EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 25.11.2020.
COM(2020) 760 final
KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA
Iskorištavanje inovacijskog potencijala EU-a
Akcijski plan za intelektualno vlasništvo za oporavak i otpornost EU-a
1.Izazov pred nama: Iskorištavanje europske intelektualne imovine radi poticanja oporavka i otpornosti
Nematerijalna imovina, kao što su izumi, umjetnička i kulturna djela, robne marke, softver, znanje i iskustvo, poslovni procesi i podaci, stupovi su današnjega gospodarstva. U protekla dva desetljeća godišnja ulaganja u „proizvode intelektualnog vlasništva” povećala su se za 87 % u EU-u, dok su ulaganja u materijalnu imovinu (ne računamo li rezidencijalne nekretnine) porasla za samo 30 %. I gospodarska kriza koja je počela 2008. znatno je manje utjecala na ulaganja u nematerijalnu imovinu.
Prava intelektualnog vlasništva, tj. patenti, žigovi, dizajn, autorska prava i srodna prava, oznake zemljopisnog podrijetla i oplemenjivačka prava na biljnu sortu te pravila o zaštiti poslovne tajne poduzetnicima i društvima omogućuju valorizaciju njihove nematerijalne imovine. U današnjem gospodarstvu industrijski proizvodi i procesi sve se više oslanjaju na nematerijalnu imovinu zaštićenu pravima intelektualnog vlasništva, a dobro upravljanje intelektualnim vlasništvom postalo je neophodan dio svake uspješne poslovne strategije. Industrije koje se intenzivno koriste pravima intelektualnog vlasništva imaju važnu ulogu u gospodarstvu EU-a, a društvu nude vrijedna i održiva radna mjesta. Iz njih danas proizlazi gotovo 45 % europskog BDP-a, a izravno pridonose stvaranju gotovo 30 % svih radnih mjesta
. Brojni europski industrijski ekosustavi ne mogu napredovati bez učinkovite zaštite intelektualnog vlasništva i učinkovitih alata za trgovanje nematerijalnom imovinom.
Intelektualno vlasništvo neophodno je za postizanje globalne konkurentnosti. Broj prijava za registraciju prava intelektualnog vlasništva raste u cijelom svijetu, pa i u EU-u. Od 2010. do 2019. broj europskih priznatih patenata porastao je s 58 000 na oko 137 000. Taj je porast, međutim, manji nego u drugim dijelovima svijeta, posebno u Aziji, gdje gospodarstva brzo hvataju korak sa stvaranjem intelektualnog vlasništva.
EU ima sredstva koja su mu potrebna da ostane konkurentan u globalnoj utrci za tehnološko vodstvo. Uspostavio je i čvrst okvir za intelektualno vlasništvo. Primjerice, postojanje jedinstvenog mehanizma prijave omogućuje zaštitu žiga, dizajna i biljnih sorti u cijeloj Europi i ostvarivanje prava koja proizlaze iz njihove zaštite. Kvaliteta patenata priznatih u Europi pri samom je svjetskom vrhu, a europski inovatori predvodnici su u području zelenih tehnologija. Prijavili su velik dio zelenih patenata u svijetu, a osobito se ističu u zaštiti intelektualnog vlasništva povezanog s tehnologijama kao što su prilagodba klimatskim promjenama, hvatanje i skladištenje ugljika te pročišćavanje vode i obrada otpada. Europska društva predvode i u nekim digitalnim tehnologijama, kao što su tehnologije povezivosti.
Moramo nastaviti koristiti svoje prednosti i prema potrebi ažurirati okvir EU-a gdje je to potrebno te donositi dobro prilagođene politike u području intelektualnog vlasništva kako bi se poduzećima omogućilo da iskoriste svoje izume i djela, a istodobno osiguraju da oni služe gospodarstvu i društvu općenito. U EU-u ne nedostaje inventivnosti i kreativnosti. Stoga moramo u najvećoj mogućoj mjeri povećati poticaje kako bismo iskoristili taj potencijal i usmjerili poduzeća prema gospodarskom oporavku
, a Europu prema svjetskom ekološkom i digitalnom vodstvu.
Neka od najvažnijih socijalnih pitanja našeg doba, primjerice omogućivanje zelene tranzicije ili osiguravanje primjerene zdravstvene skrbi za sve, ne mogu se riješiti bez inovativnih rješenja. Na primjer, razvijanje ekosustava obnovljive energije i niskougljičnih energetskih ekosustava ovisi o brzom razvoju i uvođenju najsuvremenijih tehnologija te učinkovitim alatima za razmjenu kritične nematerijalne imovine, kao što su podaci. Za razvoj uspješnog zdravstvenog ekosustava u Europi potreban je transparentan sustav poticaja za intelektualno vlasništvo kojim se pojačava inovativnost i istodobno osigurava učinkovit pristup cjenovno pristupačnim lijekovima. I uspjeh kulturnih i kreativnih sektora ovisi o učinkovitoj zaštiti intelektualnog vlasništva.
Kriza uzrokovana bolešću COVID-19 pokazala je da je EU ovisan o kritičnim inovacijama i tehnologijama i podsjetila Europu koliko su važni učinkoviti propisi o intelektualnom vlasništvu i alati za brzo uvođenje kritičnog intelektualnog vlasništva. Prava intelektualnog vlasništva i njihova uloga u konkurentnoj i inovativnoj europskoj farmaceutskoj industriji dio su i nove farmaceutske strategije za Europu.
Tehnološka revolucija – podatkovno gospodarstvo i društvo, zaokret prema umjetnoj inteligenciji, sve važnije nove tehnologije kao što su lanci blokova, 3D ispis i internet stvari, kao i razvoj novih poslovnih modela kao što su ekonomija platformi te podatkovno i kružno gospodarstvo – jedinstvena su prilika za modernizaciju našeg pristupa zaštiti naše nematerijalne imovine. U posljednjim desetljećima postignut je znatan napredak u stvaranju jedinstvenog tržišta za intelektualno vlasništvo, od čega je gospodarstvo EU-a imalo velike koristi. Dostupno je i mnoštvo alata kojima se inovativna rješenja čine dostupnima društvu
. No način na koji poduzeća iz EU-a štite nematerijalni kapital i donose korist za europsko društvo još se može poboljšati.
Utvrdili smo pet područja za poboljšanje:
·Prvo, iako je već postignut znatan napredak, neki dijelovi sustava intelektualnog vlasništva EU-a i dalje su previše fragmentirani, a neki su postupci složeni i skupi te ponekad nejasni.
Europski patenti moraju proći kroz skupe nacionalne postupke upisa prijava patenta u registar te se paralelni sporovi o patentima mogu voditi u više država EU-a. Kad je riječ o farmaceutskim proizvodima, svjedodžba o dodatnoj zaštiti za lijekove dostupna je samo na nacionalnoj razini. Trebalo bi poboljšati zaštitu dizajna i oznake zemljopisnog podrijetla. Ako je za zaštitu prava intelektualnog vlasništva potrebna registracija, jedinstveni sustavi za sve postupke, kojima se osigurava odgovarajuća zaštita, trebali bi biti pravilo, a ne iznimka.
Uravnotežena zaštita dizajna u digitalnom okruženju postaje još važnija u kontekstu digitalne transformacije. Primjerice, kako bi se osigurala neometana primjena tehnologija 3D ispisa, potrebna nam je jasnoća u području zaštite datoteka za 3D ispis i ograničenja privatne uporabe dizajna. Potrebni su nam jasni odgovori na nova pitanja, na primjer kako zaštititi izume koji su razvijeni ili primijenjeni uz pomoć umjetne inteligencije i kako osigurati da se popravci i ponovna uporaba ne blokiraju nepoštenim ili pretjerano ograničavajućim praksama u području intelektualnog vlasništva. Istodobno moramo bolje iskoristiti potencijal novih tehnologija, kao što su umjetna inteligencija i lanci blokova, kako bismo povećali učinkovitost naših sustava intelektualnog vlasništva.
·Drugo, previše poduzeća, posebno malih i srednjih, i previše znanstvenika ne iskorištavaju u potpunosti prilike koje pruža zaštita intelektualnog vlasništva.
Samo je 9 % MSP-ova u EU-u registriralo prava intelektualnog vlasništva. Tijekom ove krize broj prijava intelektualnog vlasništva smanjio se, što smanjuje konkurentnost i otpornost poduzeća. Nedavne analize pokazuju da se mala i srednja poduzeća nevoljko koriste pravima intelektualnog vlasništva uglavnom zbog nedostatka znanja o toj temi
, a čak i ako se koriste njima, smatraju da je sustav preskup i složen te da se u njemu teško snalaziti.
Osim što je zaštita intelektualnog vlasništva niska, MSP-ovi je ne iskorištavaju u dovoljnoj mjeri na tržištu. Za financijske analitičare i ulagače intelektualno vlasništvo ključan je element vrijednosti poduzeća i pokazatelj njegovih tehnoloških sposobnosti i sposobnosti rasta. Međutim, MSP-ovi koji se temelje na znanju i žele financirati svoje poslovanje često ne mogu valorizirati svoj nematerijalni kapital jer nemaju odgovarajuće strategije u području intelektualnog vlasništva. U financijskom je sektoru vrednovanje patenta ili žiga ključno jer su zajmodavci ili ulagači uglavnom zainteresirani za zamjenjive zaloge
, a ne u tolikoj mjeri za sama prava monopola.
Dobro upravljanje intelektualnim vlasništvom važno je i zbog valorizacije te primjene rezultata istraživanja i razvoja u Europi. Primjerice, iako 26 % visokovrijednih znanstvenih publikacija o umjetnoj inteligenciji dolazi iz Europe, samo 13 % glavnih podnositelja i 7 % poduzeća koja podnose patentne prijave u području umjetne inteligencije dolazi iz Europe
.
·Treće, alati za olakšavanje pristupa intelektualnom vlasništvu (i stoga korištenja i širenja tehnologija) nisu dovoljno razvijeni.
Kriza uzrokovana bolešću COVID-19 pokazala je da smo ovisni o kritičnim inovacijama i tehnologijama, posebice u zdravstvenom sektoru. EU bi trebao poboljšati alate kako bi takve inovacije i tehnologije učinio dostupnima kad je potrebno, a da se istodobno osigura pravedan povrat ulaganja.
Licenciranje patenata bitnih za normu često je složen i skup postupak i za nositelje patenata i one koji primjenjuju tehnologije. S obzirom na sve veću važnost patenata bitnih za normu (na primjer, postoji više od 95 000 jedinstvenih patenata i patentnih prijava u području standarda 5G) potreban nam je mnogo jasniji i predvidljiviji okvir kojim se potiču pregovori u dobroj vjeri umjesto sporova.
Iako razmjena podataka dobiva na važnosti u mnogim sektorima, implikacije koje okvir za intelektualno vlasništvo ima za razmjenu podataka i dalje nisu potpuno jasne.
·Četvrto, unatoč stalnim nastojanjima da se taj trend zaustavi, krivotvorenje i piratstvo i dalje rastu, a pritom iskorištavaju i digitalne tehnologije.
U EU se uveze krivotvorene i piratske robe u vrijednosti i do 121 milijarde EUR, odnosno 6,8 % uvoza 2016. (2013. ona je predstavljala 5 % uvoza)
, što je izravni uzrok gubitaka prihoda od prodaje od 50 milijardi EUR i gubitka 416 000 radnih mjesta
. Procjenjuje se da kiberkrađa poslovnih tajni u EU-u uzrokuje gubitak od 60 milijardi EUR
.
·Peto, nepoštene prakse česte su na globalnoj razini pa poduzeća iz EU-a često gube prilikom poslovanja u inozemstvu.
Zaštita intelektualnog vlasništva u određenim zemljama izvan EU-a nije dovoljna, što često šteti poduzećima iz EU-a. EU mora iskoristiti svoj potencijal da postavlja norme na globalnoj razini. Borba protiv zlouporabe, primjerice zlonamjerne prijave intelektualnog vlasništva i drugih načina otuđenja, mora se pojačati, a EU prije svega mora dati dobar primjer i razviti najsuvremenija regulatorna rješenja za globalna pitanja, kao što je licenciranje patenata bitnih za normu ili način na koji se mogu razmjenjivati podaci.
Kako bi se svladalo tih pet izazova, u ovom se akcijskom planu, uzimajući u obzir doprinose država članica i dionika, utvrđuje pet ključnih područja i konkretni prijedlozi mjera za:
·poboljšanje sustava zaštite intelektualnog vlasništva,
·poticanje uporabe i primjene intelektualnog vlasništva, posebno u MSP-ovima,
·olakšavanje pristupa nematerijalnoj imovini i njezine razmjene, uz jamčenje pravednog povrata ulaganja,
·osiguravanje bolje provedbe prava intelektualnog vlasništva, i
·poboljšanje poštenih praksi na globalnoj razini.
2.Bolja zaštita intelektualnog vlasništva
Najvažniji je prioritet inovatorima iz EU-a osigurati pristup brzim, učinkovitim i povoljnim alatima za zaštitu. Stoga moramo nastojati još više smanjiti fragmentaciju i složenost te osigurati usklađenost pravila s potrebama novog zelenog i digitalnoga gospodarstva.
Kako bismo to ostvarili, moramo osigurati uvođenje jedinstvenog patentnog sustava. To će biti jedinstven sustav za poduzeća koji će znatno pojednostavniti patentiranje u EU-u, čime će se povećati transparentnost i olakšati licenciranje. Stjecanje jedinstvenog patenta (koji pokriva do 25 država članica) i njegovo održavanje u uobičajenom trajanju iznosit će oko 10 000 EUR, što je gotovo šest puta manje od trenutačne cijene stjecanja i održavanja jednakovrijedne zaštite. Usto, zahvaljujući centraliziranom sustavu rješavanja sporova pred novim Jedinstvenim sudom za patente poboljšat će se pravna sigurnost i izbjeći usporedni sporovi u više država članica, čime će se znatno smanjiti troškovi sudskih postupaka. Jedinstveni patentni sustav stoga će biti najvažniji alat za industrijski oporavak EU-a, posebno u ekosustavima energije iz obnovljivih izvora, elektronike, obrane i mobilnosti te zrakoplovno-svemirskim ekosustavima.
Glavni korak koji nedostaje da bi se uveo jedinstveni patentni sustav njemačka je ratifikacija Sporazuma o Jedinstvenom sudu za patente, koja je sada moguća zbog nedavne odluke njemačkog Ustavnog suda. Nakon završetka postupka ratifikacije, kako bi jedinstveni patentni sustav postao funkcionalan u državama članicama ugovornicama, Komisija će surađivati s Europskim patentnim uredom i državama članicama ugovornicama, a one koje to još nisu poticati da se pridruže novom sustavu.
S patentima su povezane i svjedodžbe o dodatnoj zaštiti, kojima se lijekovima i sredstvima za zaštitu bilja zaštićenima patentom koji prolaze dugotrajna klinička ispitivanja i postupke odobravanja za stavljanje na tržište omogućuje dodatno razdoblje zaštite intelektualnog vlasništva. Komisija je 2019. uvela „izuzeće za proizvodnju” za svjedodžbe o dodatnoj zaštiti, a nedavno je dovršila detaljnu evaluaciju sustava tih svjedodžbi. Ona je pokazala da je sustav svjedodžbi o dodatnoj zaštiti i dalje relevantan, iako je njegova primjena u državama članicama fragmentirana. Posljedica toga su neučinkovitost, netransparentnost i nepredvidivost, što predstavlja prepreku inovatorima i proizvođačima generičkih lijekova, a na kraju šteti i pacijentima. Komisija procjenjuje načine rješavanja tih problema, a neke mogućnosti su uvođenje jedinstvenog mehanizma za izdavanje svjedodžbe o dodatnoj zaštiti i/ili uvođenje jedinstvene svjedodžbe o dodatnoj zaštiti.
U kontekstu nove farmaceutske strategije za Europu Komisija pobliže proučava načine optimiranja poticaja i nagrada kako bi se podržale inovacije, odgovorilo na potrebe, osiguralo brzo stavljanje na tržište i time cjenovnu pristupačnost te neprekinutu opskrbu lijekovima, uključujući generičke i bioslične lijekove. U tom bi području inovacije trebale odgovarati potrebama i biti dostupne svim pacijentima koji od njih mogu imati koristi. U tom kontekstu Komisija među ostalim razmatra režim za lijekove za rijetke bolesti i pedijatrijske lijekove
te izuzeće Bolar
.
Nakon uspješne reforme zakonodavstva EU-a o žigu Komisija će revidirati zakonodavstvo EU-a o zaštiti dizajna kako bi poboljšala dostupnost i cjenovnu pristupačnost zaštite dizajna u EU-u, posebno za ekosustave tekstila, namještaja i elektronike, te osigurala da režim zaštite dizajna bolje podupire prelazak na digitalno i zeleno gospodarstvo. Dizajn proizvod čini privlačnim, a dobro dizajnirani proizvodi proizvođačima daju znatnu konkurentsku prednost. Nedavna evaluacija zakonodavstva EU-a o zaštiti dizajna pokazala je da sustavi dizajna EU-a općenito dobro funkcioniraju, no i dalje postoje neki nedostaci. Postupci registracije djelomično su zastarjeli, a ponekad uključuju nepotrebno administrativno opterećenje, dok zaštita novih oblika dizajna (npr. animirani dizajn, grafička korisnička sučelja) nije dovoljno jasna. Nedovoljna jasnoća o opsegu prava na dizajn problematična je, posebno zbog sve veće uporabe 3D ispisa ili u slučaju provedbe prava dizajna u odnosu na robu kojom se povređuje pravo u provozu kroz EU. I na kraju, zbog samo djelomičnog usklađivanja zaštite dizajna sastavnih dijelova koji se upotrebljavaju za popravak kompleksnih proizvoda, gospodarski važno tržište rezervnih dijelova i dalje je vrlo fragmentirano, što dovodi do ozbiljnog narušavanja tržišnog natjecanja i otežava prijelaz na održivije i zelenije gospodarstvo.
Europi je potreban i novi pristup zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla. Oznake zemljopisnog podrijetla nazivi su proizvoda povezani s prirodnim okolišem i znanjem i iskustvom lokalnih proizvođača. Dio su europske kulturne baštine i pridonose društvenoj, ekološkoj i gospodarskoj održivosti ruralnoga gospodarstva, a ponekad se nazivaju i „ruralnim pravima intelektualnog vlasništva”. Oznake zemljopisnog podrijetla imaju i veliku gospodarsku vrijednost u poljoprivrednom sektoru. Prihodi od prodaje poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i pića čiji su nazivi zaštićeni u EU-u kao oznake zemljopisnog podrijetla 2017. su iznosili 74,76 milijardi EUR u EU-u, što je 7 % ukupne prodajne vrijednosti proizvoda europskog sektora hrane i pića. Proizvodi s oznakom zemljopisnog podrijetla osim toga čine 15,5 % ukupnog izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz EU-a, a za zaštićene nazive proizvoda viša je cjenovna premija. No i tu ima prostora za napredak: važeća pravila o zaštiti i provedbi mogla bi biti preciznija, a mogla bi se i preciznije utvrditi uloga država članica i Komisije u postupku registracije. Usto, za različite vrste poljoprivrednih proizvoda postoje različiti sustavi oznaka zemljopisnog podrijetla. Komisija će na temelju rezultata evaluacije koja je u tijeku razmotriti kako ojačati, modernizirati, pojednostavniti i bolje provoditi zaštitu proizvoda s oznakom zemljopisnog podrijetla za poljoprivredne proizvode, hranu, vina i žestoka pića.
Samo neke države članice imaju propise za zaštitu nepoljoprivrednih oznaka zemljopisnog podrijetla (kao što su rukotvorine). Na razini EU-a trenutačno ne postoji jedinstveni mehanizam za zaštitu nepoljoprivrednih oznaka zemljopisnog podrijetla, koje su često važan dio lokalnog identiteta, privlače turiste, čuvaju jedinstvene vještine i doprinose otvaranju radnih mjesta. Nedavna studija pokazala je da bi za gospodarstvo EU-a bila korisna uspostava harmoniziranog sustava za nepoljoprivredne proizvode, koji bi potrošačima omogućio bolju vidljivost i označivanje autentičnosti tih proizvoda. Mogao bi proizvođačima pomoći da ostanu konkurentni i surađuju u tržišnim nišama te potaknuti razvoj manje razvijenih regija. Stoga će u okviru opće reforme sustava oznaka zemljopisnog podrijetla Komisija, na temelju dubinske procjene učinka potencijalnih troškova i koristi, razmotriti izvedivost uspostave učinkovitog i transparentnog EU-ovog sustava zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla za nepoljoprivredne proizvode. To bi EU-u omogućilo i da potpuno iskoristi prednosti međunarodnog sustava oznaka izvornosti i oznaka zemljopisnog podrijetla i općenito mu dalo prednost pri promicanju priznavanja oznaka zemljopisnog podrijetla EU-a u svijetu.
Sustav oplemenjivačkog prava Zajednice na biljnu sortu ima vrlo važnu ulogu i u gospodarstvu EU-a. Solidan sustav oplemenjivačkog prava na biljnu sortu poticaj je uzgajivačima da razvijaju nove sorte i tako pridonose postizanju ciljeva europskog zelenog plana i UN-ovih ciljeva održivog razvoja. Komisija će nastaviti pratiti pravilnu primjenu tog sustava i nastojati poboljšati aspekte koje je potrebno poboljšati
. Zaključak evaluacije zakonodavstva o oplemenjivačkom pravu Zajednice na biljnu sortu iz 2011. bio je da sustav općenito dobro funkcionira i da ga treba zadržati, uz neke vrlo ciljane izmjene. Valjanost tog zaključka potvrdili su i nedavno utvrđeni nedostaci koji bi se mogli ukloniti, nakon evaluacije, u okviru ciljane revizije zakonodavstva u srednjoročnom razdoblju.
Osim spomenutih reformi Komisija će, zajedno s dionicima i uredima za intelektualno vlasništvo, razmotriti uporabu novih tehnologija, kao što su umjetna inteligencija i lanci blokova, za daljnje poboljšanje učinkovitosti naših sustava intelektualnog vlasništva. Naime, nove tehnologije mogu olakšati zaštitu intelektualnog vlasništva, poboljšati transparentnost te omogućiti lakšu distribuciju pristojbi za licencije i učinkovitiju borbu protiv krivotvorenja i piratstva. Kako bi istražila potencijal novih tehnologija i potaknula njihovo uvođenje, Komisija će poticati dijalog u tom sektoru, koji će služiti kao prostor za raspravu i pratiti brojne inicijative u tom području.
Osim toga, digitalna revolucija od nas zahtijeva i da razmislimo o tome kako i što treba zaštititi. Tehnologije umjetne inteligencije stvaraju nova djela i izume. U nekim slučajevima, na primjer u kulturnom sektoru, uporaba izumiteljskih strojeva mogla bi postati norma. Zbog tih se promjena postavlja pitanje kakva bi se zaštita trebala pružiti proizvodima stvorenima uz pomoć tehnologija umjetne inteligencije. O utjecaju umjetne inteligencije na prava intelektualnog vlasništva raspravlja se i u Europi i u međunarodnoj zajednici (vidjeti odjeljak 6.). U studiji objavljenoj danas naglašava se potreba da se razlikuju izumi i djela stvoreni uz pomoć tehnologija umjetne inteligencije i oni koje su stvorile isključivo tehnologije umjetne inteligencije. Iako su izumi i djela koje su tehnologije umjetne inteligencije stvorile autonomno i dalje uglavnom pitanje za budućnost, stajalište je Komisije da se prema tim tehnologijama ne bi trebalo postupati kao prema autorima ili izumiteljima. To je potvrđeno i stajalištem koje je zauzeo EPO u predmetu DABUS. Studija je pokazala i da su postojeći okvir EU-a za intelektualno vlasništvo i Europska patentna konvencija u velikoj mjeri primjereni instrumenti za svladavanje izazova koje predstavljaju izumi i djela nastali uz pomoć umjetne inteligencije. Međutim, i dalje postoje nedostaci u usklađivanju i ima mjesta za poboljšanje, čime bi se trebalo pozabaviti kako bi europska izvrsnost u umjetnoj inteligenciji napredovala. Prvi korak koji će Komisija poduzeti bit će utvrđivanje i analiza svih otvorenih pitanja i rasprava s dionicima. Već spomenuti dijalog u tom sektoru mogao bi biti koristan u tom kontekstu.
Konačno, Komisija će osigurati dosljednu i suvremenu primjenu pravila, u suradnji s državama članicama i dionicima.
U području autorskih prava glavni cilj Komisije je podupiranje pravodobnog i učinkovitog prenošenja i provedbe dviju nedavno donesenih direktiva o modernizaciji okvira EU-a za autorska prava. To se uglavnom odnosi na provedbu članka 17. Direktive o autorskim pravima, u kojem se iznosi poseban pravni režim za uporabu sadržaja zaštićenog autorskim pravom od strane platformi za razmjenu sadržaja koji učitavaju korisnici. Komisija je provela opsežan dijalog s dionicima i prikupila stajališta relevantnih dionika o najvažnijim temama povezanima s primjenom tog članka. Razmotrit će ishode dijaloga i uskoro izdati smjernice za potporu državama članicama pri provedbi te odredbe. U vezi s postojećim okvirom EU-a za autorska prava, Komisija će raditi i na nizu izvješća koja proizlaze iz određenih odredbi kao što su klauzule o preispitivanju iz više instrumenata EU-a o autorskim pravima, primjerice Direktive o trajanju zaštite, Direktive o kolektivnom ostvarivanju prava, takozvane Direktive o Marakeškom ugovoru i Uredbe o prenosivosti.
Za biotehnološko tržište, koje se brzo razvija, važna je primjena Direktive o biotehnološkim izumima. Patenti u području biotehnologije velik su poticaj, no trebaju se priznavati u opravdanim okolnostima. Direktiva o biotehnološkim izumima uravnotežen je okvir u tom pogledu, a njezinu će primjenu Komisija pomno pratiti.
Kako bi se poboljšala zaštita prava intelektualnog vlasništva u EU-u, Komisija će:
-podržati brzo uvođenje jedinstvenog patentnog sustava kako bi se stvorio jedinstven sustav za patentnu zaštitu i provedbu u cijelom EU-u (2021.),
-optimirati sustav svjedodžbi o dodatnoj zaštiti i učiniti ga transparentnijim i učinkovitijim (prvo tromjesečje 2022.),
-modernizirati zakonodavstvo EU-a o industrijskom dizajnu kako bi ga učinila pristupačnijim i poboljšala potporu tranziciji na digitalno i zeleno gospodarstvo (posljednje tromjesečje 2021.),
-ojačati sustav zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla za poljoprivredne proizvode kako bi ga učinila učinkovitijim i razmotriti, na temelju procjene učinka, treba li predložiti sustav zaštite EU-a za oznake zemljopisnog podrijetla za nepoljoprivredne proizvode (posljednje tromjesečje 2021.),
-provesti evaluaciju zakonodavstva o biljnim sortama (posljednje tromjesečje 2022.).
3.Promicanje i učinkovita uporaba i primjena intelektualnog vlasništva, posebno u MSP-ovima
Pametne strategije intelektualnog vlasništva mogu biti katalizator rasta, no europski inovatori i stvaratelji često ne shvaćaju prednosti intelektualnog vlasništva, što uvelike smanjuje sposobnost EU-a da inovira i ojača svoju otpornost u najvažnijim područjima gospodarstva. Europa bi trebala iskoristiti vrijednost znanja koje naša poduzeća neprestano stvaraju, razvijaju i razmjenjuju tako da im pomogne aktivnije upravljati tom imovinom i olakša pristup vlasničkom kapitalu i financiranju.
Kako bi to postigla, Komisija će:
·kratkoročno, zajedno s EUIPO-om, ponuditi financijsku potporu ili vaučere za intelektualno vlasništvo za MSP-ove pogođene krizom uzrokovanom bolešću COVID-19 i tako im pomoći u upravljanu njihovim portfeljima intelektualnog vlasništva. Taj bi se program, s jednogodišnjim proračunom od 20 milijuna EUR, trebao pokrenuti 1. siječnja 2021., a obuhvaćat će djelomične povrate za registraciju žigova i dizajna te za ispitivanje intelektualnog vlasništva (stručan pregled nematerijalne imovine društva i početno savjetovanje o strateškom upravljanju tom imovinom).
·Istodobno će nastaviti davati prilagođene savjete o intelektualnom vlasništvu u okviru programa Obzor Europa, odnosno pomagati poduzećima u različitim fazama procesa istraživanja i inovacija. Usto će istražiti mogućnosti proširenja savjetovanja na druge EU-ove istraživačke i investicijske programe, uključujući savjetodavni centar u okviru programa InvestEU. Za odabranu skupinu vrlo inovativnih poduzeća Komisija će uz strateško savjetovanje osigurati i financijsku potporu kako bi ta poduzeća razvila portfelje intelektualnog vlasništva
.
·U širem smislu, Komisija će, u suradnji s EUIPO-om, omogućiti centralizirani pristup informacijama i savjetima o intelektualnom vlasništvu
. EUIPO
će razviti platformu, Europski informacijski centar za intelektualno vlasništvo, koja će biti povezana s jedinstvenim digitalnim pristupnikom i omogućiti pristup svim relevantnim informacijama o formalnostima povezanima s intelektualnim vlasništvom, no i povezanim uslugama (npr. o prijavi naziva domene, registraciji tvrtke poduzeća), kao i jednostavne sustave pohranjivanja za MSP-ove. Kako bi doprla do malih poduzeća, Komisija će također pružati potporu i savjetovanje u području intelektualnog vlasništva putem mreža za potporu MSP-ovima
.
·I na kraju, Komisija će MSP-ovima olakšati korištenje prednosti intelektualnog vlasništva za pristup financiranju. Iako je nematerijalna imovina često među najvrjednijom imovinom, ispitivanje je pokazalo da tek mali broj MSP-ova iskoristi svoje intelektualno vlasništvo za pristup financiranju
. Banke i fondovi rizičnog kapitala nerado odobravaju financiranje na temelju intelektualnog vlasništva, a kriza uzrokovana bolešću COVID-19 dodatno je pojačala tu nesklonost riziku. Nedavna studija pokazala je da postoje očiti nedostaci u financiranju MSP-ova korištenjem njihove intelektualne imovine
. Komisija će s financijskom zajednicom raspravljati o tome kako bi vrednovanje intelektualnog vlasništva moglo pomoći da se bolje iskoristi intelektualna imovina MSP-ova
. Putem pilot-projekta „Tehnička dubinska analiza”, najavljenog u strategiji za MSP-ove, testirat će se evaluacija intelektualnog vlasništva u širem, tehnološkom kontekstu
. Na temelju iskustva s postojećim mehanizmima bankovnih jamstava
Komisija će istražiti kako bolje iskoristiti jamstva za potporu MSP-ovima i stvarateljima u projektima koji se temelje na intelektualnom vlasništvu.
Uz aktivnosti usmjerene na MSP-ove, u komunikaciji Komisije „Novi EIP za istraživanje i inovacije” naglašena je i potreba za pretvaranjem rezultata vrhunskih europskih istraživanja u disruptivne inovacije i promicanjem boljeg upravljanja intelektualnim vlasništvom u široj istraživačko-inovacijskoj zajednici. Stoga će Komisija pokrenuti informativnu kampanju kako bi potaknula ulagače da valoriziraju intelektualno vlasništvo pri vrednovanju društava. Na primjer, Komisija će donijeti ažuriranu preporuku o upravljanju intelektualnim vlasništvom pri prijenosu znanja putem vodećih načela za valorizaciju znanja. U okviru te revizije objavit će se kodeks prakse za pametnu uporabu intelektualnog vlasništva, a bit će dostupna i potpora iz programa InvestEU za nositelje projekata u obliku tehničkih, financijskih i pravnih savjeta, među ostalim i o intelektualnom vlasništvu.
Poduzet će se i koraci kako bi se osigurala pravedna i učinkovita uporaba intelektualnog vlasništva koje se financira javnim sredstvima. Komisija je već pokrenula novu platformu za valorizaciju rezultata istraživanja i inovacija koje financira EU
i platformu putem koje se predstavljaju istraživanja i inovacije koje podupire EU za borbu protiv širenja koronavirusa i pripravnost za druge epidemije
. Na taj način želi postići da se rezultati ostvareni uporabom sredstava EU-a iskoriste za dobrobit gospodarstva EU-a. Stoga će podnositelji zahtjeva u programu Obzor Europa, ako će se intelektualno vlasništvo u okviru rezultata istraživanja upotrebljavati prvenstveno u nepridruženim trećim zemljama, morati objasniti zašto je to u interesu EU-a.
Usto, zaštita intelektualnog vlasništva i širenje novih tehnologija i dalje će biti središnji element važnih projekata od zajedničkog europskog interesa (IPCEI) povezanih s istraživanjem i inovacijama te financiranja u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj.
Osim toga, potrebno je i poboljšati uvjete za poduzeća u području zaštite i uporabe intelektualnog vlasništva u javnoj nabavi kako bi se potaknule inovacije i gospodarstvo. Države članice trebale bi razmotriti mogućnost prepuštanja intelektualnog vlasništva izvođačima, ako je to prikladno, osim ako postoje prevladavajući javni interesi ili nekompatibilne strategije za otvorene dozvole. Kako je najavljeno u strategiji za MSP-ove, Komisija će u ažuriranim smjernicama o javnoj nabavi inovativnih rješenja pojasniti pitanja povezana s intelektualnim vlasništvom u javnoj nabavi.
Kako bi se povećala primjena i uporaba intelektualnog vlasništva, Komisija će:
-zajedno s EUIPO-om razviti program financiranja registracije prava intelektualnog vlasništva i strateškog savjetovanja o intelektualnom vlasništvu putem vaučera za intelektualno vlasništvo za MSP-ove (prvo tromjesečje 2021.),
-uvesti usluge pomoći u području intelektualnog vlasništva za MSP-ove u okviru programa Obzor i proširiti ih na druge programe EU-a (2020. i kasnije).
4.Lakši pristup imovini zaštićenoj pravom intelektualnog vlasništva i njezina razmjena
U današnjem gospodarstvu iznimno je važan lakši i brži pristup znanju, podacima i tehnologijama, uključujući one zaštićene pravom intelektualnog vlasništva. Otpornom, zelenom i konkurentnom gospodarstvu potrebni su alati za lakši pristup kritičnim tehnologijama zaštićenima pravom intelektualnog vlasništva u kriznim vremenima, lakše licenciranje autorskih prava i patenata bitnih za normu te promicanje razmjene podataka.
·Bolji alati za lakši pristup kritičnom intelektualnom vlasništvu u kriznim vremenima
Kriza nastala zbog pandemije bolesti COVID-19 pokazala je koliko je važan učinkovit sustav intelektualnog vlasništva koji nudi snažan poticaj za inovacije i jednostavan pristup intelektualnom vlasništvu za tehnologije. Financiranje istraživanja i razvoja te poticaji potrebni su za brz razvoj i dostupnost novih tehnologija, kao što su cjepiva ili nove terapije. Stoga moramo osigurati bolje alate kako bi sustav intelektualnog vlasništva dopuštao pristup kritičnim tehnologijama kad i gdje je to potrebno, a istodobno inovatorima omogućio odgovarajući povrat ulaganja.
Trenutačna zdravstvena kriza pokazala je da je naš sustav intelektualnog vlasništva otporan. Razlog tomu uvelike su snažan angažman i suradnja javnih i privatnih aktera te inicijative za unapređenje razvoja i dostupnosti cjepiva i drugih kritičnih zaliha.
Komisija podupire dobrovoljno udruživanje i licenciranje intelektualnog vlasništva povezanog s terapeuticima i cjepivima protiv bolesti COVID-19, u skladu s rezolucijom Svjetske zdravstvene skupštine. Takvi bi se programi trebali temeljiti na dobrovoljnom sudjelovanju, svima osigurati jednak pristup te omogućiti nositeljima intelektualnog vlasništva uravnotežen povrat ulaganja. Komisija je poduzela korake i za promicanje suradnje u privatnom sektoru kako bi se učinkovito rješavali problemi nestašice kritičnih proizvoda i usluga te osigurala dostupnost rezultata programa istraživanja i razvoja koji se financiraju iz javnih sredstava u EU-u i državama članica, posebno kad je to potrebno za povećanje proizvodnje neophodnih materijala.
Komisija smatra da će u budućnosti, međutim, biti potrebni bolji alati za rješavanje kriznih situacija.
Traži način za poticanje brzog udruživanja kritičnog intelektualnog vlasništva u krizi, primjerice putem novih sustava licenciranja kako bi kritično intelektualno vlasništvo postalo privremeno dostupno kontroliranim putem i tako se omogućilo brzo povećanje proizvodnje proizvoda zaštićenih pravom intelektualnog vlasništva, među ostalim prenamjenom proizvodnje.
Konačno, Komisija smatra da je potrebno osigurati uspostavu učinkovitih sustava za izdavanje prisilnih licencija koji bi se upotrebljavali u krajnjoj nuždi i kao sigurnosna mjera kada drugi načini osiguravanja dostupnosti intelektualnog vlasništva ne uspiju. Sporazum o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva (TRIPS) Svjetske trgovinske organizacije omogućuje izdavanje prisilnih licencija pod navedenim uvjetima, npr. ako državno tijelo osobi koja se želi koristiti patentiranim izumom to dopusti bez privole vlasnika patenta. Taj se postupak može ubrzati u slučaju izvanrednog stanja u nekoj državi. Uzimajući u obzir i Deklaraciju iz Dohe o Sporazumu o trgovinskim aspektima prava intelektualnoga vlasništva i javnom zdravlju, jasno je da svaka članica Svjetske trgovinske organizacije nema samo pravo izdavati prisilne licencije, nego ima i slobodu odrediti na kojem temelju se one izdaju.
U Europi je prisilno licenciranje uglavnom uređeno nacionalnim pravom. Komisija poziva države članice da osiguraju što veću učinkovitost alata, primjerice tako da uspostave postupke za ubrzano izdavanje prisilnih licencija u hitnim situacijama. Isto tako, smatra da je potrebna snažnija koordinacija u tom području kako bi se izbjeglo narušavanje inovacija i trgovine. Pravovremena koordinacija i razmjena informacija među državama članicama, na primjer o trajanju i naknadama za te licencije, trebala bi omogućiti da se ostvare maksimalne pogodnosti, a istodobno izbjegne prekomjerno narušavanje. Komisija će zajedno s državama članicama istražiti mogućnost uspostave mehanizma za koordinaciju u hitnim slučajevima koji se može pokrenuti u kratkom roku kada države članice razmatraju izdavanje prisilne licencije.
·Bolja transparentnost za lakše licenciranje intelektualnog vlasništva, posebice u pogledu autorskih prava
Kako bi se olakšalo licenciranje i razmjena intelektualnog vlasništva, potrebna je veća transparentnost u pogledu vlasništva i upravljanja za sve vrste intelektualnog vlasništva. U području patenata znatan će se napredak postići uvođenjem jedinstvenog patenta.
U postizanju veće transparentnosti i boljeg upravljanja pravima, posebice u području autorskih prava i poboljšane identifikacije nositelja prava, mogla bi pomoći i uporaba visokokvalitetnih metapodataka i novih tehnologija, kao što je lanac blokova.
Komisija pokreće studiju o autorskim pravima i novim tehnologijama čija će glavna tema biti upravljanje podacima o autorskim pravima i umjetna inteligencija, a rezultati bi trebali biti objavljeni 2021. Komisija će nastaviti suradnju s relevantnim dionicima radi promicanja kvalitete podataka o autorskim pravima i postizanja funkcionalne „autorskopravne infrastrukture” (npr. vjerodostojne i ažurne informacije o nositeljima prava, općim uvjetima i mogućnostima licenciranja)
.
·Patenti bitni za normu
Patenti bitni za normu patenti su za tehnologije uključene u norme. Broj patenata bitnih za normu i nositelja takvih patenata raste (npr. u području standarda mobilne povezivosti sve je veća skupina nositelja patenata bitnih za normu u ETSI prijavila više od 25 000 patentnih porodica, a norme za tehnologije u nastajanju također često sadržavaju patente bitne za normu). Patenti bitni za normu imaju važnu ulogu u razvoju standarda 5G i interneta stvari. Za digitalnu integraciju predmeta, uređaja, senzora i predmeta za svakodnevnu uporabu u umreženim automobilima, zdravstvu, energetici, pametnim gradovima i drugim namjenama potrebna su interoperabilna rješenja koja se temelje na normama.
S obzirom na to neophodno je imati stabilna, djelotvorna i pravedna pravila o licenciranju patenata bitnih za normu. Usprkos smjernicama iz Komunikacije o patentima bitnima za normu iz 2017., neka poduzeća i dalje teško postižu dogovore o licenciranju patenata bitnih za normu. To često dovodi do sporova u kojima nositelji patenata tvrde da je došlo do povrede patenta bitnog za normu, a druga stranka tvrdi da je nositelj patenta naveo nepoštene uvjete u sporazumu o licenciranju. Iako su trenutačno najveći sporovi u sektoru automobilske industrije, oni mogu nastati i drugdje jer je licenciranje patenata bitnih za normu relevantno i u zdravstvenom ekosustavu, energetskom ekosustavu, ekosustavu pametne proizvodnje, digitalnom ekosustavu i ekosustavu elektronike.
Kratkoročno, Komisija će olakšati inicijative pod vodstvom industrije kako bi se smanjili problemi i broj sporova među akterima u nekim sektorima.
Komisija će istodobno, na temelju pristupa iz 2017., razmotriti donošenje reformi kako bi se dodatno pojasnio okvir kojim se uređuje prijavljivanje, licenciranje i ostvarivanje prava iz patenata bitnih za normu. Primjerice, razmotrit će uspostavu neovisnog sustava provjera bitnosti trećih strana radi poboljšanja pravne sigurnosti i smanjenja troškova sudskih postupaka. U potencijalnim reformama uzet će se u obzir iskustvo stečeno na temelju smjernica iz Komunikacije o patentima bitnima za normu iz 2017. i rasprava s relevantnim dionicima.
·Promicanje razmjene podataka
Konačno, kako je utvrđeno u novoj Europskoj strategiji za podatke, EU treba čvrst okvir koji će poduzećima omogućiti stvaranje, razmjenu i uporabu podataka te pristup njima. Vrijednost podatkovnoga gospodarstva EU-a 2025. bit će gotovo trostruko veća nego 2018. i iznosit će 829 milijardi EUR, odnosno 5,8 % BDP-a EU-a. Budući da se neki podaci mogu zaštititi pravima intelektualnog vlasništva ili kao poslovne tajne, Komisija trenutačno ocjenjuje okvir za intelektualno vlasništvo kako bi osigurala ravnotežu između potrebe za poticanjem razmjene podataka (npr. olakšavanjem MSP-ovima pristup podacima i njihovu uporabu, olakšavanjem popravaka) i potrebe za zaštitom legitimnih interesa.
Za poticanje razmjene podataka potrebno je sigurno okruženje u kojem poduzeća mogu nastaviti ulagati u generiranje i prikupljanje podataka i razmjenjivati ih na siguran način, znajući da se njihovi osjetljivi poslovni podaci neće nezakonito prikupljati, koristiti niti otkivati. Direktivom o poslovnoj tajni već se pružaju učinkovita sredstva za zaštitu, no možda je potrebno pojasniti njezino područje primjene, npr. utvrditi koje se vrste ili skupovi podataka mogu smatrati „poslovnim tajnama”, može li se postojećim skupom izuzeća poduprijeti podatkovno i zeleno gospodarstvo te hoće li se i kako alati iz te direktive upotrijebiti za učinkovitu borbu protiv nezakonitog pribavljanja, korištenja ili otkrivanja podataka i skupova podataka. Kako bi razjasnila ta pitanja i utvrdila najbolje prakse Komisija je pokrenula studiju, s posebnim naglaskom na strateške sektore, uključujući zdravstvo i automobilski sektor. Na temelju dobivenih rezultata i u skladu s aktom o podacima razmotrit će potrebu za daljnjim koracima, npr. za ciljanim smjernicama.
Direktivom o bazama podataka predviđeno je da su baze podataka, u koje su uložena znatna sredstva, zaštićene pravom sui generis. Nedavna je evaluacija pokazala da Direktiva o bazama podataka pruža dodanu vrijednost, no mogla bi se preispitati kako bi se olakšao pristup podacima i njihova uporaba. U okviru Europske strategije za podatke Komisija će revidirati tu direktivu kako bi se olakšala razmjena strojno generiranih podataka i podataka generiranih u kontekstu interneta stvari te trgovanje njima. Ta će revizija biti obuhvaćena aktom o podacima, a pri njezinoj provedbi uzet će se u obzir inicijative o razmjeni podataka u području protumonopolskih propisa.
Kako bi se olakšalo licenciranje i razmjena intelektualnog vlasništva, Komisija će:
-osigurati dostupnost kritičnog intelektualnog vlasništva u kriznim vremenima, među ostalim putem novih alata za licenciranje i sustava za koordinaciju prisilnog licenciranja (2021.–2022.),
-poboljšati transparentnost i predvidivost licenciranja patenata bitnih za normu putem inicijativa pod vodstvom industrije u sektorima na koje se to najviše odnosi, u kombinaciji s mogućim reformama (prema potrebi i regulatornim reformama), kako bi se pojasnio i poboljšao okvir za patente bitne za normu i ponudili učinkoviti alati za transparentnost (prvo tromjesečje 2022.),
-promicati pristup podacima i njihovu razmjenu, istodobno štiteći legitimne interese, tako da se pojasne određene ključne odredbe Direktive o poslovnoj tajni i revidira Direktiva o bazama podataka (treće tromjesečje 2021.).
5.Borba protiv povreda prava intelektualnog vlasništva
Učinkovita provedba dio je funkcionalnog sustava intelektualnog vlasništva. Komisija i dalje pomno prati primjenu Direktive o provedbi prava intelektualnog vlasništva kako bi osigurala učinkovitu i uravnoteženu sudsku zaštitu. Pritom surađuje s državama članicama i dionicima na primjeni novih smjernica Komisije, kako bi se osigurala, primjerice, usklađena i djelotvorna primjena sudskih zabrana u svim državama članicama ako su za to ostvareni svi uvjeti, uključujući uvjet proporcionalnosti.
U području patenata uspostava Jedinstvenog suda za patente trebala bi dodatno olakšati i pojednostavniti provedbu patentnog prava.
Komisija smatra da je svakako potrebno pojačati borbu protiv krivotvorenja i piratstva. U 2016. u EU je uvezeno krivotvorene i piratske robe u vrijednosti i do 121 milijarde EUR, odnosno 6,8 % uvoza EU-a (2013. ona je predstavljala 5 % uvoza). Krivotvoreni proizvodi na tržištu EU-a dovode do izravnoga gubitka prihoda od prodaje od 50 milijardi EUR i izravnoga gubitka 416 000 radnih mjesta godišnje. Oni su i ozbiljna prijetnja za zdravlje, sigurnost i zaštitu potrošača (npr. krivotvorene maske za lice) i imaju negativan učinak na okoliš.
Na internetu su se pojavili novi oblici povreda prava intelektualnog vlasništva, kao što je kiberkrađa poslovnih tajni (procjenjuje se da je u EU-u uzrokovala gubitak od 60 milijardi EUR
), nezakonita televizija utemeljena na internetskom protokolu (IPTV) i drugi oblici nezakonitog prijenosa (streaminga) (uživo). Oni predstavljaju nove izazove za proizvođače, kreativnu i kulturnu industriju te sportski sektor.
Komisija je već najavila da će do kraja godine donijeti nova jasnija i ažurirana pravila o odgovornosti za internetske platforme i ukloniti čimbenike koji ih odvraćaju od dobrovoljnog uklanjanja nezakonitog sadržaja (robe ili usluga) za koji su posrednici. Predviđenim prijedlogom Akta o digitalnim uslugama nastojat će se uskladiti skup konkretnih, obvezujućih i proporcionalnih obveza povezanih s digitalnim uslugama, koje će se provoditi na temelju ojačanog nadzornog okvira
.
Osim toga potrebno je znatno povećati kapacitete tijela za izvršavanje zakonodavstva. Krivotvorenje i piratstvo moraju postati veći prioritet. Komisija poziva države članice i Vijeće da kaznena djela u području intelektualnog vlasništva učine jednim od prioriteta sljedećeg ciklusa politike EU-a – Europske multidisciplinarne platforme za borbu protiv kaznenih djela (EMPACT)
, za razdoblje 2022.–2025. Planira i poboljšati provedbu prava intelektualnog vlasništva na razini EU-a tako da se neke ovlasti Komisije prošire na Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i dodijele mu se kako bi on, uz sprečavanje ulaska krivotvorene robe na jedinstveno tržište, mogao sprečavati i nezakonitu proizvodnju krivotvorene robe u EU-u
. Komisija usto potiče sve relevantne dionike da nastave surađivati s Europolom kako bi se poboljšala procjena prijetnji te učinkovito i koordinirano borilo protiv kaznenih djela u području intelektualnog vlasništva.
Komisija će pružiti podršku i carinskim tijelima država članica kako bi se poboljšalo upravljanje rizicima i unaprijedile mjere za borbu protiv prijevara, konkretno tako da će uspostaviti kapacitete za analizu podataka na razini EU-a, bolje opskrbiti države članice opremom za carinske provjere i jačati suradnju unutar EU-a i s carinskim tijelima partnerskih zemalja.
Pojačat će suradnju među svim uključenim stranama – nositeljima prava, dobavljačima, različitim skupinama posrednika (npr. internetskim platformama, društvenim mrežama, oglašivačkom industrijom, pružateljima platnih usluga, registrarima/registrima naziva domena i poduzećima za prijevoz i logistiku) i javnim tijelima za izvršavanje zakonodavstva (uključujući upravna tijela, carinu, policiju, tijela za nadzor tržišta i javne tužitelje) radi suzbijanja piratstva i krivotvorenja. Kako bi to postigla, izradit će paket instrumenata EU-a za borbu protiv krivotvorenja, koji će se temeljiti na, među ostalim, opisanim praksama i načelima razvijenima u kontekstu raznih inicijativa pod vodstvom industrije. Tim paketom instrumenata pojasnit će se uloge i odgovornosti te utvrditi način suradnje. Jedan od njegovih glavnih elemenata je razmjena relevantnih podataka o proizvođačima i trgovcima, u skladu s pravom EU-a o zaštiti podataka, za što će možda biti potrebne preciznije smjernice. Paketom instrumenata promicat će se i uporaba novih tehnologija, kao što su prepoznavanje slike, umjetna inteligencija i lanac blokova. Prema potrebi, u okviru paketa instrumenata bit će utvrđene referentne vrijednosti kako bi se omogućilo mjerenje napretka.
Nakon uspješno provedenih preventivnih i represivnih mjera protiv lažnih proizvoda povezanih s bolešću COVID-19, Komisija će promicati kampanje za borbu protiv ulaska krivotvorene robe koja je najštetnija za potrošače na tržište.
Konačno, gospodarski učinak kiberkrađe poslovnih tajni mogao bi se drastično smanjiti informiranjem o kibersigurnosti i vještim upravljanjem intelektualnim vlasništvom. U okviru strategije za sigurnosnu uniju i mjera za jačanje vještina na području kibersigurnosti i informiranosti navedenih u njoj Komisija će, u suradnji s EUIPO-om, državama članicama i poslovnom zajednicom, razviti alate za informiranje i ciljane smjernice kako bi se povećala otpornost poduzeća iz EU-a (posebno MSP-ova) na kiberkrađe poslovnih tajni.
Kako bi se borila protiv povreda prava intelektualnog vlasništva, Komisija će:
-pojasniti i ažurirati odgovornosti u području digitalnih usluga, posebno internetskih platformi, putem Akta o digitalnim uslugama (četvrto tromjesečje 2020.),
-ojačati ulogu OLAF-a u borbi protiv krivotvorenja i piratstva (2022.),
-izraditi paket instrumenata EU-a za borbu protiv krivotvorenja, kojim će se utvrditi načela za zajedničko djelovanje, suradnju i razmjenu podataka među nositeljima prava, posrednicima i tijelima za izvršavanje zakonodavstva (drugo tromjesečje 2022.).
6.POŠTENE PRAKSE NA GLOBALNOJ RAZINI
Intelektualno vlasništvo ima veliku ulogu u trgovini i ulaganjima te u našim odnosima sa zemljama koje nisu članice EU-a. Čak 93 % izvoza robe EU-a u ostatak svijeta dolazi iz industrija koje se intenzivno koriste pravima intelektualnog vlasništva
. Sve više zemalja u svim dijelovima svijeta koristi se intelektualnim vlasništvom kako bi potaknule svoj razvoj i nacionalnu konkurentnost. Politike za zaštitu intelektualnog vlasništva geopolitički sve su važnije.
Naša se poduzeća pri poslovanju u inozemstvu moraju moći oslanjati na stabilne ravnopravne uvjete na globalnoj razini. Međutim, pokazalo se da se i dalje suočavaju s velikim poteškoćama kad posluju u zemljama izvan EU-a, primjerice nedostatnim propisima o intelektualnom vlasništvu i njihovom nedostatnom primjenom, prisilnim prijenosom tehnologije i drugim nepoštenim praksama – ograničavanjem prava intelektualnog vlasništva nad rezultatima zajedničkih istraživanja, vrlo općenitim izvanteritorijalnim zabranama pokretanja postupka i kiberkrađom.
Zahvaljujući svojem velikom jedinstvenom tržištu EU je u jedinstvenom položaju da postavlja standarde u području intelektualnog vlasništva. On se može boriti za stabilan i učinkovit globalni okvir za intelektualno vlasništvo te će to i dalje činiti. Istodobno se moramo bolje zaštititi od krađe intelektualnog vlasništva, špijunaže i drugih zlouporaba intelektualnog vlasništva počinjenih izvan EU-a, ali koje utječu na europska tržišta. Osim toga, države članice trebale bi posebno obratiti pažnju na učinkovitu zaštitu intelektualnog vlasništva u području kritičnih tehnologija kako bi se osigurala naša otpornost u strateškim sektorima.
Kako bi se to postiglo, Komisija će poduzeti sljedeće:
U kontekstu sporazumâ o slobodnoj trgovini Komisija će i dalje nastojati u njih uključiti ambiciozna poglavlja o intelektualnom vlasništvu i visoke standarde zaštite kako bi se osigurali jednaki uvjeti za poduzeća iz EU-a i potaknuo gospodarski rast. Nastojat će u potpunosti provesti odredbe o intelektualnom vlasništvu u postojećim sporazumima o slobodnoj trgovini, među ostalim i rješavanjem sporova te, ovisno o slučaju, primjenom Uredbe o ostvarivanju prava nakon što se ona izmijeni.
Komisija će u potpunosti iskoristiti priliku za dijalog o intelektualnom vlasništvu s glavnim trgovinskim partnerima i drugim prioritetnim zemljama, kao što su Sjedinjene Američke Države, Kina, Republika Koreja, Tajland, Turska i Brazil, kako bi promicala reforme, a dodatno će povećati i doseg svojih ključnih programa za intelektualno vlasništvo u okviru kojih nudi tehničku suradnju u Kini, jugoistočnoj Aziji i Latinskoj Americi.
Nastavit će promicati ravnopravne uvjete na globalnoj razini te istodobno nastojati pojačati zaštitu poduzeća iz EU-a od nepoštenih praksi. Pri tome će se koristiti popisom za praćenje krivotvorina i piratstva, u kojem su prijavljena tržišta i pružatelji usluga koji se već bave krivotvorenjem i piratstvom, omogućuju ga ili od njega imaju koristi, i izvješćem o trećim zemljama, gdje su navedene treće zemlje u kojima je razina zaštite i provedbe prava intelektualnog vlasništva (na internetu i izvan njega) najviše zabrinjavajuća. Taj popis i Izvješće redovito će se ažurirati, a mjere za uklanjanje utvrđenih nedostataka pomno će se pratiti.
Nadalje, Komisija je u svojim smjernicama o izravnim stranim ulaganjima i zaštiti europske strateške imovine iz ožujka 2020. pozvala države članice da u potpunosti iskoriste mehanizme za provjeru stranih ulaganja, a one koje još nemaju takav mehanizam da uspostave sveobuhvatan mehanizam za provjeru ulaganja kako bi riješile pitanja sigurnosti i pravnog poretka povezana s izravnim stranim ulaganjima ključnog intelektualnog vlasništva u Europskoj uniji
.
Komisija također smatra da je potrebno osigurati da sve zemlje izvan EU-a i njihova poduzeća poštuju pravila, među ostalim kad surađuju s europskim istraživačkim organizacijama. U tu svrhu će se razviti novi okvirni uvjeti za međunarodnu suradnju u području istraživanja sa subjektima u zemljama izvan EU-a. Oni će osigurati pravedan globalni inovacijski ekosustav koji ne dovodi do narušavanja i temelji se na jednakim uvjetima i reciprocitetu, zadržavajući pritom visoke etičke standarde i znanstveni integritet. Stoga će Komisija izdati smjernice o stranim uplitanjima usmjerenima na sveučilišta i visoka učilišta EU-a kako bi ih upozorila na moguće krađe intelektualnog vlasništva prilikom međunarodne suradnje (2021.).
U području vanjskih poslova Komisija će, u suradnji s Visokim predstavnikom i državama članicama, biti spremna primijeniti dostupne mjere ograničavanja za borbu protiv kiberšpijunaže koju prakticiraju privatna i državna tijela radi stjecanja najsuvremenijeg europskog intelektualnog vlasništva.
Iznimno je važno da EU nastupa snažno i ujedinjeno na globalnim forumima kao što su Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo (WIPO), Svjetska trgovinska organizacija (WTO), Međunarodna unija za zaštitu novih biljnih sorti (UPOV), Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD). Komisija će surađivati s državama članicama i drugim dionicima na utvrđivanju i očuvanju globalnih standarda za zaštitu intelektualnog vlasništva i najboljih mogućih rješenja za nove izazove, kao što je potreba za osiguravanjem jednakog pristupa terapijama, cjepivima i dijagnostici u borbi protiv bolesti COVID-19. Rasprava u WIPO-u o implikacijama umjetne inteligencije za intelektualno vlasništvo također predstavlja jedinstvenu priliku da Europa iskoristi svoj utjecaj u trenutku donošenja odluka, što može imati dugotrajan učinak na digitalnu transformaciju cijeloga svjetskoga gospodarstva.
Kako bi zaštitila vrijednost robnih marki, Komisija će razmotriti pristupanje EU-a Singapurskom ugovoru o pravu žiga. Surađivat će s međunarodnim partnerima u zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla u cijelom svijetu putem multilateralnog lisabonskog registra WIPO-a. Osim toga, aktivnije će sudjelovati na globalnim internetskim forumima kako bi se osiguralo da se međunarodnim sustavom naziva domena u potpunosti poštuju prava intelektualnog vlasništva, uključujući oznake zemljopisnog podrijetla, i da se zaštita intelektualnog vlasništva na odgovarajući način odražava u politikama o upravljanju prostorima naziva domena i pristupu informacijama o korisnicima domene („WHOIS”). U području autorskog prava Komisija će i dalje biti aktivna u pregovorima WOIP-a kako bi se postigao dogovor o novom ugovoru o međunarodnoj zaštiti organizacija za radiodifuziju. Nastojat će i osigurati da EU ratificira Pekinški ugovor WIPO-a (koji je EU potpisao 2013.), kojim se osigurava međunarodna zaštita audiovizualne izvedbe.
Komisija će i dalje pomagati europskim poduzećima u inozemstvu. Osim postojećih međunarodnih službi za pomoć u području intelektualnog vlasništva za MSP-ove u Kini, jugoistočnoj Aziji i Latinskoj Americi, osnovat će novu takvu službu za pomoć europskim poduzećima u Indiji (početak 2021.).
Konačno, Komisija će zemljama u razvoju intenzivnije pružati stručnu tehničku pomoć kako bi najbolje iskoristile intelektualno vlasništvo za svoj gospodarski rast. Primjerice, u okviru akcijskog plana za prava intelektualnog vlasništva u Africi, promicat će kvalitetnije stvaranje i zaštitu intelektualnog vlasništva i upravljanje njime (uključujući oznake zemljopisnog podrijetla
) na tom kontinentu.
7.Suradnja s državama članicama i dionicima
Komisija računa na to da će Europski parlament i Vijeće, kao i svi dionici, podržati ovaj akcijski plan i mjere koje su u njega uključene te pomoći u njihovoj provedbi.
Također poziva države članice da razviju nacionalne politike i strategije u području intelektualnog vlasništva u skladu s ciljevima utvrđenima u ovom akcijskom planu te da bolju zaštitu i provedbu intelektualnog vlasništva učine prioritetom za svoj gospodarski oporavak.
Komisija će također poticati raspravu među svim relevantnim akterima, posebno u relevantnim sektorskim ekosustavima, kako bi politike u području intelektualnog vlasništva bolje odražavale promjenjive okolnosti i potrebe industrije EU-a, u skladu s Komisijinim planom i izvješćem o strateškim predviđanjima. Stoga će održavati redovite rasprave o pitanjima povezanima s intelektualnim vlasništvom u kontekstu postojećih događanja i foruma na kojima se oblikuje industrijska politika.
Dodatak I.
Doprinos industrija koje se intenzivno koriste pravima intelektualnog vlasništva zapošljavanju
u industrijskim ekosustavima
Izvor: Izračuni EUIPO-a i Komisije na temelju podataka iz studije „Industrije koje se intenzivno koriste pravima intelektualnog vlasništva i ekonomska učinkovitost u Europskoj uniji”, EPO i EUIPO, 2019.
U ovom je grafikonu prikazan doprinos industrija koje se intenzivno koriste pravima intelektualnog vlasništva zapošljavanju u različitim industrijskim ekosustavima. Doprinos zdravstvenog ekosustava u području prava intelektualnog vlasništva naizgled je nizak jer doprinos farmaceutskog sektora i sektora medicinskih proizvoda, koji se intenzivno koriste pravima intelektualnog vlasništva, zapošljavanju iznosi samo 6 %, a drugi sektori kao što su bolnice i medicinska skrb ne koriste se intenzivno pravima intelektualnog vlasništva.
U grafikonu je prikazan doprinos poduzeća koja su nositelji prava intelektualnog vlasništva zapošljavanju u EU-u. To znači da je djelomično prikazan utjecaj prava intelektualnog vlasništva na gospodarstvo. On ne odražava širi učinak prava intelektualnog vlasništva na poduzeća koja možda sama nisu nositelji prava intelektualnog vlasništva, ali se koriste elementima zaštićenima pravom intelektualnog vlasništva u svojim proizvodima ili uslugama (npr. nositelji franšize, nositelji tehnološke licencije, podizvođači, ugostiteljstvo ili maloprodajni sektor pri razmjeni proizvoda kulturnih industrija).