i jedinstvenu ulaznu točku na kojoj poduzeća iz EU-a, trgovinske organizacije ili nevladine organizacije mogu podnositi pritužbe.
EU će u sklopu tekuće revizije akcijskog plana u 15 točaka o trgovini i održivom razvoju u trgovinskoj politici EU-a ocijeniti provedbu i primjenu odredbi o radu u sporazumima o slobodnoj trgovini. To će uključivati opseg obveza, mehanizme praćenja, mogućnost sankcioniranja neusklađenosti, odredbu o ključnim elementima, institucionalni okvir, suradnju s civilnim društvom i potrebne resurse.
U prijedlogu nove Uredbe EU-a o općem sustavu povlastica (Uredba o OSP-u) za razdoblje 2024. – 2034. 62 Komisija je povećala svoju potporu promicanju međunarodnih standarda rada u zemljama korisnicama OSP-a dodavanjem dviju novih konvencija o radnim pravima 63 i određivanjem uvoza robe nastale međunarodno zabranjenim dječjim i prisilnim radom kao osnove za moguće povlačenje trgovinskih povlastica.
Ključni je cilj EU-a u okviru politike međunarodnih partnerstava promicanje dostojanstvenog rada, uključujući socijalnu zaštitu, u skladu sa snažnom predanošću EU-a potpunoj provedbi Programa UN-a za održivi razvoj do 2030. te njegovih ciljeva održivog razvoja, što je i cilj Europskog konsenzusa o razvoju iz 2017. 64 Socijalna uključenost i dostojanstven rad, uz pridavanje posebne pozornosti ukidanju dječjeg rada, jedan su od prioriteta u programiranju za razdoblje 2021. – 2027. u okviru novog Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna 65 , koji treba definirati na nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj razini. Konkretnije, u programu tog instrumenta za ljudska prava i demokraciju, kao i u drugim tematskim i geografskim programima, predviđene su namjenske mjere za promicanje dostojanstvenog rada za sve, uključujući borbu protiv dječjeg i prisilnog rada, posebno na nacionalnoj i regionalnoj razini. Instrumentom se podupiru mjere koje uključuju promicanje socijalnog dijaloga i pružanje pomoći partnerskim zemljama u ratifikaciji i učinkovitoj provedbi ažuriranih konvencija MOR-a, posebno temeljnih konvencija i konvencija o upravljanju. Mjere će u skladu s Europskim konsenzusom uključivati suradnju s privatnim sektorom u provedbi odgovornog poslovnog ponašanja u globalnim lancima opskrbe i potporu vladama i poduzećima u partnerskim zemljama u uvođenju odgovornog poslovnog ponašanja s pomoću relevantnih popratnih mjera. Pruža i mogućnosti da se u suradnji sa svim relevantnim dionicima sudjeluje u formaliziranju gospodarstva i smanjenju neformalnog sektora u partnerskim zemljama te za razmjenu najboljih praksi i pristupa s partnerskim zemljama putem tehničke pomoći. Nadalje, prepoznajući da će mnogi iz najranjivijih društvenih skupina i dalje raditi u neformalnom gospodarstvu, razvojnom politikom osigurat će se da se mjere za promicanje dostojanstvenog rada prošire na neformalno gospodarstvo. Prema potrebi, mjere će se provoditi zajedno s državama članicama i europskim razvojnim financijskim institucijama u kontekstu inicijativa Tima Europa 66 .
Europska unija podupire i mjere za zaštitu djece u humanitarnim krizama, što se odnosi i na zaštitu od najgorih oblika dječjeg rada 67 . Aktivnosti uključuju sprečavanje nasilja i odgovor na nasilje, traženje i spajanje obitelji te sprečavanje novačenja, puštanje na slobodu i reintegraciju djece povezane s oružanim snagama i oružanim skupinama. Znatno se ulaže u ponovnu uspostavu i održavanje pristupa kvalitetnom obrazovanju za djecu koja su pogođena krizama i humanitarnim krizama 68 .
U skladu s politikom proširenja, od zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja očekuje se da se prije pristupanja EU-u u potpunosti usklade s pravnom stečevinom i standardima EU-a u području socijalne politike i zapošljavanja. EU nastavlja promicati provedbu europskog stupa socijalnih prava na zapadnom Balkanu raspravom o rezultatima zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja u uključivanju načela europskog stupa socijalnih prava u proces programa gospodarskih reformi te pružanjem potpore našim partnerima u poboljšanju dostupnosti podataka i prikupljanja podataka u skladu s pregledom socijalnih pokazatelja. Iz Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) EU pruža i financijsku potporu za poticanje kvalitetnog zapošljavanja te podupire djelotvorno izvršenje pravila i standarda u području radnog prava širom regije.
U okviru europske politike susjedstva EU podupire političke i gospodarske reforme u južnom 69 i istočnom 70 susjedstvu EU-a, uključujući otvaranje pristojnih radnih mjesta. EU će u okviru europske politike susjedstva razmjenjivati najbolje prakse u području ljudskih prava i temeljnih radnih standarda između EU-a i južnih partnera na bilateralnoj i regionalnoj razini te u dijalogu o sektorskoj politici Unije za Mediteran o zapošljavanju i radu.
EU će financijskom potporom i drugim vodećim inicijativama partnerima iz južnog susjedstva pomoći da osmisle i provedu gospodarske reforme (među ostalim u području trgovine i ulaganja) koje će osigurati pristojno zapošljavanje, posebno za žene i mlade, te će podupirati socijalni dijalog koji dobro funkcionira na svim razinama.
U okviru Istočnog partnerstva potpora politikama za dostojanstven rad ulaganjem u ljude i razvoj ljudskog kapitala i dalje će biti prioritet 71 . EU će mobilizirati i stručno znanje javnog sektora radi razmjene najbolje prakse i pristupa s partnerskim zemljama, na primjer u okviru TAIEX-a i instrumenata povezivanja, u kojima se upravitelji iz ciljnih zemalja povezuju sa svojim kolegama iz država članica EU-a.
Promicanje poštovanja radnih prava u trećim zemljama ključni je dio politika ljudskih prava EU-a. Oslanjajući se na različite instrumente u tom području EU će, ako je to relevantno, osigurati da se pitanja radničkih prava uključe u dijaloge o ljudskim pravima s trećim zemljama u kojima dolazi do kršenja radnih prava te u daljnje razmjene s trećim zemljama o pitanjima ljudskih prava, uključujući i one predstavnika Europske unije za ljudska prava.
EU će osigurati i učinkovitu provedbu aspekata radnih prava strategija EU-a u pogledu ljudskih prava i demokracije za pojedine zemlje za razdoblje 2021. – 2024. i akcijskog plana za ljudska prava i demokraciju za razdoblje 2020. – 2024. 72 To će uključivati predviđeni sveobuhvatni okvir EU-a za provedbu vodećih načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima te razvoj i provedbu nacionalnih akcijskih planova.
EU će dodatno promicati dostojanstveni rad u financiranju mjera, na primjer pri provedbi financijskih operacija (mješovito financiranje i jamstva) ili osiguravanjem da se radna prava uzmu u obzir pri procjeni poštovanja ljudskih prava kao preduvjeta za davanje makrofinancijske pomoći. Budući programi makrofinancijske pomoći prema potrebi će uključivati dostojanstveni rad, a povezane uvjete zajedno će utvrditi službe Komisije i ESVD.
Komisija će surađivati s Europskom bankom za obnovu i razvoj na promicanju redovitog ažuriranja njezine politike zaštite okoliša i socijalne politike radi usklađivanja sa standardima EU-a i međunarodnim standardima o odgovornosti u lancima opskrbe, uključujući vodeća načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima. Nadalje, EU će nastojati osigurati da radna prava uključenih u provedbu programa koje financira EIB budu u skladu s EIB-ovim okolišnim i socijalnim standardima.
Usto, dodatni bilateralni i regionalni sporazumi, kao što su strateški sporazumi o partnerstvu i suradnji te dijalozi s trećim zemljama na različitim razinama pružaju priliku za dijeljenje stručnog znanja EU-a u području rada. EU će promicati uključivanje dostojanstvenog rada, uključujući radna prava, u sve relevantne buduće ili ažurirane bilateralne i regionalne sporazume i dijaloge na različitim razinama, među ostalim u strateške sporazume o partnerstvu i suradnji i sve odbore koji provode relevantne bilateralne i regionalne sporazume, kao što su Zajednička komisija i tematski pododbori. To uključuje, na primjer, sastanke na vrhu, ministarske sastanke i sastanke viših dužnosnika na forumima kao što je Azijsko-europski sastanak (ASEM).
|
Ključni alati: -promicanje međunarodnih radnih standarda u sporazumima o slobodnoj trgovini i jednostranim trgovinskim povlasticama, -osiguravanje dostojanstvenog rada za sve kao glavnog prioriteta razvojne politike EU-a i daljnje financiranje mjera za promicanje dostojanstvenog rada, među ostalim u kontekstu inicijativa Tima Europa, -poticanje provedbe europskog stupa socijalnih prava putem politike proširenja EU-a i programa gospodarskih reformi te podupiranje reformi koje osiguravaju pristojno zapošljavanje u europskom susjedstvu i regijama proširenja, -promicanje poštovanja radnih prava u trećim zemljama kao ključnog dijela politika ljudskih prava EU-a, -uključivanje promicanja dostojanstvenog rada i radnih prava u sve relevantne buduće ili ažurirane bilateralne i regionalne sporazume i dijaloge. |
3.3. EU u međunarodnim i multilateralnim forumima 73
EU podupire provedbu instrumenata Ujedinjenih naroda koji su povezanih s dostojanstvenim radom; zalaže se i za to da se o temi dostojanstvenog rada raspravlja na forumima UN-a, posebno u kontekstu UN-ova Programa održivog razvoja do 2030. EU je pojačao svoje sudjelovanje na forumima UN-a o ljudskim pravima i interakciju s partnerskim zemljama kako bi aktivno promicao i podupirao globalnu provedbu vodećih načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima. EU u tom kontekstu pruža odgovarajuću potporu radu Radne skupine UN-a za poslovanje i ljudska prava i aktivno sudjeluje u raspravama UN-a o pravno obvezujućem instrumentu o poslovanju i ljudskim pravima radi promicanja instrumenta koji može učinkovito poboljšati zaštitu žrtava kršenja i povreda ljudskih prava povezanih s poslovanjem i globalno uspostaviti ravnopravne uvjete. EU će pojačati rad na promicanju Programa za dostojanstven rad u Komisiji UN-a za socijalni razvoj i na političkom forumu na visokoj razini o održivom razvoju, pri čemu će uzeti u obzir važnost dostojanstvenog rada za ostvarenje ciljeva održivog razvoja, uključujući 8. cilj održivog razvoja i cijeli Program. EU promiče i prava osoba s invaliditetom na globalnoj razini, među ostalim u pogledu rada i zapošljavanja, što je u skladu s Konvencijom UN-a o pravima osoba s invaliditetom, čija je stranka. Komisija se obvezala organizirati redovite strukturirane dijaloge tijekom godišnje Konferencije država stranaka Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom i u kontekstu drugih postojećih multilateralnih foruma te poboljšati suradnju s naglaskom na pristupačnosti i zapošljavanju.
Osim toga, EU aktivno doprinosi procesima Međunarodne organizacije rada za određivanje radnih standarda, nadzor njihove primjene i promicanje njihove provedbe 74 . EU će dodatno pojačati svoju blisku suradnju s MOR-om na temelju razmjene pisama obnovljene 2021., osobito zajedničkim akcijama na multilateralnim forumima te bilateralnom i razvojnom suradnjom, ali i intenzivnijom razmjenom informacija, pružanjem pomoći i redovitim sastancima na visokoj razini. Cilj je promicati temeljna načela i prava na radu te druge međunarodne radne standarde, osobito ratifikacijom i učinkovitom provedbom ažuriranih konvencija MOR-a te promicanjem rodne ravnopravnosti.
EU će surađivati s MOR-om i na promicanju pristupa usmjerenog na čovjeka i pravedne tranzicije u budućnost rada u skladu s Programom 2030., Deklaracijom MOR-a o socijalnoj pravdi za poštenu globalizaciju iz 2008., Deklaracijom MOR-a povodom njegove stote obljetnice o budućnosti rada, europskim stupom socijalnih prava i relevantnim europskim i međunarodnim standardima. Tom suradnjom nastoji se promicati i socijalni dijalog i rad na osnovnoj razini socijalne zaštite i pristojnim radnim uvjetima za sve, uključujući sigurnost i zdravlje na radu. EU podupire napore za uključivanje prava na sigurne i zdrave radne uvjete u okvir MOR-a o temeljnim načelima i pravima na radu 75 . Komisija će poduprijeti i rad MOR-a na razvoju okvira za mjerenje za praćenje napretka u postizanju dostojanstvenijeg svijeta rada.
EU podupire reformu Svjetske trgovinske organizacije (WTO) kako bi dodatno pridonio održivom razvoju, integrirao socijalnu dimenziju globalizacije i promicao rasprave u WTO-u o načinu na koji trgovina može poduprijeti dostojanstveni rad i socijalnu pravdu. EU će se u WTO-u zalagati za analizu i razmjenu iskustava, među ostalim putem aktivnije suradnje s MOR-om u vezi: doprinosa trgovinskih politika socijalnom razvoju, načina na koji jača zaštita prava radnika pridonosi rastu i razvoju te načina na koji koristi liberalizacije trgovine dosežu do svih radnika i zajednica u nepovoljnom položaju.
Komisija će aktivno podupirati i daljnji dijalog međunarodnih financijskih institucija, MOR-a, UN-a i WTO-a o komplementarnosti i dosljednosti njihovih politika te međuovisnosti gospodarskog rasta, ulaganja, trgovine i dostojanstvenog rada.
U svojoj suradnji s Organizacijom za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) EU podupire promicanje i provedbu međunarodnih standarda o odgovornom poslovnom ponašanju radi olakšavanja doprinosa poduzeća dostojanstvenom radu. EU financira programe koje vodi OECD, među ostalim za poticanje dužne pažnje za odgovorno poslovno ponašanje u globalnim lancima opskrbe 76 te će nastaviti promicati zastupljenost dostojanstvenog rada u aktivnostima OECD-a o odgovornom poslovnom ponašanju i radu OECD-ova Centra za razvoj 77 .
Promicanje dostojanstvenog rada u globalnim lancima opskrbe, uključujući iskorjenjivanje dječjeg i prisilnog rada, ključni je element rada skupina G7 i G20, uz aktivnu potporu EU-a. EU će u suradnji s partnerima iz skupina G7 i G20 nastojati osigurati da dostojanstveni rad i socijalna zaštita imaju značajnu ulogu u raspravama tih skupina, uključujući provedbu socijalnih aspekata u strategijama „bolje ponovne izgradnje” obaju foruma. Na primjer, u izjavi čelnika skupine G20 iz Rima iz 2021. skupina se, kao odgovor na pandemiju, obvezala donijeti pristupe politike usmjerene na čovjeka za promicanje socijalnog dijaloga i osiguravanje veće socijalne pravde, za sigurne i zdrave radne uvjete te za dostojanstven rad za sve, uključujući unutar globalnih lanaca opskrbe 78 .
Komisija će surađivati i sa Svjetskom bankom kako bi uključila dostojanstveni rad i pristup usmjeren na čovjeka kao horizontalni zahtjev u rad Svjetske banke s trećim zemljama, a Komisija će poticati države članice da otvore pitanje dostojanstvenog rada kad Međunarodni monetarni fond pruža financijsku potporu trećim zemljama.
EU s Vijećem Europe surađuje na tome da se zajamče temeljna socijalna i ekonomska prava u skladu s međunarodnim obvezama.
|
Ključni alati: -podupiranje provedbe instrumenata Ujedinjenih Naroda povezanih s dostojanstvenim radom i zagovaranje teme dostojanstvenog rada na forumima UN-a, osobito pri provedbi Programa održivog razvoja do 2030., -suradnja s MOR-om na prioritetima EU-a, a posebno doprinos postupcima određivanja radnih standarda, nadzor njihove primjene i promicanje njihove provedbe, -podupiranje reforme WTO-a kako bi se dodatno pridonijelo održivom razvoju, integriralo socijalnu dimenziju globalizacije i promicalo rasprave u WTO-u o načinu na koji trgovina može poduprijeti dostojanstveni rad i socijalnu pravdu, -promicanje dostojanstvenog rada u globalnim lancima opskrbe u deklaracijama skupina G7 i G20, suradnja s OECD-om na promicanju i provedbi međunarodnih standarda o odgovornom poslovnom ponašanju, uključujući dostojanstveni rad u suradnji s međunarodnim financijskim institucijama, -suradnja s Vijećem Europe na tome da se zajamče temeljna socijalna i ekonomska prava u skladu s međunarodnim obvezama. |
3.4. Suradnja s dionicima i u okviru globalnih partnerstva
EU promiče trostrani i dvostrani europski socijalni dijalog na međuindustrijskoj i sektorskoj razini, među ostalim potporom za 43 odbora EU-a za sektorski socijalni dijalog. Socijalni partneri redovito uvrštavaju promicanje dostojanstvenog rada u cijelom svijetu, na primjer u ribarstvu ili tekstilnoj industriji, na dnevni red odbora za sektorski socijalni dijalog. Komisija će na zahtjev ponuditi potporu socijalnim partnerima u odborima EU-a za sektorski socijalni dijalog kako bi pokrenula aktivnosti o odgovornim lancima opskrbe, uključujući poštovanje radnih prava, kao što su sektorski dijalozi na razini EU-a za razmjenu primjera dobre prakse i omogućivanje suradničkog učenja. To će pomoći i radnicima i poslodavcima duž lanca opskrbe u ostvarivanju njihova prava na organiziranje i slobodu udruživanja.
EU promiče i dijalog s civilnim društvom u svojim vanjskim odnosima i udružuje snage u globalnim partnerstvima. Interakcija s organizacijama civilnog društva glavni je čimbenik koji omogućuje promicanje dostojanstvenog rada u suradnji s dionicima, među ostalim u okviru pregovora o trgovinskim sporazumima i njihovoj provedbi, u pripremi dijaloga o ljudskim pravima i o pitanjima razvojne suradnje. EU će nastaviti jačati suradnju s akterima civilnog društva i promicati sigurna i poticajna okruženja za civilno društvo i borce za prava radnika koji se zalažu za otvaranje pristojnih radnih mjesta.
EU i države članice doprinose i podupiru globalna partnerstva i inicijative s više dionika koje su važne za promicanje dostojanstvenog rada diljem svijeta u područjima kao što su pravedna tranzicija, sigurnost i zdravlje na radu, socijalna zaštita i socijalni dijalog, među ostalim u okviru inicijative Globalni sporazum 79 . U skladu s politikom nulte tolerancije EU-a u pogledu dječjeg rada Komisija će poduzeti potrebne korake kako bi postala partner Saveza 8.7 za ukidanje dječjeg rada, prisilnog rada i trgovine ljudima. Komisija zajedno s MOR-om namjerava povećati zajedničke napore kako bi se osigurala učinkovitost intervencija Saveza 8.7 80 .
|
Ključni alati: -pružanje potpore socijalnim partnerima u odborima EU-a za sektorski socijalni dijalog radi pokretanja aktivnosti za poštovanje radnih prava u lancima opskrbe, -daljnje jačanje suradnje s akterima iz civilnog društva i promicanje sigurnih i poticajnih okruženja za civilno društvo te -podupiranje globalnih partnerstava u različitim područjima dostojanstvenog rada., uključujući uspostavom partnerstva sa Savezom 8.7. |
4.Zaključci
EU je posvećen jačanju svoje uloge odgovornog predvodnika u svijetu rada, zalaganju za prava radnika i sprečavanju trke prema dnu upotrebom svih raspoloživih instrumenata i njihovim daljnjim razvojem. Promicanje dostojanstvenog rada u cijelom svijetu, uključujući iskorjenjivanje dječjeg i prisilnog rada, središnji je element tog pothvata.
Promicanje dostojanstvenog rada u cijelom svijetu ključno je za EU kao geopolitičkog aktera koji snažno podupire pojedinačna prava i slobode, pogotovo u svijetu rada koji se brzo mijenja i u kontekstu promjena u globalnim odnosima. To je u skladu sa snažnom potporom EU-a multilateralizmu i globalnom poretku međunarodnih radnih standarda koji se temelji na pravilima.
EU preuzima vodeću ulogu u osiguravanju da zelena i digitalna tranzicija gospodarstva idu ruku pod ruku sa socijalno pravednom globalnom tranzicijom. EU će surađivati s međunarodnim partnerima kako bi postigao održiv, pravedan i uključiv oporavak od krize uzrokovane bolešću COVID-19 usmjeren na čovjeka.
Komisija poziva Europski parlament i Vijeće da podrže pristup utvrđen u ovoj Komunikaciji i da surađuju na provedbi njezinih mjera.
Komisija namjerava redovito izvješćivati o stanju provedbe ove Komunikacije, uključujući obveze EU-a u okviru prethodno navedenih ključnih područja politike.
Izvješće MOR-a i UNICEF-a o dječjem radu, lipanj 2021. ( https://data.unicef.org/resources/child-labour-2020-global-estimates-trends-and-the-road-forward/ ).
https://www.ilo.org/global/topics/forced-labour/lang--en/index.htm
U Deklaraciji Međunarodne organizacije rada o socijalnoj pravdi za pravednu globalizaciju iz 2008. prvi je put opisan univerzalni koncept dostojanstvenog rada, UN-ov Program održivog razvoja do 2030. sadržava obvezu postizanja dostojanstvenog rada za sve do 2030., a Deklaracija MOR-a povodom njegove stote obljetnice o budućnosti rada iz 2019. sadržava pristup usmjeren na čovjeka radi odgovora na korjenite promjene koje potiču tehnološke inovacije, demografska kretanja, klimatske promjene i globalizacija ( https://www.ilo.org/global/about-the-ilo/mission-and-objectives/centenary-declaration/lang--en/index.htm ).
Vidjeti priopćenje sa sastanka na vrhu skupine G7 u Carbis Bayu od 13. lipnja 2021.
Uključujući, na primjer, Vodeća načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima iz 2011., Smjernice OECD-a za multinacionalna poduzeća iz 2011. i Trostranu deklaraciju MOR-a o načelima za multinacionalna poduzeća i socijalnu politiku iz 2017.
COM(2021) 102 final, 4.3.2021.
Vidjeti Zajedničku komunikaciju o povećanju doprinosa EU-a multilateralizmu koji se temelji na pravilima, u kojoj se ističe važnost multilateralizma za pravedan i održiv oporavak; https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:52021JC0003&qid=1638274205222&from=EN.
https://ec.europa.eu/info/strategy/strategic-planning/strategic-foresight/2021-strategic-foresight-report_en
https://ec.europa.eu/info/sites/default/files/joint_communication_global_gateway.pdf
Na primjer, u osmom izdanju Monitora Međunarodne organizacije rada: COVID-19 and the world of work (COVID-19 i svijet rada) upozorava se da će se bez konkretne financijske i tehničke potpore zadržati „velike razlike” u trendovima oporavka u području zapošljavanja između razvijenih zemalja i zemalja u razvoju.
https://www.ilo.org/infostories/en-GB/Campaigns/covid19/globalcall#covid-impact
Oko 21 % svih zaposlenika 2018. živjelo je u siromaštvu, https://ilo.org/wcmsp5/groups/public/---dgreports/---stat/documents/publication/wcms_696387.pdf , dok bi zbog krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19 još od 71 milijun do 100 milijuna ljudi moglo ući u kategoriju krajnjeg siromaštva, https://www.ilo.org/wcmsp5/groups/public/---dgreports/---dcomm/---publ/documents/publication/wcms_762534.pdf ; svake godine 1,9 milijuna ljudi umre, 360 milijuna doživi nezgodu, a procjenjuje se da 479 milijuna radnika ima dugo radno vrijeme od 55 sati tjedno ili više, https://www.ilo.org/global/topics/safety-and-health-at-work/lang--en/index.htm .
Prema sažetku MOR-a o prazninama u financiranju u okviru socijalne zaštite, više od polovine svjetske populacije nije pokriveno nikakvom socijalnom zaštitom, rujan 2020. ( https://www.social-protection.org/gimi/RessourcePDF.action?id=56836 ).
https://publications.jrc.ec.europa.eu/repository/handle/JRC126047
https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?qid=1576150542719&uri=COM%3A2019%3A640%3AFIN ; vidjeti i Komunikaciju „Jaka socijalna Europa za pravednu tranziciju”, COM(2020) 14 final.
Pristup usmjeren na čovjeka uključuje jačanje kapaciteta svih ljudi da iskoriste prilike koje pruža svijet rada koji se mijenja, jačanje institucija rada radi osiguravanja primjerene zaštite svih radnika, potvrđivanje stalne važnosti radnog odnosa, osiguravanje prelaska s neformalnog na formalno zapošljavanje te promicanje kontinuiranog, uključivog i održivog gospodarskog rasta, pune i produktivne zaposlenosti i dostojanstvenog rada za sve; vidjeti i Deklaraciju MOR-a povodom njegove stote obljetnice; https://www.ilo.org/wcmsp5/groups/public/@ed_norm/@relconf/documents/meetingdocument/wcms_711674.pdf .
Komunikacija o globalnom odgovoru EU-a na COVID-19, JOIN(2020) 11 final, 8.4.2020. Vidjeti i pozive Vijeća na komunikaciju o dostojanstvenom radu u cijelom svijetu u Zaključcima Vijeća o ljudskim pravima i dostojanstvenom radu u globalnim lancima opskrbe ( https://www.consilium.europa.eu/media/46999/st13512-en20.pdf ) i Zaključke Vijeća o budućnosti rada: Europska unija promiče Deklaraciju Međunarodne organizacije rada povodom njezine stote obljetnice (https://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-13436-2019-INIT/hr/pdf).
https://www.ilo.org/infostories/en-GB/Campaigns/covid19/globalcall#better-normal
https://www.ilo.org/global/topics/decent-work/lang--en/index.htm
Akcijski plan za rodnu ravnopravnost III, https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/hr/IP_20_2184 ; Strategija za rodnu ravnopravnost 2020.–2025. (https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:52020DC0152&from=EN).
Vidjeti odjeljak 3. ove Komunikacije i radni dokument službi Komisije „Promicanje dostojanstvenog rada u cijelom svijetu”, SWD(2020) 235 final od 20.10.2020.
COM(2022) 71
https://trade.ec.europa.eu/dialogue/meetdetails.cfm?meet=11601
https://www.ilo.org/global/about-the-ilo/newsroom/news/WCMS_766351/lang--en/index.htm
https://www.unicef.org/press-releases/child-labour-rises-160-million-first-increase-two-decades
https://www.ilo.org/global/about-the-ilo/newsroom/news/WCMS_800090/lang--en/index.htm
https://www.ilo.org/wcmsp5/groups/public/---ed_norm/---ipec/documents/publication/wcms_797515.pdf
Komunikacija „Strategija EU-a o pravima djeteta”, COM(2021) 142 final.
https://www.ilo.org/global/topics/forced-labour/lang--en/index.htm ; prisilni rad postoji u globalnim lancima vrijednosti; https://www.ilo.org/wcmsp5/groups/public/---ed_norm/---ipec/documents/publication/wcms_653986.pdf; https://www.ilo.org/wcmsp5/groups/public/---ed_norm/---ipec/documents/publication/wcms_653990.pdf.
Komunikacija o globalnom odgovoru EU-a na COVID-19, JOIN(2020) 11 final.
Europski zeleni plan, COM(2019) 640 final, 11.12.2019.
Vidjeti i cilj nulte stope onečišćenja za netoksičan okoliš, kojim se nastoji osigurati da onečišćenje ne našteti ljudskom zdravlju ili okolišu (vidjeti COM(2021) 400) ili strategiju održivosti u području kemikalija (COM(2020) 667 final), koja uključuje rad na ambicioznijem globalnom djelovanju u području održivog upravljanja kemikalijama u cijelom svijetu, a koje utječe na sigurnost radnika u cijelom svijetu.
http://www.gsi-alliance.org/wp-content/uploads/2021/08/GSIR-20201.pdf
https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX%3A32020R0852
Chatham House (2020.), Promoting a Just Transition to an Inclusive Circular Economy (Promicanje pravedne tranzicije na uključivo kružno gospodarstvo).
Novi akcijski plan za kružno gospodarstvo, COM(2020) 98 final od 11.3.2021.
Vidjeti primjerice inicijativu za osnaživanje potrošača u procesu zelene tranzicije, https://ec.europa.eu/info/law/better-regulation/have-your-say/initiatives/12467-Politika-zastite-potrosaca-vaznija-uloga-potrosaca-u-procesu-zelene-tranzicije_hr.
https://www.smart.uio.no/
Strategija „od polja do stola” za pravedan, zdrav i ekološki prihvatljiv prehrambeni sustav, COM(2020) 381 final od 20.5.2020.
https://ec.europa.eu/growth/sectors/raw-materials/policy-strategy_en https://ec.europa.eu/growth/sectors/raw-materials/policy-and-strategy-raw-materials_en
COM(2020) 474 final
Uredba o utvrđivanju obveza dužne pažnje u lancu opskrbe za uvoznike Unije koji uvoze kositar, tantal i volfram, njihove rude i zlato podrijetlom iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja, (EU) 2017/821 od 17.5.2017.
Prijedlog uredbe o baterijama i otpadnim baterijama, COM(2020) 798 final od 10.12.2020.
Inicijativa Better work partnerstvo je između UN-ove Međunarodne organizacije rada i Međunarodne financijske korporacije, članice Grupe Svjetske banke. Okuplja različite dionike – vlade, svjetske marke, vlasnike tvornica te sindikate i radnike – s ciljem poboljšanja uvjeta rada u odjevnoj industriji i povećanja konkurentnosti tog sektora, https://betterwork.org/.
Fond vizije nula pokrenula je skupina G7, a podržala ga je skupina G20. Dio je jednog od vodećih programa MOR-a pod nazivom „Safety & Health for All” (Sigurnost i zdravlje za sve) posvećenog izgradnju kulture sigurnog i zdravog rada. Mobiliziranjem vlada, poslodavaca, radnika i privatnog sektora u zajednicama i zemljama diljem svijeta, Fond vizije nula razvija održive, sigurne i zdrave lance opskrbe, https://www.ilo.org/vzf/.
Vidjeti i drugi projekt koji financira EU posvećen promicanju dostojanstvenog rada u lancu opskrbe odjećom – Sustainable Supply Chains to Build Forward Better (Održivi lanci opskrbe za bolju budućnost), https://www.ilo.org/wcmsp5/groups/public/---ed_dialogue/---sector/documents/genericdocument/wcms_791245.pdf
Na primjer: Beyond Your Clothes (Razmatranja o odjeći); program Together for Decent Leather (Zajedno za dostojanstvenu proizvodnju kože) | Rights for Workers (Prava radnika).
To uključuje promicanje ciljeva iz Programa MOR-a za dostojanstven rad i Deklaracije MOR-a o socijalnoj pravdi za pravednu globalizaciju iz 2008. te Deklaracije o temeljnim načelima i pravima na radu, kao i obvezu ratifikacije preostalih temeljnih konvencija MOR-a i razmatranje ratifikacije drugih konvencija te organizacije. Budući da ne postoje sporazumi o zrakoplovstvu na razini EU-a, Komisija će pozvati države članice EU-a da slijede pristup EU-a i uključe odredbe o radu u svoje sporazume o zrakoplovstvu.
Uključujući Konvenciju IMO-a o standardima za obuku, izdavanje svjedodžbi i obavljanje brodske straže za osoblje na ribarskim brodovima (STCW-F).
https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX:52016JC0049
https://ec.europa.eu/social/main.jsp?catId=1537&langId=hr
https://www.ilo.org/wcmsp5/groups/public/---europe/---ro-geneva/---ilo-brussels/documents/publication/wcms_195135.pdf
https://ec.europa.eu/trade/policy/policy-making/sustainable-development/#_labour-rights
Kupujmo na društveno osviješten način – priručnik za socijalnu osviještenost u javnoj nabavi – 2. izdanje (2021/C 237/01). U priručniku se na praktičan način objašnjava koje su mogućnosti za javna tijela u postojećem pravnom okviru EU-a predviđene za uključivanje socijalnih pitanja u javnu nabavu te se navode primjeri dobre prakse i postignuća koja su rezultat aktivne primjene društveno odgovorne prakse javne nabave.
https://trade.ec.europa.eu/doclib/docs/2021/july/tradoc_159709.pdf
Prijedlog Komisije COM(2021) 189 final od 21.4.2021.
U okviru projekta CLEAR Cotton pruža se potpora za ukidanje dječjeg i prisilnog rada u lancima vrijednosti pamuka, tekstila i odjeće u ciljnim zemljama proizvođačima (Burkina Faso, Mali, Pakistan i Peru). Provodi ga MOR u suradnji s Organizacijom UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO), CLEAR Cotton: Iskorjenjivanje dječjeg i prisilnog rada u lancima opskrbe pamukom, tekstilom i odjećom; https://www.ilo.org/ipec/projects/global/clearcotton/lang--en/index.htm.
https://www.ilo.org/dyn/normlex/en/f?p=NORMLEXPUB:11200:0::NO::P11200_COUNTRY_ID:103123
https://trade.ec.europa.eu/doclib/press/index.cfm?id=2303
Uz postojećih 15 temeljnih konvencija UN-a/MOR-a o ljudskim i radnim pravima u novoj Uredbi o OSP-u dodaju se konvencije MOR-a br. 81 o inspekciji rada i br. 144 o trostranom savjetovanju.
https://ec.europa.eu/international-partnerships/european-consensus-development_en
Uredba o uspostavi Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju, (EU) 2021/947 od 9.6.2021.
https://europa.eu/capacity4dev/wbt-team-europe
Prema podacima MOR-a, najgori oblici dječjeg rada uključuju ropstvo, trgovinu djecom, sužanjstvo, seksualno iskorištavanje i zlostavljanje te prisilni rad, uključujući za oružane snage: https://www.ilo.org/ipec/Campaignandadvocacy/Youthinaction/C182-Youth-orientated/worstforms/lang--en/index.htm.
https://ec.europa.eu/echo/what/humanitarian-aid/education-emergencies_en
Obnovljeno partnerstvo s južnim susjedstvom – Nova agenda za Sredozemlje (JOIN(2021) 2 final od 9.2.2021.
Politika Istočnog partnerstva nakon 2020.: Jačanje otpornosti – Istočno partnerstvo koje ostvaruje rezultate za sve, JOIN(2020) 7 final od 18.3.2020.
Zaključci Vijeća o politici Istočnog partnerstva nakon 2020., 11. svibnja 2020.
Akcijski plan EU-a za ljudska prava i demokraciju 2020. – 2024. uključuje sljedeći prioritet (točka 1.4.i): „Promicati dostojanstven rad i budućnost rada koja je usmjerena na ljude s pomoću ažuriranog pristupa EU-a kojim se osigurava poštovanje temeljnih načela i prava na radnome mjestu, pravo na sigurne i zdrave radne uvjete te svijet rada u kojem nema nasilja i uznemiravanja. Promicati socijalni dijalog i ratifikaciju te učinkovitu provedbu relevantnih konvencija i protokola Međunarodne organizacije rada. Jačati odgovorno upravljanje u globalnim lancima opskrbe i pristup socijalnoj zaštiti.”
Vidjeti i Zajedničku komunikaciju o povećanju doprinosa EU-a multilateralizmu koji se temelji na pravilima, u kojoj se ističe važnost multilateralizma za pravedan i održiv oporavak; https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:52021JC0003&qid=1638274205222&from=EN.
Npr. https://www.ilo.org/global/standards/WCMS_697996/lang--en/index.htm
https://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-12765-2019-INIT/hr/pdf
https://mneguidelines.oecd.org/Responsible-Supply-Chains-in-Asia-Fact-Sheet.pdf http://mneguidelines.oecd.org/promoting-responsible-business-conduct-in-latin-america-and-the-caribbean.htm
EU sudjeluje u radu Upravljačkog tijela Razvojnog centra OECD-a.
https://www.g20.org/wp-content/uploads/2021/10/G20-ROME-LEADERS-DECLARATION.pdf
Partnerstvo za pravednu energetsku tranziciju s Južnom Afrikom, https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/IP_21_5768; https://www.ilo.org/global/topics/safety-and-health-at-work/programmes-projects/WCMS_740967/lang--en/index.htm ; http://visionzero.global/vision-zero-summit-sees-launch-global-osh-coalition ; https://www.usp2030.org/gimi/USP2030.action ; https://www.ilo.org/global/about-the-ilo/newsroom/news/WCMS_666166/lang--en/index.htm https://www.theglobaldeal.com/ .
Vidjeti zaključke 15. sastanka na visokoj razini između Europske komisije i MOR-a, https://www.ilo.org/wcmsp5/groups/public/---europe/---ro-geneva/---ilo-brussels/documents/meetingdocument/wcms_757939.pdf.
